Sie sind auf Seite 1von 230

Slobodan Praljak Razvoj politikih i vojnih priprema napada ABiH na HVO u sredinjoj Bosni i Dolini Neretve 1992.

-1994 Mostar Ofanziva ABiH na HVO Neretva 93 Dragovoljci iz Hrvatske (HV) u ABiH i HVO-u I ine istine. injenice

www.slobodanpraljak.com besplatni primjerak

Slobodan Praljak Razvoj politikih i vojnih priprema napada ABiH na HVO u sredinjoj Bosni i Dolini Neretve 1992-1994 Mostar Ofanziva ABiH na HVO Neretva 93 Dragovoljci iz Hrvatske (HV) u ABiH i HVO-u I ine istine. injenice

www.slobodanpraljak.com Zagreb, prosinac 2010. besplatni primjerak

Popis knjiga generala Slobodana Praljka

01. KAKO JE SRUEN STARI MOST 02. ZLOINI KOJE SU POINILI NEKI PRIPADNICI JNA/VRS NAD HRVATIMA U BiH 1991.-1995. 03. ZLOINI KOJE SU POINILI NEKI PRIPADNICI ABIH NAD HRVATIMA U BiH 1991.-1995. 04. SRUENE I OTEENE KATOLIKE CRKVE I VJERSKI OBJEKTI U BiH U RATU 1991.-1995. SRUENO I DEVASTIRANO OD NEKIH POSTROJBI JNA I VRS 05. SRUENE I OTEENE KATOLIKE CRKVE I VJERSKI OBJEKTI U BiH U RATU 1991.-1995. SRUENO I DEVASTIRANO OD NEKIH POSTROJBI A-BiH 06. URBICID KOJI SU POINILE POSTROJBE JA POD VODSTVOM MOMILA PERIIA NAD MOSTAROM U LJETO 92. 07. POMO REPUBLIKE HRVATSKE MUSLIMANSKOBONJAKOM NARODU I ARMIJI BOSNE I HERCEGOVINE TIJEKOM 1991.-1995. GODINE 08. PROCJENA RATNIH TETA U HRVATSKOJ NASTALIH ZBOG AGRESIJE NA PODRUJU ILI S PODRUJA BiH 09. PROCJENA RATNIH TETA U HRVATSKOJ 10. PAD BOSANSKE POSAVINE 1992. GODINE 11. AGRESIJA BOSNE I HERCEGOVINE NA REPUBLIKU HRVATSKU

12. RATNO ZDRAVSTVO HVO 13. IZBJEGLICE I PROGNANICI (HRVATI I BONJACI) U BOSNI I HERCEGOVINI TIJEKOM 1991.-1995. 14. FINANCIRANJE HVO-a 15. LOGORI-ZATVORI-SABIRNI CENTRI U KOJIMA SU NEKE POSTROJBE A BiH I DRUGE STRUKTURE MUSLIMANSKE VLASTI DRALE ZATOENE HRVATE 16. POLITIKI I VOJNI HRVATSKO-MUSLIMANSKI (BONJAKI) ODNOSI 1991.-1995. ( I i II ) 17. STUPNI DO 18. RAZVOJ POLITIKIH I VOJNIH PRIPREMA NAPADA ABIH NA HVO U SREDINJOJ BOSNI I DOLINI NERETVE 1992.-1994 MOSTAR OFANZIVA ABIH NA HVO NERETVA 93 DRAGOVOLJCI IZ HRVATSKE (HV) U ABIH I HVO-U I INE ISTINE.

www.slobodanpraljak.com

Impressum
Nakladnik: Oktavijan d.o.o. Nikola Babi Praljak Urednik: Ured obrane Slobodana Praljka CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 749569. ISBN: 978-953-7597-08-5

Napomena
Ova knjiga, u dva meusobno povezana dijela, predstavlja injenice rata izmeu ABiH i HVO. U prvom dijelu su komentari generala Slobodana Praljka, koje u drugom dijelu knjige neposredno potkrepljuju dokumenti, zemljovidi, grafiki prikazi i drugi materijali. Obim materijala u ovoj knjizi mogao je biti daleko vei, ali je skraen iz razumljivih tehnikih razloga, a i zbog toga to su ve objavljeni u znatno veem obimu na www. slobodanpraljak.com U svakom sluaju gdje je bilo mogue zbog itljivosti objavljene su preslike dokumenata, a kod dokumenata gdje nije bila zadovoljavajua itljivost nainjen je prijepis uz koji su zadran neki dijelovi autentinih dokumenta ( zaglavlje, ig, potpis ... ). Prijepisi su nainjeni doslovno, dakle, sadre i greke koje se nalaze u originalnom dokumentu.

www.slobodanpraljak.com

Sadraj

Ranija izdanja ........................... Napomena ................................. Dokumenti, pitanja i komentari (autor) ...................... D-1 D-2 D-3 D-4 D-5 D-6 D-7 D-8 D-9 D-10 D-11 D-12 D-13a D-13b D-14 D-15 D-16 D-17 D-18 D-19 D-20 D-21 D-22 D-23 D-24 D-25 D-26 D-27 D-28 D-28a D-29 D-30 ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. ................................. .................................

4 5 9 36 38 39 40 41 44 44 45 45 47 49 50 51 55 56 57 58 60 63 64 65 65 66 68 70 76 93 98

D-31 D-31 a D-31 b D-31 c D-31 d D-31 e D-31 f D-31 g D-32 D-33 D-34 D-35 D-36 D-37 D-38 D-39 D-40 D-41 D-42 D-43 D-44 D-45 D-46 D-47 D-48 D-49 D-50 D-51 D-52 D-53 D-54 D-55 D-56 D-57 D-58

................................. 128 ................................. 179 ................................. 181 ................................. 182 ................................. 184 ................................. 187 ................................. 199 ................................. 201 ................................. 208 ................................. 210 ................................. 212 ................................. 213 ................................. 220 ................................. 221 ................................. 223 ................................. 227 ................................. 228 ................................. 229 ................................. 231 ................................. 232 ................................. 235 ................................. 242 ................................. 244 ................................. 253 ................................. 254 ................................. 255 ................................. 257 ................................. 300 ................................. 309 ................................. 311 ................................. 316 ................................. 318 ................................. 319 ................................. 320 ................................. 321

D-59 D-60 D-61 D-62 D-63 D-64 D-65 D-66 D-67 D-68 D-69 D-70 D-71 D-72 D-73 D-74 D-75 D-76 D-77 D-78 D-79 D-80 D-81 D-82 D-83 D-84 D-85 D-86 D-87 D-88 D-89 D-90 D-91 D-92 D-93

................................. 325 ................................. 327 ................................. 329 ................................. 332 ................................. 333 ................................. 338 ................................. 339 ................................. 341 ................................. 346 ................................. 347 ................................. 350 ................................. 351 ................................. 352 ................................. 354 ................................. 358 ................................. 359 ................................. 360 ................................. 360 ................................. 386 ................................. 387 ................................. 388 ................................. 389 ................................. 390 ................................. 399 ................................. 401 ................................. 404 ................................. 408 ................................. 420 ................................. 423 ................................. 424 ................................. 424 ................................. 429 ................................. 430 ................................. 431 ................................. 432

Karte XXI. i XXII. .................... 335

Karte od 1. do 20. .................... 362

Karta XV. ................................. 256 Karte XVI. i XX. ....................... 290

Karte od I. do XIV. a .................

................................. 112 ................................. 113 ................................. 117 ................................. 119 ................................. 127

www.slobodanpraljak.com

D-94 D-95 D-96 D-97 D-98 D-99 D-100 D-101 D-102 D-103 D-104 D-105 D-106 D-107 D-108 D-109 D-110 D-111 D-112 D-113 D-114 D-115 D-116 D-117 D-118 D-119 D-120 D-121 Karta D D-122 a D-122 b D-122 c D-123 D-124

................................. 433 ................................. 434 ................................. 435 ................................. 436 ................................. 438 ................................. 444 ................................. 447 ................................. 449 ................................. 450 ................................. 469 ................................. 471 ................................. 484 ................................. 488 ................................. 501 ................................. 503 ................................. 506 ................................. 508 ................................. 510 ................................. 512 ................................. 514 ................................. 516 ................................. 522 ................................. 524 ................................. 527 ................................. 527 ................................. 528 ................................. 532 ................................. 538 ................................. 544 ................................. 546 ................................. 547 ................................. 547 ................................. 552 ................................. 560

D-125 D-126 D-127 D-128 D-129 D-130 D-131 D-132 D-133 D-134 D-135 D-136 D-137 D-138 D-139 D-140 Karta X Karta Y Karta Z

................................. 568 ................................. 569 ................................. 589 ................................. 614 ................................. 629 ................................. 630 ................................. 635 ................................. 637 ................................. 652 ................................. 654 ................................. 657 ................................. 680 ................................. 681 ................................. 684 ................................. 687 ................................. 695 ................................. 696 ................................. 698 ................................. 700

Karte A i A 1 ............................. 484

Karte B i C ............................... 534

Karta 21. i 22. ........................... 548

www.slobodanpraljak.com

Dokumenti, pitanja i komentari D-1


SEFER HALILOVI: LUKAVA STRATEGIJA SARAJEVO Na tim stranicama pie Sefer Halilovi, naelnik G ABiH, bivi radnik i suradnik KOS-a, kada i gdje Alija Izetbegovi i Ejub Gani govore o svojim pregovorima i planovima zamjene teritorija i naroda Sandaka za teritorij i narod Istone Hercegovine. Komad Srbije za komad BiH. A Sefer je tada ve imenovan u Predsjednitvo BiH, kao da je to Predsjednitvo BiH institucija DVD-a u Prnjavoru a ne skup ljudi koji su izabrani na slobodnim izborima. Na pregovorima u Genevi, mjestu gdje su se vodili razgovori o tome kako UREDITI POLITIKI USTROJ BiH, za Sefera je Halilovia delegacija koju vodi Izetbegovi BOSANSKA, a ne BOSANSKOHERCEGOVAKA, delegacije Hrvata i Srba su ustake i etnike delegacije pa je situacija zastraujua jer je palata UN puna etnika i ustaa. Pravu, izvornu i demokratsku delegaciju BiH ine samo on, Sefer Halilovi i njegovo drutvo iz TEMELJNOG NARODA BiH prostora. S tim ovjekom, s njegovim miljenjem i stavovima formiranim u uionicama KOS-a mi iz HVO-a trebali smo formirati zajedniko zapovjednitvo i napraviti efikasnu i zajedniku vojsku. Koliko truda i uzaludnih pokuaja je propalo? Koliko je tete naneseno hrvatskom narodu? U dokumentu broj jedan pie i to je, na povratku iz vicarske, u zrakoplovu, Izetbegovi govorio o savjetima Arafatovim, kako treba uzeti svoj komad i praviti svoju dravu. Halilovi se ne slae sa stavovima svog vrhovnog zapovjednika jer Sefer ne uskrauje nikom ko potuje bosansku dravu nikakvo pravo. A tko to potuje i koliko potuje a posebno koji narodi ili pojedinci potuju BOSANSKU DRAVU procjenjivat e um i veleum Sefera Halilovia. A ako Halilovi procijeni da neki ne potuju njegovu Bosnu onda e ih poraziti svojom PATRIOTSKOM LIGOM, i svojom A-BiH, i oni e morati otii ili u Hrvatsku (ustae) ili u Srbiju (etnici). Zar se u svemu tome, itatelju, ne prepoznaje UTEMELJENJE AGRESIJE A-BiH na HVO? obranio BiH (Hrvati i HVO) i tko je spasio BiH (Tuman referendum, priznanje, izbjeglice, naoruanje, obuavanje policajaca koje alje SDA, vojske, pilota, kole, ranjenici...). Kako je to Izetbegovi mislio zamoliti JNA da napusti BiH kad ve nije eljela postati njegova dravna vojska, kako je nudio i predlagao, znaju samo hrvatski analitiari.

D-3
Gospodinu generalu Kleinu Tuman je rekao da mu je Izetbegovi nudio Zapadnu Hercegovinu, a Klein je tu tvrdnju provjerio pitajui Izetbegovia da li je tona. Alija mu je odgovorio da je to tono, jer su mu (Aliji) Hrvati u BiH veliki problem, pa ih se eli rijeiti. Sa Srbima se ve bio dogovorio kako podijeliti ono to ostane kada se rijei Zapadne Hercegovine. Srbi su se Hrvata ve bili rijeili, a A-BiH eljela je oistiti i oistila je i ono to je od Hrvata ostalo u Sredinjoj Bosni, Sarajevu i dolini Neretve. Do Neuma pa i Ploa. A Tuman i Hrvati su smetnja. I, dragi itatelju, u ovom prijedlogu ne radi se o unutarnjem teritorijalnom ustroju BiH, nikako NE. Alija gospodin Izetbegovi nudi Franji gospodinu Tumanu Zapadnu Hercegovinu; neka je prikljui Hrvatskoj.

D-4
Gospodin Galbraith ovdje govori o humanitarnoj pomoi. A potpisi na svaki prijedlog meunarodne zajednice pa i onaj u Daytonu, tetan i nepravedan i za Hrvate u BiH neprihvatljiv, a izbjeglice, a oruje, a vojska za A-BiH, jedinice, ranjenici, kole na bonjakom jeziku,...

D-5
Percepcija ISLAMSKE DEKLARACIJE u hrvatskim intelektualnim krugovima zadivljujui je primjer moralnog i misaonog kukaviluka i zakrivljene komunistike svijesti. Ta je drutvena i religijska programatska ideja sazrijevala na prostorima Jugoslavije jo od prije II svjetskog rata, posebno na relaciji Sarajevo Zagreb; za tu su ideju robijali mnogi i dugotrajno a dovrena je osamdesetih godina prolog stoljea kada je Alija Izetbegovi i drugi istomiljenici, zreli, umni, ozbiljni ljudi na robiji uobliuju a potom i objavljuju u 200.000 besplatnih primjeraka kao svojevrsni KOMUNISTIKI MANIFEST. I to uoi PRVIH slobodnih, demokratskih izbora u BiH. Ti ljudi, budue vodstvo SDA, stranke koja bitno oblikuje
9

D-2
Zar sve nije jasno u tom govoru gospodina Okuna? I tko se prvi organizirao u BiH (Hrvati HVO) i tko je

www.slobodanpraljak.com

politike i narodne tenje MUSLIMANA, kau javno i razgovjetno i glasno, urbi et orbi da: nema mira i koegzistencije izmeu islamske vjere i neislamskih drutvenih i politikih institucija; da je prvi i najvaniji zakljuak jest zakljuak o nespojivosti islama i neislamskih sistema; islamski pokret treba i moe prii preuzimanju vlasti im je moralno i brojno toliko snaan da moe ne samo sruiti postojeu neislamsku nego i izgraditi novu islamsku vlast. PUNKTUM. E pa gospodo mislitelji svih oblika, ovi stavovi su isti faizam, sublimirani nacizam, komunizam, nepatvoreni fundamentalizam, religijski, u ovom sluaju talibanski. Memorandum SANU ipkova je vodica prema ovom djelu. Islamska deklaracija Alije Izetbegovia i drutva koje je vodilo muslimansku politiku u BiH jest isto to i MEIN KAMPF, fundamentalno radikalna, netolerantna, opasna i militantna misao i program. Nakon citata trebali bi slijediti moji pasusi isprika i objanjenje kako sve to nije upereno protiv ISLAMA i BONJAKA, a sve to u ime neega to bi trebala biti krivnja nepostojea, i na tragu lanih ljubavi i pomirenja. Nita od toga. ISLAMSKA DEKLARACIJA JEST TO TO JEST. A ISLAM jest velika religija a Bonjaci su narod kao i svi ostali narodi. Razvoj ideja iz Islamske deklaracije osjetili smo u agresiji A-BiH na HVO u ratu u BiH, a kako e to ii dalje ovisi izmeu ostalog o veliini utnje, o koliini magle i opsjene u glavama onih koji piu i govore o idejama na teritoriju BiH. Razvoj svake pogubne ideje, nacistike, komunistike, islamskofundamentalistike upravno je srazmjeran utnji i kukaviluku koji prati njen razvoj. Pogledati Bergmanovo Zmijsko jaje

Biti e ili graanska ili emo se potui. A u pozadini stoje ideje iz Islamske deklaracije i procjene Sefera Halilovia tko je dobar bosanac. Da li ste kada uli da se netko odrekao stavova iz tog programa?, da li se netko ispriao? Ako tome dodamo teritorijalne pretenzije Srbije svi preduvjeti rata su ispunjeni. Hrvati su se branili i ostaje nejasno zato napad, agresiju A-BiH na HVO nazivate nesretni sukob kada je taj napad utemeljen u razmiljanju elnih ljudi muslimanskog vodstva, ustae, graanska drava, svoj teritorij, nadoknaditi ono to su im Srbi vojskom osvojili,...

D-8
Kakvo je to prvo zasjedanje Skuptine BiH tek osmog oktobra 1992. ne znam, ali itam to govori prvi vojnik ABiH. Kae da su PATRIOTSKA LIGA i MUP zaustavili neprijatelja i spasili opstojnost i postojanje muslimanskog naroda na ovim prostorima. Hrvata nema, HVO-a nema ako ga ne uraunamo u organizirane i neorganizirane grupe. I opet je BiH demokratska drava graana. Nee to biti istina jer je nesrazmjernost pameti i rijei tog gospodina grandiozna. HVO je zaustavio prodor JNA preko Neretve ka Zapadu i Hrvatskoj i oslobodio Stolac i MOSTAR, HVO je zaustavio prodor tenkovske brigade JNA (VRS) kod Livna, HVO se borio u Kupresu, HVO se bori u Posavini, Jajcu, Rami, Bugojnu. S mnogo Muslimana u svojim postrojbama. Mi nismo imali onakve nacionalno obojene programe. A Sefer sjedi u opkoljenom Sarajevu, 73% BiH kontrolira VRS a on govori da je preao u strategijsku ofanzivu. Blagi Boe.

D-9
Alija Izetbegovi ovlastio jest, opunomoio jest, odredio jest, Adila Zulfikarpaia i Muhameda Filipovia da saine u ime Muslimana Historijski sporazum sa Srbima. A Hrvati u BiH? Njih se poziva da ostanu u Jugoslaviji u punoj ravnopravnosti. U isto vrijeme vojska te drave napada Hrvatsku i sa teritorija BiH. Ako je BiH drava a jest ima demokratski izabranu vladu i ona je agresor. Stvar je jednostavna, ostanite u Jugoslaviji i rata biti nee, a u toj Jugoslaviji biti ete ravnopravni, sa zajednikom

D-6, D-7
A zato taj ultimatum graanska drava ili graanski rat gospodina Alije Izetbegovia. Imali smo mi bolju situaciju u SFRJ pa nitko nije bio zadovoljan i sve se zavrilo agresijom i krvavo. A taj gospodin ponovo nudi bratstvo i jedinstvo, i majoritet veinskog, ovaj put njegovog naroda. A vicarska, a Kanada, a Belgija...? Nita.

10

www.slobodanpraljak.com

jedinstvenom vojskom, jedinstvenom monetarnom politikom, inozemnim poslovima. Na stranu to to je Izetbegovi KASNIJE izigrao Filipovia i Zulfikarpaia (M. Filipovi: Bio sam Alijin diplomata) ovo je bio bijedan pokuaj trgovanja sudbinom jednog naroda Hrvata u BiH. Poslije su Hrvati bili krivi to se nisu potpuno i jedinstveno podredili Muslimanskoj ekipi iz Sarajeva kada ih je JNA napala, krivi to su htjeli biti ravnopravni, krivi to su se organizirali i borili, krivi to nisu ostali u Jugoslaviji. A nikada nisu negirali BiH kao cjelovitu dravu. Ne jedinstvenu nego cjelovitu.

omoguiti im miran ivot u BiH. Pomoi e tu hrvatski narod bez HDZ-ovih ekstremista i njihovih brigada. to mu to znai u sadejstvu sa susjedima? Kojim susjedima, gdje, kako? A treba pozvati i progresivnu svjetsku javnost, kako bi ova ujdurma sainjena od malih komunistiko KOS-ovskih ideolokih floskula bila potpuna.

D-12
Samo jedan od stotina dokumenata o promiljanjima i stavovima Hrvata iz BiH. Kako je to na kraju zavrilo znamo, a i dokumenti koji slijede sve e jasnije pokazati to, tko i kako je igrao u BiH loncu. Ali pouka ostaje: NIKADA, NIKOME I NI POD NITA NEMOJTE POPUSTITI U PITANJU OSNOVNIH PRAVA NARODA. Ako niste poraeni, a mi nismo bili poraeni. Referendum je trebalo podrati, referendumsko pitanje je prevara.

D-10
Tko je otac Patriotske lige. Da li je Patriotska liga tajna vojna organizacija? Da li je P. LIGA formirana u okviru SDA, politike stranke Muslimana BiH? Kada je formirana? Koga e braniti ti borci? Komu se zaklinju borci Patriotske lige? Sve je to u redu, Muslimani se organiziraju, branit e sebe, zaklinju se Allahu d. ., jedino je nezgodno to u BiH ive tri naroda, to u pozadini cijele prie stoje Islamska deklaracija i Memorandum SANU. Znatno kasnije, kada osnuju HVO, HZ-HB, Hrvati postati e KRIVCI, trajni krivci. Za ni vie, ni manje nego PODJELU BiH. Mogli su se ti Hrvati staviti pod kapu jedne ili druge ideje i sve bi bilo u redu, ne bi bili krivi, ne bi se predsjednici RH morali ispriavati okolo decenijama. Jadnije logike ne moe biti.

D-13a, D-13b
Izetbegovi pria kako je i zato lagao i varao u Lisabonu. A to to je tamo potpisao ustavno ureenje BiH bio je uvjet za priznanje BiH i jedini razlog zato su Hrvati izili na referendum o neovisnosti BiH. Uz ogromnu pomo Franje Tumana koji je na taj nain elio jo jednom zatititi i osigurati i definirati granice RH. Alija kae: Nevoljko, ali smo se usaglasili. A zato je pristao? Odgovor: Ako hrvatska zajednica (ne kae hrvatski narod??) ne izae na referendum, referendum je propao. Imajte tu stvar u vidu. Nemojte se nipoto s tim kockati. Mi na referendumu moramo proi, ako ne proemo ostali smo u bunaru, i nema naina da se izvadimo za daljnjih trideset godina. Izetbegovi dalje govori neto o kamenu i brijegu ali se Sizifa ne moe sjetiti i zakljuuje: Referendum se ne smije izgubiti! Tako e dobiti priznanje a onda unutra nek se burka to hoe, ta ja mogu. 8. 10. 1992. ve je debelo rat i Izetbegovi govori malo drugaije. Popustljivije. Situacija je teka valja nam opet mijenjati obrazinu.

D-11
Ovakvu je papazijaniju teko razumjeti. Elem! Snage SDS 80.120.000 ljudi neprijatelj. Ekstremne snage HDZ 12 brigade neprijatelj. Patriotska liga 120.000 boraca prava i jedina snaga BiH. + snage Muslimana izvan BiH 30.000 boraca. Taj dokument runi rad Sefera Halilovia, slubeni je dokument iz Mehuria (kasnije stalnog mjesta mudahedina). Sefer e dakle sa svojom armadom zatititi muslimanski narod, poraziti oba neprijatelja, osloboditi Hrvate i Srbe i
www.slobodanpraljak.com

11

HVO ima vojne uspjehe, na svakom dokumentu HZ-HB stoji da smo u dravi BiH, stoji da su svi propisi privremeni, ne pravimo svoju skuptinu, svoj ustav, nemamo ministre nego predstojnike odjela, nemamo predsjednika vlade nego... Sami se financiramo (dobrim dijelom nametima Hrvatima koji rade u inozemstvu a takvih je s tog podruja mnogo), sami kupujemo oruje, prevozimo i smjetamo izbjegle i prognane i Muslimane i Hrvate, naftom koju smo valjda negdje zdipili, prevozimo 10.000 ranjenih boraca A-BiH u automobilima koje smo (a to je sigurno/ukrali), pomae nam i Hrvatska s novcima koje su u zajedniku kesu obrane uplatili i Hrvati iz BiH, naoruavamo i logistiki pomaemo A-BiH i Muslimane u HVO,... (poslije e veleizdajniki okrenuti oruje na svoju vojsku). Od onih svih milijardi dolara koji su dati kao pomo BiH iz islamskih zemalja dobili smo kurac. Itd. i tome slino. Za sve to Hrvat treba se ispriati, jer je sluga i posilni uvijek KRIV, treba se ispriati jer se tako ika, to je tako humanistika gesta, povijesno pomirbena gesta. Ispriaj se gospodinu i ako ti je na nogu stao, mora da si KRIV jer to je tvoja noga radila u to vrijeme na tom mjestu.

S ulice po volji i procjeni Predsjedavajueg. Gdje se, kada se, na kojim se izborima, u ime koga se kandidirala dr. Tatjana LJUJI-MIJATOVI? Tko je za nju glasovao? Nitko se nikad nije ozbiljno osvrnuo na tu prdnju od prava i ustavnih odredbi. Jer znamo KRIVCA. Uz JNA i Srbe postati e to oni koji su uvijek bili KRIVI, ustae, Hrvati, HVO, HZ-HB, Franjo Tuman. Dosoliti po volji.

D-15
U ovom dokumentu moete proitati kakvi su odnosi zapovjednika A-BiH (Izetbegovi) i njegovog prvog vojnika (Halilovia). Sefer tvrdi: a) Izetbegovi tvrdi da rata u BiH nee biti b) Izetbegovi je neutralan kada se s teritorija njegove drave razara Dubrovnik i drugi dijelovi Hrvatske c) Ovo nije na rat govori Izetbegovi kada je razoreno Ravno u BiH; (tamo su Hrvati i logino je da piscu Islamske deklaracije to nije njegov rat). d) 10. marta 1992. za Izetbegovia je agresija na Hrvatsku prljavi rat koji je harao Hrvatskom, a nakon takvog rata jugoslavenski se narod budi iz komara. Kada se taj i takav jugoslavenski narod po Aliji probudi iz komara on u BiH nee ratovati. Zatim 17. marta u Danasu novinarima istog intelektualnog dometa objanjava da je JNA danas drugaija po kvalitetu, po kvantitetu, po psihologiji pa i po namjerama i ciljevima. Armija nee okupirati BOSNU (opet nema Hercegovine u nazivu te drave), nee izvriti dravni udar. Kratko i jasno, promiljeno i pametno, on se zalae za mir, on ne iri ideje rata, njegova je politika politika pomirenja i kada mi netko kae da je povijest uiteljica ivota ja idem povraati. e) 5. marta 1992. Situacija je pod kntrolom i mirno etajte gradom (Sarajevom). A Mostarom Izetbegoviu, a irokim Brijegom i Ljubukim, a apljinom, a Ravnim...? f ) Sefer konstatira da je BiH praktino, pored Vojvodine, postala osnovica za izvoenje operacije na Hrvatsku. Vidjet emo kasnije to kae PRAVO o uporabi vojske spram napadaa, to je vojite a to ratite i ija se vojska mogla i gdje je mogla i smjela ratovati.

D-14
Bilo je to 1992. u proljee kada je general Kukanjac zarobio, zadrao, kako tko ve to interpretira, Aliju Izetbegovia, na aerodromu u Sarajevu, kako bi izvukao JNA iz grada. I tada gospodin Izetbegovi telefonom kae Kljuiu i Ganiu, lanovima Predsjednitva BiH: Ako mi se ta dogodi Ganiu ti preuzmi. Preuzmi vlast, mjesto predsjedavajueg u Predsjednitvu. Kao da nema pravilnika, kao da poslovnik o rotaciji predsjedavajueg ne postoji, kao da Ustav ne postoji, sine Ejube ostavljam ti Paaluk, tvoj je, a ti Kljuiu ekaj bolja vremena iako je tvoj red doao, ako se Aliji ta dogodi. Klasini dravni udar, jasno krenje Ustava BiH. Nitko se na to nije ni osvrnuo. Koncem 1992. kada mu je, Izetbegoviu, istekao drugi mandat predsjedavajueg Predsjednitva BiH, produio je Alija sam sebi trajanje te uloge i bacio u ko sve odredbe Ustava; NITKO se na to nije ni osvrnuo. Dokument D-14 pokazuje vam kako se biraju lanovi Predsjednitva Rep. BiH. Carskim dekrektom, partijskom direktivom, sultanovom milou?
12

www.slobodanpraljak.com

g) I na kraju; 26. aprila iliti travnja kada u Sarajevu ima ve 1000 mrtvih (po Haliloviu), Izetbegovi vjeruje da e se JNA pretvoriti u bosansku armiju!! (Opet BOSNA, valjda zato to se u Hercegovaku armiju sigurno nee pretvoriti.) Komentirajte molim, itatelji moji nadasve umni.

D-18
Ravno nije Sarajevo, gdje je uostalom to Ravno i tko uope ivi u tom Ravnom da bi ubijanje ljudi u Ravnom bio neiji rat. Tamo nije ubijen nijedan intelektualac, znaajan za daljnje uredno odvijanje svjetske povijesti. Ali, ali, ali, ako Vam ijedan od tih preostalih komunistikih intelektualnih porotnika moe izraunati koliko je 3,2% od 17,8% od 560 KUNA, ili rijeiti nepoznanicu u prostom pravilu trajnom doite po moju desnu ruku. U realnom drutvu kruha bi bili gladni, zbog toga je kreiranje drutva kaosa, kaosa smisla i istine jedina njihova sinekura.

D-16
Kao sunani ljetni dan u podne jasno, Jevrem Coki pie to je zadatak JNA i njenih trupa. ta trebaju zauzeti, kojim snagama i politikim ciljem. Zbog toga je razloga 10. 4. 1991. etvrta bojna etvrte gardijske brigade (a ta bojna u brojkama jest 160 mladia), popunila rupu, posjela poloaje Tepii Slipii kod itluka. Ostali su tu i sudjelovali u oslobaanju lijeve obale Neretve a potom i Bune i Blagaja desna obala Neretve. Sjajni momci, sjajni zapovjednik Krstievi. Isti cilj agresora, zajednika obrana napadnutih. Pogledajte karte I.- XIVa.

D-19
JNA brani Mostar.

D-20, D-21, D-22, D-23, D-24 D-25


Treba itati potene kroniare dogaaja kako bi se smanjila mogunost da svaka polupismena ua misli da je svijet i povijest mogu samo kao njegova volja i predodba, pa u tu svrhu reducira i dogaaje i ljude na mjeru vlastite bijede. A onda je lako umisliti kako na nekom sastanku, u fotelji, u sobi ugodno rashlaenoj upravlja svijetom. A bol majke iz npr. irokog Brijega kojoj je bomba iz MIG-a ubila dijete, boli i oaj i mrnja i strah i prkos, to emo s takvim banalnostima? Ljudi kojima se to dogaa, sve su to za te velikane uma kojih u postkomunistikoj Hrvatskoj ima vie nego dovoljno, sve su to zanemarljive matematike veliine, peto, esto mjesto iza decimalnog zareza njihovih velikih ideja. Reducirati, derivirati, zanemariti i eto Nas, velikih i monih i humanih i neshvaenih, a kad Nas nisu posluali KRIVI SU! Jedini je problem to ti i takvi MISLITELJI nikad nisu sudionici u dogaaju. Oni su uvijek samo promatrai, prilagoeni svakom sustavu do potrebne granice ugodnog ivljenja, oni su najgora sorta PROFITERA MIRA. Preporuam proitati cijelu knjigu gospodina Radoslava Zovka, sveenika, MOSTARSKI DNEVNIK 19911996.

D-17
Svatko je u Hercegovini znao da tenkovska brigada JNA ide prema Hrvatskoj i zaustavili su tenkovsku brigadu JNA. Samo tako, ti opanarski dinaroidi!. Izetbegovi, ija smo promiljanja o mogunosti rata ve upoznali, doao i molio Hrvate da puste tenkove da idu svojim putom, jer... Zbog mira u kui, posluali njega i Kljuia, mirotvorce blaene. Poslije su, 1992. u travnju, ti isti tenkovi nanijeli teak poraz HVO-u u Kupresu, ali su zaustavljeni u Livnu i iz pravca Glamoa. I iz pravca Livanjskim poljem. A sve to nakon to su se, prema proizvoaima magle iz poduzea za proizvodnju ROGOVA i KOPITA, Mate Boban i Radovan Karadi u Grazu dogovorili o svemu. Kako je izgledao napad (dva snana napada) pitajte Livnjake i Duvnjake i Kupreake, ostale iz HVO-a, pitajte Antu Gotovinu. Ako me sjeanje i pamet ne vara on je bio tamo. I Glasnovia i sve druge! A i one borbe za Stolac i one za Mostar, i one za Jajce, Bugojno, Posavinu,... Sve to je nakon SPORAZUMA u Grazu.

D-26
Zamislite da vam neki arhitekti i graevinari grade kue i gradove i mostove i to 45 godina i da im se to to su gradili srui u krvi i vatri, a oni vam odmah poslije toga kau da e vam projektirati ponovo, da oni to najbolje znaju, zamislite doktore iji su pacijenti ili bolesni ili mrtvi nakon njihovog viegodinjeg lijeenja, a kau vam da e oni
13

www.slobodanpraljak.com

ponovo lijeiti i da oni to najbolje znaju, a pravnici, doktori samoupravnog socijalizma, ekonomisti bankrotiranih privreda,... Reciklirana drutvena pamet u obrani pozicija iz komunizma. Pogledajte genijalan Dragiev crtani film Zid.

Ali nova tumaenja ratnog prava iz glava nekih hrvatskih politikih neznalica kau ta ne napada BiH Hrvatsku nego JNA s teritorija BiH a kada par stotina hrvatskih vojnika pree granicu BiH pri oslobaanju Stoca i Dubrovnika kau hrvatska vojska ne smije prei granicu jer je to agresija na drugu zemlju. to o tome govore grobovi mrtve djece i civila od Slavonskog Broda do Dubrovnika koje je pobilo topnitvo JNA koga briga. I ta podla igra gospodina Izetbegovia, koji ne kontrolira 73% svoje zemlje, a napada se Hrvatsku on ne eli potpisati vojni sporazum s Franjom Tumanom, a ne kontrolira agresora sve to da bi se ipak umilio Srbima iz iara za vlastiti narod. Zato je uope Tuman trebao vojni sporazum kada mu ratno pravo daje pravo poslati trupe na agresora ma gdje on bio. Lupetanje domaih neznalica i pritisak kreatora rata bjelosvjetskih. Usput, vojni sporazum s Hrvatskom Alija je potpisao kada je njegova vojska bila pred potpunim krahom Srebrenica, Biha. Ofanziva na Hrvate u Sredinjoj Bosni i dolini Neretve do Neuma i Ploa nije uspjela, deblokirati Sarajevo ne moe, u Srebrenici pobili mu ljude a Biha eka ista sudbina. Tek tada Ali tko je za sve to kriv, itatelju? Hrvati, po prirodi kmetskoj i podvornikoj, Hrvati. Ispriajte se, molim.

KARTE I. - XIVa.
I. ORUANE SNAGE SFRJ 1985. II. OPERACIONALIZACIJA JNA 1987. III. OPERATIVNI RAZVOJ OS SFRJ 1992. IV. VOJNE OBLASTI 1992. V. RASPORED SNAGA JNA U BiH 20.OUJKA 1992. VI. AGRESIJA SRBIJE, CRNE GORE I BiH NA b HRVATSKU VIII. SASTAV 10. I 4. KORPUSA VRS IX. SASTAV 5. I 9. KORPUSA VRS X. SASTAV 17. KORPUSA VRS XI. PLAN NAPADNE OPERACIJE NA HRVATSKU 1991. XII. PLAN NAPADA JNA NA BiH I HRVATSKU PREMA KNJIZI ADMIRALA COKIA XIIA. PLAN NAPADA I NAPAD JNA I VRS NA JUNI DIO REPUBLIKE HRVATSKE S TERITORIJA BiH (1991-1992,PRVA POLOVINA) XIII. OPA POETNA ZAMISAO AGRESIJE NA HRVATSKU I SLOVENIJU IZ KNJIGE MARTINA PEGELJA XIV. PLAN NAPADA NA HRVATSKU POSLIJE POVLAENJA JNA IZ SLOVENIJE (SRPANJ 1991. )-IZ KNJIGE MARTINA PEGELJA XIVA. JUG HRVATSKE (1992.-1993.)

VII. UKUPNA JAINA SNAGA JNA I VRS 1992. I 1993.

D-28, D-28a
Zato Izetbegovi onu silnu vojsku Patriotske lige ne pretvori u A-BiH ili neto slino? Zato pokuava reanimirat TO, mrtvi, bankrotirani priljepak JNA, razoruan i u rukama umirovljenih oficira JNA? Zato to radi tek 27. 5. 1992., a za tako neto suvie je kasno? Zato meu svim tim imenovanim komandantima nema ama ba nijednog Hrvata? Kako to objasniti? Kakva je to zajednika borba? Kako vjerovati takvoj politici i takvom ovjeku? Kako je mogue da hrvatsku pukovniju, pukovniju HV KRALJ TOMISLAV sa zapovjednikom generalom MATOM ARLIJOM DAIDOM preimenuje u jedinicu TO BiH? Da li je to zato jer je Mate arlija zapravo NIJAZ BATLAK

D-27
Tono je definirano u meunarodnom ratnom pravu to jest ratite a to jest agresija, bila objavljena ili neobjavljena. Nadam se da ete proitati ovaj dokument i shvatiti da je Hrvatska, da je mogla, imala pravo napasti sve vojne potencijale JNA ma gdje se oni nalazili u Srbiji, Makedoniji, Crnoj gori, BiH... JNA napada Hrvatsku iz BiH od Slavonskog Broda do Dubrovnika i ta je drava agresor na RH. RH ima pravo uzvratiti.

14

www.slobodanpraljak.com

Hrvat islamske vjere pa ga Alija prisvaja po vjerskom naelu? Koga je on to pitao? A potom zapovijeda DAIDI (MATI ARLIJI, NIJAZU BATLAKU), ne obazirui se na uniformu koju nosi on i jedinica kojom zapovijeda i na plau koju tim ljudima daje HV, ni na vrhovnog zapovjednika Franju Tumana. Eto odgovora o angairanju HV u BiH. A o tome e biti jo reeno.

D-31b
Dragovoljaca iz 5. gr. brigade 230. Pjeaka 160. To je stanje na terenu, vjerojatno je krenulo neto vie, ali, ali, neto se ljudi uvijek putom predomisli. Ovim koji su doli, zahvala, svaka ast i dika.

D-31c
One koji su dragovoljno doli, neorganizirano, iz raznih pobuda udaljili smo s teritorija HZ-HB.

D-29
Nakon to je konzistentnim nizom pogrenih odluka doveo svoj narod u katastrofalnu situaciju Alija Izetbegovi pozvao je u pomo borce iz islamskih zemalja. I kako kae M. Frisch u jednoj knjizi, govorei o gastarbajterima: Mi smo pozvali radnike a doli su ljudi, tako je bilo i s mudahedinima. Oni su se doli boriti za islam a ne za BiH, bilo ona graanska ili drugaije ureena. Dolazili su s ispravama humanitarnih organizacija. Kada smo pokuali zaustaviti njihov konvoj pun boraca s bezvrijednom robom koju usput voze, polovicu humanog svijeta skoilo bi nam za vrat. Posljedice znate.

D-31d
Kad se Rommel iskrcao u Afriku, Englezi i Amerikanci poslali su svoje trupe za njim, kad se Wermacht iskrcao u Norveku, Britanci su tamo poslali svoje jedinice, kada su Nijemci pregazili Nizozemsku, Britanci su poslali nekoliko stotina tisua vojnika u pomo Francuzima, itd., itd. To je ratna logika i tako to tumai ratno pravo. Svi oni koji su u ime ne znam koje pameti i logike galamili da HV vojnik ne smije prijei granicu Hrvatske da se suprotstavi agresoru neka pogledaju u lica ubijene djece i civila u Sl. Brodu i neka odgovor na pitanje, da li je bilo bolje zaustaviti JNA i VRS dalje od granica Hrvatske, i njihovo topnitvo drati na udaljenosti koju nazivamo taktika dubina? Zar nije bolje poslati 160 momaka da pomognu HVO kod Tepia, Slipia (opina itluk) nego se kasnije boriti u predgraima Splita a s djecom bjeati u Italiju? Zar ne, Horacije moj dobri?

D-30
Ovakvim i slinim porukama, lecima, bili smo u BiH u proljee 1993. godine dobrano zasuti. Vidjet ete, itatelji, da su takve namjere trebale biti ostvarene napadnom operacijom A-BiH Neretva 93.

D-31e Dokumenti koje sve vodimo pod D-31


Svi dokumenti oznaeni D-31 govore o tome koliko je vojnika dragovoljaca iz RH otilo u A-BiH a koliko u HVO. Ako tome pridodamo mudahedine, 20x (dvadeset puta) vie otilo je dragovoljaca IZ HRVATSKE u A-BiH nego u HVO. Dakle, ponavljam, najmanje 20 puta vie Hrvatska je opremila i poslala dragovoljaca u A-BiH nego u HVO. Pita gospodin Tihi, sebe ili se, zato je i kako je mogla pasti Posavina. Bezrazlona i pretjerana euforija nakon poetnih uspjeha, ne vojske nego mnogih lokalnih politiara ija je pamet u kratkom vremenu narasla od bukvara i Crvenkapice do Kanta i Hegela, Plancka, Webera i ope zavrne spoznaje o biti povijesti; Arogancije, svae, kapitaliziranja vlastite pozicije u valutnim iznosima, bijeg onih koji se grade kao da neto znaju u zbiljnost; objanjivai kako bi to trebalo uraditi a ne sudionici borbe, preslikavanje zapovjednih formalizama iz JNA na dobrovoljaku vojsku u nastajanju, itanje preciznih vojnih karata i pomicanje olovnih vojnika daleko od bojinice, kao igra bez uvida u sutinu stanja na terenu, nerazumijevanje, neodlunost kao posljedica nerazumijevanja i neznanja, nesposobnost da se problemi posloe po vanosti i znaenju i mnogo toga jo gospodine Tihi.

D-31a
Najavljena posbrojba iz Broda nije stigla, a Milievi i Mandi doveli su neto manje dragovoljaca od navedenog broja.

www.slobodanpraljak.com

15

Ne treba podcijeniti ni snagu i organiziranost VRS i znaaj tog koridora za Banja Luku ostale dijelove BiH koje je ta vojska ve stavila pod svoje, ne treba podcijeniti ni Martievu brigadu koja je dola pomoi svojoj brai (a za Unprofor u UNPA zonama u HRVATSKOJ TO JE BILO NORMALNO), ne treba zanemariti ni odsutnost PRAVA da HV, po zapovijedi, bez pogovora, prijee granicu BiH jer to ne doputa Alija Izetbegovi (nema vojnog sporazuma), itd. Na kraju, oni koji su se borili na pravi nain sauvali su ORAJE, URO MATUZOVI i ostali HVO-ovci. Sve to, i vie od nabrojanog, samo ne one nebuloze o izdaji Bosanske Posavine ili o zamjeni Bosanske Posavine za JUG HRVATSKE ili o oruju koje je otilo u Hercegovinu ili o nekoj krivnji nekog Praljka. Vika i galama, naknadna vika i galama nesposobnih i gore od toga, neodgovornih sudionika. Nije bilo dobrog voenja izvrsnih boraca kao i bijedna trabunjanja, naknadna pamet kao opravdanje.

Muslimanima. HVO nije napadao, HVO je napadnut, HVO se branio. I kao da je rat sa Srbima sretan rat? Onaj tko me napada jest agresor na mene. Toka! Objanjenje uz kartu poloaji HVO TG-2 juno od Stoca. Natezali smo se s HV dali oni trebaju braniti taj prostor obzirom na Metkovi i Ploe od VRS ili HVO treba braniti taj prostor obzirom na apljinu. Nekoliko puta smo se mijenjali uz prigovore nekih stranih sila zato HV na teritoriju BiH i prigovore nas iz HVO-a da se Hrvatska moe braniti u dubini ili na samoj granici, a potonje bome nije, vojno gledano, najpametnije rjeenje.

D-32
Sedmog juna 1993. HVO je ve napadnut od strane A-BiH i u Travniku, i u Konjicu, i u Kaknju i u Mostaru i Petkovi ide na dogovoreni sastanak u Kiseljak, a moe u Kiseljak doi samo ako ga doveze Unprofor, a Haliloviu se nekako ne da. A i Izetbegovi mu kae taj sastanak ionako nije toliko vaan, kae mu zapravo pusti Petkovia, pusti HVO, pusti primirje, pusti dogovoreno zajedniko zapovjednitvo, sve je to nevano, i taj W-O plan koji smo potpisali. Najprije emo mi njih slistiti a onda emo pregovarati. A u toj knjizi pie kako je Sefer odbrusio Morillonu i toj skalameriji od Unprofora, jer da on Sefer ima oruje brzo bi se on i sa ustaama i sa etnicima dogovorio. Pa zatim pie o toj svojoj vojsci koja bi ustae i etnike smazala samo tako, pie i da je Juka Prazina, poznati sarajevski kriminalac, u toj vojsci komandant rezervnog sastava specijalne policije, a zatim je Juka unaprijeen: Predsjednitvo drave imenovalo ga je za komandanta specijalnih jedinica ARMIJE. I opet pie da je Sarajevo opljakano a nijedan etnik nije uao u grad. Pitanje gdje su etnici i ta se njima dogodilo? Mogui zakljuak valjda su ga ustae opljakale jer jedinice A-BiH to nisu, njih vodi Izetbegovi i Halilovi i oni bi slistili itd., itd., osim toga nisu oni razbojnici ustake i etnike sorte. Pa opet pie o raboti Alije Delimustafia i Aleksandra Vasiljevia i kae da Alija sve zna o tome; Pa pie o KOS-u (za koga je radio ne zna se dokad i Halilovi) i pie da je u Patriotskoj LIGI bio gori na MUP nego KOS, jer ovdje nikad ne zna na koga e da naleti. Pa s kojom tom vojskom on eli pobijediti VRS kada mu Mladi zna ta dorukuje? Pa opet pie o Fikretu

D-31f
Dokument kae da molim naslov da mi pomogne s dvije bojne HV-a. Pomo nisam dobio. A A-BiH nakon Konjica i Bugojna i Mostara i Sredinje Bosne, nakon napada na HVO i Hrvate, kree prema moru i zapadnim granicama BiH i situacija za HVO i zapovjednika GS HVO-a zbilja nije dobra. Prevelika je razlika u broju vojnih efektiva izmeu A-BiH i HVO-a, a ja se stalno pitam zato su navalili na nas, zato ne idu u pravcu Banja Luke, zato ne deblokiraju Sarajevo, zato ne idu prema Srebrenici, zato ovo i ono. Retoriko pitanje, stvarni razlozi su jasni udari na slabijeg, osvoji teritorij i idi na neku meunarodnu konferenciju gdje e svjetski djelitelji pravde priznati zateeno stanje i tako zaustaviti rat. Radili su to i do tada pa je odluka vrha A-BiH da se napadne HVO sasvim logina. Samo nemojmo lagati o injenicama.

D-31g
Kada sam u Splitu govorio o situaciji u BiH (5. 11. 1993.), a ofanziva A-BiH ipak je slomljena uz mrtve i ranjene na obje strane (tako to ve u ratu biva), opet sam traio dvije bojne HV-a. Nisam ih dobio. Tri dana kasnije razrijeen sam dunosti zapovjednika GS HVO (na osobni zahtjev). Samo neka mi nitko ne govori da je taj dugo pripremani, politiki i misaono, napad na HVO i Hrvate nesretni rat s
16

www.slobodanpraljak.com

Muslimoviu naelniku KOS-a u 4 K. JNA, a taj je Muslimovi kasnije postao glavni sigurnjak u A-BiH. Poslije emo vidjeti to Muslimovi misli o Seferu, ali da su im obojici Hrvati ustae to im je KOS-ovska genetska struktura, i naalost ne samo njima. Nastavi itati taj dokument, potovani itatelju, pa e saznati da ustake i etnike jedinice nigdje nisu meusobno ratovale i nastavlja priu o Stocu i Mostaru. Ustae su se povukle iz grada, naravno prema dogovoru i etnici su uli bez ispaljenog metka. A ta je bilo nakon toga? Nakon toga pie Halilovi napreui one tri elije sive modane mase, su se ponovo dogovorili. Onda su se etnici povukli iz Stoca, a ustae u njega umarirale. I DANAS SU TAMO. USTAE NARAVNO. A i prije tog igrokaza mi izlazimo vi ulazite u Mostar i Stolac, sve je bilo dogovoreno, zna to Sefer Halilovi kome je KRATKI KURS Skapeba bilo preteko tivo. Molim Vas strpljenje, proitajte do kraja, pa se nadam da ete razumjeti s kakvim ljudima smo trebali i htjeli zajedno voditi obranu u BiH.

D-34
Na osnovu ega je Izetbegovi uvjeren (baba vraara?) da e ON (MILOEVI) predloiti Tumanu neka parcijalna rjeenja, koja bi dijelom bila ostvarena na raun Muslimana u BiH? I koje su to izvjesne informacije i tko mu ih je dao? KOS?, kojim je okruen, DBJ?, kojom je okruen ili netko trei, etvrti od mnogih koji su modelirali sukob? Cilj je vie nego jasan i zbog utede papira neu analizirati. Uvijek iznova je zanimljivo samo to kako la moe postati prihvaeni dogaaj i koliko se muha govnara sakupi oko takve lai? Proizvoai takvih storija vrhunski su strunjaci i vie nego dobro znaju kako funkcionira ono to tako uzvieno nazivamo OVJEK.

D-35
O susretu u Karaorevu i o prii, sagi, mitu koji je nastao poslije, o prenositeljima prie, s koljena na koljeno, i o smislu i svrsi iscrpno pie Miroslav Tuman. Molim, proitajte, molim osporite.

D-33
U ovom dokumentu pie to gospodin Muhamed Filipovi misli tko je KRIV za takvu politiku Muslimana i to je Franjo Tuman (i Slovensko rukovodstvo) nudilo Aliji Izetbegoviu je 8. 4. 1990. godine. Ali Franjo Tuman koji se visoko uzdie iznad te ekipe priuvnih provincijalnih politikih igraa, koji se uzdie dubokim razumjevanjem drutvenih i politikih silnica ne samo u bivoj YU nego u tom i takvom svijetu, Franjo Tuman zna da je Izetbegovi suvie impresioniran i da je u neku ruku, prepariran od strane JNA. Ocijenio je gospodin Tuman, a i znao je da je Alija okruen agentima KOS-a i DBJ-e,... te da on (Izetbegovi) nee imati snage da se otrgne od toga i ue u rizik sukoba s tom silom. Zar nije bilo tako. A u nastavku dokumenta pie da jest Alija i kako je Alija poslao M. Filipovia da sa Srbima dogovori historijski sporazum. Bez Hrvata. A onda je prevario i Muhameda Filipovia Alija Izetbegovi.

D-36
24. sijenja 1991. pie Tuman VS UN-a, on Tuman zna to e se dogoditi, on trai pomo kojom bi se izbjegle kasnije rtve, on nabraja republike kao drave,... I kakvu je izjavu poslije toga u Beogradu dao BAKER? Amerika eli sauvati Jugoslaviju! I JNA je krenula izvriti zadatak! Bezuspjeno. Posljedice poznate!

D-37
11. 12. 1992. pie Tuman Vijeu sigurnosti i izmeu ostalog, u toki 2. 2. da Unprofor, prema Rezoluciji vijea sigurnosti 769 (1992) hitno uvede strogi reim kontrole meunarodnih granica RH prema Srbiji i BiH radi sprjeavanja, a posebno prijelazu oruanih postrojbi ili dopreme oruja i ratne opreme. Kakva podjela BiH, kakva Banovina i prikljuenje Hrvatskoj, kakvi bakrai, kakvi historijski sporazumi. Stanite gospodo na granice Hrvatske i zatitite dravu, koju ste priznali, od agresije: a) Srbije

www.slobodanpraljak.com

17

b) BiH Igre su se nastavile jo dugo, koga briga za Peruu, za Maslenicu, za autoput, za 600 ubijenih u UNI Hrvata u UNP-a zonama? Oluja je rijeila problem! HVO se ipak uspio obraniti.

Molim, za sve to su Hrvati krivi. Kaem Vam. A onda Muslimovi pie o Delaliu eli i Topaloviu Caci i ORIU ?????? i pucanju u meso i uzimanju talaca 3. 7. 93. i ucjeni Izetbegovia, koji i pregovara s tim kriminalcima i poputa ucjenama. Jedino se nadam da e oni koji ele govoriti i koji su do sada govorili o problematici rata u BiH sve to na miru i pozorno proitati.

D-38
A to pie Fikret Muslimovi, bivi GLAVNI EF KOS-a u 4 K. JNA a poslije to isto u A-BiH. Kae Fikret da je ona tenkovska brigada koju su Hrvati zaustavili kod Pologa Pokret ove brigade je bio u funkciji zatite etnike paravojske na teritoriji RH, posebno u regiji KNIN ZADAR SPLIT. Dobro, on to zna, bio je u JNA dok je ruila Hrvatsku, a u to vrijeme on naravno nije bio etnik. A kako mu mali mozak oficira KOS-a teko doputa imenicu HRVAT to je narod koji je zaustavio tenkove HERCEGOVAKI NAROD. A onda pie da je tenkovska brigada JNA proputena jer su VRHOVI HDZ iz Zagreba, Sarajeva i Mostara inzistirali da se narod ukloni i da kolona proe. Lae brate Fikrete, lae kao pas, Izetbegovi je molio i kumio i zaklinjao se da on ne umije izdati, pa je narod (koji ga je doekao aplauzom) popustio. Radio je to Alija zbog svojih interesa i one politike koju ste u dokumentima do sada ve dobro upoznali, vrli itatelji. Istina, neto je zborio i Kljui. A zatim pie Fikret tko je otjerao Srbe i Hrvate iz redova A-BiH. A onda konstatira: Sasvim je realan zakljuak da u Sarajevu nema objekta koji nije manje ili vie opljakan i da nema graanina koji nije manje ili vie oteen ovakvim djelovanjem kriminalaca. Nije mi jasno kako e oni ratovati kada ni u Sarajevu ne mogu uvesti niti najminimalniji red i zakon. A ta Sefer Halilovi, naelnik G A-BiH, misli i govori o Aliji Izetbegoviu, svom nadreenom kolektivnom zapovjedniku? Eto budale. Neznam ta da radim s ovim matorim. Ja mu govorim jedno, a on radi drugo. On je izdajnik BiH i bonjakog naroda; (Sefer o Aliji. ON jest ALIJA). On je grobar BiH; Eto notornog budale. Pa sad sam s njim bio i govorio mu drugaije a on opet govori gluposti... E moj rahmetli Alija, kakva vojska?, kakva drava?
18

D-39
ta je Alagi radio do 13. januara 1993. godine kada se javio personalcu u vojarni u Travniku, samo Bog zna, ali da se javio kasno i da je sve to mutno vie je nego sigurno. Ali kad je ve doao Alagi je jasan: Tada me je posjetio ambasador Tibo, bio je aktualan VanceOwenov plan, a potom Alagi citira sam sebe: Ovdje e pasti taj plan, gospodine Tibo, ovdje e pasti Herceg-Bosna. I jo jasnije nastavlja: Kasarnu u Travniku jo smo dijelili sa HVO-om i opet citira Alagi sebe: Dvije vojske ne mogu biti u jednoj kasarni, niti dvije zastave rekao sam Gai, tj. Alagi, general A-BiH; rekao je Gai komandantu HVO-a. TI E II IZ KASARNE!, tako zapovjedno vojniki, kratko i jasno ureuje Alagi. Kakva eneva, kakvi pregovori, kakav Alija Izetbegovi, kakav Vance i kakav lord Owen, sve je to za Alagia maja pialina. On odreuje, nakon to se smucao po JNA i ostalim srpskim postrojbama i agenturama sve do 13. 1. 93. godine, kada je doao po zadatku valjda Tolimira ili Mladia. On, Alagi isto tako pie da: Stvaranje Operativne grupe Bosanske krajine smatram embrionom uvojniavanja nae Armije. U PROLJEE 93. Eto. Kakva Patriotska liga, kakav Sefer i sve ostalo u Tuzli, Sarajevu,... kada odnekud doe Alagi doao je embrion, kao kad dopliva malo ovei spermatozoid i eto zaea nae Armije. Nakon to je istjerao HVO iz vojarni u Travniku, u oekivanju napada neprijatelja (tj. HVO-a) mi smo ve u tajnosti planski rasporedili snage, i na Vilenici smo imali snage, iza lea HVO-a, a da oni to nisu znali. A pie Alagi i slijedee: Nakon jednog sastanka u Visokom svojom rukom napisao sam naredbu za operaciju za Vare i nastavlja objanjavati tko je i kojim jedincima trebao osloboditi VARE.

www.slobodanpraljak.com

Kakva VRS, kakav Mladi, kakva Srebrenica, Sarajevo, Biha,... Alagi i njegovi oslobaaju Vare, nakon to su oslobodili Travnik, Konjic, Kakanj, Bugojno,... I da zavrimo s citatima iz Alagieve knjige. Prilikom prvog susreta sa Izetbegoviem, rekao sam gospodine Predsjednie, moramo prei u ofanzivni rat Vrijeme u meuvremenu prolazi, vodite bitku za bitkom. Kada ste prvi put uli u Sarajevo? Krajem ljeta 1993. godine. Tada sam i upoznao predsjednika Aliju Izetbegovia. Kako ste gledali na vrh Armije, na visoke oficire? Nisam znao ko su ljudi u vrhu, nisam znao interne relacije, nisam znao nita o tome ta se deava meu oficirima u Sarajevu. Od njih do tada nisam dobivao nikakve naredbe, upute, direktive, pomo, nita... Razgovarao sam sa predsjednikom Izetbegoviem. Bio je to ljudski razgovor. Rekao sam mu da imam kontakte sa Bonjacima u Zagrebu, ba sam mu prenio selam od Hasana engia. Objanjavao sam mu kako Krajinici imaju tradicionalno dobre borce i da moramo prei u ofanzivni rat. Preli su naravno u ofanzivni rat, naime nastavili su ofanzivni rat protiv Hrvata i HVO jer je Alagi i drutvo radilo i do tada prema svojim idejama i zamislima jer do sada (KRAJ LJETA 93.) od njih (iz Sarajeva, od G A-BiH) nisam dobivao nikakve naredbe, upute, direktive, pomo, nita... Zbog svega to pie, zbog injenica koje su jasne nemojte promijeniti svoje miljenje o tome kakva je A-BiH, koga je branila, to je htjela, kakve je politike ideje zastupala, kakvi su im visoki oficiri i kakvi su odnosi meu njima, kakva je disciplina i red, protiv koga se ta Armija bori... Ako elite biti dosljedan intelektualac sorte a la Kroatia nedajte injenicama da vam utiu na stav: Hrvati su KRIVI, oni su dijelili BiH, oni HVO, napali su Muslimane, jadne i nezatiene,... injenice su ionako vulgarne same po sebi nedostojne bilo kojeg uzvienog komunistiko-skolastikog uma.

napiite otro, protestno pismo o nehumanom postupku lokalnih vlasti i zapovjednika jer su zloesti i nehumani i kre ratna prava i obveze, itd. Dosolite po volji vaeg humanog nagnua.

D-44
Tako je to nekako bilo u Mostaru i oko njega 1992. godine.

D-45
Dokument, izvod iz knjige Franje Borasa, legalno izabranog lana Predsjednitva BiH iz korpusa hrvatskog naroda, o jo jednom crimenu hrvatske politike razgovorima Boban Karadi u Grazu. Kod tih se sastanaka sa suprotnom stranom primjenjivala metoda dokazivanja KRIVNJE VJETICA. Ako osoba optuena da je u njoj vrag, sotona, avo, ne priznaje onda joj se dio tijela gurne u vrelo ulje, npr. ruka. Ako osoba vrsta u svojoj vjeri otrpi bol, uti mukom, onda je KRIVA jer se ta bol bez pomoi avola izdrati ne moe zakljuuju suci, prosuditelji. Ako osoba krikne bolom i slabou ovjeka, onda je KRIVA jer se avo oglasio krikom boli, jer da avo nije obuzeo osobu ona bi izdrala kunju zakljuuju suci, presuditelji. Isto tako je bilo i kod tih sastanaka, ako ne ode na razgovor e onda nisi za mirno rjeenje, ne radi na miru, eli samo ratnu opciju i slina sranja; a ako ode na razgovor jo je gore, razgovara s neprijateljem, sigurno neto muka, trguje, muti, sve je to ista ujdurma, ista sorta i slina sranja, zakljuuju presuditelji. Na sastanak u Graz moralo se otii! Na stastanku u Grazu nita nije dogovoreno i nije potpisan nikakav dogovor i ni u emu se strane nisu sloile. Zadovoljena je elja i naputak i zahtjev monog igraa lorda Carringtona pa je u toci 5 priopenja sa sastanka konstatirano Ovim dogovorom prestaju razlozi za prekid konferencije Europske zajednice o BiH, te obje strane trae hitan nastavak konferencije. A onda je nastala orkestrirana vika i galama i lai i lupetanja i izmiljotine. A rat se meu stranama koje su se dogovorile nastavio u Stocu, u Mostaru, u Livnu, u Jajcu, u Bosanskoj Posavini, u Bugojnu, u Rami,... a sve to moete provjeriti u slijedeim dokumentima i kartama; i mnogim drugim dokumentima u WEB-u, a sve na istu temu UTVRDITI INJENINU ISTINU.

D-41, 42, 43
Ako Vam se itatelju, dok sjedite u lijepoj sobi, toploj i ugodnoj, uini sluajno da to ba i nije jednostavno, prevesti 15.000 (petnaest tisua) ljudi i 3.000 (tri tisue) automobila preko Neretve, na splavi, i smjestiti ih u itluku i Meugorje a uz to neke budale stalno pucaju iz nekih orua, nemojte u to povjerovati, u to to vam je tako brzopleto palo napamet. A ako biste sluajno bili lan neke humane ekipe, i ako biste vidjeli neku grupicu u noi, na ledini kako eka jutro jer nisu smjeteni, a noi i nisu ba hladne, a i ranije je ve dolo u to podruje puno izbjeglica, onda u tom sluaju
www.slobodanpraljak.com

19

D-46
Tko brani Mostar? Tko je u Kriznom tabu Mostara? Kad je i pod kakvim okolnostima naputena lijeva strana Mostara lijeva obala Neretve. A Uborak, a Sutina? A to je sve porueno i od koga? Kako se naoruavala Patriotska liga i koliko su oruja dobili od Daide, generala HV i otkud je on dobio oruje? O akciji oslobaanja Mostara, lijeve i desne obale? O pripremama za oslobaanje Sarajeva i ulozi Niaza Batlaka iliti Mate arlije iliti Daide generala HV. Zato je odbijen moj prijedlog Izetbegoviu u Mostaru, a dugo smo razgovarali u jednom stanu da HVO i A-BiH zajednikom akcijom deblokiraju Sarajevo? Nee velikog generala i ratnika Safeta Halilovia ustae oslobaati. Da gospodo, mi smo tom trabantu kontraobavjetajne slube JNA-e bili ustae od poetka do kraja te Odiseje (Ilijade). Svi, TUTTI COMPLETI. A za tu akciju posebno smo im dali jedan top T-130 (poslije poznat kao Sultan), jedan tenk, nekoliko stotina puaka, sve to su traili, naravno i municiju. A sama akcija kakav amaterski fijasko. Nikada to oruje nisu vratili, a poslije su nas tim oruima tukli. Sve za bratstvo i jedinstvo i ljubav vjenu meu narodima. U tom nesretnom sukobu Hrvata i Muslimana. Zvui glupo.

Prouite taj tahtjev! Ratno predsjednitvo opine Gacko trai da mu regionanlni odbor SDA rijei problem potrebe za 1707 stanova, a te stanove ele u Mostaru. U normalna bivejugoslavenska vremena podjela tri stana bio je problem, a ove izbjeglice i prognanici trae od svoje stranke da im u njihovoj dravi rijei problem ni vie ni manje nego potrebu za tisuusedamstotina i sedam stanova.

D-53
Da li su stanovi naputeni od oficira JNA i Srba pravilno rasporeeni i tko je dobio najvie?

D-54
to pie list 4 K. A-BiH, iz Mostara, u veljai 93. Da li VRS granatira Mostar, Stolac, Konjic? Ima li pjeakih borbi. to govori gospodin Mirsad Zuhri, njegova jedinica sastavljena je od Muslimana a u HVO-u je formacijski Nose li, kao svoje oznake ljiljane od poetka rata? Smeta li to kome u HVO-u. A u tom listu pie (ne mogu sve tiskati) da je prve ljiljane donio i podijelio zapovjednik u apljini Luburi. Preskoit emo ime ovjeka koji je to odluio i dao ivati, ime nekog generala. A otkud oni poginuli Muslimani, kada su se, kako tvrdi Sefer Halilovi, ustae i etnici dogovorili o podjeli BiH a potom odigrali igrokaz ti izai ja u ui i obratno.

