Sie sind auf Seite 1von 152

Sveuilite u Splitu Medicinski fakultet INTEGRIRANI PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM Dentalna medicina

Split, 2. oujka 2010.

Dekan Medicinskog fakulteta:

Rektor Sveuilita u Splitu:

Prof. dr. sc. Matko Marui

Prof. dr. sc. Ivan Pavi

1.

Uvod

OSNOVNE PROMJENE PLANA I PROGRAMA INTEGRIRANOG STUDIJA DENTALNE MEDICINE NA MEDICINSKOM FAKULTETU U SPLITU A. RAZLOZI PROMJENA 1. Ukidanje pripravnikog staa i potreba ukljuenja njegovih dijelova i naela u plan integriranog estogodinjeg studija. Proistjee iz odredbi Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija koji je Hrvatski sabor donio 2009. (Narodne novine br. 124/09). Na obvezu potivanja toga zakona pozvao nas je dopis ministra Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, prof. dr. Radovana Fuchsa od 25. sijenja 2010., klasa 602-04/1013/00003, urbroj 533-07-10-0001. 2. Redefiniranje kompetencija zavrenog doktora dentalne medicine uzimajui u obzir dosadanja iskustva u provoenju nastave u okvirima sveuilita i najnovije trendove u dentano-medicinskoj edukaciji. Konkretno se primjenjuju preporuke iz stavka 3 lanka 32 Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija RH, kako slijedi: Osposobljavanjem doktora dentalne medicine osoba stjee sljedea znanja i vjetine: a) odgovarajue poznavanje znanosti na kojima se temelji dentalna medicina i dobro razumijevanje znanstvenih metoda, ukljuujui i naela biolokih funkcija i ocjenjivanja znanstveno utvrenih injenica i analizu podataka, b) odgovarajue poznavanje grae, fiziologije i ponaanja zdrave i bolesne osobe, kao i utjecaja prirodnog i drutvenog okruenja na zdravstveno stanje ovjeka u mjeri u kojoj ti imbenici utjeu na dentalnu medicinu c) dovoljno razumijevanje grae, funkcija zubi, usne upljine, eljusti i povezanih tkiva, kako zdravih tako i bolesnih i njihovog odnosa s opim zdravstvenim stanjem i fizikom i socijalnom dobrobiti pacijenta, d) odgovarajue poznavanje klinikih disciplina i metoda koje daje doktorima dentalne medicine jasnu sliku o anomalijama, ozljedama i bolestima zubi, usne upljine, eljusti i povezanih tkiva, o preventivi, dijagnostici i terapeutskoj dentalnoj medicini,

e) odgovarajue iskustvo pod primjerenim nadzorom. Doktor dentalne medicine kvalificiran je za djelatnosti koje ukljuuju prevenciju, dijagnostiku i lijeenje anomalija i bolesti zubi, usne upljine i povezanih tkiva. 3. Potivanje bolonjskih pravila, preporuka i naela u skladu s Sveuilinim i Pravilnikom o studiju i studiranju Medicinskog fakulteta u Splitu. 4. Ovaj fakultet posebno prepoznaje potrebu za povienjem razine klinikih vjetina u diplomiranih doktora dentalne medicine. 5. Osnovni elementi bivega pripravnikog staa ugraeni su u plan este godine studija. Odabir navedenog oblika nastave zasniva se na shvaanju dentalno-medicinske edukacije kao izvora a) znanja i b) vjetina, gdje reene nastavne jedinice, na kraju studija, c) stavova i d) klinikih rotacija gdje se objedinjuju prethodno steena znanja, vjetine i stavovi. 6. Znanje i vjetine stjeu se postupno tijekom studija, kao i do sada vertikalizacijom predmeta usko vezanih za specijalistiku dentalno-medicinsku struku da bi se naposljetku kroz iskljuivi kliniki rad (vjebe) u podruju specijalikih disciplina i klinike dentalne medicine u estoj godini studija implementirale u navedenu godinu studija, ime bi se studentu omoguio samostalan kliniki rad uz primjeren nadzor. 7. Znanje se stjee usvajanjem znanja iz podruja prirodnih znanosti, medicinskobiolokih znanosti, znanja iz podruja ope medicine, te svih znanja izravno povezanih s dentalnom medicinom. 8. Vjetine se stjeu uenjem klinikih vjetina, i uenjem klinike dentalne medicine.

B. OSNOVNI OKVIR PROMJENA 1. Studij traje est godina i ima 5500 sati izravne nastave. Zavretkom studija student stjee 360 ECTS-bodova. 2. Bodovi ECTS (60 po studijskoj godini) dodijeljeni su dijeljenjem broja sati na cijelom studiju sa 360, te podeavanjem pri kojemu nastava s vie vjebi dobiva manje ECTSbodova, jer u naelu trai manje izvannastavnog uenja. 3. kolska godina traje od 1. listopada do 15. srpnja. Godina se ne dijeli na semestre, a nastava se odvija u blokovima za pojedine predmete. 4. Prvi ispitni rok je nakon zavrene nastave, nakon nekoliko slobodnih dana (raunajui i vikende i praznike). Taj se razmak odreuje razmjerno duljini bloka na koji se odnosi. Drugi ispitni rok je izmeu 16. i 31. srpnja, a trei i etvrti u rujnu. etvrti ispitni rok uvijek je komisijski.

5. Za izborne predmete od 25 sati predviena su dva tjedna u kolskoj godini, jedan ujesen , a jedan u proljee, no nikad ni na poetku niti na kraju kolske godine. Katedre po volji mogu u vrijeme svoje nastave dio nastave tretirati kao izbornu, koja se ravnopravno polae s redovnom nastavom u redovnim ispitnim rokovima.

C. BITNE PROMJENE PREMA PRETHODNOM PLANU STUDIJA 1. Nekim predmetima je smanjen broj sati, a nekima je povean, zbog prilagodbe i prijelaza sa petogodinjeg na estogodinji studijski program, a u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija i preporukama Directive Europske zajednice 2005/36. 2. Predmeti usko vezani za dentalno-medicnsku struku i dalje su ostali vertikalizirani od tree godine, odnosno etvrte godine studija, sve do kraja este godine studija, u kojoj se nastava temelji iskljuivo na klinikom radu. 3. Neki predmeti su prebaeni s vie godine na niu godinu studija, a neki s nie na viu godinu studija, kako bi se harmoniziralo postupno usvajanje medicinsko-biolokih, opemedicinskih i dentalno-medicinskih znanja. 4. Usvajanje specifinih dentalno-medicinskih znanja i vjetina uvjetovano je pravodobnim sudjelovanjem u nastavi odreenog predmeta, to znai da je tono definirani predmet dentalne medicine uvjet drugom. Neupitan je slijed sljedeih predmeta: Karijesologija, Preventivna dentalna medicina, Restaurativna dentalna medicna, Mobilna protetika, Fiksna protetika i dalje kako slijedi u definiranom planu i programu Studija dentalne medicine. 5. Predmet znastvena metodologija je vertikaliziran kroz itavo vrijeme trajanja studijskog programa. U njemu su integrirani informatika, statistika i uvod u znanstveni rad. Time je studentima dentalne medicine omogueno kontinuirano usvajanja do sada nedovoljno zastupljene znanstvene metodologije, omoguujui im usvajanja znastvenog pristupa u svakodnevnom klinikom radu, naina kritikog miljenja, te osposobljavai ih za samostalan znanstveni rad, to i dokazuju uspjenom izradbom Diplomskog rada. 6. Ukupan broj nastavnih sati izbornih predmeta sada iznosi 500 sati (na cijelom studiju), i 36 ECTS-bodova, to je 10% od ukupnog broja nastavnih sati i ECTS-bodova i u skladu je sa smjernicama Bolonjskog procesa. 7. Bitne promjene prema predhodnom planu studija s obzirom na godinu studiranja: 7.1. Prva godina studija Biofizika smanjenje satnice s 80 sati na 60 sati nastave. Medicinska biologija smanjenje satnice sa 90 na 75 sati nastave, te izmjena naziva Biologija s genetikom u Medicinska biologija. Objedinjuju se Uvod u dentalnu medicinu i Povijest dentalne

medicine. Dentalna morfologija i antropologija s druge godine studija prjelazi na prvu, uz izmjenu naziva predmeta Morfologija zubi s dentalnom antroplogijom u Dentalna morfologija i antroplogija. 7.2. Druga godina studija Cijela nastava Fiziologije je u drugoj godini studija: 65 nastavnih sati iz prve godine studija prebaeno je u drugu tako da cijela satnica u drugoj godini iznisi 145 nastavnih sati. Biokemija loginim slijedom i prirodnom vezanou s fiziologijom s prve godine studija prebaena u drugu godinu studija. Satnica, koja je u prethodnom programu zbog nepoznatih razloga smanjena i time nepotrebno oteala provedbu nastavnog programa, poveana je sa 60 na 90 sati. Neuroznanost u dentalnoj medicini napravljena je izmjena naziva predmeta uz smanjenje satnice sa 60 na 40, to je u skladu s harmonizacijom nastavnih programa drugih dentalno-medicinskih uilita. Dentalno-medicinska etika i psihologija sada je predmet u kojemu su objedinjena medicinska etika, komunikologija i medicnska psihologija koja je prethodnim programom bila u prvoj godini studija. 7.3. Trea godina studija Interna medicina smanjenje sa 120 na 100 nastavnih sati. Propedeutika u dentalnoj medicini je novi predmet s 30 nastavnih sati, nudan u stjecanju osnovnih znanja klinikog i dijagnostikog pristupa dentalno-medicinskom bolesniku. Karijesologija je doivjela poveanje s 15 na 30 nastavnih sati, to je u skladu sa suvremenim zahtjevima dentalne medicine i potrebom poznavanja patofiziolokih mehanizama u nastanku karijesa. Restaurativna dentalna medicina ima poveanje sa 70 na 140 sati, to je u skladu s naglaskom na preventivi kao jednoj od osnovnih postulata studija dentalne medicine i u skladu je sa suvremenim pristupom i shvaanju biti oralnoga zdravlja. 7.4. etvrta godina studija Mobilna protetika 2 i Fiksna protetika 2 smanjuju se sa 115 na 75 nastavnih sati, to predstavlja prilagodbu estogodinjem studijskom programu. Restaurativna dentalna medicina smanjuje sa 140 na 120 nastavnih sati, to je prilagodba estogodinjem studijskom programu. Orofacijalna genetika poveanje nastavnih sati s 15 na 20 to predstavlja prilagodbu estogodinjem studijskom programu. Oralna medicina smanjenje sa 60 na 45 nastavnih sati prilagodba je estogodinjem progranu. Kirurgija prebaena s tree godine na etvrtu. Psihijatrija i neurologija su objedinjene u jedan predmet s 30 nastavnih sati, a to predstavlja prilagodbu novom nastavnom programu i u skladu je s harmonizacijom nastavnih programa drugih dentalno-medicinskih uilita. 7.5. Peta godina studija Mobilna protetika 3 i Fiksna protetika 3 doivljavaju poveanje s 45 na 75 nastavnih sati, to je u skladu s estogodinjim programom. Endodoncija 2 smanjenje sa 150 na 130 sati, u skladu je sa prilagodbom estogodinjem programu. Dentalna medicina starije dobi izmjena naziva gerontostomatologije. Ginekologija prjelazi s tree na petu godinu uz poveanje satnice od 15 na 20 sati. Pedijatrija prlazi s tree na petu godinu uz poveanje satnice s 25 na 50 sati nastave. Poveanje navedene satnice u skladu je s zahtjevima Directive EZ 2005/36 i navedenog Zakona, koji nalau odgovarajue poznavanje grae, fiziologije i ponaanja zdrave i bolesne osobe, u mjeri u kojoj su navedena stanja i bolesti