D-55
A za cijelo to vrijeme, vrijeme dogaanja o kojima govore i dosad navedene injenice Ustavni sud BiH, u pitaj Boga kojem sastavu pokree postupak ocjene ustavnosti HZ-HB i to na papirima s petokrakom zvijezdom u zaglavlju. Samo s jednim politikim ciljem BiH mora biti jedinstvena drava. Unitarna drava.

D-47, 48, 49, XV., 50


Ma kakve akcije, kakav rat, kakvi mrtvi, sve je to dogovor ustaa i etnika tvrdi Sefer Halilovi ispijajui kafe u svom brlogu u Sarajevu jer kako tvrdi Muslimovi on ne obilazi jedinice, a kako tvrdi Alagi Alagiu ne alje ni zapovijedi ni, ni, ni.

KARTE XVI. - XX. D-51


Pogledajte te zahtjeve.

D-56
Tko je zapovijedao HOS-om.

D-52
20

D-57
www.slobodanpraljak.com

Da li Oruane snage BiH ine A-BiH i HVO? to kae predsjednik Predsjednitva BiH Alija Izetbegovi.

vrijeme trajanja ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Nadam se da ete dokument (i stotine drugih) proitati pozorno i do kraja.

D-58
Oruane snage BiH imaju vrhovnog zapovjednika a to je kolektivno tijelo Predsjednitvo BiH a ne Sefer Halilovi, ali ostavimo to postrani i pogledajmo DIREKTIVU od 10. 9. 92. Osim A-BiH koja je agresoru pruila snaan otpor tu su i druge naoruane snage. Spomenuti HVO Sefer ne moe; kako njega u BiH mogu braniti ustae. A protiv Sefera su i ruski, grki i izraelski lobi. On ne navodi tko brani BiH u mostarskoj regiji i na Tomislavgradsko-livanjskom prostoru, ako to nisu nae snage, a mi ne znamo koje su to nae snage. Kae Halilovi da: Oruane snage Rrepublike Hrvatske, izvodei ofanzivna dejstva za osloboenje teritorija Hrvatske, dijelom svojih snaga angaovanim u rejonu Dubrovnika, najneposrednije sadejstvuju naium snagama u oslobaanju Istone Hercegovine, a posebno gradova Trebinje i Stolac. Dejstvima u Posavini, posebno na prostoru Derventa i Odak, te Brko i Oraje, dio ovih snaga sadejstvuje naim snagama u razbijanju agresxora i spreavanju njihovog prodora na pravcu Brko Derventa Banja Luka. (Iz Direktive Sefera Halilovia od 10. 9. 1992. godine; vidi cijeli dokument D-58.) Autor ovog teksta i sam sudionik ne zna ba da je bilo HV bilo HVO elio osloboditi Trebinje ali ako Sefer kae drugaije... Potom se na papiru razvijaju veliki planovi, strateki udari po raznim pravcima i sline bla-bla vojne zamisli. A Sefer za IV K. A-BiH i za snage RH odreuje ofanzivu na pravcu Mostar-Nevesinje, Trebinje-Bilee, TomislavgradKupres-ipovo, Livno-Glamo, (ovo zadnje uiniti s pomonim snagama) a zatim Glamo-Drvar, LivnoGrahovo. Razmahao se ovjek van svake pameti, bunca, lupeta, somnabulira, lae, petlja, melje gluposti. A tako neto opasno je raditi u miru, u ratu to vodi katastrofi...

D-60
Opet samo Muslimani, opet su samo Muslimani rtve, opet je samo Patriotska liga pruila otpor i narasla na silu od 150.000 boraca. A 50.000 boraca 1. K. A-BiH samo u Sarajevu ne moe deblokirati grad ne znam koliko godina, ili nee deblokirati grad, ne mogu obraniti Srebrenicu, Biha spaava HV, ali zato oslobaaju Kakanj (od Hrvata), Konjic (od Hrvata), Travnik, Bugojno,... (sve od Hrvata) i kreu ka Adrijanskom moru.

D-61
Jedinicu od oko 260 ljudi, vojnika, doveo je Prkain iz Hrvatske (HOS), 70% sastava bili su Muslimani, obueni su u uniforme i naoruani i opremljeni u HVO vojarni u apljini (Grobovine) i krenuli su pomoi Jajcu. Prkainovo izvjee treba proitati da bi se shvatilo i razumjelo kada je i kako utemeljen sukob u Sredinjoj Bosni. I Hercegovci su ili pomoi Jajcu. Jesen je 1992. godine a muslimanska vojska zaustavlja pomo Jajcu!??

D-62
Ovaj e zapis Stjepana ibera jo bolje pomoi da shvatite prethodni dokument. Napomena: Nije mi jasno zato iber govori o hercegovakom HVO-u kao posebnoj i zasebnoj cjelini i nije mi jasno zato nije napisao da se u Sarajevo nije moglo ui samo tako se uetati, trebalo je traiti i moliti Unprofor da vas prebace ili helikopterom ili u transporteru. A osim toga koliko se sjeam bilo je tamo dolje u toj Hercegovini estokih borbi; mjesecima, a o tome pie i iber na prethodnim stranicama svoje knjige. Elem, nebitno, Petkovi i ostali (Blaki, Kotroman, Kea, Bandi) su stigli. Ali Sefer nee na razgovore s ustaama jer svi su oni ustae, osim tebe moj Stjepane. I Petkovi, kolega mu iz JNA je ustaa, a to tek rei o onima koji nisu bili u JNA? DAKLE SVI SU HRVATI USTAE za SEFERA HALILOVIA. I za mnoge druge njegove oficire bilo je isto. I za mnoge
21

D-59
U isto vrijeme Jadranko Prli smireno i jasno objanjava to jest privremeno izvrno i upravno tijelo vlasti HZ-HB, zato su bili primorani donijeti propise u nekim oblastima drutvene zajednice, uz napomenu da su svi propisi donijeti kao propisi privremenog karaktera, da su ogranieni na

www.slobodanpraljak.com

politiare Muslimane. Elem Stjepan iber nije tom dripcu od zapovjednika drmnuo amarinu, nije skinuo uniformu vojske iji zapovjednik govori kao klasini komunsitiki faist. Nita. Amoralna, oportunistika ujdurma!, moj Stjepane iberu! I zar mislite da se klima takovih misli nije osjeala, da je borci HVO-a nisu bili svjesni. Takvo je miljenje UTEMELJENJE agresije A-BiH na Hrvate od kraja 1992. pa nadalje, sve jae i sve oitije agresije.

Svima onima koji su znali za reenicu komandanta III K. A-BiH koju je napisao komandi taba obrane Bugojna i 307. br. A-BiH, 20. 1. 93. Savreno je jasna i dobro je i paljivo treba proitati. Izvjetaje piite tako da odraavaju borbenu situaciju, a ne da budu politike lekcije. ZA SUKOBE U SVIM GRADOVIMA HZ HERCEG BOSNA jo je PREURANJENO, MADA JE I TA OPCIJA PREDVIENA. A 20. 1. 1993. godine jest datum kada je opcija NAPADA NA HRVATE (HVO) ve debelo predviena. Molim, nastavite se ispriavati za pogrenu hrvatsku politiku u BiH, koja je sigurno pripremala sukobe s A-BiH. Za takvu rabotu ne nedostaje Vam ni pameti, ni znanja, ni snishodljive podanike pokornosti. Dostojanstveno i europejski se ispriavajte i dalje ali, molim, ne u moje ime.

D-63
Operacija Bura jo je jedan primjer suradnje HVO-a i VRS, a sve poslije dogovora u Grazu i u skladu sa stavovima Sefera Halilovia. Karte XXI. - XXII.

D-64
Nakon dogovora o zajednikoj akciji osobno sam dva puta iao u izvianje prije planiranja akcije. A kad je sve bilo spremno i kad sam doao u Konjic da dogovorenu operaciju sprovedemo (tako se to valjda kae), na neiju uputu odozgo A-BiH je odustala.

D-68
Da ne bi bilo zabune: a) 12. 2. 1993. kada pie ovo pismo Jasmin Jaganjac vojni je savjetnik Alije Izetbegovia b) Za Hrvate u BiH nije bilo ni najmanja dilema da su potpisom W-O plana prestali razlozi postojanja HZ-HB, da treba poeti primjenjivati potpisani plan i da je potrebno prijelazno razdoblje. c) da Praljak moli Izetbegovia da odredi jednog, dvojicu vienijih politiara Muslimana koji bi zajedno s tim Praljkom otili u Srednju Bosnu i radili, uticali na daljnje smirivanje stanja. Da li je Praljak otiao? Da. Da li mu se itko od Muslimana pridruio? Ne. Jedino je Jaganjac zduno i poteno radio na tom projektu. Ali smo naoruavati A-BiH nastavili i dalje.

D-65
Dokument koji govori o tome to je HVO elio i radio, i kako je radio, i zato su ti napori na kraju bili bezuspjeni, a slabili su, obzirom na stavove partnerske strane, nae i vojne i politike pozicije. Svakako je ve tada a i znatno ranije trebalo jasno precizirati sve stavove i povui konkretne poteze u skladu s interesima suverenog i konstitutivnog naroda u BiH Hrvata. Poputanje u naelima uvijek vodi loem.

D-66
Ako ste sudjelovali u tim dogaanjima ili ako ste barem iskren i nepristran promatra moralo Vam je biti jasno da su pozicije onih koji su potpisali W-O plan jo uvijek nepromijenjene, da osim Hrvata svi potpisuju s figom u depu i da e poradi toga plan propasti a rat se nastaviti. Ni danas ne bih nita promijenio u analizi situacije u BiH koju sam izloio visokoj francuskoj delegaciji (zajedno s generalom Tusom) 13. 1. 1992.

D-69, 70
Mile Akmadi je predsjednik vlade Republike Bosne i Hercegovine. On nije, eto uda, nikakav nelegalni Hrvat iz HZ-BH ili HVO-a, bilo vojnog dijela bilo politikog dijela. to pie Akmadi, komu pie, kad pie i zato pie. Molim, proitati!

D-67
22

D-71
www.slobodanpraljak.com

Kako u praksi izgleda razgradnja svakog dogovora i potpisanog prijedloga meunarodne zajednice o unutarnjem ureenju BiH pokazuje ovaj dokument. Armija BiH bavi se politikom, tonije Ministarstvo obrane BiH stavlja u funkciju neke okruge a taman je potpisan W-O plan i treba ga realizirati. Kakvi okruzi, otkud sad okruzi, gdje se i kad razgovaralo o okruzima, kakva republika povjerenstva za te okruge i kakve veze s tim okruzima ima Ministarstvo obrane?!? ovjek mora biti pristojan i zbog te pristojnosti ne smije pitati: Tko tu koga zajebava i s kojom svrhom? A trebala bi tako pitati tog Muniba Bisia i njemu sline individue.

5. RH sve prijateljske zemlje (koje?) moraju izvriti pritisak na tu zemlju da odustane od podrke Herceg-Bosni i raditi aktivno na njenom dokidanju. Ve je poelo Sefere u Konjicu agresijom na Hrvate i nastavljeno sve ee jer 6. Obezbjediti da LUKA PLOE i put PLOE MOSTAR SARAJEVO ZENICA bude u neprekidnoj funkciji za potrebe drave BiH. I nastavlja sadrajem i stilom nad kojim se u Zagrebu zamislio malen broj ljudi. Niti ih je bilo briga, niti su znali, niti su razumjeli. Veina vergla svoje samoupravne referate dozlaboga dosadno i ustrajno. Tako do dana dananjeg. A SEFE NASTAVLJA: Ako je nuno, za ovo angaovati meunarodne snage, a po potrebi i naim snagama taj prostor osigurati. AKO STE ZABORAVILI PLOE SU U HRVATSKOJ. I tako je Armija BiH krenula prema Ploama i Neumu jer osim mudahedina nije Seferu Haliloviu uspjelo angairati druge meunarodne snage, ameriku ili francusku vojsku na primjer. A svaka je ua polupismena optuivala Hrvate i podiui zadnju nogu zapiavala vlastitim neznanjem po cijelom jednom narodu, imperijalnom nadmoi ideologijskog prosuivanja. Jadno.

D-72
U ovom dokumentu na takve i sline dokumente odgovara HVO HZ-HB to je politiki dio HVO-a.

D-73
A tko e hitno provesti radnje radi stavljanja u funkciju okruga Mostar i Livno? Arif Paali zapovjednik 4. K. A-BiH, u suradnji s jo nekim. Toliko od Lagumdije. Gdje je predsjednik Vlade BiH? On pie pisma po svijetu, bratija ga ne ljivi, igra svoju igru, prave od nas Hrvata budale. Treba se ispriati.

D-76
Najbolje je proitati cijelu knjigu, ali evo malo neto o problemima koji se javljaju kada rat poremeti osjetljivu nacionalnu ravnoteu u nekom mjestu ili podruju. O istom pie i M. Thatcher na nain na koji veliki um razumije problem.

D-74
A kako to izgleda u toj Armiji BiH, vladi, centrali SDA u Zagrebu, novcu i ostalom proitajte.

D-75
Kakav je to vojni dokument potpisan u New Yorku, izmeu koga? A 10. mart 1993. Vano je to Sefer misli o ve potpisanom dokumentu, a Sefer o dokumentu ne misli dobro. I tako stalno, potpii dokument a onda se razmisli o potpisanom pa se od potpisanog odustane. Sefer predlae toke 2., 4., 5. i 6. 4. RH mora se konano rijeiti s tom ustakom dravom logistika za potrebe A-BiH.
www.slobodanpraljak.com

KARTE 1. - 20.
1. STANJE U BiH TRAVANJ-SVIBANJ 1992. 2. SITUACIJA U HERCEGOVINI DO I OKO 10. IV 1992.

3. ZAJEDNIKO DJELOVANJE HVO I A-BiH, STANJE 10.IV 1992. 7. VI 1992. 4. ZAJEDNIKO DJELOVANJE HVO I A-BiH OD VI 1992. 29. X 1992. 5. ZAJEDNIKO DJELOVANJE HVO I A-BiH 29.X 1992. ,VRS ZAUZIMA JAJCE

23

6. ODNOSI HVO I A-BiH - SIJEANJ 1993. 7. NAPAD A-BIH NA HVO - TRAVANJ 1993. 8. NAPAD A-BiH NA HVO SVIBANJ 1993. 9. NAPAD A-BiH NA HVO LIPANJ 1993. 10. ODNOSI HVO A-BiH 30.VI 1993. 11. NAPADI A-BiH NA HVO SRPANJ 1993. 12. STANJE NA PROSTORU POD KONTROLOM A-BiH I HVO 30.VII 1993. 13. ODNOSI HVO - A-BiH 8.XI 1993. 14. ODNOS SNAGA A-BiH I HVO ,OUJAK 1993. TE USTROJ I RAZMJETAJ OZ SB , TRAVANJ 1993. 15. EMA DODIRA SA SNAGAMA AGRESORA I RASPORED SNAGA HVO U CENTRALNOJ BOSNI 01.IV 1993. 16. SREDINJA BOSNA LINIJE FRONTOVA I RASPORED VOJNIH SNAGA 17. OBRANA VITEZA NAKON 20. IV 1993. 18. POLOAJI HVO-a U VITEZU , SVIBANJ 1993 19. POLOAJI HVO-a U VITEZU OD SRPNJA 1993. 20. RASPORED SNAGA I NAPAD A-BiH NA VARE, 05.XI 1993.

to postojano govori Sefer Halilovi. Politiko vodstvo SDA pripremilo je teren a propaganda e uiniti svoje HVO uvijek napada. Muslimani su rtve u Sarajevu, a kada su ve jedanput postali rtve rtva ne moe biti kriva. Kako e i zato e 20% Hrvata u Konjicu, s vojnom silom od jedne bojne HVO u gradu (na linijama prema VRS) i jednoj bojni iz Kostajnice (ukupno 600700 vojnika) napasti 4 puta jae snage A-BiH? Ali tko ljivi logiku i injenice!? Nastavimo itati dokumente.

D-80
16. 4. 1993., Esad Rami pie borbeni izvjetaj: a) objekt Zlatar je u okruenju a HVO trai pomo na izmaku su snaga b) Babin Nos je blokiran c) Interesantno je da HVO Konjic putem veze vapi za pomo... Eto interesantno je da HVO trai pomo. I na kraju jasna poruka do kada e to A-BiH raditi: DO KONANE POBJEDE! Ali ne u Sarajevu, ili Srebrenici ili Bihau...,treba probati slomiti slabijeg a cjelokupno naoruanje dobili su iz Hrvatske i od HVO-a. Molim da se ne zaboravi, ta se agresija sakrila pod floskulom Nesretni muslimansko-hrvatski sukob u BiH. Ma koga vi, izgovaratelji te lai, gluposti, prevare, koga vi zajebavate i do kada ete to raditi. Kome vi muda pod bubrege prodajete?

D-77
ZAPOVIJED SEFERA HALILOVIA KOJOM SE ODUSTAJE OD SURADNJE A-BiH I HVO Vidjeli smo u dokumentu D-67 kojeg potpisuje Enver Hadihasanovi zap. III. K. A-BiH da je u ovo vrijeme (sijeanj 93.) jo rano za napad na HVO u gradovima. Trebalo je napraviti pretpostavke za napad a to znai oistiti sve one Muslimane koji surauju s Hrvatima, s politikim i vojnim dijelom HVO-a. Ti Muslimani, legalno, demokratski izabrani predstavnici naroda, a koji su u mnogim mjestima (Mostar, Konjic, Jablanica, Rama, Bugojno,...) zajedno s Hrvatima sastavili vlast, postali su smetnja ostvarenju ve sainjenih planova o oslobaanju tih prostora od Hrvata. Plan i A-BiH i politike SDA; tako Alije Izetbegovia u proljee 1993., bez zakonskog uporita, oktroiranom voljom, smjenjuje izabrane Muslimane u Jablanici, Konjicu i Rami i postavlja dr. Safeta ibu.

D-81/1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
Kakvi potpisani sporazumi u Genevi, kakav WOwen, kakvi dogovori o prekidu borbi, kad Araf Paali 17. 4. 93. nareuje: Toka 3. U svemu ostalom pridravati se ranije dobijenih nareenja i uputstava. Esad Rami istoga dana 17. 4. 1993. izvjeuje svog zapovjednika Paalia (4. K. A-BiH): NASTOJAEMO TO PRIJE ZAVRITI POSAO U KONJICU A ZATIM SA SVIM BRIGADAMA KRENUTI U PROTIVUDAR U DVA PRAVCA 1. Konjic Jablanica Mostar 2. Konjic Prozor Rama.
www.slobodanpraljak.com

D-78, 79
A-BiH u Konjicu je poela opi obraun s ustaama kako
24

Kakav je to udar HVO-a bio i na koga i iz kojeg pravca i s kojim efektivima i koja vojska? HVO, NIJE NAPADAO! Bijedne ofucane lai. Ponavljale su se do u nedogled a i prodavaa i kupaca bilo je i previe. Iz mnogih razloga. Tono je dakle da je HVO naftom platio VRS da izvue civile i spasio ih masakra, da zbrine ranjenike i spasi ih od smrti, ali VRS je granatirala Konjic iz svojih vojnih razloga. I to je u toj nafti sporno, to je sporno u toj trgovini dati naftu za spasiti ljude a to je bila jedina mogunost. Kad se spaava ljudske ivote jedina mogunost, najbolja je mogunost. A vi itatelji mislite da moda nije trebalo tako postupiti? A da Vam je sin bio tamo, da je bio ranjen da li biste tako postupili? Prezrite one koji tuim kurcem mlate gloginje u ime svojih glupih i kretenskih ideja, naelnih naravno. A da u to vrijeme poinje strateki dogovor Muslimana i Srba u pokretu prema moru pokazat e naredni dokumenti. A itat ete na tu temu i Mladieve dnevnike.

PLAN ZA OSVAJANJE SREDINJE BOSNE I IZBIJANJE U NEUM I PLOE

D-86/1
A sada o Mostaru. to pie gospodin Hadiosmanovi? to pie o zajednikom priopenju Hrvata i Muslimana i zajednikom izlasku na ulice zapovjednika obje vojske. O tome u napisati neto vie stranicu, dvije kasnije. Za sada proitajte o islamizaciji A-BiH, djelominoj (koliko djelominoj?) i kako ta vojska brani BiH kliui ime Allaha d. .? Kriarski ratovi?

D-86/2
U isto vrijeme dok prijateljski eta ulicama Mostara s Miom Lasiem zapovjednikom HVO-a u toj operativnoj zoni i sa Slobodanom Praljkom pie isti taj Paali 16. 4. 1993. Nareenje: 1. Nastaviti sa b/d (borbenim dejstvima) u svojoj zoni odgovornosti,... 2. Uskladiti i objediniti zajednika b/d radi to uspjenijeg voenja borbi i SLAMANJA SNAGA HVO-a.

D-82
Rezultate i uspjehe te muslimanske agresije na Hrvate u Konjicu proitajte u izvjeu arka Kee 23. travanj 1993.

D-83/1
Pogledati! Proitati, molim! AGRESIJA NAPAD POSTROJBI A-BiH NA HVO

D-87, 88, 89
Fotografija: GEN. SLOBODAN PRALJAK UZ NJEGA ARIF PAALI GEN. MIA LASI Travanj je mjesec u Mostaru i proljetno je toplo. Ne nije lipanj i ne miriu lipe u Mostaru kao prole godine (1992.) kada smo oslobaali grad. Grupa momaka, 2030, iz A-BiH, dobro obuenih, dobro naoruanih i koliko se sjeam krnih momaka zauzela je poloaje na RONDOU. Naizgled samo tako iz ista mira, i to e na RONDOU. Uostalom tu je i sjedite Mate Bobana. Kako su se vojske (A-BiH i HVO) ve u prilinoj mjeri podijelile a Rondo je debelo na zapadnoj strani, situacija je samo to nee poeti pucnjava. Doao sam na Rondo, pozvao momke, razgovarao, uvjeravao i pozvao ih da proetamo. Tada su mi jo vjerovali, od ranije, znali su da nisam pravio razliku meu vojnicima, ni u emu.
25

D-83/2
PREOSTALI DEPOVI OBRANE HVO POSLIJE NAPADA A-BiH

D-84
Pogledati i pregledati. Osporiti ako je neistinito. Osporiti injenicama a ne papagajski ponavljati lai i isprikama ih potvrivati.

D-85

RATNI RAZVOJ U BiH, NAPAD A-BiH NA HVO

D-85/1
www.slobodanpraljak.com

Doao je i Arif Paali, pozvan, i Mia Lasi, pozvan, i tako smo proetali, pili smo i kave/kafe i razgovarali. Smirila se situacija, zakratko. Da li je s nama bio HUJKA? Dvostruka igra, dvostruka politika, preveliki pritisci odozgo. Poslije sam otiao u prostorije SDA u Mostaru, na lijevoj obali i razgovarao, uvjeravao, objanjavao, pridruio se Paali i Hujka. Naravno, uskoro su smijenili Hadiosmanovia i ljude njemu nalik. Silnice koje su provodile rat protiv Hrvata ve su postale suvie snane; vrijedilo je pokuati suprotstaviti se tim snanim poljima. Uzalud. Ali to sam znao znatno ranije. Previe raznorodnih igraa loilo je tu vatru.

A da bi cijeloj toj ujdurmi dali jo vei znaaj opasnosti za Muslimane koje napadaju dva faizma ustae i etnici uvijek uz HVO treba dodati i HV.

D-95
Minirali su Armijevci most Bijela, imali su kontrolu nad tim mostom i sruili su ga mislim u listopadu 93. U meuvremenu su novinare vodili nekim planinskim stazama kako bi ih uvjerili da su u blokadi. Dobra, lana pria, prihvaena od mnogih.

D-96
Armija BiH i politika SDA obavili su posao u Konjicu. Da sve to pojaaju doveli su i Zulfikara Alipagu Zuku, dali mu ovlasti izvan Paalievih (tako da se ne zna tko s kim i o emu moe neto dogovoriti). panjolski bataljon nemoan jest. Isto tako nee moi garantirati sigurnost ni viestranakoj delegaciji Sabora RH koja je nekoliko dana kasnije htjela posjetiti Konjic. Proitati na Webu njihovo izvjee.

D-90
Arif Paali ve je oistio Konjic od Hrvata, izdao zapovijedi O SLAMANJU SNAGA HVO-a, poslao momke na Rondo da izazovu incident, proetao i popio kafu sa mnom i onda pie Unproforu da se na njega i njegovu vojsku sprema ataka HVO-a pod mojim voenjem i brigada HV-a, i HVO-a. ovjek jest pokojan, ali je i besprimjerni laov. Malo kasnije vidjet ete dokument Zapovijed o napadu na HVO koja je u to vrijeme ve bila napisana.

D-97
Bajro Pizovi zapovjednik brigade A-BiH razmjetene na podruju Stoca Dubravske visoravni priprema napad na HVO Stoca i apljine. Osigurati kontrolu pravca Buna Gubavica,... kontrolisati prostor S. Stanojevii,... kontrolisati i zatvoriti pravac itomislii Pijesci, Bivolje Brdo Pijesci. Snagama razmijetenim u selima na pravcu apljina Domanovi kontrolisati pravce: Tasovii Domanovii, Poitelj Muminovae, eva Polje Bivolje Brdo. A gdje su poloaji spram VRS-e? to e jedinice u selima koja su od poloaja VRS udaljena 20 km? A Plan upotrebe jedinica brigade za borbena dejstva... i rok za izvrenje navedenih zadataka je 19. 4. 1993. g. do 12 asova; kada te dokumente treba donijeti komandantu Bajri Pizoviu na uvid i ovjeru.

D-91
Tko smije preko mosta na Neretvi, u Mostaru? Tko to odreuje?

D-92
Poele su pripreme za napad 4. K. A-BiH na HVO u Mostaru.

D-93
Raspored snaga A-BiH u gradu Mostaru. Pripreme za napad na HVO.

D-94
Tko kontrolira most Bijela? Tko blokira magistralni put? Zato? Protiv koga?

D-98
Istoga dana 19. 4. 1993. napisana je zapovijed o napadu A-BiH na HVO u Mostaru. Sve je spremno i Na signal RAK625 otponite sa optim napadom na svim mjestima i po zadatim pravcima.
www.slobodanpraljak.com

26

U potpisu komandant Midhad Hujdur. A kojim pravcima napadaju i koga napadaju moete proitati u zapovijedi i pogledati na karti koje vam je data na uvid.

Muslimani iz A-BiH uvezali su se s Muslimanima pripadnicima HVO-a, s planom napada na Hrvate u HVO. To je svugdje na svijetu, i u svakoj vojsci i u bilo koje vrijeme bila IZDAJA i VELEIZDAJA. VOJNI SU SUDOVI PO KRATKOM POSTUPKU DONOSILI PRESUDU SMRT a) STRIJELJANJEM b) VJEANJEM ovisno o tradiciji izvrenja kazne. Nakon to u daljnjem tekstu nabroje ta sve treba zauzeti i blokirati iza lea HVO-u, u njegovoj pozadini pie Arif Paali: Zauzimanje grada Stoca sa naim ljudima u HVO. A to je s ljudima u HVO koji nisu nai, nisu Muslimani? Njih treba ili zarobiti ili ubiti jer se plan drugaije i ne moe ostvariti. Dokumenti koji slijede pokazat e vam kako se to dalje odvijalo. Da, i: MB 60 182 postavljeni za dejstvo protiv HVO. Traim da se hitno neki predsjednik RH ispria u ime Hrvata, Muslimanima naravno. Neka se, molim, usput ispria i Srbima mora da smo i njima neto skrivili, naime nismo se ba predali i nismo ili kao stoka na klanje. A to se od Hrvata oekivalo. Sve drugo je ili nacionalizam ili ustaluk. JEBITE SE DRUGOVI.

D-99, 100, 101


A onda se u Mostaru pojavio general Pellnas. Velikim naporima i silnom energijom, uz pomo panjolskog bataljuna UN, potpunom kooperativnou HVO-a uspjelo se postii rjeenje o razdvajanju snaga. I moja nemalenkost imala je u tome ulogu. A dokument D-101 govori vam o opstrukciji A-BiH tom dogovoru. Odgodio im je realizaciju PLANA napada.

D-102
Vie dokumenata pod ovim brojem zorno e vam, itatelji, pokazati to je sve u gradu Mostaru svojim potpisom rekvirirao zapovjednik IV. K. A-BiH Arif Paali. Kakvo pravo i ije pravo? Kakva civilna vlast i ija civilna vlast? Nije to sve to je ta vojna diktatura uzela ali je dovoljno da razumijete o kakvoj se raboti radi. HVO je to manje-vie utke prihvaao jer bi inae bio jo vei agresor na nezatieni muslimanski narod. Pogledajte i kartu koju vam prilaem a nacrtana je prema dokumentima.

D-103
A im je general Bo Pellnas napustio Mostar, uvjeren da je neto postigao Arif Paali i drutvo iz A-BiH nastavlja svoje planove. Sve je to davno ranije planirano na viim politikim i vojnim razinama i ne moe se zaustaviti. Toka 3. Zbilja molim vae strpljenje i pozornost u itanju ovog dokumenta. Dakle na sastanku odranom dana 17. 4. 1993. u 22.00 usmeno je reeno (zapovijeeno) sljedee: NE OTPOINJITE DEJSTVA BEZ NAREDBE IZVRENO JE UVEZIVANJE SA NAIM LJUDIMA U HVO-u!!! to tu pie i to to znai?

D-104
Proitati dokumente pod ovim brojem. Demantirati, osporiti ako neto nije tono. Posebno Vam svrem pozornost na zarobljavanje MIRE ANDRIA. U to vrijeme pukovnik Andri bio je zamjenik naelnika GS HVO-a generala Petkovia, pukovnik Andri bio je lan Zajednikog zapovjednitva HVO-a i A-BiH, a koje zapovjednitvo je formirano sukladno dogovorenom i potpisanom WO planu. Pukovnik Andri iao je na sastanak Zajednikog zapovjednitva A-BiH i HVO-a. Pukovnik Andri iz pristojnosti i ponosa ne pie tono to se njemu i pratnji tono dogodilo, kako su i koliko su maltretirani i poniavani. Neu o tome pisati ni ja.

www.slobodanpraljak.com

27

propagandi radilo.

D-105
Armija BiH, postrojbe IV. K., napale su 9. 5. 1993. postrojbe HVO-a u Mostaru. Nakon dugotrajnih priprema. Nekoliko dana ranije dogovorena je (Bo Pellnos) neka psiholoka crta razgranienja kako bi se sprijeilo da incident ne preraste u sukob vojski. Linija Bulevar dijelom antieve, Carinski most. Duboko na zapadnoj strani u zgradi Vranice ostalo je, i bez problema radilo, i Zapovjednitvo IV. K. I Zap. 41. mbr. A-BiH i RADIO MOSTAR, Arifov radio i njegova propaganda. Sve je to tono vidio i istinito napisao gospodin Hadiosmanovi.

D-110
HVO i dalje se brine da humanitarni konvoji prou, da i narod bude sit i vojska koja napada HVO, neka bude sita. Proitajte to o humanitarnoj pomoi protivnikoj strani u ratu kae meunarodno ratno pravo.

D-111
I dok je situacija u Mostaru na kratko umirena, A-BiH oslobaa Sredinju Bosnu od Hrvata. Na tu temu moete prouiti priloene karte. 5. 6. 93. piu se pisma, ne samo ova Brune Stojia, o tome to se dogaa u Sredinjoj Bosni. Pogledajte u priloenim dokumentima raspored snaga A-BiH i HVO u tom podruju, pogledajte omjer snaga u priloenim dokumentima i jo jedanput proitajte Alagia i dokumente Hadihasanovia i planove Sefera Halilovia. Kakav je zapravo mozak ljudi koji kau da je HVO napao Armiju?

D-106
Dokumenti pod ovim brojem pokazuju reakcije HVO-a, tonije generala Mie Lasia zapovjednika OZ JIH, dakle i obrane grada Mostara, na napad ARMIJE 9. 5. 93. na HVO u Mostaru. On trai pomo, u ljudstvu, u naoruanju, u kolima hitne pomoi. On pie UNPROFORU. HVO uspio se obraniti.

D-112
Usprkos svemu HVO ostaje multinacionalna vojska (za razliku i od VRS i od A-BiH). Prouite dokument.

D-107
Ali Predsjednika izjava (itaj Izjava Alije Izetbegovia), usvojena u Vijeu sigurnosti kae, HVO su paravojne jedinice bosanskih Hrvata. O Konjicu nita (Hrvati su napali)! O Mostaru Hrvati su napali! Molim, Mile Akmadi je predsjednik Vlade BiH, i to je njegovo pismo Vorontsovu. Propaganda radi svoje, zbiljna istina ne postoji, injenice su nevana banalnost. I tako do dana dananjeg!

D-113
Da bi se kapitalizirala vojna pobjeda A-BiH u Konjicu i Jablanici nad HVO-om, da bi se stvorili bolji uvjeti za daljnje napade na HVO formiran je VI. K. A-BiH u Konjicu 9. 6. 1993.

D-114
Jasno, precizno, istinito, umno, injenino tono,... o osnovnim uzrocima rata, o razlozima napada A-BiH na Hrvate, o svemu tome u dokumentu. Dr. Franjo Tuman bio jest i ostao jest toliko nadmoan nad trabantima oko sebe i poslije sebe, da je vie nego razumljivo to su ga pod svaku cijenu htjeli detumanizirati. Jer nije mogue drugaije kod tih ljudi nahvao koji i kad o kozama priaju (jer koze brste, bit e manje poara) govore o povijesnoj izjavi, dogaaju, povijesnoj prekretnici, neponovljivo znaajnoj misli. A oni, upravo oni su povijesna prekretnica, oni otvaraju i
www.slobodanpraljak.com

D-108
Primirje, nakon to napad A-BiH nije uspio. Primirje. Za kratko vrijeme jer se nikad ne analizira tko je i kad i zato napao a posebno nema arbitra, nema garanta, nema provoditelja potpisanog.

D-109
emu je sluio radio Mostar, tko je bio gazda, i o kakvoj se

28

zatvaraju prie, vode narod misaonom snagom patogenog virusa. Oni su okrenuti budunosti a tamo nas eka svjetlost iznad njihovih glava. Pa za ime Boga, po svim pokazateljima povijest je sve gora. I usput reeno i pianje uz vjetar povijesni je fenomen.

Sada je Deli komandant A-BiH. Mui Divjaka to to je FIKUS, ali on e to i nadalje ustrajno prakticirati. Malo emo protestirati, uljudno tek da zadovoljimo sitne moralne dvojbe, ali kao ni Hrvat iber nee reagirati snano, enski dosljedno. Neu napisati da je trebao reagirati muki, jer toga kod veine mukaraca nema. Ta je sorta, e da bi ostalo na nekom poloaju prilagodljiva do gadljivosti.

D-115
Armija BiH imala je u svom vrhu, u G dvojicu generala, oficira JNA, Hrvata Stjepana ibera i Srbina Jovana Divjaka. Dva sitna ukrasa kojima su mahali pred nosom meunarodnoj zajednici s tvrdnjom o multinacionalnom sastavu Armije. To je isti onaj iber kojem Sefer Halilovi govori da je general Petkovi ustaa, i svi oni dole u HVO-u su ustae, samo on iber nije ustaa. iber uti, ne odgovara, ne reagira, prilagoava se jer to nije mala stvar kad te Sefer Halilovi amnestira od USTATVA. to pie Stjepan iber 25. 6. 1993. Aliji Izetbegoviu i Seferu Haliloviu NA LINOST. Sastanak je u Zenici, govori predsjednik opinske vlade Ramiz aferovi (ako sam pogrijeio prezime isprika): kao graanin razoaran sam u 3. K., a vrh korpusa umijean je u pljake i kriminal ima starjeina koji vre likvidaciju ljudi poslije pljake. Tko to govori i o komu to govori? IBERU, KARIU, VRANJU. Proitajte jo jedanput. Sastanak je u Zenici, a predsjednik okruga Hodi i predsjednik opinske vlade HAR... (?) kau: Merdan je glavni organizator vjerskih jedinica Zenicom i vojskom 3. K. A-BiH vladaju komandanti koji su teki kriminalci koji ne ele, jer im ne odgovara pobjeda nad etnicima a istovremeno im odgovaraju sukobi sa HVO-om Tko to govori, gdje govori, o emu se tu radi, tko je upoznat s tim stanjem. Izetbegovi, Halilovi? NA LINOST! to se promijenilo. A u kojem je selu i kada strijeljano 35 Hrvata, a kada je i u kojem selu strijeljano 30 Hrvata i od koga? Proitajte iberov izvjetaj do kraja kako biste znali. A to 28. 8. 1993. mui gospodina Divjaka, Delievog zamjenika.
www.slobodanpraljak.com

D-116, 117, 118, 119, 120


30. 6. 1993. A-BiH ponovo je napala HVO, u Mostaru, Stocu, Dubravskoj visoravni, Bijelom polju, Livnu. Ovaj put oruje na svoje suborce okrenuli su i Muslimani iz HVO-a. Bijedno! Izdaja!!! Ne uzbuujte se, Haris Silajdi jo e vam deceniju i pol prodavati drugaiju priu i soliti e Vam mozak dok se ne pretvorite u slane srdele. A onda ete usoljeni i presoljeni otii gospodinu i ispriati mu se, i njemu i njegovoj vojsci, njegovoj arogantnoj napuhanosti. Bravo, bravissimo!

D-121
Dokumenti jasno pokazuju kako su teroristike grupe A-BiH i bivi pripadnici HVO Muslimani izdajom napali HVO. U jednom danu ubili su 23 vojnika HVO, van crte bojinice, bez borbe. Saveznici, oni isti koji su bjeei pred JNA i VRS smjeteni u Meugorje, oni isti koji su obuavani od HVO-a, naoruani, opremljeni. Nije to bila borba za BiH, bila je to borba, nasrtaj, ataka, agresija na HVO i HRVATE da bi se svojio prostor, teritorij za muslimansku dravu iz Islamske deklaracije.

D-122 a, b, c
a) Jedinice 1. K. A-BiH izvlae jedinice iz Sarajeva i transportiraju se u Mostar. (A, molim, nikada nemojte zaboraviti da se i Sarajevo i Mostar prema neprestanoj propagandi nalaze u okruenju). Zadatak je trebalo zavriti do 15. 8. 1993., toliko su se nakon izdaje i poetnih uspjeha osjeali nadmono i sigurni u brzu pobjedu. b) Nakon Bugojna 3. K. A-BiH treba uspjeno goniti

29

preostale snage HVO-a. Jer i u Bugojnu su snage A-BiH jedne nedjelje s lea, muki napale snage HVO-a koje su se nalazile na poloajima spram VRS-u. c) U MOSTARU napad prema jugu idemo u Neum, idemo u Ploe.

izbiti u Neum... Tada je neko iz prvog reda dobacio: I u Ploe! A ja velim, nek mu bude, i u Ploe! 2) Ovo je do sada naa najvea operacija kae Sefer. Ako uspije, potpuno e izmijeniti strateku situaciju u naoj zemlji. I predsjednik Izetbegovi e u pregovorima prvi put imati jake adute. 3) Pred komandom Prozorskog bataljona Sefer je odrao ponovo govor borcima Prozora i Neretvice. Govorio je o znaaju ove nae prve ofanzive. A onda je dodao da se ova ofanziva, koja poinje sutra, sluajno podudara sa datumom kada sam, prije dvije godine, 13. septembra 91. poeo da sa prijateljima tajno organizujem Patriotsku ligu. Ta podudarnost datuma nae prve ofanzive i datuma osnivanja PL-a, takoe je bila efektna. Ali Sefer nije govorio istinu. Jer, kasnije, u onom velikom intervjuu sa njima, on je naveo da je JNA napustio 18, 19. ili 20. septembra 91. i tek nakon vie dana provjere, ukljuio se u rad PL-a. Dakle, nije ba na sutranji dan kad poinje ofanziva. Kada je Sefer zavrio govor, kratko je vladala tiina. A onda je jedan od boraca viknuo: ivio drugi Tito! Svi smo se nasmijali. Borcima je bilo drago to je s njima Sefer, a i Seferu to se nalazi meu njima. Sefer im kae: Ovo je prava stvar biti s borcima na terenu! Doe mi da uzmem brigadu i komandujem. Bio je oduevljen motivacijom boraca za borbu. Cijelu emo mi Bosnu osloboditi, je li, ibo? obratio se on ibi koji je stajao kraj nas. Nema podjele Bosne. Ratovaemo deset godina, ali emo je cijelu osloboditi. Ni govora! Kakva podjela! veli ibo. 4) Do sada nije bilo vee operacije od poetka rata kae Sefer. I ovo je, u stvari, naa prva ofanziva. Jer, ujutro e planuti front od Bugojna do Mostara. 5) Kako je duina fronta u operaciji Neretva bila oko 200 kilometara, odluio sam da bitke pratim sa isturenih komandnih mjesta, gdje se slijevaju informacije, koje odmah mogu poslati redakciji. Sasvim je drukije bilo pratiti bitke na ui, gdje su komandanti rukovodili bitkama sa prvih linija. 6) I Glavni tab Armije RBiH je izvjetavao o borbama. U utorak, 21. septembra, Glavni tab Armije je saoptio vie od mene: pored oslobaanja Medveda, oni su javili i oslobaanju Velike Vlainje i sela Vratnice. Razumije se, javljeno je i o oslobaanju Huma, Ratana i Semovca u Mostaru, te odbacivanje snaga HVO-a sa brda Vojno, koje je bilo jedino uporite ekstremista HVO na lijevoj obali Neretve od Drenice do Blagaja. Ali, odmah nakon naeg povratka u Sarajevo, Radio BiH je u srijedu, 22. septembra u 13 sati objavio informaciju da je izmeu Armije RBiH i HVO u Vrdima potpisano primirje, te da su obustavljene borbe u Hercegovini. Spomenuto je da
www.slobodanpraljak.com

D-123
est dokumenata HVO dajem Vam na uvid da moete vidjeti tko napada, gdje i koga, to se dogaa s primirjima, tko ih potuje, tko ne, tko lae, obmanjuje i propagandno vriti da HVO napada A-BiH. I priu su uspjeno prodali. Mnogo je bilo i ostalo onih kojima je krivnja Hrvata unosno zanimanje, bilo politiko, bilo osobno, a sve pod geslom: razbijmo ih, demoralizirajmo ih, nabijmo im osjeaj krivnje, pomijeajmo im jezik kako ne bi znali o emu govore, uinimo da vie ne razlikuju moral od nemorala,... JEDNOM RJEJU POJEFTINIMO TU ROBU, OGLASIMO RASPRODAJU.

D-124
Mislim da je najkorektnije staviti itatelju na uvid dokumenta agresora, protivnika, dokumente onoga tko vas napada. Proitajte to o agresiji na HVO pie efko Hodi, on prati operaciju Neretva 93 iz prve ruke, on je sa Seferom Haliloviem i drutvom, on svaki dan izvjetava javnost iliti puanstvo. Ja u citirati samo nekoliko ulomaka: 1) Priali smo i o bitkama i o komandantima. Pitao sam Delia vjeruje li da e ovi pregovori o miru stvarno donijeti mir, ili su samo ornamentika rata. Mislim da su ornamentika i da se rat nastavlja odgovorio je. Od pregovora imamo samo tete dodao je Sefer. Opada moral boraca... A ta, Sefere, ti veli: Izai emo i u Ploe!, kae, smjekajui se, Deli Seferu, aludirajui na nedavnu Seferovu izjavu, kako e naa armija izbiti i u Ploe. Zbog te njegove izjave podigla se velika praina u hrvatskoj tampi. Sefer nam, takoe se smijui, objasni kako je dolo do tog njegovog gafa. Istupio sam na skupu Podrinjaca priao nam je on. Govorio sam kako emo osloboditi svaki dio Bosne i Hercegovine, pa kako e naa armija izbiti na bosanske granice,

30

je na tim razgovorima o primirju u Hercegovini uestvovao i sadanji zagrebaki muftija efko ef. Omerbai. Ta vijest nas je zbunila. Povodom te informacije, Komanda etvrtog korpusa je istog dana zatraila od Glavnog taba objanjenje ta to znai za daljnje aktivnosti u zoni odgovornosti 4. korpusa. Nikad nije utvreno ko je tu lanu vijest lansirao. Ba toga dana, pred vee, sretnem dra Safeta ibu. Poao kod Sefera. Dr. ibo mi kae kako je sino etiri sata bio kod predsjednika Izetbegovia. Predsjednik ratoboran, kae ibo i dode kako mu je predsjednik Izetbegovi sino rekao: Oslobodite to prije Stolac! I jo mu je, kae, nekoliko puta dodao: Pourite, pourite! ibo je produio kod Sefera da ga informie o razgovoru sa predsjednikom Izetbegoviem. Dakle, nema govora o nekom primirju koje je, navodno, potpisano. 7) Pitao sam ilia i Zajku hoe li se oni pridravati ove naredbe i hoe li sutra napadati HVO na Pisviru. Mi ne vjerujemo da e se HVO potovati primirje. Zar ti vjeruje? kae ili. Otiao sam u Komandu jedinice Zulfikar u Donjoj Jablanici da pitam Sefera, koji je, vjerovatno, dobio naredbu o prekidu borbenih dejstava izmeu Armije i HVO, vraamo li se u Sarajevo. Sefera, meutim, nema u Zukinoj bazi. Ali, bio je Nihad Bojadi. On mi kae da su za ovu novu bitku prema Vrdima i Mostaru pripremili stranu ratnu varku. Kakvu? pitam. Kao to je Tito ovdje pripremio u etvrtoj ofanzivi veli Nihko. 8) Kako je, zaista, sino u 18 sati stupilo na snagu primirje izmeu HVO i Armije, o emu je preko radija i sino i jutros neprekidno javljano, valjalo mi je izvjetaj poeti kako je prvi napao HVO. Inae, jo je tada vladalo pravilo ratnog izvjetavanja da oni uvijek prvi napadaju, a mi se uvijek branimo. 9) I dok su njih dvojica razgovarali, Zoka je upao u vezu i saoptio Seferu da sa njim eli da razgovara Haris Silajdi, koji je tada bio ministar vanjskih poslova. I Zoka je spojio Silajdia i Sefera. Silajdi je rekao: Molim te, Sefere, smanji ta dejstva dole. Jer, to nije u skladu sa mirovnom inicijativom predsjednika Izetbegovia. Zna da Predsjednik vodi pregovore o miru sa predsjednikom Tumanom... Ali, HVO nas je prvi napao i mi smo morali uzvratiti prekinuo ga je Sefer. Mi smo se nasmijali. itatelju!, primiljaj sam, zakljuuj sam! Ja u Vam samo rei da im je OFANZIVA otila u tri P. M.

A koliko su ljudi izgubili pokazat u Vam u jednom dokumentu koji slijedi. I jo jednom Vas molim, kakve prie o nesretnom sukobu Hrvata i Muslimana!

D-125
Jer dokument govori o tome da je A-BiH, Seferu i ostalima cilj bio i ostao: Definitivno slamanje etniko-ustakog faizma i oslobaanje BiH. Zar i ne pie tako po ne znam koji put. I to se i tako govori na vojnom savjetovanju A-BiH u Zenici 21. i 22. augusta 93. Zar ne?

D-126
Dokumenti pod ovim brojem su dokumenti A-BiH, a kazuju nam da A-BiH, napada, da A-BiH napada HVO, da su angairane snage 1. K., 3. K., 4. K., 6. K. A-BiH, topnitvo, helikopteri, da je cilj dolina Neretve, Mostar, Neum,... Tek da utvrdimo gradivo na istinit i pravedan nain a da bi se mogli poeti miriti.

D-127
Kako se HVO ponaa spram ranjenika A-BiH i civila Muslimana, usprkos agresiji? Opet zamolba: paljivo proitati!

D-128
Tijekom iliti u vrijeme agresije A-BiH na HVO od Bugojna pa dalje, u njenom osvajakom pokretu prema moru poinjeni su zloini nad Hrvatima civilima. Tu su dokumenti. Ovdje nema Sredinje Bosne, te zloine nad Hrvatima, a koje je poinio netko iz A-BiH objavio sam u jednoj drugoj knjiici. E sad tko je poinio te zloine, pojedinci, jedinice, grupe, uz zapovijed (usmenu ili pismenu), poticanjem, odobravanjem, planski, zatakavanjem, preuivanjem,... NE ZNAM. Ali, za ime Boga, pogledajte podatke, pogledajte brojeve, imena i prezimena i zapitajte se gdje su procesi, gdje su krivci i tko se kome i u ime koje politike i u ime kojeg
31

www.slobodanpraljak.com

etniciteta treba ispriati? Ako vam je stalo do istine!

A zato ti to potpisuje moj Stjepane, zato ne Deli? Ukrasna biljko multinacionalnog karaktera A-BiH.

D-129
U enevi 14. 9. 1993. potpisan je Tajni sporazum o konfederaciji izmeu dr. Franje Tumana i Alije Izetbegovia. I tu pie to pie i sve je dobro u tom sporazumu. Ali potrebno je proitati i slijedei dokument.

D-132
Dokumenti A-BiH sa zapovijedima za napad na HVO pokazuju vam sve jasno, kao sunan ljetni dan u podne. Formula je jednostavna, potpiimo sporazum sa VRS (Srbima), oslobodimo jedinice za napad na HVO, potpiimo i sa Hrvatima i primirje i konfederaciju, zadovoljimo meunarodnu zajednicu koja se zatim moe pohvaliti mirotvornim uspjehom, nastavimo se braniti od HVO (jer kao to je poznato) HVO uvijek napada prvi, osvojimo teritorij a onda emo opet za pregovaraki stol, sada u potpuno drugaijim vojnim a time i politikim kondicijama. Sve je to u redu, nema nikakvih problema osim to tu govnarsku ujdurmu Hrvati gutaju kao otrige, kao jagode, piju taj kiseli koji vonja na prevarantski smrad usavravan na ovim prostorima stoljeima, piju taj kiseli pod francuski ampanjac (a ampanjac i moe biti samo francuski), smijee se kao indijske krave i bee oi kao Hera Volooka.

D-130
Dva dana kasnije isti Izetbegovi u istoj enevi, 16. 9. 1993., u istoj godini i mjesecu uglavljuje sa Srbima, Momilom Krajinikom posve drugaiju priu. a) prekinuti sva neprijateljstva izmeu A-BiH i VRS U SKLADU sa sporazumom od 30. srpnja 1993. Dakle ve ste se, gospodo, 30. srpnja sporazumjeli da se ne napadate pa Armija mirno moe na HVO. b) a to je s teritorijem koji kontrolira HVO, ve dijelite dolinu Neretve, a Hrvate tko jebe. Ve ste gospodo iz A-BiH uraunali pobjedu nad HVO-om. MALO PRERANO! c) Dijelite BiH, govorite o Uniji, predviate referendum, a muslimanska bi drava kada se sve raspadne zadrala sva meunarodna prava BiH, npr. lanstvo u UN-ima. A sada moete nastaviti sa gozbama (simpoziumima) na temu tko je i kako dijelio BiH, nastavite trucati, muljati, mucati i prodavati svoje pogane jezike okolo kao stare pokrpane lonce. Koliko prevara, politikih lai, muljae u tom BOSANSKOM loncu. I navedite mi jednu jedinu prevaru i la s hrvatske strane!

D-133
A sada, opet i ponovo, da vidimo to piu zapovjednici A-BiH. Ovaj put je to Esad ejtani, zapovjednik A-BiH, OG JUG MOTAR 4. K. A-BiH. Ispravak: Naalost imali su vie od 70 poginulih boraca u tom napadu i to ne zbog primirja i povlaenja. To su Esade opravdanja za neuspjeh. I nije isto, nipodnita nije isto, dragi itatelju, HVO je suraivao sa VRS-e da bi izvukao civile i ranjenike, i da bi lijeio ranjenike u njihovim bolnicama jer ih nismo mogli prevesti do naih bolnica, i da bi se obranili od Armijske agresije Vare, Konjic (Turija, Zabre) ali nikad, ba nikad nismo suraivali sa VRS-om da bi nekoga napali ili da smo neku akciju izvodili zajedno. Nikad.

D-131
Sjeate li se dokumenta D-125 (Savjetovanje, vojno, A-BiH) i gromoglasnog Sefera Halilovia (a bozima olimpijskim je nalik), kako arlaue o definitivnom slamanju etnikoustakog faizma.... Gdje je etnike slamao Sefer ostaje tajna do dana dananjeg ali da mu je prva velika ofenzivna akcija (i njemu i Alagiu) bila napad na HVO, to oni kau, da to tako jest. A evo sad niti mjesec dana kasnije 17. 9. 1993., a u skladu sa SPORAZUMOM od 30. jula 1993. Stjepan iber NAREUJE.

D-134
Pogledajte fotografije...

D-135
Dokumenti su vam na uvid e da na samom kraju jo jedanput provjerite sve ono to je, u ovim komentarima, izneseno kao tvrdnja.

32

www.slobodanpraljak.com

a) A-BiH napada HVO b) Prije svakog napada piu da su napadnuti od HVO-a c) Napadaju prije primirja, u vrijeme primirja; prekrili su svako PRIMIRJE d) Lau u enevi, lau u Sarajevu, lae Deli, lae Halilovi, lae Izetbegovi, lae Paali, Silajdi i ostali. Prosto reeno LAU. e) Kad, na kraju nisu uspjeli u svojoj namjeri, IDEMO NA MORE NEUMPLOE (zajedno s VRS) svi su im krivi.

povjerovati u istinitost iznesenih tvrdnji. 1. HAKALOVI ZVANI Homeini je islamski vjerski slubenik a postao je zapovjednik brigade A-BiH. Pogledajte na webu Slobodanpraljak.com postrojavanje te brigade u Jablanici i recite ija je to vojska i za to se bori ta vojska i za to e se u budunosti boriti borci te brigade? Tko je vaniji Izetbegoviu, s kim on razgovara a koga ostavlja pred vratima? Niti u ono vrijeme niste htjeli znati, niti raspoznajete znakove vremena, niti vas istina uope interesira. Za uzviene komunistike umove injenice su banalnost nedostojna bilo kakve panje. 2. Drekovi precizno navodi snagu estog korpusa A-BiH. Od brojnog stanja do artiljerije. A bili su goloruki?! A tko im je dao ili prepustio topnika orua, odakle su to dobili? 3. Na istu temu! 4. Pogledajte tabelu poginulih i ranjenih pripadnika 4. K. A-BiH. 1992. borili su se protiv VRS-e 103 poginula, 99 ranjenih, 1993. napali su HVO 312 mrtvih, 523 ranjena borca A-BiH. I tko je onda bio glavni neprijatelj 6. K. A-BiH VRS ili HVO. 5. Pie Drekovi kako su protjerali Hrvate i HVO iz preostalih enklava oko Konjica, kako su nudili novce, i kako borci Armije nisu dozvolili ostvarenje dogovora velikosrpske i velikohrvatske politike o podjeli RBiH. Zbog toga su nakon napada u proljee 1993. na HVO i Hrvate (uz zloine koje su poinili i koji su vam dati na uvid) sada protjerali i ostale. Iz enklava koje su se vojno odrale. A kada momci iz HVO nisu htjeli primiti novce i podmieni otii kao gospoda to je Drekoviu neobino i udno. A tko je bio kapo tog etnikog ienja preostalih Hrvata iz Konjica i to za novac? Haris Silajdi, vladar novca iz islamskih zemalja, milijarde, novca koji se dogovarao u Zagrebu i u Beu i Grazu, novca koje su dravni inovnici BiH uzimali i dobivali i dijelili iskljuivo i samo kao MUSLIMANI. Pogledajte dokument D-139-2. Prouite te dokumente i razumjet ete i shvatit ete da se tom ovjeku i njegovoj politici nikada i nipodnita ne smijete ispriati. Pitajte Hrvate Konjica da li to ima smisla. A kada je u Mostaru eksplodirala naprava podmetnuta od nekog islamskog fundamentaliste, Haris je Silajdi istoga dana, bez istrage i prije istrage, bez suda i zakona javno
33

D-136
La o snajperima i snajperistima posebna je la, ali to je preiroka tema, tehniki zahtjevnija, i o tome drugom prilikom opirno e biti rijei.

D-137
Da gospodine Izetbegoviu (neka Ti Allah d. . podari mir) onakva BiH kakvu ste vi htjeli i politiki i teritorijalno ustrojena nije mogue. Nije mogue ni s agresijom JNA i Mladievim ienjima i eljom da Srbi vladaju sa 70% teritorija. I na kraju 1993. opet su Vam i etnici i ustae krivi, i srpski i hrvatski faizam vas satire. Nepoteni ste, neznalica ste bili politika i vojna. Brljavili ste, sklapali sporazume koje ste svaki put sutradan prekrili, porekli, izdali. Od poetka do kraja. Sve to je ponajvie platio Va narod, naalost, i Hrvati bez kojih i bez ije pomoi davno prije ovog vaeg govora ne bi od BiH bilo nita a stradanja Vaeg naroda bila bi viestruka. I vjerujte mi trebate biti zahvalni tom narodu hrvatskom i u BiH, i u Hrvatskoj, a o dr. Franji Tumanu i ne govorim. A tu je i uak i Vlada RH, i doktori i graani i Sabor, i, i, i...

D-138
ak se i HSS BiH, druga Komia, osjetio povrijeenim Alijinim izjavama pa su reagirali. A to drutvo reagira samo kad ih netko ba popia.

D-139
Predzadnji dokument ove knjige i opet jedan general A-BiH i opet injenice. Kada bih ja to govorio mogla bi biti la, ovako kako ne

www.slobodanpraljak.com

optuio Hrvate e da su sami sebi postavili tu bombu. Taj se ovjek, zao duh bonjake politike prema Hrvatima, i danas prodaje kao Europejac. On se nikada nikome nee ispriati, jerbo Haris Silajdi je ETALON MORALNOSTI. 6. Tabela; Snaga 4. K. A-BiH. 7. Vrlo je vano, nakon ejtanica, proitati to kae Drekovi na temu ima li Armija BiH, 6. K. I 4. K., imaju li uope vojnike okrenute prema VRS. Nemaju, od Konjica do juga Mostara imaju straarska mjesta (za pregovore, verc i ostalo), vojske nemaju. I to zato, itatelju, jer imaju zajedniki vojni i politiki cilj podijeliti izmeu sebe obalu od Ploa do Dubrovnika. ini vam se neobino?, ima vremena saznat ete vi vie o tome. Meunarodna zajednica?, sjetite se plana Z-4, nije tim igraima bilo bitno nita drugo nego da rat stane. O naelima i uvjetima mira, koga je za to briga, ako se ne radi o vlastitoj koi, nego o tamo nekim balkancima kojima je, prema tim humanistima, meusobno klanje u krvi. I zar to ne rade od Berlinskog kongresa nadalje ustrajno glupo? Na nau tetu. 8. Proitati, molim, kako bi se u buduim promiljanjima o ratu izbjegli krive pretpostavke i reduciranje kao temeljne logike pogreke svakog loeg miljenja. 9. Tabela, gubici 4. K. A-BiH. 579 poginulih i 1168 ranjenih u napadima na HVO u 1993. godini. U toj godini nisu ratovali protiv VRS-a. Pogledajte te brojke.

Nema na tim osnovama nikakvog pomirenja, nikakvog razumijevanja, nikakve dobre budunosti. Nikakvi sitni politiki izljevi ljubavi, grljenja i tapanja nee tu nita promijeniti. A pogotovo krive, lane, smijene isprike ili uvjerenost tih malih bogova da e zatvoriti povijesnu priu im se oni negdje pojave. Ne ide to tako, poslijeratni je period vrlo, vrlo teak posao, odgovoran i ozbiljan, teak i muan, osjetljiv i bolan. Pa onima koji ele raditi na taj nain kaem i molim, nedajte se uutkati, ne dajte opsjenarima da nastave posao koji su radili i u SFRJ a koji je doveo do agresije i zloina. A sve je, tvrdili su godinama, bilo da ne moe biti bolje u najboljem od svih svjetova. Idila. I cijela ta komunistika falanga stampedom je pretrala u demokraciju i u tom drutvenom obliku nastavila diktaturu, tiraniju lai i galame. Diktatura liberalne demokracije, brbljaonica neukih, uhljebljenih i neupitnih koji na svoje ideoloke protivnike, na one koji misle drugaije, pljuju, hrakaju, piaju i seru, lau i objeuju bez ikakve efikasne zakonske regulative (koja bi to kao sankcionirala) i bez i najmanje moralne odgovornosti. itatelju, za njih je injenica smetnja, nepotrebna gnjavaa, a u realnom svijetu znanja veina tih Ostapa Bendera bila bi kruha gladna. I zbog toga i samo zbog toga, zbog peneza koje nezaslueno ubiru, odravaju i bore se za drutvo u kome je i krivo, i nevano i vulgarno magarcu prebrojiti zube kada se eli saznati koliko magarac ima zuba. Razgovarati, raspredati, truati o broju tovarovih zuba, na sjednicama, sastancima, simpozijumima, dobro plaenim i klimatiziranim, godinama postojano, omoguuje tim komunistikim skolastiarima dobar ivot. I ta e se rabota nastaviti, uglavnom su uutkali one druge do konanog zajednikog drutvenog bankrota. Za ime Boga recite rije i spasite duu svoju. Slobodan Praljak

D-140
Bez komentara!? I sada bih na kraju trebao neto napisato pametno i znaajno, zaokruiti temu. A to? MOLBU!? Provjerite injenice, molim, a oko su tone, usvojite ih kao dio miljenja i govora. A zato? Jer kao i u KRALJEVINI Jugoslaviji, kao i u SFRJ, kao i uvijek i svuda ovolika koliina lai pretvorena u istinu samo je podloga i uzrok ponavljanja klanja.