imbenici koji mogu utjecati na oralno zdravlje. Poveanje satnice Pedijatrije diktirano je i samim zahtjevima osnovnih patogenetskih mehanizama pojedinih bolesti vezanih uz djeju dob, te te potrebom njihova poznavanja u svakodnevnom klinikom radu uzimajui u obzir dijete kao mogueg bolesnika u ordinaciji dentalne medicine, te povezanost sa specijalistikom granom djeje dentalne medicine. 7.6. esta godina studija (Klinike rotacije) U estu godinu studija s pete, uz promjenu naziva, prebaeni su Forenzika dentalna medicina i Organizacija i ekonomika dentalno-medicinske zatite (bivi Management u stomatologiji). S etvrte godine u etu prebaen je predmet Javno zdravstvo i epidemiologija, s poveanjem satnice od 30 na 50 nastavnih sati, budui da je navedeni predmet bio nedovoljno ukljuen u nastavni plan i time stavljen na marginu. Poseban naglasak treba dati epidemiologiji u dentalnoj medicini s obzirom na problem krvlju bolesti koje se prenose krvlju (AIDS, HCV-infekcija, spolno prenosive bolesti, epidemiologija oralnih bolesti (koja je nedovoljno zastupljena), epidemiologija oralnih karcinoma, statusa oralnog zdravlja, epidemiologija pojedinih tetnih navika poput puenja, itd.). U estu godinu studija ukljuene su sve specijalistike grane dentalne medicine kroz 410 nastavnih sati te klinika dentalna medicina s 240 nastavnih sati i izborna klinika nastava s 250 nastavnih sati, koja podrazumijeva samostalnu primjenu steenih znanja i vjetina u dentalnoj medicini. Ispiti iz pojedinih dentalnomedicinskih predmeta polau se nakon zavrenih klnikih rotacija kroz pojedini klniki predmet. Ispit se sastoji od pismenog i usmenog dijela, a preduvijet za izlazak na ispit je uspjeno obavljen praktini rad na bolesniku. Nakon zavrenog dijela klinikog rada u ordinaciji klinike dentalne medicine pod nadzorom mentora, te zavrene izborne klinike nastave, polae se zavrni ispit u koji je integrirano sve steeno znanje i vjetine koje student mora usvojiti i biti osposobljen za samostalan kliniki rad. Zavrni ispit se sastoji od klinikog ispita (rad na bolesniku), pismenog i usmenog dijela. Diplomski rad je integracija steenog znanja u znanstvenom pristupu u svakodnevnoj klinikoj praksi. Diplomskim radom student mora dokazati da je kao doktor dentalne medicine sposoban u svoj svakodnevni rad integrirati i znanstveni pristup, iz ega proistjee i znanstveni rad koji na odgovarajui nain moe prezentirati.

2.

Opi dio
Integrirani sveuilini preddiplomski i diplomski studij (0+6) Dentalna medicina Predlagatelj Izvoa Sveuilite u Splitu Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu, uz potporu etabliranih stomatolokih fakulteta u RH temeljem Ugovora o meusveuilinoj suradnji.

Vrsta studija Naziv Nositelji

Trajanje ECTS

Ukupno 6 godina (12 semestara) 360

Uvjeti za upis

Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija

Zavrena srednja etverogodinja kola i poloen razredbeni ispit koji se sastoji od teoretskog i praktinog dijela. Nakon 2009. godine temeljni kriterij za upis na studij bit e ostvareni uspjeh na dravnoj maturi. Zavretkom studija dentalne medicine na Medicinskom fakultetu diplomandi stjeu sljedee kompetencije: - imaju iroke temelje teorijskog znanja i praktinih vjetina koje su potrebite za samostalni rad u ordinaciji dentalne medicine, - imaju znanstveno obrazovanje koje omoguuje znanstveni nain razmiljanja, - stekli su medicinsko-etike stavove, - potuju privatnost bolesnika, te uvaju profesionalnu tajnu, - pripremljeni su za daljnji razvoj i napredak dentalne medicine, - stekli su sistematian nain razmiljanja i strukturirani pristup stomatolokim problemima tijekom svog obrazovanja, - ispunjavaju zakonske uvjete za rad u stomatolokoj profesiji i za daljnje obrazovanje te su spremni preuzeti odgovornost povezanu sa zvanjem doktora dentalne medicine, - posjeduju znanje o prikladnom dijagnostikom algoritmu, - sposobni su donijeti prikladne terapijske odluke, - upoznati su sa strukturom, organizacijom i financiranjem zdravstva, - upoznati su sa nainima voenja zdravstvene dokumentacije, - osposobljeni su za pravilno koritenje relevantne medicinske

Mogunosti nastavka studija

Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija

informacije, - sposoban je pristupiti psihijatrijskom bolesniku uvaavajui sve njegove specifine potrebe, - osposobljen je pruiti adekvatnu dentalno-medicinsku uslugu djeci, - sposobni su izraziti se i komunicirati na nain koji je razumljiv i prihvatljiv bolesniku, - suosjeaju s bolesnicima u njihovu psihosocijalnom okruju, - spremni su suraivati s drugim zdravstvenim strunjacima, te su sposobni ostvariti uspjean timski rad, - voljni su poduavati kolege i razvijati vlastite vjetine poduavanja, - otvoreni su za mjere osiguranja kvalitete i povremenu procjenu vlastite kompetencije u podruju dentalne medicine i standarda znanja, - spremni su razmiljati o promjenama socioekonomskih imbenika u lijeenju, - ispunjavaju zakonske standarde u odnosu na trajno teorijsko i praktino usavravanje, - upoznati su sa tetnim uincima ionizirajueg zraenje, te nainima zatite, - posjeduju znanje o anesteziranju boli u podruju usne upljine, - posjeduju osnovna medicinska znanja kako bi mogli pruiti pomo u svim sluajevima medicinske hitnosti, - posjeduju znanja za intervenciju u sluaju hitnosti u dentalnoj medicini (trauma zubiju, teki pulpitisi), - osposobljeni su za poboljanje preventivne zatite u dentalnoj medicini. Poslijediplomski doktorski studij u trajanju od 3 godine (180 ECTS) bodova u podruju biomedicine i zdravstva. Otvorena je mogunost poslijediplomskog obrazovanja i u drugim srodnim podrujima, a prema uvjetima pojedinih studija. Doktor dentalne medicine (dr. dent.med.) *Nakon zavrenog studija stomatolog je obavezan ulaniti se u Hrvatsku stomatoloku komoru koja mu osigurava pohaanje teajeva trajne edukacije. Svakih est godina vri se revizija apsolviranih teajeva i relicenciranje od strane Hrvatske stomatoloke komore sukladno Pravilniku.

3.

Plan nastave po studijskim godinama, predmetima satima i ECTS bodovima.


Sati 755 795 940 975 1015 1010 5500 ECTS 60 60 60 60 60 60 360

I GODINA II GODINA III GODINA IV GODINA V GODINA VI GODINA UKUPNO

I godina Naziv predmeta Biofizika Medicinska biologija Medicinska kemija Imunologija i medicinska genetika Uvod u dentalnu medicinu i povijest dentalne medicine Znanstvena metodologija - 1 *P+S+V 23+15+22 25+25+25 30+15+30 20+20+20 17+13+0 5+5+10 Ukupan broj sati 60 75 75 60 30 20 ECTS 5 6 6 5 2 1

Socijalna dentalna medicina Anatomija Histologija i embriologija Dentalna morfologija i antropologija Izborni predmeti UKUPNO:

10+20+0 52+53+70 30+35+35 30+0+60 50 755

30 175 100 90 50 755

2 14 8 7 4 60

III godina Naziv predmeta Opa radiologija i radiologija orofacijalnog podruja Interna medicina Infektologija Anesteziologija i intenzivna medicina Nastava * 15+10+25 55+0+55 16+20+4 13+17+20 Ukupni sati 50 110 40 50 ECTS 3 7 2 3

Dermatologija Onkologija i tumori orofacijalnog podruja Otorinolaringologija Oftalmologija Materijali u dentalnoj medicini Propedeutika u dentalnoj medicini Karijesologija Preventivna dentalna medicina Restaurativna dentalna medicina -1 Mobilna protetika - 1 Fiksna proteika - 1 Znanstvena metodologija - 3 Izborni predmeti UKUPNO

15+0+15 5+10+15 15+15+15 7+7+6 30+0+0 10+10+10 20+40+0 10+10+10 25+25+75 35+35+55 35+35+55

940

30 30 45 20 30 30 30 30 125 125 125 20 50 940

2 2 3 1 2 2 2 2 8 8 8 1 4 60

II godina
Naziv predmeta Fiziologija Biokemija Neuroznanost u dentalnoj medicini Mikrobiologija i parazitologija Patologija Znastvena metodologija 2 Etika u dentalnoj medicini Psiholoka medicina Patofiziologija Farmakologija Izborni predmeti UKUPNO *P+S+V 6+85+54 25+35+25 14+21+20 20+20+35 30+45+45 8+8+4 15+15+0 5+11+24 30+35+25 20+40+30 795 Ukupan broj sati 140 85 55 75 120 20 30 40 90 90 50 795 ECTS 10 7 5 6 8 1 2 3 7 7 4 60

IV godina
Naziv predmeta Fiksna protetika - 2 Mobilna proteika - 2 *P+S+V 15+15+45 15+15+45 Ukupni sati 75 75 ECTS 5 5

Gnatologija Restaurativna dentalna medicina -2 Endodoncija 1 Dentalna medicina djeje dobi - 1 Orofacijalna genetika Oralna medicina - 1 Oralna kirurgija - 1 Ortodoncija -1 Parodontologija - 1 Kirurgija Psihijatrija Neurologija Znanstvena metodologija - 4 Izborni predmeti UKUPNO

15+15+15 15+15+90 15+15+45 56+0+24 20+0+0 28+0+27 20+10+60 20+0+60 30+0+60 20+20+20 10+5+10 10+5+10

975

45 120 75 80 20 45 90 80 90 60 25 25 20 50 975

3 7 5 5 1 3 6 4 6 4 1 1 1 4 60

V godina
Naziv predmeta Endodoncija - 2 Fiksna protetika - 3 Mobilna proteika - 3 Maksilofacijalna kirurgija Oralna kirurgija - 2 Oralna medicina - 2 Dentalna medicina djeje dobi - 2 Ortodoncija - 2 Parodontologija - 2 Dentalna medicina starije dobi Implantologija Ginekologija Pedijatrija Znanstvena metodologija - 5 Izborni predmeti UKUPNO *P+S+V 25+0+105 0+25+50 0+25+50 15+0+30 0+0+110 25+25+60 15+0+95 15+15+30 25+25+60 15+0+0 15+10+15 10+0+10 30+0+15 Ukupni sati 125 75 75 45 110 110 110 60 110 15 40 20 50 20 50 1015 ECTS 7 5 5 2 6 7 6 3 7 1 2 1 3 1 4 60

1015

VI godina
Naziv predmeta Forenzika dentalna medicina *P+S+V 15+0+15 Ukupni sati 30 ECTS 2

Javno zdravstvo i epidemiologija Organizacija i ekonomika dentalno-medicinske zatite Endodoncija - 3 Fiksna protetika - 4 Mobilna protetika - 4 Oralna kirurgija - 3 Oralna medicina - 3 Dentalna medicina djeje dobi - 3 Ortodoncija - 3 Parodontologija - 3 Klinika dentalna medicina Izborna klinika nastava Znanstvena metodologija 6 / Diplomski ispit UKUPNO

25+10+15 15+10+5 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+40 0+0+240 0+0+240 1010

50 30 40 40 40 40 40 40 40 40 240 240 100 1010

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 16 16 6 60

Ukupno: 5500 sati

3.2.

Opis predmeta
BIOFIZIKA Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 5 ECTS bodova (predmet ima 60 sati)

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

Prof. dr. sc. Davor Eterovi, dr.sc. Marija Ragu Studentu se omoguuje da osnovne empirijske spoznaje o tome kako funkcioniraju bioloki sustavi izvede iz temeljnih fizikalnih zakona i jednostavnih modela. Student se osposobljava za kvantitativni, deduktivni pristup u analizi biolokih sustava. Student naui razlikovati radiogram od scintigrama, ehograma i slike dobivene magnetskom rezonancom ili kompjuteriziranom tomografijom, te kako su dobiveni, to predstavljaju i emu slue ti osnovni slikovni prikazi metoda medicinske dijagnostike. Znanje elementarne fizike Skalarne i vektorske veliine, mjerenja, sistematine i sluajne pogreke, izraunavanje pogreaka, iskazivanje rezultata. Mehanika: prikaz gibanja, sile i njihovo djelovanje (paralelogram sila, kosina, teina, sile deformacije krutog tijela, torzija, kompresija, tvrdoa, vrstoa, rad, energija, snaga, impuls, zakoni sauvanja, kruno gibanje vrstog tijela, centrifugalna sila). Mehanika plastinih tijela i medija: deformacija vrstog tijela (elastina deformacija, plastina deformacija), tekuine, efekti na granicama povrina, kohezija i adhezija, strujanje tekuina, plinovi, Toplina, agregatna stanja, prijenos topline, osnovni zakoni termodinamike, organizam kao termodinamiki sustav. Mehanika titranja i valovi, akustika, brzina zvuka, interferencija zvunih valova, osjet zvuka, Doppler-efekt. Elektricitet i magnetizam: jednostavni strujni krug, statika magnetska i elektrina polja, mjerenje otpora, Wheatstonov most, unutranji otpor, mjerenje napona kompenzacijom, primjena mjerenja otpora na ljudsko tijelo, izmjenina struja, elektrini aparati, elektrini mjerni ureaji. Osnove atomske fizike, biotransporti, membranski potencijali, ivani signal, biomehanika, fizika uha i sluanja, fizika oka i vida, fizika srca i cirkulacije, fizika plua i disanja, osnove nuklearne fizike, prolaz zraenja kroz materiju, zatita od zraenja, fizika nuklearne medicine, radioloka fizika, oslikavanje metodom magnetske rezonance, fizika ultrazvuka.

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

1. Eterovi D: Prirunik za vjebe iz biofizike, Katedra za biofiziku i znanstvenu metodologiju MF Split (k. god. 1999/2000.) 2. Eterovi D: Fizikalne osnove slikovne dijagnostike, u: S. Jankovi i D. Eterovi: Fizikalne osnove i kliniki aspekti slikovne dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 1. Berne RM i Levy MN: Fiziologija, 3. izd. Medicinska naklada; Zagreb, 1996. 2. S Webb (urednik): The physics of medical imaging, Institute of Physics Publishing, Bristol and Philadelphia, 2000. Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Broj tjedana po semestru,trimestru,modulu Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave Ukupno dana terenske nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

5 23 22+15

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik

Medicinska biologija Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 6 ECTS (predmet ima 75 sat) 1.

Kompetencije koje se stjeu

Prof. dr. sc. Marijana Peruzovi, dipl. ing., doc. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., prof. dr. sc. Tatijana Zemunik, dr. med., prof.dr.sc Dragan Primorac, dr. med., doc. dr. sc. Irena Drmi Hofman, Vesna Boraska, dipl. ing., Ivana Marinovi-Terzi, dr. med. Studenti e se upoznati s temeljnim postavkama suvremene bioloke znanosti ija su dostignua danas neophodna za dijagnostiku i terapiju bolesti u ovjeka te budunost medicine. Kroz kolegij usvojit e strunu terminologiju potrebnu za kontinuirano praenje suvremene biomedicinske literature. Studirat e osnove biologije stanice, molekularne biologije, razvojne biologije i genetike s posebnim naglaskom na biologiju ovjeka. Aktivno e biti ukljueni u problemski orijentiranu nastavu koja je organizirana u vidu predavanja, seminara i vjebi s ciljem razvijanja jednostavnih praktinih i komunikacijskih vjetina i razumijevanja osnovnih biolokih procesa, te kritikog razmiljanja na temelju usvojenog znanja o suvremenoj biolokoj znanosti. Usklaeno prema detaljnom Katalogu znanja i vjetina.

Preduvjeti za upis Sadraj Osnove molekularne biologije (struktura DNA, replikacija, transkripcija i translacija, ekspresija gena, struktura i funkcija ribosoma, posttransklacijska modifikacija proteina, razgradnja proteina, opa i specifina rekombinacija, metode analize DNA), stanina biologija (metode istraivanja stanica, evolucija stanice, struktura i funkcija dijelova stanice, jezgra, jezgrica, endoplazmatski retikul, Golgijev aparat/kompleks, lizosomi i peroksisomi, razvrstavanje i prijenos proteina u stanici, citoskelet i stanino kretanje, bioenergetika i metabolizam, stanino signaliziranje, stanine komunikacije, stanini ciklus, regulacija staninog ciklusa, apoptoza), razvojna biologija i genetika (oplodnja i rani embrionalni razvoj, kloniranje, teratogeneza, prenatalna dijagnostika, zakonitosti nasljeivanja, genske mutacije, populacijska genetika, genska terapija, molekularna biologija stanica raka, genom ovjeka, kromosomi, citogenetika).

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

1. Cooper GM, Hausman RE. Stanica - Molekularni pristup (The Cell - A Molecular Approach, Washington: ASM Press, 3/e, 2003); Medicinska naklada, Zagreb, 2004., hrvatsko izdanje. 2. Cox TM, Sinclair J. Molekularna biologija u medicini. Medicinska naklada, Zagreb, 2000., hrvatsko izdanje. 1. Alberts B et. all. Essential Cell Biology, New York, Garland Science, 2/e, 2004. 2. Griffiths AJF et all. An Introduction to Genetic Analysis, 8/e, WH Freeman & Co., 2005. Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Nastava je organizirana u vidu predavanja, seminara i vjebi povezanih jednom tematskom cjelinom. Na predavanjima e se objasniti osnovne postavke koje e se razraivati preko vjebi i seminara. Posebno e se posvetiti panja individualnom radu svakog studenta na vjebama u cilju boljeg razumjevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktinih vjetina. Na seminarima e studenti raspravljati i rjeavati probleme/sluajeve i pripremati prezentacije samostalno ili u timu. Studenti se ue logikom zakljuivanju i povezivanju nastavnih jedinica ime steena znanja postaju jedinstvena cjelina i temelj za stjecanje novih znanja. Predavanja su obogaena video prezentacijama, diskusijom, traenjem najkorisnijih web adresa, strunim obilascima.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

x x x x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Obveze studenata su redovito pohaanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. Studentima se preporua da se teorijski pripreme, itajui i pregledavajui nastavni materijal, prije odravanja same nastavne jedinice. Tijekom cijelog kolegija prati se rad i angairanje studenata a zavrna provjera znanja je na pismenom i usmenom ispitu.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 6 34 25/25 -

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik

Medicinska kemija Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 1. 6 ECTS (predmet ima 75 sati)

Kompetencije koje se stjeu

Doc. dr. sc. Anita Markoti, dipl. ing.; Vedrana ike uli, dipl. ing.; prof.dr.sc. Irena Drmi-Hofman; doc. dr. sc. Marija Vii; prof. dr. sc. Maja Pavela-Vrani. Upoznavanje studenata stomatoloke medicine s naelima medicinske kemije i molekulske grae ovjeka. Steena znanja su neophodna za nastavak studiranja kolegija Biokemija jer e omoguiti razumijevanje biokemijskih reakcija i regulaciju metabolizma zdravog ovjeka, sposobnost kritikog pristupa primarnoj literature, sposobnost ralanjivanja problema na kljune karakteristike, sposobnost sigurnog i uinkovitog rada u laboratoriju, sposobnost integrativnog razmiljanja i promatranja problema iz razliitih aspekata, dobre "kvantitativne" vjetine, primjerice sposobnost tone pripreme reagensa i reproducibilnosti pokusa, sposobnost planiranja pokusa i razumijevanje dosega i ogranienja izabranog eksperimentalnog pristupa, sposobnost interpretacije rezultata pokusa i prepoznavanja rezultata koji jesu ili nisu u skladu s ispitivanom pretpostavkom, sposobnost planiranja nastavka pokusa.

Preduvjeti za upis Sadraj Intramolekulske i intermolekulske sile. Anorganske tvari u usnoj upljini. Energetika kemijskih reakcija. Elektrokemijske reakcije. Elektrokemijski procesi u usnoj upljini. Korozija. Fotokemijski procesi. Kemijska ravnotea. Konkrementi. Zubna caklina kvarenje i zatita zubi. Kinetika kemijskih reakcija. Enzimska kinetika. Plinovi i otopine. Puferi. Bioanorganska kemija. Nomenklatura, svojstva i stereokemija organskih spojeva vezanih za Studij stomatologije. Laboratorijski pribor i njegova primjena. Kvalitativna kemijska analiza bioloki vanih kationa, aniona i soli. Kvantitativna kemijska analiza. Kvalitativne reakcije na funkcionalne skupine organskih molekula. 1. Atkins PW, Clugston MJ. Naela fizikalne kemije. kolska knjiga, Zagreb, 1992. 2. Hankonyi V. Organska kemija za medicinare. Medicinski fakultet Zagreb, 1996.