34

www.slobodanpraljak.com

injenice

D-1

Sefer Halilovi: Lukava strategija KAKO SE DIJELILA BOSNA


Do tada je podjela Bosne bila posao iza zavjese: javno je vaila pria o suverenoj i cjelovitoj dravi. I sam sam nasjeo na cjelovitost koja je, zapravo, bila osnovni, temeljni i najvei razlaz izmeu mene i Izetbegovia. Ja sam vjerovao njegovim javnim istupima ak i onda kada se meni prvi put servirala varijanta podjele. Bilo je to jo novembra 1992. Tog dana, ja sam bio u svojoj kancelariji namjeravajui da poslije podne obiem jedinice. U neko doba, Predsjednik me zovne telefonom i ja se javim. Bio sam iznenaen: Otkud Vi, Predsjednie? Kae: Zauzeta mi je sekretarica i pita me ta radim, a ja priam kako pripremam neke kratke naredbe. Moe li malo doi do mene?, kae. Mogu, naravno, odgovorim i odmah krenem. U Izetbegovievom kabinetu zatekao sam njega i Gania. Kad sam uao, pozdravim: Es-selamu alejkum, Predsjednie. Zdravo, Ganiu. Bio je to moj redovan nain aljenja sa Ganiem na koji je Gani, obino u etiri oka, reagirao ljutei se. Onda bih mu ja rekao: Ti si, bre, Jugosloven. I tako se to zavravalo. No, tada sam nakon pozdrava, odmah upitao smetam li, stiui dojam da se vodi ozbiljan razgovor. Rekli su mi: Ne, ne, samo ti sjedi. Ti si lan Predsjednitva. Sjeo sam, a oni nastavie razgovor: ta kae Suljo?, pita Gani Aliju. Predsjednik se okree meni i kae: Dobro je da ti uje ovaj razgovor. Priao sam telefonom sa Ugljaninom i ja ga pitam (okree se Ganiu) bi li narod u Sandaku pristao da se zamijeni Sandak za istonu Hercegovinu? I, ta kae Suljo?, kae opet Gani koji, kad razgovara s Alijom, sav lebdi i ja redovno imam dojam da e svakog asa zavriti u njegovom krilu. A Izetbegovi, hladan i miran kao da razgovara o prebacivanju ibica iz jednog depa u drugi, odgovara: Suljo kae da bi to narod u Sandaku sa oduevljenjem prihvatio. Od muke sam u tom asu zapalio jednu cigaretu. U tom periodu Alija je nastojao da prestane puiti, pa smo se svi mi oko njega suzdravali da zapalimo dok on sam ne uzme cigaretu. Ja pripaljujem, oni nastavljaju razgovor. Gani kae: To bi bilo odlino. Naravno da bi bilo odlino. Skupiti narod, srediti dravu i raditi svoja posla, odgovori zadovoljno Predsjednik. Ja sam imao dojam da su potpuno zaboravili na mene razmiljajui o toj ideji, kad se Gani okrenu ka meni i ree: ta ti o tome misli? Nita ne mislim. Prva misao koja mi se namee jeste da sam jako iznenaen, gospodine Ganiu, ozbiljno odgovorih i nastavih: Jer, to za sobom povlai niz posljedica za koje treba mnogo vie pameti od one koja moe stati u ovu moju vojniku glavu. Uostalom, kad mi bilo ta pokuamo rei to vi ocijenite da je politika, vi se jako ljutite. A za vas je politika obino ono to se ne poklapa s vaim miljenjem i ja se ni o emu ne bih izjanjavao. Do tada sam ja ve uveliko shvatio da se moe baviti politikom do besvjesti ukoliko podrava njihove stavove. U protivnom, im ima svoje miljenje odmah te podsjete da si vojnik. Gani je preskoio moju primjedbu, ali i dalje nastoji da me navede na razgovor. Ja ostajem pri tezi da je to politika, da o tome trebaju raspravljati Predsjednitvo, Vlada, politike stranke Ukljuio se i Alija i kae meni: Znamo mi da ti to dobro razumije, i da o tome ima svoje miljenje. Ali zapamti: samo budala ne mijenja miljenje. Nama je jako vano to ti misli i trebalo bi da nam kae. Dobro, prihvatim, prvo: to podrazumijeva etniku podjelu Bosne i Hercegovine i unitavanje bosanske drave u njenom tisuljetnom trajanju, to ja mislim da je u najmanju ruku neprihvatljivo. Niti mi na to imamo bilo kakvo pravo. Drugo: to podrazumijeva stvaranje neke minijaturne muslimanske dravice, sa velikim rizikom kako e to biti prihvaeno u meunarodnoj javnosti. Tree, to predvia masovna ili, kako ih je Moljevi nazvao, humana preseljenja naroda. To je radio Staljin u Sovjetskom Savezu i pokazalo se potpuno pogrenim. etvrto: to podrazumijeva nepotivanje Ustava RBIH i ponitavanje Platforme Predsjednitva koju smo s tekom mukom donijeli. I peto: pored ostalog, malo mi se to ini neozbiljnim. Jer, konano, istonu Hercegovinu Karadi za sad vrsto dri, a Sandak je pod Miloeviem. Kad sam to rekao, obojica su ustali. Ustadoh i ja. Alija kae Ganiu: Jesam li ti rekao da s njim na ovu temu ne vrijedi razgovarati. On je navalio: suverena, cjelovita, nedjeljiva i ne odustaje od toga. ... Jo samo jednom smo otvoreno i direktno razgovarali na istu temu u avionu, kada smo se vraali iz eneve. Bio je to i inae poseban put. Iz Sarajeva smo krenuli prvog januara 1993. godine. ... Prva plenarna sjednica je slijedeeg jutra, u 11 sati. Odmah iza deset je doao moj pratilac i nas dvojica smo izali u hodnik. Uem u Predsjednikov apartman i vidim: on klanja. Jo je u ogrtau. Kaem Lukavcu: Da ne ekam na hodniku, kad krenete kucni mi, molim te, na vrata. Vratimo se Mido i ja u moju sobu i ekamo. Pogledam na sat: deset minuta do jedanaest. udim se, niko ne kuca. Izaem iz sobe: pred vratima je vajcarska policija i policajac mi pokazuje rukom da su oni ve otili. Ja ne vjerujem, uzmem za kvaku i vidim: vrata zakljuana. Pitam Midu: Zna li engleski? Kae: Little. To sam little zapamtio za itav ivot. Izaemo iz hotela, sjednemo
www.slobodanpraljak.com

36

D-1

u taxi i doemo do palate Ujedinjenih naroda. Naravno, obojica govorimo engleski rukama. Traimo bosansku delegaciju. Ali bosanska je delegacija i Karadi, bosanska je delegacija i Boban. Na pregovorima uestvuje i jugoslovenska delegacija: osi, Miloevi, Bulatovi sa ostalom ekipom u kojoj je samo obezbjeenje brojalo oko 200 ljudi. Dakle, palata UN je puna etnika i ustaa. Jedva smo mi nabasali na pravu bosanskohercegovaku delegaciju. ... Na povratku u Sarajevo, opet smo u malom avionu, ali sada je naa delegacija sama i ima dovoljno mjesta. Predsjednik i ja sjedimo jedan preko puta drugog, noge nam se dodiruju. Usko je. Tu su sve nae stvari, a meu njima neto poput daske upakovane u najobiniji karton i zavezano kanapom. Uzgred pitam: ta Vam je ovo, Predsjednie? E, kae, ba da ti pokaem. Uze onu dasku, dugu moda 80, a iroku recimo 50-ak centimetara i poe da je odmotava. Nemojte se, kaem, zamarati. Neka, odgovori i odmota izuzetno lijepu sliku damije u Palestini, raenu u sedefu. U dnu slike neto pie na arapskom jeziku. Pitam: Znate li Vi da itate arapsko pismo? Ne znam, veli, ali znam ovu dov napamet. Prstom mi pokazuje i ui: Bismillah irrahman Kada je sve prouio, kae mi: Ovu mi je sliku poklonio Arafat. Bio sam s njim. Imali smo dugaak razgovor. Sudbina palestinskog naroda je vrlo slina naoj sudbini. Nisam se sloio: Sudbina naeg naroda je slina Jevrejima, jer Palestinac, kad ga protjeraju, stavi kaput preko ramena i ode u Jemen, u Egipat, ode negdje, a Jevrej nema gdje. To je tema za drugi put, ali vidjet e da nisi u pravu, odgovori mi Predsjednik i nastavi: Nego, da ti ispriam ta mi kae Arafat. Pita me: Alija, nude li oni tebi ta? Ja mu kaem: Nude, nude, i to dobar komad. I Arafat kae: Uzmi, Alija. I meni su nudili, pa ja nisam htio nego hou sve. Na kraju sam ostao bez ita. Uzmi, Alija, dok ti nude, jer e i ti na kraju ostati bez ita. Kad je sve ispriao, pogleda ravno u mene i nastavi: Ti si u opasnoj zabludi. Mi, ovjee, treba da uzmemo komad Bosne. Na taj komad Bosne nek se vrati narod, sredi stanje i napravi drava. Ovako emo i mi ostati bez ita. Tu je onda nastala rasprava. Poeo sam obrazlagati: Mi neemo sve. Mi hoemo da ivimo ravnopravno sa onima koji su uvijek ivjeli u Bosni, ne uskraujui nikom ko potuje bosansku dravu nikakvo pravo. Mi samo hoemo da ivimo na cijelom prostoru BiH, jer smo ivjeli na 94 odsto njene teritorije. Niko ne spori pravo bosanskim Hrvatima i Srbima da budu suvereni i ravnopravni, a ako uzmemo komad Bosne to je onda unitavanje bosanske drave sa neizvjesnom sudbinom ta e dalje biti. I konano, na taj komad zemlje koji nama sada nude, ne mogu stati Muslimani jer e, u tom sluaju, po zakonu spojenih sudova, Muslimani sa ostalih prostora Balkana teiti ka toj bosanskoj dravici. Predsjednik

kae: Nama treba komad na koji e stati jedno dva miliona stanovnika. Neki e doi, neki e otii i taman. Zautismo obojica.

Sefer Halilovi, Lukava strategija, Sarajevo

www.slobodanpraljak.com

37

D-2

Veleposlanik Herbert S. Okun proveo je punih trideset est godina u slubi State Departmenta i amerike diplomacije. Roen je u New Yorku prije 76 godina, podrijetlom iz ruske idovske useljenike obitelji, nije nastavio uspjenu oevu tradiciju u prehrambenoj brani, proizvodnji i distribuciji hrane, nego se obrazovao na prestinim amerikim sveuilitima Standfordu i Harvardu te se od 25. godine ivota potpuno posvetio diplomaciji. U Hrvatskoj je prvi put kao turist boravio 1957. godine. Odmah su ga osvojile ljepote Hvara i Dubrovnika. U nau se zemlju vratio 1990. najprije kao izvrni direktor neprofitne fundacijske grupacije koja je pruala pomo u uspostavi slobodnog trita u postkomunistikim zemljama istonog bloka. Volontersku ulogu ubrzo zamjenjuje slubenom dunou zamjenika Cyrusa Vancea, posebnog izaslanika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Boutrosa Boutrosa Chalija pa je na podrujima bive Jugoslavije aktivno boravio od 1991. do 1993. godine. Danas predaje meunarodne odnose na sveuilitima Yale i Johns Hopkins. Jednom ste komentirali da ste ve tijekom prvoga susreta s Miloeviem znali da je rije o karakterno loem ovjeku, spremnom na sve! Da, Miloevia sam upoznao 12. prosinca 1990. godine u Beogradu. Doputovao sam s grupom poslovnih ljudi te smo se Cyrus Vance i ja nasamo sastali s Miloeviem. Sluajui kako govori i kako se ponaa, nisam nita drugo mogao zakljuiti nego da je Miloevi obini gangster. Znate, oni likovi iz mafijakih filmova s cigarama u ustima koji se trude teatralno razgovarati, a zapravo prodaju maglu. Tadanji ameriki veleposlanik u Beogradu Warren Zimmermann o Miloeviu je govorio kao o armantnoj osobi. To je mene okiralo. Rekao sam mu: Zar ne vidi da je to gangster? Na alost, bio sam u pravu jer se ubrzo pokazalo da je rat i sve zloine pokrenuo Miloevi, da je profesionalni laljivac i politiar koji nije potovao dogovore ni svoj potpis. Pregovarali ste o dolasku UNPROFOR-a u Hrvatsku, bili potpredsjedatelj Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Je li se mogao zaustaviti rat u Hrvatskoj da je Zapad na vrijeme intervenirao? Kad sam devedesetih bio u Beogradu, sve koje sam pitao od Miloevia do obinih ljudi, taksista, konobara misle li da e doi do rata, odgovarali su, zamislite, da to nije mogue. Iskustvo mi je govorilo da to nije tono i da sigurno slijedi rat jer Miloeviu nisam vjerovao. Pitao sam ga, na primjer, uoi izbora u Srbiji, ima li JNA znaajnu ulogu u zemlji. Odgovorio mi je da nema. Gospodine Okun, rekao mi je, mi gradimo demokraciju. A sutradan ga ugledam na fotografiji u Politici s generalima JNA.
38

Upozoravao sam da mu se ne moe vrjerovati. No Miloevi je znao manipulirati stranim medijima i politiarima. Stalno je ponavljao da Hrvati prave ogrlicu od prstiju srpske djece. Ma zamislite te izjave! Zapad je pokuavao zaustaviti rat vie nego to se zna ili zakljuuje u javnosti, ali to Miloevi nije elio. Lord Carrington i Cyrus Vance nudili su plan takozvanog mirnog razvoda svih strana u Jugoslaviji, ali dok su Hrvati pristajali na razgovore, planove, sve potpisivali i pokazivali da ele mir, u Beogradu je bilo sve suprotno. Kakvi su bili vai dojmovi o predsjedniku Tumanu? Otvoreno kaem da je meni Tuman bio vrlo drag, jer je bio ozbiljan politiar koji je drao svoju rije. Istina, imao je krut stil ponaanja koji su mnogi pogreno tumaili, osobito novinari na Zapadu, ali sva svu moja iskustva s Tumanom pozitivna. Pa nije se Tuman, koji je vodio zemlju u rat, uz embargo na oruje, mogao ponaati poput Ghandija. Bio je kooperativan, elio je mir i aktivno je sudjelovao u pregovorima u Haagu, enevi, Zagrebu. Zamjeraju mu to je mijenjao imena ulica iz komunistikog vremena, a dok je on to radio, Miloevi je ubijao Hrvate po istonoj Slavoniji. Bio sam kod Tumana kad je poeo egzodus Hrvata iz Iloka. Rekao mi je: Veleposlanie, uinite neto, strano je to prolazi moj narod! Tada je Vance zvao Miloevia, ali ovaj je rekao da ne zna o emu govori, da on nema nita s Ilokom. Taj nije nikad govorio istinu. Tuman je bio mudar, poznavao je povijest i, otvoreno govorei, uz njegovo vodstvo Hrvati su preko Oluje i drugih vojnih akcija spasili Bosnu i Hercegovinu. Izetbegovi mi je na sastanku u Sarajevu u prosincu 1991. godine rekao da e zatraiti od JNA da napusti BiH, a ja sam ga pitao: Gdje je vaa vojska, tko e braniti zemlju ako vas ne posluaju? Brzo sam shvatio da su se u Bosni jedino Hrvati organizirano borili i obranili je od pada, to esto preuuju mediji, ali i politiari. Kreirali ste Vanceov plan koji je zaustavio rat u Hrvatskoj. Jeste li imali tekoa pri provedbi plana? Nakon petnaestak primirja koje je proglasio EZ, a koje nitko nije potovao, krenuli smo drugom logikom, a to je da primirje ne proglaavamo mi, nego sukobljene strane. Srbi su u tom trenutku ve bili spremni za pohod na BiH tako da su relativno brzo pristali na primirje. Kad sam izloio sadraj plana predsjedniku Tumanu, odmah je postavio nekoliko pitanja, poput statusa policije, koja su upozoravala na ranjivost plana. Poslije su se pokazala tonima jer ih je srpska strana koristila za izbjegavanje svojih obveza. Razgovarala: Jadranka Jureko-Kero (Veernji list, 14. 6. 2006., Obzor br. 73, 15. 4. 2006.)

www.slobodanpraljak.com

D-3

Razgovor vodila: Jadranka Jureko-Kero (Veernji list, 6. 3. 2007.)

www.slobodanpraljak.com

39

D-4

GALBRAITH Svjedoenje u predmetu IT-04-74 dana 13. 9. 2006. Stranica transkripta 6599
Pitanje: Siguran sam da moete potvrditi da je sva humanitarna pomo, osim malim dijelom za Sarajevo, koja je dostavljana avionima, da je sva humanitarna pomo za BiH od poetka srpske agresije pa sve do Daytonskog sporazuma, ila iskljuivo kroz Republiku Hrvatsku, transportni su putevi bili kroz Hrvatsku, kroz luku Ploe za teritorij BiH, dolazei iz mnogih luka i aerodroma. Je li to tono? GALBRAITH: To bi bilo, da, to bi u sutini bilo tono. Ja mislim da zrani put za Srajevo nije bio znaajan. Mislim, bilo je to vrlo vano, ali glavnina pomoi humanitarne koje je dola za Bosnu i Hercegovinu, dola je preko Hrvatske. Bez Hrvatske, Bosna ne bi preivjela (opstala). Pitanje: po pitanju izbjeglica, moete li potvrditi da Republika Hrvatska na svom teritoriju, nikada, niti jednog trenutka nije zaustavila humanitarne konovoje koji su ili za Bosnu i Hercegovinu. GALBRAITH: Mislim da je ta tvrdnja tona.

40

www.slobodanpraljak.com

Islamska deklaracija
Tiskano u 200.000 primjeraka Islamski pokret treba i moe prii preuzimanju vlasti im je moralno i brojno toliko snaan da moe ne samo sruiti postojeu neislamsku, nego izgraditi novu islamsku vlast. VI NEETE MOI REI DA NISTE ZNALI! ISLAMSKA DEKLARACIJA Jedan program islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda NA CILJ: Islamizacija Muslimana NAA DEVIZA: vjerovati i boriti se BISMILLAHIRAHMANIRRAHIM! Deklaracija koju danas predajemo javnosti nije nikakva lektira, koja strancima ili onima koji sumnjaju treba dokazivati superiornost Islama nad ovim ili onim sistemom, ovom ili onom grupom ideja. Ona je upuena Muslimanima koji znaju gdje pripadaju i koji u svom srcu jasno osjeaju na kojoj strani stoje. Za takve ova deklaracija predstavlja poziv da izvuku neophodne konzekvence o tome na to ih ta ljubav i pripadnost obvezuje.

D-5

Jedan program islamizacije Muslimana i muslimanskih naroda


NA CILJ: Islamizacija Muslimana NAA DEVIZA: vjerovati i boriti se BISMILLAHIRAHMANIRRAHIM! Nau poruku osveujemo uspomeni naih drugova koji su pali za Islam. Sarajevo, 1970. Dumadel-ula, 1390. Nema mira ni koegzistencije izmeu islamske vjere i neislamskih drutvenih i politikih institucija. Polaui pravo da sam ureuje svoj svijet, Islam jasno iskljuuje pravo i mogunost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom podruju. Nema, dakle, laikog principa, a drava treba da bude izraz i da podrava moralne koncepte religije.

itav muslimanski svijet nalazi se u stanju vrijenja i promjena. Ma kakav bude izgledao ovaj svijet poto ove promjene naprave prvi uzlazni krug, jedno je sigurno: on nee vie biti svijet iz prve polovice ovoga vijeka. Epoha pasivnosti i mirovanja prola je zauvijek. Ovaj trenutak mijene i kretanja nastoje iskoristiti svi a posebno moni stranci s Istoka i Zapada. Umjesto svojih armija oni sada ubacuju svoje ideje i svoj kapital, i ovom novom formom utjecaja nastoje ponovo postii isti cilj: da osiguraju svoju prisutnost i da muslimanske narode odravaju i dalje u stanju duhovne nemoi i materijalne i politike zavisnosti. Kina, Rusija i zapadne zemlje prepiru se o tome kojoj od njih i nad kojim dijelom muslimanskog svijeta pripada patronat. Njihova svaa je bespredmetna. Islamski svijet ne pripada njima, nego muslimanskim narodima. Jer, jedan svijet sa 700 milijuna ljudi i ogromnim prirodnim izvorima i na geografskoj poziciji prvog reda, koji je nasljednik kolosalnih kulturnih i politikih tradicija i koji je nosilac ive islamske misli, taj svijet ne moe dugo ostati u poloaju najamnika. Ne postoji sila koja bi mogla sprijeiti novu muslimansku generaciju da ne uini kraj tom nenormalnom stanju. S ovim uvjerenjem mi objavljujemo prijateljima i neprijateljima da su Muslimani odluili sudbinu islamskog svijeta uzeti u svoje ruke i taj svijet urediti po svojoj zamisli.

www.slobodanpraljak.com

41

D-5
U ovom pogledu deklaracija ne sadri ideje koje bi se mogle smatrati potpuno novim. Ona je sinteza ideja koje se sve ee uju na raznim stranama i koje imaju priblino opu vanost u svim dijelovima muslimanskog svijeta. Ipak, njena novost je u tome to trai da se s ideja i planova pree na organiziranu akciju za njihovo ostvarenje. Borba za nove ciljeve ne poinje danas. Naprotiv, povijest ove borbe ve pozna svoje ehide i ispisane stranice o stradanjima i rtvama. Ipak, to je osobno rtvovanje izrazitih pojedinaca ili hrabrih malih grupa u sudaru s monim silama dahilijeta. Veliina problema i tekoa, meutim, zahtijeva organiziranu akciju milijuna. Nau poruku posveujemo uspomeni naih drugova koji su pali za Islam. Sarajevo, 1970. Dumadel-ula, 1390. Islamski poredak je stanje drutva bez ovog konflikta i sistem odnosa u kojima se Musliman nalazi u potpunom skladu sa svojom sredinom. Na pitanje: to je muslimansko drutvo, mi odgovaramo: to je zajednica sastavljena od Muslimana i smatramo da je time reeno sve ili gotovo sve. Smisao ove definicije je da ne postoji sistem ustanova, odnosa i zakona, koji bi se mogli odvojiti od ljudi koji su njihov subjekt i za koje bi se moglo rei: to je islamski sistem. Nijedan sistem nije islamski ili neislamski po sebi. On je to samo po ljudima koji ga ine. Europljanin vjeruje da se drutvo ureuje pomou zakona. Jo od Platonove Drave, pa preko poznatih utopija, marksizma, europski duh traga za jednim nacrtom, jednom emom u kojoj bi se pukom izmjenom odnosa izmeu ljudi ili skupina ljudi, konstruiralo idealno drutvo. Zato se u Kuranu nalazi relativno malo pravih zakona, a mnogo vie vjere i ciljeva za praktinim djelovanjem u skladu s ovom vjerom. Mnotvo zakona i sloenost zakonodavstva obino je pouzdan znak da je u drutvu neto trulo i da treba prestati donositi zakone a poeti odgajati ljude. Kada iskvarenost sredine pree izvjesnu granicu, zakoni postaju nemoni. Oni ili dolaze u ruke pokvarenih izvrilaca pravde, ili postaju predmet otvorenog ili prikrivenog izigravanja od strane iskvarene sredine. Vino, kocka i vraanje tri vrlo rasprostranjena i ukorijenjena poroka na itavom podruju Srednjeg i Bliskog istoka, uklonjena su za dugo razdoblje i na ogromnom podruju samo jednim jedinim ajetom Kurana i s jednim jedinim objanjenjem da je to Bog zabranio. im je ova vjera oslabila, opijanje i praznovjerje vratili su se jednakom snagom, a neusporedivo vii kulturni stupanj sredine nije im inio nikakvu zapreku. Ameriki Prohibition Law (Zakon o zabrani
42

alkohola), proglaen u ime nauke vijeka i sproveden silom jedne od najorganiziranijih zajednica na svijetu, morao je u etvrtom deceniju ovog vijeka biti konano povuen, nakon 13 godina uzaludnih napora, ispunjenih nasiljem i zloinima. Pokuaj uvoenja prohibicije u skandinavskim zemljama, zavrio se jednakim neuspjehom. Ovaj i mnogi slini primjeri jasno govore da se drutvo moe popravljati samo u ime Boga i odgojem ovjeka i mi trebamo ii tim jedinim putem koji sigurno vodi do cilja. Potvrujui naelo duhovnog unutranjeg pristupa u svakoj svojoj manifestaciji, Islam ipak nije ostao na tome. On je uinio pokuaj da iz ruku avola otme njegova sredstva. Kada Islam na relaciji ovjek svijet ne bi polazio od ovjeka, on ne bi bio religija; kada bi ostao na tome, on bi bio samo religija i predstavljao bi jednostavno ponavljanje Isusova uenja o idealu i vjenom dijelu ovjekovog bia. Preko Muhameda a.s. i Kurana Islam se okrenuo stvarnom ovjeku, vanjskom svijetu, prirodi, da bi postao uenje u potpunom ovjeku i totalnom ivotu. Vjeri se pridruio zakon, odgoju sila. Islam je postao poredak. ... se svjesno i voljno prihvate ova dva vida ivota kao ljudsko odreenje i smisao ovjekovog ivota na zemlji (Kuran 28/77). Prevodei ovaj zahtjev na jezik svakodnevnog ivota, mogli bismo rei: onaj tko vjeruje da ivot treba ureivati ne samo vjerom i molitvom, nego i radom i naukom, ija slika svijeta ne samo doputa nego i trai da jedna pored druge stoje i bogomolja i tvornica, tko smatra da treba ne samo odgajati ljude nego i olakavati i unapreivati njihov ivot na zemlji, i da ne postoje nikakvi razlozi da se ova dva cilja rtvuju jedan drugome taj pripada Islamu. Uz vjeru u Boga u ovome je sadrana glavna poruka Kurana i u njoj je itav Islam. Sve drugo je samo njena razrada i objanjenje. Ovaj aspekt Islama, pored toga to sadri sam princip islamskog poretka, kao jedinstva vjere i politike, vodi i drugim vanim zakljucima, iji je naelni i praktini znaaj ogroman. Prvi, i najvaniji takav zakljuak svakako je zakljuak o nespojivosti Islama i neislamskih sistema. Nema mira ni koegzistencije izmeu islamske vjere i neislamskih, drutvenih i politikih institucija. Nefunkcioniranje ovih institucija i nestabilnost reima u muslimanskim zemljama, koje se manifestira u estim promjenama i dravnim udarima, najee je posljedica njihove apriorne opozicije prema Islamu, kao fundamentalnom i vodeem osjeanju naroda u ovim zemljama. Polaui pravo da sam ureuje svoj svijet, Islam jasno iskljuuje pravo i mogunost djelovanja bilo koje strane ideologije na svom podruju. Nema, dakle, laikog principa, a drava treba da bude izraz i da podrava moralne koncepte religije. Pred svakim vremenom i svakom generacijom stoji zadatak da novim oblicima i sredstvima ostvaruje poruke Islama.
www.slobodanpraljak.com

D-5
Postoje nepromjenjivi islamski principi koji odreuju odnose meu ljudima, ali ne postoji nikakav nepromjenjiv islamski privredni, drutveni ili politiki sustav. Ovo je samo prvi i najvaniji zakljuak iz prilaza Islamu kao integralnom poretku. Ostala tri isto tako vana ali manje iskljuiva zakljuka su: Prvo, samim tim to se izjasnio za ovaj svijet, Islam se izjasnio za najbolje ureen svijet. Nita to ini da svijet bude bolji, ne moe biti a priori odbaeno kao neislamsko; Drugo, otvorenost prema prirodi znai otvorenost prema nauci. Svako rjeenje da bi bilo islamsko mora ispunjavati dva uvjeta: mora biti maksimalno efikasno i maksimalno humano. Ono mora, dakle, biti najvii izraz usaglaenih stavova vjere i nauke; i Tree, ukazujui na jedan oblik povezanosti izmeu vjere i nauke, morala i politike, individualnog i kolektivnog, duhovnog i materijalnog, na kojim pitanjima se duhovno podijelio dananji svijet, Islam ponovo dobiva ulogu posrednike misli a islamski svijet ulogu posrednike nacije u podijeljenom svijetu. Predstavljajui obeanje religije bez mistike i nauke bez ateizma Islam moe podjednako interesirati sve ljude bez razlike. ovo posljednje, nedavna povijest prua dovoljno traginih i pounih primjera. pretvorimo u aktivne sile. Odanost prema Kuranu treba prerasti u odlunost da se on primijeni; emocionalna islamska zajednica treba da se pretvori u organiziranu, svjesnu zajednicu, a narodni humanizam u jasne ideje, koje e postati moralni i socijalni sadraj iduih zakona i institucija. Tko i kako e izvriti ovu transformaciju? Svako djelovanje na dogaaje jest drutveno djelovanje. Svaka uspjena borba jest samo zajednika, organizirana borba. Mlada generacija e moi izvriti svoj zadatak preobraaja samo ako njene tenje i idealizam budu pretoene u organizirani pokret, u kojem e oduevljenje i osobna vrijednost pojedinaca biti udrueni s metodama koordiniranog i zajednikog djelovanja. Stvaranje ovog pokreta s jedinstvenim osnovnim ciljem i programom, pokazuje se kao neopoziv uvjet i polazna toka preporoda u svakoj muslimanskoj zemlji. Ovaj pokret e okupljati izgraene, odgajati neizgraene, podizati i pozivati, definirati ciljeve i nalaziti puteve do njih. On e svugdje unositi ivot, misao i akciju. On e postati savjest i volja jednog svijeta nakon dugog i dubokog sna. Upuujui ovu poruku svim Muslimanima svijeta, mi jasno istiemo da nema obeane zemlje, udotvoraca ni mehdija. Postoji samo put rada, borbe i rtve. U trenucima iskuenja imajmo uvijek na umu dvije stvari: iza nas stoji blagoslov Boji i pristanak naeg naroda. VI NEETE MOI REI DA NISTE ZNALI!

Islamska vlast
Naglaavanje prioriteta vjersko-moralne obnove ne znai niti se moe tumaiti da znai da se islamski poredak moe ostvariti bez islamske vlasti. Ovaj stav znai samo da na put ne polazi od osvajanja vlasti, nego od osvajanja ljudi, i da je islamski preporod prvo prevrat u oblasti odgoja, tek zatim u oblasti politike. Moramo, dakle, biti prvo propovjednici, a zatim vojnici. Naa sredstva su osobni primjer, knjiga, rije. Kada e se ovim sredstvima pridruiti i sila? Izbor ovog trenutka uvijek je konkretno pitanje i zavisi o nizu faktora. Ipak se moe postaviti jedno ope pravilo: islamski pokret treba i moe prii preuzimanju vlasti im je moralno i brojno toliko snano da moe ne samo sruiti postojeu neislamsku, nego i izgraditi novu islamsku vlast. Ovo razlikovanje je vano, jer ruenje i graenje ne zahtijeva podjednak stupanj psiholoke i materijalne pripremljenosti. Preuraniti ovdje je jednako opasno kao i zakasniti. Osvojiti vlast na osnovu sretnog sticaja okolnosti, bez dovoljne moralne i psiholoke pripreme i bez neophodnog minimuma vrstih i izgraenih kadrova, znai ostvariti jo jedan dravni udar, a ne islamsku revoluciju (a dravni udar je nastavak neislamske politike od strane druge grupe ljudi ili u ime drugih naela). Zakasniti s preuzimanjem vlasti, znai liiti se jednog monog sredstva za ostvarenje ciljeva islamskog poretka i neislamskoj vlasti pruiti mogunost da nanese udarac pokretu i razreuje njegove kadrove. Za
www.slobodanpraljak.com

43

D-6

D-7

Tajna zvana Bosna: govori, intervjui, pisma --- 1989.1993. / Alija Izetbegovi
socijalistika republika. Graanska, slobodna republika. To je definitivno opredjeljenje muslimanskog naroda. Ali to nije dovoljno. Zato je potreban pristanak i Srba i Hrvata, i mi ih ovdje pozivamo da nam se pridrue u naporu za izgradnju Bosne i Hercegovine kao graanske republike i demokratske zemlje. ... Smatram da za ovo imamo pristanak ne samo muslimanskog nego i srpskog i hrvatskog naroda. Zato imamo takav pristanak? Zato to je alternativi graanske republike, koju ovdje proglaavamo, jedino graanski rat, a nijedan razuman ovjek u Bosni ne moe stajati iza takvog rjeenja. Dakle, imamo dva izlaza, ili da zajedniki u miru, sporazumno, gradimo graansku republiku od Bosne i Hercegovine ili da ovdje imamo graanski rat...

/Priredile Nermina ai, Bahrija ehovi). Sarajevo: Stranka demokratske akcije, Centar za analitiku, dokumentaciju i komuniciranje s javnou, 2004. 354 str.; 25 cm/ Bosna nee biti u Velikoj Srbiji Predizborni skup SDA Velika Kladua*), 15. 09. 1990. godine Draga brao i sestre, dragi Krajinici, dragi prijatelji, Poinjem ovo svoje izlaganje bismilom i molim Boga da nam pomogne i da nas uputi na pravi put. ... Na ideal je graanska republika. Bosna i Hercegovina kao graanska republika. Dakle, ne islamska republika, ali ne ni
44

www.slobodanpraljak.com

D-8 Na prvom zasjedanju Skuptine Republike Bosne i Hercegovine, osmog oktobra 1992. godine, istupio sam u ime Armije RBiH:
Dame i gospodo, uvaeni gosti, ... Zapoeli smo odbrambeni rat sa Patriotskom ligom, MUPom i organizovanim i neorganizovanim grupama i pojedincima i dobili najveu bitku zaustavili strategijsko napadanje agresora, spasili RBiH i posebno spasili opstojnost i postojanje muslimanskog naroda na ovim prostorima i nakon toga preli u strategijsku ofanzivu jer smo poeli oslobaati nove prostore i dobijati prvu veliku bitku. Mi emo pokoju bitku izgubiti, ali i nacistima je postalo jasno da emo rat dobiti, pa su u ofanzivi koja je u toku postali jo bestijalniji i u svojim zloinima beskrupulozniji. Sve je ovo bilo mogue uiniti zato to je na graanin, na borac, izvorite morala i s veoma jasnim politikim ciljevima koji su od samog poetka nametnutog nam rata, bili veoma jasno postavljeni: 1. Suverena, jedinstvena i nedjeljiva Republika BiH. 2. Republika BiH kao demokratska drava graana koji u njoj ive. Iz ovoga, nama vojnicima slijede sasvim precizni vojni ciljevi, a to su: osloboenje cjelokupne teritorije Republike BiH i definitivan vojni poraz unutranjeg i spoljnog neprijatelja ...

Miroslav Tuman: Istina o Bosni i Hercegovini: Dokumenti 1991.1995.


Poglavlje 5. Srpsko-muslimanski Historijski sporazum: Muhamed Filipovi Radovan Karadi (2. 8. 1991.) Tekst sprsko-muslimanskog sporazuma Suoeni sa razvojem dogaaja koji u sebi nose sve veu opasnost konfrontacije naa dva naroda, iji se interesi historijski ne sukobljavaju i koji nikada nisu imali sukob takve vrste, svjesni svoje odgovornosti pred narodima koje zastupamo i svim narodima Bosne i Hercegovine i Jugoslavije, odluili smo da u cilju budue suradnje i mira uspostavimo i potpiemo sljedei politiki Sporazum: 1. Svjesni tekoa koje su naslijeene i onih do kojih je doveo dosadanji politiki ivot poslije izbora, odluili smo da se u duhu otvorenosti i uzajamnog potovanja, zaloimo za ostvarenje istorijskih i politikih interesa naa dva naroda. Pri tome, ovo nije sporazum ni protiv koga, ve za sve i kao takav bie otvoren svima koji podravaju naelo zajednikog ivota u slobodi i punoj ravnopravnosti. 2. Smatramo da osnovu takvog ivota ini meusobno priznavanje suverenosti pojedinih naroda i osiguranje punog teritorijalnog integriteta i politikog subjektiviteta nae Republike Bosne i Hercegovine i njenog istovjetnog ustavnopravnog poloaja s ostalim republikama u zajednikoj dravi Jugoslaviji. 3. Po naem miljenju Jugoslavija ima puno istorijsko opravdanje kao zajednika drava potpuno ravnopravnih republika i naroda, te emo se zalagati za odranje i razvoj takve zajednice. 4. Saglasni smo da Bosna i Hercegovina treba da bude pravno-politiki jedinstvena i demokratski ureena federalna jedinica, sa pravnim ingerencijama na svakom dijelu svoje
www.slobodanpraljak.com

D-9

teritorije, pod uslovom da su savezni ustav i zakonodavstvo osnov pravnog sistema zemlje i garant ravnopravnosti graana, naroda i republika. 5. Izraavamo svoj interes da Hrvati u Bosni i Hercegovini ive sa nama u punoj ravnopravnosti te ih pozivamo da pristupe ovom sporazumu. Bez obzira na poloaj Republike Hrvatske u ili izvan Jugoslavije, Hrvati u BiH su potpuno ravnopravan narod. 6. Meusobni odnosi graana, naroda i republika u Jugoslaviji bie ureeni u zajednikom ustavu, uz korienje evropskih standarda. 7. Svjesni smo da ovaj Sporazum predstavlja tek politiku i historijsku osnovu za na trajan i miran zajedniki ivot. Meutim, ovakav politiki dogovor otvara prostor za nalaenje najkonstruktivnijih i najracionalnijih rjeenja na planu funkcionisanja saveznih odnosno zajednikih organa: monetarnog sistema, jedinstvenog trita, jedinstvenih oruanih snaga, kao i spoljnih poslova. 8. Isto tako, smatramo da je optimalna jugoslovenska zajednica ona koja obuhvata svih est republika i sve narode koji inicijalno konstituiu takvu zajednicu. Svako istupanje iz takve zajednice, onih naroda i republika koje to ele, podrazumijeva postizanje sporazuma o tome i pruanje garancije za realne interese svake od lanica u odnosu na druge.

Miroslav Tuman: Istina o Bosni i Hercegovini: Dokumenti 1991.- 1995. / Zagreb, Slovo M, 2005.

45

D-10

46

www.slobodanpraljak.com

D-10

www.slobodanpraljak.com

47

D-10

48

www.slobodanpraljak.com

Sefer Halilovi: Lukava strategija


Poglavlje 34. Direktiva Glavnog taba Patriotske lige BiH za odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine (Sarajevo, 25. 2. 1992.)* Neprijatelji (snage dezintegracije BiH) svojim dosadanjim vojno-politikim djelovanjem u velikoj mjeri su uspjeli naruiti sistem vlasti i stvoriti uporita na odreenim prostorima, ime su stvorili uslove za potpunu dezintegraciju bosanskohercegovake vlasti i cijepanje teritorija BiH. Glavna uporita snaga dezintegracije su u banjalukoj regiji, istonoj i zapadnoj Hercegovini i dobojskoj regiji, a glavni nosioci su SDS sa jugoslovenskom armijom i ekstremno krilo HDZ. U svojim dosadanjim aktivnostima uspjeli su: ostvariti puno politiko jedinstvo SDS-a i JA, stvoriti paralelne organe vlasti na cijelom prostoru BiH, formirati komande, tabove i jedinice, uspostaviti djelimino sopstveni informativni sistem i izvriti dislokaciju materijalnih rezervi za svoje potrebe. Reorganizacijom JA na cijeloj teritoriji BiH dolo je do velike koncentracije JA, a dolaskom Plavih ljemova ta koncentracija e biti jo vea. Ukupne snage neprijatelja su: JA: est korpusa KOV (sarajevski, banjaluki, tuzlanski, bihaki i dijelovi kninskog i titogradskog korpusa), vjerovatne jaine 2-3 korpusa KOV i jedan ojaani VAK snage SDS-a (jaine 80.000120.000 ljudi) ekstremne snage HDZ-a (jaine jedna do dvije brigade) Osnovni cilj dejstva ovih snaga je podjela teritorije BiH i prikljuivanje matinim (nacionalnim dravama). Ostvarivanje ovog cilja teit e da ostvare u dvije etape: u prvoj etapi stvaranje nacionalnih konfederalnih jedinica u BiH, a u drugoj prikljuenje istih Velikoj Srbiji i Velikoj Hrvatskoj. Do poetka optih dejstava oekivat je: dalje intenziviranje psiholoko-propagandnih dejstava na zaotravanju meunacionalnih odnosa, izvoenje diverzantsko-teroristikih dejstava, izazivanje socijalnih nemira, sabotaa, kidnapovanja i atentata na najistaknutije linosti muslimanskog naroda. Sa otpoinjanjem optih dejstava oekivat je snanu avio i artiljersko-raketnu podrku po svim rejonima. 2. Nae snage su organizovane u Patriotsku ligu BiH u formacije od voda do odreda i brigade, ukupne jaine 120.000 ljudi. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava oekivati je vei priliv dobrovoljaca, pripadnika MUP-a BiH, pripadnika JA, kao i snaga muslimanskog naroda van teritorije BiH, to bi povealo jainu naih snaga na oko 150.000 ljudi. Osnovni zadatak snaga PL BiH je zatita muslimanskog naroda, ouvanje integriteta i cjelovitosti BiH, kako bi se obezbijedio i ubudue dalji zajedniki ivot svih naroda i narodnosti na dravnoj teritoriji BiH. Sa otpoinjanjem borbenih dejstava izvriti zatitu stanovnitva i istovremeno zatvaranje glavnih pravaca koji vode na teritoriju BiH, uz masovnu primjenu ruenja, zapreavanja, a unutar

D-11
Republike odreenim snagama, brzim i energinim dejstvima blokirati i zauzeti vojne objekte (skladita naoruanja, municije i MES i kasarni), a potom to prije naoruati formirane jedinice, dalje nastaviti planirana dejstva, u cilju stvaranja to veih slobodnih teritorija i obezbjeenje funkcionisanja legalnih organa vlasti. Posebnu panju pokloniti izvlaenju i obezbjeenju stanovnitva iz ugroenih podruja. 3. Sa otpoinjanjem dejstava pozvati narod Sandaka, Kosova i Makedonije da se solidariu sa naom pravednom borbom i odmah otponu borbena dejstva u cilju vezivanja snaga neprijaelja i slabljenja njegove udarne moi na prostoru BiH. Istovremeno uspostaviti kontakt, saradnju i koordinaciju na zajednikim dejstvima sa hrvatskim narodom u BiH protiv zajednikog neprijatelja. Na meunarodnom planu pozvati progresivnu svjetsku javnost da zatiti bosanskohercegovaki suverenitet. 4. Odluio sam, uz angaovanje svih snaga Patriotske lige BiH, u sadejstvu sa susjedima, brzim i energinim dejstvima zatvoriti glavne pravce koji izlaze na teritoriju BiH, a posebno iz doline Drine i Sutjeske. Istovremeno po unutranjim pravcima, izvriti zapreavanje i posjedanje pogodnih poloaja za odbranu naroda BiH, sa teitem na pravcima koji vode iz ireg regiona Banje Luke i istone Hercegovine. Odreenim snagama, brzim i energinim prepadnim dejstvima zauzeti skladita i magacine municije, MES-a i naoruanja JA, blokirati kasarne, spreavati prodore i irenje neprijateljskih dejstava na cjelokupnom prostoru BiH. Po stvaranju povoljnih uslova prei na ira ofanzivna dejstva sa ciljem razbijanja, unitenja i protjerivanja neprijatelja sa teritorije BiH. Glavne snage imati u Centralnoj Bosni, a pomone u cazinsko-prijedorskom i regionu Tuzle... * Sefer Halilovi: Lukava strategija, Sarajevo: Maral, 1977., str. 164-169: Sedmog i osmog februara 1992. godine, u selu Mehurii kod Travnika, odrano je vojno savjetovanje koje e kasnije ponijeti epitet istorijsko, a na kome su se sastali komandanti regionalnih tabova i dio Glavnog taba Patriotske lige BiH. Cilj savjetovanja bilo je usaglaavanje planova po regijama i podjela zadataka za naredni period. Priprema ovog skupa poela je krajem 1991. godine, kada sam svim tabovima na terenu poslao uputstvo: Zadaci RV. Bio je to dokument kojim su, pored ostalog, udareni i temelji domaoj namjenskoj industriji. Kada smo se sastali, podnio sam uvodno izlaganje o tadanjoj vojnoj i politikoj situaciji i procjenu i ocjenu budue strategije. Osnova ovog izlaganja na savjetovanju je prihvaena i saeta u prve dvije take najvanijeg dokumenta PL-a: Direktive za odbranu suvereniteta Republike Bosne i Hercegovine. Izlaganje i izvjetaj komandanata, neposredna razmjena miljenja i saznanja, kompletirali su ovaj dokument koji je zavren 25. februara, u Sarajevu. U pripremi i realizaciji dokumenta, kao i u voenju skupa u Mehuriima, kao savjetnici su mi pomagali Rifat Bilajac i Ziro Suljevi. No, Direktiva je moj runi rad: u rukopisu je i umnoena, tek kasnije prekucana i dostavljena komandantima regionalnih tabova.

www.slobodanpraljak.com

49

D-12

50

www.slobodanpraljak.com

D-13a

www.slobodanpraljak.com

51

D-13a

52

www.slobodanpraljak.com

D-13a

D-13a

54

www.slobodanpraljak.com

Izvodi iz govora predsjednika Alije Izetbegovia na press konferenciji, odranoj 8. 10. 1992. godine u Mostaru BiH zadaa za Nobelovu nagradu
Gospodine Izetbegoviu, juer ste razgovarali sa gospodinom Bobanom u Grudama, juer i danas sa dr Prliem u Mostaru. Komentirajte malo te razgovore i kako doi do bolje suradnje izmeu Muslimana i Hrvata na tlu Bosne i Hercegovine (Marinko avar HTV) Mislim da u trebati napraviti jedan mali krug da bih mogao definitivno da odgovorim na to pitanje. Naime, ja u malo proi Bosnom ovdje, iako to nije ba preporuljivo, tako me upozoravaju moji, da govorim kakve su mi namjere, ja konano imam namjeru obii Bosnu da bih sebi dao, prije svega, odgovor na pitanje koje su mi postavili, mada jedan dio odgovora se moe ve dati. Naime, nae strateko opredeljenje je saradnja Muslimana i Hrvata na izgradnji budunosti Bosne i Hercegovine, naravno, i Srba. Sa etnicima smo zavrili razgovor, ja mislim, zauvijek. Sa Srbima emo saraivati u onolikoj mjeri i gradiemo dravu u onolikoj mjeri ukoliko tu nema etnika. Srbi e morati, naravno, odgovoriti sami na pitanje koji je procenat meu njima etnika. Sa etnicima nemamo nita osim borbe, mi ili oni. Ne mislim da su svi Srbi etnici, naravno, hvala Bogu da nisu, ali ovaj puta cilj mog putovanja je da sprovedemo, da naemo nain da sprovedemo neto to je nae strateko opredeljenje, a to je saradnja Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini da se izgradi jedna drava na principu jednakopravnosti. Muslimani trebaju da priznaju Hrvatima sva prava koja oni imaju, i obrnuto. To je princip na kojem bi trebalo graditi Bosnu i Hercegovinu. Mislim da to naelo nije sporno. Ako to naelo nije sporno onda se to pitanje poinje polako pretvarati u jedno pravno pitanje, kako, na koji nain, kakvi su to mehanizmi i kakvo je to ureenje Bosne i Hercegovine da bi zadovoljili ovaj princip. Mislim da je saradnja Muslimana i Hrvata neto to nije sporno ni na kom nivou, pogotovo ne na nekom, da kaem, pukom nivou, narodnom nivou. Narod zahtijeva takvu saradnju, zahtijeva da se nae rjeenje. Problemi sigurno postoje, ne treba ih kriti, jer nema nita od toga da se problemi kriju. Da bi se neto rjeilo treba imati tanu dijagnozu. U emu je stvar. Mi mislimo da malo postoji... Problemi potiu od to se, iz neega to je bilo potpuno, na koncu, legitimno, a to je organizacija odbrane Hrvatskog naroda, otilo korak dalje pa se poelo stvarati neto to poinje biti drava, to je ono to poinje da smeta. Sve do te granice, do te take, nije uopte sporno. Nama je jasno da se u situaciji kada je drava bila napadnuta, onaj dan kada je faktiki roena, jer neki raunaju da je rat poeo petog, estog aprila, u vas ini mi se da je poeo treeg aprila, to je sve par dana gore ili dolje. estog aprila je Bosna i Hercegovina, kao to znate, meunarodno priznata drava. Dakle, rat je tano star onoliko koliko je stara drava. Jasno, ne treba ignorirati da je prije toga bilo napada na Brod, napada na Kupresu i tako dalje, ali frontalno, masovno, agresija na Bosnu i Hercegovinu je poela, od prilike, u tim prvim danima aprila, negdje par dana ranije, negdje par dana kasnije. Drava u takvoj situaciji nije mogla dati adekvatan odgovor. Mi smo bili faktiki okupirani, osim malih dijelova koji su bili slobodni. Jedno

D-13b

vrijeme se govorilo da je to najvea kasarna na svijetu. Okupirani od strane armije koja nije imala prijateljske namjere i koja se pretvorila u stroj za razaranje, ruenje gradova, ubijanje ljudi. U takvoj situaciji bilo je normalno da e Hrvatski narod i svako da se brani najbolje to moe i na najbolji nain kako moe. Jer, drava Bosna i Hercegovina to nije mogla da organizira u jednom kratkom vremenu. Treba primiti kao legitimno sve to je HVO ovdje uradio i bilo gdje na odbrani. Nama je smetalo to se kasnije ide korak dalje i to se iz toga pokuava napraviti drava. Ukoliko to nije drava i ukoliko to ostaje u granicama Bosne i Hercegovine, sva rjeenja su mogua i nee biti nikakvih problema. Takve izjave imamo, i ako me pitate o razgovorima koje sam imao sa gospodinom Bobanom i danas sa gospodinom Prliem i sa njihovim saradnicima, imamo jasne izjave da sve to se ini u tom pogledu ne dovodi u pitanje suverenost, nezavisnost i cjelovitost Bosne i Hercegovine. Ako je to tako, problema nema i ne moe biti, a ako ih ima, onda su ljudi krivi, i treba uklanjati ljude koji prave smetnje da se ostvari jedno strateko saveznitvo ova dva naroda, pogotovo na ovim prostorima gdje skupa ive Muslimani i Hrvati. ... To su pitanja vojne saradnje i koordinacije vojne djelatnosti, da sae neke stvari preduprijede, da nam se ne deavaju stvari kao to su se dogodile u Brodu. Tek kada sam doao u Zagreb, ja sam uo za alarmantnu situaciju u Brodu. Otputovao sam u Brod, ne bih li u jednom otvorenom pokuaju da se neto uradi, takav razvoj stvari zaustavio. Ugovorio sam sastanak sa gospodinom Tumanom i putovao itavu no za Zagreb. Vidjeli smo se sutra ujutro, dogovorili neke stvari, ali ve je bilo kasno. Vie se nije moglo nita uraditi. Dakle pokuavali smo neto, to je prvi sluaj da smo neto probali da uinimo zajedno, ali na alost nismo uspjeli, jer je vijest kasno stigla. Nadam se da se sline stvari vie nee deavati, sada je Gradaac ponovo u kritinoj situaciji, pokuaemo ovaj put da neke stvari uradimo sa vie uspjeha, da se Gradaac spasi, da se spasi Jajce, i naravno Oraje i Brko. ... Jednog dana e se morati praviti unutranja organizacija BiH. Mnogi od nas misle da etniki princip nije onaj koji bi trebao da bude odluujui, ali bi trebao da bude ukljuen kao jedan od kriterija. Mi emo nastupiti sa stanovita da treba dati veliku vanost i teite staviti na budunost i ekonomske odnose, mogunost komunikacije, da se osigura neometan protok ljudi i dobara. Da ne dolazi do toga da se kae kako se u jednoj od tih buduih regija pravi nepravda Muslimanima, hajde da mi gdje smo u veini njima to vratimo, itd. Mislimo da to treba izvesti za budunost. Kako, to je stvar mudrih ljudi. To malo poteko ide. I ove evropske komisije, mislim konkretno na Kutiljerovu, pala je na ispitu, oigledno stvari nisu ile. Sada u enevi, po sporosti sudei, vidi se da ima mnogo potekoa da se nae pravo rjeenje, to i ne udi, jer Bosna je jedna komplikovana cjelina. Ko nae rjeenje za Bosnu, treba da dobije Nobelovu nagradu. Ali, ljudi e nai neko rijeenje koje vjerovatno nije u naoj pameti, znanju i iskustvu.
55

www.slobodanpraljak.com

D-14/1

D-14/2

56

www.slobodanpraljak.com

Sefer Halilovi: Lukava strategija


Svi nai nesporazumi Na prvi susret u Hrasnici, drugog decembra 1991. je zapravo bio na prvi nesporazum. ... Ohrabrio me je toga dana i Predsjednik sa zavrnim govorom, a inae sam bio jako zabrinut: kada je krajem oktobra Radovan Karadi javno zaprijetio da e muslimanski narod nestati ukoliko Parlament izglasa suverenitet Republike Bosne i Hercegovine, sam Predsjednik je izaao za govornicu Parlamenta i rekao: Ja ipak elim da poruim graanima Bosne i Hercegovine da do rata nee doi. Moje su prognoze zasnovane na provjerenim injenicama. Ne treba se bojati, jer za tuu i svau treba dvoje. On je poziciju neutralnosti promovisao jo ranije, nakon razaranja Dubrovnika i agresije bive JNA na Sloveniju i Hrvatsku, i ona se oitovala u nizu izjava. Septembra 1991. je rekao: Ovo nije na rat. Ti su dani proli i sada je, valjda, ve sve jasno. Ili se meni tako inilo. Rata nee biti ukoliko nosioci velikosrpske politike procijene da e ga izgubiti. U protivnom, samo moe biti krvaviji. Ukoliko se brzo ne budemo pripremili, ostvarit e se Karadieva prognoza, rekao sam Predsjedniku dan kasnije. ... Objasnio sam sve to smo uradili na sarajevskoj regiji i istrajavao na tvrdnji da je neophodno postupak organizacije dovesti na isti nivo u svim regijama, a onda nastaviti sa jo intenzivnijim radom. Predsjednik me gleda i pita: A, ta ako itav posao bude uzalud uraen? Ti e, ovjee, na ovaj nain mobilisati preko 50.000 ljudi. Ne 50.000, Predsjednie, ve makar 250.000. A ako hoete suverenu dravu, taj posao nije uzaludan: dobit ete okosnicu bosanske armije, odgovorio sam. Onda on izree istorijsko: Da. Nastavite da radite na teritoriji cijele republike, kao to ste uradili u Sarajevu*. Malo zatim, dok se brisao pekirom nakon to je uzeo abdest, priznade: Sad, kad sam sve ovo uo i vidio, osjeam se sigurnije. Do sada, kad god sam razgovarao sa Karadiem i njegovima i kad su me pritiskali prijetnjama, imao sam osjeaj da mi, iako sjedim, i stolica i tepih klize ispod mene, kao da tle propada. Takvo raspoloenje dralo ga je prilino kratko. Istrajavao je na uvjerenju da rata nee biti. Za Novu godinu, 1992. Osloboenje je prenijelo njegovu izjavu: Mislim da Armija nee napasti BiH, jer je procijenila da se silom ne moe nita uiniti. Isti list, 10. marta 1992. prenosi iz Brisela utiske Alije Izetbegovia date tamonjem Soarou: Oparen traginim iskustvom prljavog rata koji je harao Hrvatskom, jugoslovenski narod se budi iz komara. I tada je tvrdio da rata u BiH nee biti. Ponovio je to ak i 17. marta 1992, u intervjuu listu Danas: Prije svega o emu vi govorite? Mislimo li na istu stvar armija nije ono to je bila prije nekoliko mjeseci. Ona nije ni bolja ni gora, ona je drugaija, po kvalitetu, po kvantitetu, po psihologiji, pa i po namjerama i ciljevima. Armija nee okupirati Bosnu, nee
www.slobodanpraljak.com

D-15
izvriti dravni udar. U Osloboenju sam itao i ovakvu Izetbegovievu izjavu, datu petog marta 1992. godine: Proetajte, druite se i izaite na ulice. Ja bih htio da pozovem graane da sve ovo prime na hladnokrvan nain, da ne nasjedaju na glasine i prie. Postoje snage koje ele da izazovu haos i paniku nemojte nasjesti tome. Situacija je pod kontrolom i mirno etajte gradom. To svoje duboko uvjerenje, tu svoju zabludu i sam je Izetbegovi kasnije priznao. Nita ga nije moglo razuvjeriti da se sve pripreme za agresiju zapravo odvijaju naoigled svih. Njegovo uvjerenje da rata nee biti bilo je jae. Istina on je na kraju pristao na pripreme za odbranu i odobrio projekat organizacije, formacija i strategija odbrane, ali vie ga nije bilo. Kao da se to njega ne tie. Na drugi nesporazum izbio je oko prihvatanja Direktive za odbranu suvereniteta BiH. Kada smo je zavrili, i nakon nekoliko provjera podataka o brojnom stanju etnikoustakih snaga, te razgovora o namjerama Tumana i Miloevia, odnosno procjene Karaoreva, traili smo naina da o svemu upoznamo dravno rukovodstvo. Nee Behmen ni da uje, kae mi Kariik sav crven u licu. Iskoristim priliku i nakon nekoliko dana upitah Behmena za miljenje o Direktivi. Sav crven u licu lupi rukom o sto i odluno mi odbrusi: Sikter iz moje kancelarije. I vi hoete ovdje rat. Ostao sam priseban, uljudno se izvinuo i kazao mu da e rata svakako biti, a da je moja obaveza, a i ljudi u tabu Patriotske lige da na to upozorimo i da predloimo nain odbrane. Oni koji prihvate ili ne prihvate, preuzimaju na sebe odgovornost. Uutio je, a ja sam onda otiao. ... Trei, i to ozbiljan nesporazum je bio oko uloge bive JNA u BiH i njenog odnosa prema BiH. Da je bila u funkciji beogradske imperijalistike i agresorske politike, kao njen najistureniji i po Bosnu najopasniji dio, bilo je jasno zadnjem ovjeku u BiH, osim Izetbegoviu. Kada je poeo rat u Hrvatskoj i kada je BiH praktino, pored Vojvodine, postala osnovica za izvoenje operacija na Hrvatsku, Izetbegovi je jednostavno htio da vjeruje da JNA nije mogui okupator BiH, odnosno da je njeno prisustvo u BiH ak neophodno. Kad su bosanski Hrvati u Litici zaustavili tenkovsku kolonu, Izetbegovi je rekao: Meni i Tumanu morate vjerovati. On je tako oito mislio i onda kada je otkriveno postojanje plana RAM, u kome su naznaeni svi zadaci na realizaciji Memoranduma SANU i zapravo stvaranje velike Srbije ili kako su to tadanji generali pravdali: Jugoslavije za narode i republike koji to ele. Tadanja JNA, etnike jedinice SDS-a i paravojne formacije iz Srbije i Crne Gore su bile sredstvo realizacije tog plana kojim je trebalo unititi bosansku dravu i Bonjake, odnosno muslimane kao politiki faktor. Munir Alibabi Munja i dr. Rusmir Mahmutehaji svjedoili su u nekoliko navrata da je tadanji bonjaki vrh do detalja o tome razgovarao,

57

D-15
analizirao stanje i donio nedvosmislen zakljuak: sprema se po Bosnu i bosanski narod opasan rat. No, i pored toga, Izetbegovi se opredijelio za sklapanje dogovora sa Armijom i dalje vjerujui u njenu navodnu neutralnost i moguu transformaciju u bosansku armiju. Da bi se 26. aprila ustanovilo da je u Sarajevu ve nastradalo preko 1.000 ljudi. Dakle, dvadeset dana od poetka najkrvavijeg rata. Tek tada je u Skopju, sa predsjednikom nepostojeeg Predsjednitva nepostojee SFRJ Brankom Kostiem i u prisustvu generala Blagoja Adia, naelnika Generaltaba ve faistike armade, potpisan dogovor o odlasku JNA iz BiH. I, prema pisanju Osloboenja isti dan izjavio: Zapoeo je jedan proces koji e na kraju dovesti ili do odlaska JNA iz Bosne i Hercegovine ili do njene radikalne transformacije, s tim da se na kraju tog procesa ona pretvori u bosansku armiju, odnosno oruane snage Bosne i Hercegovine. ...

D-16

Jevrem Coki: Poetak kraja


*** U pozadini ovakvih napada stajale su antijugoslovenski i nacionalistiko-separatistiki orijentisane desniarske snage, sa osnovnim ciljem razbijanja savezne drave, odnosno otcepljenja i stvaranja samostalnih drava sa svojom vojskom, stavljanjem struktura Teritorijalne odbrane (TO) pod svoju komandu. Na putu ostvarenja ovakvih ciljeva, JNA je bila glavna prepreka i stoga prvi objekat napada retnogradnih snaga, koje su svoju ruilaku delatnost zasnivale za nacionalni momenat u funkciji razbijanja armijskog bia iznutra. Jaanje unutranjih procesa dezintegracije meu jugoslovenskim republikama, koji su se ispoljavali kroz prevladavanje nacionalistiko-separatistikih nad zajednikim optejugoslovenskim opredeljenjima i interesima, znaajno su ugroavali jedinstvo i integritet SFRJ. Pocepanost Oruanih snaga (OS) SFRJ na TO kao republiko-pokrajinske vojske u nadlenosti rukovodstava republika i pokrajina i JNA kao zajednike vojske u nadlenosti saveznog rukovodstva, predstavljala je opasnost po opstanak SFRJ. Postojanje dve paralelne komponente OS SFRJ (TO i JNA) sa dvojnim rukovoenjem i komandovanjem, organizovane u devet vojski (est republikih, dve pokrajinske i saveznu) na jedinstvenoj teritoriji, narodnu odbranu kao kljunog faktora opstanka SFRJ, inilo je krajnje sloenom i problematinom. Krizno stanje u zemlji i vojno-strategijski poloaj SFRJ nametao je potrebu dogradnje sistema odbrane, organizaciju i funkcionalnost OS na ravnom nivou i unutar samih institucija OS. U cilju jaanja odbrambene sposobnosti zemlje, polovinom 80-ih godina Vojni vrh je pristupio reorganizaciji JNA, donoenjem plana pod nazivom Jedinstvo. Sutina reorganizacije svodila se na usavravanje organizacijsko-formacijske strukture jedinica JNA u cilju jaanja jedinstva OS, obezbeenja jedinstvenog rukovoenja i komandovanja OS SFRJ i smanjenja brojnog stanja vojnika u miru na 185.000. Planom Jedinstvo izvreno je ukrupnjavanje jedinica JNA, formiranjem vojnih oblasti (VO) i korpusa (K) od postojeih jedinica JNA. Od dotadanjih Armija, ije su se zone odgovornosti, veine njih, najveim delom poklapale sa teritorijom odreene republike, formirane su VO kao strategijske grupacije, prema kojima je jugoslovensko ratite podeljeno na etiri vojita (centralno, severozapadno, jugoistono i vojnopomorska oblast). *** Vojni vrh imao je zadatak da realizuje odluku o odbrani ostatka Jugoslavije na liniji zapadnih granica teritorija sa preteno crpskim stanovnitvom. U nameri da realizuje navedenu odluku, tab vrhovne komande polazio je od procena situacije u Dalmaciji i Hercegovini, posebno od predvianja moguih dogaaja u skorom periodu. Planirana su odreena pregrupisavanja postojeih snaga u Dalmaciji i Hercegovini i dovoenje snaga sa drugih teritorija. Poele su pripreme za realizaciju odluke o odbrani ostatka Jugoslavije. Kljune prostorije bile su Dalmacija i Hercegovina. Krajem jula pozvan sam od generala Blagoja Adia, koji me je kratko

Jevrem Coki: Poetak Kraja, Izdanje Srpska Knjiga, Ruma 2008.

58

www.slobodanpraljak.com

D-16
upoznao sa situacijom na hercegovako-dalmatinskom delu jugoslovenskog ratita. Caoptio mi je odluku vojnog vrha o formiranju Operativne Grupe (OG) JNA za izvravanje zadataka u Dalmaciji i Hercegovini, te da sam za njeno formiranje i komandovanje odreen ja. Posle toga saoptio je sastav i zadatak OG, ija sutina je ovlaivanje prostorom Dalmacije i spreavanje izbijanja meunacionalnih sukoba. Poetak dejstva bie naknadno odreen. Moj zadatak je bio da pod hitno planiram operaciju, obrazujem komandu operativne grupe i formiram operativnu grupu koja treba da izvede operaciju u Dalmaciji i Hercegovini. Imao sam obavezu da budem nosilac organizacije sadejstva sa sastavima JNA i teritorijalne odbrane na tom prostoru koji nee ui u sastav operativne grupe, a imae utjecaja na njena dejstva. Komandu operativne grupe sa pritapskim jedinicama trebao sam da formiram od stareina iz Inspekcije oruanih snaga, jedinica Prve vojne oblasti lociranih u irem rejonu Sarajeva i jednog broja stareina iz Generaltaba JNA. Borbene sastave operativne grupe formirao sam tako to su u njen sastav ule sve zadejstvovane snage JNA i Teritorijalne odbrane na Dalmatinsko-hercegovakom delu teritorije Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a inile su ih Kninski korpus JNA (9. korpus) i delovi Sarajevskog korpusa (4. korpus), zatim 37. korpus (Uiki) iz Prve vojne oblasti, koji je bio slobodan, Drugi korpus (Titogradski) iz sastava Tree vojne oblasti, Vojnopomorski sektor Boka iz Vojnopomorske oblasti i jedan deo jedinica Teritorijalne odbrane Crne Gore i istone Hercegovine. Razmiljao sam kojim redosledom i nainom da pristupim pripremi i izvrenju dobijenog zadatka. Optereivala me sloena i haotina situacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali na to nisam mogao uticati i bilo ta promeniti. Sasvim logino, izrada Plana operacije bio je prioritetni zadatak. Po dobijanju i shvatanju zadatka i izvrenoj globalnoj proceni situacije, doneo sam osnovnu zamisao za dejstvo ofanzivnim dejstvima kopnenim snagama sa prostora Hercegovine i Kninske krajine, a pomorskim snagama sa mora, razbiti hrvatske paravojne sastave na prostoru Hercegovine i Dalmacije i spojiti se sa snagama JNA na teritoriji Kninske krajine i zapadne Bosne. Time bi se omoguilo deblokiranje garnizona i jedinica JNA na tim prostorima, spreilo irenje meunacionalnih sukoba i onemoguilo teror nad srpskim ivljem. Zbog tajnosti priprema operacije nareeno je da u planiranju i izradi Plana operacije uestvuju samo komandanti potinjenih korpusa. Stoga sam, pored pukovnika Ninoslava Krstia iz sastava IOS, ukljuio komandanta 2. korpusa (Titogradski), general-majora Eremiju Radomira, komandanta 9. korpusa (Kninski) pukovnika Ratka Mladia, komandanta 37. korpusa (Uiki) general-majora Milana Torbicu i komandanta vojnog broda Krstu urovia, komandanta Vojnopomorskog sektora Boka. Po upoznavanju prisutnih sa dobijenim zadatkom i osnovnom zamisli, zajedno smo detaljno procenili situaciju i formirali predlog odluke i podneli naelniku G na odobrenje.
www.slobodanpraljak.com

Kada je predlog odluke prihvaen izraen je Plan operacije, koji je predviao da se dobijeni zadatak izvri u dve etape. U prvoj etapi planirano je da se snagama koje su zadejstvovane (nalaze se u dodiru sa hrvatskom paravojskom) u Kninskoj krajini nastave napadna dejstva i ovlada Ravnim Kotarima, zauzmu Zadar i ibenik i ugrozi Split sa zapada. Delovima operativne grupe sa Kupreke visoravni ovladati irim prostorom Livna, spreiti izbijanje i irenje meunacionalnih sukoba i ispade hrvatske paravojske prema Bosni i Hercegovini. Po izvrenom prihvatu sveih snaga, veim delom snaga prei u napad od Igala i Trebinja ka irem rejonu Dubrovnika i prostore Popovog polja ka Jadranskoj obali, razbiti ustake snage i ovladati junom Dalmacijom, a delom posesti istonu Hercegovinu u dolinu Neretve radi spreavanja blokade garnizona JNA i izbijanja meunacionalnih sukoba. Istovremeno ugroziti Jadransku magistralu i onemoguiti saobraaj Jadranskim morem i du morske obale. Onemoguiti manevar hrvatske vojske i prenoenje njihovih dejstava sa jednih na druge prostore. Predvieno je da se prva etapa realizuje za 7 do 10 dana. U drugoj etapi, predviano je da glavne snage Operativne grupe preu u napad sa linije reke Neretve pravcem Mostar-Split, a delom snaga na pravcu Drni-Split. Zadatak ovih snaga je bio da uz podrku vazduhoplovnih i pomorskih snaga zauzmu Split i ovladaju Dalmacijom. Trajanje ove etape bilo je planirano 12 do 15 dana. *** Bio sam upoznat da se delovi 37. Korpusa ve nalaze u rejonima prikupljanja (komanda korpusa sa pritinskim jedinicama, 33. partizanska brigada, ininjerijski bataljon, pozadinske jedinice). Upoznat sam da e 19. i 20. ceptembra krenuti ostale jedinice 37. Korpusa ka Hercegovini. Reeno mi je da e kasniti stizanje 18. partizanske divizije i 19. brdske brigade zbog tekoa u mobilizaciji. *** Dok je trajalo prikupljanje jedinica u Hercegovini, istovremeno u Srbiji i Crnoj Gori se vrila mobilizacija jedinica koje su trebale da stignu u sastav Operativne grupe. Jedinice 37. Korpusa locirane su u rejonu Nevesinja, Kruanja i Mostara, Drugog korpusa u rejonu Stolca, Ljubinja, Trebinja i Igala. Delovi 4. Korpusa u rejonu Mostara, 9. vojnopomorski sektor imao je svoje sastave u zahvatu priobalnog mora i na obalnom rubu. Delovi za vazduhoplovnu podrku u dolini Neretve, u rejonima stalne lokacije. Sastav Operativne grupe bio je iz vie korpusa i jedinica i sa teritorija tri republike. Od takvih sastava napraviti homogenu Operativnu grupu i motivisati je za izvravanje borbenih zadataka nije bilo ni malo lako. ***
59

D-17 Zaustavljanje 10 mbr. JNA u selu Polog 07.05.1991.