Preporuena literatura

18

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura

1. Wiliams D. Concise Encyclopedia of Medical & Dental Materials. Pergamon press, Oxford, 1990.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave Ukupno dana terenske nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

6 30 30/15

19

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina


Godina

Imunologija i medicinska genetika Pretkliniki Temeljna


2. Semestar 3.

ECTS 6 ECTS bodova (60 nastavnih sati) (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici Prof. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., Prof. dr. sc. Ivan iki, dr. med., Doc. dr. sc. Ivana Marinovi Terzi, dr. med., Dr. sc. Ivana Novak, dipl. ing., Kompetencije Znanja o normalnom funkcioniranju imunolokog sustava u opsegu koje se stjeu koji je neophodan za daljnje uspjeno praenje studija i za kasniji

samostalan rad. Studenti e biti osposobljeni za razumjevanje funkcioniranja nespecifine i specifine (stanine i humoralne) imunosti, kao i za prepoznavanje imunolokih poremeaja u razliitim bolesnim stanjima, poput: alergija, autoimunih bolesti, imunodeficijencija, mikrobnih i malignih bolesti. Kroz praktine sadraje studenti e se osposobiti za razumjevanje najmodernijih imunolkih otkria te dijelom za samostalno, kritiko promiljanje o imunolokim problemima. Ustroj, funkcioniranje i patofiziologija imunog sustava posluit e potom kao model upoznavanja najnovijih spoznaja medicinske genetike. Kroz sadraje medicinske genetike studenti e biti osposobljeni za praenje modernih spoznaja i najnovijih medicinskih otkria u ovoj, najdinaminijoj grani medicine. Kroz program kolegija studenti e stei znanja o genetski uvjetovanim bolestima kao i doprinos genetske predispozicije za ostale bolesti. Stei e se znanja za prepoznavanje svih oblika nasljeivanja te promjena genoma koje imaju reperkusije na zdravlje ovjeka. Upoznavanje bioinformatike e omoguiti snalaanje u vrlo sloenim bazama genetskih informacija kao i pretraivanje ljudskog genoma, te povezivanje tih informacija s razliitim bolestima. Studetni e moi prepoznati razlite obrasce genetskih poremeaja u svim organskim sustavima i razliitim bolestima poput: mitohondrijskih, neurolokih, miinih, krvnih, onih ili malignih. Svladati e principe genetskog testiranja, savjetovanja i postupanja s bolesnima i njihovim obiteljima.
Preduvjeti za upis Sadraj Odsluana prva godina studija, te poloeni ispiti iz Medicinske biologije, Histologije i embriologije, te Medicinske fizike i biofizike. Imunologija: Nespecifina imunost, citokini, protutijela, limfociti T, antigeni tkivne podudarnosti, komplement, istraivake tehnike i evolucija imunolokog sustava. Nadalje e biti prikazana imunoloka osnova reakcije na mikrobe, tumore, preosjetljivosti, imunodeficijencija, autoimunosti i transplantacije. Medicinska genetika: genski sustav i naini nasljeivanja, molekularna biologija gena, rekombinantna DNA tehnologija, mapiranje genoma, bioinformatika, humana populacijska genetika, epigenetske modifikacije. Upoznavanje s molekularnom genetikom bolesti mitohondrija, miia, neurolokog sustava, oka. Genetika i razvoj karcinoma. Savjetovanje,

20

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

dijagnostika i terapija genetskih bolesti. Preporuena literatura 1. Andreis I i sur. Imunologija, 7.izd. Medicinska naklada, Zagreb, 2009.

2. Robert F i sur: Emerys Elements of Medical Genetics, Churchill Livingstone, 2008. (u tijeku prevoenje na hrvatski jezik) 3. Pasternak J.J. Human molecular genetics, Wiley, 2 ed. 2005.
1. Abbas AK, Lichtman AH, Pober JS. Cellular and molecular immunology, 4.izd. WB Saunders Company, Philadelphia, 2006. 2. Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik MJ. Immunobiology, 5.izd. Garland Publishing, New York, 2001. 3. Strachan T, Read AP. Human molecular genetics 3. Garland Publishing, 2004 4. Gibson G. and Muse S.V. A primer of genome., Sinauer Associates, Inc. Publisher, Sundarland, Massachusetts, USA, 3rd ed., 2009

Dopunska literatura

5. Ronald J. Trent: Molecular Medicine, Elsevier Academic Press, 2005


Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Predavanja, seminari te laboratorijske i raunalne vjebe Pisani test i usmeni ispit.

Hrvatski ili engleski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

21

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

BIOKEMIJA MST104 Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 1.

4,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Doc. dr. sc. Irena Drmi Hofman, doc. dr. sc. Anita Markoti, prof. dr. sc. Nastavnik Maja Pavela Vrani, Vedrana ike-uli, dipl.ing. Student nakon odsluane nastave i poloenog ispita stjee osnovno znanje o Kompetencije molekularnom ustrojstvu ive tvari i metabolikim procesima u organizmu koje se stjeu zdrava ovjeka. Upoznavanje osnovnih biokemijskih procesa u specifinim tkivima i organizmu zdravog ovjeka. Steena znanja kombiniraju kemijske i fizioloke aspekte biokemije ovjeka, te ine osnovu za razumijevanje velikog broja bolesti kojima su uzrok patobiokemijski procesi. Znanje temeljnih naela fizikalne i organske kemije. Preduvjeti za upis Upoznati grau i funkciju biolokih makromolekula, glavne metabolike Sadraj puteve, njihovu povezanost i regulaciju, bitne sastojke hrane potrebne za odravanje metabolizma te specifine metabolike funkcije pojedinih organa. Spoznaja biolokih procesa na molekulskoj razini. Mehanizmi regulacije metabolikih procesa. Bioloke membrane i membranski prijenos. Voda i acidobazna ravnotea; Enzimi i kliniki znaaj enzima; Ekspresija gena i sinteza proteina; Metabolika oksidacija i stvaranje ATP-a; Metabolizam ugljikohidrata; Metabolizam masti; Hormoni; Metabolizam proteina; Metabolizam purina, pirimidina. Prehrana, vitamini i minerali; Bioenergetika i prehrana. Tkivni metabolizam (metabolizam u eritrocitima, zgruavanje krvi, metabolizam u jetri i miiima, metabolizam vezivnog tkiva i metabolizam u usnoj upljini) 1. Stryer L. Biokemija. kolska knjiga, Zagreb, 1991. Preporuena 2. Stryer L, Berg JM, Tymoczko JL. Biochemistry. Freemen WH literatura and Company, New York, 2002, dijelom dostupno na www.whfreeman.com/biochem5 3. Baynes JW, Dominiczak MH. Medical Biochemistry. Elsevier Mosby, London- New York, 2005, dijelom doistupno studentima na internetu na www.studentconsult.com 1. Tomaselli G, Saltsman K. Supplement to Stryers Biochemistry: Dopunska Clinical Companion. Freemen WH and Company, New York, literatura 2002. 2. Gaw A, Murphy M, Cowan R, OReilly, Stewart M, Shepherd J. Clinical Biochemistry 3rd Edition. Elsevier, Oxford, 2004, dijelom dostupno na http://intl.elsevierhealth.com/gaw Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti 22

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Pismene provjere znanja tijekom nastave u obliku kolokvija, koje se mogu priznati kao dijelovi ispita ili donijeti dodatne bodove za ispit.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave 4.5 20 15/25

23

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Uvod u dentalnu medicinu i povijest dentalne medicine Pretkliniki stomatoloki Temeljna 1. 1.

Semestar

ECTS (uz odgovarajue 2 ECTS (30 sati) obrazloenje) Nastavnik dr. sc. Livia Brisky, dr. med., Neven Korda, dr.dent.med Studentu se tijekom nastave omoguuje stjecanja i svladavanja opih stomatolokih znanja i upoznavanje s mogunostima koje prua studij stomatologije u izobrazbi doktora stomatologije. Isto tako studenti se upoznaju s pravima, dunostima i odgovornostima doktora stomatologije i bolesnika. Studenti su na kraju kolegija upoznati sa ustrojstvom stomatoloke izobrazbe, organizacijom stomatoloke zdravstvene zatite, s nainom rada instrumentarijem u pojedinim specijalnostima. Studenti e takoer biti upoznati s radom vizualnih medija, informatikih i drugih pomagala, koristei dostupne baze podataka te radom Interneta. Student bi po zavretku ovoga kolegija trebao stei sljedea znanja, vjetine i sposobnosti: 1. Znanja i razumijevanja: - korjenova skrbi o razvoju kraniofacijesa - bolesti i naina lijeenja organa usne upljine i kraniofacijesa (kljune osobe i njihov doprinos razvoju) - vremenske ljestvice i znaajnih dogaaja u razvoju stomatologije na svjetskoj razini i usporedo u Hrvatskoj - vrste i rasprostranjenost orofacijalnih bolesti pratei (evolucijski) razvoj ovjeka od pretpovijesti do suvremenoga doba i globalizacije naina ivljenja - povezanost drutvenih, socijalnih i ekonomskih kretanja u pojedinim sredinama, te njihov odraz na stanje i razvoj stomatologije od arlatanstva do suvremene i nezavisne biomedicinske struke - utjecaja tehnikog razvoja industrijskog doba na stomatologiju (npr. amalgam, anestezija, stomatoloki stolci, stomatoloke jedinice, patenti) - istraivaki bio-medicinski dometi i njihova primjena u svakodnevnoj stomatologiji (od svjetlosnog mikroskopa do ljudskoga genoma, genom treponeme denticolae) - razvoj stomatolokog kolstva (poetci, stupnjevi, etika u stomatologiji, pisana rije u stomatologiji) - razvoj specijalistikih disciplina - drutvena organiziranost struke 2. Vjetine: - Unapreenja osobnoga vrednovanja stomatologije kao struke o kojoj se ui i od koje se ui. 24

Kompetencije koje se stjeu

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

- Usvajanja samoprocijene znanja o pojedinim kljunim dogaajima u stomatologiji 3. Sposobnosti: - ocjene naina i sredstava lijeenja u danom asu bit e kvalitetnija uz retrospektivnu komponentu razvoja struke - kritikog stava o znanju doktora stomatologije i potrebi cijeloivotnog (samo) obrazovanja Preduvjeti za upis U ovom kolegiju studenti trebaju usvojiti i svladati potrebna znanja putem predavanja i seminarskih aktivnosti, koja se odnose na stomatoloku zdravstvenu zatitu, njezin djelokrug aktivnosti, kao i poloaj stomatologa u okviru sveukupne medicine. Preporuke WHO o razvoju stomatologije, specijalizacijama u stomatologiji, nainima kolovanja stomatologa, pravima i obvezama te odgovornosti, etikim kodeksima kao i problemima stomatologije u R Hrvatskoj i svijetu. Predavanjima i seminarima provest e se nastava iz ovoga kolegija. Stomatologija prethistorijskih i starih naroda, arhajske vaneuropske kulture; antika grko-rimska dentalna medicina, islamska zdravstvena kultura; srednjovjekovna dentalna medicinaa; buenje prirodnih znanosti i njihov utjecaj na dentalnu medicinu; Osamnaesto stoljee, postizanje neovisnosti stomatologije; Pierre Fauchard, utemeljitelj moderne stomatologije i razvoj stomatolokoga kolstva; stomatologija u industrijsko doba. Blok tema o disciplinama dentalne medicine u svijetu i u Hrvatskoj, prolost, sadanjost i budunost a) stomatoloke protetike, b) ortodoncije, c) pedodoncije, d) restorativne stomatologije i endodoncije, e) oralne medicine, f) parodontologije i g) oralne kirurgije Publicistika djelatnost hrvatskih doktora dentalne medicine. 1. Grmek MD. , Budak A. : Uvod u medicinu Globus, Zagreb, 1996. 2. Hraste J.: Uvod u stomatologiju /Skripta/ Medicinski fakultet Rijeka, 1987. 3. Ivankovi A.: Stomatologija za medicinare , Fram . Mostar, 2004. 4. Plasschaert AJM., i sur. : Profile and Competences for the European Dentist ADEE / last version / Nov.2004. 1. Valachhovic RW., i sur.: Trends in Dentistry and Dental Education, Journ of Dent Education, 65/6, 539-561 pp. Nastavno tivo (CD/DVD), priredio Zvonimir Kai (2003) 2. Zvonimir Kai, Zubarstvo i stomatologija u Povijest internistikih struka u Hrvatskoj, uredili Roko ivkovi, Vlado Oberiter i boidar Vrhovac, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (1998), Zagreb, 184 198 3. Zvonimir Kai, Razvoj stomatologije u Hrvatskoj, Acta Stomatol Croat (2002), vol. 36. 1, 5-18 5. Ante krobonja, Amir Muzur, Vlasta Rotschild, Povijest medicine za praktiare (2003) Adami, Rijeka 1. Raji Z., i sur.: Preventivni programi u stomatologiji, JUMENA, Zagreb, 1990. 25

Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2 17 0/13

26

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnici

Znanstvena metodologija I

Pretkliniki Temeljna 1. 1 ECTS (20 sati) Semestar nema

prof. dr. sc. Ana Marui, proelnica; prof. dr. sc. Matko Marui; prof. dr. sc. Zoran oga; prof. dr. sc. Rosanda Muli; prof. dr. sc. Ante Rozga; doc. dr. sc. Maja Vali; dr. sc. Ana Jeroni; dr. sc. Dario Sambunjak; mr. sc. Maja Rogi; Ivana Pavlinac, dr. med.; Renata Pecoti; dr. med; mr. sc. Vesna apkun; Mario Maliki, dr. med.; Ana Utrobii, prof.; Davor Luki, dipl. ing.; Frane Mihanovi, dipl. ing. Kompetencije koje Studenti e stei znanja iz podruja dentalne medicine utemeljene na dokazima, postupaka procjene kvalitete zdravstvene skrbi, kao i iz istraivake metodologije i se stjeu koritenja medicinskih informacija te primjene statistikih metoda i postupaka u dentalnoj medicini, to e im dati temeljna znanja i vjetine za kritiku procjenu postupaka i odluka u dentalnoj medicini, te za istraivanja i uporabu strune i znanstvene literature. Studenti e razviti sljedee specifine sposobnosti: a. Razumijevanje izvora i putova stvaranja stvarnoga znanja; b. Poznavanje vrsta istraivanja u dentalnoj medicini; c. Kritika procjena prikaza podataka i kritika analiza znanstvenih izvjea o istraivanjima; d. Razumijevanje i uporaba temeljnih statistikih definicija; e. Razumijevanje razliitih naina prikazivanja podataka prikupljenih u istraivanju; f. Principi medicine utemeljene na dokazima; g. Odgovorna provedba istraivanja i istraivaka estitost. Nema Preduvjeti za upis Predmet e integrirati nastavne cjeline iz sljedeih podruja: 1. Sadraj medicinska/zdravstvena informatika, 2. medicinska/zdravstvena statistika, 3. osnove istraivakog rada u dentalnoj medicini, 4. principi dentalne medicine utemeljene na dokazima, 5. principi unaprjeenja kvalitete zdravstvene skrbi. Za svaki od podruja, koji e se integrirano predavati u loginim cjelinama, sadraj nastave ukljuit e 1 h predavanja, 1 h seminara organiziranih po principu grupnog rada (eng. team learning) i 2 h vjebi organiziranih kao problemska nastava (eng. problem based learning) (ukupno 5 sati predavanja, 5 sati seminara i 10 sati vjebi). 1. Marui M, ur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 4. izdanje. Zagreb: Preporuena Medicinska naklada; 2008. literatura 2. Kern J, Petroveki M, ur. Medicinska informatika. Zagreb: Medicinska naklada; 2009. 3. Petz, B. Osnovne statistike metode za nematematiare. 5. izdanje. Jastrebarsko: Naklada Slap 2004. 4. Nastavni materijali za pojedine nastavne jedinice 1. Day RA, Gastel N. How to write and publish a scientific paper, 6th edition. Dopunska Westport, Connecticut: Greenwood Press, 2006. literatura 2. Lang T, Secic M. How To Report Statistics in Medicine: Annotated Guidelines for Authors, Editors, and Reviewers, 2nd edition. Philadelphia: American College of Physicians, 2006.

27

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

3. Ogrinc GS, Headrick LA. Fundamentals of Health Care Improvement. Oakbrook Terrace (Il): USA Joint Commission Resources, 2008. 4. Committee on Assessing Integrity in Research Environments. Integrity in Scientific Research. Washington DC: Institute of Medicine and National Research Council. Predavanja, seminari i vjebe (problemska nastava i timski rad) Provjera znanja i vjetina tijekom nastave u 5 jedinica, na ljestvici od 0-100 bodova. Student je poloio predmet ako je ispunio minimum u svakoj pojedinanoj jedinici provjere znanja. Prikupljeni bodovi u vertikaliziranom sustavu predmeta ponderiraju se u zajedniku ocjenu s diplomskim radom na 6. godini. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika - Analiza prolaznosti na ispitima - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

28

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

OPA I SOCIJALNA DENTALNA MEDICINA MST108 Javno zdravstveni stomatoloki Temeljna 1. Semestar 1.

ECTS (uz odgovarajue 2 ECTS (predmet ima 30 sati) obrazloenje) Nastavnik Student e biti osposobljen za oekivanja koje drutvo od njega ima te na poznavanje imbenika drutvenih promjena koji utjeu na njegov profesionalni razvoj i rad. Specifini ciljevi nastave su osposobiti studenta da zna i razumije sloenosti i dinamiku odnosa stomatolog pacijent drutvo te ve u procesu edukacije razumije ciljeve vlastite profesionalne socijalizacije. Specifine osposobljenosti budueg doktora stomatologje odnose se na: (a) znanje i umijee interpretacije obrazaca drutvenog ponaanja prema stomatolokoj profesiji, (b) razumijevanje procesa i ciljeva profesionalne socijalizacije stomatologa; (c) primjenu metoda sociologije u analizi kvalitete stomatolokih profesionalnih zadaa, analizi karakteristika pacijenata i zdravstvenih skupina, te (d) znanje i vjetinu primjene osnovnih sociolokih metoda u stomatolokoj praksi. Poloeni ispiti prethodne godine studija Osobitosti i zadae sociologije, te suradnja stomatoloke i humanistikih i bihejvioralnih profesija u prepoznavanju i rjeavanju vodeih zdravstvenih problema u drutvu kod nas i u svijetu. Odnosi pacijent-stomatologdrutvo: prepoznavanje meusobne povezanosti, naina praenja i intervencije. Oekivanja drutva od stomatoloke profesije i stomatoloke profesije od drutva. Drutvene nejednakosti u zdravlju i zdravstvenoj zatiti (drutvena diferencijacija, drutvene razlike, drutvena stratifikacija, temeljne dimenzije i posljedice, socijalna determiniranost zdravlja). Ljudska prava i prava pacijenata. Pokret samozatite. Razlika izmeu iskustvenog (laikog) i pozitivnog (profesionalnog) zdravlja. Teorije i funkcija etiketiranja i njene posljedice na pacijenta. Kvaliteta ivota i zatita zdravlja (mjere kvalitete ivota, razvoj stomatoloke tehnologije i kvaliteta ivota). Primjena principa i osnovnih metoda sociologije u izabranim javnozdravstvenim problemima. 1. Medicinska sociologija, udbenik, Medicinska naklada 2003. 2. itanka iz medicinske sociologije, Medicinski fakultet 2005. 1. Medical Sociology, Ninth Edition, William C. Cockerham; Pratnice Hall, 2003. 2. Key Concepts in Medical Sociology (Sage Key Concepts) by Jonathan Peter Gabe, Michael Bury, Mary Ann Elston; SAGE Publications, 2004. Hrvatski 29

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

30

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

ANATOMIJA Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 14 ECTS (predmet ima 175 sati) 2.

Prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr. med., prof. dr. sc. Irena Pintari, dr. med., prof. dr. sc. Katarina Vilovi, dr. med. Studenti e usvojiti teorijska znanja iz sistemske i topografske anatomije ovjeka, pokazati primjenu opih anatomskih principa i koncepcija na definiranim topografskim cjelinama uz primjenu vjetine anatomske sekcije. Studenti e takoer razumjeti vanost kontinuiranog obnavljanja znanja grae ljudskog tijela za savladavanje nastavnih cjelina iz klinike medicine (na kasnijim godinama studija), ali i tijekom cijelog svog profesionalnog ivota.

Preduvjeti za upis Sadraj Cilj kolegija jest omoguiti studentima usvajanje znanja o ustroju i grai ljudskoga tijela kroz sustavnu i topografsku anatomiju. Sustavna anatomija: obiljeja organa, njihova opskrba krvlju i inervacija. U sustavnom pristupu organi su grupirani prema zajednikoj funkciji. Posebni naglasak u nastavi je na opim anatomskim principima vanim za razumijevanje grae i funkcije ljudskog tijela. Topografska anatomija: obiljeja organa s obzirom na njihov smjetaj i meusobni odnos s okolnim strukturama. Prema topografskom pristupu organi su grupirani prema lokaciji tj. poloaju u tijelu. U praksi, svi organi u tijelu pripadaju nekoj anatomskoj regiji i nekom tjelesnom sustavu. Osnove osteologije, sindezmologije i miologije; osnove splanhnologije; osnove angiologije; osnove neurologije; kosti, zglobovi i miii gornjeg i donjeg ekstremiteta; kosti, zglobovi i miii glave i trupa; osnove sredinjeg i perifernog ivanog sustava; topografska anatomija glave i vrata: regio temporalis; regio parotideomasseterica et retromandibularis; vanjsko, srednje i unutranje uho; regio palpebralis (orbita i oko); regio faciei anterior (nos i paranazalni sinusi); fossa infratemporalis et pterygopalatina; cavum oris et trigonum submandibulare; trigonum caroticum; spatium parapharyngeum; regio colli media; regio colli lateralis; regio pectoralis et fossa axillaris; topografska anatomija gornjeg ekstremiteta (miii, krvne ile, ivci, limfa); topografska anatomija prsnog koa; topografska anatomija trbuha i zdjelice: prednji trbuni zid i ingvinalni kanal; peritoneum i mezenterij; topografska anatomija peritonealne upljine i ekstraperitonealnih prostora; mala zdjelica; topografska anatomija donjeg ekstremiteta (miii, krvne ile, ivci, limfa). 31

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Jelena Krmpoti Nemani, Ana Marui: Anatomija ovjeka, Medicinska naklada Zagreb, 2004. 2. Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Svezak 1 & 2, Naklada Slap, 2000. 3. Netter, F.H.: Atlas of Human Anatomy, ICON Learning Systems; 3rd Bk&Cdr edition, 2003. 1. Moore, K.L. and Dalley, A.F.: Clinically oriented anatomy, 4. izd. Lippincott Williams & Wilkins, 1999. Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

1.