60

www.slobodanpraljak.com

D-17
Blokada je poela 7. svibnja 1991. godine. Alija Izetbegovi je doao 3. dan blokade, 9. svibnja. 2. Blokirana je 10 mbr. JNA koja je imala namjere:

***

www.slobodanpraljak.com

61

D-17 Zaustavljanje 10 mbr. JNA u selu Polog 07.05.1991.


***

***

***

62

www.slobodanpraljak.com

Izjava A. Izetbegovia povodom napada JNA i TO na selo Ravno

D-18

www.slobodanpraljak.com

63

D-19

Odluka komandanta 10 mtbr. Pukovnika Milojka Pantelia za obranu Mostara

64

www.slobodanpraljak.com

Mostar od kraja 1991. do 15. 5. 1992.

D-20

Mostar 15. 5. 1992.


Protjerano stanovnitvo (Hrvati i Muslimani) s lijeve obale Neretve

D-21

www.slobodanpraljak.com

65

D-22
KOMANDA RK 20. 05. 92. IKM MOSTAR VOJNA TAJNA STROGO POVERLJIVO 222-683 Prilog br. Primerak br. 2 vanja i nanoenju gubitaka u /s. U narednim dejstvima intenzivirae psiholoko-propagandnu aktivnost. 2. Odluio sam u toku 19/ i po izvrenoj demobilizaciji odbrambenih snaga Istone Hercegovine i po dovodjenju u iri rejon aerodroma Mostar u cilju sredjivanja b/p izvriti pregrupisavanje dela snaga H korpusa, uz preduzimanje mera potpunog zapreavanja ispred p/k i pripremu mostova za ruenje na r. Neretva stabilizovati odbranu na dostignutoj liniji i spreiti prodor neprijatelju na pravcima: LiticaMostar, itluk-Mostar i apljina-Stolac. Gotovost za smenu i pregrupisavanje snaga po meri domobilizacije i pristizanja ljudstva. 3. Zadaci jedinicama: 3.1. Mostarska brigada sa odTO Bjeluine i Potoci i snagama za odbranu aerodroma ladovi 171.VB i borbene grupe 63.pad.brigade i ostalih snaga u zoni organizacije odbrane i zoni: Salakovac Ue r.Bune obanovo polje s. Zijenlje sa zadatkom: po izvrenoj demobilizaciji i smeni 1/1.bTO iz ireg rejona Pijesaka formirati brigadu po formaciji i preuzeti deo poloaja Nevesinjske brigade na objektima Orlovac, Kobilovaa i Lice. Delom snaga spreiti prodor snaga neprijatelja sa pravca Podveleje, Mali grad i za eventualni prihvat snaga sa novog poloaja. Meovitu oklopnu-mehanizovanu grupu iz rejona Tasovia pretpoiniti Nevesinjskoj brigadi. Granice desno; Salakovac Zijemlje Granice levo; ue r.Bune, izvor r.Bunica Iskljune Orlijev kuk Podrava KAG obanovo Polje Podveleje KM Severni logor, IKM Jasenica 3.2. Nevesinjska brigada sa OdTO Tasovii i OdTO Berkovii, TO, Hodbina i oklopno-mehanizovana 10.brigada iz Tasovia, organizuje odbranu u zoni: Iskljuno s.Buna s.Klepci, Stolac, Orlov kuk sa zadatkom u sadejstvu sa Mostarskom i Trebinjskom brigadom po izvrenoj demobilizaciji i smeni jedinica sa objekata Orlovac, Kobilovaa, Lice preuzeti deo poloaja Mostarske brigade iz rejona Gubavica s.Tasovii, stabilizovati odbranu na dostignutoj liniji, spreiti prodor i ubacivanje neprijatelja u pozadinu i naoruavanje paravojnih formacija u zoni odgovornosti. Granice desno: Ue reke Bune Izvorite Bunice. Uzdu Orlov kuk, Levo gradina r.Bregava uklju. Stolac. Podrava KAG.
www.slobodanpraljak.com

Komandi Mostarske br. Zapovest k-ta Hercegovakog korpusa za dalja dejstva


Sekcije 1:50.000 Nevesinje 1,2,3, i 4 i Mostar 2 i 4 1. Neprijatelj nastavlja sa dovodjenjem snaga iz Zapadne Hercegovine u dolinu Neretve, radi ojaanja snaga u irem rejonu Mostara. Produava sa napadnim dejstvima na nae poloaje i objekte. Napadna dejstva su razliitog inteziteta i obuhvataju vei deo zone odbrane korpusa sa svim elementima borbenog rasporeda. Teite napada usmerio je na zapadne i severo-zapadne prilaze Mostaru, a posebno na pravcima Litica-Mostar-; itluk-Krivodol-Jasenica, itluk-Dobro Selo s. Baevii. U napadima angauje artiljeriju, minobacae i peadijske snage. Artiljerijom i MB dejstvuje po VP nae artiljerije i minobacaa radi njihovog neutralisanja. Najintenzivnija dejstva su iz rejona Dobro Selo, Kruevo, Ljuti Dolac, rvnica, Borovevina i s. Sovii. Peadijske snage usmerio je za napade za zauzimanje kljunih objekata na Jasenikoj kosi i objekata Orlovac, Hum, Koarua. Neprijatelj je u dosadanjim dejstvima pretrpeo znatne gubitke u ivoj sili, to je bitno uticalo na opadanje morala njegovih jedinica. Verovatne dalje namere neprijatelja su da produi napadna dejstva, zauzme kljune objekte na Jasenikoj kosi, narui na sistem odbrane i stvori povoljne uslove za dalja dejstva. Radi ostvarenja postavljenog cilja, pored angaovanja postojeih snaga u dodiru oekivati je dovodjenje snaga iz dubine, ekvivalenta 1-2 brigade. U izvodjenju napadnih dejstava, izbegavae frontalni napad, nego e prvenstveno koristiti medjuprostore i slabije branjene objekte. Pre napada na pojedine kljune objekte oekivati je jau koncentraciju artiljerijske i minobacake vatre radi njihovog neutralisanja. U zoni je oekivati ubacivanje DTG u na raspored u cilju nanoenja nemira, dezorganizovanja komando-

66

D-22
KM Rasadnik IKM Gubavac 3.3. KAG i dalje e vriti podrku izvodjenja odbrane iz ireg rejona Podveleja. VP: Had 122 mm D-30 V.Stranica, tt.665 s/i 700 m, jama Golubinka ZnI: V.Stranica tt.675. Krstina (tt.632 i tt. 655 Hum (tt.457) tt.263 (Blizanci), RNP iri rejon Mostar, Hum, Orlovac i s.Krivodol, ula. U sastav had-a ugraditi vod 2/155 mm M-1 3 orudja aVBR 128 mm Plamen VP: s.Krianj (j.400 m), Velika K. (tt. 652), tt.675 s/z 1000 m, ZnI: G.Opine s.Platidol i Velika kosa (tt.652) tt.520 Slipii (tt.302) RNP: iri rejon Mostar, s.G.Jasenica s.Milievii. Bat. VBR 128 mm Oganj: OR u rejonu obanovo polje. Orudje 130 mm i VP u rejonu obanovo polje. Za sva orudja pripremiti min. 3. AZOP i to za rejon VP, Mostar, s.Goranci, VP, Dobro selo, s.Blatnica i VP, s.Salaevina, s.Pijesci. 4. In. obezbedjenje: 1. Teite in. obezbedjenja imati na utvrdjivanju, zapreavanju i obezbedjenju kretanja i manevra po dubini. Utvrdjivanje vriti u II step. zatite dogradnjom postojeeg sistema zatite. Zaklone za zatitu vriti poluukopanog i nasutog tipa, obezbedjujui efikasnu zatitu ljudstva i borbenih sredstava, te efikasno dejstvo. Objekte dobro maskirati. Za svo ljudstvo izraditi zaklone sa podgrudobranskim sklonitem. Zaklone raditi sopstvenim snagama. Predvidjeti rejone rezervnih poloaja i pristupiti sukcesivnom uredjenju istih. Teite zapreavanja imati na izradi min.polja i grupa mina ispred p/k odbrane na sigurnom odstojanju. Posebno raditi m/p od poteznih mina. U sluaju nemanja dovoljno vremena m/p i grupe mina postavljati izuzetno i sijanjem. Ove zadatke izvrava ljudstvo koje je zaposjelo poloaje. Istonu obalu r.Neretve dobro zapreiti izradom meovitih m/p a sve mostove na r.Neretva pripremiti za ruenje, a isto ruiti po posebnom naredjenju formiranjem GZ. Pripremiti ruenje mosta u s.Buna na r.Buna. Rejon odbrane i po dubini koje organizuje Nevesinjska brigada dobro zaprijeiti izradom m/p i grupa mina. Posebnu panju posvetiti zapre. pravaca: s.Buna s.Kapia avlija, itomisli s.Pijesci, s. Strmac Stolac, s.Tasovii s.Klepci. Puteve po dubini dobro zaprijeiti i predvidjeti mogue dionice puta za ruenje. U izradjenim minskim poljima ostaviti prolaze, organizovati KZS i predvidjeti sredstva za zatvaranje istih. Odrediti tanu lokaciju m/p, uraditi zapisnike minskih polja. Minska polja ojaati TM postavljanjem mina na sprat. Za ove zadatke prvenstveno angaovati in.jedinice brigade. Mjesto minskih polja precizirae komande brigada. KZS-u organizuje svaka jedinica za sebe. U brigadama formirati GOP, te obezbediti nesmetano komuniciranje po frontu i dubini. MES izuzeti iz sopstvene rezerve i dovodjenjem potrebne koliine iz skladita a utroena MES iz rezerve odmah popuniti. Popunu vriti po zahtevu. 5. Obezbedjenje borbenih dejstava: a) Moralno-psiholoko: preduzeti hitne mere da se sredstva iz SAO Hercegovina koje ostaje na frontu nakon odlaska v/o i vojnika i stareina redovnog sastava iz SR Jugoslavije pravovremeno, a posebno do 25.05.1992.godine pripremi za odluni otpor faistikim snagama i na taj nain sprei prodor hrvatsko-muslimanskih snaga na prostoru Istone Hercegovine. b) Obavetajno: teite imati na preduzimanju mera i aktivnosti u cilju nenaruavanja uspostavljenog sistema osmatranja i izvidjanja ime ne dozvoliti bilo kakvo iznenadjenje. c) Bezbednost: U jedinicama i komandama preduzeti mere na otkrivanju organizatora naputanja poloaja i jedinice, prema istima odmah preduzimati energine mere sankcionisanja. d) Pozadinsko: teite imati na zbrinjavanju p/o, opravci TMS, izvlaenju goriva, evakuaciji neispravne i suvine tehnike sa ratita, popunu jedinica sa MB i na pruanju pomoi u uspostavljanju sistema pozadinskog obezbedjenja vojske i stanovnitva.

www.slobodanpraljak.com

67

D-23

Nareenje za dalja dejstva (Momilo Perii)

68

www.slobodanpraljak.com

D-23

www.slobodanpraljak.com

69

D-24 Naredba o zapreavanju u kasarni Miro Popara u apljini

70

www.slobodanpraljak.com

D-24

www.slobodanpraljak.com

71

D-24

72

www.slobodanpraljak.com

D-24

www.slobodanpraljak.com

73

D-24

74

www.slobodanpraljak.com

D-24

www.slobodanpraljak.com

75

D-25 Radoslav Zovko: Mostarski dnevnik 1991-1996 - Izvodi


Sr. 18. 9. 1991. Bombardiranje tv odailjaa Danas popodne JNA zrakoplovi bombardirali su TV odailja na Biokovu tako da je cijela Hercegovina i Dalmacija ostala bez radio i TV programa Zagreb. Radio Zagreb uspijevam nekako dobiti ali se veoma slabo uje. Kau da i to to ujemo treba zahvaliti Radio Posuju. Beograd i Sarajevo dobro ujem ali tko da im vjeruje jer su jo u komunistikim rukama. Hoe li Srbi informativnom blokadom to uspjeti? ... Pe. 20. 9. 1991. Hercegovina na nogama U jutarnjim satima srpski i crnogorski rezervisti ulaze u Hercegovinu iz dva pravca: Trebinje, Stolac, apljina i Viegrad, Nevesinje, Mostar. apljinci postavljaju barikade u Potkosi i nedozvoljavaju ulaz rezervista u svoju opinu. Kau da su rezervisti bez problema proli kroza Stolac i Dubrave. Oni iz pravca Nevesinja ulaze u Mostar bez ikakva otpora, a dolazak svoj opravdavaju da dolaze kao pojaanje uvanja aerodroma u Ortijeu. Koliko mi je poznato dosada taj aerodrom nitko nije napadao pa ne znam od ega bi ga trebalo dodatno uvati rezervisti iz druge republike? Neki nai stanovnici iz Gnojnica bjee u Mostar, a mnogi iz Mostara u zapadnu Hercegovinu. Mnoga poduzea u Mostaru i sve kole prekinule su rad, a auta za autom odlaze uza ovnicu i Kobilovau, rijetko koje ide u suprotnom smjeru. Narod je preputen samom sebi, nitko od vlasti ne upuuje mu nikakvu obavijest, to initi i kako se ponaati. Velika neizvjesnost i ratna psihoza nadvila se nad Mostar i Hercegovinu. U zapadnoj Hercegovini civilna vlast sprema se za obranu pripremajui neku mobilizaciju. Kau oruja se slabo ima, pokoja puka, spominju se nekakvi ruski kalanjikovi koji vrijede kao jedna osrednja krava i pokoja runa bomba. Veeras je vojska prekinula TV program Sarajeva, navodno smetaju im te TV frekvencije. ... Ut. 24. 9. 1991. Dubravci bjee Veeras je ponovo proradio TVZG s Biokova. Preko telefona saznajemo da Dubravci (samo Hrvati) hametice bjee u sigurnija mjesta, apljinu, Neum, Metkovi i Mostar. Tako se naalost ponavlja jesen 1942. U narodu cijele Hercegovine uznemirenost je velika i strah. Vojska ne potuje odluke vlade BiH o povlaenju. Oito je da vojska nikoga iznad sebe ne priznaje nego radi to hoe. Istina, vojska ne napada civile ali ih stalno plai pucnjavom u zrak. Danas je takve pucnjave u Mostaru bilo u 16 sati. Aktivirani su krizni tabovi, Crveni kri, Caritas za prihvat izbjeglih iz Dubrava. Sve to slabo funkcionira pa se narod sam snalazi kako je i nauio. ... Ut. 1. 10. 1991. Napad na Dubrovnik Crnogorski rezervisti napali su na Hrvatsku iz vie pravaca. Iz Herceg Novog na Konavle, iz Trebinja preko Ivanjice, iz Trebinje preko epikua. Iz zraka tuku avionima, a s mora topovima s brodova. Napad iako tako estok za sada je zaustavljen. Meu napadaima ima mrtvih. HTV kae 70, srpski izvori kau 21. I branitelja ima poginulih. Crnogorska TV kae 400, hrvatski izvori ute. Na HTV vidi se ima oteenih kua i zgrada od granata i mina. Crnogorci napadaju pod isprikom da oslobode Dubrovnik od ustaa. Ovo je oit znak agresije jer barem u Konavlima nema Srba, te ne mogu ni biti ugroeni, da ih tzv. JNA treba braniti i to na ovaj nain razarajui cijeli grad, biser kulture svih kategorija. Ne. 6. 10. 1991. Ovo nije na rat, kae Alija Veeras je Alija Izetbegovi proglasio neutralnost BiH u ovom ratu. Nije ovo na rat, ovo je rat izmeu Srba i Hrvata. SDS je proglasila Alijinu izjavu nezakonitom u svezi neutralnosti BiH. Sve ovo pokazuje potpunu nemo civilne vlasti u BiH. Stvarnu vlast dri vojni vrh u savezu sa SDS i rade to hoe. Kad im odgovara pozivaju se na Ustav SFRJ, a kad im ne odgovara pozivaju se na ustave raznih srpskih krajina i volju srpskog naroda. ... Su. 26. 10. 1991. Vojska trai predaju Dubrovnika Vojska zahtijeva predaju Dubrovnika pa ga nee vie razarati. Za tu varijantu su neki i od dubrovake gospode kojoj se ne ratuje, niti ima iz nacionalnih osjeaja. ak i Hercegovce koji su doli braniti ih, smatraju krivim za etniki napad. U Krivodolu je dolo do pucnjave izmeu rezervista i domae strae. Kasnije su naa petorica doli na pregovore, no rezervisti su ih zarobili te helikopterom odvezli na Heliodrom i kasnije u Nevesinje. Istu veer su vraeni i puteni kuama. Te su veeri u Kruevu postavljene mrtve strae. Ne. 27. 10. 1991. Pomo Dubrovniku Danas smo u nekoliko naih upa kupili pomo za Dubrovnik. Sudjelovale su upe Potoci, Katedrala i Polog. Skupili smo 15-ak tona hrane. Nismo se nadali da e se narod tako dobro odazvati naem pozivu, jer smo ga obznanili tek
www.slobodanpraljak.com

76

D-25
jutros. Nismo mogli prije jer smo tek jutros obavijeteni da se pomo moe dopremiti u Dubrovnik. Pe. 28. 10. 1991. Otila pomo za Dubrovnik U sastavu Crvenog kria prikljuila se i naa pomo Dubrovniku. Marruta koju je vojska dozvolila je: Mostar, Split pa brodom za Dubrovnik. Zar ova vojna bezonost ne prelazi sve granice razumnog razmiljanja? Ali im mora biti zahvalan da ikako pomo dozvoljavaju. ... Ne. 3. 11. 1991. etnike provokacije oko Mostara Po brdima oko Mostara vrljaju rezervisti JA i izazivaju konflikte s mjesnim stanovnitvom. Osobito to ine u Krivodolu i Miljkoviima gdje su uhitili 6 civila, ali su ih kasnije bez posljedica pustili. Navodno su vojnicima JA zaprijetili da e se cijela zapadna Hercegovina mobilizirati ako ih ne puste. ... Su. 9. 11. 1991. Pogorava se situacija u Hercegovini U Hercegovini zbog prisustva rezervista i njihovih provokacija situacija je svakim danom sve gora. JA ini tako lude poteze kao da joj je cilj da izazove rat a ne da sprijei incidente. Sve je mogue da se dogodi u ovoj situaciji a izgleda da e najprije ono najlue, rat. Ne. 10. 11. 1991. Krv i utakmice U Hrvatskoj bijesni rat na svim frontovima, bombardiraju se gradovi, ljudi ginu, a TV BG i SA, nevjerojatno, prenose nogometnu utakmicu. Luda vremena, kao da se izgubio osjeaj za ovjeka. ovjek bi najradije umro da ne bude sudionikom ovih divljih vremena ili bolje rei divljih ljudi. Po. 11. 11. 1991. Lana Europa Europa i svijet, kao i u tursko doba, hvale nas, obeavaju pomo, ali praktino nita ne ine. Ono to gledaju u Hrvatskoj kao da se radi o nekom kaubojskom filmu, a ne o stvarnosti. Je li svijet toliko nemoan ili je toliko potkupljiv pa nee da zatiti nevino napadnute? ... Su. 16. 11. 1991. Prvi poginuli branitelj iz katedrale U katedralnoj upi danas smo imali sprovod prvom poginulom branitelju. To je Zoran Pehar star 23 godine, poginuo kod Dubrovnika. Pokopan je na Maslinama uz veliko mnotvo svijeta. ... Ut. 19. 11. 1991. Napeto oko Hutova U Hutovu je napeto stanje. Crnogorski rezervisti bi ili dalje pljakati, ali obrana Neuma ili bolje rei Metkovia, to se kod Hutova brani, ne daju dalje. Pukaranja su esta, no linija bojinice se ne pomie. Iz Hutova stari i nemoni su iselili. upnik je preko dana u upi, preko noi ide na sigurnije. ... e. 12. 12. 1991. Prvo priznanje Hrvatske Ukrajina je priznala Hrvatsku, ali to to vrijedi kad ni sama nije priznata? Iz Dubrovnika je stigao na sveenik Mijo Bosanki, po njegovu prianju gladi velike nije bilo u Dubrovniku, ali je grad uvelike razoren. Na mostarskoj televiziji AS bio je razgovor gradonaelnika Gagre, nekog pukovnika i predstavnika intelektualaca Bodiroge. Govorili su kako je JA miroljubiva. Samo da nije zastraujue stvarnosti sruene Hrvatske i Ravnoga. Srpski odmetnici nita ne bi uspjeli da ih JA nije naoruala i stalno pomagala. Ta i slijepi vide da iza svega stoji JA. ... Su. 14. 12. 1991. Opet miniranje Minirani su prolu no kafi Jadranka Topia, jedan od elnika u HDZ-u te auto brata ministra obrane Doke. Jo su minirane auto lakirnica S. Gagre na Buni i fotokopirnica Canon, vlasnitvo Pere Ivankovia u Centru II. Povrijeenih nije bilo. Ne zna se tko to radi, ali se moe pretpostaviti da je JA ili SDS. Oni su odnedavno poeli liavati slobode i napadati pojedine vienije lanove HDZ. Je li to poetak srboarmijskog napada na Hrvate u Mostaru ili samo provokacija, Bog zna! ... Pe. 10. 1. 1992. Napad na vlak u Mostaru Noas su u Mostaru minirani kiosk Borba i jedan kafi. Rezervisti su kod aerodroma pucali na teretni vlak i ranili 2 eljezniara, jedan musliman a drugi Srbin. ...
www.slobodanpraljak.com 77

D-25
Ut. 14. 1. 1992. Rezervistike provokacije Noas je podmetnut eksploziv pod Radio Mostar. teta je velika a povrijeenih nema. Tko bi mogao stajati iza toga, teko je rei? San Marino je priznao Hrvatsku. Rezervisti su neovlateno postavili nagazne mine kod Miljkovia. U to minsko polje, koje nije obiljeeno niti uvano, ula je jedna krava i nekoliko koza i naravno nastradali. Upuen je prosvjed JA za naknadu tete. etniki rezervisti imaju dobre plae od 30.000 do 50.000 YUD pa sve pokupovae u Mostaru, osobito devize iza HIT-a na crnoj burzi. Narod se ve dobro uhodao s novim srbodinarima, a krui privatno i hrvatska valuta i smatraju je vrijednijom od srbodinara. 1 DEM = 60 HRD = 70 YUD. ... Su. 25. 1. 1992. Glad na vratima Jugodinar je opet devalvirao za 400% iako se slubeni teaj dri umjetno, na 1 DEM = 65 YUD. Prodavaonice su prazne, jer trgovcima se ne isplati nita prodavati za dinare koji se ovako tope. Graanima bez posla prijeti glad. Situacija je na selu neto bolja jer imaju hrane koju sami proizvode. Rezervisti sve pokupovae. Oni imaju plau od 30.000 do 50.000 YUD, nai radnici oko 5.000 YUD ako uspiju dobiti novac, inae im daju nekakve interne bonove koji vrijede samo u nekim prodavaonicama. Prosjena plaa republikih delegata u Saveznoj skuptini za 1/92. jest od 60.000 do 80.000 YUD, to je vie od deset puta negoli obinog radnika. Mnogi nai mladii otili su u hrvatsku vojsku ili policiju iz domoljubnih razloga ali i zbog novanih, jer se ovdje teko ivi. ... Ut. 28. 1. 1992. Caritas u akciji Biskupijski Caritas u Mostaru radi punom parom. Mnogo je sirotinje i onih koji su na rubu siromatva. Moda tu ima poneto i simuliranja siromatva ili verca ali je to teko uvijek provjeriti. U raspodjeli hrane, lijekova i robe ne ide ba sve najbolje jer organizacija nije najbolje napravljena. esti su prigovori na diobu Caritasove pomoi po Hercegovini. Neki fratri vode svoje izdvojene karitase, nee u centralni biskupijski, jer ne bi bilo u redu kad bi sve bilo u redu. Meugorje ima svoju posebnu organizaciju prikupljanja pomoi, fra Jozo Zovko opet svoju, nitko od slubene Crkve nema uvida u njihov rad i kontrolu kako i kome dijele. ... Pe. 31. 1. 1992. Tko to uva? Protekla dva dana nije bilo znaajnijih dogaaja za Dnevnik. to tko dri i uva u Mostaru? Rezervisti dre obje vojarne, oba aerodroma, svoju bolnicu. Zauzeli su austrijske bunkere i tvrave na Velei i na njegovim obroncima (Hum, Orlovac) a vrljaju po brdu oko Miljkovia i Krivodola. Svakim danom idu na smjenu s vojnim kampanjolama i to pod punom ratnom spremom, isto tako im stalno odvoze i hranu. Svakim danom prolaze ovuda pored katedrale za Hum, dosada prema nama nisu pravili nikakve izgrede. esto i helikopteri lete, osobito nou, kau prevoze naoruanje na brda i za Srbe u okolnim selima: Meine, Raku Goru i Bogodol. Policija dri policijsku stanicu i po gradu pokuava odravati red. Su. 1. 2. 1992. Opet provokacija rezervista U Krivodolu opet je dolo do arke s rezervistima. Oni su pokuali proiriti svoj teren u Krivodolu ali im mjetani nisu dozvolili. Dolo je do meusobne pucnjave i kau da je ranjeno nekoliko rezervista. Zapaljena su seljanima dva stoga sijena. Na uviaj su doli europromatrai i predstavnici vojske i civila. Kruevu su veeras u pomo doli irokobrijeani. Ne. 2. 2. 1992. Svijenica Uobiajeni blagoslov svijea. Narod dosta dobro dolazi na svete mise, ne samo danas nego i inae. Iako su se mnogi vratili Bogu, krstili se, vjenali se, ispovjedili se, jo uvijek ima onih koji iz bojazni to nisu uinili. Izgleda ne shvaaju da je komunizam zauvijek propao pa za svaku sigurnost odgaaju svoje vraanje na put vjere. Po. 3. 2. 1992. Topovi na Humu Rezervisti su istjerali topove na Hum i okolna brda. Namjera im je jasna iz sudbine Ravnog. Samo tko i kako ih zaustaviti? Ut. 4. 2. 1992. Blokada na Balinovcu Kao odgovor vojsci i njihovim topovima, narod i policija blokirali su izlaz iz Mostara prema itluku i okolnim brdima gdje su rezervisti. Nema prolaza za vojsku. Smjena i hrana moe im doi jedino iz zraka helikopterom. Hoe li se vojska pokazati razumnom i povui topove s Huma, Miljkovia i ostalih brda ili e i dalje forsirati silu? Napetost je velika. U oekivanju smo ili rata ili mira. Narodu je vie ova napetost s rezervistima dojadila pa mu je gotovo
www.slobodanpraljak.com

78

D-25
svejedno hoe li zaratiti, samo jedanput da prestane ova napetost i neizvjesnost. ... e. 6. 2. 1992. Uklanjanje barikada Dogovoreno je s vojskom da se sve blokade od juer i prekjuer uklone, samo ako vojska ne slae da e vratiti teko oruje u kasarne. Slovenija je uspostavila diplomatske odnose s Hrvatskom. Turska je priznala Sloveniju, Hrvatsku i BiH. Pe. 7. 2. 1992. Prebjeg pilota Iz JA jedan pilot je avionom prebjegao na hrvatsku stranu. Dosada esti su bili prebjezi hrvatskih mladia iz JA na hrvatsku stranu. Hrvatski mladii iz kasarna u BiH bjee kui ili u Hrvatsku, jer vide da se biva JNA raspala a njezinu ulogu preuzela je srpska vojska i komanda. ... Po. 10. 2. 1992. Ratna neizvjesnost U Hrvatskoj jo nema pravog mira, dok se u BiH stanje nita ne poboljava. Dobiva se dojam da Srbi u Hrvatskoj nisu uspjeli ono to su htjeli pa se zato sada pripremaju da u BiH dobiju ono to ele. Ut. 11. 2. 1992. Napad na katedralu Oko 12,20 sati s kule na Humu etnik je jednim metkom pogodio katedralu. Kugla je pogodila pleksiglas nad junim ulazom i probila ga, probila je staklo na prozoru i udarila u tepih na oltaru i odbila se od dna oltara. Don Ivo utalo je u to vrijeme svirao u katedrali na orguljama i nije uo pucanj ali ga je uplaio tresak kugle koja je letjela iznad njega. Policija je obavila uviaj. Avioni JA cijeli su dan kruili iznad Mostara, a za obine ljude nema ni kapi benzina ve tjedan dana. Kakav bezobrazluk provodi JA? Sr. 12. 2. 1992. Diplomatski odnosi s Vatikanom Vatikan je uspostavio diplomatske odnose s Hrvatskom. Hrvatska i Rusija priznale su Makedoniju. Juer su gen. Vikar don Luka Pavlovi i don Ivo Pavlovi posjetili Trebinju i Ravno i tamo ispovijedali staru eljad. Vodio ih je kapetan JA, o kome se oni veoma pozitivno izraavaju. Od crkvenih objekata ostala je jedino crkva na
www.slobodanpraljak.com

Trebinji, ostalo je sve srueno. Narod koji je ostao pod etnikom okupacijom u velikom je strahu. Neki etnici su veoma arogantni dok su drugi normalno djelovali. Ovaj posjet Ravnom i Trebinji isposlovao je ministar za vjeru pri vladi BiH gosp. Brki. ... Su. 22. 2. 1992. Cutilierov dogovor iz Lisabona Dogovor u Lisabonu je zavren. A. Izetbegovi je izjavio da su se svi izjasnili za suverenu BiH s narodnim autonomijama, istim novcem i vojskom. BiH e se sastojati od tri sastavnice hrvatskog, muslimanskog i srpskog naroda. A opine e se konstituirati prema popisu stanovnitva iz 1981. Sve tri strane su zadovoljne pa i SDS. Kad su i oni zadovoljni, onda je to posebna milost Boja ili je to uspjela srpska muka koju jo SDA i HDZ ne vide. Hoe li ovaj Cutilierov plan za BiH uspjeti? Ne. 23. 2. 1992. Neto se sprema Na liniji Hrasno Neum primijeeno je okupljanje hrvatske vojske. Izgleda da se sprema osloboenje ovih krajeva od etnika. Ponovo je pogoena katedrala. Po. 24. 2. 1992. Sele se asne asne sestre koje su dole iz Trebinja, veeras su preselile u iznajmljeni stan u Kavazbainoj br. 23. Ne znam zato nisu otile u kuu u Iliima koja je blia bolnici u kojoj rade. Podmetnut je eksploziv u Napretkov dom u Odaku izvana i ranio 12 osoba. U Glamou je ubijen doktor Alojzije Kelava. Ubijen je u kafiu u 15,40 sati s lea bez ikakva povoda. Ubio ga je srpski rezervist. Ut. 25. 2. 1992. udno srpsko ponaanje SDS se ponaa kao da nita nisu potpisali u Lisabonu. Oni osnivaju svoje srpske skuptine i republike. Predsjednik Izetbegovi potuio se EZ-u na ovu srpsku rabotu. Sr. 26. 2. 1992. Miniranja u Stocu Sve je u znaku referenduma na koji su pozvali predstavnici SDA i HDZ-a svoj su poziv uputili i biskupi BiH.

79

D-25
U Ljubinju je izvrena opa mobilizacija. U Banjaluci je baena mina na Ferhatovu damiju. Noas kasno u Stocu i na Drenovcu minirani su partizanski spomenici narodnih heroja. ... Ut. 24. 3. 1992. Napadnuto Hrasno JA estoko granatama napada Hrasno. Granate padaju po Svitavi. Napadnut je i Drijen. Sino je u Mostaru bilo ozbiljne pucnjave izmeu JA i MUP-a, sreom bez posljedica. Sr. 25. 3. 1992. Dogovor u vili Neretva Oko Neuma je mirno. Barikade je prema Kruevu postavila JA i ne da prolaziti. U vili Neretva vode se razgovori oko razrjeenja problema Krueva. Na pregovorima su predstavnici vojske, mjesne zajednice Kruevo i upnik don Ljubo Planini. ... Su. 28. 3. 1992. to srbi ekaju? etnici dre sve uzviice oko Mostara, osim ovnice, Galca i Planinice. Na svim tim uzviicama imaju svakojakog oruja i stalno prolaznike provociraju. U oba logora i oko aerodroma ukopali su topove i tenkove s okrenutim cijevima prema zapadu. Pravo je udo to etnici ekaju kad im je sve spremno za ravnanje Mostara i Hercegovine? Ne. 29. 3. 1992. Narod se plai Na nedjeljnim svetim misama osjetno se vidi da je naroda manje. Svi oni koji su iz zapadne Hercegovine petkom popodne odlaze k svojima ne elei provesti vikend u Mostaru. Ratni strah zahvaa narod. ... Ut. 31. 3. 1992. Napadnut litiki autobus Rezervisti s Orlovca pucali su na litiki autobus i ranili jednog putnika. Gledao sam na TV-u Biljanu Plavi kako se udi tko je to satanizirao JNA? Zar ne vidi da se ona sama satanizirala po zlima u Hrvatskoj i istonoj Hercegovini. U Brislu je zavrena 6. sjednica o BiH. Zakljueno je da se potpie mir i osnuje grupa eksperata za dijeljenje BiH. U Stocu su podignute barikade za zatitu Stoca od srpskih
80

okupatora, u zatiti sudjeluju i muslimani. Sr. 1. 4. 1992. Otvaranje zranog prostora nad Hrvatskom No 31/3. na 1/4. U Mostaru bila je prava ratna. esto su se uli pucnjevi iz pravca Jasenice, ikovine i Miljkovia. Nad Hrvatskom je otvoren zrani prostor i proradili su aerodromi. ... Pe. 3. 4. 1992. Eksplozija cisterne Danas su etnici napali nae kod ujice. Ima poginulih na obje strane. JA napada Drijen s ciljem proboja k Neumu ali naa obrana uspijeva zaustaviti napade. U Mostaru krue vijesti kako e Mostar danas biti napadnut. Izgleda da se tom panikom eli samo muslimanima pomutiti sutranji Bajram. U vili Neretva u Mostaru odrava se sjednica. Tu je delegacija vlade iz Sarajeva i vojne starjeine da rijee probleme u Mostaru. Dok je trajala sjednica, u 17,15 sati odjeknula je snana eksplozija iz pravca kolodvora. Odavno nisam uo tako jaku eksploziju. Iziao sam na terasu i gledao ogroman dim koji se dizao negdje iz sjevernog logora. Ne znam jo to je i tko je minirao? Krizni tab BiH proglasio je opu mobilizaciju u BiH. Narod s autima nemilice ide iz Mostara. ire se razne glasine. Je li ovo poeo napad na Mostar? Veeras na Krinom putu u katedrali bilo je vrlo malo naroda. Inae bi bivala puna katedrala dok su bila mirna vremena. Oito je da se veina naroda povukla na sigurnije prostore zapadne Hercegovine. ... Ne. 5. 4. 1992. Napad na katedralu No je bila potpuno mirna. Prenosi se vijest da je kod sjevernog logora poginuo Mate Rai, otac 4 djece i lan naeg katedralnog Crkvenog odbora i da je s njim poginuo njegov kolega Mile Mari iz Grabovice. Visoka temperatura eksplozije, bio je to neki teni eksploziv u cisterni, jednostavno je istopila Matin auto tako da od Mate nije ostalo nita a od Mile samo mali dio. Nai su na Kupresu oborili 2 aviona. Velika je guva u Sarajevu. Podijelila se policija na muslimansko-hrvatsku i srpsku i meusobno se rijeima prepucavaju. Na koncu veernje mise dok su itani oglasi metak s Huma ponovo je uletio u katedralu. Sreom preletio je iznad glava

www.slobodanpraljak.com

D-25
i zabio se u dasku. uju se vijesti osobito na policijskom toki-voki kanalu kojim se etnici i kako oni kau uje (ustae) prepucavaju da e etnici sruiti katedralu. U Sarajevu narod provalio u Skuptinu republike i trai smjenu vlade i uspostavljanje privremene i prijelazne vlade. Izgleda mi da su ti demonstranti pod utjecajem komunista jer nose Titine slike i komunistike natpise i partijske poklike kliu. TVSA to prenosi, a reporter Paunovi stalno optuuje vladu i stranke a nijedne rijei protiv JA i SDA. Vidi se odakle vjetar pue. R. Karadi, M. Lasi, A. Izetbegovi i Kukanjac pod pokroviteljstvom UN promatraa donose zajedniku odluku o prekidu vatre. Iz dosadanjeg iskustva vjerojatno e se ova odluka malo potivati. ... Ut. 7. 4. 1992. Priznanje BiH No 6/7. u Mostaru bila je prava ratna. JA je iz sjevernog i junog logora estoko tukla Orlac i Jasenicu, pogotovo oko ponoi. Zbog opasnosti sili smo u podrum (kapelicu) i u njoj proveli no. Jo nemam vijesti kako tko stoji. Noas je prva granata pala na selo Kruevo. Hrvatska je priznala BiH i dala dvojno dravljanstvo Hrvatima u BiH. Jutros rano u 6,20 sati 2 miga JA napala su Liticu, poginulo je 6 osoba. Napadnut je avionima i itluk, ne znam ima li stradalih. SDS je proglasila Nezavisnu srpsku dravu BiH sa sjeditem u Banjoj Luci a iz Predsjednitva BiH povukli su se Plavi i Koljevi. Predsjednik skuptine BiH Marijofil Ljubi oglasio je da TO opina zapadne Hercegovine brani svoj teritorij ukljuujui i Mostar. A od JA trai da se asno povue iz tih dijelova. HTV je u 15,50 oglasila da su SAD priznale Sloveniju, Hrvatsku i BiH. Takoer su Austrija i Norveka priznale BiH. Izetbegovi je uputio protest JA zbog bombardiranja gradova u zapadnoj Hercegovini. Veeras je u vili Neretva potpisano primirje izmeu TO zapadne Hercegovine i JA. Ali tko da povjeruje u ovo primirje? U Kruevu je poginuo prvi bojovnik u obrani sela, Vjeko Boi. Sr. 8. 4. 1992. HVO, novi grb BiH, ispada socijalistika Protekla je veoma mirna no. Na terasi nalazimo razbijene kugle od jueranje pucnjave. JA ponovo tue Slipie, Rodo, Tepie, Kruevo... topovske detonacije posebno su se ule oko 12 sati. JA avioni napali su Grude, Lipno, Trn. Nema jo vijesti o posljedicama. HTV demantira Tanjugovu vijest o padu Kupresa. Glasine preko policijskog kanala krue da etnici namjeravaju sruiti Aluminijski kombinat, Razvitak, obje crkve pa ak i mostove na Neretvi. Vodstvo kombinata razmilja o zatvaranju kombinata. Predsjednitvo BiH brie naziv socijalistika i daje joj ime Republika BiH. Proglaena je opa neposredna opasnost. Napravljen je i novi grb BiH. Plavo polje razdvojeno crtom s 5 zlatnih ljiljana u polju. Kau da je to grb Kotromanovia, stare kraljevske bosanske kue iz predturskog vremena. vicarska i Kanada priznale su BiH. Raunamo da oni koji su nas priznali, osobito SAD, da e nam pomoi obraniti se od JA. Benzina nema, prodavaonice djelomino rade, kole ne rade i neka poduzea. Grad izgleda polumrtav. Hrvati Hercegovine osnovali su obranu od agresije pod nazivom HVO. 1 DEM = 100 HRD = 400 YUD crni teaj. e. 9. 4. 1992. Rat i u Mostaru No je u Mostaru protekla uz pucnjavu. S aerodroma JA je VBR-om tukla Lj. Dolac, Slipie i Kruevo. U 7,30 JA je iz sjevernog logora otvorila jaku artiljerijsku paljbu po Orlacu i Cimu. Na zapovjednik Perko izdao je nareenje povlaenja nae vojske preko Goranaca. Vojska je to shvatila kao izdaju i odbila je nareenje i ostala u gradu pruajui otpor JA. Topnika paljba trajala je do 10,30 sati. Najvie je tuen Orlac, gornji Cim i okuka prema Gorancima, kau da nai imaju gore top koji tue sjeverni logor. Nitko ne hoda, ak ni u Caritas nitko nije danas doao. Ne znam ima li ranjenih ili poginulih. Vode i struje jo ima, telefoni rade ali se ne moe nitko dobiti izvan Mostara. Uveden je policijski sat od 21 do 5 ujutro. Maarska, eko-Slovaka i Poljska priznale BiH. Pe. 10. 4. 1992. abanovi prijeti branom No smo proveli u podrumu iako je bilo prilino mirno. Iz Sokola su evakuirane izbjeglice. U Soko su se sklonili mnogi itelji Rodoa, Jasenice i drugih sela istone strane Neretve. Iako je evakuacija s rezervistima dogovorena, ipak su na kolonu pucali i ima ranjenih. Na civilnu povorku iz Jasenica vojska je pucala i jednu su djevojicu od 13 g. ubili a vie ih ranili. Vlada BiH uvela je radnu obvezu. JA s Pjesaka tue Bivolje Brdo i Slipie.

www.slobodanpraljak.com

81

D-25
U opinama niz Drinu kritino je stanje: Srbi napadaju a muslimanska je obrana vrlo slaba. Neki Muhamed abanovi zauzeo je branu kod Viegrada i prijeti potopom do Beograda ako se Srbi koji napadaju ne povuku. U Sarajevo je stigao Portugalac Cutiliero koji predsjeda grupi o razrjeenju krize u BiH. Jedna oklopna jedinica JA vojske dola je na Poplat kod Stoca, druga je zaustavljena kod Berkovia i vode se pregovori o proputanju kroza Stolac bez borbe. Radio SA kae da 3 jedinice idu iz pravca Nevesinja za Stjepan Krst. Narod iz Dubrava bjei. SAD su zaprijetile Srbiji i Hrvatskoj zbog nereda u BiH. Koliko neznanje! Veeras na Krinom putu u katedralnoj kapelici bilo je 20 osoba. Puno kakva su vremena. Su. 11. 4. 1992. Dubrave se prazne, pao Kupres Prola je mirna no u Mostaru. Pao je Kupres iako nae vijesti o tome ute. Ima mrtvih, ranjenih i zarobljenih. Na Bivoljem Brdu juer su poginula 3 naa branitelja. Rezervisti ne doputaju civilima koji su doli iz Jasenice u Mostar da se vrate kuama. Fratrima koji su doli u Mostar iz Blagaja neto poslom etnici nisu dali da se vrate natrag. etnici ele da narod ispred njih bjei da bi mogli pljakati i lake etniki istiti teren, ali narod nee da bjei. Pokuavamo dobiti telefonom Stolac, ne uspijevamo. Saznajemo da je vojska razbila nau obranu na Drenovcu, izgleda da je Stolac pao bez borbe. Vojska granatama tue po Draevu, a stigli su i na S. Krst. Narod iz Dubrava bjei prema Neretvi. etnici iz Tasovia ne daju im u apljinu preko mosta u Tasoviima nego se narod u Poitelju prebacuje amcima, a sva auta, freze, traktori s kojima su doli do Neretve ostaju etnicima. Muslimani koji su skupa s naima bjeali iz Dubrava do Poitelja vraaju se kuama. Iz Biskupije trai se kod Crvenog Kria, vlade, poznanika i svih moguih institucija da se pomogne izbjeglicama iz istone Hercegovine. Crveni Kri, Krizni tab, vojna komanda pokazuju spremnost pomoi ali nitko nita ne poduzima da sprijei napadae to bi bilo najvrjednije. Oito Srbi znaju to rade, a pomaganje Hrvatima ne uklapa se u njihov plan. U Sarajevu se odravaju neke sjednice pod pokroviteljstvom Cutiliera ali vjerojatno od toga nema nita jer etnici na svim stranama napreduju mimo svih oekivanja. U Aleksin Hanu miniran je most na Neretvi. Kasnije se prialo da su to uinili nai ljudi koje su pod ucjenom oruja drali neki muslimani iz Jablanice. ... Po. 13. 4. 1992. Napadnuta apljina i Livno JA napada Slipie, itluk, u Bosni Viegrad. Kod Kupresa poginula su naa 2 branitelja, kau da smo zarobili 2 tenka i oborili 2 aviona. uju se glasine da etnici pale kue po Baniku, Drenovcu, Bjelojeviima i napreduju prema Hrasnu. Pogoena je rafinerija u B. Brodu. JA od 15,25 sati estokom artiljerijskom vatrom napala je apljinu. Grad gori, oteen je hotel Mogorjelo, crkva, damija i mnoge zgrade. esto iz Mostara autobusi odvoze izbjeglice u Dalmaciju. Prema radiju puna je Dalmacija izbjeglica iz BiH. Oevici kau da gori Jasenica, vojska hapsi ili ubija nae ljude po gradu i okupiranim selima. Pavo Gagro na Buni naen zaklan. Veeras je napadnuto Livno. Na junom ulazu u Mostar od 19 do 21 sat voene su uline borbe izmeu rezervista pljakaa i TO grada Mostara. Rezervisti su odbijeni. Teko da ovako naoruani i organizirani uspijemo zaustaviti JA, ali drugoga izbora osim obrane mi nemamo. uje se vijest da su 2 visoka vojna lica muslimana prela iz JA u TO i javno otkrivaju prevarantsko lice JA. M. abanovi je djelomino pustio vodu na brani kod Viegrada tako da nee biti posljedica niz Drinu. Narod se uzda u SAD a oni alju samo neke note Srbiji. Nepismenu slati pismo, to mogu samo ludi Amerikanci! Ut. 14. 4. 1992. HVO i pogoena katedrala Prenosi se vijest da su Hrvati Hercegovine neki dan (8. 4.) organizirali obranu i vijee koje se zove Hrvatsko vijee obrane (HVO). Osnovan je i opinski stoer HVO u Mostaru. U 17,20 dok sam bio na terasi, snajper s 2 metka s Huma pogodio je nau terasu i razbio 2 velika stakla. Oko 21 sat jaka topnika paljba otvorena je s istone strane s Bjeluina, Fortice ili Podveleja, granate su padale po gradu. U prizemlju smo. Sve se trese i grad jei od detonacija. Preko Radija ujemo da je pogoena katedrala. Kad se malo smirilo, otrali smo pogledati to je s katedralom. Zbog mraka i straha vidjeli smo samo rupu na krovu i porazbacanu lamperiju po njoj. Mislili smo da su granate mnogo razornije kako jako pucaju. Oko 21,30 pucnjava se smirila i bilo je mirno sve do jutra. Sr. 15. 4. 1992. Zatiivanje prozora Jutros smo bolje pogledali katedralu. Srea je to je granata s june strane udarila u nosivu gredu i na njoj eksplodirala.
www.slobodanpraljak.com

82

D-25
Unutranja lamperija sva je sasuta, nekoliko stakala porazbijeno, vitra oteen. Sino je druga granata pala pred nau garau s june strane. Otetila je garana vrata, sve prozore na garai, tri auta dobro otetila i dva manje, sva su ta auta bila u garai. U 8 sati telefonom sam razgovarao sa sestriem don Ivana Zovke na Rotimlji. Gore se nalazi neto naih ljudi koji uvaju selo od pljake, ima i neto vojnika JA. Jedna je kua zapaljena, narod je veinom izbjegao, dok je manji dio naroda ostao. Danas na Veliku srijedu cijeli smo dan nosali daske petice iz podruma i stavljali zatitu za prozore i vrata. Mnotvo graana Mostara dolo je pogledati ovaj etniki zloin nad katedralom. Narod je prolazio kroz garau i katedralu kao u nekoj ratnoj hodoasnikoj procesiji. Zanimljivo da etnici nisu pucali a mogli su nas jednom granatom pobiti na stotine. Dolazile su i neke komisije UN i drugi kao da i oni neto rade. TVSA veeras je realno prikazala stanje u BiH. Prvi put kazala je tko napada i tko se brani. Prikazani su i snimci pogoene katedrale. Napokon i od TVSA neto dobro! Veeras opet oko 21 sat puno je granata baeno na Cim i Ilie, a nakon toga opet mirna no. Franjevkama iz Potoka JA je oduzela auto uz obrazloenje za potrebe Armije. Tueni su Tepii i oteen je upski stan. S. Vance donio je amerike prijetnje u Beograd, sutra dolazi u Sarajevo. Hoe li biti ita od tog posjeta? e. 16. 4. 1992. Veliki etvrtak Sumnjam da e netko od sveenika doi na misu posvete ulja, jer etnici s Huma otvaraju vatru iz mitraljeza kad god im se prohtije. Jutro je, pomalo rosi kia. Za misu posvete ulja u 10 sati skupilo nas se 11 koncelebranata, plus 6 su ostala meu pukom. Izvan Mostara doli su P. Mari, upnik Sutine; M. Leko, upnik iz Posuja; A. Perko i K. Ravli iz Drinovaca; L. Mari iz apljine. Misa je bila u kapelici s 50-ak vjernika. Na zavretku mise ula se rafalna pucnjava s Huma. to su gaali, ne znam. Konferencija KESS-a danas je jednoglasno osudila Srbiju, JA i srpske teroriste kao jedine krivce nereda u Jugoslaviji. SDS u BiH gdjegod to mogu otimaju policijske stanice kao u Derventi i jednom dijelu Mostara. Srbi forsiraju u BiH nered, a vlada radnu obvezu. SDS eli neradom destabilizirati BiH. Da bi to postigli granatama tuku po poduzeima i snajperima pucaju na radnike koji idu na posao. U Mostaru usprkos takvoj situaciji neka poduzea jo uvijek rade. U Sarajevu je odran sastanak voa 3 stranke i specijalnog izaslanika UN Cyrusa Vanca. On stoji na stajalitu
www.slobodanpraljak.com

da pregovore treba nastaviti pod pokroviteljstvom EZ-a i njezinog predsjedatelja Jose Cutileira. Hoe li ovo upozorenje, kao i upozorenje Butrosa Ghalija i L. Carringtona proi bez koristi? Biskupski Ordinarijat Banja Luka veeras je izvijestio da je JA napala samostan i upni ured u Bos. Aleksandrovcu. Jedna . Sestra je ranjena. Veeras smo svetu misu imali u kapelici punoj naroda. TVSA upozorava djecu da se uvaju olovke-bombe koje JA podmee po gradskim ulicama. U 21 sat ponovo opa opasnost svira, prvi put na vrijeme, dosada bi se truba oglaavala nakon 10-ak granata. Odjekuju granate, uju se rafali, a onda opet mirno uz poneki rafal. Neka saznanja od ljudi sa strane. Djelomino je oteena crkva i upska kua u Hutovu i eljevu. Raketirano je svetite u Hrasnu i crkva u Draevu ali nisu pogoeni ni oteeni. upnici iz tih upa su na svojim mjestima iako je mnogo naroda otilo u izbjeglitvo. V. Petak, 17. 4. 1992. etnici napadaju apljinu Cijelo popodne proveli smo u ienju katedrale. Malo sam zatitio i svoju sobu jer prole noi u zajednikom podrumu nisam oka stisnuo. Na svaki um sam se probudio. Odluio sam od sada spavati u svojoj sobi, pa to bude. Oko 14 sati zapoeo je jak napad etnika na apljinu s Modria, Tasovia i Domanovia. Sada u 16 sati uju se jake detonacije iz pravca Krueva. U Mostaru je cijeli dan bilo mirno. Odlazimo u kapelicu na obred klanjanja kriu. Okupilo se oko 150 osoba. Za vrijeme obreda svirana je opa opasnost. Ostali smo na svojim mjestima, jer je ova kapelica jedno od sigurnijih mjesta u gradu. Vojska je raketirala ovnicu i cestu za Gorance. Kasnije saznajem da je u ovnici jedan prolaznik civil ranjen a drugi je poginuo. Saznajemo da je od dananjeg granatiranja u apljini oteena crkva i zvonici. SDS je u Bratuncu, Vlasenici preuzeo policijsku stanicu. Borbe se vode oko B. Broda i Dervente, a u G. Kolibama etnici su masakrirali 14 muslimana. R. Karadi je povukao svoje poslanike iz vlade BiH. SAD prijete Srbiji ekonomskim sankcijama, blokadom JAT-a i nema nita od nasljedstva bive Jugoslavije. Iako se govorilo o naputanju kasarne u apljini, u njoj su jo vojnici JA i tuku po apljini. Turci bi poslali avion pomoi BiH ali Beograd trai da doe u Beograd na carinu. Danas sam razgovarao sa enom koja je bila na VMA u Beogradu gdje je bila naruena za operaciju. Meutim, reeno joj je da je iz druge drave i da od operacije nema nita. Znai Srbi kad im odgovara, priznaju cijelu Jugoslaviju; kad im ne odgovara, onda kau: raspala se.

83

D-25
U Mostaru vlada ope bezakonje. Naoruana lica otimaju sve to im odgovara pod izlikom za potrebe TO, a Bog zna u ijim e podrumima i ogradama to zavriti. uje se jaka pucnjava s juga Mostara oko 20 sati. etnici su zauzeli tvornicu ilima i opljakali je pa onda zapalili. Pljakaju i apoteke. Dalmacija je lijepo primila 10-ak tisua naih izbjeglica iz BiH. Najvie su se smjestili u Gradac, Korulu, Hvar, Makarsku i druga mjesta. Drava im je iznajmila hotele a ima ih neto i u privatnim kuama. Su. 18. 4. 1992. Nakratko mir Portekla je mirna no. Zahladilo je, po okolnim brdima zabijelio se snijeg. Sino je u ovnici od etnikog snajpera poginuo jedan civil iz Gnojnica u svom autu. Sinonji etniki VBR otetio je nekoliko kua u Iliima i Cimu. Katedralu je posjetila HTV, pratnja i zatita joj je moj roak Viktor Zovko u dobroj pancirki. Pokazujem Viktoru svoje sklonite u sobi i pitam ga jesam li kako ovdje siguran? Odgovara mi: Bolje ti je nego moje u Kozici, ali... i odmahnuo je glavom, nije me htio razoarati i uplaiti. Ta vidio sam i ja da mi to sve jedna jaa granata moe raskopati. Otjerali smo jedan Renault hrane u Staraki dom. Prognanicima kojih u Mostaru ima mnogo izlazimo u susret s hranom koliko moemo. Uglavnom dijelimo ulje, makarone, margarin i mlijeko. Uskrsno bdjenje poelo je u 17 sati. Kapela sv. Josipa puna naroda. U cijeloj Hercegovini bio je ovo jedan od mirnijih dana. Borbe su se vodile oko B. amca i Dervente, te gradove eli SDS zauzeti ali im obrana ne dozvoljava. Uskrs, 19. 4. 1992. Perii razara Mostar Mirno i hladno jutro. Pue bura. Posjeenost prijepodnevnih misa je iznad oekivanja. Na svakoj misi puna kapela i predvorje. Puno svijeta je na ispovijedi. U 11 sati nestalo je struje. U 14,45 svira uzbuna i uju se detonacije. U 15 sati s Huma pjeadijskim orujem etnik pogaa katedralu. General M. Perii prijeti Mostaru da e ga unititi poevi od Cima. Razlog navodi da su mu nai oteli 2 pilota, za koje Krizni tab Mostara kae da ne zna nita. Do sada je iz JA na nau stranu prelo 45 vojnika, tako da Momilo Perii moe vazda davati ultimatume gradu. Krizni tab ne prihvaa nikakve ultimatume nego samo pregovore. Ali Perii nee da pregovara s ustaom Gagrom, kako sam izjavljuje. Ako mu je Gagro ustaa, onda tko nije? U 17 sati javio se jedan oteti pilot iz Sarajeva da je pobjegao iz JNA ali Perii i dalje estoko artiljerijom tue Mostar jer mu cilj nisu oteti piloti nego osvajanje Mostara. Iz Junog logora vojska tue po mostu H. Brkia i ima mrtvih i ranjenih prolaznika. Perii je svoje zlodjelo nad Mostarom zavrio u 20.20. Mnogi poznati ljudi iz Mostara preko Radija zauzimali su se za prekid vatre i bombardiranje grada ali uzalud. Veernju svetu misu na Uskrs nismo imali jer nitko nije bio doao zbog pucnjave. I u Bosni su danas voene u mnogim gradovima borbe, osobito u Sanskom Mostu. Na Ilidi je SDS blokirao izlaz iz Sarajeva. Ovim inom eli paralizirati privredu Sarajeva i izvriti blokadu grada. Po. 20. 4. 1992. Glad na vratima Praktino se vie iz Mostara ne moe izii bez velike opasnosti za ivot, jer etnici stalno dre na nianu cestu preko ovnice i Goranaca. Na vratima je sve vie naroda traei pomo, ali kako pomo dovesti u Mostar? Ako ovako potraje, glad e biti najvei neprijatelj Mostara. Dan je proao prilino mirno uz povremenu pjeadijsku pucnjavu. Ut. 21. 4. 1992. Osam sati borbe, pogoen Hum U Mostaru iste snajperiste meu kojima, pria se, ima muslimana i Hrvata koji za novac odrauju ovaj zloinaki posao. Kau da su plaeni 500 DEM po ubijenoj osobi. Koga pogode iznad pasa, teko da preivi zbog razornosti kugle. Juer su u apljini voeni pregovori izmeu SO i predstavnika kasarne. Jedino neki Boinovi nee da se preda, ostali bi se predali. Juer je kroza Stolac prolo 10-ak tenkova i nekoliko kamiona rezervista, otili su u pravcu apljine. Je li se to pojaavaju snage za proboj prema Metkoviu? Dnevno u BiH gine u prosjeku 10-ak ljudi. Oko 12 sati iz aviona bombardiran je Koerin, Ljubuki i Metkovi. U Ljubukom je jedna osoba poginula a vie ih je ranjeno. U 15,40 estoka je vatra iz svih oruja otvorena iz Bjeluina na Cim, Ilie, Orlac, ovnicu i grad. Nai su uzvratili minobacaima. Kau da ih imaju dva pa ih premjetaju iz ulice u ulicu i oko biskupove glavice da bi etnici mislili da ih imamo puno. U veernjim satima nai su pogodili etniko skladite na Humu, vidjela se velika vatra. Mislili smo da e etnici napustiti Hum, tako smo se radovali kao da su sva brda oko Mostara osloboena. Borba je neprestano trajala do 23 sata, ukupno 8 sati pucnjave. I etniki avioni su nadlijetali visoko iznad grada, ne znam jesu li negdje
www.slobodanpraljak.com

84

D-25
djelovali. Na katedrali ima barem 10-ak pogodaka od kugla. Krov je isprobuivan, nekoliko je stakala razbijeno, oteen je Duliev vitra i ormar za robu. Sr. 22. 4. 1992. Avioni nad Mostarom Jutros u 9,30 opa opasnost, grad nadlijeu avioni, obrana izvrsno djeluje i javljaju da su jednoga pogodili. U 14 sati ponovo uzbuna, a onda pucnjava, kau topovima gaaju novu bolnicu. Na Radiju S. Ivankovi, ravnatelj bolnice, moli da se prekine pucati na bolnicu. Oko 18,30 ponovo estoka paljba minobacaima i topovima, nai uzvraaju. Borbe s prekidima trajale su cijelu no. Ujutro saznajemo da su oteeni hotel Rua, aki dom, mnoge kue u Cimu, Iliima i Orlacu. Glinica je prestala s radom. Oko podne saznao sam da mi je umrla tetka Filipa u Pologu i da je sutra sprovod u G. Dragi. Kako izii; ako iziem iz Mostara, kako se vratiti? e. 23. 4. 1992. Iziao sam iz Mostara ... Nikoga nigdje nema, sve pusto. Prolazim Goranaku krivinu i mnoga pogoena auta na putu, ne mogu vjerovati da me nitko ne gaa, gas do daske i trea brzina za koji minut zamiem za brdo i ne vjerujem sebi da sam proao. Svratio sam se malo goranakom upniku fra Korneliju Kordiu, razmijenismo ratne doivljaje i novosti s terena i onda preko Bili u G. Dragu. Sprovod je proao bez problema iako smo se pribojavali aviona koji su ove prostore nadlijetali vie puta visoko iznad nas. Dolazim kui u Polog a oni kao da rat ozbiljno ne shvaaju. Izviruju na svaku granatu, avion, a nikakve zatite nisu napravili. Odmah smo zatitili prozore i vrata. Ovih dana u Pologu od etnikih granata izgorjela je kua Damjana Andaia na Vlasniima i pojata A. Saina u kojoj je ubijeno nekoliko goveda. M. Blato je pod vodom. Voda se umjetno zadrava da ne bi etnici izvrili desant. Struje nema ve 2 dana zbog kidanja dalekovoda u Grudama. U zapadnoj Hercegovini mise se ne dre po crkvama jer su esta meta srpskih zrakoplova, mise se dre po privatnim kuama i sklonitima. U Sarajevu je potpisano primirje uz prisustvo Carringtona ali ga se nitko ne dri. Veeras su etnici topovima tukli po Kruevu, Miljkoviima i Lj. Docu. Radio javlja da su u Mostaru gaali damije. ... Po. 27. 4. 1992. Nova tzv. Jugoslavija U 11,30 3x3 granate pale su iznad Vlasnia, kau da su upuene iz Junog logora. Na Vlasniima imamo nekoliko naih lanih bunkera i dobro je da ih etnici tuku. U Mostaru je u 13 sati otvorena prava kanonada na grad, Ilie i Cim. U 14 sati VBR je tukao po Kruevu, Biogracama i Jarama. Granate su padale ne samo po vojnim poloajima nego i po kuama. Srbija i C. Gora sebe su proglasile Jugoslavijom i donijele svoj Ustav. Ustav nije lo kad ne bi bio samo mrtvo slovo na papiru. SPO se ne slae s novim ustavom jer kae da je komunistiki. Neki Srbi protestiraju jer kau zastava im nije srpska nego jugoslavenska a vlast nazivaju crvena banda, izgleda da su u pravu. Ni iptari ne pristaju na novu tvorevinu od drave. SAD su pristale razgovarati s novom Jugoslavijom, a priznat e je tek onda kad ona ispuni europske standarde drave, tj. da se ne mijea u poslove susjednih drava i dadnu prava nacionalnim manjinama. Predsjednitvo BiH donijelo je odluku o povlaenju JNA iz BiH. Alija je odluio tek sutra ii u Lisabon. U Mostaru su voeni razgovori izmeu UNPROFOR-a i JA ali izgleda da od toga nema nita jer tim razgovorima JA samo svijetu zamazuje oi. etnici haraju istonom Bosnom estoko ubijajui muslimane. JA im pomae negdje otvoreno a negdje kradom. Makedonija je uvela novu valutu denar a mijenja se sa srpskim 1:1. Moj susjed Milenko danas je zaduio uniformu HVO-a i vjerojatno e ii na poloaje u G. Polog. Mnogo je nereda oko mobilizacije. Neki su u ratu od poetka, neki su pobjegli u Njemaku ili Hrvatsku, neki rade svoje privatne poslove i nitko ih ne prisiljava na mobilizaciju a sami se ne javljaju. Izgleda da je vojna vlast HVO-a jo veoma slaba. itluk s okolinom ve 14 dana bez struje, jer im SDS formacije ne daju u Tasoviima popraviti kvar. ... Ut. 5. 5. 1992. Napad na ujicu Sino je istono od Vinkovaca poginulo 8 osoba i 1 dijete, ukupno u Hrvatskoj juer je poginulo 12 osoba. Tek saznajem za masakr kod Zvornika nad muslimanima koji se dogodio 30. 4. kad je ubijeno 40-ak ljudi. Juer su u Beogradu roditelji protestirali protiv JNA traei da im vrati djecu koja slue u BiH i vode rat. Filipini su priznali Hrvatsku, Makedoniju, Sloveniju i BiH. Oko 13 sati avion je raketirao Klanac na izlazu iz Litice. Beograd osporava da je prekinuo platni promet s BiH. On i dalje odrava taj promet s bankama pod njihovom kontro85

www.slobodanpraljak.com

D-25
lom. Mark Gulding stigao u Sarajevo. Ve 2 dana traju topniki napadi na ujicu, pogoena je upska crkva. U veernjim satima uli su se topovi od Mostara, njima se u 18,30 pridruio jak zemljotres. U 19 sati opet granate po Kruevu. Malo kasnije zapalile su se dvije kue, na polokoj strani gori gaj. Vatru podrava lagana bura. U Mostaru su borbe, osobito u D. Mahali, gori Konak tab SDS-a. U Sarajevu je potpisano primirje u 20 sati koje treba nastupiti odmah, ali sluajui ovu pucnjavu nema nita od primirja. Sr. 6. 5. 1992. Zapaljena biskupija Kako je sino sve gorilo i dimilo se od granata, izgledalo je da e do jutros sve biti uniteno. Jutros mi sve izgleda na svome mjestu. Pa ovjek sam sebi ne moe vjerovati je li ono sino bila java ili san. U 9 sati etnici su zapoeli topovskom paljbom po Kruevu, ovnici, Galcu, G. Pologu, tukli su bez prestanka do 12,30. Moda je ova pucnjava da Sati Nambijar i M. Gulding ne mogu doi iz Sarajeva u Mostar kako su juer bili najavili. Do 15 sati Srbi su sinonje primirje prekrili 100 puta. Oito Srbi bolje pucaju kad primirje potpiu! Ponovo u 15 sati gori gaj iza Meina. U 19,30 etnici tuku Kruevo, pogaaju crkvu. U Mostaru je pogoena katedrala, upska kua. Gori biskupija i HIT. U Biskupiji smo uspjeli prije rata skloniti Matice i vrijedne slike ali oko 50.000 knjiga jednostavno nismo imali gdje skloniti, a i mislili smo da etnici ipak nee tui biskupiju, jer za to nemaju nikakva razloga i to bi vie tetilo njihovu ugledu negoli to bi bila naa teta. Ali etnici i ugled nemaju veze jedno s drugim. Kasno smo to spoznali, naalost! Danas zasjeda konferencija za Jugoslaviju u Brislu. Zasjeda se vie radi toga da se nita ne dogodi negoli da se dogodi. Selo Svrake kod Vogoe oko 1000 osoba poloili su oruje pred etnikim ultimatumom. Na miran nain povukla se JA iz Travnika. Gen. Perii trai od HVO i TO Mostara da se povue na desnu obalu Neretve inae e avionima napasti Mostar. U grukoj luci sudar brodova i 10 mrtvih osoba. U Pologu telefoni ve mjesec dana ne rade. Na jueranjoj konferenciji KESS-a u Helsinkiju predsjedavajui Konferencije iz eko-Slovake dao je prvu rije predstavniku iz Jugoslavije i to glavom Nikoli Koljeviu iz BiH. Kakav bezobrazluk! Odmah su protestirali Hrvatska, Albanija, Austrija, SAD... ukupno 11 zemalja, ovi predstavnici napustili su dvoranu. Predsjednik Konferencije na poetku sjednice traio je da se Jugoslavija iskljui iz KESSa. Mnogi su ga podrali i odluka je odgoena za danas. Sluam na Radio Beogradu kako se srpske kue na desnoj obali Neretve pale i pljakaju a Srbi progone. Ovdje u Meinama i Dobriu nitko nikoga jo nije dirao, ali tko e beogradske lai demantirati? e. 7. 5. 1992. Godinjica zaustavljanja tenkova u Pologu Danas je godina dana od zaustavljanja tenkova u Pologu. Tada je goloruki hrvatski narod Hercegovine stao na put JNA tenkovima. Tenkovi su krenuli iz Mostara oko 9 sati u utorak 7. 5. 1991. Pred njih su u Pologu na granici izmeu mostarske i litike opine stali Hrvati zapadne Hercegovine sa svojim vozilima ne dozvoljavajui im prolaz. Narod nije znao kamo tenkovi idu ali smo slutili da nam zlo donose. U utorak je Tihomir Mii organizirao na raskrsnici za Ljubuki u Mostar blokadu za dovoz bilo kakve pomoi blokiranim tenkovima u Pologu. Bio sam na tom punktu nekoliko sati i vido kako oficiri JNA iako naoruani strepe od golorukog naroda. U srijedu dolazi predsjednik Izetbegovi i jo neki elnici BiH u Polog i trae dogovor izmeu naroda i JNA da ne bi dolo do prolijevanja krvi. U veernjim satima toga dana nakon dogovora puteni su tenkovi prema Kupresu bez opaljena metka. Sino su JA avioni iznad Blata izbacili udne svjetlee lopte koje osvjetljavaju nebo i lagano padaju prema zemlji i gase se. Nitko ne zna to s time ele postii. Napadnut je Osijek, dvoje mrtvih i vie ranjenih. Karadi i Boban u Grazu u Austriji, dogovorili su trajan mir pred europskim pokroviteljstvom. U Sarajevu su takoer neki dogovori izmeu JA i vlade BiH. JA najaviljuje da e se povui iz BiH do 19. 5. U 15,45 etnici pucaju po Galcu i Kruevu. Avioni su raketirali Duvno i Livno. U Gracu kod Neuma raketirali su crkvu koja je izgorila. Pogoena je crkva sv. Petra i Pavla u Mostaru. U ardaku je pogoen samostan asnih sestara. Na Odak su baene krmae, poginule su 2 osobe. U Helsinkiju stalno odlau skuptinu jer se ne mogu sloiti oko zavrne deklaracije. Radio Mostar i Sarajevo ve se nekoliko dana slabo uju. Izgleda da Srbi ele izvriti totalnu blokadu odailjaa u BiH. ... Su. 9. 5. 1992. Zapaljena crkva sv. Petra i Pavla Juer je srbovojska smijenila nekoliko svojih generala (B. Adi, Kukanjac i dr., ukupno 39 generala). Smatramo da se radi samo o taktikoj varci. Zapadni politiari to smatraju

86

www.slobodanpraljak.com

D-25
pranje krvavih ruku zloinaca. Drugi kau zamjena jugoslavenskih generala srpskim. Juer je u Mostaru poginulo 6 boraca a vie ih je ranjeno. U 9 sati tueni su Krivodol, Kruevo i Lj. Dolac. U apljini je sruen stari eljezni most. HVO trai da se postavi top na Podiu u Pologu, ljudima to nije drago jer se boje etnikih granata po kuama. HVO je ipak ostao pri svome i napravio bunker. Nije postavio top nego platformu za pokretni VBR. Nakon dan vremena dola je struja u 16 sati. Konferencija u Helsinkiju je u pat poziciji. Na jednoj su strani zapadne zemlje, a na drugoj Rusija i Rumunjska za Srbiju. SAD uputile jo jedan protest Srbiji za bre povlaenje JA iz BiH. JA predaje kasarnu u Sarajevu SDS-u a ne TO-u. etnici su okupirali Doboj. Osloboena je opina Odak. Pogoena je upska crkva u Potocima. Pogoena je katedrala u Mostaru a zapaljena crkva sv. Petra i Pavla koja je u potpunosti izgorjela. Iz Mostara je otilo u izbjeglitvo danas 10 autobusa ena i djece. U BiH poginulo je danas 28 a preko 100 osoba ranjeno. Samo u B. Brodu poginulo je 8 a ranjeno oko 50 osoba. Ne. 10. 5. 1992. ... Ponovo je napadnut Osijek. UNPROFOR najavljuje da e uskoro preuzeti kontrolu u istonoj Slavoniji. U Neumu su od avionskih bombi oteeni hoteli, a u Metkoviu su od 2 kazetne bombe unitene 2 kue, ima poginulih i ranjenih. U BiH od poetka rata poginulo je 1.320 osoba. Po. 11. 5. 1992. Diplomatski odnosi s Vatikanom Jutros se ula pjeadijska paljba s Kozice. Pria se o nekom etnikom desantu na Mostar. Zagreb javlja da je to beogradsko sijanje panike. Nekoliko je ena s djecom iz Pologa otilo u izbjeglitvo u Split. Oni koji su ostali uzvrpoljili su se to e s nama i naom djecom biti? Ako avioni nastave ovako tui, nitko iv ostati nee. Osjea se jedna doza panike meu enama koje imaju djecu. Radio Zagreb javlja o velikim etnikim pokoljima u Vidovicama, Kopanicama, Ularicama i oko Doboja. Sruena je crkva u Doboju, raketiran je samostan u ardaku. U 7,05 sati avion je opet raketirao G. Polog i Grabovu Dragu. U G. Pologu rakete su tukle golo brdo u Kruevcu gdje nema nikakvih poloaja. Nastradalo je 15-ak muslimanskih ovaca i pravo je udo kako je obanica meu njima ostala neozlijeena. U G. Dragi razorene su 2 kue i jedna ena ranjena. U 18,30 opet topniko prepucavanje izmeu HVO i etnika ali ne tako ubitano, tek toliko da se zna da su tu. Topnika paljba prestala je oko 22 sata. U Brislu 9 ministara odluilo je povui svoje ambasadore iz Beograda na konzultaciju. JA je proglaena okupatorom i trai se njezino kompletno povlaenje do 18. 5. 92. Papin izaslanik predao je F. Tumanu u Zagrebu vatikanske vjerodajnice. Tako su uspostavljeni diplomatski odnosi izmeu Vatikana i hrvatske drave. KESS je ponovo odloio svoju konanu odluku zbog ruskog zatezanja. Ruski je delegat traio da deklaracija glasi 52-1 glas na to drugi nisu pristali. Rusu je dato jo 24 sata da se konano odlui. YUTEL je prestao s radom. Ve 20 dana nema kie i velika je sua, a na to jo iz ista mira zapuhala je jaka bura da jo bolje osui ionako sunu zemlju. 1 DEM = 100 HRD = 700 YUD na crnom teaju. Ut. 12. 5. 1992. Nesporazumi HVO i TO Ponovo zrakoplovi zuje ali negdje visoko i ne djeluju. Bura pue, zuje ice od dalekovoda. Opi kaos zvukova ispunjen strahom od avionskih bombi. Sino je borba u Mostaru trajala do 02 sata, katedrala je pogoena s 15-ak projektila. uje se da ima nesporazuma izmeu HVO i TO tj. vojske pod komandom Hrvata i vojske pod komandom muslimana u Busovai i Zenici. Hrvatska je primljena u Meunarodni savez civilnog leta ICAO. Najavljeno je za sutra uspostavljanje zrane linije Zagreb Split koju e drati Croatia air, nakon gotovo 8 mjeseci prekida. Konferencija KESS-a nakon nekoliko dana natezanja napokon je iskljuila SR Jugoslaviju, do konca lipnja, iz svih odluivanja u svezi drava na tlu bive Jugoslavije. Danas su oborena 2 aviona kod Gabele i jedan kod Neuma; prema radiju. Konano je osloboen B. Brod od etnika. Pala je Kalesija. Stradala je crkva sv. Vinka u Sarajevu. U Mostaru su poginula 2 civila. Nai su zauzeli bazu JA na vrsnici, poto se JA sama povukla.

www.slobodanpraljak.com

87

D-25
Sr. 13. 5. 1992. Jednostrano primirje od 5 dana Radio javlja da je u Konjicu oteena i crkva i samostan. Srpska BiH najavila je petodnevno jednostrano primirje koje poinje od 6 sati jutros. Izgleda da je SDS najavila primirje radi sreivanja prelaska JA u SDS jedinice. Oko Blata ve su etnici najavljeno primirje prekrili 4 puta tukui nae poloaje. Osloboena je Srebrenica. U BiH je uniteno ili oteeno oko 80 damija. SAD i zemlje EZ-a povukle su svoje ambasadore iz Beograda na konzultacije. Na Ravnoj Gori SPO je postavila spomenik D. Mihajloviu. Savez boraca Beograda je protestirao zbog toga. Kina i Hrvatska uspostavile diplomatske odnose. Prema Radio Zagrebu, sino je u Mostaru poginulo 10 branitelja, a posredstvom UNPROFOR-a iz Mostara je otilo oko 1200 ena s djecom u autobusima. e. 14. 5. 1992. Nita od mira Mirno je do 11,30 sati a onda kratka topovska paljba po naim poloajima oko Blata. U Podrinju i Sarajevu su borbe. Zapaljena je crkva na Stupu. Prema Radiju BiH Karadi i Miloevi dogovaraju se o nepriznanju dogovora o povlaenju JA iz BiH. Treba diskreditirati postojeu vlast u BiH, sreom UN odbacuje tu srpsku rabotu. Isti Radio javlja da je uhvaen razgovor Karadi-Miloevi, gdje Karadi trai avione za bombardiranje Sarajeva jer Srbi gube zauzete pozicije. U Strasburu se poduzimaju koraci za zamrzavanje YU imovine irom svijeta. Do sada tete od rata u Hrvatskoj iznose oko 18 milijardi USD. Na sastanku Nesvrstanih zemalja u Indoneziji, Hrvatska i Slovenija zatraile da ih se primi meu goste. Dolo je do neslaganja onih koji su za kontinuitet Jugoslavije i onih koji priznaju sadanju realnost. Veeras su na HTV u Krupnom planu u Splitu nastupili gosti iz Mostara: L. Pavlovi, M. Topi, J. Topi i dva muslimana. Voditelji su bili A. Ivankovi i M. avar. Pe. 15. 5. 1992. Rezolucija UN o BiH Ponovo etnici tuku Kruevo, Sretnice, a uje se tutanj granata iz itluka. Radio BiH javlja o masakru oko 80 muslimana u Grackoj kod Doboja. U Mostaru je mirno, love snajperiste, 3 su ih ve ubili. UNPROFOR je preuzeo kontrolu istone Hrvatske ali opet granate padaju po Osijeku. Dva pilota s avionima prebjegli u Hrvatsku. HTV slavi 75 godina Radija (1926) i 35 godina TV (1956). U veernjim satima ponovo napadi na nae poloaje u Kruevu, Galcu i po Mostaru. UN su usvojili rezoluciju o BiH: prekid vatre, povlaenje JA i razoruavanje svih vojnih formacija. Jo jedan uzaludan papir! Kako Zapad ne shvaa da papirima ne moe nita pomoi BiH? oravi Zapade, na Balkanu samo sila vrijedi! Su. 16. 5. 1992. Ubijen Tihomir Mii U Hercegovini su povremene pucnjave a u Sarajevu i oko Tuzle ee su borbe. U Bihau JA je minirala, kau, najsuvremeniji aerodrom u Europi. Pogoena je crkva u Bileti Polju. U Mostaru telefonske veze sa svijetom ne rade od 7. 5. Opet pue jaka bura, estoka je sua. Ratne tete u BiH procjenjuju na 25 milijardi USD. Izgleda da je ova cifra otprilike izreena. Poginuo je komandir 4. bojne Tihomir Mii. Tiho je bio pokreta svih hrvatskih aktivnosti u Mostaru od zaustavljanja tenkova lani, pokretanja HDZ, do ovogodinje borbe za osloboenje Mostara. (Kasnije su se pronosile vijesti da je ubijen s lea, to znai: nisu ga ubili etnici.) Ne. 17. 5. 1992. Hrabri bjelopoljci etnici su sino izvrili jak napad na Bijelo Polje. Izgubili su 163 vojnika i 2 tenka, o naim gubicima Radio uti. Tamo se i danas vode borbe, kau da su Srbi pozvali u pomo avione. Avioni su danas djelovali u Koerinu, Grljeviima i kod Posuja. Povremeno je otvarana vatra po Kruevu i Galcu. Imao sam dvije mise u sklonitima. U 8 sati 63 osobe i u 10 sati prisutno je bilo 114 osoba. Opet napad na Osijek iako je UNPROFOR preuzeo kontrolu istonog sektora. Ba od ovih zapadnjaka nema koristi bilo da su kod kue ili na terenu! Kod Brkog je otkriven stravian prizor etnikog masakra nad Hrvatima. etnici iz Pelagieva i Srbije ubili su 50-ak ljudi na svirep nain. ...

88

www.slobodanpraljak.com

D-25
Ut. 19. 5. 1992. Opasna goranaka cesta Na goranakoj cesti jutros su etnici ubili 3 osobe. Baeni su otrovi na B. Polje i avion je raketirao. U Mostaru se povremeno puca. Nai su oslobodili prilaz Peljecu i napreduju prema Slanom. Vojska JA je napustila Sarajevo, a u Tuzli pri povlaenju razorila je aerodrom. Sr. 20. 5. 1992. Osloboena Trebinja, palo Bijelo Polje Nai oslobaaju sela oko Slanog. Osloboena je Trebinja. U Kutima su etnici napravili masakr nad 12 naih ljudi. B. Polje je palo jer nai nisu mogli odoljeti etnikoj premoi u avionima, topovima i specijalnim tenkovima kojima zolje ne mogu nita. Beograd javlja da se JA povukla s terena BiH, mada se u praksi nita nije promijenilo. U Sarajevu se i dalje ratuje. Ruski ministar koji je juer doao u Beograd, danas je poletio za Sarajevo ali se nije spustio, navodno zbog magle koje nije bilo. Neka je politika magla u pitanju. Konvoj djece 2000-5000 koji je poao iz Sarajeva u Split etnici dre u zatoenitvu na Ilidi. Italija je proglasila izvanredno stanje zbog velikog priliva izbjeglica iz BiH. U BiH je danas zavrila kolska godina. Tko ima jedinice, prenosi ih u sljedei razred. Beogradski je tisak napao bive YU generale zbog izdaje Ustava i SFRJ. ... Su. 23. 5. 1992. etnici estoko tuku Rano jutros etnici su estoko tukli nae od Krivodola do Jara. Izgledalo je kao da je smak svijeta. Cijela donja strana Blata bila je u dimu. Nai su uzvratili. Oko 8,15 malo su utihnuli. Kako javlja A. Pehar, etnici su gonili streljivo na Forticu pa su se jakom vatrom titili. U Sarajevu je podignuta optunica protiv R. Karadia, N. Koljevia, B. Plavi, V. Ostojia i Simia to su naoruavali Srbe i vodili rat protiv BiH. ... Su. 6. 6. 1992. Pogoena crkva na Dobrom Selu Opet topovsko prepucavanje etnika i naih. Na D. Selu etnici su pogodili filijalnu crkvu. U Sarajevu su jake borbe. U Bosni je poginulo 17 a ranjeno 120 branitelja. U Mostaru je poginulo 11 a ranjeno 50 boraca. Svi su izgledi da bi se uskoro mogao otvoriti sarajevski aerodrom i to pod meunarodnom kontrolom. Duhovi, 7. 6. 1992. Gaanje ljutodoke crkve Od 7 do 8,10 sati etnici su, vjerojatno s Varde, svakih 5 minuta gaali crkvu u Lj. Docu. Gledajui eksplozije granata i dim, padaju oko 100 m od crkve. Nai Slavuji uzvraaju. Hoe li sv. Ana zatititi svoju crkvu? U 8,10 pogodili su je, sva je crkva u dimu. Pratim dobro na dvogled, dim se razilazi ali krov i zvonik izgledaju mi neoteeni, druge joj dijelove ne vidim od ume. Artiljerijska paljba oko Blata u povremenim razmacima trajala je do 19 sati. Radosna vijest dolazi iz Neretvanske doline. Osloboeni Klepci, etnici pobjegli iz Prebilovaca. Na Sarajevo danas je srueno oko 5000 granata, sve gori. Oko 30 je poginulih, a preko 100 ranjenih. Kod Zenice u nekom selu etnici su zaklali 28 muslimana. Srpski radio Mostar stalno emitira borbene pjesme, a radio Trebinje daje upozorenja kako postupiti kad svira opa opasnost. Zapovjednici prijete strijeljanjem za one koji pobjegnu s fronte. Izgleda da i Srbima gori pod nogama! Po. 8. 6. 1992. Osloboeni Tasovii Povremeni pucnji s obje strane. U 12,15-12,45 opet gaaju ljutodoku crkvu. Sad su precizniji nakon nekoliko granata, dim se die iz same crkve. Na dvogledu opet ne vidim oteenja. Novinari kau 6. flota dala utlimatum Mladiu da povue vojsku od sarajevskog aerodroma 10 km. U Sarajevu su cijeli dan borbe, Radio govori o inicijativi TO. UN donijele deklaraciju br. 758 o deblokadi sarajevskog aerodroma i stavlja ga pod kontrolu UNPROFORA. HVO je oslobodio Tasovie i Hotanj, napreduju prema Domanoviima. etnici bjee i iza sebe sve pale. etnici su danas tukli po Dubrovniku i Sl. Brodu gdje su ubili 1 osobu. U BiH je poginula 31 osoba, ranjeno je 350 osoba. HTV je veeras prikazao izlobu slika nae biskupije u Zagrebu. Slike su nekoliko dana prije poara biskupije preneene u Zagreb. Pala je fina kia, ima i grmljavine, ali u usporedbi s topovskim pucnjima, slaba je.

www.slobodanpraljak.com

89

D-25
Ut. 9. 6. 1992. etnici bjee i pale Osvanulo vedro i mirno jutro, tko bi rekao da je rat? Juer je u Dubrovniku poginula 1 osoba i napravljeno je mnogo tete na spomenicima kulture. U jueranjem oslobaanju sela kod apljine poginulo je 10 naih i oko 100 etnikih vojnika, a danas u urmancima od etnike granate poginula su 2 itelja. Od podne opet topovi tuku oko Blata. estoke su borbe oko Modrie, poginulo je 20 branitelja i 150 etnika (crnokouljaa). U Sarajevu je danas poginulo 32 vojnika. etnici bjee kroz Dubrave, putem biju i pale kue i crkve. Sr. 10. 6. 1992. Gore crkve na Domanoviima i Aladiniima Prije podne opet topovske granate po uobiajenim poloajima oko Blata. Srbi napreduju iz Kupresa prema Rami, a u Jajcu su zatraili predaju oruja, nai su to odbili i brane se. Izgorio je upni stan i kua . sestara u Domanoviima, crkva je djelomino nagorila. Na Aladiniima jo gori crkva. Vjerojatno je to sve juer zapaljeno. U Dubravama je zapaljeno preko 100 kua uglavnom hrvatskih. I muslimani su sada poeli bjeati iz Dubrava, ne znam od koga i kuda? (Crkva na Aladiniima zapaljena je fosforom i razliitim drugim sredstvima. Crkvu su zapalili efik Kovaevi Sudo i Kemo Balavac, kako se pria.) Francuzi pripremaju otvaranje zrane luke u Sarajevu. Strana sredstva informiranja: SKY, France program 5, RAI i CNN stalno prate zbivanja u BiH i Hrvatskoj. Prilino su objektivni. Neki etniki zubar u Doboju kanjava zarobljenike Hrvate i muslimane tako to im uzima krv i daje je srpskim ranjenicima. etniki danak u krvi! etnici su kod Viegrada izvrili pokolj 22 muslimana, ubili su jednog hodu i cijelu njegovu obitelj. e. 11. 6. 1992. Osloboen Orlovac i Hum, imenovan za biskupa Ratko Peri Ujutro u 4,30 poela je estoka paljba iz svih naih raspoloivih sredstava, osim aviona jer ih nemamo, po etnikim poloajima na Orlovcu i Humu. Uzvraaju i oni. Izgleda po dimu i detonaciji da je opet pogoena ljutodoka crkva. Tutnji zemlja od detonacija, ovo je jedno od najeih jutara ovoga rata. U 8 sati javljaju vijesti, irokobrijeka Kanjenika bojna juria na Orlovac. estoka pucnjava trajala je do 12 sati, a onda radosna vijest, na Orlovcu, Humu i Vardi vijori se hrvatski stijeg. Od veselja oko Blata pjeaka pucnjava trajala je oko sat vremena. Popodne je osloboena Jasenica i Rodo. Na Vardi su nai zarobili 3 etnika tenka. etnici su u Ratanima minirali eljezniki most. Poginula su naa 2 ili 3 vojnika, za etnike se ne zna ali se govori o 10-ak. TV Beograd javlja da je u Mostaru pogoena pravoslavna crkva. U Sarajevu se vode borbe. Napokon je i konvoj pomoi pod vodstvom UNPROFOR-a stigao u Sarajevo, putem su imali problema s SDS. Sarajevo je bez vode i struje. Danas je u BiH poginulo 19 osoba i preko 100 ranjeno. Danas je Bajram, izgleda da je na Bajram zapoela okupacija i evo na Bajram ponovo osloboenje Mostara. Ratko Peri je imenovan biskupom koadjutorom nae biskupije. Pe. 12. 6. 1992. Vraa se ivot Mirno jutro. U Pologu su ponovo nakon vie od mjesec dana proradile prodavaonice. Glavnih artikala ima dovoljno (brano, ulje, sol, eer itd.). Prvih dana se moglo kupovati za srpske i hrvatske dinare, sada samo za hrvatske i marke. Sve je skupo. Zadnja naplaena plaa obinog radnika za 3. mjesec bila je 10.000 YUD, a sada se za to moe kupiti 10 piva. Na selu jo nema veih problema za hranu jer neto se ima od zemlje, neto od stoke, neto od starih zaliha deviza, a poneto daje i Caritas. U gradu je mnogo tee jer se ivi samo od humanitarne pomoi i starih zaliha. Struje ima makar i uz prekide. Telefoni u Pologu ne rade od 6. 4. 92. Goriva od neki dan ima dovoljno, cijena mu je malo via od 1 DEM. Promet je izmeu Mostara i Litice u prekidu od poetka rata. Iz Litice ima autobusna veza sa Splitom i Zagrebom. Veza s Bosnom ide linijom Posuje-RakitnoRisovac-Jablanica-Prozor-G. Vakuf. Ovaj put dobio je naziv Put spasa. Od jutros se ne uje Srpski radio Mostar. U Zagrebu se juer i danas odrava savjetovanje Duhovna obnova Hrvatske. U Sarajevu se vode borbe, 9 je poginulih. Karadi najavljuje primirje za ponedjeljak u 6 sati. uju se detonacije granata iz pravca Pjesaka. Su. 13. 6. 1992. Osloboene Dubrave i Stolac Pokoja etnika granata pada jo po Galcu. Slavuji tuku cijeli dan. Osloboeni su Domanovii, Aladinii, Crnii, Pjesci i Stolac. etnici sada vie bjee nego to su se nai nadali, usput sve pale. U Sarajevu je danas poginulo 26 osoba. U Gracu kod Posuja prisegnula je nova pukovnija Bruno Bui.
www.slobodanpraljak.com

90

D-25
Ne. 14. 6. 1992. Osloboena Buna Cijeli dan uo se tutanj iz mostarske kotline. Slavuji stalno pucaju. Do podne je osloboena Buna. Na Kupresu se vode estoke borbe ali bez pomaka linija. Na podruju bive Jugoslavije ima 1,400.000 izbjeglica od toga ih je u Hrvatskoj 535.000 a u Sloveniji 62.000. Francuski konvoj pomoi stigao je u Sarajevo. Grka jo uvijek spori ime Makedoniji. U Beogradu srpski patrijarh Pavle predvodi mar mira, gledam na TV, ima mnogo svijeta. Kasno, Pavle! Izgleda, to je vie spaavanje Srbije negoli briga za mir. Kola su srbijanske osvajake politike krenula niza stranu i treba ih spaavati svim sredstvima. Jugoslavija je izbaena iz natjecanja nogometnog prvenstva Europe, a upala je Danska. Filipinska vlada zabranila je ahovskoj delegaciji Jugoslavije nastup u Manili na prvenstvu svijeta u ahu. Po. 15. 6. 1992. Osloboeno Hodovo Juer je u Mostaru poginulo od etnikih granata 5 osoba, a 60 ih je ranjeno. U Sarajevu je juer formirana nova vlada BiH. Danas je trebalo nastupiti srpsko jednostrano primirje ali kao i uvijek od toga nema nita. U Ilijau su etnici masakrirali 40-ak muslimana. U Beogradu studenti demonstriraju protiv Miloevieva reima. Za predsjednika Jugoslavije izabran je Dobrica osi. Oko 16 sati uju se pucnji oko aerodroma. Nai su preli na lijevu obalu Neretve i potiskuju etnike. Oslobodili su Hodovo. Telefonski je potpisana deklaracija izmeu Hrvatske i BiH, izgleda nita posebno. Ponovo se uje Srpski radio Mostar i na njemu su borbene pjesme. Ut. 16. 6. 1992. Mostar osloboen Mirno jutro. Oko 10,45 Blato nadlijeu srpski avioni ali ne djeluju. U 11 sati Srpski radio Mostar, vjerojatno iz Nevesinja, prenosi zapovijed Krste Savia da se svi vojni obveznici od 18 do 60 godina jave u Nevesinje. Tko to ne uini, protiv njega e se pokrenuti krivini postupak ili e biti strijeljan zbog izdaje SAO Hercegovine. Na Radio Trebinju ve 10-ak dana vrte se zapisi srpskih pisaca iz 1. svjetskog rata ili balkanskih ratova. Ovim zapisima eli se podii etniki borbeni poljuljani moral, ako su ga uope imali.
www.slobodanpraljak.com

Danas sam na Ovojcima bio na sprovodu Josipa Bonjaka koji je u nedjelju poginuo na Starome mostu. Bilo je puno naroda iako je cijeli dan bila opa opasnost. U Mostaru gori pravoslavna crkva, a poar gasi HVO, pokazuje to i HTV. Danas je osloboen Mostar, Vrapii, Trijebanj a kasno noas osloboena je i zloglasna Fortica. Kau, etnici bjee panino prema Nevesinju. U Konjicu su etnici pogodili zatvor granatom i ubili 13 zatvorenih etnika. U Sl. Brodu poginulo je 5 osoba od dalekometnog srpskog topnitva s Motajice iz Bosne. U Beogradu srpski vojnici klee pred Skuptinom, a patrijarh Pavle demonstrira ulicama. To na HTV komentiraju: mole koji bi trebali marirati, a mariraju koji bi trebali moliti. Odlazak Miloevia s predsjednike stolice a dolazak osia komentiraju: sruio je Miloevia da ga spasi. Sr. 17. 6. 1992. Dinar BiH Jutros se ne uje Srpski radio Mostar, valjda su pobjegli u Nevesinje. Osloboen je mostarski aerodrom. Borbe se vode oko Stoca. Osloboeni su Oanii. etnici bjee iz B. Polja. Pronose se vijesti da etnici negdje u Velei imaju dalekometne rakete velike razorne moi. Je li ih stvarno imaju ili nas samo plae, to samo oni znaju? U Carigradu su zasjedale islamske zemlje u svezi pomoi BiH. Neke su od njih ve poslale humanitarnu pomo. Na Grobljanskom polju odrava se proslava povodom 750. godinjice bitke s Tatarima 1242. S kime se sve nismo borili, da bismo opstali? Vlada BiH najavila je BH-dinar u omjeru sa srpskim 1:1. U Hercegovini na slobodnom teritoriju upotrebljava se samo hrvatski dinar ili njemaka marka. e. 18. 6. 1992. Ponovo sam u Mostaru Siao sam u Mostar preko ovnice. Puno rupa na cesti od granata. Sa ovnice bih rekao da u Mostaru sve zdravo izgleda ali kad se doe meu kue, onda se vide velika oteenja od granata. Najsablasnije izgleda izgorjela Biskupija. Izvana obnovljena lijepa fasada na zidovima a sve drugo zjapi crno i prazno. Katedrala je gotovo sva izreetana mecima i gelerima, a jedna etvrtina krova razneena je granatama. Oko nje su mnoge rupe od promaenih etnikih granata. Kamen s kojim je bila obloena uglavnom je sav izrazbijan. Danas je prvi put napadnut Gradaac. Veeras su etnici topovima napali Slipie i Krivodol, pucnjava se ula dugo u no.

91

D-25
Pe. 19. 6. 1992. Osloboeno Bjelo Polje, konflikt HOS i TO Ponovo se uje Srpski radio, samo su mu promijenili ime u Srpski radio studio Hercegovina. U 11 sati dobro lae da se srpske zastave vijore na Buni i Sjevernom logoru. U Travniku i Vitezu dolo je do konflikta izmeu TO i HOS-a u Mostaru su trzavice izmeu HVO i TO, nekih nesporazuma ima i u Stocu. Kau da je omjer branitelja u Mostaru 6.000 u HVO i oko 1.000 u TO. U HVO su mnogi muslimani dok u TO ima malo Hrvata. U HOS-u u Hercegovini su uglavnom muslimani iako su Hrvati glavni zapovjednici. Kau da muslimani po hrvatskim nazivom sviaju svoje raune, pale pravoslavne crkve, pljakaju i pale srpske kue. Ovaj podatak o HOS-u treba provjeriti je li istina jer se radi o priama koje krue u narodu. estoko je napadnut Dubrovnik, borbe se vode oko Dervente. Kau da su etnici ponovo bili zauzeli Stolac i ponovo su istjerani. Nai iste B. Polje. Kod sarajevskog aerodroma etnici su zaklali 40-ak muslimana. Zdenko krabalo novi je hrvatski ministar vanjskih poslova, nije lan nijedne stranke. Danas se predstavio novinarima. Zagrebaki Vjesnik prestao je izlaziti zbog financijskih razloga, a isto se dogodilo neki dan tjedniku Danas. Od poetka rata u BiH poginulo je oko 7.200 osoba a ranjeno oko 25.000 a nestalih ima oko 30.000 u izbjeglitvu je 1,303.000 osoba od toga 603.000 u BiH, ostali su izvan republike. Su. 20. 6. 1992. Obilaenje Hercegovine Obiao sam radi Crkve na Kamenu cijelu srednju Hercegovinu i snimao situaciju o razruenim upama. O tome piem opirno u CnaKu br. 6-7/92. Samo ukratko navodim upe u kojima su oteeni crkveni objekti: Lj. Dolac, Kruevo, Tepii, itluk, Gradina, apljina, eljevo, Grljevii, Gabela, Hrasno, Hutovo, Gradac, Domanovii, Aladinii, Prenj, Stolac, Rotimlja, Trebinja, Ravno, B. Polje, Konjic, ujica (za Nevesinje i epan Krst kasnije smo saznali da su te crkve unitene). Pale su mnoge srpske kue na lijevoj obali Neretve u Tasoviima i itomisliu, tu gori i srpski manastir. Mislim da je bilo puno boljih rjeenja, za srpsku imovinu, od palei. Vlada BiH proglasila je ratno stanje, mobilizaciju i radnu obvezu. etnici su tukli po Stocu granatama s Hrguda. Ne. 21. 6. 1992. Vraaju se izbjeglice Borbe se vode u Sarajevu, Tuzli, Posavini, Jajcu, rubovima stolake (Barane) i mostarske opine. Zapovjednik francuskih snaga na sarajevskom aerodromu trai uvjet od 48 sati mira, inae se povlai. Srbima nije do mira pa pucaju. Danas sam imao mise u polokim sklonitima, broj naroda naglo se poveao, to je znak da su se mnoge izbjeglice vratile iz Dalmacije. etnici su otetili HE Mostar. U Mostaru u katedrali slavljen je patron Majka Crkve i ujedno misa za sve pale branitelje. Bilo je prisutno puno svijeta iako je jo uvijek nesigurno kretati se gradom kojeg etnici uvijek mogu zasuti granatama. Po. 22. 6. 1992. Prekid odnosa s YU Dobriu su noas minirali neke srpske kue iji su vlasnici otili u etnike (Stevo Slavi). Borbe se vode oko ibenika, a u Sarajevu su opet stradali civili od nenadane granate. Radio o Hercegovini uti kao da je rat u Hercegovini zavren. U Travniku izmeu HVO i TO su neki sporovi. Spor je mirno rijeen. Danas je godina dana od etnikog napada na Slavoniju. U Hrvatskoj se slavi dan antifaistike borbe. BiH je prekinula sve odnose sa Srbijom i Crnom Gorom. Autor: Radoslav Zovko Naslov: Mostarski dnevnik 1991.-1996. Izdanje: Mostar, 1999.

92

www.slobodanpraljak.com

Stjepan iber: Prevare, zablude, istina - ratni dnevnik 1992


26. novembar 1991. Iz Beograda dolazi nareenje, vjerovatno na Vukosavljeviev prijedlog, da moj pomonik potpukovnik Jovo Vukobrat ide za komandanta brigade TO u 5.K, tj. u Bosansku krajinu. Ta brigada bit e potinjena lino krvniku Uzelcu, prei e rijeku Savu i boriti se protiv hrvatskih domoljuba na pakrako-gradikom bojitu. Vukobrat nareenje prima sa negodovanjem, preda mnom, ali pred Vukosavljeviem nije bilo tako. O tome obavjetavam naelnika taba Fikreta Jakia, a on samo kae: Mora se, izvrite nareenje. Na moj komentar: Znai, vei konja gdje ti gazda kae, on se samo smije. Oruje TO RBiHse masovno pljaka 4. decembar 1991. Svi magacini tabova TO iz regije Mostara su jedne noi obijeni od neidentifikovanih pripadnika JNA i sva sredstva su odvezena u nepoznatom pravcu. ovjek koji mi je to javio putem telefona rekao je da je moj i prijatelj Bosne i Hercegovine. Preko svojih, drugih prijatelja saznajem da se nou pojavio Spase Tatalovi, tada pukovnik JNA i nekadanji moj prijatelj, sa ovlatenjem komandanta hercegovakog korpusa generala Strugara. Taj papir je pokazao pukovniku Mitovu, D-25 komandantu OkTO Mostar, a ovaj mu sve dozvolio to god je Tatalovi zahtijevao. Na taj nain biva JNA totalno je razoruala teritorijalnu odbranu Hercegovine. Bugarin Boris Mitov je o tome izvijestio samo generala Vukosavljevia. Drugi dan pokreem postupak, a kao razlog navodim to to je Mitov sve dao bez ikakvog dokumenta o primopredaji te traim da za to odgovara. Drugi razlog za pokretanje postupka nisam mogao nai.

D-26

znaila da se materijalna sredstva, koja je na narod kupovao za svoj novac i za svoju odbranu, dodjeljuju armiji koja je iz dana u dan sve vie bila srpska, a ne narodna, i sve vie etnika i agresorska. 6. januar 1992. Pukovnik Ostoji, forsira povlaenje protivavionskog naoruanja TO iz preduzea kao to su Famos, Unis, eljezara Zenica, Krivaja Zavidovii i druga, sa obrazloenjem da to njima nije potrebno. Govori da je to odluka iz Beograda da se oruje povue u skladite JNA, kako se stranke ne bi poubijale izmeu sebe. Dakle, totalno prozirno obrazloenje. (Zar to Predsjednitvo RBiH i Ministarstvo odbrane RBiH nisu shvaali? Zar nisu znali da se time totalno razoruava narod nae drave?) Istoga dana pukovnik Pavlovi na kolegiju komandanta izvjetava da su u Loparama, Ugljeviku i ipovu postavljeni novi komandanti OpTO. Postavljeni su ljudi iz SDS, a raniji komandanti su bez obrazloenja smijenjeni. Sve je uraeno a da mi na kadrovskom savjetu nismo bili upoznati. Bili smo stavljeni pred svren in. Poinje panika 1. april 1992. Sve mirie na rat. Atmosfera je naelektrizirana u itavoj Republici a posebno u Sarajevu. HOS-ovci su prethodni dan bili zauzeli nastavni centar TO u Vareu, ali su se jutros povukli. Meutim, snage HOS-a zauzele su OkTO Livno. Oduzeli su motorna vozila, ratni plan, mobilizirali su ljudstvo i borbe su ve poele u trouglu uicaKupresTomislavgrad. Napad na BH gradove 11. april 1992. U Viegradu je stanje dramatino: nivo vode Drine i akumulacionog jezera je povean, a Murat abanovi je sa svojim ljudima zaposjeo branu i prijeti miniranjem. U Modrii su snage JNA zaposjele stanicu javne bezbjednosti, SO i radiostanicu. U Bosanskom Brodu uju se snane artiljerijske detonacije. Foa se intenzivno bombardira iz zraka i sa zemlje. Gaaju se iskljuivo muslimanska naselja. U apljini se Bivolje Brdo ravna sa zemljom, a i sam grad je obasut granatama. U Tuzli je JNA izala iz garnizona i zaposjela cestu prema Graanici. U Goradu, u Azotaru Vitkovii, ula su neidentificirana lica i prijete isputanjem amonijaka u Drinu. Zvornik kontrolie JNA a narod ga masovno naputa. U Mostaru su od srpskih teritorijalaca, odnosno etnika, zaposjednute hidrocentrale Mostar i Salakovac. itluk

18. decembar 1991. Dobivam izvjetaj da su Uzelevi etnici obili skladite OpTO u bosanskoj Krupi i pokrali sve to je bilo u njemu. Vukosavljevi je to prokomentarisao jednostavno: A ta mi tu moemo? Na moj prijedlog da se o tome izvijeste Beograd i Predsjednitvo BiH, odgovorio je: Nema potrebe, znaju oni da je sve to je uzeto u sigurnim rukama. 23. decembar 1991. Dobivamo nareenje iz SSNO-a da se naoruanje i municija TO razmjeta na nove lokacije, po planu komande 2. VO i to na lokacije za koje nee znati niko iz RTO. Insistiram da Vukosavljevi i Jaki o tome izvijeste Predsjednitvo RBiH i otvoreno tada prvi put upotrebljavam termin prevara i kraa. Jaki me pred Vukosavljeviem upozorava: Pazite to govorite, to su krupne rijei. Mislim da Predsjednitvo o tome nikada nije bilo upoznato. Meutim, ta odluka je

www.slobodanpraljak.com

93

D-26
zasipaju granate. Derventa je okupirana. Na Kupresu JNA i rezervisti pale hrvatska sela. 12. april 1992. U jutarnjim satima Sarajevo se estoko i nemilice razara, pali i unitava, ali i pljaka. Naime, toga dana su poele masovne pljake i obijanje prodavnica, skladita i stanova. Iako su naa policija, na ijem elu je bio Jusuf Puina, i specijalci MUP-a sa Draganom Vikiem na elu, tada nastojali sprijeiti pljakanje grada, mislim da je bilo prioritetnije izvriti nareenje Predsjednitva da se Sarajevo mora odbraniti i vanije je bilo dati sve snage da se glavni grad spasi od okupacije i ne dozvoli agresoru da ue u njega. Zbog toga je veina policije, zajedno sa snagama TO, bila angairana na preko 60 kilometara dugim linijama odbrane grada. U Aleksinom Hanu kod Jablanice, na magistralnom putu Sarajevo Mostar, uniten je most pomou eksplozije cisterne sa gorivom. U Mostaru JNA je zaposjela preduzee Soko, obila magacine graevinskog materijala Velmosa i sav materijal odvezla. U Neumu avioni jugovojske bombarduju rubne dijelove grada, a vie puta iz artiljerijskih orua pogoen je i sam grad. U Stocu, most na Radimlji je sruen i prekinuta je putna komunikacija Stolac Domanovii. Na releju Majevica, kod Tuzle, ukljuen program TV Srbije. U Zvorniku se vodi borba izmeu etnika i pripadnika TO na Kula-gradu koji dre branitelji. etnici minobacaima tuku Kula-grad. U Foi, u MZ Alada, gore objekti, a Muslimani se sele ka Ustikolini i Goradu. itluk je i danas teko raketiran. Avijacija JNA je bombardirala iroki Brijeg, ali su branioci uspjeli oboriti jedan avion. Istog dana stiem utisak da itavo Sarajevo gori. To se posebno jasno moe vidjeti nou. Od paljevina i vatre nebo je gotovo potpuno osvijetljeno. Sakib Mahmuljin prenosi mi informaciju da je Imra Agoti, nekadanji pregovara u ime hrvatskih oslobodilaca sa agresorskom JNA u Zagrebu, nazvao Operativni centar i nudi nam svekoliku pomo. O tome izvjetavam ministra odbrane i predsjednika. Iz Bihaa se javlja Edin Halilagi da su zavrili mobilizaciju snaga TO. To je uinjeno i u Cazinu i Velikoj Kladui. Vri se uvjebavanje, obuka vezista. Iz Tuzle se javljaju Vahid Karaveli i Fehim. Kau mi da je planirano zarobljavanje nekoliko tenkova JNA. Meutim, vrlo rano ujutro, Fehim ponovo naziva i pita da li mi stojimo iza akcije Karavelia. Naime, njih dva su doli u sukob, a sve radi loe procjene elja i mogunosti. Fehim smatra da su elje i namjere Karavelia suvie optimistike i da mi nemamo ni snaga ni sredstava za njihovu realizaciju. O svemu izvjetavam komandanta Efendia. Javlja se Jure Karlui, potporunik PVO bive JNA, koga zapoljavamo u naem Operativnom cen94

tru. Dolazi mi Safet Isovi, poznati pjeva narodne muzike, dostavlja nam informacije iz Rajlovca da oficiri Albanci ele da nam se prikljue, ali ne znaju kako. 13. april 1992. Dok na jutarnjim vijestima general Kukanjac izjavljuje da je jedina vojska u BiH njegova JNA, dobivam informaciju da je, dan poslije sklopljenog primirja, iroki Brijeg ponovo granatiran i raketiran, a posebno naselje Gradac. U Mostaru je sruen dalekovod u Meinama, a u junom dijelu grada srpski rezervisti nastavljaju pljaku. U apljini je izvren prepad na vojni objekat od HVO i TOBiH, a JNA prijeti bombardiranjem grada. Avijacija JNA je u ranim jutarnjim satima djelovala po Neumu i Kleku. Bosanski Brod je zasut granatama, a jedna je pala u krug Rafinerije koja gori. U Sarajevu se intenzivno napada Stari Grad, koji je u plamenu. U Viegradu je neprekidna paljba iz pravca Sjemea po muslimanskim naseljima. U Gorade se slijeva veliki broj izbjeglica iz Foe. Komandant JNA iz Zenice prijeti raketiranjem Busovae, ukoliko se ne dozvoli smjena strae u skladitu koje je na putu ka Kaunima i Kiseljaku, a koje su opkolile snage HVO i TO. Istog dana organiziramo i izvodimo zapreavanje po gradu: postavljanje barikada i jeeva i organiziramo rukovoenje time iz jednog centra, iz Gradskog taba TO. Kolona kamiona JNA sa oko 50 vozila ula je u Faletie i izvlae materijalna sredstva u brda i na Pale. Organiziramo oruani napad na aerodrom Butmir, pod rukovodstvom MUP-a BiH. Ovdje smo imali malo uspjeha radi nedostatka municije. Poslije postavljanja barikada i prepreka po Sarajevu odredili smo koridore po kojima se jugovojska ubudue moe kretati, jer se ona jo nalazi u kasarnama u gradu. Iz Gradaca mi se javlja komandant OpTO porunik Osmi i sa njim dogovaram da Ivo Mijaevi, potpukovnik JNA, bude komandant a on, njegov zamjenik, to bez razmiljanja prihvata. Dobivamo prijedloge iz Bihaa od Edina za postavljanje komandanta i druge prijedloge. (Edin Halilagi predlae Osmanagia za komandanta.) Faletii se prazne ali se i miniraju. Jugovojska evakuira tehniku iz KMT, ali mi postavljamo jeeve i onemoguavamo im realizaciju tih namjera. Tako smo blokirali KMT u tri pojasa. Rezervni kapetan Zec iz Rudog mi javlja da veliki broj kamiona putuje ka Rudom iz Uica i Viegrada. Javlja mi se Juki iz epa i obavjetava o situaciji u tom gradu. U ivinicama mala guva: Osman Foakovi, predsjednik SO, trai u ime naroda da se Vaha (Vahid Karaveli) seli iz ivinica, jer su snage TO zaplijenile jedan tenk od JNA a Vaha ne da da se on vrati agresorskoj vojsci koja prijeti da

www.slobodanpraljak.com

D-26
e u protivnom sravniti ivinice sa zemljom. Na kraju Vaha slua moj savjet, onesposobljava tenk i problem se rjeava dosta povoljno za nas. Brko je opkoljeno, Gradaac isto tako a Bijeljina okupirana. Komanda 17. korpusa je iselila iz grada i smjestila se na KM u Ljepunicama. Na nonoj analizi zakljuujemo da HVO i HOS rade i vode borbu protiv agresora odvojeno jedni od drugih, a i odvojeno od TO. Nema nikakve koordinacije. Iako je dananji dan bio naporan i pun dinamike, dolazak Sefera Halilovia i njegovih saradnika u nae redove je unio vie samopouzdanja i optimizma. Stiem dojam da taj ovjek zna ta hoe, a esto ostavlja utisak da sve zna, mada nije tako. Beogradski scenario se realizuje 14. April 1992. Brko je u potpunom okruenju od JNA i paravojnih formacija SDS-a. U Bijeljini su razoreni i uniteni svi stambeni i privredni objekti u vlasnitvu Muslimana, a iz Bijeljine se Arkanovim etnicima za napad na Zvornik prikljuilo oko 250 dobrovoljaca naoruanih do zuba. U Sarajevu, poslije izvlaenja tehnike, raketirani su Faletii i Vasin Han. Puca se u rejonu Mejtaa, Mojmila, Alipainog Polja i Vraca. U Viegradu, poslije putanja vode iz brane, naselje Due je potopljeno od udara talasa. U Foi situacija bezizlazna. U Mostaru se vode borbe izmeu snaga TO i jedinica JNA koje pljakaju preduzea, a vojska JNA pali kue u podruju Gnojnica. Na apljinu se otvara artiljerijska vatra, a iz aviona se bacaju kasetne bombe. Pogoeni su crkva i damija a zapaljen je hotel Mogorjelo. Organiziram distribuciju naljepnica sa oznakom TOBiH. Iz Zenice se javlja Ramiz uvali i trai naljepnice i novac. Edin iz Bihaa insistira da se to prije za komandanta odredi Osmanagi, a iz Tenja se javlja Mirsad eman i izvjetava da je formiran tab TO, a da susjedne opine nisu nita na tom planu uradile. 15. april 1992. U Sarajevu je na GRAS palo vie granata i oteen je veliki broj vozila. Tramvajski saobraaj je prekinut. U podruju Nedaria otvara se vatra i ne dozvoljava kretanje graana. etnici su zarobili dva oficira za vezu Unprofora. Saznajem da iz pravca Kalinovika kree miljevinski odred dobrovoljaca prema Foi. Jedinice uikog korpusa su ule u Viegrad i zauzele hidroelektranu. U Mostaru srpska i JNA vojska hapsi i odvodi ljude u nepoznatom pravcu. Iz topova se puca po gradu i uniteno je mnogo kua, kao i dalekowww.slobodanpraljak.com

vod. Preduzee Soko je u potpunosti opljakano. Stolac je potpuno opkoljen od snaga JNA a vri se hapenje pripadnika policije. U Bosanskom Brodu vode se estoke borbe uz upotrebu artiljerijskih orua. Iz Modrie mi se javlja Osman Zeljkovi, komandant taba TO, koji nije htio mobilizirati tab TO i veli da je u Modrii mirno iako je JNA okupirala grad. Javljaju mi se iz Gradaca Osmi, iz Odaka Mirsad, iz Brkog Marko Boanovi, iz Tenja Muovi, iz Travnika Nijaz, a iz Tuzle Fehim obavjetava da je Vaha preuzeo funkciju i da nee biti nesporazuma. Iz Gorada javljaju da stranke pomalo preuzimaju rukovoenje jedinicama, a zaobilaze okruni tab TO. U optinski tab TO uzeli su ljude bez konsultacija sa OkTO. Najgora situacija je u viegradu. Javlja mi se Abidin Deljanin sa desetak nama vjernih ljudi, meu kojima su Ogorelac, Maltari, Sari i drugi koji su u kasarni Jusuf Donli, koja je jo u rukama JNA. Izdajem mu konkretne zadatke. epe, Zavidovii i Maglaj nas izvjetavaju da su nam poslali prijedloge za novi sustav rukovodstava TO u tim opinama. Kontaktiram sa gospoom Huber, iz Meunarodnog crvenog kria, i dogovaramo pomo Sarajevu. Vladimir Srebrov mi donosi podatke da Srbi sa Pala prijete Srbima u Sarajevu. Majstor Ramadanovi dolazi i navodi da on sam moe kasarnu Viktor Bubanj dii u zrak, samo trai od mene odobrenje i nareenje. On je ve izvrio sve pripreme u kotlovnici koja je na plin i u kojoj radi. Odluno mu to zabranjujem i dokazujem da bi to bila katastrofa za stanovnitvo oko kasarne, a moda i za itav grad. Sefer Halilovi na sjednici kolegija komandanta predlae to ofanzivniji i to agresivniji psiholoko-propagandni rat protiv agresora. 16. april 1992. U Sarajevu napadnuta zgrada Elektroprivrede BiH, vojska JNA izala na dobrinju i Mojmilo. Iz Viegrada javljaju da su iz Srbije stigli beli orlovi a granate padaju itav dan na grad, naroito na lijevu obalu Drine. U Goradu je oko 15.000 izbjeglica. Grad gori. U Mostaru se vode estoke borbe uz obostranu artiljerijsku paljbu. Na itluk se puca iz svih artiljerijskih orua. Na iroki Brijeg se sruila kia granata. Brko se granatira iz vojnog objekta, iz skladita u Krepiu. U Doboju je zgrada pote potpuno unitena. Derventu i okolna sela napada oko 900 srpskih teritorijalaca. Na kolegiju taba TO razgovaramo o linoj i kolektivnoj sigurnosti, o tajnosti dokumenata, jedinstvu taba i dr. Odluujemo da u Visokom formiramo artiljerijski divizion 122 mm. Javlja mi se Kadir Jusi iz Visokog, a uvali iz Zenice prenosi poruku da HVO tzv. Herceg Bosne nee pod

95

D-26
komandu TO, a HOS pristaje. Iz Prozora se javlja ili i kae da je tamo strah i panika i da je poelo iseljavanje i Muslimana i Hrvata ka zapadnoj Hercegovini, a to podrava bivi komandant Bori. Iz Maglaja se javlja Sulejman Herceg, iz Visokog Huso Avdagi, iz Doboja Mirsad Durmi, koji kae da ima jau etu od 150 ljudi, koja je dobro naoruana i nalazi se oko sela Kladari, na izlazu iz Doboja ka Derventi. Iz visokog se javlja Halim Avdagi, komandant taba TO. Avdo Hebib me izvjetava da je Republika Hrvatska pozvala na mobilizaciju stanovnitvo apljine. 17. april 1992. Na Sarajevo je iz pravca Vraca, Trebevia i Lapinice otvorena snana minobacaka i pjeadijska vatra. Puca se u Hrasnici, Ilidi i Hadiima, gdje su pripadnici srpske milicije zauzeli objekte umarstva. U Mostaru vlada prava anarhija. Neviene su pljake drutvene i line imovine. Gotovo sva preduzea u junom dijelu grada su opustoena. Drim govor na ispraaju posmrtnih ostataka generala Muje Mujkia, uz stalno pucanje iz pravca Betanije. Mislim da je Mujo Mujki bio i posljednji ovjek koji je pokopan na groblju Bare u toku rata. Na sastanku kolegija komandanta dogovaramo o formiranju specijalne jedinice pod komandom Kerima Luarevia-Doktora. Nareujemo forsiranje diverzantskih djelovanja sa osnovnim ciljem zapljene to vie ratnog plijena. Franjo Pleko i Himzo Peenkovi dobijaju konkretne logistike zadatke. Uveer kontaktiram sa Safetom Hadiem i saznajem da 15 kamiona idu iz Ilijaa ka Pretisu starim putem, a Ismet Dahi iz Starog Grada daje prijedloge kako pomoi Vogoi. Lice koje se ne eli predstaviti telefonom mi u 23 i 15 minuta javlja da nas kamioni iz Ilijaa zavaravaju jer preko Skakavca, novoprokopanim putem, odlaze posebna vozila kojima se ele pokupiti sredstva iz Pretisa. Isto lice kae da preko Vuje Luke i Betanije etnici prokopavaju put prema TAS-u u Vogoi. Tano u pono dobivam informaciju da 100 tenkova iz Glamoa kree ka Livnu. 18. april 1992. U jutarnjim satima, prilikom napada naih snaga na tvornicu Pretis, poginulo je pet naih boraca, dok su 23 ranjena. Zgrada Skuptine Republike i zgrada UNIS-a, gdje su prostorije Djeje ambasade, jutros su na udaru agresorske artiljerije sa brda. U Foi se kue pale, ljudi teroriu i odvode u nepoznatom pravcu. Poginule niko ne sahranjuje. U Mostaru srpski ter96

oristi uz asistenciju JNA oduzeli vie vozila raznih preduzea i organizacija. Na Ilie i Cim padaju granate sa brda Hum. Ima dosta poginulih. U naselju Centar-2 iz vojnog kamiona dijeljeno oruje. U apljini snana artiljerijska i pjeadijska paljba. Ima poginulih i povrijeenih. U Tuzli na aerodrom Dubrave, iz Srbije, stiglo 10 tenkova sa istaknutim srpskim zastavama. U Oraju razoruani pripadnici aktivnog i rezervnog sastava milicije. U Derventi se cijelu no puca. Ima puno mrtvih a kue gore. U Bosanskom amcu sa desne obale rijeke Bosne granatirano hrvatsko selo Prud. Zvornik je totalno opustoen. Kasno nou saznajem da su nae jutronje akcije na tvornicu PRETIS uspjele ali je meu poginulim i dobar ovjek i veliki patriota Safet Hadi. Dobivam dojavu da komanda kninskog korpusa dolazi u kasarnu Maral Tito. Iz visokog mi se javlja Mustafa Polutak da je u 10 sati i 45 minuta HOS uao u kasarnu. Javlja mi se Bahtanovi iz Pretisa, koji je bio zamjenik generalnog direktora, i navodi podatke o sredstvima koja su ostala u tvornici. Predlae da se Tintor i Risto Bajala to prije uhapse. Naglaava da je Zurovac opasan ovjek, a da je Seid Mornjakovi najpogodniji za suradnju. Reguliemo da tvornicu Igman u Konjicu obezbjeuje TO i to nalaemo direktoru. On se protivi tome, ali mu tada aljemo nareenje, kojim reguliemo da itavu tvornicu mora predati TO Konjica. Pet vozaa tenkova predajemo komandantu Talijanu. 19. april 1992. Stanovnici Dobrinje nalaze se na unakrsnoj vatri jer se puca sa Mojmila, Vraca i Vojnikog Polja. U Vogoi ukradena troja vatrogasna kola sa kompletnom opremom. U Neumu u strogi centar grada padaju granate. Na selo Miletii kod itluka ispaljeno oko 500 granata. Most u itomisliima potpuno sruen... Ponovo je minirana pruga izmeu Konjica i Jablanice. Srebrenica je potpuno blokirana. Vode se borbe izmeu jedinica TO i srpskih dobrovoljaca. Na razmjeni zarobljenika angaujemo Muira Brkia, biveg potpukovnika, inae doktora prava. Odluujemo da damo prioritet odbrani pravaca kojima bi se moglo presjei Sarajevo. Poseban akcenat dajemo ishrani i smjeni jedinica na poloajima. Angairamo se na nabavci bombi iz Bugojna, PT mina iz Breze te zolja i osa. Odluujemo da kasarne neemo napadati ali emo zahtijevati da se kulturno i ljudski predaju. Na raspolaganje nam se javljaju ljekari Bai, ovrk i Sari, koji su napustili Vojnu bolnicu. Iz Konjica izvjetava predsjednik SO da su svu robu iz Igmana izuzeli i sakrili na sigurno mjesto, a uhapsili oficira bezbjednosti te tvornice. etnici ultimativno trae njegovo putanje, inae e granatirati Konjic. Javlja mi se porunik Rusmir Kuri, ininjer, koji je uspio pobjei iz Mostara, jer je roeni Sarajlija.
www.slobodanpraljak.com

D-26
U pola noi raspravljamo ta li se deava na Zlatitu koje je IKM (istureno komandno mjesto) sarajevskog korpusa, a u kome su sigurno Ante Karanui, a vjerovatno i Asim Dambasovi, moda Enver Hadihasanovi, bivi komandant 43. mtbr. Da li je sa njima i Rasim Deli, potpukovnik i jedan od najkolovanijih i najboljih oficira bive JNA koje sam poznavao? 20. april 1992. U Mostaru je artiljerijska kanonada sa brda po itavom gradu. Kod Sokolovog motela skoncentrisane su jake snage JNA. U Sarajevu minobacakom vatrom napadnuti Jaredoli i irokaa. Organizirano se odvlae sredstva iz Pretisa pod zatitom srpske milicije. Na Ilidi je potpuna blokada od srpske milicije koja ne dozvoljava odlazak na posao. U Foi je stanje dramatino. Bradati etnici u gradu pale privatne kue Muslimana, a pojedina sela su totalno popaljena. Bosanski Brod je pod artiljerijskom kanonadom iz pravca srpske opine Bosanski Brod. U Sanskom Mostu zapaljena zgrada SO u kojoj su bili pripadnici milicije muslimanske i hrvatske nacionalnosti. Na sastanku sa komandantom okrunog taba TO Mustafom Hajrulahoviem utvrujemo da oklopni transporter JNA parta po Novom Sarajevu. Hajrudin uman trai jednu zolju ili osu pa da organizira njegovo unitavanje. Organiziramo pojaano obezbjeenje objekta zgrade Predsjednitva. Imamo dovoljno ljudi, ali imamo svega etiri automatske puke i jedan korpion, izvjetava Fikret Muslimovi. Saznajem da su u apljini formirali dva bataljona TO, ali je jedan muslimanski pod zapovjedanjem Deme Najetovia, a drugi hrvatski. Na sastanku kolegija komandanta izdajemo nareenje o zabrani uzimanja motornih vozila graana i preduzea od pripadnika TO na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. aljemo ljude na ispomo u Stari Grad i Novo Sarajevo da pomognu pri formiranju jedinica. Istiemo problem prislukivanja veza i protivelektronske zatite. Predveer me poziva ministar Doko i nareuje da od danas u zgradu Republikog taba, odnosno u zgradu Predsjednitva, ne mogu ulaziti i raditi u RTO Mladen, Valentina i Kemo Beirevi, te Huso Paravli, Devad Jusi, Marija Pavlovi, Himzo Peenkovi, Vehbija Kari, Ivan Slaviek i jo neki, koji su od prvog dana rata sa nama. Kad sam ga upitao ta to znai, odgovorio mi je da oni sarauju sa etnicima i imaju mjeovite brakove. Odgovorio sam mu: Gospodine ministre, dok sam ja ovdje bit e i oni, a kad budem mrtav, onda ih moete izbaciti. 21. april 1992. Iz Konjica se stanovnitvo poinje iseljavati i to veinom Hrvati, a i Muslimani. U apljini je jaka pucnjava u blizini kasarne. Avioni raketiraju Grude. U Mostaru pljake i dalje traju. U irokom Brijegu je nanesena ogromna teta od bombardovanja. U itluku bombardovana zgrada opine. U Derventi su jake detonacije a po gradu se vode uline borbe. Permanentno se rui industrijska zona. Iz Brkog se civilno stanovnitvo masovno iseljava jer tenkovi ulaze u grad. U Zvorniku branioci grada i dalje pruaju otpor agresoru. Srpske jedinice vre masovna strijeljanja u Bratuncu i Srebrenici, a kamionima odvlae imovinu preko Drine. Zapoinje artiljerijski napad na Odak iz sela Miloevca, s desne obale rijeke Bosne. U Travniku je sukob izmeu etnika i pripadnika TOBiH. U Sarajevu eeljevci, pripadnici SDS i srpskog MUP-a pokuavaju pjeaki napad na grad. Granatiranjem se razaraju vitalni objekti u opinama Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Pogoen je RTV dom a poslovna zgrada Unioninvesta je izgorjela do temelja. Puca se na ekipe hitne pomoi. Vode se uline borbe. Ima mnogo mrtvih i ranjenih. Saobraaj i kompletan ivot u Sarajevu su paralizirani. Toga dana donosimo odluku da grupa starjeina izae iz Sarajeva u rejon Kiseljaka, Konjica i Visokog i pripremi organizaciju napada na agresore sa lea. Iz elebia mi javljaju da oko 150 ljudi (pod vostvom Narcisa Hasiia), koji imaju mnogo municije i oruja, razmatraju kako da nam to doture u grad. Ranjavanje Alije Delimustafia 22. april 1992. Veoma estoki napadi iz svih pravaca izvode se na Sarajevo. Gaani su, izmeu ostalih, Dom milicije, zgrada MUP-a i Katedrala. Navodno je bio ranjen u ruku tadanji ministar unutranjih poslova BiH Alija Delimustafi. On se od tog dana po Sarajevu kretao sa ljemom na glavi i zavijenom rukom. Oevici tvrde da nije bio ranjen, jer se za vrijeme granatiranja nije nalazio u svom kabinetu, koji je uistinu bio pogoen. Istog dana pogoen je Olimpijski muzej, a sportska dvorana na Mojmilu je zapaljena. U Trnovu je dramatina situacija, jer su ubijena tri rezervna milicionara. U Foi se nastavlja maltretiranje i hapenje Muslimana. Na Bosanski Brod je ponovo izvren topniki napad. U Mostaru je podruje Ilia i Cima opet granatirano i mitraljirano iz aviona, a 56 srpskih snajperista djeluje po gradu iz Konaka. Svi su oni iz Aleksina Hana iz Srbije. U Bosanskoj Krupi agresor napada stanicu milicije i objekte od vitalnog znaaja koje brane jedinice TOBiH. U Zvorniku su nae jedinice prele u protivnapad. U Odaku se vodi totalni rat sa agresorom i to svim oruima i orujima.

www.slobodanpraljak.com

97

D-26
Dobivam informaciju da je jedna naa eta opkoljena na Butmiru i ima dvadesetak ranjenih boraca. Hitno organiziramo deblokadu i slanje pomoi. Kasno nou iz taba TO Odak izvjetavaju me da se nisu sa Srbima uspjeli dogovoriti, jer su dogovore obavljali zadnjih desetak dana. Uglavnom su od danas u totalnom ratu sa njima. 23. april 1992. Sistematski se razara Mostar. Sa Velea je pogoena podstanica UNIS-ovog aluminijumskog kombinata. teta je ogromna. Sruen je dalekovod prema Gorancima, a snajperisti podlo ubijaju prolaznike po gradu. Nastavljaju se pljake po Buni, Jasenici i samom gradu. apljina gori. U Doboj stiglo 250 belih orlova, a napada se Johovac, gdje je veinsko hrvatsko stanovnitvo. Bosanski Brod je bez vode i struje. Odaku etnici prijete da e to biti drugi Vukovar, te da e ako se branioci ne predaju grad granatirati lunama.