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

32

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJA Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajue 8 ECTS (predmet ima 100 sati) obrazloenje) Prof. dr. sc. Damir Sapunar, dr. med., prof. dr. sc. Mirna Saraga Babi, dr. Nastavnik med. Nakon zavrenog kolegija student treba znati definirati histologiju i njezino mjesto meu srodnim strukama, te shvatiti vanost njezina poznavanja za uspjeno savladavanje klinikih problema medicinske struke. Usvojena znanja iz mikroskopske grae ljudskog tijela kao i prepoznavanje kritinih razdoblja i dogaaja tijekom njegovog razvitka osnova su razumijevanju patomorfolokih promjena kao i etiopatogeneze raznih bolesti u klinikoj Kompetencije praksi. Znanja o razvoju i normalnoj histolokoj grai ljudskog tijela te koje se stjeu vjetine neophodne za razumijevanje normalne funkcije ljudskog tijela i patolokih promjena na mikroskopskoj razini. Nakon zavrenog kolegija student e znati na mikroskopskoj snimci prepoznati normalnu histoloku grau pojedinih tkiva i organa te uoiti eventualna odstupanja od normale to e mu pruiti osnovu za savladavanje patohistolokih promjena. Preduvjeti za Poloeni ispiti prethodne godine studija upis Opa embriologija: Gametogeneza, predembrionalno, embrionalno i fetalno razdoblje, posteljica i priroene malformacije. Specijalna embriologija: Razvitak glave i vrata. Razvoj zubi kod ovjeka (zubna gredica, pupoljak, kapa, zvono, amelogeneza, dentinogeneza, cementogeneza, razvoj dezmodonta i gingive, nicanje zuba). Razvoj lokomotornog sustava, krvoilnog, dinog, probavnog, urogenitalnog sustava. Razvoj tjelesnih upljina, koe, ivanog sustava, te specijalnih osjetila. Opa histologija: Metode prouavanja tkiva, stanica i temeljne vrste tkiva. Sadraj Specijalna histologija: Mikroskopska graa trajnih i mlijenih zubi ovjeka (caklina, dentin, cement, dezmodont, gingiva, alveolna kost). Graa koe, krvoilnog i imunosnog sustava, dinog sustava, probavnog sustava i njemu pridruenih lijezda, mukog i enskog spolnog sustava, mokranog sustava, osjetnih organa i neuroendokrinog sustava. Osobito vano je omoguiti studentu da stekne znanje o mikroskopskoj grai usne upljine s naglaskom na grau zuba, kao i da naui i razumije mehanizam razvitka mlijenih i trajnih zuba te savlada proces razvoja usne upljine i itave regije. 1. Junqueira LC, Carneiro J, Kelley RO. Osnove histologije. Zagreb: Preporuena kolska knjiga, 1995. literatura 33

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

2. Sadler TW. Medicinska embriologija. Zagreb: kolska knjiga, 1996. 1. Durst-ivkovi B. Praktikum iz histologije. Zagreb: kolska knjiga, 1988. 2. Sobotta. Histoloki atlas. Zagreb: Naklada Slap 2004. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PSIHOLOKA MEDICINA MST106 Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 1.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. Ivan Urli, dr. med., dr. sc. Mirela Vlastelica, dr. med., mr. sc. Nastavnik Slavica Jurevi, prof. psih. Student e stei sposobnost komunikacije, promatranja i intervjuiranja i Kompetencije postati osjetljiv na nijanse u interakciji bolesnik-lijenik u razliitim dobnim koje se stjeu skupinama. Student e razviti empatijsko razumijevanje u kontaktima s bolesnicima, lanovima obitelji, lijenicima, sestrama i kolegama budui da je empatija kvaliteta bitna za razvoj uspjenog kliniara. Osposobit e se za procjenu psiholokog stanja pacijenta, prepoznavanje anksioznosti, stresa u kriznim situacijama te akutne reakcije na gubitak. Razumjevanje psiholokih znaajki kod pojedinih bolesnih stanja poput terminalnih bolesti, prepoznati osobe u poveanom riziku razvoja nepovoljnih psihikih reakcija i naina pristupa takvim fenomenima. Preduvjeti za upis Psihologijska medicina opi dio: zdravlje i bolest, psihiko zdravlje i Sadraj somatsko zdravlje, razvoj linosti-osnovni koncepti razvojne psihologije, psihodinamski koncept razvoja, objektni odnos, razvoj privrenosti, kognitivni razvoj, dojenaka dob, rano djetinjstvo, latencija, adolescencija 34

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura Dopunska literatura

zrela dob, trea dob, mentalni mehanizmi, anksioznost, struktura linosti, mehanizmi obrane, Psihologijska medicina-posebni dio: pacijentova pria i uenje na problemu, reakcije bolesnika na bolest, prijenos, otpor, somatske i psihosomatske bolesti, terminalna bolest, bolesnik i kronina bolest, adolescent i somatska bolest, gerijatrijski pacijent, loe vijesti, empatija, protuprijenos, odnos bolesnik-lijenik, prikaz bolesnika, timski rad u medicini i suradna psihijatrija, dinamika grupe, psihoterapijski pristup u medicini. Unutar ovog kolegija student se upoznaje sa osnovnim nainima ljudske komunikacije, komunikacijskim kanalima, verbalnom i neverbalnom komunikacijom, nainima uspostave i odravanja komunikacije kao i imbenicima koji na nju utjeu. Upoznaju se sa stilovima, predrasudama, nainima stvaranja sudova. Naglasak se stavlja na specifinosti komunikacije u zdravstvenim ustanovama, sa osobama u posebnim uvjetima, sa posebnim potrebama, uobiajenim situacijama u procesu lijeenja. 1. Klain E. Psiholoka medicina. Golden Marketing, Zagreb, 1999. 1. Mayou R, Sharpe M, Carson A: ABC in Psychological Medicine, BMJ Publishing, London, 2002. 2. Coulehan JL, Block MR: The Medical Interview: Mastering Skills for Clinical Practise, 4th ed., FA Davis Company, Philadelphia, 2001. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x 35

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 2.0 3 14/8

36

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

INFORMATIKA MST107 Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 1.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Dr. sc. Goran Kardum, prof. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Usvajanje znanja i vjetina potrebnih za razumijevanje, korisnu i odgovornu uporabu metodologije, obradbe informacija, te informacijske i komunikacijske tehnologije u medicini. Student e ovladati osnovama uporabe informatikih tehnologija i upoznati se s osnovnim zadaama medicinske informatike glede informacijskih procesa u stomatolokom radu, te e biti osposobljen za pretraivanje i koritenje medicinske literature te kritiko iznalaenje i uporabu medicinskih informacija na mrei kao i za poznavanje medicinskih klasifikacija i sustava medicinskog nazivlja i ifriranja. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Osnovni dijelovi raunala, osnove raunalnih operacijskih sustava, koritenje tzv. uredskih paketa, tj. programa za oblikovanje teksta, prezentacija, rad s proraunskim tablicama, upravljanje elektronikom potom, probir internetskih sadraja, medicinskoinformatiki pojmovi (entitet, atribut, vrijednost atributa, podaci, informacije, obrada podataka, ifriranje, klasifikacije), izvori informacija u medicini/zdravstvu, informacijski tokovi i obrasci, zdravstveni informacijski sustav, norme i normizacija, vanost, ustroj i uporaba medicinskog jezika, ifriranja i klasifikacija. Ustroj i vanost elektronikog zapisa bolesnika i elektronikog medicinskog zapisa. Raunalna ralamba biolokih signala i medicinskih slika. Graa i uporaba medicinskih baza podataka i baza podataka sa strunim i znanstvenim radovima s podruja biomedicine. Strategije upravljanja i klasifikacija medicinskog znanja. Zdravstveni informacijski sustavi u primarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti. Sustavi za pomo pri medicinskom odluivanju i njihova uporaba u obradbi bolesnika, te u stjecanju, obradbi i prikazu medicinskog znanja. Sigurnost i povjerljivost medicinskih podataka. 1. Udbenik iz medicinske informatike (u pripremi). 2. oga Z, Kardum G: Osnove informatike za medicinare. Split, 2004. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, 37

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula

-Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.0 6 20/4

38

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

39

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

MEDICINSKI ENGLESKI MSEN01 Pretkliniki medicinski Srednja 1., 2., 3., 4., 5. Semestar 1.,4., 5., 7., 10.

ECTS (uz odgovarajue 5,0 obrazloenje) Nastavnik Jasmina Rogulj, prof. Student je osposobljen za koritenje svih etiriju jezinih vjetina govorenja, sluanja, itanja i pisanja u onim podrujima biomedicinskih znanosti koje su predviene programom prve studijske godine. Bez jezinih tekoa moe: sudjelovati u usmenoj komunikaciji s kolegama studentima, stomatolozima i lijenicima, predavaima; odravati prezentacije vezane uz propisani nastavni sadraj; pratiti predavanja na engleskom jeziku i aktivno u njima sudjelovati; s razumijevanjem itati strunu literaturu, brzo pronalazei relevantne informacije u tekstu; sudjelovati u formalnoj i neformalnoj pismenoj komunikaciji, te sastavljati saetke i izvjea.

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Cilj nastave je da studenti ovladaju strunom stomatolokom terminologijom, kako pismenom tako i usmenom. U okviru kolegija sistematizirano se ponavljaju osnovne gramatike jedinice, usvaja se graa rijei, te se rade prijevodi srunih tekstova.Obuhvaena su podruja biomedicinskih znanosti predviena programom prve studijske godine: biofizika, biologija s genetikom, kemija, biokemija , uvod u stomatologiju, psiholoka medicina, anatomija, histologija i embriologija, imunologija. 1. Riley, D. (2000) Check Your Vocabulary for Medicine, Peter Collin Publishing Ltd, Teddington. 2. Pohl, A. (2002) Test Your Professional English Medical, Penguin Books, Pearson Education Limited, Harlow. 3. The BMA Illustrated Medical Dictionary (2002) Dorling Kindersley Ltd., London. 4. Tanay, V. (2003) Hrvatsko-engleski rjenik medicinskog nazivlja i englesko-hrvatski rjenik medicinskog nazivlja s izgovorom, Medicinska naklada, Zagreb Prema preporuci predmetnog nastavnika odabrani tekstovi iz: 1. Pope J.,A. (1998) Medical Physics 2nd ed., Heinemann, Oxford. 2. Cooper, G.,M., Hausmann, R.,E. (2003) The Cell - A Molecular Approach, 3rd ed., ASM Press, Washington. 3. Netter, F., H. (2003) Atlas of Human Anatomy, 3rd, ed. ICON Learning Systems. 4. Stryer L., Berg, J., M., Tymoczko J.L. (2002) Biochemistry, Freemen WH and Company, New York. Internet stranice: 40

Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

http://www.medicinenet.com http://bmj.bmjjournals.com http://www.nlm.nih.gov/medlineplus http://englishmed.com Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Engleski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Potrebno je aktivno sudjelovanje u nastavi, kontinuirana provjera znanja i izrada i prezentacija seminarskog rada. Kolegij zavrava pismenim i usmenim ispitom.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 1+1+1+1+1; 5 0 0/100

41

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

42

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

43

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IMUNOLOGIJA MST203 Pretkliniki medicinski Temeljna 1. Semestar 2.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Doc. dr. sc. Jano Terzi, dr. med., prof. dr. sc. Ivan iki, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Na kraju kolegija Imunologija oekuje se da e student: Moi promatrati funkciju staninih i topljivih imbenika imunoloke reakcije integrirano u sklopu imunolokog sustava i cjelokupnog organizma Moi objasniti normalne i poremeene fizioloke vrijednosti vezane za imunoloki sustav. Razumjeti izvoenje temeljnih imunolokih testova. Moi kritiki prosuditi pojedina stanja organizma, koja se odnose posebice na funkcioniranje imunog sustava, definirati antigen i utvrditi znaaj imunolokog prepoznavanja, naelo komplementarnosti antigena i molekula za prepoznavanje, te razlikovati vrste imunolokih reakcija, opisati limfna tkiva i organe, ukljuujui promjene nakon imunizacije, opisati morfoloka (biljezi), fizika i bioloka svojstva, te specifinosti razvoja limfocitnih subpopulacija i ostalih izvrnih stanica imunolokog sustava, razumjeti multigensku organizaciju i preslagivanje gena za T stanini receptor, imunoglobulinski receptor na limfocitu B i molekule tkivne podudarnosti, opisati grau, heterogenost i antigenske determinante protutijela, znati mehanizme i glavna obiljeja stanine i humoralne imunosti, sustava komplementa, razumjeti regulaciju imunoloke reakcije i imunoloku toleranciju, razumjeti patogenezu reakcija preosjetljivosti, reakcija odbacivanja tkiva, te reakcija na tumore, razumjeti mehanizme nastanka i posljedice autoimunosti i imunodeficijencija, znati imunoloke specifinosti i podloge bolesti sluznica (poglavito usne upljine i zuba). Poloeni ispiti prethodne godine studija. Organizacija imunolokog sustava. Limfna tkiva i organi, stanice, receptori, molekule za prepoznavanje. Nespecifina imunost. Specifina imunost, T i B limfociti, aktiviranje i suradnja stanica, antigeni i antitijela, struktura i funkcija imunoglobulina. Komplement. Imunoloka tolerancija. Geni i antigeni tkivne podudarnosti. Regulacija imunolokog odgovora. Autoimune bolesti. Reakcije preosjetljivosti. Presaivanje tkiva i organa. Imunodeficijencije. Imunoloka podloga bolesti sluznica, poglavito usne upljine i zuba (karijes, gingivitis, paradontitis, ulceracije, kandidijaza, AIDS). Imunologija tumora. Imunoloka terapija. Metode testiranja imunokompetencije. 1. Andreis I i sur. Imunologija, 6.izd. Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 1. Abbas AK, Lichtman AH, Pober JS. Cellular and molecular immunology, 4.izd. WB Saunders Company, Philadelphia, 2000. 2. Janeway CA, Travers P, Walport M, Shlomchik MJ. Immunobiology, 44

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

5.izd. Garland Publishing, New York, 2001. Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Nastava se izvodi u obliku predavanja i vjebi. Vjebe se tematski nastavljaju na gradivo obraeno na predavanju. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu postie se izvoenjem vjebi u laboratoriju i aktivnim raspravljanjem studenta tijekom vjebi. Student je obavezan pripremiti gradivo o kome se raspravlja. Dio vjebi se izvodi kao problemski orijentirana nastava tako da studenti na temelju tipinih anamnestikih i dijagnostikih podataka mogu uz pomo nastavnika rjeavati fizioloke i patofizioloke probleme u imunologiji. Rad studenta nadgleda voditelj koji ima pravo i dunost razgovarati sa studentima o problemima u nastavi i savladavanju gradiva.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

1.0 10 10/10

45

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

FIZIOLOGIJA MS3204 Pretkliniki medicinski Temeljna 1. i 2. Semestar 2. i 3.

ECTS 4,0; 6,5; ukupno 10,5; (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. eljko Duji, dr. med., doc. dr. sc. Zoran Vali, dr. med. Na kraju kolegija Fiziologija oekuje se da e student biti sposoban: promatrati stanicu i organizam kao integrirani sustav, interpretirati i objasniti normalne i poremeene fizioloke vrijednosti, kao i temeljne hematoloke testove, objasniti naela fizioloke povratne sprege i utvrditi homeostatske mehanizme glavnih funkcionalnih sustava, opisati glavne fizioloke procese na razini stanice, objasniti naela elektrofiziologije, nastanka i irenja akcijskih potencijala, objasniti sastav krvi i plazme, sazrijevanje, funkciju pojedinih krvnih stanica i poremeaje krvotvornih organa, objasniti mehanizam nastanka upale, objasniti grau i mehanizme miine kontrakcije. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Opa fiziologija: Funkcijska organizacija ljudskog tijela. Homeostatski mehanizmi. Stanina fiziologija: Stanica i njezina funkcija. Temeljni elementi molekularne biologije. Bioloke membrane, odjeljci i sastav tjelesnih tekuina. Prijenos tvari kroz staninu membranu. Transmembranski prijenos signala i signalne molekule. Elektrofiziologija: Membranski potencijali. Akcijski potencijali. Fiziologija miia. Kontrakcija skeletnog miia. Podraivanje skeletnog miia: neuromuskularni prijenos, sprega podraivanja i kontrakcije miia. Kontrakcija i podraivanje glatkog miia. Fiziologija respiracijskog sustava, fiziologija kardiovaskularnog sustava, fiziologija probavnog sustava, fiziologija bubrega, fiziologija endokrinih lijezda, fiziologija hematolokog sustava, znanstvene literature. 1. Guyton Hall: Fiziologija, 10. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 2003. 1. Berne-Levy: Fiziologija kroz prikaze bolesnika, 3. izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1997. 2. Berne-Levy: Fiziologija, 3 izd., Medicinska naklada, Zagreb, 1996. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, 46

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Na vjebama student s nastavnikom (mentorom) aktivno raspravlja o fiziolokim mehanizmima. Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na vjebama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zakljuivanje, itd.). "Zaraeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na zavrnom ispitu iz dotinog predmeta.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

4+6,5; 10,5; 6 54/90

47

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

POVIJEST STOMATOLOGIJE MST205 Pretkliniki stomatoloki Temeljna 1. Semestar 2.

0,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Zvonimir Kai, dr. stom. i nastavnici stomatoloke protetike, Nastavnik ortodoncije, pedodoncije, restorativne stomatologije s endodoncijom, oralne medicine, parodontologije, oralne kirurgije u bloku seminara Student bi po zavretku ovoga kolegija trebao stei sljedea znanja, vjetine Kompetencije i sposobnosti: koje se stjeu 3. Znanja i razumijevanja: - korjenova skrbi o razvoju kraniofacijesa - bolesti i naina lijeenja organa usne upljine i kraniofacijesa (kljune osobe i njihov doprinos razvoju) - vremenske ljestvice i znaajnih dogaaja u razvoju stomatologije na svjetskoj razini i usporedo u Hrvatskoj - vrste i rasprostranjenost orofacijalnih bolesti pratei (evolucijski) razvoj ovjeka od pretpovijesti do suvremenoga doba i globalizacije naina ivljenja - povezanost drutvenih, socijalnih i ekonomskih kretanja u pojedinim sredinama, te njihov odraz na stanje i razvoj stomatologije od arlatanstva do suvremene i nezavisne biomedicinske struke - utjecaja tehnikog razvoja industrijskog doba na stomatologiju (npr. amalgam, anestezija, stomatoloki stolci, stomatoloke jedinice, patenti) - istraivaki bio-medicinski dometi i njihova primjena u svakodnevnoj stomatologiji (od svjetlosnog mikroskopa do ljudskoga genoma, genom treponeme denticolae) - razvoj stomatolokog kolstva (poetci, stupnjevi, etika u stomatologiji, pisana rije u stomatologiji) - razvoj specijalistikih disciplina - drutvena organiziranost struke 4. Vjetine: - Unapreenja osobnoga vrednovanja stomatologije kao struke o kojoj se ui i od koje se ui. - Usvajanja samoprocijene znanja o pojedinim kljunim dogaajima u stomatologiji 3. Sposobnosti: - ocjene naina i sredstava lijeenja u danom asu bit e kvalitetnija uz retrospektivnu komponentu razvoja struke - kritikog stava o znanju doktora stomatologije i potrebi cijeloivotnog (samo) obrazovanja Poloeni ispiti prethodne godine studija Preduvjeti za 48

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

upis Sadraj Predavanjima i seminarima provest e se nastava iz ovoga kolegija. Stomatologija prethistorijskih i starih naroda, arhajske vaneuropske kulture; antika grko-rimska dentalna medicina, islamska zdravstvena kultura; srednjovjekovna dentalna medicinaa; buenje prirodnih znanosti i njihov utjecaj na dentalnu medicinu; Osamnaesto stoljee, postizanje neovisnosti stomatologije; Pierre Fauchard, utemeljitelj moderne stomatologije i razvoj stomatolokoga kolstva; stomatologija u industrijsko doba. Blok tema o disciplinama dentalne medicine u svijetu i u Hrvatskoj, prolost, sadanjost i budunost a) stomatoloke protetike, b) ortodoncije, c) pedodoncije, d) restorativne stomatologije i endodoncije, e) oralne medicine, f) parodontologije i g) oralne kirurgije Publicistika djelatnost hrvatskih doktora dentalne medicine. 4. Nastavno tivo (CD/DVD), priredio Zvonimir Kai (2003) 5. Zvonimir Kai, Zubarstvo i stomatologija u Povijest internistikih struka u Hrvatskoj, uredili Roko ivkovi, Vlado Oberiter i boidar Vrhovac, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske (1998), Zagreb, 184 198 6. Zvonimir Kai, Razvoj stomatologije u Hrvatskoj, Acta Stomatol Croat (2002), vol. 36. 1, 5-18 7. Ante krobonja, Amir Muzur, Vlasta Rotschild, Povijest medicine za praktiare (2003) Adami, Rijeka 1. CD, Grupa autora: Dental History, A History of the Profession and Practice of Dentistry (2003), Developed by American college of Dentists, Multimedia Dental History Resource, Gaithersburg, Maryland, USA 2. The Dr. Samuel D. Harris National Museum of dentistry (USA) in Association with the Smithsonian Institution, internetska stranica http://www.dentalmuseum.umaryland.edu 3. Dodatna literature bit e na raspolaganju studentima u tijeku obradbe ciljanoga problema sukladno izboru pojedinca Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x 49

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

0,5 7 0/8

50

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IZBORNI PREDMET: RADIOLOKA ANATOMIJA GLAVE I VRATA MSI101 Pretkliniki Srednja ili napredna 1. Semestar 2.