Stjepan iber: Prevare, zablude, istina: ratni dnevnik 1992. (Rabic, Sarajevo, 2000.)

I.

Oruane snage SFRJ 1985.

98

www.slobodanpraljak.com

Operacionalizacija JNA 1987.

II.

www.slobodanpraljak.com

99

III.

Operativni razvoj OS SFRJ 1992.

100

www.slobodanpraljak.com

Vojne oblasti 1992.

IV.

www.slobodanpraljak.com

101

V.

Raspored snaga JNA u BiH 20.oujka 1992.

102

www.slobodanpraljak.com

Agresija Srbije, Crne gore i BiH na Hrvatsku

VI.

www.slobodanpraljak.com

103

VII.

Ukupna jaina snaga JNA I VRS 1992. i 1993.

VIII.

Sastav 10. i 4. korpusa VRS

104

www.slobodanpraljak.com

Sastav 5. i 9. korpusa VRS

IX.

Sastav 17. korpusa VRS

X.

www.slobodanpraljak.com

105

XI.

Plan napadne operacije na Hrvatsku 1991.

106

www.slobodanpraljak.com

Plan napada JNA na BiH i Hrvatsku prema knjizi admirala Cokia

XII.

www.slobodanpraljak.com

107

XII.a

Plan napada i napad JNA i VRS na juni dio Republike Hrvatske s teritorija BiH (1991-1992, prva polovina)

108

www.slobodanpraljak.com

Opa poetna zamisao agresije na Hrvatsku i Sloveniju iz knjige Martina pegelja

XIII.

www.slobodanpraljak.com

109

XIV.

Plan napada na Hrvatsku poslije povlaenja JNA iz Slovenije ( srpanj 1991. ) -iz knjige Martina pegelja

110

www.slobodanpraljak.com

Plan napada JNA na BiH i Hrvatsku prema knjizi admirala Cokia Jug Hrvatske (1992.-1993.)

XIV.a

www.slobodanpraljak.com

111

D-27

Perazi Gavro: Meunarodno ratno pravo


opravdano to oznaiti aktom agresije vodei rauna o drugim okolnostima, jer akti u pitanju ili njihove posledice, nemaju vei znaaj. To znai da se za lake povrede mira moe izbei kvalifikacija agresije ako to smatra opravdanim Savez bezbednosti, a u vezi sa tim sledie i druge mere tog organa. U l. 3. definicije agresije, nezavisno od toga da li je rat objavljen ili nije, nabraja se vie akata (uz ogradu iz l. 2) koji ine delo agresije: a) Invazija ili napad na teritoriju jedne drave od strane oruanih snaga druge drave, okupacija, ak i privremena, koja je posledica takvog napada ili invazije, aneksija koja je posledica upotrebe sile dela ili cele teritorije druge drave. Moe se zapaziti da su redaktori tog lana uzimali u obzir vojno razlikovanje napada i invazije, jer napad moe da bude i bez invazije (napad, na primer, artiljerijom preko granice ili iz vazduha), a invazija mora biti prodor agresorskih trupa na teritoriju rtve agresije. Takoe, okupacija kao faktiko stanje nastaje kao posledica invazije, koja je uslov za okupaciju. b) Bombardovanje teritorije jedne drave od strane oruanih snaga druge drave, ili upotreba ma kog oruja od strane jedne drave protiv teritorije druge drave. Prema tumaenju Specijalnog komiteta za definisanje agresije, izraz ma koje oruje odnosi se kako na konvencionalno tako i na oruje za masovno unitavanje. c) Blokada luka ili obala jedne drave od strane oruanih snaga druge drave. d) Napad oruanih snaga jedne drave na kopnene, pomorske ili vazduhoplovne snage druge drave. Radi se, zapravo, o napadu koji se moe izvesti i van teritorije napadnute drave. Na primer, na slobodnom (otvorenom) moru, u vazdunom prostranstvu, izvan nacionalne jurisdikcije napadnute drave. e) Upotreba oruanih snaga jedne drave koje se nalaze na teritoriji druge drave sa pristankom drave prijema, protivno uslovima predvienim u sporazumu, ili svako produavanje njihovog prisustva na toj teritoriji posle okonanja sporazuma. f ) injenica da jedna drava dozvoljava da njenu teritoriju, koju joj je stavila na raspolaganje, druga drava koristi za izvrenje akata agresije protiv tree drave. Take e i f l. 3. ine pravnu mogunost, i to: taka e) da uini akt agresije drava vlasnik vojne baze ili oruanih snaga koje stacioniraju u drugom vidu sa tue dravne teritorije na kojoj baza ili vojne snage stacioniraju, i to na dva naina. Prvo, ako se upotrebe protivno sporazumu koji je zakljuila drava domain i drava vlasnik baze, ili drava kojoj pripadaju oruane snage; ta upotreba, protivno sporazumu, moe biti razliita, kako protiv drave domaina baze tako i protiv tree drave. I drugo, akt agresije je i njihovo prisustvo na teritoriji preko roka koji je ugovorom odreen u istom sporazumu. U sluaju pod e radi se o agresivnom aktu drave vlasnika vojne baze ili oruanih snaga protiv drave
www.slobodanpraljak.com

PRAVNO NEDOZVOLJENA UPOTREBA ORUANE SILE

I Agresija
Pokuaj osude i definisanja agresije do drugog svetskog rata ... Jedan od pokuaja, koji su uglavnom injeni van Drutva naroda, da se osudi agresija i doe do jedne definicije agresije jeste i poznati Nacrt Litvinov Politis definicije agresije, u okviru Konferencije za smanjenje i ogranienje naoruanja, 1933. godine. Naime, uinjen je pokuaj da se saberu u jednom dokumentu akta drave koja ine agresiju. Sovjetska delegacija, na elu sa Litvinovim, podnela je 6. februara 1933. Nacrt deklaracije o definiciji napadaa Optoj komisiji, odnosno Komitetu za pitanja bezbednosti, na ijem se elu nalazio Politis, koji ga je u neto dopunjenom vidu podneo Optoj komisiji (otuda Litvinov Politisov nacrt). U lanu 1. tog nacrta stajalo je da e biti proglaena agresorom drava koja bude prva izvrila jednu od sledeih radnji: 1. objava rata drugoj dravi; 2. invazija pomou svoje oruane sile, ak i bez objave rata, na teritoriju druge drave; 3. napad svojom suvozemnom, pomorskom ili vazdunom vojnom silom, ak i bez objave rata, na teritoriju, brodove ili vazduhoplove druge drave; 4. pomorsku blokadu obala ili pristanita druge drave; 5. pomo datu oruanim bandama koje bi, poto su formirane na njenoj teritoriji, upale na teritoriju druge drave, ili odbijanje da, uprkos zahteva napadnute drave, preduzme na svojoj vlastitoj teritoriji, sve mere koje od nje zavise, da lii pomenute bande svake pomoi i zatite. U predlogu je istaknuto da unutranja situacija u jednoj zemlji, bilo da je ekonomske, politike, vojne ili druge prirode, ne moe opravdati dravu u sluaju napada. ... Definicija agresije u poretku Ujedinjenih nacija ... Opta definicija agresije utvrena je u l. 1. definicije tako to se pod agresijom smatra upotreba oruane sile jedne drave protiv suvereniteta, teritorijalne celokupnosti ili politike nezavisnosti druge drave, ili na bilo koji drugi nain protivno Povelji UN. U beleci uz taj lan izraz drava odnosi se na dravu bez obzira na njeno priznanje ili lanstvo u UN, a obuhvata i pojam grupe drava. Prema l. 2. Definicije, smatra se aktom agresije prima facie prvi napad protivno Povelji UN, to je dovoljan dokaz o aktu agresije. Meutim, odmah u dodatku, ukazano je da bi Savet bezbednosti mogao zakljuiti, shodno Povelji, da ne bi bilo
112

D-27
domaina. Prema t. f toga lana, u sluaju da se teritorija domaina baze ili oruanih snaga koriste za izvoenje akata agresije, i sama drava domain bi, pored drave ije su oruane snage ili baze, bila u poziciji da se kvalifikuje kao agresor. g) Upuivanje od strane drave ili u njeno ime oruane bande ili grupa neredovnih snaga ili najamnika protiv druge drave, radi akata oruane sile toliko ozbiljnih da se izjednauju sa navedenim aktima, ili ozbiljno angaovanje u takvoj akciji. ... POJAM, PROSTOR I PRAVNI POLOAJ RATITA koriste u ratne svrhe, nekad kondominijumi zaraenih strana i okupirane teritorije. Naznaene teritorije su od trenutka otpoinjanja ratnih dejstava obuhvaene pojmom ratita. Osim tih ratite mogu postati teritorije neutralne drave nad kojima neutralne zemlje dozvoljavaju instaliranje vojnih baza u miru, a koje su vlasnitvo jedne strane u sukobu. Teritorija je obino ograniena oko baze, na odreenom prostoru koji je pod vojnom upravom zemlje korisnika baze. ...

Vojina prostorija
Od ratita se razlikuje vojina prostorija. To je podruje na kojem se izvode ratne operacije, a obino se zove vojina zona. Iako je ratite pravno gledano bilo veoma iroko, u mnogim ratovima je vojina prostorija, u stvari, obuhvatala samo nekoliko teritorija. U rusko-japanskom ratu, 1905. godine, samo su Mandurija i Koreja bile vojine prostorije. U prvom balkanskom ratu vojina prostorija je bila juno od Nia Sandak, Kosmet i Makedonija, kao i sektor Skadra. U drugom svetskom ratu 53 drave sveta su bile protiv Osovine, a ratite je obuhvatalo sve njihove teritorije. Meutim, vojinom prostorijom se smatra Istoni front, deo severne Afrike, june i zapadne Evrope i Balkana i delovi Dalekog istoka, dok na teritorijama mnogih drava koje su bile u ratu nije bilo ratnih operacija (ameriki kontinent). ... Gavro Perazi Meunarodno ratno pravo 2. dopunjeno izd. Beograd: Vojnoizdavaki i novinski centar, 1986

Ratite
Davno je usvojeno pravilo u ratnom pravu da se ratne operacije odvijaju na teritorijama i prostranstvima koja su pod suverenitetom strana u sukobu, ili su pod njihovom faktikom vlau, a sa kojih se pripremaju ili na kojima se izvode ratne operacije. Osim toga, i prostranstva koja nisu pod suverenitetom neke drave (otvoreno more i vazduna prostranstva nad njim) spadaju u ratite ukoliko njihov status nije regulisan posebnim normama meunarodnog prava radi iskljuenja ratnih operacija na njima. ... Ratite je teritorija drava strana u sukobu, kao i ostale teritorije koje nisu pod suverenitetom drava, a mogu postati ratite prema meunarodnom pravu, na kojima se obavljaju pripreme i izvode ratne operacije. U tu teritoriju spadaju kopno, more i vazduh nad kojim ona uiva suverenitet, kao i teritorije koje su pod vlau strana u sukobu iako nad njima nema suverenitet nijedna strana u sukobu. Znai, radi se o teritorijama strana u sukobu, i to kopnenim, vazdunim i pomorskim, bilo da su to matine teritorije ili nesamoupravne (kolonije), teritorije pod starateljstvom, ukoliko se

Statistika

D-28

www.slobodanpraljak.com

113

D-28/2

114

www.slobodanpraljak.com

D-28/2

www.slobodanpraljak.com

115

D-28/2

D-28/3

116

www.slobodanpraljak.com

Prijevod transkripta od 13.listopada 2009. - svjdok Dragan uri u predmetu IT-04-74


P: Dobro jutro generale uri. O: Dobro jutro, generale Praljak. P: Sada, Kralj Tomislav je pukovnija koja je utemeljena gdje? O: Kralj Tomislav je pukovnija koja je utemeljena u Hrvatskoj, u Dubrovniku i zatim u Vrgorcu. P: A vi ste bili u HV-u? O: Da. P: U toj odreenoj jedinici, koliko je bilo Hrvata i koliko Muslimana? O: Jedinica je brojala 60% Hrvata i 40% Muslimana. P: Koliko je postotak ljudi u toj jedinici bio roen na teritoriju BiH i jesu li oni bili dravljani RH (iako fali rije) ili dravljani RBH kao i vi? O: Preko 90% lanova je bilo roeno u BiH. P: Jeste li bili vojni obveznik BiH? O: Bio sam aktivno vojno lice u Beogradu. P: U redu, znamo to. Ali nakon toga, bili ste vojni obveznik BiH? O: Da sam ostao u BiH, bio bih. P: Tono. Tuitelj je rekao da je HV, da ste bili na posudbi. Rekli ste da je to udan termin. Ali nije li tono da jeste bili na posudbi iz BiH, i Hrvati i Bonjaci, dobrovoljno, na posudbi u HV-u kako bi branili jug Hrvatske? Je li to bila tonija interpretacija? O: Da. Prvo smo ili da branimo Hrvatsku. P: Generale, epikue, jeste li sudjelovali u borbama za epikue? O: Ne ja, ali lanovi moje jedinice jesu, pod vodstvom pokojnog Boana Simovia. P: Protiv koga ste se obrili u epikuama? O: Borili su se protiv srpske vojske, JNA. P: Generale, nije vano jeste li vi bili tamo osobno. Govorim o jedinici. Da su epikue bile izgubljene tada, bi li Srbi, na koje bi se Srbi bili povukli i prema kojoj bi osi ili? O: Da su epikue bile pale, Dubrovnik bi pao automatski i nakon toga bi juriali na Split. P: Hvala. Kaete da je va zapovjednik bio general Daida? O: Da. P: Kako mu je puno ime, pravo ime? O: Svi smo ga znali pod imenom Mate arlija, nadimak Daida, ali pravo ime mu je bilo Nijaz Batlak. P: Je li bio Musliman? O: Da.
www.slobodanpraljak.com

D-28a

P: Nakon to je potpisano primirje, to se Hrvatske tie, gdje ste imali obune centre? O: Imali smo ih u Bakom Polju i Vrgorcu. P: Je li to u Hrvatskoj? O: Da. P: Tko je doao iz BiH da se obue u vaim obunim centrima, da se obue i da se vrati natrag. Jesu li bili Hrvati, Bonjaci? Je li bilo vie Hrvata nego Bonjaka ili vie Muslimana nego Hrvata? O: Vie Bonjaka. P: Kako se zvao logistiar u vaoj jedinici? O: Ime logistiara Kralja Tomislava je bilo Nikica Ragu i Marko Potrebica. P: Koliko znate, koliko je oruja poslano u BiH preko jedinice Kralj Tomislav? I koliko je toga oruja poslano Muslimanima a koliko Hrvatima? O: Ne bi znao. To su bile velike koliine, govorimo o teretnim kamionima ovdje ali veina oruja je otila Bonjacima. P: Generale, moemo li se sloiti da je gdin Nijaz Batlak ili Mate arlija bio hrvatski general, general HV-a i da je omoguio oruje u kamionima koji su bili slani Muslimanima A-BiH? O: To je tono. P: Je li Zuka takoer dolazio k vama na obuku? O: Zuka je bio u Bakom Polju s nama neko vrijeme. P: Svi znamo tko je Zuka. Sljedee pitanje; nakon ovoga, ono to se dogodilo je bila agresija na BiH, drugim rijeima, JNA i srpska vojska BiH. Prije nego odemo na to, molim da se pokae dokument 3D00420. Kao to vidite to je dokument iz RBiH i odnosi se na odluku o formiranju jedinica teritorijalne obrane. Pod jedan, kao to vidite, osoba koja je potpisala dokument, vidimo da je to A. Izetbegovi i da proglaava jedinicu Kralj Tomislav i generala Matu arliju kao bosansko-hercegovaku brigadu. (Antonetti pita spominje li se ovaj dokument u unakrsnom ispitivanju) (Gen. Praljak odgovara; temelj ispitivanja je status brigade K. T., iz ovog dokumenta se vidi da A. Izetbegovi smatra tu brigadu brigadom teritorijalne obrane i da smatra Daidu zapovjednikom svoje vojske, A-BiH i da ga on postavlja na tu poziciju.) P: Moje pitanje je vrlo jednostavno. Znate li da ste u to vrijeme zapravo bili pod komandom i A. Izetbegovia i HV-a, kao to to pokazuje ovaj dokument? O: Da. P: Hvala. U ovom trenu dogodio se sukob u vojsci, izbio

117

D-28a
je sukob; ova brigada, pukovnija Kralj Tomislav, u smislu sastava brigade, je prela na teritorij BiH kako bi se borila za opstanak BiH? O: Da, tono. P: Je li tono da je bila podijeljena na dva dijela; a-Ludvig Pavlovi koji je brojio 92 lana i drugi odreeni broj Muslimana koji su otili u Konjic i stvorili su, to? O: Utemeljili su pukovniju Nihad Kulenovi. P: Nihad Kulenovi je bila dio ega? O: Dio A-BiH. P: Od prvih 92 lana pukovnije Ludvig Pavlovi, koliko je bilo Hrvata i koliko Bonjaka? O: Ne znam tono, ali je omjer bio 70 : 30%. P: Hvala. Je li tono da su ovi lanovi takoer, koji su otili da bi se pridruili pukovniji Konjic, a koja je bila dio ABiH, jesu li oni takoer zadrali status hrvatskog vojnika u smislu beneficija i plaa? O: Da. P: Je li tono da ste i vas 92 zadrali taj status? (Antonettija zanima jesu li vojnici koji su otili u A-BiH jo uvijek bili plaani od strane HV-a) O: asni sue, ak i general Daida je proveo vie vremena u Konjicu nego u Hrvatskoj ili Hercegovini, drugim rijeima, zadrali su svoja prava, kao i nas 92. Sudac Antonetti: General Daida je doao da vidi vas a onda bi iao posjetiti muslimanske vojnike u A-BiH? Iao bi od jedne jedinice do druge, je li to to? O: Da, asni sude. Tek 6. lipnja je utemeljena Ludvig Pavlovi. Sve do tada, mi smo bili dio Kralja Tomislava a govorim o 1992. Sudac Antonetti: 1993, moete li nam rei jesu li muslimanski vojnici u A-BiH koji su bili stacionirani u Konjicu jo uvijek bili plaani od strane HV-a? O: asni sue, ne znam jer smo u to doba izgubili kontakt, nismo bili u kontaktu. P: Generale uri, sjeate li se da ste mi se obratili u ministarstvu RH u vezi statusa i pitanja vezanih uz slubu? O: Pa veinom smo se obraali vama. (Tomanovi zahtijeva da se uspori, dio odgovora nije uao; general je rekao da su mu se obraale obje strane i traile pomo da se razrijeila pitanja vezana uz status i slubu.) P: Ponavljam pitanje, generale uri, sjeate li se da ste mi se obratili u ministarstvu RH u vezi statusa i pitanja vezanih uz slubu, vas 92? O: Da. P: Kao i o pitanjima vezanim za ljude koji su se pridruili pukovniji u Konjicu? O: Da. P: Recite mi, bih li ja moda bio najbolji izvor za odgovor o datumu do kada su lanovi Kralja T. a koji su bili lanovi HV-a, bez obzira jesu li se kasnije pridruili HVO-u ili ABiH, do kojeg su zaista datuma uivali beneficije HV-a? O: Da, mislim da biste to bili vi. P: Vidjeli smo da je Nijaz Batlak bio imenovan a da je njegovo pravo ime bilo Mato arlija i da ga je imenovao A. Izetbegovi? O: Da. P: Znate li da je primio penziju kad se umirovio od HV-a i da je pokopan na Mirogoju kao hrvatski general. O: Da, bio sam na Mirogoju. P: Molim da sad pogledamo 3D00560. Molim da proitate dokument. Ne znam jeste li ikad vidjeli potpis A. Izetbegovia ali mislim da ste ga imali prilike vidjeti u Sarajevu. Znate li da je A. Izetbegovi uvelike vjerovao i imao bliske suradnje s generalom Daidom? O: Nikad ih osobno nisam vidio zajedno ali poslanici gdina Izetbegovia su esto dolazili da se sastanu s generalom Daidom u Vrgorcu. P: Znate li da je A. Izetbegovi htio povjeriti operaciju oslobaanja Sarajeva generalu Daidi? O: Da. P: Je li ta operacija izvrena? A neemo raspravljati koliko uspjeno. O: Pa bio je to vie pokuaj. P: Jesu li lanovi Kralja Tomislava sudjelovali u tome? O: Da. P: I zadnje pitanje to se ovoga tie; kad ste preli u HVO, je li to bilo dobrovoljno ili ste ikada primili zapovijed da tako postupite? O: Pa, to je vrlo jednostavno za odgovoriti. Otili smo kui. Bilo je dobrovoljno. P: Gdine uri, osim Boana Simovia, vaeg zapovjednika koji je bio ubijen u akciji, je li bio neki drugi zapovjednik koji je bio ubijen? O: Da. Ante Primorac je bio na Kupresu tijekom operacije za njegovo osloboenje. P: Molim da razjasnimo to pitanje. Razgovarajmo o Urina Ravnoj i tim dogaajima, zajedno smo bili na toj baraci. Jesmo li bili izloeni? Jesmo li mogli biti ubijeni jer se pucnjava odvijala samo nekih 30-ak metara od nas? O: Da, sjeam se.
118 www.slobodanpraljak.com

D-28a
P: Jeste li mogli biti ubijeni? O: Da. P: Recite nam, je li tono da najvanija stvar tada nije bila smrt nego ono to se moglo dogoditi obiteljima; drugim rijeima vaoj majci, ocu, dvjema vaim sestrama, to bi se dogodilo njima da ste bili ubijeni? O: To je tono. P: Znai, Hrvatska je ve bila drava. Je li bilo vrlo vano da se dobije na bilo koji nain status da se HV pobrine o vama i vaoj obitelji ako se neto dogodi vama. O: To je bilo najvanije pitanje. P: Moje sljedee pitanje. Vidjeli smo ovdje dokument. (kraj transkripta)

Heimovi Esad: Garibi: Mudahedini u BiH 1992-1999


*** ejh Abdel Aziz Riobradi bio je drugi uesnik zagrebakog sastanka humanitaraca iz BIF-a i TWRA, mudahedina iz Bosne i bin Ladenovog izaslanika iz Sudana. Ostao je u Bosni najmanje do kraja juna 1993. godine. U Travniku je 21. augusta 1992. godine predvodio postrojavanje jedinice Muslimanskih snaga ispred zgrade Medrese u Travniku. Video-snimak ove ceremonije pokazuje da su postrojavanju prisustvovali kljuni politiki i religijski lideri bosanskih muslimana u podruju Travnika51. U tom trenutku, nije jo bilo okonano unutranje organizovanje Armije BiH. Muslimanske snage, koje je ejh Abdel Aziz postrojio u Travniku, bile su prethodnica formiranju Sedme muslimanske brigade. Tek kasnije su ove jedinice Armije BiH razdvojene na Sedmu muslimansku brigadu, koja je okupljala iskljuivo lokalne islamske dobrovoljce i El Mudahedin, kao jedinicu koja je okupljala i strane i lokalne islamske dobrovoljce. Sedma muslimanska brigada je formirana u jesen 1992. godine, a El Mudahedin 13. augusta 1993. godine. ejh Abdel Aziz Barbaros je napustio Bosnu, prema svjedoenjima, kao lani ranjenik u ambulantnim kolima jedne humanitarne organizacije. ***

D-29/1

*** 51 Video-snimak ceremonije je Dravno tuilatvo BiH koristilo kao dokaz optube u sluaju protiv Abduladhima Maktoufa, bh dravljanina irakog porijekla koji je 10. septembra 2004. godine optuen za ratni zloin protiv civilnog stanovnitva otmicu petorice civila u Travniku 18. oktobra 1993. godine Autor: Heimovi Esad Naziv: Garibi: mudahedini u BiH 19921999 Izdanje: Zenica: Fondacija Sina, 2006.

www.slobodanpraljak.com

119

D-29/2

Neki pripadnici odreda El mudahedin

120

www.slobodanpraljak.com

D-29/3

www.slobodanpraljak.com

121

D-29/3

122

www.slobodanpraljak.com

D-29/4

www.slobodanpraljak.com

123

D-29/5

Al Hamad: U mrei zla - Meunarodni terorizam i Al-kaida

... On je uvijek ponavljao sljedee rijei, pokazujui svoje zadovoljstvo zbog uea u pomenutom napadu: Hvala Allahu d.. to mi je omoguio ubijati svojom rukom njegove neprijatelje. Meni je ast i zadovoljstvo!

124

www.slobodanpraljak.com

Esad Heimovi: Garibi - Mudahedini u BiH 1992-1999

D-29/5

www.slobodanpraljak.com

125

D-29/5

126

www.slobodanpraljak.com

Letak
BISMILLA-HIRAH-MA-NIRRAHIM Muslimanska brao, dolo je vrijeme konanog osloboenja nae domovine. Muslimanski korpus e, kao to je to bilo prije 500 godina, ovladati svojim istorijskim prostorima.

D-30

Dosta je bilo zuluma i od Krsta i od kria. Naa je sveta zadaa osloboditi Mostar i Stolac Sarajevo, Zvornik, Gorade, Banja Luka, Doboj, Foa, Nevesinje, Trebinje i drugi gradovi diljem Bosne ponosne, ponovo e izii na put Islama. Neka bude jasno svima da Musliman gine sa imenom Allaha na usnama i u slavu svoje vjere. NIKAD NISMO BILI JAI. SVI MUSLIMANI SVIJETA SU UZ NAS. Uzeemo na dio Jadranskog mora. Ploe e biti prva bosanska luka, a Neum novi Carigrad. OVO E BITI NAA BOSNA I HERCEGOVINA.

www.slobodanpraljak.com

127

D-31/1

128

www.slobodanpraljak.com

D-31/1

***

***

www.slobodanpraljak.com

129

D-31/1
***

130

www.slobodanpraljak.com

D-31/2

www.slobodanpraljak.com

131

D-31/3

132

www.slobodanpraljak.com

D-31/4

www.slobodanpraljak.com

133

D-31/4

134

www.slobodanpraljak.com

D-31/5

www.slobodanpraljak.com

135

D-31/4

136

www.slobodanpraljak.com

D-31/5

Koncept odgovora HVO-a na odluku od 09. travnja 1992.


Predsjednitvo i vlada Republike Bosne i Hercegovine donijeli su Odluku o objedinjavanju svih naoruanih snaga na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine (9. 04. 1992. godine) sa ciljem da se sve naoruane skupine u BiH stave pod jedinstvenu komandu nadlenih republikih organa, odnosno taba TO Republike BiH. HVO u naelu suglasan je sa ovom odlukom, ali inzistira na potivanju meunarodnih i unutarnjih okolnosti glede njezine realizacije. Na unutarnjem planu HVO je oblik samoorganizacije hrvatskog i muslimanskog puanstva na teritoriji Hrvatske zajednice opina Herceg-Bosna; kao oblik obrane od agresije i genocida to ga sprovode etnike formacije potpomognute tzv. JNA nad Hrvatima i Muslimanima. HVO je organizirana kao jedini mogui odgovor na teror, pokolje, protjerivanje (preko 130.000 ljudi), spaljena i unitena sela (Ravno, Zlosela, Kupres); HVO brani Hrvate, Muslimane i sve ostale graane na teritoriji Hrvatske zajednice opina Herceg-Bosne. HVO zalae se za miran suivot svih stanovnika na tom podruju i nije poduzimala nikakve ofanzivne i osvajake akcije. titila je cjelokupno stanovnitvo HZOHB bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, o emu svjedoi i injenica da se s tog podruja nitko nije iseljavao pod prinudom. Cjelokupnom svojom aktivnou HVO dokazuje da je za samostalnu i suverenu BiH dravu triju suverenih naroda. Europska zajednica te niz drugih zemalja priznali su Republiku BiH kao samostalnu dravu triju suverenih naroda. to vie, na Konferenciji u Bruxellesu dogovoreno je da suvereni narodi BiH, imaju svoje Vlade i vlastite obrambene snage. Imajui u vidu uzroke koje su doveli do nastanka HVO, te potujui meunarodne dogovore o ustrojstvu BiH sasvim
www.slobodanpraljak.com

D-31/6

je neprihvatljivo ukidanje HVO i njegovo potpuno utapanje u TO; To je u suprotnosti interesima i hrvatskog naroda i dogovora o BiH kao dravi triju suverenih naroda. Iz svega ovoga slijedi da su formacije HVO legitimni oblik teritorijalne obrane Hrvatske zajednice opina HercegBosne, te jedino takve formacije pod zapovjednitvom Glavnog stoera HVO, mogu ui u sastav obrambenih snaga suverene Bosne i Hercegovine. Na tim naelima predlaemo dalje dogovore na konsolidaciji i organizaciji obrane zajednike nam drave Bosne i Hercegovine.

137

D-31/7

138

www.slobodanpraljak.com

D-31/8

www.slobodanpraljak.com

139

D-31/ 9

140

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 10

www.slobodanpraljak.com

141

D-31/ 11

142

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 12

www.slobodanpraljak.com

143

D-31/ 13

144

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 14

Da se ASNICI i VOJACI HRVATSKE VOJSKE, (koji su trenutno angairani u HVO Mostar), imaju javiti u Opinski Stoer HVO Mostar radi razduivanja opreme, naoruanja, radio veze i ostalih MTS koje su zaduili u HVO Mostar, kao i radi upuivanja u matine postrojbe u HV. NAPOMENA: Zabranjuje se izdavanje svih eksternih dokumenata za vojake iz HV. Rok za izvrenja zapovjedi do dana 23. kolovoza 1992. godine. Za ZAPOVJEDNIK Brigadir /gosp. Miljenko Lasi/

www.slobodanpraljak.com

145

D-31/ 15

146

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 16

www.slobodanpraljak.com

147

D-31/ 16

148

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 17

www.slobodanpraljak.com

149

D-31/ 18

150

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 18

www.slobodanpraljak.com

151

D-31/ 19

152

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 20

www.slobodanpraljak.com

153

D-31/ 21

154

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 22
KRIZNI TAB ZA BOSNU I HERCEGOVINU Split,Tolstojeva 28 Broj:02-290/92 Split,18.10.1992. IZVJEE O radu Kriznog taba za Bosnu i Hercegovinu Split od 6.4. do 18.10.1992.godine Krizni tab za Bosnu i Hercegovinu Split osnovan je u okviru Stranke demokratske akcije Hrvatske,Ogranak Split,6.4.1992.godine, na dan poetka neprijateljske agresije na Bosnu i Hercegovinu.Od 29.9.1992.godine, odlukom Glavnog odbora Kriznog taba za BiH Split, Krizni tab djeluje odvojeno od SDA,tj.od Ogranka SDA Split zbog protustatutarno odrane skuptine kojoj je prisustvovalo svega 6% lanova Ogranka SDA Split. Odmah nakon osnovanja Krizni tab za BiH Split razvio je veoma dinaminu aktivnost u sljedeim segmentima:mobilizacija dobrovoljaca, Muslimana i Hrvata rodjenih u Bosni i Hercegovini,njihova evidencija, opremanje i slanje na bojita diljem Republike Bosne i Hercegovine; prikupljanje humanitarne,tehniko-materijalne i drugih vrsta pomoi za Bosnu i Hercegovinu;organiziranje rezervnog sustava veza okrenutog prema BiH i uspostavljanje osnova za logistiku podrku pojedinim opinama u BiH i koordinacija te podrke iz zone Splita;koordinacija medicinske i humanitarne pomoi;animiranje svjetske javnosti za pruanje pomoi BiH;razbijanje informativne blokade Republike Bosne i Hercegovine i pokretanje ratnog informativnog glasa Republika BiH;osnivanje MDD Merhamet i suradnja sa svim domaim i svjetskim humanitarnim organizacijama;suradnja sa IVZ na vjersko-odgojnom planu;suradnja putem Ogranka SDA Split sa drutveno-politikim organizacijama i strankama Republike Hrvatske;suradnja sa vojnim i civilnim vlastima grada Splita i Republike Hrvatske;prihvat i zbrinjavanje izbjeglica u suradnji sa Regionalnim uredom za socijalnu skrb i prihvat prognanika i izbjeglica;suradnja sa stranim sredstvima priopavanja,te sa sredstvima priopavanja Republike Hrvatske. 1. Vojna pitanja obrana Republike Bosne i Hercegovine Od osnivanja Kriznog taba za BiH Split odmah se prilo organiziranju sazivanja i prihvata dobrovoljaca,Muslimana i Hrvata rodjenih u BiH, uz pomo svih mas-medija (Radio Split,TV-Marijan,Slobodna Dalmacija i dr), pri emu je znaajnu pomo dala VI operativna zona Split.Ustrojena je precizna dokumentacija i spiskovi dobrovoljaca.Napravljen je plan i program Kriznog vojnog taba koji su odobrile vojne i civilne vlasti grada Splita i Republike Hrvatske.Stvorena je tijesna suradnja koja se manifestira sve do danas. Do 18.travnja 1992.godine bila je formirana Prva splitska samostalna satnija kao prva vojna formacija za pomo Oruanim snagama BiH,koja je istog dana upuena u podruja Livna i Tomislavgrada sastava od 81 dobrovoljca i 8 asnika.Prebacivanje je izvreno u tri faze.U njenom formiranju i kompletiranju orujem,streljivom,vojnom odjeom i dnevnim obrocima hrane izravno nam je pomogla VI operativna zona Split. U okviru rada KV stvorena je logistika koju je vodio gospodin Muhamed Muharemovi,te ljekarska komisija koju je vodio gospodin dr Demal Hozo a kasnije dr Omer Stupac. Po odlasku Prve splitske satnije svi prijavljeni dobrovoljci,a kasnije i obveznici,bili su upisani i registrirani u valjane spiskove i po osobnoj elji svakog dobrovoljca bili upueni u sljedee postrojbe:OS BiH i OS Republike Hrvatske: OS BiH,Kamp za prihvat doborovoljaca Visoko 142 dobrovoljca; OS BiH,Livno Tomislavgrad 89 dobrovoljaca; HV,Raketna baza rnovnica 12 dobrovoljaca; OS BiH,Sjeverna Bosna,Zagreb kasarna Borongaj 34 dobrovoljca (svi iz GP Ivan Lui Lavevi Split);
www.slobodanpraljak.com 155

Strogo povjerljivo

D-31/ 22
OS BiH,Prvi bosanskohercegovaki korpus Kralj Tomislav Bako Polje 157 dobrovoljaca; OS BiH,Prvi mostarski samostalni bataljon 118 dobrovoljaca; HVO Grude 22 dobrovoljca; HV 126.brigada Sinj 12 dobrovoljaca; OS BiH,Teanj,apljina i Stolac 56 dobrovoljaca; OS BiH,Tuzla 31 dobrovoljac; Ostali gradovi i mjesta u BiH Bugojno,Jajce,Zenica,Doboj,Zavidovii i Biha preko 70 dobrovoljaca i vojnih obveznika; HRM Sjeverna Bosna Biha i Cazin 120 dobrovoljaca (uz pomo asnika Adema Hamzia): Ukupno je registrirano i upueno na ratita u postrojbe u BiH 862 dobrovoljca. (Do kraja 1992.god. upueno i registrirano preko 2.000 dobrovoljaca OS BiH i ...) Putem ovog K odvijalo se prebacivanje dobrovoljaca registriranih i mobiliziranih u Puli,Rijeci,Varadinu i Zadru.U pitanju je bio znaajan broj branitelja. Medju dobrovoljcima upuenih putem KV Split bilo je ena i stranih dravljana iz Alira,Francuske i Turske koji su upueni u kamp za prihvat dobrovoljaca OS BiH. Uspjeno je ostvarena suradnja sa poduzeima iz Splita iji su radnici postali dobrovoljci u OS BiH i OS RH.To su sljedea poduzea:GP Ivan Lui-Lavevi, Brodogradilite, Konstruktor,Vijadukt Zagreb,Hidroelektrana Djale.Svi dobrovoljci,njihovi radnici, ostali su na platnom popisu a plate su uz nae potvrde primale njihove obitelji. Neke su obitelji prihvatili i smjestili o svom troku i obezbijedili im zdravstvenu i socijalnu skrb. Suradnja s vojnim i civilnim organima Splita i RH je svakodnevna i obostrano korisna. Ostvareno je nekoliko zajednikih akcija u pozivanju i prevozu vojnih obveznika koji su napustili BiH ili su se zatekli u RH.

*** Predsjednik Kriznog taba za BiH Split Alija Dafo Dostavljeno: Vlada Republike BiH Hasan Efendi,vojni atae Ured Republike BiH u Hrvatskoj Arhiva

156

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 23

www.slobodanpraljak.com

157

D-31/ 23

158

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 23

www.slobodanpraljak.com

159

D-31/ 23

160

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 23

www.slobodanpraljak.com

161

D-31/ 24

162

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 25

www.slobodanpraljak.com

163

D-31/ 26

164

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 27

D-31/ 28

www.slobodanpraljak.com

165

D-31/ 29

D-31/ 30

166

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 31

D-31/ 32

www.slobodanpraljak.com

167

D-31/ 33

168

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 33

www.slobodanpraljak.com

169

D-31/ 34

170

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 35

www.slobodanpraljak.com

171

D-31/ 36

172

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 37

www.slobodanpraljak.com

173

D-31/ 38

174

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 39

www.slobodanpraljak.com

175

D-31/ 39

176

www.slobodanpraljak.com

D-31/ 40

www.slobodanpraljak.com

177

D-31/ 41

D-31/ 42

178

www.slobodanpraljak.com

D-31a/ 1

www.slobodanpraljak.com

179

D-31a/ 2

180

www.slobodanpraljak.com

D-31b

www.slobodanpraljak.com

181

D-31c/ 1

182

www.slobodanpraljak.com

D-31c/ 2

www.slobodanpraljak.com

183

D-31d/ 1

ivjeti u Slavonskom brodu 1991 - 1992, Slavonski brod 1992.


RANJENI IZ OPINE BROD Vojnici i policajci Civili UKUPNO 993 633 1626

Koliko susreemo djece, koja nemaju povjerenja ni u koga, kojima ne pomae ni oeva niti majina utjeha. A za stvaranje osobnosti to je povjerenje neprocjenjivo. Brod je grad u kojemu su djeca prosjeno jako puno stradala: ljuljajui se na ljuljaki, na etnji sa psom, u igri, trei u sklonite, ili sakriveni u kutu podruma. Ne samo Hrvatskom, nego cijelim svijetom (ma koliko on bio za to nezainteresiran) odjekivat e vapaj djeteta za mamom, koja je poginula u kui to ju je pogodila hrabra srpska vojska raketama. U Brodu je poginulo 27 djece, a 65 ih je teko ranjeno. Na ovim uspjesima osobito estitamo najhrabrijoj vojsci na vascelom svetu, srpskoj vojsci. Da bismo zatitili nau djecu koliko god je to mogue, Izvrno vijee je trailo od hrvatske Vlade da nam pomogne skloniti djecu u sigurnije krajeve Hrvatske. Oko 3000 djece smjestio je Stoer Civilne zatite u Junu Hrvatsku. Javile su se i neke europske drave (Italija, panjolska, Belgija, eko-Slovaka), koje su takoer prihvatile djecu iz Broda, na emu organizatorima iz tih zemalja svakako pripada naa velika zahvalnost. Broani smatraju da je Hrvatska tamo i u onom kraju, koji najvie trpi. Brod je trenutno takvo mjesto. Brod je Hrvatska i ugroenoj Hrvatskoj u Brodu trebaju pomoi svi Hrvati, da lake izdri sve patnje. Organizacija kole za brodske uenike u sigurnijim podrujima Hrvatske, zadatak je i obveza cijelog hrvatskog naroda i hrvatske drave. Broani su utemeljili zakladu Brodski uenik ija je osnovna svrha kolovanje uenika iji su roditelji poginuli ili stradali u domovinskom ratu, te pomo siromanima, izrazito nadarenim uenicima. POGINULA DJECA Dob 0-6 7-10 11-14 15-17 UKUPNO Dob 0-6 7-10 11-14 15-17 UKUPNO Broj djece 5 7 9 6 27 Broj djece 9 11 22 23 65 242 150 392

Iz ovih nekoliko pokazatelja jasno je da su graanima Slavonskog Broda oduzeta sva prava ljudskoga ivljenja. Broanin, poput divljai preputen razbojnikoj volji, dok ide na posao u tvornicu ili polje, oslukuje odakle lete granate. Svatko u sebi razmilja da li je ta granata upravljena tamo negdje od nekog nepoznatog ubojice da danas ubije ba njega, ili, to je jo stranije, njegovu djecu. Za njihovu smrt nitko nee znati, pitati, a jo manje odgovarati. Uzalud konferencije, uzalud rezolucije! Kada bi netko negdje ubijao dnevno 3-5 pasa, koliko u gradu i selu bude nekanjeno pobijeno ljudi, zatitnici ivotinja bi se podigli i sprijeili taj zloin, da ne ostane zapisano da je generacija s kraja 20. st. bila indiferentna prema patnjama ovih dragih ivotinja. Ali eto, nema tako monih zatitnika ljudi na ovom svijetu! Neto je trulo, ali ne samo u dravi Danskoj, i ne samo u Shakespeareovo vrijeme! Takvim su mislima zaokupljeni Broani, koji su takoer, neka se nitko ne uvrijedi i iznenadi, stvorenja na sliku i priliku Boju, premda njihov ivot slii na pasji, a vrijedi manje od pasjeg. Broanin sa svojom djecom ivi u podrumu. U podrumu se dogaaju uda. U podrumu nai lijenici spaavaju ivote. U podrumu se dogaaju dvije najvee tajne ljudskoga ivota: raaju se djeca i ljudi umiru. U podrumu se ide u kolu, u podrumu se projektira, gradi, spremaju izlobe. Broani sa strahopotovanjem izgovaraju tu rije: podrum. I morali bi ispjevati odu svom podrumu. Oni koji za sebe tvrde da su ugroeni, goloruki i nenaoruani, ubijaju nae ljude i djecu, rue nae domove, bolnice, crkve i grobove tenkovima, avionima, topovima, raketama. Ili se to samo nama Broanima tako ini. Moda ti ugroeni i goloruki, kao rijetko sveti miljenici Boji, samo dignu svoje ruke k nebu, i srpski bog (tako oni kau), razljuen alje svoje munje na nae podrume. Bit e da je ovo drugo istina, jer pravedna svjetska diplomacija ne bi dopustila niti da se na psima ine takvi zloini (da ih se npr. trpa u koncentracione logore za pse, ili ne daj Boe, izgladnjuje, ili uniti treina pseih kua kao Broanima), a da ona to ne vidi i zlotvore ne kazni. Evo mali Broanin crveni od stida, jer je umislio da i njegov mali razum i srce mogu neto dokuiti i osjetiti. Mislio je, naime, da ima trenutaka kada savjesti svih ljudi na svijetu moraju postati samo jedna savjest ovjeanstva. Umislio je da je to ovaj trenutak, koji Broani proivljavaju i koji Hrvatska i Bosna i Hercegovina proivljavaju. Pogrijeio je. Priznaje svoj grijeh. I stidi se zbog toga.

RANJENA DJECA

POGINULI IZ OPINE BROD Vojnici i policajci Civili UKUPNO

184

www.slobodanpraljak.com

D-31d/ 1

www.slobodanpraljak.com

185

D-31d/ 2

186

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

187

D-31e

188

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

189

D-31e

190

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

191

D-31e

192

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

193

D-31e

194

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

195

D-31e

196

www.slobodanpraljak.com

D-31e

www.slobodanpraljak.com

197

D-31e

198

www.slobodanpraljak.com

D-31f/ 1

www.slobodanpraljak.com

199

D-31f/ 2

200

www.slobodanpraljak.com

Transkripti od 5.11.1993. u Splitu


... bonjake republike pristupite i ima budala koji to prihvaaju, Katolika, Hrvata, oni koji su u nacionalnom pogledu bili ovako, ovako. To su moji prijedlozi, jedno permanentno analiziranje situacije rjeavanja. SLOBODAN PRALJAK: Misao Hrvatske zajednice Herceg-Bosne traila je snaniju centralizaciju svih struktura civilne vlasti koja nije napravljena. Sama ideja nije operacionalizirana, labavo je drana, isputena iz ruku. Ekipiranost je loa, gubitak sposobnih ljudi jo gori. Gradovi spoj nesposobnosti, lopovluka i verca. Primjer nismo napali Muslimane u Konjicu, nego su na nau brigadu koja je bila rasporedjena na tri bojne Konjic, Klis i Jablanica, najprije imali jednu njihovu brigadu, pa drugu brigadu, pa treu brigadu, dok smo se mi borili protiv etnika, poslije toga su napali jo dvije brigade s Igmana, nikakove anse nije bilo za obranu, pokolji i ukupna medjunarodna javnost koja nije prihvaala injenicu da Muslimani mogu biti i zloinci uz sve one politike igre. Protjeravanje Muslimana od Srba, doivjeli smo etniku okupaciju, broj stavnovnika mijenjao se 1:3, do 1:10 u njihovu korist. Posebice Bugojno, Travnik, i ove gore enklave Mostar. U tom pogledu u pozadini su stvarali vojsku od 30 do 35 tisua ljudi koji su tek 10 do 15 ljudi drali crta prema etnicima. Mislim da se tu ve poela jasno ocrtavati njihova ideja stvaranja svoje vlastite muslimanske, fundamentalistike drave i to jedan mladi narod sasvim sigurno socioloki ne moe dokazati da e ii tim ciljem jer mu je to osnovna koheziona snaga. Vojna situacija u sijenju bila je relativno pristojna. Tada smo mi razgovarali o tome da li Hrvati koji ine 17 posto puanstva, koji su spali na 12 posto u to vrijeme, koji su najgore rasporedjeni mogu odrati sve ove enklave i prijedlozi su bili da se proba tono definirati politika misao da odredimo nae granice i onda ponemo pozivati one i vojsku i narod na te granice, a to je u tom trenutku trebala biti banovina hrvatska. Poslije Vance-Owenova plana koji se smatrao zavrnom etapom rjeavanja tog problema vojska je bila skoro napola demobilizirana, rat je bio pri kraju to su Muslimani sve iskoristili za daljnje svoje jaanje, pa smo skoro izgorili vie nego to smo izgorili. U tom pogledu se bila snizila svaka razina vojne sposobnosti Hrvatskog vijea obrane. Vojna situacija danas jest danas s jedne strane pristojna jer je slomljena muslimanska ofanziva koja je ila od Vakufa prema Mostaru sa svim izjavama da e doi do Ploa, pa proiriti malo lijevo, malo desno. U Vakufu ta ofanziva je trajala dobrih mjesec dana ... jug Mostara, Vakuf, da odsjeku Prozor itd. Na tim prostorima je ona zaustavljena i slomljena, medjutim, ostaje prostor ovih enklava koje smo ranije izgubili, a izgubili smo gospodine predsjednie Fojnicu uz to to su mjesecima svi govorili kako je to miran i dobar suivot, kako je to primjer od UNPROFOR-a do svih ostalih. Tamo naravno nije bilo vrstine, jer miran suivot se moe raditi uz vrstinu pa je ona pala napadom Muslimana aptom.

D-31g/ 1
Ista situacija dogodila se u Bugojnu. U Bogojnu smo bili i ja i pukovnik Adri puno vremena, utvrdjujui liniju prema etnicima, a poslije toga je dolo do beskrajnog poputanja Muslimanima po sistemu nee nas, nee nas, preprodaja nafte itd. Svi ti dokumenti stavljani su na stol, imenovani su ljudi koji su to radili, medjutim, spoj civilne vlasti i njihov uticaj na vojne strukture u tim malim kneevinama koje su stvorene bio je tako velik da je operativa vojnog zapovjedanja bila bitno suena jer je to takva koliina unutra veza i vezica u koje ne moete za kratko vrijeme koje gradu moete posvetiti ui. Tako je palo i Bugojno usprkos tome to su bili najbolje naoruana brigada Hrvatskog vijea obrane sa 3 tisue 700 ljudi, od ega dvije tisue i 400, 300 ljudi i vojnika, plus tisuu 300 domobrana,tenk, haubice, tisuu granata itd. Sve je palo jer se rasulo iznutra, i tu nije bilo jasne politike misli, o tome to se tu treba braniti kao to pokazuje suprotan primjer, recimo epa. Tako je ista situacija bila u Travniku gdje su isto isto tako civilne strukture najee, jednostavno kao i u Vareu. To je skupina lopova koja je trgovala, nije ona traila svoje mjesto nego je to trgovalo gore, preprodavalo, bogatilo se, Pejinovi koji je zatvoren po mom dubokom uvjerenju skupa sa cijelom ekipom trebao je biti streljan jer takva pozicija ne vodi niemu, oni ako ne bi bili, ovo izlika o Stupnom Dolu samo o tome u potom, nego se radi o tome da bi oni bili zarobljeni i tako i tako to e se to dogoditi i ostalima, osim tamo gdje su Hrvati izrazito slabi kao to je to Tuzla gdje nemaju nikakve anse i zapravo su sluge i Usora koja nije sklopila iz ljubavi sporazum s Muslimanima nego upravo zbog toga to nema nikakove anse ni lijevo ni desno izii. Vojna situacija danas. Mogunosti su da se za sedam dana pone ofenziva na Vakuf, sa relativno velikom izvijesnou da se uspije. Istako tako ofanziva prema jugu Mostara sa Blagajem, na negdje prema Bugojnu do Graanice, a dalje mislim da sa postojeim snagama koje imamo, ne bi moglo ii iako smo mi gore osvojili to lijevo, to desno jedan, zauzimajui neke bolje taktike poloaje, uspjeli neto napraviti kao i u Mostaru, ostalo je jo problem Drenice koji nije tako jednostavan. Problem enklave Kiseljak, Kreevo i Vare je sada relativno pristojan zbog toga to su gore jednostavno jedinice kvalitetne i dobre, Kiseljak i Kreevo jedinice su dobre, vojni ustroj je dobar, vrstina vodjenja postrojbi je dobra. Ostaje problem da cijelo snabdijevanje gore, cijelu ratnu logistiku vrimo preko srpskih teritorija, trgovinom nafta za oruje i zajednikim planiranjem nekih akcija gdje Srbi naravno nedaju ljude. Vojna situacija epe je dobra iz jednostavnog razloga to je ta brigada kao i njeno politiko vodstvo od poetka imalo kristalno jasne stavove tako se ponaalo i nanijelo je velike gubitke, oteretilo napad na Vitez, Busovau i Novi Travnik. Medjutim, dolazi zima, teritorij je dosta velik, srpska vojska je sve slabija tako da smo mi u nekoliko navrata gore su ljudi morali vraati teritorije koje su Srbi izgubili od Muslimana. Logistika potpuno ovisi o Srbima i oni za zimu trae

www.slobodanpraljak.com

201

D-31g/ 1
PREDSJEDNIK: O kome govorite? SLOBODAN PRALJAK: O epu. PREDSJEDNIK: Dajte o problemu Novog Travnika, Vitez... SLOBODAN PRALJAK: Novi Travnik najloija naa enklava, izrazita uska na pojedinim dijelovima, najvei muslimanski interes da je slome jer bi pri tome bili predaleko udaljeni ovi dijelovi. Posebice ih interesira SPS tvornica eksploziva gdje bi oni preko nje zaokruili cjelokupnu proizvodnju streljiva. Tvornica je minirana, ako bi dolo do pada to bi sve skupa diglo u zrak. S tom enklavom nemamo nikakve veze nego helikopterom, uasni problemi su bili koji su po katkad kulminirali i svadjama i psovkama, piloti odlete dva, tri puta, poslije toga, nakon to ih gadjaju esto odustaju i ukoliko se u najskorije vrijeme od Kiseljaka prema Busovai ne probije koridor nema nikakovih realnih izgleda da e se gore pri postojeoj logistikoj podrci koja ide helikopterom gdje se moe odnijeti 100 tisua metaka to je izrazito malo, moi odrati ta enklava to bi za nas bilo ravno katastrofi. Mi u Bosni i Hercegovini gospodine predsjednie i gospodo ne moemo imati dva neprijatelja. To je Vitez. PREDSJEDNIK: Znam to, ja sam vam rekao tu crtu Novi Travnik, Vitez, Busovaa da to treba obraniti i osigurati tu... SLOBODAN PRALJAK: Gospodine predsjednie, kada smo se gore dogovarali jedanputa, ja sam dva puta iao ako se sjeate, ekajui da Hrvatska pomogne sa dva... ... dogovarali jedanput, ja sam dva puta iao ako se sjeate ekajui da Hrvatska pomogne sa dva bataljuna da probijemo onaj koridor prema Fojnici. Poslije toga je palo Bugojno i znadete koji su sve problemi pri tome iskrsavali da se to napravi. Mi dakle s dva neprijatelja po mom dubokom uvjerenju ne moemo gore. Broj ljudi je kod nas relativno visok na ono to je preostalo. Broj dezertera u Hrvatskoj je preko 12 tisua, crte prema etnicima se jo uvijek mogu drati, iscrpljenost ljudi je velika. UNPROFOR pomae Muslimanima da osvoje one teritorije koje ne bi trebalo osvajati od Srba, tako ini mi se radi i njihova ukupna politika igra ovdje, plus novinstvo. Pomo Hrvatske trebala bi po mom dubokom uvjerenju biti u brzom ubacivanju nekih jedinica za jednu akciju na sedam dana i poslije toga preko noi izvlaenje. Drugim rijeima, ako bi se uzeo Vakuf, da se uzima Bugojno, jedinice u Imotskom, izvidjanje njihovih- zapovjednika i ostalog, ubacivanje jedinica preko noi udar i poslije toga odmah izvlaenje natrag.
202

to se tie ovog ostalog funkcioniranja gospodine Predsjednie mislim da u glavnom stoeru se nalaze tri ovjeka, osim to nije prisutan general Mati, koja sva tri bi trebalo smjeniti u skorije vrijeme. Zato? General Tole, mislim da je poslije zatvora i onih bitaka umoran, iscrpljen i u fizikom zdravlju, povraanju itd., esto pokazuje da bi za 15-ak, 20 dana trebalo nai zamjenu. Isto se to odnosi i na mene. 27 mjeseci ja sam isto neprestano u igri. Mislim da vie nisam onaj prije est, sedam mjeseci. Postoji jo, umoran sam, nemam vie ni onoliko snage ni onoliko agresivnosti koliko bi u ovoj postojeoj situaciji trebalo. Dalje, zbog naina na koji su ovdje jedinice, a to vie je to narod koji je obukao uniformu jo uvijek nego to je to regularna vojska. Ja poznajem treinu svojih jedinica i sada kada smo neto sagradili ini mi se da bi trebala doi ekipa koja bi im iz manjeg poznavanja nabijala neto drugaiju stegu, nego to to vie mogu ja, jer sam ja sa treinom svoje vojske u prijateljskim odnosima. Isto tako se mislim odnosi i na generala Petkovia, gdje su se i na toj razini, a ini mi se i na iroj razini poele javljati slijedee stvari. Ljudi su umorni, pa i oni sitni animoziteti koji se pojavljuju prerastaju u sukobe i netrpeljivosti, koje ini mi se poinju razarati pomalo i vojnu, a i ukupnu civilnu strukturu Hrvatske zajednice Herceg Bosna. U tom pogledu ja mislim da bi u vojnom dijelu i civilnom dijelu trebalo napraviti velike rezove, promjena ljudi, promjena vlade, zamjena, promjena mjesta unutar toga, jer ini mi se da ovako kako sada izgleda bez obzira na velike analize mi emo doi u poziciju da emo samo gubiti. To znai precizno definirati politiku spram Muslimana, a tvrdim da je ona fundamentalistika i da e nastojati uzeti to vei teritorij. ... PREDSJEDNIK: Od Kiseljaka prema Busovai, i od Gornjeg Vakufa prema tamo. SLOBODAN PRALJAK: Dobro, ali tamo je ue znadete gospodine Predsjednie, a ovo ovdje treba vidjeti. Druga stvar, jo samo da jednu reenicu kaem. Gledajui Srbe koji drava izmedju ostalog scenografija, oni imaju svoje tri televizije, oni imaju svoje ministre inozemnih poslova, oni imaju svoje skuptine, oni jednostavno izgledaju na neto bez obzira koliko je to unutra uplje. Isto tako se to dogadja i sa Muslimanima. Treba vidjeti kako oni tamo onu vladu postroje, kakvi su to smokinzi, kravate itd. Mi smo u tom pogledu gospodine Predsjednie sve vie poeli liiti ukupno zajedno svi skupa na zemljoradniku zadrugu. To nije dopustivo i u tom pogledu treba promijeniti cjelokupnu scenografiju ove drave koja se zove Hrvatska republika Herceg Bosna. Hvala.
www.slobodanpraljak.com

Prijevod transkripta svjedoenja Miroslava Crnkovia u predmetu IT-04-74


Sudac Antonetti: Svjedoe, prije nego krenemo na Posavinu, to to nam govorite je vrlo interesantno. Vi ste jedan od rijetkih svjedoka koji je dobrovoljac i koji sada pria priu. Znai, otili ste u Mostar s 9 drugih momaka koje ste odabrali. Biljeim da tamo ima 5 Hrvata, 3 Srba i 2 Muslimana. Ali vi idete u Mostar, ali molim da nam kaete to ete tamo braniti? Mostar je u R BiH, nije u Hrvatskoj. Zato vi tamo idete? Molim da nam kaete to vas je motiviralo da idete tamo? Je li general Praljak koji je rekao da vas treba i biste li vi skoili s mosta zbog njega ili ste zaista ili tamo da neto branite? Ako je potonje, molim da nam tono kaete to biste tamo branili? O: Nisam imao razloga da idem niti da ita branim. Nitko mi nije rekao da idem i da tamo vodim rat. Reeno mi je da tamo pokuam i ustanovim jedinice da obuim njihove zapovjednike i to je bilo sve. Nismo bili angairani u nikakvim vojnim operacijama tamo dolje. Sudac Antonetti: U redu, poteno. Je li to bila strana drava ili je to bila napomena koju jednostavno niste uzeli u obzir, koja nije bila uzeta u obzir u tom trenutku? O: Ne znam to mislite. U HV-u je takoer bilo momaka iz BiH i u tom trenutku svi smo mislili da se borimo protiv istog neprijatelja, JNA. Da se jednostavno izrazim, tek nakon sukoba Hrvata s Muslimanima su poela biti postavljana pitanja. Ali u tom trenutku nitko nije razmiljao na taj nain. Jednostavno smo otili da pomognemo ljudima tamo dolje da sprijeimo da se njima dogodi ono to se dogodilo nama i da im pomognemo da se pripreme. Mi smo samo htjeli prenijeti naa iskustva, znanje i da primjenimo nae iskustvo kako bi sprijeili da se njima dogode stvari jer su se ve dogodile nama i nismo htjeli da se ponavljaju. Sudac Antonetti: Kaete nam da je prema vaem miljenju neprijatelj bila JNA i o niem drugom niste zapravo razmiljali i to je razlog zato ste otili u Mostar? O: Naravno. Tako su i dva momka Muslimana ila sa mnom kako bi pomogli svojim prijateljima da se brane od JNA i to je bio jedini motiv koji smo imali. Sudac Antonetti: Kad vas je general Praljak pitao da dodjete, je li rekao: JNA je oko Mostara, u opasnosti je, moramo otii tamo ili je li rekao Moramo otii u Mostar jer su Hrvati u Mostaru koji bi mogli biti u opasnosti?. to je tono rekao? O: Gdin Praljak mi je poslao poruku kojom je molio da dodjemo i da pomognemo ljudima da se organiziraju. Niti je spominjao Hrvate niti Muslimane. Bilo je vrlo jasno tko je koga napadao. Nije mi trebao reai da JNA bila dolje i da su se spremali da napadnu Mostar. Znali smo to, nije nam on trebao rei. Sudac Antonetti: Ali mislim da sam razumio da kad ste doli dolje da ste izvrili svoju misiju ali ste vidjeli da su Muslimani jedva suraivali a trebali su raditi s vama rukom

D-31g/ 2

u ruci kako bi doli do zajednikog cilja. Znai, to ste nali percipirali ste Muslimane kao da se pomalo opiru to se tie zajednike obrane; je li to to? O: Ja sam vojnik. Nisam politiar. Ne elim ulaziti u razloge zato su odbijali da surauju. Doao sam dolje i pokuavao im objasniti kako ustanoviti linije. Odbijali su sluati. Vratio sam, podnio izvjee generalu i on je rekao, u redu, ne mora vie ii dolje. Sudac Antonetti: Izabrali ste dva Muslimana ja bih volio znati jeste li to raspravili s njima kako bi saznali zato Muslimani nisu htjeli suraivati? Jeste li ih pitali? Jeste li pitali ta dva Muslimana koje ste izabrali koje je bilo njihovo miljenje? O: Nita ih nisam pitao. Sudac Antonetti: U to vrijeme, jeste li pokuali i razumijevali njihove motive i je li to zaista bilo van okvira onoga to ste trebali initi? O: Nisam osjeao da bih na ikoji nain mogao utjecati na njih, stoga vie o tome nisam razmiljao. Nika Pinter: Znamo da ste ili u Posavinu. Kada je to bilo i pod kojim okolnostima? Takoer me zanima vremensko razdoblje vaeg odlaska? O: Otili smo 3. 7. 1992. U tom trenutku tako je to funkcioniralo u vojsci. Momci, u autobuse! Vodimo vas na teren! Nikad to nije bilo najavljeno dan-dva ranije. A onda u drugom selu, rekli su nam da emo ii u Slavoniju ili preciznije, u Slavonski Brod. Tamo smo stigli, gdin Praljak nas je ako i rekao mi da uem u autobus i rekao momcima da je njihov izbor hoe li prijei ili nee. Ja sam tako uinio. 50% vojnika je prelo a drugih 50% nije. P: Znate li je li tih 50% koji nisu preli jesu li bili podvrgnuti nekom stegovnom postupku, jesu li zbog toga bili kanjeni? O: Ne, nitko nije bio kanjen. Ljudi su nastavili raditi. Neki od njih su radili do dana dananjeg, neki su umirovljeni, neki su bili ubijeni. U svakom sluaju nitko nije bio kanjen zbog toga. Nitko nije imao nikakvih problema. Dat im je izbor, prijei ili ne. P: Zato su preli, recite, molim. O: Tadanji zapovjednik satnije nam je rekao a mi smo oito vidjeli da je Sl. Brod razoren. Projektili su padali po nama kako smo se pribliavali i rekao nam je da po vojnom pravu/zakonu moemo otii 30 km u dubinu neprijateljskog teritorija ako netko gaa nae gradove s tog teritorija, to je bio razlog, injenica da se gaaju hrvatski teritoriji iz tog podruja. Drugi je razlog bio to je general bio tamo, naravno. P: Upravo ste rekli da je general bio tamo; da? O: Da.
203

www.slobodanpraljak.com

D-31g/ 2
P: Kad ste stigli u Posavinu, jeste li se sreli s generalom? Moete li nam objasniti tu situaciju? Jeste li osobno ili na prvu crtu? Jesu li vam pokazali gdje ii? Jeste li ve znali gdje je bila prva crta? Kako se to dogodilo? O: Naravno da sam znao gdje je prva crta. Otili smo tamo tijekom noi, doli smo u noi i general nas je osobno vodio oko prve crte i pokazao nam to smo mogli vidjeti u mraku. P: Kako je to izgledalo, kad ste gledali na prvu crtu? Sjeate li se jo, ako ne, nije vano? Sudac Prandler: Ispriavam se. Nije ba najjasnije kad ste pitali o odlasku u Sl. Brod i kad vam je svjedok odgovorio. Vjerujem da je pitanje bilo da su moda preli na srpski teritorij, a ne u Sl. Brod, ali na srpski teritorij... citiram Projektili su padali po nama kako smo se pribliavali i rekao nam je da po vojnom pravu/zakonu moemo otii 30 km u dubinu neprijateljskog teritorija ako netko gaa nae gradove s tog teritorija, to je bio razlog, injenica da se gaaju hrvatski teritoriji iz tog podruja. Moje pitanje je; koje je to podruje bilo? Kako sam razumio, bila je to akcija protiv Srba ili JNA sa srpskog teritorija, ali moda grijeim. P: Molim da svjedok odgovori. O: Ne, ne, na toki gdje smo preli, to je bila hrvatska Posavina, hrvatska sela, hrvatsko stanovnitvo. P: U kojoj je dravi Posavina? O: U Hrvatskoj. Sudac Prandler: Da da, govorim da je Sunja hrvatski teritorij a onda ste preli kroz Posavinu, to je Bosna, teritorij BiH. To bih elio da objasnite. P: Je li to dio srpskog teritorija ili je to teritorij BiH? O: To nije srpski teritorij. To je teritorij BiH. P: Tko je ivio na tom teritoriju? O: Veina su bili Hrvati i Muslimani.

D-31g/ 3

Saetak dijela svjedoenja Miroslava Crnkovia u predmetu IT-04-74


druma. Unutra ih je est bilo. Bile su, danonono borbe. Tu ti je ranjen i Sven Lasta, glumac, pokojni. Svjedok je bio kod Praljka, na sastanku i kad se vratio u dvorite gdje je inae bio, vidio je da svi lee a nije znao da ih je sasuo, VBR par sekundi prije nego to je uao u dvorite. Vidio je ranjene i mrtve. Sat vremena prije moga ranjavanja ...

... Svjedok je izaao pozdraviti se s njim. Povukao ga je Praljak na stranu i rekao: Crni, ui u bus i reci dekima tko eli neka ide, tko ne eli, vrati u bus, vraa se nazad. Svjedok je uao, i tim rijeima rekao: Deki, treba ii prijeko. Kad brani jedan grad, tri, etiri ak moe 30 kilometara ide u dubinu... Znai ako se granatira, kao to se granatira Slavonski Brod, danonono djeca su ginula, ono ljudi, civili neduni ti treba ii prijeko u Bosanski Brod. Uzmimo 50% se vratilo. Ili su dragovoljno. Svi su ili dragovoljno. Tamo je ve bilo nae vojske. Preli su. Savu, zapovjednitvo je bilo u jednoj koli. U Bosanskom Brodu. Praljak je sa svjedokom iao da mu pokae liniju. Pjeice su ili po autoputu; cijelu no su bili na cesti. To nije bila linija, to je bilo previe rupa izmeu. Tu je bio pravi rat, bilo je mrtvih i pucanja. Vidi ih na 20 metara. Sunja mi smo se poslije smijali kad smo rekli da smo bili u Sunji u ratu. Stanje, to se tie vojske, bilo je isto kao i u Mostaru: domai slabo. Bile su neke muslimanske postrojbe dolje, bila je jedna muslimanska tamo, domaa. Ja mislim da su tamo od Koliba bili. Ja mislim da je to skroz muslimansko. To ti je ono, spaljena zemlja. Tamo nema nita. Mi smo bili u jednom selu, eravac se zove. Ima 30-40 kua. Ni jedna kua nije cijela bila, ni jedna, apsolutno ni jedna. Sve je bilo spaljeno. Mi nismo imali gdje spavati. Spavali smo u svinjcu. Svaka je kua imala podrum. Svjedok je bio prisutan kada je dvije, tri kue od njega pogodila dekima, Vukovarcima, granata kroz prozor od po-

204

www.slobodanpraljak.com

Transkripta svjedoenja Filipa Filipovia u predmetu IT-04-74


Optueni Praljak: Dobar dan, asni suci. Hvala vam. Unakrsno ispitivanje gdina Praljka: P: Dobar dan, generale Filipovi. Pokuat u biti to precizniji u jasnoi svojih pitanja, poput vicarskog sata. Tako da, samo recite, da, ne ili ne znam. Evo prvog pitanja. Rekli ste da je u svibnju 1992 u Travnik dolo 50-ak buseva s 1500 muslimanskih vojnika. Moje pitanje je iz koje su zemlje doli u Travnik? O: Doli su iz Hrvatske. Nisu mogli doi niti iz jedne druge zemlje. P: Znate li, ti autobusi to su doli, jesu li oni veinom imali hrvatske registarske tablice ili BH tablice? O: Iskljuivo hrvatske tablice. P: Znate li gdje su se zadnje skupili prije nego to su doli u BiH? O: Ne. P: Znate li kojom su rutom ili prema Travniku? Pored ega su proli? O: Ne znam to. Mogli su doi sa strane Prozora, Makljena, Gornjeg Vakufa, Novog Travnika, Travnika. P: Preko Vran planine, slijedivi put spasa, je li to tono? O: Da, Tomislavgradski put spasa. P: Ljudi koji su bili tamo, jesu li nosili vojne uniforme kada su doli i jesu li imali oruje? O: Obe grupe su imale uniforme i oruje i ve su bili jedinica. P: Moemo li stoga zakljuiti da su oruje dobili u Hrvatskoj kao i uniforme i da su postali jedinica za vrijeme nametnutog embarga UN-a? O: Tono. P: Znate li je li itko iz Sarajeva, vlada, ministri ili ve tko, dao ikakav novac da bi se nabavilo oruje, uniforme, autobusi, bageri pored puta spasa ili jeste li vi osobno ikada kao vojnik HVO ili netko drugi dobio ikakvu naknadu ili materijale, oruje i tako dalje od, kako zovemo, vlade u Sarajevu? O: Vlada u Sarajevu nema nikakve veze s ovom temom, s dolaskom jedinica u Travnik. P: Jeste li vi, kao HVO srednje Bosne, ikad primili ikakve plae od sredinje vlade, ili oruje, obuu, uniforme, ita? O: Nikad nita. P: Juer smo vidjeli dokument o tipu oruja u posjedu Armije BiH, moje pitanje bi bilo sljedee: u Bosni i Hercegovini, je li postojala ikakva tvornica pod kontrolom A BiH ili HVO koja je proizvodila puke, automatske puke, lake mitraljeze, protuavionske topove, topove s jednom, dvije,
www.slobodanpraljak.com

D-31g/ 4

tri ili 4 cijevi, Bofor oruje, ZIS viecijevne bacae granata, topove ili haubice, haubice od 105, 122 i 150 mm, rakete Zolja, Maljutka rakete, Osa rakete, RPG ili rune bacae granata, bilo to slino ovome? Je li se ita od toga proizvodila u BiH? O: Nita osim u tvornici Bratstvo o emu sam govorio juer. Nita se od ovoga nije moglo proizvesti u BiH osim dijelova topnitva velikog kalibra u tvornici Bratstvo u Novom Travniku. Tako da, kad sam rekao o tvornici Bratstvo i topnitvu velikog kalibra, mislio sam rei da se to proizvodilo ranije. Meutim 1992. i 1993. to nije bilo mogue. Ne znam dodue o 1994. P: Gdine Filipovi, zalihe gotovih proizvoda u Bratstvu kako se to podijelilo izmeu A BiH i HVO? O: Mislim da sam to ve objasnio. Osnovno je bilo ovo: morali smo se sloiti oko jednoga miljenja to se tie raspodjele tog brojnog oruja kao i oko politikih i vojnih aktera na obje strane kao to su Genjac, Tamburi i neki drugi pojedinci. Jedna treina je otila A BiH u Visoko na njihovo centralno odlagalite. A jedna treina je ostala meni u podruju u kojem sam ja bio zapovjednik da bi se podijelilo s Muslimanima i tako se i dogodilo. P: Znai zadnja treina bila je podijeljena izmeu A BiH i HVO u podruju u kojem ste vi bili odgovorni, tono? O. To je tono. P: Ako bi to oruje koje ste vidjeli u posjedu A BiH moglo biti oduzeto od etnika, ili recimo da je moglo biti tamo od ranije ili je moebitno dolo iz Hrvatske? Imate tri mogunosti ovdje, koji je toan odgovor, A, B ili C? O: Pa, moe biti svaki odgovor djelomino, ali u 90% pouzdanosti odgovor je C ili pretposljednji. P: Znai da je 90% oruja dolo iz Hrvatske, je li to va odgovor? O: Da, to je moj odgovor. P: Je li a BiH imala komunikacije kao to su paket veza ili satelitski telefoni? O: Da, imali su. P: Je li ta komplicirana i sofisticirana elektronska oprema proizvedena u BiH ili je dopremljena iz Hrvatske? O: Nije bila proizvedena u BiH. Dola je s teritorija Hrvatske. P: Dobro. Generale Filipovi 1993. palo je Jajce ili 1992. Jeste li odmah nakon pada Jajca, vidjeli mene u Travniku? O: U Travniku. P: HVO Travnika, gdje je zavrio? Je li ostao u podruju Travnika i Bugojna? A HVO Jajca, snage HVO-a iz Jajca nakon to su poraene, jesu li ostale u Travniku ili su ile prema Hrvatskoj:
205

D-31g/ 4
O: Budui je do toga trenutka Jajce vidjelo estoke borbe i postavilo ljude na 100 km bojinice, bilo je 4000 boraca, pola njih je bilo u HVO-u pola u A BiH ili TO-u; tih 4000 boraca je dolo u podruje Travnika. A to se tie HVO-a iako smo ih pokuavali zaustaviti tamo i nagovoriti ih da ostanu, oni su otili putem spasa za Hrvatsku a muslimanski borci iz Jajca su ostali u podruju Travnika a neki od njih u podruju Zenice. P: Je li se ista stvar dogodila s hrvatskim i muslimanskim civilima, narodom? Je li tono da su civili, Hrvati iz Jajca otili u Hrvatsku a da su muslimanski civili otili u podruje Travnika, Bugojna, Zenice i ostalih? O: Borci ne bi bili otili da su civili ostali. Borci su otili jer su i civili odlazili and muslimanski su civili ostali u podruju. P: Upravo ste o tome razgovarali. To je naruilo etniku ravnoteu i stvorilo mnogobrojne probleme, ta injenica. Je li tono da su izbjeglice koje su protjerane iz srednje Bosne dodatno zakomplicirale stvar i napravile problem? O: Problem izbjeglica koje su dolazile s drugih podruja je ve bio prisutan tamo. Meutim kada su Muslimani iz Jajca doli u to podruje a govorimo o vie od 20 000 ljudi iz cijele opine Jajce, to je bio zavrni udarac odnosima meu ljudima u dolini Lave. P: Znai suoeni smo s tezom tuitelja da je Praljak doao tamo kako bismo okupirali to podruje, protjerali Muslimane i pripojili cijelo podruje Hrvatskoj. Moje pitanje vama je sljedee: logiki govorei, kako bi bilo mogue da ostavimo cijelu naoruanu brigadu da ona ue u podruje, ostavimo svoj narod, borce i civile, da odemo i da ostavimo navodnog protivnika da ostane tu; sve to kako bi mi napali Muslimane i protjerali ih s podruja. Nije li to nelogino, po vaem miljenju? O: Pad Jajca nije znaio samo pad opine Jajce, nego i dijela opine Travnik i ostalih 10 000 ljudi, kao i pad podruja koje je iskljuivo branio TO ili A BiH. Prve crte HVO-a su bile vrste a oni su odbijali nailazee napade od strane Srba. I kad ste doli u to podruje pomogli ste Muslimanima vie nego Hrvatima jer su se Hrvati vrsto drali, iako ste i nama pomogli, jer ste osobno posjetili dvije vane kote na kojima ste mogli vidjeti da se HVO vrsto dri u obrani podruja srednje Bosne. P: Sada, gdine Filipovi, molim lijepo da kaete asnom sudu jesam li ja uspio vie pomoi A BiH i stvoriti kooperaciju tamo, to je pod A; pod B jesu li Srbi gaali Travnik i do koje mjere? Molim da prikaete tu situaciju asnom sudu, to smo inili i to sam ja ukratko radio na tom podruju. Jesmo li uspjeli spasiti Travnik, na primjer? O: Pa, TO ili ABiH je u Travniku bila na granici potpunog rasula jer se upravo dogodilo to to sam objasnio. Jedna treina opine Travnik je bila oiena od ljudi a posebno je tu bila i nemogunost Hamandjia, Softia i drugih jedinica koje su tamo drale prvu crtu. Panika je vladala u tom podruju. HVO nije bio mirne glave to se toga tie, jer je situacija bila iznimno teka. Dva dana nakon pada Jajca, A. Izetbegovi je izjavio da se HVO treba kriviti za pad Jajca, to je bilo blasfemino, kao i neke druge njegove izjave. Osobno mi je to tijekom rata najtee palo, injenica da je Jajce palo, jer sam uloio mnogo vremena i ivotne snage, i bio sam i ranjen a moji ulozi su bili u obrani podruja oko Jajca. Pad Jajca je u pitanje doveo i obranu Travnika koja do tog trenutka nije bila ugroena. P: Gdine Filipovi, ja sam bio dobrovoljac, visoki asnik u Hrvatskoj vojsci, pomonik ministra obrane. Koji je visoki asnik A BiH koraao sa mnom na vrhovima planina, prisiljavao ljude da kopaju rovove i organizirao obranu? Tko je, meu inovima A BiH asnika bio tamo sa mnom? O: Nitko, niti jedna osoba. P: A gdje su bili Valentinih /tako pie/ 3 bataljuna i zato nisu napali Komer i produili koridor prema Jajcu? Tko je bio Lendo? Je li on imao tri rezervna bataljona i zato nije napao Komer ranije i time proirio koridor prema Jajcu? /Alaburi ispravlja transkrip nije Valenta nego Lendovih tri bataljuna/ O: Ve sam rekao da nije bilo organizacije u Travniku i Novom Travniku, tako da Novi Travnik nije u principu trebao podnositi nikakve posljedice od pada Jajca. A bataljuni na koje se pozivate, su trebali biti aktivni. A sada zato nisu bili aktivni, ja to sada ne mogu rei. Meutim imali su vrlo povoljnu poziciju jer smo mi drali Mravinjac, koji je udaljen 3 do 4 km zrane linije a Komer je strateka poveznica od doline rijeke Lave do Vrapca. P: Znate li moda gdje je bila Lendova obitelj kada su se odvijale ove borbe? O: Ne znam. Znam da su Lende velika obitelj u Opari. A sada gdje je bila njegova obitelj, zaista ne mogu rei. P: Sada, dok smo sve to organizirali, koliko je projektila koristila srpska vojska na Travnik dnevno? Koliko je projektila padalo na Travnik od srpske strane? O: VRS je imala poloaje okolo Travnika, dalekometnu artiljeriju i srednje dalekometnu artiljeriju. Nekih 100 tekih projektila je padalo na grad svaki dan. P: U redu. To sam htio saznati od vas o Travniku. Jesmo li izvukli ranjene, sve ranjene, jesmo li se pobrinuli o njima i jesam li ja nakon toga ostao u tom podruju? A prema vaem najboljem sjeanju koliko sam ja bio energian u naporima uzajamnog pribliavanja HVO-a i A BiH? O: Nisam mogao slijediti sve vae aktivnosti, toliko ih je bilo, ali znam da ste imali cjelokupan utjecaj, odnosno va dolazak je imao utjecaj u odnosu na srednju Bosnu.

206

www.slobodanpraljak.com

D-31g/ 4
P: Je li bio pozitivan ili negativan? O: Ne mislim da bih mogao imati ikakve dileme tu. U potpunosti je bio pozitivan, bili ste pozitivno involvirani u svim pitanjima obrane. P: Pogledajte dokument 4D01611, molim. Juer smo imali pitanje gdje je bio Izetbegoviev potpis? 14. lipnja, je li tada Travnik ve pao? O: Preao sam iz Kiseljaka 10. a 11.6. bio sam angairan u estokim borbama kako bi stabilizirali crtu i sprijeili suprotnu stranu da dublje prodre. P: Recite mi, krajem oujka i poetkom travnja 1993, jeste li me ponovno vidjeli u Travniku? O: Da. Bio sam iznenaen kad sam vas vidio da se kreete okolo sasvim normalno, bez ikakve pratnje ili slinog. Iao sam prema vama a vi ste sjedili ispred kafia gdje nitko u principu ne sjedi i sjedili ste tamo sami. To nije neto to smo mi tamo uobiajeno radili, niti koji od naih zapovjednika niti bilo tko drugi. P: To je tono. I ja se toga sjeam, gdine Filipovi. U Travniku, koji je bio omjer HVO vojnika u usporedbi s A BiH, 17. jedinice? Koji je bio omjer obiju strana u Travniku, u travnju 1993? O: Omjer je bio 5:1, otprilike, u korist A BiH. P: to je s omjerom stanovnitva, Hrvata, Bonjaka Muslimana; koji je bio omjer u to vrijeme?

www.slobodanpraljak.com

207

D-32

Sefer Halilovi: Lukava strategija


Delimustafi je vrlo vjet trgovac i neka radi u ovom Ministarstvu, ovdje moe biti koristan. A iskazao mi je ovih dana u vie navrata lojalnost zavrio je Predsjednik ovaj na razgovor. Na putu do kancelarije zbunjeno sam razmiljao da li je to mogue: pa, on zna da je Alija Delimustafi na Vladi verifikovao dogovorenu odluku sa Aleksandrom Vasiljeviem da JNA zatiti sve TV releje i na taj nain ih sve okupira?! Zna i za odluku Vlade RBiH o izdvajanju trideset miliona maraka na raun Ministarstva unutranjih poslova za opremanje rezervnog sastava i da od tog novca nije gotovo nita od naoruanja i opreme nabavljeno. A negdje krajem februara 1991. godine, kad je najvie trebao, rezervni sastav policije je u najveem dijelu Republike rasputen pod izgovorom da nema novca za plate. Zna takoe da je Delimustafi dogovorio sa Petrom Graaninom, saveznim ministrom za unutranje poslove i Aleksandrom Vasiljeviem, naelnikom uprave vojne bezbjednosti JNA (itaj KOS-a), u drugoj polovini 1991. godine, dolazak oko 100 inspektora iz Saveznog SUP-a (opet KOS) koji su potpuno paralisali rad na odbrambenim pripremama. Da je sa njima takoe dogovorio zajednike patrole MUP-a RBiH i JNA, pa nam je u PL-u bio gori na MUP nego KOS, jer ovdje nikad ne zna na koga e da naleti. Pa, on zna da je upravo Delimustafi u saradnji sa ministrima iz SDS-a i HDZ-a zadrao Hajru Balordu na mjestu guvernera Narodne banke BiH, uz istovremenu odluku Vlade o produenju roka za zamjenu starih novanica. *** Znakovito je kako se u to vrijeme ponaa Fikret Muslimovi koji je tada naelnik KOS-a u 4. Korpusu JNA i najbolji strunjak za muslimanski nacionalizam u JNA. Sastanku kolegija komandanta korpusa u ljeto 91. godine, pored ostalih saradnika i pomonika, prisustvuju i pukovnici Vehbija Kari i Muharem Nadak, i naravno, potpukovnik Fikret Muslimovi. Na kraju sastanka, sjeaju se i Kari i Nadak, ustaje Muslimovi, i na iznenaenje svih, obraa se komandantu korpusa Vojislavu urevcu, molei ga da njegovo obraanje shvati kao lino. Muslimovi tada osuuje fundamentalistiku politiku na elu sa Izetbegoviem i fundamentaliste markira kao razbijae Jugoslavije. Izraava svoju spremnost da se bori protiv takve politike i trai, ukoliko je potrebno, da ne ide na kolovanje u ratnu-generalsku kolu, za koju se upravo pripremio, sveano se zaklinjui da nikad nee biti Alijin vojnik. Prisutnima nije bilo jasno zato Muslimovi govori kada ga niko nita nije pitao. ak je, kau, i urevac pomalo zbunjen zakljuio sastanak. Ovakav razvoj dogaaja i ponaanja JNA ima svoju predhistoriju. Jo ranije se na saveznom vrhu deavaju vana personalna pomjeranja. Nikola Ljubii, koji je nakon Titove smrti po sili zakona penzionisan, postaje predsjednik Predsjednitva Srbije, a zatim lan Predsjednitva SFRJ. Da bi se shvatio znaaj ovog ina, treba se u nekoliko reenica osvrnuti na Ljubiia. On se punih dvanaest godina nalazio

Bio je sedmi juni 1993. godine. Te noi sam planirao da odem ranije na spavanje, jer sam ve u dva sata ujutro morao krenuti ka Kiseljaku. Vozilo UNPROFOR-a je dogovoreno da me preveze preko aerodroma, a do jutra trebam prei Igman. U 10 sati je sastanak sa Milivojem Petkoviem, zapovjednikom HVO-a u bazi UNPROFOR-a u Kiseljaku. Ali, nekako mi se ne da... *** Brzo su proletjela gotovo etiri sata i negdje oko 23, iznenadio me zvuk telefona. Poziv predsjednika Izetbegovia. Uvijek se predstavi i kae: Alija Izetbegovi na telefonu, mada zaista nema nikakve potrebe. Toliko smo ve puta razgovarali telefonom. ta radi, Halile?, pita Predsjednik. Kratko mu rekoh da se upravo spremam za malo odmora, poto moram rano ustati. Ne mora uriti, kae mi, taj sastanak ionako nije toliko vaan, a imamo ujutro jedan vaniji posao koji moramo obaviti ovdje u Sarajevu. *** To jutro, kad sam u osam sati sasluao prvo referisanje u Operativnom centru i izdao potrebna nareenja, imao sam jedan dosta neugodan razgovor sa generalom Morillonom i Ganiem. Zaudo, Gani je ovaj put bio vrlo jasan i odluan. Podrao me je kad sam odbrusio Morillonu: Ukinite embargo koji vai samo za Bosnu, odnosno samo za Armiju BiH, pokupite tu svoju skalameriju koju zovete UNPROFOR-om i idite odakle ste i doli. Nas ostavite, brzo emo se mi dogovoriti i sa ustaama i sa etnicima ija je Bosna. I bit e brzo mirna Bosna. ***

Delimustafi, MUP i nasljednici


*** ak se moe rei da su se u MUP-u krili nosioci specijalnog rata, izazivai sukoba unutar naeg odbrambenog sistema i proizvoai neprijatelja od bosanskih patriota. Moe li biti sluajno da Juka Prazina, kao poznati sarajevski kriminalac, postane komandant rezervnog sastava specijalne jedinice policije? Bilo je toliko sposobnih aktivnih policajaca koji su bili ukljueni u pripreme za odbranu zemlje. Zato ne oni, ve Juka? Kada se konano odluilo da Juka nije za policije Juka je unaprijeen: Predsjednitvo drave imenovalo ga je za komandanta specijalnih jedinica Armije. *** O svemu ovome, svakodnevno sam govorio Predsjedniku, ali i na svim sjednicama Predsjednitva pokretao sam ova pitanja i traio pomo. Uzalud. Stvari su ile nekim svojim tokovima. Pa zar Sarajevo nije opljakano, a da nijedan etnik nije uao u grad? Ili: koga bi trebalo pitati, ako ne upravo MUP, otkud roba (kafa, cigarete, alkohol) iz Srbije i Crne Gore na sarajevskim pijacama usred blokiranog grada?
208

www.slobodanpraljak.com

D-32
na elu JNA, i mada svoju oficirsku karijeru nije poeo kao pripadnik Kontraobavjetajne slube, politiku je karijeru zavrio u njenom duhu. KOS, koji e vremenom postati najmonija obavjetajna organizacija u SFRJ, preko Nikole Ljubiia je polagao raune direktno Titu. Ivan Stamboli svjedoi: to je vrhovni komandant vie malaksavao, to je njegov vojni ministar postajao sve suvereniji. Stekao je nad KOS-om potpunu kontrolu i gotovo samostalno vodio u Armiji kadrovsku politiku, unapreivao, razmetao komandante. Ljubii je preuzeo sve poluge moi, zakljuuje Stamboli nakon ishoda Osme sednice CK SK Srbije i tvrdi: Ne samo to on tamo (u JNA, op.aut.) jo uvek dri konce KOS-a, u meuvremenu je stavio ape i na dravnu bezbednost u Srbiji (Put u bespue, I. Stamboli, str. 185. i 187.). *** Ponaanje elnitva SDS i HDZ u BiH, a naroito etnikih i ustakih jedinica u ratu od 1992. do 1995. godine su najbolji dokazi istrajavanja u dogovoru o podjeli BiH. Oni jednostavno nigdje nisu meusobno ratovali, ali su zato dobro saraivali. Zanimljiva je pria o Stocu, ali i Mostaru. Po prvom dogovoru etnika i ustaa, Stolac je pripao etnicima. Ustae su se povukle iz grada i etnici su uli bez ispaljenog metka. Nakon toga su se ponovo dogovorili: onda su se etnici povukli iz Stoca, a ustae u njega umarirale. I danas su tamo. I u Mostaru bi bila identina pria da se bosanske patriote nisu pobunile. No, u svakom sluaju, etnici su se po svom dogovoru sa ustaama povukli na granicu Splitske banovine, na Podveleje. Na dodirnim linijama u Stocu, Kiseljaku, Konjicu, Vareu, epu... etnici i ustae se drue, trguju, razmjenjuju informacije i ratuju zajedno protiv Armije RBiH. Ako se problem fokusira i izdvoji samo SDA moe se postaviti itav niz pitanja koja jasno ukazuju na konstantno prisutnu elju za svojim, vlastitim beglukom: da li moe biti sluajno da od nastanka SDA do danas, zvaninu politiku drave vodi nezvanina siva eminencija poznatija kao zagrebaka grupa? Da li je sluajno dr. Mustafa efendija Ceri, nekadanji imam zagrebake damije, na nelegalan nain postao reis u BiH? Da li je sluajno Fikret Muslimovi, nekad kljuni kadar KOS-a, najjae podran baz iz krugova IVZ-a? Nacionalni tjednik Ljiljan, Muslimovia je promovisao u jedinicu mjere bosanskog patriotizma. I tako redom. Sve do asa kada se mora priznati da Bosna i Hercegovina danas izgleda ba onako kako je KOS elio: isparcelisana po etnikim crtama, bosansko pitanje svedeno na humanitarno, a bonjako na islamski problem u Evropi. Kasnije je recimo, Muslimovi zajedno sa Zijadom Ljevakoviem, odigrao kljunu ulogu u prevaspitavanju Armije na iskljuivo stranaku, odnosno njemu se u zasluge mora pripisati ideologizacija Armije i njeno pojaavanje mudahedinima. Njegovim djelovanjem kompromitiran je itav niz institucija: izmeu ostalog i Vijee kongresa bonjakih intelektualaca. Inicijativni odbor za osnivanje ovog tijela, vjerovali ili ne, inili su: Fikret
www.slobodanpraljak.com

Muslimovi takav kakav jeste, Atif Purivatra, penzionisani pukovnik bive JNA, Mujo Kafedi i naivni Avdo Hebib. *** Zahvaljujui stvorenoj vojnoj organizaciji na cijelom prostoru RBiH, uspjeli smo, za samo nekoliko mjeseci, od aprila do septembra 92. godine, stvoriti Armiju od pet korpusa sa velikim brojem jedinica i sloboditi 58 odsto zemlje. U ovo je uraunata slobodna teritorija pod kontrolom Armije i HVO-a, poto tad jo nije bilo sukoba sa HVO. Kad su u Glavnom stoeru HVO i Hrvatske vojske uvidjeli da od dogovora TumanMiloevi nema nita, krenuli su u sukobe sa Armijom i 25. oktobra 92. godine ustake jedinice su ule u Prozor. *** Bosanski patrioti su za isto vrijeme imali Armiju od pet korpusa sa oko 250.000 boraca, koja se uspjeno nosila sa zloincima na dva fronta. Ovakvih primjera u istoriji nema. *** Tokom cijele 93. brojno stanje nae Armije iznosi 261.500 boraca, da bi taj broj krajem 1993. godine a naroito 1994. godine poeo da se smanjuje po razliitim osnovama: nekontrolisano, stihijsko i olahko davanje radnih obaveza, odsustava i odlazaka u inostranstvo, oslobaanje od slube u Armiji po osnovu nesposobnosti, pa ak nedozvoljeno veliki broj dezerterstava i neopravdanog odsustvovanja iz jedinica Armije RBiH. Taj se period vremenski poklapa sa pritiskom u Armiji koji e kasnije dobiti svoje pravo ime ideologizacija, ili jo preciznije: poetak stvaranja stranake (SDA) vojske.

Sefer Halilovi, Lukava strategija, Sarajevo

209

D-33

M. Filipovi: Bio sam Alijin diplomat


iz svojih vjerskih i, po mom miljenju, krivo shvaenih stavova. Smatrao sam da je politika jedno, a vjera drugo. Razgovor sa Tumanom odigrao se u njegovoj rezidenciji 08. aprila 1991. godine, u Banskim dvorima, na Griu. Tuman je prilikom tog razgovora bio veoma ljubazan i prilino dobrohotan, te je pokazao veliki interes za to da i Bosna slijedi primjer Hrvatske i Slovenije, za koje nam je tada otvoreno rekao da su ve donijele neopozivu odluku o istupanju iz Jugoslavije, naznaivi ak i toan datum kada e ta odluka biti javno saopena. Tu odluku su donijeli iz dravnih razloga i zbog potpune iscrpljenosti svih mogunosti da se sa Miloeviem postigne bilo kakav logian i racionalan politiki sporazum. Ako je i ranije bilo teko u Jugoslaviji, kojom su ipak svagda dominirali Srbi, onda je u Jugoslaviji kojom dominira Miloevi nemogue opstati i mora se donijeti odluka o istupanju. To je pravno opravdan i politiki logian potez, koji je tada i nama svesrdno preporuio. Naglasio je da e u situaciji, ako bi i Bosna i Hercegovina zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom napustila Jugoslaviju, svima biti mnogo lake ostvariti taj korak i parirati bilo kakvu akciju koja bi dola od strane Miloevia. Svijet e morati, na kraju, smatrao je Tuman, da podri tri republike koje istupaju iz drave kojom oito dominira Miloevi, i to na grub nain. Svijet nee podrati Miloevia, za kojeg, kako je i nama poznato, postoji i u meunarodnom politikom mnijenju uvjerenje da je jedan nasilnik, srpski nacionalist i polufaist. Rekao nam je da, osim toga, Hrvati i Slovenci ve imaju znaajnu podrku Njemake i Austrije za svoj namjeravani korak, to nije nikako malo za poetak. Saopili smo mu nau ocjenu da bi i za Bosnu i Hercegovinu bilo najbolje da zajedno sa Hrvatskom i Slovenijom izie iz Jugoslavije, jer e izlaskom ove dvije zemlje ostati sama u srpskom moru, koje e, osim toga, nakon izlaska Hrvatske i Slovenije biti jo vie frustrirano, pa demokracija u takvim uvjetima nema ansu. Tuman je na to reagirao tako da je otvoreno rekao kako ne vjeruje u to da e Bosna izai iz Jugoslavije, rekavi da smatra kako je Izetbegovi suvie impresioniran i da je, u neku ruku, prepariran od strane JNA. Ocijenivi da je on okruen agentima KOS-a i DBJ-e, rekao je da zna da je Izetbegovi bio u tadanjem Generaltabu JNA na prepariranju, gdje mu je demonstrirana sva snaga i mo te vojne sile, te da on nee imati snage da se otrgne od toga i ue u rizik sukoba s tom silom. Naravno, ja sam na tu njegovu tvrdnju reagirao kazavi da ovdje nije predmet razgovora Izetbegovi, te da to mogu biti nagaanja, nego stanje politikih prilika u zemlji i najbolje odluke koje se mogu preporuiti. Ali, Tuman je ostao pri svojim stavovima, kazavi ponovo da ne vjeruje da e Izetbegovi donijeti odluku o izlasku Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije zajedno sa druge dvije republike. Pa ipak je, u svom zakljuku naeg razgovora, ponudio da se i mi prikljuimo izlasku iz Jugoslavije i kazao da bi on takvu nau odluku vrlo srdano pozdravio, te da bi se zaloio kod svojih slovenskih partnera za to da se prihvati na stav. ak
www.slobodanpraljak.com

Ako mi sami nismo bili uope autori svoje sudbine, ako se sve sa nama i oko nas dogaalo prema namjerama i uz odluke drugih, ako smo mi, dakle, bili samo trpei elemenat nae historije, tada mi nismo imali pravo ni da inimo ono to smo inili, niti da donosimo one odluke koje su bitno mijenjale poloaj i stanje svih stanovnika nae zemlje. inei to, mi smo u najveoj mjeri sami odluili o tome to e biti s naom zemljom i s nama samima, a za to snosimo mi sami najveu odgovornost. Tita vie nije bilo, Miloeviev udar na Savez komunista, ostvaren uz pomo nekih tadanjih neopreznih jugoslavenski raspoloenih politiara iz drugih republika, kao i sve snanije izraena tendencija obnove nekadanjeg prijedloga o tzv. amputaciji Slovenije i sjevernog dijela Hrvatske iz nekadanje Jugoslavije, kojeg je lansirao jo bivi kralj Aleksandar Karaorevi 1929. godine, te stvaranja Velike Srbije, jasno su ukazivali da za sve zemlje koje su se nale unutar Jugoslavije postoji samo jedno rjeenje, a to je jedino bijeg iz tog pakla i ostvarenje tadanjim ustavom garantiranog prava republika da mogu da se razdrue, tj. da proglase svoju neovisnost. Mora se rei, naalost, da muslimanska javnost, prije svega ona intelektualna, nije bila svjesna stvarnog poloaja ni Bosne i Hercegovine, niti muslimana. Ona uope nije reagirala na masovne politike progone muslimana povodom tzv. afere Agrokomerc. Ona nije pokazala niti najmanji interes za rad Foruma, tovie, neki su vajni muslimanski intelektualci veoma olahko pali pod utjecaje onih snaga i ideja koje su se temeljile na antiislamizmu i antimuslimanstvu. Da bih pobudio interes za ova pitanja, inicirao sam sastanak nekih istaknutijih muslimanskih intelektualaca, koji je bio planiran za kraj 1989. godine, a odran poetkom 1990. godine u zagrebakoj damiji. Sastanak je odran 12. februara 1990. godine, a uprilien je bio u vrijeme moga gostovanja u Novinarskom domu, na tribini Saveza novinara Hrvatske, gdje sam bio pozvan da govorim o stanju u Bosni i Hercegovini i problemima nacionalnog identiteta muslimana. Ovo gostovanje sam sm aranirao kao neku vrstu pokria za sastanak koji je bio glavni cilj mog puta u Zagreb. Sam nisam elio biti njenim lanom, a ponudu Izetbegovia i Zulfikarpaia da pristupim stranci, jednostavno sam odutio. Jednom prilikom, kada mi je Izetbegovi rekao da ima tekoe s nekim ljudima u stranci oko mog ukljuenja u Izvrni odbor stranke, to je navodno on predlagao, a to mi je potvrdio i Adil Zulfikarpai, rekao sam mu da to ne treba da ini, jer odista ne mogu biti u istoj stranci sa ljudima kakvi su bili Omer Behmen, Hasan engi, Salim abi i slini, budui sam ovjek sasvim druge vrste, jer za mene politika nema nikakve veze sa vjerom. Naravno, to nije nikako znailo da sam ove ljude u bilo kojem pogledu, osim u pogledu razlike u miljenjima, smatrao nepoudnim. Ja sam se od njih totalno razlikovao u miljenjima, jer su oni, prema onome to sam vidio, sve politike stavove derivirali

210

D-33
je kazao i to, da je uvjeren, kako bi oni bili spremni ekati jedan mjesec do toga kada bi i mi mogli biti spremni za jednu takvu odluku. Naime, bili smo sloni u tome da bi za takvu odluku trebalo izvriti neke minimalne, ali svakako neophodne pripreme. Prije svega, nuno je u najveoj tajnosti pripremiti odgovarajue odluke koje bi se odnosile na sam izlazak iz tadanje Jugoslavije, te one koje se odnose na funkcioniranje budue neovisne drave, a neophodno je razraditi i metode kako da se takve odluke ostvare. Nuno je uiniti sve da se vojniki odmah aktiviraju snage koje bi bile lojalne bosanskoj vladi nakon donoenja odluke o istupanju. Mi smo smatrali da su ponueni uvjeti i prijedlozi fer i da se moe na temelju njih razmatrati pitanje naeg izlaska, kao i donijet set odgovarajuih odluka i tako pravno i tehniki pripremiti na izlazak. Pitanje je bilo odista veoma urgentno i dogaaji nas nee ekati. Bile su potrebne vrlo hitne i kompletne politike, vojne i zakonodavne mjere koje bi omoguile provoenje ove delikatne, rizine i sloene dravno-pravne, ali i politike i vojne operacije i osigurale njen uspjeh. Nakon tog razgovora, otputovali smo 09. aprila 1991. godine u Ljubljanu. Ve je pomenuto da je Adil od ranije poznavao veinu tadanjih vodeih ljudi iz slovenskog politikog ivota, od kojih su neki, koji su tada bili vrlo utjecajni, djelovali u nekadanjoj Demokratskoj alternativi u inozemstvu, te su nam i kontakti i razgovori bili znatno olakani. Zapravo, nai razgovori sa Bavarom, Buarom, Janom i drugim ljudima iz slovenske politike bili su veoma direktni, sadrajni i tekli su glatko. Svi nai sugovornici su smatrali, slino kao i Tuman, da je na izlazak iz Jugoslavije neminovan, da je to bolje uiniti to ranije, a da je najpovoljnija prilika za to momenat kada izlaze druge dvije zapadne republike Jugoslavije. I oni su bili miljenja da je za neophodne pripreme ovakve jedne odluke, uzimajui u obzir da su neke pripreme ve izvrene u okviru priprema izlaska Slovenije i Hrvatske iz Jugoslavije, sada potrebno manje vremena, ali da se mora pouriti s pripremama na svim poljima: vojnom, politikom, ekonomskom i ustavnopravnom. To se odnosilo, prije svega, na ve obavljene obimne meunarodne sondae oko prihvata takvog akta od strane utjecajnih zapadnih drava. S obzirom na to, za nas je ipak lake da donesemo odluku znajui da bi ona bila podrana od nekih veoma znaajnih drava. Oni su smatrali da bi izlazak iz tadanje savezne drave ili razdruivanje tri republike bio mnogo plauzibilniji akt i da bi pruao mnogo vee anse za taktike manevre neophodne u ovakvim situacijama. Prvo, to ne bi bilo puko raspadanje nego prepolavljanje Jugoslavije. Drugo, Zapad koji u svojim politikim kalkulacijama uzima i ekonomske interese kao bitni kriterij za donoenje odluka, lake bi primio razdruivanje tri nego dvije republike, jer bi time zadrao vee trite za svoju robu i tehnologiju, a i mi bi bili bolji partner. U tom sluaju mi predstavljamo razvijeniji dio Jugoslavije. Vojniki bi bilo lake da se utroje branimo od eventualnog napada, nego kada bi to morali pojedinano. Najzad, sada bi bio pravi trenutak za to, jer ni Miloevi jo nije dovoljno pripremio Srbiju za eventualni rat, niti je homogenizirao Srbe do mjere da bi oni bili spremni da se uputaju u neposrednu ratnu akciju. Prema Adilovim rijeima, Izetbegovi je kazao da on nema ni garancija, niti je radio na pripremi nekog plana vojnikog ili politikog suprotstavljanja takvoj akciji koja se mogla oekivati, te da on smatra da je jedini izlaz iz nastale situacije u pregovorima sa Srbima. Kada je Adil Zulfikarpai od njega zatraio da pregovara, Izetbegovi mu je navodno rekao da on to ne moe, da nije najbolja linost za to, jer mu Srbi ne vjeruju, te iz tog razloga nije pogodan kao pregovara. Zatraio je da mi, tj. Adil Zulfikarpai i ja, pregovaramo sa Srbima u ime muslimana. Osjeao sam da neto tu nije u redu i da se u tom neloginom prijedlogu Izetbegovia krije neka zamka. Mi smo smatrali da se pregovori moraju obaviti, prije svega, izmeu Srba i muslimana. Naime, najvei problemi i najtee mogue posljedice nastale bi po Bosnu i Hercegovinu ako bi dolo do teih poremeaja odnosa izmeu Bonjaka i Srba. Moralo je svakome biti jasno da sudbinu Bosne i Hercegovine odreuju prije svega odnosi dva njena najbrojnija naroda. Tako su, pod auspicijom predsjednika SDA Alije Izetbegovia i uz mandat kojeg nam je dao, zapoeli, kasnije mnogo spominjani i komentirani, srpsko-muslimanski pregovori o tome kako rijeiti problem sudbine nae zemlje. Bili su to pregovori o nalaenju rjeenja za problem odnosa Srba i muslimana u Bosni i Hercegovini i ujedno, o buduim odnosima Bosne i Hercegovine i Srbije. Zapravo, bili su to pregovori o tome hoe li i pod kojim bi, eventualno, uvjetima Bosna i Hercegovina mogla da ostane unutar Jugoslavije, ili e morati da iz nje izie pa makar to bilo pod za nju najnepovoljnijim uvjetima. Pregovori su zapoeli 08. jula 1991. godine i odravani su u zgradi dravnog Predsjednitva Bosne i Hercegovine, zapravo u kabinetu tadanjeg njegovog lana Nikole Koljevia. Prethodne, zapravo uvodne razgovore vodili su samo Adil Zulfikarpai, Radovan Karadi, Muhamed Filipovi i Nikola Koljevi. Pregovori su zapoeli i intenzivno su se odvijali svakodnevnim sastancima dvije delegacije. U jednoj smo bili Adil i ja, a u drugoj Karadi i Koljevi. Povremeno su se u razgovore ukljuivali, sa srpske strane Momilo Krajinik i Biljana Plavi, dok je sa nae strane u pregovorima uzeo uea samo jo Alija Izetbegovi. On je uzeo uee u jednoj veoma vanoj sesiji razgovora, kada je izgledalo da smo ve doli relativno blizu nekog sporazuma. Bilo je to 23. jula 1991. godine, nakon Izetbegovievog povratka iz posjete SAD-u, kada je dao i pozitivnu ocjenu pregovora, podravi iste i kazavi da mu je poznato da se oni vode uz njegovo znanje i pristanak.

www.slobodanpraljak.com

211

D-33
Pregovori su, na krae vrijeme, bili prekidani zbog toga to su se srpski predstavnici morali, a to je pokojni Nikola Koljevi otvoreno kazao, konsultirati sa Slobodanom Miloeviem, jer se, kako je on sm to formulirao, radilo o pitanjima od najveeg nacionalnog interesa za sve Srbe. Mi nismo trebali toliko vremena, jer nam je komunikacija sa Izetbegoviem bila laka, a prekinuta je samo njegovom kratkom posjetom Sjedinjenim Amerikim Dravama. Upravo po dolasku iz te posjete, Izetbegovi je, na Aerodromu Sarajevo, za TV BiH dao izjavu da mu je poznato da se vode tzv. srpsko-muslimanski pregovori, da on to odobrava, te da se nada njihovom uspjehu. Prilikom te posjete, Izetbegovi je bio primljen kod tadanjeg Backerovog pomonika Lawreancea Eaglebergera, kao i generala Scowcrofta, predsjednikovog savjetnika za sigurnost. U vezi s tim, zapoele su akcije JNA, koje su imale dva osnovna cilja. Prvi je cilj bio da se teritorija Bosne i Hercegovine ukljui u intenzivne vojne operacije, koje je JNA tada vodila protiv drave Hrvatske. Drugi je cilj bio da se, u uvjetima pretpostavljenog odsustva pravilne i energine reakcije vlade Bosne i Hercegovine na ovu oitu uzurpaciju njene teritorije, iznudi pogoranje odnosa izmeu Hrvata i muslimana, kao loginih saveznika u takvoj situaciji, pa su sa nae teritorije vrene razliite aktivnosti usmjerene u pravcu destabilizacije tih odnosa. Tako je sam grad Dubrovnik bio napadnut sa teritorije opine Trebinje, izvren je napad na selo Ravne, koje se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a naseljeno je bilo Hrvatima, i time nainjena otvorena vojna provokacija i agresija na njenu teritoriju. Najzad, kao zadnja mjera testiranja sposobnosti vlade Bosne i Hercegovine da titi svoju teritoriju, izvren je sramni in predaje od strane bosanskih vlasti uhapenih branilaca hrvatskog grada Kostajnice, koji su preli na teritoriju Bosne i Hercegovine kako bi izbjegli da padnu u ruke srpskih separatista u Hrvatskoj, a nae su ih vlasti predale upravo srpskoj vojsci, odnosno JNA, te su svi oni bili zatvoreni u zloglasnom logoru Manjaa i vjerojatno pobijeni. Na sve te otvorene provokacije, naa vlada i sm Alija Izetbegovi ostali su nijemi. Ta utnja, koja je po svemu oekivana, bila je pretpostavka za nastavak mogue vojne akcije Srba u naoj zemlji. Bosanskohercegovaka vlada je preutno odobrila da Srbi mogu nastaviti s takvim akcijama, a njihovom okupatorskom ponaanju dodatni potencijal davala je intezivirana kampanja srpskih autonomnih oblasti na podruju cijele Bosne i Hercegovine: SAO Bosanska Krajina, SAO Stara Hercegovina, SAO Ozren, te SAO Semberija. Spremalo se stvaranje i drugih takvih tvorevina, a sve s ciljem razbijanja zemlje. Bosna i Hercegovina je, na taj nain, postala neka vrsta leopardove koe, proarana zonama u kojima legitimna vlast nije vie imala nikakvog utjecaja.

D-34

Pismo Predsjednika Izetbegovia Predsjedniku Tumanu


Potovani gospodine Predsjednie, Uvjeren sam (a u tom pogledu imam i izvjesne informacije) da e Vam On u bilateralnim razgovorima ponuditi neka parcijalna rjeenja, koja bi dijelom bila ostvarena na raun Muslimana i BiH. Molim Vas da takve ponude odbijete, Vi znate da bi to vodilo kaosu koji neke snage prieljkuju. Prijateljstvo izmeu hrvatskog i muslimanskog naroda moe i sada i u budunosti svima dati vie od bilo kakvih neprincipijelnih pogodbi. elim Vas uvjeriti u prijateljska osjeanja muslimanskog naroda. Sa osobitim potovanjem Va Alija Sar. 24. III. 1991.

212

www.slobodanpraljak.com

Miroslav Tuman: Vrijeme krivokletnika 4. Tajni sastanak u Karaorevu


Kako bi susret u Karaorevu postao mitsko mjesto podjele Bosne izmeu predsjednika Miloevia i Tumana, tvorci toga mita prvo su morali proglasiti taj susret tajnim sastankom. Jer nije uvjerljivo ako se na javnom sastanku sklapaju tajni dogovori. Lake je prihvatiti teoriju zavjere ako se na tajnom sastanku postie tajni dogovor izmeu dvojice a na raun treega, tj. Bonjaka (tada jo Muslimana), koji nisu bili nazoni na sastanku. Postavku da je u Karaorevu bila rije o tajnom sastanku prihvatilo je i Haako tuiteljstvo. Haaki tuitelj Kehoe tumai predsjedniku Suda tijekom ispitivanja akademika Duana Bilandia, koji je u sluaju Blaki svjedoio kao ekspert Suda: Mr. Kehoe: Gospodine Predsjednie, uz duno potovanje, postoje brojna pitanja ne brojna, ali vrlo vana pitanja u svezi s tim vrlo vanim tajnim sastankom u Karaorevu, koje treba postaviti ovome svjedoku. Izvor: Predmet IT-95-14-A, svjedoenje akademika Duana Bilandia 9. 9. 1998., str. 11389-11390. No haaki tuitelj, gospodin Kehoe, ne samo to je prihvatio teoriju o tajnom sastanku u Karaorevu, nego ne zna ni toan datum odravanja toga vrlo vanog tajnog sastanka, vjerojatno elei i svojim neznanjem potvrditi koliko je taj sastanak bio tajan, budui da mu se ni datum ne zna. Mr. Kehoe: Sada, doktore, to ste raspravljali tijekom toga (sastanka eksperata prim. M. T.) je tajni sastanak u Karaorevu 10. i 11. oujka 1991. izmeu predsjednika Srbije Miloevia i predsjednika Hrvatske Tumana; Izvor: Predmet Blaki IT-95-14-A, svjedoenje akademika Duana Bilandia 8. 9. 1998., str. 11364. Za pravne laike bilo koja sudnica jest mjesto na kojemu se trebaju utvrditi injenice i istina. Zato zauuje to se ni Haako tuiteljstvo, kako u optunicama tako i u svojemu obraanju svjedocima, ni Haaki sud u presudi, nisu potrudili utvrditi tako elementarne injenice kao to su datum sastanka u Karaorevu te da taj sastanak nije bio tajni sastanak, jer su o njemu izvijestile mnoge novinske agencije. ZAGREB, 25. oujka (Hina) Pred predstojei sastanak estorice predsjednika republika koji e se odrati ovog tjedna, kako je priopeno, danas su se u graninom podruju dviju republika sastali predsjednici Republike Hrvatske i Republike Srbije dr. Franjo Tuman i Slobodan Miloevi. U viesatnom razgovoru koji se odnosio na kljuna pitanja politike i gospodarske krize, te buduih odnosa u Jugoslaviji razmotrena su glavna pitanja sadraja predstojeeg sastanka predsjednika republika. Usprkos poznatih razlika o temeljnim pitanjima, a koja se tiu interesa republika Hrvatske i Srbije, odnosno hrvatskog ili srpskog naroda, a uzimajui u obzir da su odnosi Hrvatske i Srbije, odnosno hrvatskog i srp-

D-35
skog naroda od kljune vanosti za sveukupnost odnosa pa i rjeavanja dravno-politike krize u SFRJ, razgovor je voen u nastojanju da se odstrane opcije koje ugroavaju interese bilo hrvatskog bilo srpskog naroda u cjelini i da se trae trajna rjeenja uz potivanje povijesnih interesa naroda. Zakljueno je: da se odredi vrijeme za rjeavanje postojeih jugoslavenskih problema najdue do dva mjeseca, to e biti zajedniki predloeno na predstojeem sastanku predsjednika republika, te da se u uvjetima produbljivanja gospodarske krize razmotre rjeenja i prijedlozi po ugledu na prijedlog Privredne komore Jugoslavije o promjenama u radu i sastavu Saveznog izvrnog vijea u prijelaznom periodu u interesu zatite zemlje od gospodarskog kolapsa, kae se na kraju priopenja sa sastanka predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana i predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloevia. Izvor: HINA, Baza EVA, 25. 3. 1991. LJUBLJANA, 26. oujka (Hina) Jedan od motiva za susret Tumana i Miloevia vjerojatno je spoznaja obojice da je njihova politika, koja se meusobno iskljuuje, poela razarati poloaj Miloevia, a nainjati i Tumanov autoritet, kazano je u dananjem komentaru Radio-Slovenije o jueranjem sastanku hrvatskog i srbijanskog predsjednika. ... To vie, navodi se, vrijedi za Miloevia iji se poloaj nakon beogradskih dogaaja ve zaljuljao. A Kninska krajina je najavljenim odcjepljenjem od Hrvatske prilino poruila mnoge Tumanove planove o suverenoj i samostalnoj Hrvatskoj. Meu imbenicima to su utjecali na susret na vrhu moemo ubrojiti i sve rairenije meurepublike pregovore, djelomice ili samo prividno povlaenje armije iz politikog ivota, a svakako i naetu funkciju djelovanja i utjecaja Predsjednitva SFRJ komentira susret dvaju predsjednika Radio-Slovenija. ... Miloevi i Tuman e, naime, zajedno predloiti dvomjeseni rok za rjeenje jugoslavenske agonije i bili su djelomice sloni i u prijedlozima za promjenu rada i sastava SIV-a da bi dravu zatitili od gospodarskog kolapsa, kae komentator slovenskog Radija. Znai li to da je zapoelo odbrojavanje Anti Markoviu, da iz vlade moe ispasti i neki na predstavnik, pita se u komentaru i dodaje da je susret svakako postavio mnogo pitanja, na koje emo odgovore morati jo priekati... Izvor: HINA, Baza EVA, 26. 3. 1991. PARIZ, 27. oujka (Hina) Sastanak predsjednika dviju najveih jugoslavenskih republika, Tumana i Miloevia, komentira se u Francuskoj kao dobar znak da je mogu sporazum o preureenju Jugoslavije. Katoliki dnevnik La Croix pie da je Jugoslavija krenula ka konfederativnom modelu, po uzoru na Europsku zajednicu, kao to predlau Hrvatska i Slovenija. Predsjednik Srbije Miloevi sve dosad se tome otro suprotstavljao, istie taj list. Sada, meutim, spaava obraz, jer pristaje na konfederativni projekt sjevernih republika u

www.slobodanpraljak.com

213

D-35
kojem e se veze meu republikama ograniiti na privredu, diplomaciju i vojsku. La Croix objavljuje i analizu poznatog povjesniara za Srednju Europu Francoisa Feuilleteaua: sastanak TumanMiloevi ocjenjuje se kao veliki napredak prema preureenju Jugoslavije, Miloevi je moda shvatio kae Feuilleteau da se mora odrei plana o velikoj Srbiji i prihvatiti konfederalni model Jugoslavije da bi spasio svoju vlast. Svi vodei francuski listovi Le Monde, Le Figaro, Liberation objavljuju kraa ili ira izvjea o graninom susretu predsjednika Hrvatske i Srbije, s poantom da su se dvije najvee republike sloile da u dva sljedea mjeseca rijee teku jugoslavensku krizu. Izvor: HINA, Baza EVA, 27. 3. 1991. DSSELDORF, 27. oujka (Hina) Njemaki gospodarski list Handelsblatt, to izlazi u Dsseldorfu, susretu dr. Franje Tumana i Slobodana Miloevia dodijelio je posebne prostore. U uokvirenu izvjeu na naslovnoj stranici, uz fotografiju dr. Tumana, beogradski dopisnik lista Georg von Hubbenet izvjeuje o iznenaujuem susretu dvojice politikih protivnika, istiui, kako bi prema postignutom sporazumu najkasnije za dva mjeseca mogle biti okonane formalne ustavne pripreme za konkretne pregovore o buduem ustrojstvu Jugoslavije. Dsseldorfski gospodarski dnevnik navodi, kako su Tuman i Miloevi takoer uglavili da e budua jugoslavenska gospodarska politika biti voena prema zamislima Privredne komore Jugoslavije, a ne prema reformskom planu predsjednika vlade Ante Markovia. Prema vienju Privredne komore, prije svega mora biti olabavljena restriktivna monetarna politika beogradske savezne vlade, ime bi bila poveana likvidnost jugoslavenskog gospodarstva, pie Handelsblatt i istie kako nije iskljuena daljnja devalvacija dinara. Izvor: HINA, Baza EVA, 27. 3. 1991. Poanta je u tome da su sve domae i strane agencije izvjestile o tajnom sastanku u Karaorevu. Uz razliite komentare, svi su istaknuli ono to stoji i u francuskim medijima: Svi vodei francuski listovi Le Monde, Le Figaro, Liberation objavljuju kraa ili ira izvjea o pograninom susretu predsjednika Hrvatske i Srbije, istiui kako su se dvije najvee republike sloile da u dva sljedea mjeseca rijee teku jugoslavensku krizu. Poanta je i u tome da je na prvome sastanku svih predsjednika republika, odranom 28. oujka 1991., i usvojen zakljuak da u roku od dva mjeseca predsjednici republika nau rjeenja za teku jugoslavensku krizu. To je prva posljedica sastanka u Karaorevu, iako se predsjednici poslije est odranih
27

sastanaka tijekom dva sljedea mjeseca nisu uspjeli dogovoriti o rjeenju jugoslavenske dravne krize. injenica je da sastanak nije bio tajan i da su o njemu izvijestili domai i strani mediji. injenica je i to da se ni Haako tuiteljstvo ni Haaki sud ne ele suoiti s tonim datumom, priopenim sadrajem s toga susreta, kao ni s brojnim komentarima u europskim medijima o tome susretu. Oni su se radije priklonili onim interpretacijama i zakulisnim igrama koje su dijelom prethodile samome sastanku. A tijekom godina kako su prve informacije o sastanku padale u zaborav gradile su mit o podjeli Bosne u Karaorevu. Glasina o tome da e se u Karaorevu govoriti o podjeli Bosne plasirana je prije sastanka u Karaorevu, a ne poslije toga sastanka. Tko ju je prvi plasirao, danas je teko utvrditi. To potvruje sljedea, za javnost vjerojatno nova, injenica. Dan prije susreta Tumana i Miloevia u Karaorevu, Alija Izetbegovi pie predsjedniku Tumanu kako zna da e mu Miloevi ponuditi podjelu Bosne: Uvjeren sam (a u tom pogledu imam i izvjesne informacije) da e Vam On u bilateralnim razgovorima ponuditi neka parcijalna rjeenja, koja bi dijelom bila ostvarena na raun Muslimana u BiH. Molim Vas da takve ponude odbijete. Vi znate da bi to vodilo kaosu koji neke snage prieljkuju. Prijateljstvo hrvatskog i muslimanskog naroda moe i sada i u budunosti svima dati vie od bilo kakvih neprincipijelnih pogodbi. elim Vas uvjeriti u prijateljska osjeanja muslimanskog naroda. Sa osobitim potovanjem Va Alija Sar. 24. III. 1991.27 Sjeme sumnje u sadraj susreta predsjednika Tumana i Miloevia posijano je prije toga sastanka. Koliko je meni poznato, Alija Izetbegovi nije nikada javno rekao tko mu je prije Karaoreva dao izvjesne informacije da e On ponuditi neka parcijalna rjeenja. Izetbegovi nije obznanio kako je doao do svoje opcije uvjeren sam, ali je javno govorio da mu je prve informacije o podjeli Bosne dan poslije Karaoreva priopio predsjednik Kiro Gligorov28. Izetbegovi ovo svoje pismo, poslano predsjedniku Tumanu dan prije sastanka u Karaorevu, nije nikada koristio kao argument u prii o podjeli Bosne. Takoer, podjela Bosne u Karaorevu nije bilo ni program dogovaranja ni argument osporavanja tijekom susreta est predsjednika republika,

Ovo sam pismo dobio u prosincu 2004. od jednog od savjetnika predsjednika Tumana. Usporeujui rukopis pisma s nekim drugim rukopisima Alije Izetbegovia, vjerujem da je pismo autentino. Oznaka BiH, u desnom gornjem kutu pisma, prepoznatljiv je rukopis dr. F. Tumana, koji je imao obiaj na taj nain oznaiti dokument da bi se znalo kamo ga treba razvrstati. Vjerujem da se izvorna primka ovog oito faksiranog pisma mora nalaziti i u pismohrani Ureda predsjednika RH. Vidi: A. Izetbegovi: Dvije strane Rubikona, u M. Tuman (ur.). Bosna i Hercegovina 1990. 2025. Zagreb: UHIP, 2005., str. 53. Izetbegovievo pismo, poslano 24. 3. 1991. predsjedniku Tumanu, demantira Izetbegovia da je o navodnom sadraju razgovora saznao dan poslije Karaoreva, tj. 26. 3. 1991. Osim toga, 26. 3. 1991. Izetbegovi je bio u Beu, sudjelujui u radu okruglog stola Europa, gdje je odrao prigodno izlaganje o temi Prava nacionalnih manjina i politika nacionalnih manjina u sklopu novog europskog poretka. Gligorov nije bio na tome skupu. No, prvi sastanak est predsjednika republika odran je 28. 3. 1991. u Splitu, pa je najvjerojatnije Gligorov tada mogao rei Izetbegoviu ono to Izetbegovi tvrdi da je saznao od Gligorova.

28

214

www.slobodanpraljak.com

D-35
susreta koji su se odrali tijekom sljedea dva mjeseca. Da je postignut dogovor o podjeli Bosne, susreti svih predsjednika republika, koji jesu bili zajedniki prijedlog dogovora u Karaorevu, ili se ne bi uope dogodili ili bi imali sasvim drukiji tijek. Korijeni mita o podjeli Bosne imaju sasvim drugu logiku, o kojoj emo govoriti poslije uvida u iskaze onih koji su bili izravni ili posredni sudionici Karaoreva. Hrvatske i Srbije; je li to tono? S. Mesi: Grubo, iz onog to je rekao, bi se moglo izvesti kako Bosna ne moe preivjeti, da emo dobiti granice bive Banovine uz Kladuu i Biha Cazin i Biha. To je bio zakljuak kojeg se moglo izvesti iz onog to je rekao. Naravno, nita nije govorio o injenici da postoji pisani dokument o tome, ili za pisani ugovor. To se nije spominjalo. Izvor: Predmet Blaki, IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia, 16.19. 3. 1998. S. Mesi: Rad na kartama poeo je nakon dogovora u Karaorevu. Smilja Avramov, sveuilina profesorica i savjetnica Slobodana Miloevia, dola je u Zagreb kao i Hrvoje arini i ostali naposljetku, to je bila tajna otili su u Beograd. Zasigurno su raspravljali o kartama. Angairalo se strunjake, sveuiline profesore, specijaliste u struci, koje su pozivali elio sam ih susresti, ali nisam sudjelovao u tim razgovorima, jer, naposljetku, to je bilo s dozom povjerenja, ali znam da su ih izraivali. Znam da je profesor Leroti radio na kartama, znam i da je prestao s time, napustio je taj posao. Znam to jer mi je i profesor Bilandi rekao za to. Sad, jesu li oni mogli to iznositi u javnost, nije mi znano, ali mi je rekao, i kasnije izjavio za medije, Dok sam izraivao karte, Tumanu sam se sviao, to moete proitati i u medijima. Izvor: Predmet Blaki, IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia 16.19. 3. 1998. Tijekom unakrsnog ispitivanja Stjepan Mesi vie nije siguran, on ne zna koja je bila namjera susreta u Karaorevu. On ne zna to je dogovoreno u Karaorevu, nego samo ono to su mu rekli da je dogovoreno, ali vie mu to nije rekao predsjednik Tuman. Kakvi su dogovori tamo postignuti, ja to ne znam, tvrdi Mesi. Meutim, on je samo svjestan posljedica. Kako je doao do toga da su te posljedice posljedice dogovora u Karaorevu on nije objasnio, kao to nije objasnio Sudu ni kontekst cjelokupnih dogaanja u svezi s Karaorevom, a ni svih drugih dogaaja o kojima je svjedoio: Pitanje: Tono da je nastojanje predsjednika Tumana pri odlasku u Karaorevo bilo da se izbjegne rat je bio skrivena namjera za dogovor tog sastanka? S. Mesi: Ne znam koja je bila namjera. Ne znam ni koja je bila moja namjera kad sam dogovarao sastanak. Izvor: Predmet Blaki, IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia 16.19. 3. 1998. Pitanje: Rekli ste kako je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bila osnovana na slian nain kao i Republika Srpska, kao posljedica dogovora izmeu Tumana i Miloevia u Karaorevu? S. Mesi: Ne znam to je tono dogovoreno u Karaorevu. Sve to znam je ono to su mi rekli o Karaorevu. Kakvi
215

5. Dogovor o podjeli Bosne Mesieva je izmiljotina


Karaorevo je sredinja toka, ishodite svih optunica protiv hrvatskih generala i dunosnika o meunarodnom sukobu i agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, haaki argument da je postojao plan o podjeli Bosne i Hercegovine, te da je taj plan dogovoren u Karaorevu. Zato je Haako tuiteljstvo pozvalo Stjepana Mesia kao svjedoka optube u sluaju generala Blakia da svjedoi o dogovoru izmeu predsjednika Tumana i Miloevia o podjeli Bosne i Hercegovine: Tuitelj Harmon: On e svjedoiti u tome kontekstu i o sastanku Slobodana Miloevia i predsjednika Tumana odranom 1991. u Karaorevu, poslije kojega se skrivena politika predsjednika Tumana o podjeli Bosne otpoinje primjenjivati. Izvor: Predmet Blaki, IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia, 16.19. 3. 1998. Stjepan Mesi udovoljio je oekivanjima Haakoga tuiteljstva. No, on je svoj posao krunskoga svjedoka odradio na nain koji moe zadovoljiti potrebe utoga tiska, Tuiteljstva gladna brzog uspjeha i Suda neinformirana o razlozima i dogaajima vezanim za godine raspada Jugoslavije. Mesi je poluinformacijama i dezinformacijama o Karaorevu svojim svjedoenjem dao prizvuk istinitosti. Ali svaki put kada je bio suoen s izravnim pitanjima Blakievih branitelja, on je odstupio ili relativizirao svoje prethodne tvrdnje. Zato moe tvrditi da i nije rekao ono to je rekao, jer o meritumu stvari nita i nije rekao. S. Mesi: Tuman se vratio iz Karaoreva tog istog dana i rekao nam... e Bosna teko preivjeti, da mi moemo postii granice Banovine. Tuman je jo rekao kako je Miloevi, nainom velikodune geste da Hrvatska moe uzeti Cazin, Kladuu i Biha, jer je to bila tzv. Turska Hrvatska i Srbima nije potrebna. Izvor: Predmet Blaki IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia 16.19. 3. 1998. Pitanje: Dakle, nakon povratka predsjednika Tumana sa sastanka u Karaorevu s predsjednikom Miloeviem, obavijestio vas je da e se Bosna podijeliti podijeliti izmeu
www.slobodanpraljak.com

D-35
su bili dogovori tamo postignuti, ja to ne znam. Samo sam svjestan posljedica. Izvor: Predmet Blaki IT-95-14-A, svjedoenje S. Mesia 16.19. 3. 1998. Svjedoenje Stjepana Mesia bilo je dostatno za Haaki sud i Sud ga je prihvatio kao vjerodostojno jer se u prvostupanjskoj presudi Sud poziva na to svjedoenje: 105. Uostalom, te su se tenje za podjelom oitovale u povjerljivim razgovorima o podjeli Bosne i Hercegovine koje su Franjo Tuman i Slobodan Miloevi vodili 30. oujka 1991. [204] u Karaorevu. Nijedan predstavnik Muslimana nije nazoio tim bilateralnim razgovorima izmeu Srba i Hrvata. [205] Poslije Karaoreva Franjo Tuman izrazio je miljenje da Bosna vrlo teko moe opstati i da e se Hrvatska vratiti na granice Banovine i obuhvatati uz to Cazin, Kladuu i Biha. [206] Odrani su tajni preliminarni pregovori na kojima su koritene geografske karte za sklapanje sporazuma sa Srbima o podjeli Bosne. [207] Intervju koji je svjedok obrane Bilandi, 25. listopada 1996., dao hrvatskom tjedniku Nacional potvruje da je poslije pregovora sa Slobodanom Miloeviem dogovoreno da bi se dvije komisije trebale sastati da razgovaraju o podjeli Bosne i Hercegovine. [208] Izvor: Predmet Blaki IT-95-14-A, Presuda, 3. oujka 2000. Teorijsko je pitanje je li zadaa tuiteljstva i suda utvrditi injenice i istinu ili nije? No, u sluaju Haakoga suda problem postaje sloeniji, a odgovornost i Tuiteljstva i Suda je vea. Zato? Zato to se u razliitim haakim sluajevima javljaju svjedoci koji su mjerodavni i u nekom drugom sluaju. Osim toga, Haako tuiteljstvo optuuje i mrtve ljude, ljude koji se ne mogu braniti, a pritom neke njihove izjave koristi kao dokazni materijal, a druge ne. Zato emo ovdje navesti izjave i predsjednika Tumana i predsjednika Miloevia te nekih haakih svjedoka izjave koje pobijaju i haake optunice i Mesievo nastojanje da ih potvrdi. Predjsednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuman, 16. 7. 1993., u pismu glavnom tajniku UN-a Boutrosu BoutrosuGaliju, iznosi stajalita Republike Hrvatske i u svezi Bosne i Hercegovine29: 2) vijee (VONS prim. M.T.) smatra da su pritisci i prijetnje Hrvatskoj zbog situacije u Bosni i Hercegovini neosnovani iz sljedeih razloga:
29

a) Hrvatska je prva priznala cjelovitost i suverenost Bosne i Hercegovine te i dalje ostaje kod priznanja Bosne i Hercegovine kao samostalne drave. b) Nije bilo i nema nikakvih dogovora izmeu Hrvatske i Srbije o podjeli Bosne i Hercegovine. c) Hrvatska je i do sada bila vrlo kooperativna u traenju rjeenja sa supredsjedateljima Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji. Hrvatska e podrati svako rjeenje koje prihvate sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini. d) Hrvatska podrava naelo neovisnosti i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Smatramo da bi se rat u BiH mogao okonati na temelju sporazuma o ureenju te drave kao sloene savezne trodjelne drave triju konstitutivnih naroda.30 Da nije bilo i nema nikakvih dogovora izmeu Hrvatske i Srbije o podjeli Bosne i Hercegovine predsjednik Tuman doslovno je ponavljao novinarima i u nizu intervjua: Franjo Tuman: to se tie ostaloga, ponavljam jednom zauvijek: nikada nije bilo navodnog dogovora o podjeli Bosne izmeu Miloevia i mene.31 Slobodan Miloevi govorio je to isto i prije zavretka rata u Bosni i Hercegovini, i prije nego to je potpisao priznanje Bosne i Hercegovine s Alijom Izetbegoviem 1996. tovie, Miloevi je jo slikovitiji u svojemu odgovoru o susretu u Karaorevu: Sad vam kaem, da smo to ondje odluili, mogli smo odmah i uiniti: Slobodan Miloevi: Tuman mi je rekao da eli neovisnu Hrvatsku. Ali se jednostavno nismo mogli sloiti on je htio unititi savezne institucije, a ja nisam mogao na to pristati. Predlagao sam, kao i prije, promjenu Ustava kojom e se dopustiti samoodreenje. Bilo je nagaanja da smo se dogovorili o podjeli Jugoslavije. Sad vam kaem, da smo to ondje odluili, mogli smo odmah i uiniti.32 Predsjednici Tuman i Miloevi potpisali su i zajedniku izjavu u enevi 17. srpnja 1993. o tome da su neutemeljene pekulacije o podjeli Bosne i Hercegovine izmeu Hrvatske i Srbije. Izjava predsjednika Tumana i Miloevia, eneva, 17. 7. 1993. ENEVA: Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo

Pismo je proslijeeno i: predsjedavajuem Vijea sigurnosti UN-a Sir Davidu Hannayu, predsjedavajuem Vijea ministara vanjskih poslova EZ-a Willyu Claesu i supredsjedateljima Konferencije o bivoj Jugoslaviji lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu. Vidi: M. Tuman, Istina o Bosni i Hercegovini, Dokumenti 1991. 1995., Zagreb, Slovo M, 2005., str. 407.-409. 30 U nastavku pisma stoji: e) U Bosni i Hercegovini nema regularnih jedinica Hrvatske vojske, osim u graninim podrujima u skladu s tokom 8. Sporazuma o prijateljstvu i suradnji izmeu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, potpisanog 21. srpnja 1992. U HVO su otili oni pojedinci, pripadnici Hrvatske vojske iz Bosne i Hercegovine, koji su tijekom srpske agresije na Hrvatsku dragovoljno pristupili Hrvatskoj vojsci u obrani Republike Hrvatske, a sada su se vratili zbog obrane svojih stoljetnih obitavalita. f ) Najbolja potvrda ovih naih stajalita jest u ve iznesenom prijedlogu Hrvatske, koji sada ponavljamo, da UNPROFOR provede uinkovitu kontrolu granica kako izmeu BiH i Savezne Republike Jugoslavije tako i izmeu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ukljuujui itavu granicu, a ne samo granicu uz UNPA.
31 32

F. Tuman, Hrvatska rije svijetu, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1999., str. 451. Laura Silber i Allan Little, 1996., str. 124.

216

www.slobodanpraljak.com

D-35
Tuman i predsjednik Republike Srbije Slobodan Miloevi, nakon sastanka odranog u organizaciji supredsjedatelja Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji Thorvalda Stoltenberga i lorda Owena, objavili su sljedeu izjavu: 1. Potpuno su neutemeljene pekulacije o podjeli Bosne i Hercegovine izmeu Hrvatske i Srbije. 2. Jedini nain za postizanje trajnog mira u Bosni i Hercegovini nalazi se u afirmaciji interesa svih triju konstitutivnih naroda i postizanju suglasnosti o uspostavljanju triju republika u okviru konfederacije.33 Sve se te izjave preuuju, kao i da nisu reene. Kada se nekim njihovim izjavama pridaje vanost, a drugima ne, tada bi to trebalo i obrazloiti. Tuiteljstvo ih nije smjelo preutjeti, a pogotovo ih obrana nije smjela zanemariti. Predsjednik Tuman, dobro je poznato, nije bio osoba koja je sklona laganju i odricanju od vlastitih stajalita. Naprotiv, njegova upornost u iznoenju svojih stajalita, i na vlastitu tetu, dobro je poznata. On je mogao biti u krivu, ali neiskren nije bio. U sluaju mita o Karaorevu mnogo je lake dokazati da je on proizvod informacijskog rata, nego da je predsjednik Tuman svojim izjavama o susretu u Karaorevu prikrivao prave namjere svoje dvostruke politike prema Bosni i Hercegovini. Paradoksalno je da o susretu u Karaorevu preciznije govore protivnici i Tumanove politike i osamostaljivanja Republike Hrvatske. Za predsjednika Predsjednitva SFRJ ne moe se rei da je bio sklon predsjedniku Tumanu. Imao je negativno miljenje o njemu. Pa ipak, on daje potpuno opreno miljenje o susretu u Karaorevu od Mesia: Borisav Jovi: Informacije koje ja imam bitno odudaraju od onoga o emu se stalno pria. Meni Miloevi nije rekao da li su zaista razgovarali o podeli Bosne, ali ja lino u to ne verujem. On je meni tada uvek govorio, kao i ja njemu, sve o emu je s drugima razgovarao i prosto ne mogu da verujem da se takav razgovor vodio. On je meni rekao da su razgovarali o tome da li da idemo na promenu predsednika savezne vlade. S obzirom da se ni Hrvatska nije slagala sa Markoviem, i ona je imala neke primedbe i Slovenija je imala neke primedbe i Srbija je imala primedbe, oni su razgovarali o tome da li da se promeni predsednik savezne vlade i dogovorili su se da se to jo malo odloi... Za mene bi to bilo ogromno iznenaenje, jer bi takav pristanak Miloevia (na podjelu BiH nap.a.), u tom trenutku, znaio bitno odstupanje od nae celokupne politike. Ja zato u to ne mogu da verujem....34 Tuiteljstvo Mesievo svjedoenje o Karaorevu navodi kao prekretnicu nakon koje se skrivena politika poinje primjenjivati. Kada bi bila tona teza Tuiteljstva, onda je to, prema
33 34

iskazima svjedoka, bila skrivena politika na kvadrat, jer ni najblii suradnici i Miloevia i Tumana o tome nisu znali nita. (Pragmatino, postavlja se pitanje: Tko je onda radio na realizaciji takve politike, ako ni najblii suradnici nisu znali za nju?) Tuiteljstvo i Sud imaju tako pragmatinih pravnih problema. Borisav Jovi kao haaki svjedok potpisao je pod prisegom iskaz koji je u punoj suprotnosti s Mesievim iskazom, takoer danim pod prisegom. tovie, Jovi tvrdi: Verovao sam da je takav dogovor o podeli Bosne Mesieva izmiljotina putem kojom je nameravao da diskredituje Tumana s kojim se bio sukobio. 72. to se tie sastanka u Karaorevu, koji je navodno odran krajem marta 1991. i na kome je navodno razgovarano o podeli Bosne, Miloevi mi o tome nikada nita nije govorio. Verovao sam da je takav dogovor o podeli Bosne Mesieva izmiljotina putem kojom je namjeravao da diskredituje Tumana s kojim se bio sukobio. Ako bi se ipak pokazalo da je Miloevi zaista razgovarao sa Tumanom u vezi s podelom Bosne, to bi samo znailo da je Miloevi to skrivao od mene. U tom sluaju moje miljenje o Miloeviu bilo bi jo pogorano. Ja nisam verovao u mogunost razgovora o podeli Bosne zato to to nije bilo u skladu s ciljevima politike srpskog rukovodstva. Bilo je u sukobu sa naim vienjem naina reavanja srpskog pitanja u Hrvatskoj i sa naim shvatanjem da treba sauvati Jugoslaviju. (Razgovor broj 1, drugi deo, str. 6; razgovor broj 3, str. 5-6) Izvor: Borisav Jovi: Izjava na osnovu pravila 89 (F), Haag, datum svedoenja: 18. novembar 2003. Prof. Dr. Smilja Avramov takoer je bila haaki svjedok u sluaju Miloevi. Ona nije svjedoila o Karaorevu, tj. o sudjelovanju u radu eksperata, ali je o tome vrlo detaljno pisala u knjizi koja je objavljena jo 1997. godine. Opet isto pitanje za Haako tuiteljstvo i Sud: Kako to da kao relevantni napis o radu ekspertnog tima prihvaaju napis u Nacionalu (kojeg je akademik Bilandi kao svjedok na Sudu osporio), a irelevantnim dre prikaz rada srpskoga lana ekspertne skupine? Prof. Dr. Smilja Avramov: Predsednici dveju republika, Tuman i Miloevi, preduzeli su jo jedan korak, ali ovoga puta neoficijelne prirode; oformili su dva tima sa ciljem da svestrano razmotre politike, ekonomske, ustavnopravne i meunarodnopravne posledice eventualne dezintegracije Jugoslavije, i kroz tu prizmu potrae reenje. Verovatno je da je odluka o tome doneta na sastanku dva lidera u Karaorevu marta 1991., ali o toku i rezultatima tih razgovora grupa nije obavetena35. Naalost, ni ovaj pokuaj nije uspeo. Jedina taka u kojoj su se dve strane sloile bila je da glavna deter-

Vjesnik, 18. 7. 1993.; M. Tuman, isto, 2005., str. 413. RFE-RL, Borisav Jovi, Interwiev, 2004., HYPERLINK http://www.danas.org/svjedoci/html/BorisavJovic.html http://www.danas.org/svjedoci/html/BorisavJovic.html 35 S hrvatske strane pregovaraku grupu sainjavali su savetnici predsednika Tumana: Josip entija i Duan Bilandi, i profesor Zagrebakog univerziteta Zvonko Leroti i Smiljko Sokol. Srpsku grupu sainjavali su savetnici predsednika Miloevia: akademik Kosta Mihajlovi i Vladan Kutlei, i profesori Beogradskog univerziteta Ratko Markovi i Smilja Avramov. Prvi sastanak je odran u lovakom dvorcu blizu Osijeka, 10. aprila, drugi na Dedinju 13. aprila, a trei u Zagrebu nedelju dana kasnije. (biljeka u izvorniku prim. M.T.)

www.slobodanpraljak.com

217

D-35
minanta za razgovor mora biti 70 godina zajednikog ivota; stavovi o svim ostalim pitanjima bili su veoma udaljeni. Hrvatska strana je nastupala sa kategorinim stavom da bilo kakva jugoslovenska opcija nema anse, i da je za Hrvatsku jedino reenje izdvajanje iz Jugoslavije i stvaranje samostalne drave u postojeim republikim granicama, na bazi odluka AVNOJ-a. Pri tome su naglaavali da je suverena Hrvatska nastala jo u toku Narodnooslobodilakog rata i revolucije, i da tako treba i da ostane. Svi drugi putevi, po njima, vode u graanski rat. Upali su pri tome u jednu protivrenost, koja se protkiva u reavanju nastalih problema do dananjeg dana. Gospodin Josip entija argumentovano je obrazlagao tezu da bi razbijanje postojeih struktura Jugoslavije bio najupeatljiviji udarac boljevizmu, ali se i pored toga hrvatska strana vrsto drala tekovine boljevizma, tj. revolucije. Srpska strana pola je od kontinuiteta drave (ne reima), i u tom svetlu postavila problem granica kao otvoreno pitanje, koje bi se moralo reavati u sluaju dezintegracije zemlje. Drugim reima, problem dezintegracije stavljen je u meunarodni kontekst, uz naglasak da je sve ono to se dogaa na prostoru Jugoslavije u dubokoj suprotnosti sa svetskim integracionim tokovima. Za hrvatsku stranu kategorije legaliteta i legitimiteta bile su irelevantne. Po shvatanju prof. Lerotia, ni Prvi ni Drugi svetski rat nisu reili ni srpsko ni hrvatsko pitanje, te se, po njemu, i pri kraju hladnog rata nalazimo u istom sosu. Tu konstataciju niko nije osporavao, ali je problem bio u tome da je hrvatska strana srpsko-hrvatske odnose postavljala na jednoj vanistorijskoj i vanpravnoj ravni. Jedina politiki relevantna injenica bila je za njih revolucija. Insistirali su na tezi da je raspadom Istonog bloka dolo do raspada itave evropske strukture. Dva kljuna problema izbila su na povrinu tokom druge opte diskusije: problem granica i problem dravnopravnog kontinuiteta. Kada smo se konano sloili da o ovim problemima otponemo sasvim konkretnu diskusiju, na bazi dokumenata i etnokarata, hrvatska strana je prekinula pregovore krajem aprila 1991. Bilo je iskriavih dvoboja kada su se pomenuli genocid nad srpskim narodom i diskriminacija i progon Srba u Hrvatskoj poslednjih meseci, posebno kada je dotaknut otpor srpskog naroda u Krajini protiv secesije, ali je atmosfera stiavana prelaskom na principijelan plan. Bilo je iskakanja iz tematike, npr. kada je gosp. entija rekao da bi Hrvatska rtvovala Antu Markovia, pod uslovom da se Srbija odrekne Krajine, to je akademik Mihajlovi energino presekao, i odbio da se o tom i slinim pitanjima diskutuje. Stoji injenica da se diskusija vodila iza zatvorenih vrata, daleko od javnosti, ali nikakvih tajnih dogovora nije bilo, niti je bilo iega to bi trebalo skrivati od javnosti. Bila je to samo jedna epizoda u pokuaju iznalaenja reenja, koja ne bi bila vredna pomena da o tome nisu iskrsle u tampi prie koje sa stvarnou nemaju nikakve veze.36 I prema svjedoenju dr. Smilje Avramov nikakvih tajnih dogovora nije bilo, niti je bilo iega to bi trebalo skrivati od javnosti. Tijekom triju odranih susreta (10. travnja u Osijeku, 13. travnja na Dedinju i 20. travnja 1991. u Zagrebu) oitovala su se dva kljuna problema: problem dravnog kontinuiteta i pitanje granica. Tu se stalo, jer je hrvatska strana prekinula razgovore: Dva kljuna problema izbila su na povrinu tokom druge opte diskusije: problem granica i problem dravnopravnog kontinuiteta. Kada smo se konano sloili da o ovim problemima otponemo sasvim konkretnu diskusiju, na bazi dokumenata i etnokarata, hrvatska strana je prekinula pregovore krajem aprila 1991. I akademik Bilandi tijekom svjedoenja u sluaju Blaki ponovio je, i ponavljao je, sadraj razgovora ekspertnih skupina, sadraj koji se u odnosu na prikaz dr. S. Avramov razlikuje po argumentaciji to ih je hrvatska strana zagovarala, ali ne ostavlja sumnju glede predmeta tih susreta i razgovora. Iako je, kao povjesniar, bio svjedok ekspert koji je trebao rastumaiti nastanak i znaenje Banovine u Jugoslaviji, i tuitelja i suce vie je zanimala osobna uloga akademika Bilandia u hrvatsko-srpskim pregovorima poslije Karaoreva: D. Bilandi: Ti razgovori izmeu takozvanih delegacija, bile su to takozvane ekspertne grupe, pretvorili su se u otri dijalog ili konfrontaciju tako da je glavna toka bila jesu ili Hrvatska ili Srbija ili obje ili jedna od njih suglasne oko nepovredivosti rezultata Drugog svjetskog rata. To je bio sr razgovora. Srpska strana nikada nije jasno i nedvojbeno rekla da e potivati granice postojeih republika, jer da su to uinili, do rata ne bi dolo. Pitanje: Dobro, doktore, sudjelovali ste na sastanku, ispriavam se za krivi izgovor imena tog grada, oprostite Tikves, T-I-K-V-E-S, koji je pored Osijeka, oko 10. travnja 1991., kao lan hrvatske delegacije da raspravite mape i odredite koji e dio pripasti Srbiji, a koji e dio pripasti Hrvatskoj; je li to tono? D. Bilandi: Ne, to nije tono. Tono je da se sastanak odrao. Ponavljam da se 95 posto razgovora vodio oko priznavanja ustava iz 1974, i granica formiranih kao rezultat Drugog svjetskog rata, a to se tie mapa i nekih konkretnih podjela, to nije postojalo. Postojale su samo etnike mape, to je normalno da se o tome raspravlja, ali ponavljam, nije bilo drugih dokumenata, koliko ja znam. Mi nismo uope raspravljali o podjeli u smislu crtanja granica izmeu Srbije i Hrvatske u Bosni i Hercegovini jer ja i moji kolege nismo uope vjerovali, a to je bilo prije rata, mi nismo vjerovali u realnost takve politike, i smatrali smo da u to uope ne trebamo ulaziti.

36 37

Smilja Avramov, Postherojski rat Zapada protiv Jugoslavije, Veternik, LDI, 1997., str. 140-141. Sran Radulovi, 1996., str. 31., prema intervjuu danom beogradskom tjedniku Nin od 18. prosinca 1992., Milorad Tomani, 2001., str. 93

218

www.slobodanpraljak.com

D-35
Izvor: Predmet Blaki IT-95-14-A, svjedoenje akademika Duana Bilandia 8. 9. 1998., str. 11234.-11235. Jo jedan haaki svjedok, i to svjedok pokajnik, ali i haaki uznik, Milan Babi, dao je svoju verziju susreta u Karaorevu, objavljenu u NIN-u ve 1992., a publiciranu 1996. godine. Milan Babi prepriao je svoju verziju razgovora s Miloeviem koji je voen neposredno poslije susreta u Karaorevu: Najozbiljniji dokaz da se odstupa od teze svi Srbi u jednoj dravi, ve marta 1991. je sadraj dogovora izmeu predsjednika Srbije i Tumana u Karaorevu. Miloevi mi je tada, pokazujui na mapi, koje dijelove Krajine e prepustiti Hrvatskoj, rekao da e zauzvrat Tuman njemu pomoi u eliminaciji Ante Markovia. Nedugo zatim, saznao sam i to da mu je Miloevi obeao da nee dirati u putni pravac Zagreb KninSplit. Ove politike dogovore trebalo je da nauno utemelje lanovi tzv. ekspertske grupe.37 ak i ova kninska verzija sastanka u Karaorevu ne govori o mapama koje su dijelile Bosnu i Hercegovinu, nego o politikim dogovorima vezanim za ulogu i poziciju predsjednika savezne Vlade.

Miroslav Tuman: Vrijeme krivokletnika Zagreb, lipanj 2006.

www.slobodanpraljak.com

219

D-36

Pismo Predsjednika Tumana Predsjedniku G. Bushu

Predsjednik, George Bush White House Washington, DC 2 0500 Potovani gospodine Predsjednie, U potpunosti razumijemo i svjesni smo Vae zabrinutosti oko krize u Zaljevu. Ipak, kao to ste ve upoznati, situacija u republikama: Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini se naalost razvija na slian nain kao to su se odvijali dogaaji na Kosovu. Momentalno se nalazimo u ozbiljnom stanju pripravnosti. Krajnji je as da Jugoslavenska armija zaustavi svoj ve poznati scenario prijetnji, povlaenja, prijetnji, pokretima tenkova, aviona i vojnih jedinica. Takoer skreemo pozornost na premjetanje hrvatskih vojnika rezervista izvan Hrvatske. Sve to ozbiljno destabilizira demokratske vlade spomenutih republika i sprijeava da se usmjerimo na vitalne probleme koji bi nam pomogli da uvrstimo slobodno i demokratsko drutvo i gospodarstvo otvorenog slobodnog trita. Gospodine Predsjednie, put u stabilnost ima samo jedan smjer, a to je uspjeh demokratskog drutva. Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Makedonija, izabrale su demokratske vlade. Izbor marksistikog komuniste Slobodana Miloevia ne moe se usporediti s izabranim demokratskim vladama na sjeveru. Katastrofu u Jugoslaviji moe sprijeiti izriita poruka Sjedinjenih Amerikih Drava da one podravaju veinu, mislei na novouspostavljene demokratske republike, pozivajui na mirno rjeenje radi osiguranja budue stabilnosti i na potivanje unutarnjih granica i na suradnju meu spomenutim nacionalnim dravama. Jugoslavija nije Sovjetski Savez; Srbija nije Rusija; a Jugoslavenska armija nije Sovjetska armija. Neoprostiva bi pogreka bila ako bi dolo do toga da se ponovno nametne komunistika strahovlada nad veinom u Jugoslaviji koja je na slobodnim izborima uspostavila svoju demokratsku vlast. To nebi bilo u interesu jugoslavenskih naroda niti Sjedinjenih Amerikih Drava. A to je mogue izbjei odlunim stajalitem Sjedinjenih Amerikih Drava. Ako se sa spomenutim zastraivanjem odmah ne prekine, to e imati dugotrajne i pogubne posljedice. Stoga oekujemo potporu Sjedinjenih Amerikih Drava. Co. Senator Dole Sa tovanjem, Dr. Franjo Tuman, Predsjednik 24. sijenja 1991.

220

www.slobodanpraljak.com

Pismo Predsjednika Tumana Vijeu sigurnosti 11.XII.1992., HINA


ZAGREB. 11. 12. Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvatske dr. Jure Radi i Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku dr. eljko Mati danas su, u Predsjednikim dvorima, skupini ambasadora i otpravnika poslova akreditiranih u Hrvatskoj, s doajenom diplomatskog zbora Giuliom Einaudijem na elu, uruili pismo koje je predsjednik Republike dr. Franjo Tuman uputio Chinmayi Rajaninathu Gharekhanu, predsjedniku Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda, glede angamana mirovnih snaga UN-a u Hrvatskoj. Pismo predsjednika Tumana prenosimo u cijelosti: tovani gospodine predsjednie, Situacija u Republici Hrvatskoj sili me da Vam uputim ovo pismo u kojem Vam elim skrenuti pozornost na niz goruih problema koji teko optereuju ne samo Hrvatsku, nego i meunarodnu zajednicu koja je preuzela na sebe zadau da aktivno sudjeluje u uspostavljanju i odravanju mira na podruju bive Jugoslavije. Ve na poetku moram sa aljenjem ustanoviti da zajedniki napori Ujedinjenih naroda i Europske zajednice nisu do sada dali oekivane rezultate. Naprotiv, nakon poetnih pozitivnih koraka daljnji je napredak bio osujeen od ekstremnih elemenata srpske narodnosti u UNPA, koji su pri tome imali poticaj i odluujuu politiku i materijalnu pomo srpske (jugoslavenske) vlasti u Beogradu. Suprotno svim oekivanjima i nadama koje smo gajili, agresija na Hrvatsku nastavlja se i nakon meunarodnog priznanja njezine neovisnosti i samobitnosti, i usprkos angairanju UNPROFOR-a, zadaa kojeg je bila osigurati prekid oruanih borbi, nadgledati povlaenje Jugoslavenske armije, provesti razoruanje srpskih paravojnih neregularnih skupina u UNPA, omoguiti povratak prognanika i izbjeglica radi postupnog ponovnog uvoenja u ta podruja i u tzv. ruiaste zone pravnog poretka i vlasti Republike Hrvatske. Ekstremni srpski elementi su, dobivajui poticaje i neprestanu politiku i materijalnu potporu vlasti u Beogradu i Jugoslavenske vojske, svojim postupcima gotovo u cijelosti onemoguili provedbu Vanceovog plana. Jugoslavenska vojska i dalje pomae pobunjenike ljudstvom, ratnom tehnikom i opremom, ukljuujui i borbene helikoptere. U tri sektora UNPA (Istok, Sjever i Jug) i dalje vlada brutalni terorizam i svakodnevno se jo uvijek dogaaju ubojstva, paljenje i unitavanje kua, ruenje crkava, i ubijanje stoke i ostalih domaih ivotinja. U oruanim razbojstvima poglavito strada nemono starije puanstvo koje je ostalo na tim podrujima. Tako je od dolaska UNPROFOR-a na ta podruja ubijeno vie od 600 hrvatskih graana. ak se neki pripadnici tzv. lokalne policije zgraaju nad divljanjem srpskih specijalnih milicija koje je usmjereno i protiv umjerenih Srba u tim krajevima. U posljednje se vrijeme pokuava i u sektoru Zapad pokvariti skromne rezultate koji su do sada postignuti, i to tako to srpski ekstremisti iz Knina i iz Bosne i Hercegovine posjeuju to podruje i javno
www.slobodanpraljak.com

D-37

govore da e uspostaviti stanje okrutnog bezvlaa, jednako onom u ostalim sektorima UNPA. Potpuno je jasno da odgovornost za neprovoenje mirovnog plana nedvojbeno lei na vlastima u Kninu koje su zloupotrijebile povjerenje koje je dano lokalnim vlastima za provedbu dijela tog plana, i koje su nasuprot tome stvorile ili odrale okolnosti koje omoguavaju bezvlae i nered. One su time perfidno iskoristile prisutnost UNPROFOR-a i prestanak oruanih sukoba na tom podruju za ostvarivanje svojih pretenzija na suverenost i dravnost, odbijajui povui i razoruati svoje neregularne postrojbe prema odluci iz Rezolucije 762 (1992.) i nastojei uvrstiti uzurpirano stanje. Sve to potvruje izvjee Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Boutrosa Boutrosa Ghalija upueno Vijeu sigurnosti 24. studenog 1992. godine (S 24848). O nepotivanju ljudskih prava i zloinima koji se svakodnevno dogaaju svjedoe izvjetaji Specijalnog izvjestitelja i drugih predstavnika Ujedinjenih naroda na osnovi kojih je Trei komitet Ope skuptine Ujedinjenih naroda donio Rezoluciju od 3. prosinca 1992. godine (A/C.4/47/L.79/Rev.1). Zbog toga raste zabrinutost meunarodne zajednice i svjetskog javnog mnijenja o emu svjedoe, osim ostaloga, i Zajednika izjava ministara vanjskih poslova zemalja balkanske regije s Konferencije u Istanbulu, krajem prolog mjeseca, i Rezolucija estog izvanrednog zasjedanja Islamske konferencije, poetkom ovog mjeseca. S obzirom na to da je Vanceov plan izvren samo u svom prvom poetnom dijelu, tj. da su se snage Jugoslavenske vojske povukle s podruja Republike Hrvatske, dok je sve drugo ostalo neizvreno, smatram svojom dunou, gospodine predsjednie, izraziti Vam svoje uvjerenje, koje uostalom dijeli svakim danom sve vei broj svjetskih imbenika, da su za rjeenje postojee krize potrebni energiniji koraci i meunarodne zajednice od dosadanjih, i to prvenstveno Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda. Dopustite mi da stoga predloim Vijeu sigurnosti da uini ono to jedino moe zaustaviti suludu agresiju kojoj je cilj osvajanje etniki oienih tuih teritorija. To su djelotvorni koraci slini onima koji su poduzeti u sluaju napada na Kuvajt i u sadanjoj situaciji u Somaliji. Stoga predlaem da Ujedinjeni narodi poduzmu, radi okonanja rata i stvaranja preduvjeta za trajni mir na ovom podruju, sljedee: 1. da UNPROFOR-u daju ovlatenje da svoju zadau u okviru Vanceovog plana ostvare po potrebi i upotrebom sile; 2. da UNPROFOR, prema Rezoluciji Vijea sigurnosti 769 (1992.) hitno uvede strogi reim kontrole meunarodnih granica Republike Hrvatske prema Srbiji i Bosni i Hercegovini radi spreavanja nekontroliranog prometa robe i kretanja ljudi, a posebno prijelaza oruanih postrojbi ili dopreme oruja i ratne opreme; 3. da UNPROFOR provede razoruanje svih srpskih para221

D-37
militarnih postrojba u UNPA i tzv. ruiastim zonama do 31. prosinca 1992. godine; 4. da se omogui povratak prognanika u tzv. ruiaste zone do 31. pros. 1993. godine; 5. da se omogui otvaranje prometa autocestom i eljeznicom na pravcu ZagrebSlavonski BrodLipovac, koji je sastavni dio puta iz Europe prema jugoistoku Europe (BeogradSkopjeAtenaIstanbul), da bi se time uklonila postojea blokada cjelokupnoga gospodarskog ivota na tom podruju, i to do 31. prosinca 1992. godine; 6. da se do 31. prosinca 1992. godine omogui hrvatskim vlastima postavljanje privremenog pontonskog mosta na tjesnacu Masleniko drilo, kao i poetak izgradnje novog mosta, da bi se mogao dovriti prije otvaranja turistike sezone u 1994. godini; 7. da se do 31. prosinca 1992. godine omogui hrvatskim vlastima uporaba meunarodnih aerodroma Zemunik (kod Zadra) i Klisa (kod Osijeka); 8. da se to hitnije omogui hrvatskim vlastima da, uz pomo UNPROFOR-a, razminiraju branu Perua ime bi se omoguio normalan rad hidrocentrale i otklonio strah i neizvjesnost stanovnitva, koje se nalazi nizvodno od brane, od mogue katastrofe; 9. da se omogui popravak dalekovoda u UNPA Sjever i Jug i time omogui uspostavljanje cjelovita sustava prijenosa elektrine energije Hrvatske elektroprivrede, to je veoma vano za opskrbu strujom cijele Hrvatske, a pogotovo june Dalmacije kao i UNPA sektora Sjever i Jug; 10. da se omogui otvaranje eljeznikog i cestovnog pravca SplitKninKarlovacZagreb i dalje prema Europi, do veljae 1993. godine; 11. da se u UNPA omogui, pod nadzorom promatraa UN i Europske zajednice, provedba izbora za upanijski dom Sabora Republike Hrvatske i za tijela lokalne samouprave u opinama i kotarevima, to takoer trai Srpska narodna stranka i veina srpskog puanstva u UNPA koje se suprotstavlja ekstremistikoj politici i nametnutih voa koji su uklonili izabrana legalna predstavnitva; 12. da se, u cilju normalizacije ivota u UNPA, hitno sprijei nastavak srpskog ekstremistikog otpora provedbi Vanceova plana, koji ima politiku i materijalnu potporu srpskih vlasti iz Beograda (i Bosne i Hercegovine); to je preduvjet za uspostavu funkcioniranja upravnih, socijalnih i zdravstvenih slubi (PTT, banke i dr.) Republike Hrvatske na tim podrujima, dopreme potreptine za ivot, dolazak lijenika i zdravstvenih ekipa, te duobrinika svih vjerozakona radi pomoi stanovnitvu koje je izloeno teroru srpskih ekstremista i paravojnih postrojbi. Republika Hrvatska se sa svoje strane obvezuje da e pruiti bezrezervnu podrku i pomo za provedbu Vanceova plana i gore spomenutih zahtjeva. Ona e bezuvjetno tititi ljudska prava i prava etnikih zajednica u UNPA na temelju svog Ustava, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima etnikih manjina i svih ostalih zakona u svom pravnom sustavu, ukljuivi i Zakon o aboliciji. Republika Hrvatska podupire nastojanja Ujedinjenih naroda kojima se ustanovljuje ad hoc meunarodni sud za suenje ratnih zloina i istraivanje sluajeva izvrenja krivinih djela protiv meunarodnog humanitarnog prava putem Komisije Ujedinjenih naroda za ratne zloine, na temelju Rezolucije Vijea sigurnosti 771 (1992.) i 780 (1992.). Na kraju Vas elim uvjeriti, gospodine predsjednie, da su svi napori hrvatskih vlasti upravljeni na stvaranje preduvjeta za okonanje krize i prestanak krvoprolia na tlu bive Jugoslavije i za uspostavljanje trajnog mira na ovom dijelu Europe. Primite, gospodine predsjednie, izraze mog osobitog tovanja, stoji u pismu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana predsjedniku Vijea sigurnosti UN.

222

www.slobodanpraljak.com

Fikret Muslimovi: Argumenti i sjeanja o ratu - knjiga prva 1990-1993


3.7. Hercegovaki narod stao na put tenkovima JNA Polog maja 1991. Godine Maja 1991. godine, glavnina oklopno-mehaniziranih jedinica 10. motorizirane brigade JNA otpoela je pokret od mirnodopske lokacije u Mostaru Sjeverni logor, preko Balinovca i irokog Brijega, s ciljem da se rasporedi u irem rejonu Kupreke visoravni. Ova aktivnost se odvijala po stratekom planu mobiliziranja i pregrupisavanja udarnih jedinica JNA za oruanu agresiju na R Hrvatsku, a kasnije i na R BiH. Pokret ove brigade je bio u funkciji zatite etnike paravojske na teritoriji R Hrvatske, posebno u regiji Knin Zadar Split, kao i na jugu Bosanske krajine, od Bugojna, Jajca, Kljua i Bosanskog Petrovca. Logorujui i izvodei obuku na Kuprekoj visoravni, ova brigada je mogla lahko ispoljiti borbena djejstva u svakom od pravaca gdje je to trebalo radi podrke etnikim paravnojnim jedinicama koje su tada harale po R Hrvatskoj. Dok je narod stajao na putu ispred tenkova, vrhovi HDZ iz Zagreba, Sarajeva i Mostara insistirali su da se narod ukloni i da kolona proe. Cijela situacija je rezultirala maksimalnom unutarnjom homogenizacijom i Hrvata i Srba. Jedino su se dijelili Bonjaci na one koji podravaju hrvatski narod i na one koji podravaju JNA. 1.3. etniko divljanje u Banja Luci Uslijedila je odluka Generaltaba JNA da 21. septembra 1991. godine, svih tridesetak polaznika Ratne kole budu rasporeeni u jedinice, koje su izvodile borbena djejstva na vukovarskom i drugim ratitima, na teritoriji Hrvatske. Sa jo oko desetak polaznika Ratne kole, rasporeen sam u Komandu operativne grupe sa komandnim mjestom u Hrvatskoj na amaricama (Petrova Gora), blizu Siska, Petrinje i Gline. Niko osim Sefera nije imao nikakvog uticaja na Midu Aljia, koji je prilikom preuzimanja ljudstva iz bataljona Vojne policije, vrio veoma lou trijau. Udaljio je sve koji nisu Bonjaci, ak i Bonjake iz mjeovitih brakova. Da apsurd bude vei, kad je Sefer u toku rata formirao politiku partiju i otpoeo organiziranu propagandnu kampanju protiv Izetbegovia, Delia i mene, optuivao nas je da smo mi krivi to su u Armiji R BiH, uglavnom, Bonjaci i to smo, navodno otjerali Srbe i Hrvate iz naih redova. *** 4.8. Sefer zatitio kriminalne grupe u Sarajevu *** Operativna situacija: Od poetka rata u BiH, u Sarajevu je eksalirala kriminalna djelatnost pojedinaca i grupa. Sasvim je realan zakljuak da u Sarajevu nema objekta koji nije manje ili vie opljakan i da nema graanina koji nije manje ili vie oteen ovakvim djelovanjem kriminalaca.
www.slobodanpraljak.com

D-38

*** Iskoristio sam priliku da predsjedniku Izetbegoviu ukaem da su odnosi izmeu njega i Sefera jedno od najkrupnijih i najosjetljivijih pitanja kojem treba pokloniti panju. Izrazio sam potrebu da predsjednik preispita Seferovu lojalnost prema sebi, jer imam argumente za sumnju da u tom pogledu ima problema. Predsjednik me priupitao, na ta mislim. Ja sam nastavio, govorei da sam u posljednjih dva do tri mjeseca, nekoliko puta bio prisutan kada je Sefer, prilikom pojave Izetbegovia na TV ekranu, njegove rijei komentarisao: Eto budale. Neznam ta da radim sa ovim matorim. Ja mu govorim jedno, a on radi drugo i slino. *** 8.2. Spasonosan dolazak Delia na elo armije R BiH *** Konjicija je kratko, u nekoliko reenica, upoznao prisutne o odluci Predsjednitva, odnosno, o imenovanju Delia za komandanta taba Vrhovne komande, te da je u vezi s tom odlukom, Predsjednitvo imenovalo i Komisiju za primopredaju dunosti izmeu Delia i Sefera. Zatim je opirno govorio Sefer. Djelovao je nervozno i ogoreno. Rekao je da je odluka Predsjednitva o imenovanju Delia za komandanta taba Vrhovne komande velika podvala i izdaja. Isticao je da je odluka Predsjednitva skandalozna i da je ista donesena po mjeri etnike politike iz Beograda i Pala, da on lino nije ugroen tom odlukom, ali da odluka Predsjednitva ugroava BiH. Isticao je da je odluka Predsjednitva odraz njegovog sukoba sa predsjednikom Izetbegoviem u pogledu koncepta odbrane BiH, te da predsjednik Izetbegovi unitava njegov, jedino opravdan koncept odbrane BiH. Objanjavajui da je imenovanjem Delia na funkciju komandanta taba Vrhovne komande, pobijedila etnika linija u Predsjednitvu R BiH, isticao je da u tome kljunu ulogu imam ja pri emu me grubo vrijeao i inio najodgovornijim za poraz takozvanog njegovog koncepta odbrane BiH. Za Delia je govorio da nema ni zasluga ni sposobnosti potrebnih za funkciju komandanta, te da je imenovanjem Delia, Predsjednitvo ignoriralo pokazane rezultate i sposobnosti pojedinaca u dotadanjoj borbi protiv agresora. Rekao je da sam ja, obarajui njegov koncept odbrane, pripremio skandaloznu odluku Predsjednitva, te da je Predsjednitvo krenulo putem izdaje, jer nije potovalo tab Vrhovne komande. Naglaavao je da Predsjednitvo ne moe donositi vane odluke bez saglasnosti taba Vrhovne komande, to je djelovalo kao sugestija prisutnim lanovima taba Vrhovne komande da se izjasne protiv odluke Predsjednitva. Sve u svemu, diskusija Sefera je pokazala njegovu ogorenost i mrnju prema Izetbegoviu, Deliu i meni. Vrijeme e pokazati da smo dobili velikog i doivotnog neprijatelja. ***
223

D-38
8.4. Seferove manipulacije Sandaklijama *** Sefer je teio da uspostavi posebne relacije sa Sandaklijama. Na njih je raunao kao na poseban elemenat line zatite, ako mu bude ugroena funkcionerska pozicija. Htio je da od Sandaklija napravi posebnu snagu koju bi koristio za pritisak na one koji mu ugroavaju funkcionersku poziciju. To su, u bezbjednosnom smislu, opasne podjele. U okruenom Sarajevu, Sefer nije volio izlaziti iz svoje kancelarije. Rijetko je obilazio komande jedinica koje su branile Sarajevo. Dugo nije ni pomiljao izlaziti izvan okruenog Sarajeva. Sjedio je u kancelariji i po cijeli dan primao razne osobe od kojih mnogi nisu imali nikakvog znaaja za posao koga obavlja. U mnogim njegovim razgovorima su dominirale teme koje su izvan konteksta ratne situacije ili su prema nivou daleko ispod njegove uloge kao naelnika taba Vrhovne komande. Seferove procjene o ratnoj, vojnoj i politikoj situaciji su bile veoma plitke, pa ak i veoma tetne. Cijenio je da je meunarodna zajednica svojim vojnim prisustvom u obliku snaga UNPROFOR tetna i da bi meunarodne vojne snage trebale otii iz BiH, jer bi kako je isticao, bez njih Bonjaci brzo postigli dogovor sa Srbima i Hrvatima, te da bi za mir bio nuan odlazak UNPROFOR iz BiH. To isto su eljeli Miloevi, Karadi i Mladi. Prilino su bile udne njegove ocjene da je meunarodna zajednica svojim vojnim prisustvom u BiH jedina prepreka za mir koji bi se postigao sporazumom Bonjaka sa Srbima i Hrvatima. Seferove ocjene o mogunostima Armije R BiH i o njenoj superiornosti nad agresorskim snagama u BiH su bile izrazito proizvoljne. Kao takve, mogle su biti izraz slabog poznavanja situacije na ratitu, kako u pogledu stanja u redovima odbrambenih snaga tako i na agresorskoj strani. elio se predstaviti kao da je munjevitom brzinom izgradio Armiju R BiH i da je ona ve sredinom 1992. godine bila mona za izvoenje irih ofanzivnih operacija, emu su smetnja meunarodne vojne snage, odnosno, UNPROFOR-a. U tom pogledu je zavaravao politiko vodstvo, koje se odgovorno ponaalo i nije nasjedalo Seferovim lanim izvjetajima. Sefer nije, kako je trebao, izvravao vojne zadatke, ali se veoma tetno mijeao u odgovornost politiara. Odluivanje o ratu i miru je nadlenost politiara, a vojnici su instrument politike. Sefer je isticao tezu da treba osloboditi BiH, to je podrazumijevalo da se po svaku cijenu nastavi rat kako bi jedinice Armije R BiH potisnule agresorske snage i sa istoka i sa zapada... Sefer je napisao i esto govorio da je u vrijeme obavljanja najvie vojne dunosti, kad mu je Izetbegovi bio nadreen, bio u nesporazumima s njime. Upravo pria o nespora224

zumima sa Izetbegoviem, pokazuje Seferovo nakaradno ponaanje, kao da je on Izetbegoviu povjerio politike poslove, a ne, da je Izetbegovi njemu povjerio vojne poslove. On nije imao nikakvog osnova za nesporazume sa Izetbegoviem na politikom planu. Ako je vidio da je Izetbegovi izdajnik BiH i bonjakog naroda, kao to je tvrdio, trebao je dati ostavku, istu obrazloiti, a zatim se izvan vojnog ambijenta boriti protiv Izetbegovia. On to nije uinio. Za Izetbegovia je napisao i govorio da je grobar BiH. Mogao je trpiti Izetbegovia kao grobara BiH, dok je bio na funkciji, ali mu se pojavio apetit da u tom pogledu javnost optereuje, tek nakon to je izgubio elnu funkciju u Armiji R BiH. *** Svugdje i na svakom koraku, Sefer je kritizirao Izetbegovia. Za sve politiare, pa i za predsjednika Izetbegovia je govorio da su podrumai, da ne razumijevaju uslove borbe i da ga koe u postizanju veih rezultata u borbi. Vie puta tokom 1992. i u prvoj polovini 1993. godine, dok je Sefer obavljao funkciju naelnika VK, bio sam u njegovom kabinetu, kada smo zajedno pratili TV program. TV je esto prenosila izjave predsjednika Izetbegovia. Sasluavi ta predsjednik kae, Sefer je grubo, uz oitu mrnju komentarisao: Eto matorog, budale... Pa sad sam s njim bio i govorio mu drugaije, a on opet govori gluposti... *** 8.9. Sefer je podsticao sukobe u Sarajevu i tako upropatavao Cacu, elu... *** Sefer je tokom 1993. godine, sistematski djelovao na produbljivanju nepovjerenja izmeu komandanta naprijed navedenih brigada i policije MUP-a. On je Delaliu eli, Topaloviu Caci i Aljiu svakodnevno govorio da uskoro, u toku dana ili u toku noi slijede napadi policije MUP-a na komande njihovih brigada i da su funkcioneri MUP-a planirali njihovo hapenje. Prilikom takvih upozorenja, Sefer im je govorio da se pripreme, da se suprotstave, da prihvate sukob i da pucaju u meso, to je, inae, bio stil njegovog primitivnog, ali veoma opasnog naina komuniciranja sa ljudima koji sau ve nasjeli njegovim trikovima. Sefer je praktikovao, da u kasnim nonim satima budi navedene komandante, kako bi im saopio da dignu na uzbunu svoje ljudstvo, jer slijedi napad MUP-a na njih. Na osnovu takvih dojava od strane Sefera, komandanti Delali, Topalovi i Alji su nareivali svojim jedinicama da blokiraju prilaze svojim lokacijama. U jednoj od situacija, nakon to ih je probudio i nakon to su oni blokirali prilaze lokacijama svog rasporeda, Sefer je navedenim komandantima saopio da su policija MUP-a i vojna policija u zajednikoj akciji s ciljem da Delali, Topalovi i Alji budu likvidirani i na taj nain skinuti sa svojih komandantskih
www.slobodanpraljak.com

D-38
funkcija. Sefer je zahtijevao da se 9. brigada, 10. brigada i Delte to prije pripreme za borbu sa policijom MUP-a i Vojnom policijom, da u borbi djeluju zajedno i da im, ako budu zajedniki pruali otpor, MUP i vojna policija ne mogu nita.* 8.10. Odgovor na Seferovu propagandu da smo tjerali srbe i hrvate iz armije R BiH etnici su u svojoj propagandi isticali da ih Bonjaci progone iz Sarajeva. U takvu propagandu se ukljuio i Sefer. S obzirom da je ispoljavao ambicije da bude glavni politiki i vojni lider Bonjaka, gubi na znaaju pitanje da li je on bio svjestan toga ili ne. Kad je formirao svoju politiku partiju, u elji da kompromitira kadrove u Armiji R BiH, on je putem medija veoma esto govorio da smo Deli i ja krivi zbog toga to u Armiji R BiH nema Srba i Hrvata, jer smo, navodno, nas dvojica provodili islamsku ideologizaciju vojske, ime smo, praktino, otjerali Srbe i Hrvate iz redova Armije R BiH. 8.11. Moje pismo komandantu Caci i hapenje pripadnika 10. Brigade *** Predsjednik Izetbegovi je pozitivno ocijenio moju upornost koju sam ispoljio, tako to sam se Caci obratio pismom, kojim sam ga korektno molio da mijenja svoje ponaanje.146 Iako je u razgovorima sa Cacom insistirao da se prekine sa praksom zlostavljanja ljudi, maltretiranjem i odvoenjem na kopanje rovova, predsjednik Izetbegovi je 01. 07. 1993. godine, takoer, poslao Caci pismo.147 Krajem juna dobivali smo podatke o nainu na koji Caco rjeava problem nedostatka benzina i nafte. On i njegovi ljudi su telefonom pozivali graane u Sarajevu i nareivali im da se snau kako znaju, te u odreeno vrijeme i na odreeno mjesto donesu po kantu benzina ili nafte. To su inili uz prijetnju, ako ne donesu da e ih odvesti na kopanje rovova. Mnoge prijetnje su realizirali. Osjeao sam se odgovornim da suzbijem ovakvu praksu. Pripremio sam ljude iz kriminalistike slube Vojne policije koja je ve bila dobro izgraena. Oni su stupili u kontakt sa graanima kojima je ve upuena takva prijetnja. Dali su im garancije za sigurnost. Sugerirali su im da ne ispunjavaju Cacin zahtjev, odnosno, da ne trae i da ne odnose benzin i naftu, kako se to od njih, prijetei trailo. O tom problemu sam informirao komandanta Delia i predsjednika Izetbegovia. U okviru informiranja istakao sam da moram poduzeti mjere presijecanja takve Cacine prakse. Sloili su se. Ustvari, to je bila moja zakonska obaveza i ja sam je, ako sam mogao, morao realizirati kao tekui zadatak, prema svojoj nadlenosti, bez posebnih odobrenja od bilo koga. Cijenei da e Cacini ljudi, zbog neispunjenih zahtjeva doi da ih vode na kopanje rovova, ispred njihovih kua su organizirane zasjede. Kad su Cacini ljudi doli da hapse nevine graane, mi smo pohapsili njih. Odveli smo ih u sarajevsku kasarnu Maral Tito. To nije bio nikakav zatvor. To su bile obine kancelarije, u kojima su pripadnici kriminalistikog voda Vojne policije obavljali predistrane radnje. Meu uhapenima bio je Pecar Senad, inae zamjenik komandanta 10. brigade Muana Topalovia Cace.

* Dnevni list Osloboenje je u srijedu, 18. 05. 2005. godine, na strani 7. objavilo lanak pod naslovom Dogovoreno ubistvo Rasima Delia. lanak je napisan na osnovu izjave koju je Ramiz Delali elo dao kao svjedok pred Hakim tribunalom, o tome da je Sefer Halilovi bio veoma ljut to je umjesto njega na elo Armije R BiH doao Deli, te da je Sefer sa Delaliem i drugim, sebi poslunim ljudima, razmatrao fiziko uklanjanje Delia. Svjedoenje Delalia potvruje ocjene da se Sefer sluio metodama zloupotrebe ljudi koji su po njegovim instrukcijama djelovali kompromitirajue i za sebe i za Armiju R BiH i za BiH, kao dravu. U svojoj pismenoj izjavi koju je dao Slubi bezbjednosti, oktobra 1993. godine, Delali je svjedoio da je Sefer od njega traio da ubije mene kao naelnika Uprave bezbjednosti taba Vrhovne komande i neke ljude iz kabineta Rasima Delia. I tu Delalievu izjavu sam koristio u pisanju ovog teksta. 146 Akt Uprave bezbjednosti taba vrhovne komande broj 03/84 15, Sarajevo, 11. 06. 1993. godine, Arhiva. 147 Sadraj pisma koga je predsjednik Izetbegovi napisao i poslao Caci 01. 07. 1993. godine je slijedee: REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA PREDSJEDNITVO PREDSJEDNIK Caci., Komandantu 10. brdske b. Ovdje. U vezi sa naim razgovorom, obavjetavam te o sljedeem: 1. Potrebne radnike (kopae) moe ubudue dobivati preko Okrunog sekretarijata odbrane Sarajevo (zgrada biveg DPO kod Skenderije). Potrebno je da do 15 sati za slijedei dan prijavi broj potrebnih radnika na telefone 664-151, 664-152 ili 664-153. Odgovorni ovjek je Esad Medoevi. Idemo i na organiziranje ininjerijskih jedinica. 2. Novi komandant Gl. taba Rasim Deli je dobar ovjek i vojnik. Surauj s njim. Niko ne moe sam. Moramo biti drava, ako hoemo da izaemo na kraj sa etnicima, to znai da moramo biti i boriti se zajedno i koordinirano. Inae e nas etnici jednog po jednog slomiti. Ako nam drava jo nije u redu, trebamo je popravljati, mijenjati to ne valja, a ne zatvarati se u sebe. 3. Za MTS poalji svoga logistiara u Korpus i dobie. Ako stvari ne budu ile, javi mi. Prenesi moje selame i najbolje elje borcima. Neka vas Bog uva. Sarajevo, 1. jula 1993. godine PREDSJEDNIK PREDSJEDNITVA R BiH Alija Izetbegovi

www.slobodanpraljak.com

225

D-38
Dirnuli smo gdje je najosjetljivije i najopasnije. Tog 02. 07. 1993. godine, u kasnim popodnevnim i veernjim satima, Caco je digao veliku uzbunu. U no 2./3. jula elini i Cacini ljudi su pohapsili blizu dvadesetak pripadnika civilne policije, vojne policije i oficira Armije R BiH. Jedni su privedeni u elinu bazu Sloga, u Lugavinoj ulici, a vei broj u Cacin tab na Bistriku, kod Sedam brae. Caco i Cacini ljudi su ih muki zlostavljali, a najtee je proao Deljki Amir, koga su Caco i njegov odani Senad Hasi, oborili na zemlju, a zatim pretukli nogama, te na kraju naredili da bude odveden na kopanje rovova. Najtee su prolazili oni koje Caco i Senad Hasi uhapse, a znaju da podrava rad komandanta 1. K Mustafe Hajrulahovia, njegovog zamjenika Vahida Karevelia i mene, kao naelnika Uprave bezbjednosti taba Vrhovne komande. Amir Deljki je bio oficir u Odjeljenju bezbjednosti Komande 1. K, to je bilo sasvim dovoljno da bude izubijan u tolikoj mjeri da mu je ivot visio o koncu. Pred vee, tog 02. 07. 1993. godine, ja sam se nalazio u Komandi 102. brigade, koja je bila u Fabrici ica na Alipainom Polju. Dok sam razgovarao sa komandantom te brigade Paldum Esadom, zazvonio je njegov telefon. Sekretarica predsjednika Izetbegovia je prenijela da odmah doem. Otiao sam, ali predsjednika nisam naao u njegovom kabinetu. Rekli su da je otiao u tab. Ve je bila no. Kad sam doao u tab, ispred zgrade Vranica i zgrade suda, zatekao sam veliku guvu. Kad su me vidjeli Cacini ljudi, neki od njih su krenule prema meni. Jedan od Cacinih pomonika uperio je pitolj prema meni i upuivao mi vulgarne psovke. Zatitio me pratilac. U meuvremenu, dobio sam obavjetenje da se Predsjednik nalazi u zgradi Vranice. Prije mog dolaska, predsjednik je sa nekim od Cacinih ljudi dogovorio da se udalje ispred taba, a da Caco doe u njegov kabinet na razgovor. Za Predsjednikom sam otiao i ja u njegov kabinet. Tu smo razgovarali o nastaloj situaciji. Predsjednik je trebao da odlui da li da pustimo Pecar Senada i ostale uhapene, to je bio ultimativni Cacin zahtjev ili da ih zadrimo u zatvoru uz rizike od Cacinih prijetnji da e granatirati zgradu Predsjednitva. Predsjednik se tada, u razgovoru sa mnom nije konano odluio. Kada sam ja otiao, on je u kabinet primio Cacu i jo neke iz njegove komande. To su bili za predsjednika Izetbegovia teki pregovori. Caco je proirio svoje zahtjeve: da vratimo uhapene i da Predsjednik odmah smijeni mene sa funkcije naelnika Uprave bezbjednosti, a Mustafu Hajrulahovia Talijana sa funkcije komandanta 1. korpusa i Vahida Karavelia sa funkcije zamjenika komandanta 1.K. Predsjednik se konano odluio da Pecar i ostali ostanu u zatvoru i da se sluajevi zlostavljanja graana istrae i sudski procesuiraju. Caco je bio nezadovoljan. Ulo se u dugu, teku i neizvjesnu no. Caco je prijetio, a predsjednik Izetbegovi je slijedio logiku pravde i potrebe da se konano stane na put samovolji koju je, sa svojim ljudima provodio Caco. Te noi Caco je faktiki uspostavio borbene linije du sarajevskih ulica od pote do Vjene vatre.
226 www.slobodanpraljak.com

U toku noi i kada je svanulo jutro, Caco je bio u akciji uzimanja talaca. Svoje je ljude postavio u zahvatu mostova preko Miljacke, od Vijenice do Drvenije. Graani koji su tokom noi i u jutro 03. 07. 1993. godine imali potrebu da sa lijeve obale Miljacke preu na desnu i obratno, zaustavljeni su od Cacinih ljudi i odvedeni u jednu zgradu na Bistriku. Tako je uzeo oko 200 talaca. Meu njima je bio i prethodne noi uhapeni Deli Admir, sin generala Delia. Caco je ojaao svoje argumente. Predsjednik je prinuen da odlui da pustimo iz zatvora Pecara i ostale uhapene. Situacija se ubrzo smirila. ***

Nedad Lati i Zehrudin Isakovi: Ratni memoari Mehmeda Alagia


Razgovore vodio Nedad Lati Zenica 1997. ... ali to je bio moj prvi dolazak u Travnik u ivotu. Dobro pamtim, bio je 13. januar 1993. godine. Javio sam se personalcu u kasarni: Zemljae, javljam ti se dobrovoljno i mogu biti sve od vojnika do komandira. Traio mi je papire o vojnoj spremi. Imao sam in potpukovnika. Kompletna lina dokumentacija bila mi je u torbi. Otiao sam u Visoko gdje upoznajem Fikreta uskia, Sakiba Mahmuljina i Envera Hadihasanovia. Kasarna nije bila uvojniena. Moj prvi zadatak bio je da uvojniim tri bataljona. Kad sam postrojavao Trei bataljon, jedan ovjek dobacio je iz stroja: ta hoete vi komunjare? Hoete fotelje! Otro sam uzvratio tom borcu da doe na moje mjesto, a ja sam otiao na njegovo: Ti ne moe biti na mom, a ja mogu biti na tvom mjestu!, odgovorio sam mu. Taj momenat uzimam kao prvi vojniki korak u Armiji BiH. uski e se tada vratiti sa godinjeg odmora iz Rijeke. Dogovoreno je da se formira Operativna grupa Bosanska krajina u iji bi sastav ule jedinice Sedme, Sedamnaeste, Dvadeset sedme, Trideset sedme, to je pokazatelj linije ustrojstva Armije BiH na ovom prostoru. Naredba za formiranje OG Bosanska krajina izdata je 27. fabruara. Rasim Imamovi bio je doao iz Zagreba sa nekom naredbom da formira motoriziranu banjaluku brigadu sa sjeditem komande u Zagrebu. ... Tvrdio sam da je bitno imati ljude u stroju. Oficiri HVOa, koji je tada jo saraivao sa nama, estoko su mi zamjerili to tako otro idem sa mobiliziranjem. Koncentrirao sam jedinice u Travniku na temelju ideje okretanju prema sjeveru. Tako sam doveo 305. jajaku. Tada me je posjetio ambasador Tibo, bio je aktualan Vance-Owenov plan. Ovdje e pasti taj plan, gospodine Tibo, rekao sam mu. Ovdje e pasti Herceg-Bosna. Kasarnu u Travniku jo smo dijelili sa HVOom. Dvije vojske ne mogu biti u jednoj kasarni, niti dvije zastave, rekao sam Gai, komandantu HVO-a. Ti e ii iz kasarne. ... Stvaranje Operativne grupe Bosanska krajina smatram embrionom uvojniavanja nae Armije. Ona je u sebi imala samo dvije brigade, Sedmu muslimansku i Sedamnaestu krajiku, ali ta vojna formacija za vrlo kratko vrijeme uspjela je djelovati u Travniku, Zenici i Kaunima. Namjeru neprijatelja da ovlada dolinom Lave, konkretnije linijom Travnik Vitez Lavanska petlja i Kiseljak Fojnica Busovaa, sprijeila je ova mobilna vojna formacija. Boj na Sebeiu udbeniki je primjer filozofije ratovanja ove grupe. Naa taktika sastojala se od ulaska dijela snaga u pozadinu i stvaranja uvjeta za napad sa krune osnovice... U oekivanju napada HVO-a na Travnik jedinice OG Bosanska krajina bile su planski tajno rasporeene Meutim, prije nego to nastavim o ovim sukobima, podsjetiu vas, pa i sebe evo ovom prilikom podsjeam,
www.slobodanpraljak.com

D-39

odluka da preuzmem OG Bosanska krajina donesena je na sastanku u Plavoj vodi u Travniku. Upravo tada neke nae jedinice vratile su se sa visokog ratita. Hadihasanovi mi je telefonom naredio da preuzmem komandu nad Grupom, i rekao da e u njen sastav ui dio jedinica iz tadanje OG Zapad, a to su 306., 325., 312. i 308. brigada, dok je 305. brigada ve ranije potinjena OG Bosanska krajina kao i 7. muslimanska i 17. krajika. Kasnije e nam se pridruiti jo 27. brigada, koja je bila u formiranju, i 705. jajaka. Znai, u oekivanju napada HVO-a na Travnik, mi smo ve u tajnosti planski rasporedili snage, ne samo unutar grada ve na cijelom prostoru. Naprimjer, na Vilenici smo imali snage iza lea HVO-a, a da oni to nisu znali. Takoer, bili smo spremni za zauzimanje poloaja prema etnicima u sluaju da ih HVO napusti. Najslabiji momenat u borbama bio je uvezivanje 312. i 306. koje su bile na tom zadatku. Zato sam se, kad je grad raien, negdje oko 13 sati, sa jednom bijelom kobilom, uz stijene pokraj crkve Sv. Ive, probijao za Maline. ... Kakva je bila Vaa uloga u operacijama kod Varea? Nakon jednog sastanka u Visokom svojom rukom napisao sam naredbu za operacije za Vare. Sakib Mahmuljin dobio je zadatak da sa 7. muslimanskom i drugim manjim jedinicama pristupi oslobaanju Varea sa ove strane. Time smo dobili dosta sigurniju komunikaciju sa 2. korpusom. Oslobaanje Varea bila je dosta izvjesna bitka. Meutim, mi smo se pribojavali etnikog proboja na Gredi. Tu smo upotrijebili diverzantski bataljon kojim je komandovao Asim uvali. Takoer, imali smo problema sa stabiliziranjem linija nakon oslobaanja samog grada. ... Prilikom prvog susreta sa Izetbegoviem, rekao sam gospodine Predsjednie, moramo prei u ofanzivni rat Vrijeme u meuvremenu prolazi, vodite bitku za bitkom. Kada ste prvi put uli u Sarajevo? Krajem ljeta 1993. godine. Tada sam i upoznao predsjednika Aliju Izetbegovia. Kako ste gledali na vrh Armije, na visoke oficire? Nisam znao ko su ljudi u vrhu, nisam znao interne relacije, nisam znao nita o tome ta se deava meu oficirima u Sarajevu. Od njih do tada nisam dobivao nikakve naredbe, upute, direktive, pomo, nita... Razgovarao sam sa predsjednikom Izetbegoviem. Bio je to ljudski razgovor. Rekao sam mu da imam kontakte sa Bonjacima u Zagrebu, ba sam mu prenio selam od Hasana engia. Objanjavao sam mu kako Krajinici imaju tradicionalno dobre borce i da moramo prei u ofanzivni rat.

227

D-40

228

www.slobodanpraljak.com

D-41

www.slobodanpraljak.com

229

D-41

230

www.slobodanpraljak.com