ECTS (uz odgovarajue 1,5 obrazloenje) Prof. dr. sc. Ivica Grkovi, dr. med, prof. dr. sc. Stipan Jankovi, dr.med, doc. dr sc. Ante Bua, dr. med, Kreimir Koli, dr.med, Mario Kunac, Nastavnik dr.med. Vanost poznavanja regionalne anatomije glave i vrata za razumijevanje radioloke anatomije, specifina terminologija u radiolokoj anatomiji glave, vrata i usne upljine (posebice zuba), osnovni principi najvanijih radiolokih tehnika i pretraga za glavu i vrat, mogunosti usporedbe prikazivanja normalnih struktura glave i vrata razliitim radiolokim tehnikama (rutinska radiografija, kontrastne metode, CT, MR i UZ), te usporedba sa normalnim anatomskim parametrima na anatomskim preparatima, prepoznavanja razliitih tehnika radiolokog prikazivanja anatomskih struktura, tono odreivanje pozicioniranja snimanog dijela Kompetencije tijela u odnosu na film i Rtg izvor, te prepoznavanje detalja na snimljenim koje se stjeu dijelovima glave i vrata, analize i usporedbe razliitih tehnika na konkretnim sluajevima prikazivanja normalne anatomije i razlikovanje anatomskih varijacija od abnormalnosti ili patolokog nalaza, razvijanje tzv. 'trodimenzionalnog' razmiljanja neophodnog za mogunost interpretacije prikazivanja trodimenzionalnih organskih struktura na dvodimenzionalnim medijima, utvrivanja normalnih varijacija (koritenjem radiolokih tehnika) u grai anatomskih struktura glave i vrata uvjetovanih starou, spolnoj pripadnosti, tjelesnoj konstituciji, razlikovanja normalnog od abnormalnog na radiogramima, Preduvjeti za Odsluan i poloen predmet anatomija. upis Sadraj predmeta ukljuuje teorijska i praktina znanja iz ope radioloke anatomije te prikaza osnovnih anatomskih struktura u podruju glave i vrata razliitim radiolokim dijagnostikim metodama: konvencionalna nativna i kontrastna radiografija, kompjuterizirana tomografija (CT), ultrazvuk, te magnetska rezonancija (MR). Ukljuena su i znanja vana za procjenu Sadraj kvalitete radiolokih snimaka obzirom na anatomske varijacije u razvoju, razlike u konstituciji, dobi i spolu. Primjena znanja steenih teorijskom nastavom (predavanja i seminari), demonstrira se i uvjebava na praktinim vjebama. 1. Jankovi S i sur. Fizikalne osnove i kliniki aspekti medicinske dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. Jankovi S i sur. Seminari iz klinike radiologije, Sveuilite u Splitu, Preporuena Split, 2005. literatura 3. Hebrang A, Klari-ustovi R. Radiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2007. 4. Krmpoti-Nemanji J, Marui A. Anatomija ovjeka, Medicinska 51

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

naklada, Zagreb, 2004. 1. Berkovitz, B.K.B., Holland, G.R., Moxham, B.J. Oral Anatomy, Histology and Embriology, third edition, Mosby, 2002. 2. Eizenberg N, Briggs C, Barker P, Grkovic I. An@tomedia,General Anatomy module, CD, Anatomedia Publishing Pty Ltd., ISBN: 0-73402691-9, 2003. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 5 10/10

52

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

NEUROZNANOST U STOMATOLOGIJI MST301 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 3.

4,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Zoran oga, dr. med., doc. dr. sc. Maja Vali, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Znanja o normalnoj grai, funkciji i ustroju ivanog sustava, kao temelj budueg uspjenog praenja klinikih predmeta na nain koji pridonosi osposobljenosti budueg stomatologa za samostalno rjeavanje problema iz stomatoloke zdravstvene zatite. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Opa morfologija vanjska i unutarnja graa mozga, stanina i molekularna neuroznanost; sinaptika transmisija; osjetni sustavi; bol (receptori, putovi); motoriki sustavi; ope i upravljake funkcije mozga, vie modane funkcije. 1. Juda, M. i Kostovi, I.: Temelji neuroznanosti, 1. izd. MD; Zagreb, 2005. (slobodan web pristup)., izabrana poglavlja 2. oga i sur.: Vodi kroz vjebe iz temelja neuroznanosti, Split, 2004. 1. Kandel, E.R., Schwartz, J.H. i Jessel, T.M.: Principles of the neural science, 4.ed., McGraw-Hill; New York, U.S.A., 2000

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

53

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

4.0 14 22/24

54

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PATOFIZIOLOGIJA MST401 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 3.

ECTS (uz odgovarajue 7,0 obrazloenje) Nastavnik Prof. dr. sc. Boo Bota, dr. med.; mr. sc. Anteo Bradari, dr. med. Nakon zavrenog kolegija iz patofiziologije student e biti sposoban: kritiki prosuditi pojedina stanja organizma, posebice normalno funkcioniranje i cjelovito reagiranje organizma na poremeaje, objasniti patofizioloka naela nastanka bolesti, opisati glavne patofizioloke procese na razini stanice, objasniti poremeaje homeostatskih mehanizama, objasniti mehanizam nastanka upale, objasniti poremeaje miine kontrakcije, objasniti osnovne patofizioloke mehanizme pojedinih organskih sustava. Poloeni ispiti anatomije, biokemije i fiziologije. Patofizologija homeostaze, opi principi bolesti, te usmjerena patofiziologija svih organskih sustava uz njihovo povezivanje i integraciju na razini cijelog organizma, tj. bolesne osobe s njegovim organskim, psiholokim i socijalnim karakteristikama. 1. Gamulin S., Kova Z., Marui M.: Patofiziologija V izdanje Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. Kova Z., Gamulin S.: Patofiziologija, zadaci za problemske seminare 2003. 1. Harrison's Principles of Internal Medicine, 15th Edition, McGrawHill, SAD, 2004. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

55

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

7.0 30 25/35

56

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

FARMAKOLOGIJA MST402 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 3.

7,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Mladen Boban, dr. med., dr. sc. Darko Modun, dr. med., Ivana Nastavnik Musi, dr. med. Nakon poloenog ispita student posjeduje znanja iz opih principa djelovanja Kompetencije lijekova (farmakodinamike) i sudbine lijeka u organizmu (farmakokinetike), koje se stjeu znanja o mehanizmu djelovanja, terapijskim i tetnim uincima, nainu primjene, indikacijama i kontraindikacijama pojedinih skupina lijekova koji se koriste u stomatolokoj praksi, te znanja o farmakolokim osobinama lijekova koji su ilustrativni primjer za pojedinu farmakoterapijsku skupinu. Student je takoer osposobljen za pravilno postupanje i izbor lijekova pri hitnim stanjima tijekom stomatolokog zahvata, za kritiku procjenu potencijalnih interakcija izmeu lijekova koje bolesnik koristi i lijekova koje propisuje ili primjenjuje stomatolog, te ispravno pisanje recepata za razliite oblike lijekova i koritenje kvalitetnih izvora farmakoloke literature, znati proces razvoja i istraivanja novih lijekova (fazu pretklinikih istraivanja, faze I-IV klinikih istraivanja, proces stavljanja novih lijekova u promet). Poloeni ispiti prethodne godine studija Preduvjeti za upis Ciljevi i zadaci kolegija jesu studente upoznati s osnovnim principima ope Sadraj i specijalne farmakologije te racionalne farmakoterapije, s posebnim osvrtom na pripravke koji se koriste u stomatolokoj praksi. Nastavno gradivo iz ope farmakologije obuhvaa: apsorpciju, distribuciju, metabolizam i eliminaciju lijekova, farmakokinetiku, mehanizam djelovanja lijekova, farmakodinamiku, neeljene uinke lijekova, istraivanje novih lijekova, kolinergike i adrenergike lijekove. Nastavno gradivo iz specijalne farmakologije obuhvaa: dezinfekcijska sredstva, antiseptike za meka i tvrda tkiva usne upljine, antimikrobne, te lijekove koji se koriste u endodonciji i na sluznicu usne upljine, te one koje zube ine otpornijima na karijes. Lijekove iz farmakodinamskih skupina koji se svakodnevno primjenjuju u stomatolokoj praksi: lokalni anestetici, simpatomimetici, antimuskarinski lijekovi, opi anestetici, anksiolitici, antihistaminici, kortikosteroidi, hemostiptici. Kod farmakoterapijskih skupina koje stomatolog ne koristi u svom radu, student upoznaje farmakodinamske i farmakoterapijske znaajke pojedine skupine , te neeljene uinke koji se mogu oitovati u orofacijalnoj regiji i mogue interakcije ovih lijekova sa lijekovima koje propisuje stomatolog. Farmakografija obuhvaa oblike ljekovitih sredstava, osnovne propise o izdavanju lijekova, pravila pisanja recepata, pravila propisivanje recepata za razne oblike lijekova. 57

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

1. 2. 1.

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Farmakologija za stomatologe, Ileana Linir, 2. izd. Moderna vremena, Zagreb 2000. Farmakologija, H.P. Rang, M.M. Dale, J.M. Ritter, P.K. Moore:. Golden marketing-Tehnika knjiga, Zagreb 2006. Medicinska farmakologija, Marin Bulat i suradnici, Medicinska naklada, Zagreb, 2001.

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

7.0 20 30/40

58

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

UVOD U ZNANSTVENI RAD MST304 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 1.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Zoran oga, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Student e spoznati kako se planira i izvodi znanstveni rad, kako doi do znanstvene informacije, kakva je kompozicija znanstvenog izvjea, kako prikazati rezultate istraivanja po standardima znanstvenih asopisa, te e se osposobiti za kritiku prosudbu znanstvenog izvjea. Student mora nauiti: te planiranja, izrade i javnog prezentiranja znanstvenog djela te autorstva, bitne razlike izmeu znanosti i struke, te osobitosti suvremene biomedicine i njenih znanstvenih naela, pronalaenje i koritenje znanstvenih informacija, analiziranja znanstvenih i strunih publikacija. Ciljeve znanosti te principi specijalizacije, univerzalnosti, izvrsnosti, preciznosti i originalnosti u znanosti. Zakonodavstvo o znanosti, autorstvo, uoavati znanstvene probleme, hipoteze, teorije, planirati znanstveno istraivanje, prikupljati, obraditi i prikazivati znanstvene podatake, pisanje znanstvenog djela: moto i posveta, naslov, kljune rijei, predgovor, sadraj, uvod, metode i upotrebljavani materijal, rezultati, rasprava, zakljuak, saetak, literatura, popis priloga, kazalo, zahvala. Objavljivanje znanstvenog djela. Primarne, sekundarne i tercijarne znanstvene publikacije te recenzija, faktor odjeka.

Preduvjeti za upis Sadraj Principi stvaranja, provjere, uvanja, prenoenja i koritenja znanstvenog znanja, te bitni imbenici povijesnog razvoja znanosti, podjela znanosti, znanstvene titule i zvanja te znanstvene institucije, principi kolovanja znanstvenika, te mentorstva i timskog rada, osobitosti izvora znanstvenih informacija s posebnim osvrtom na znanstvene publikacije, principi znanstvene metode i scientometrije, te planiranja, izrade i javnog prezentiranja znanstvenog djela te autorstva. Etika i znanost. Znanstvena metoda. Znanstveno djelo: analiziranje, tumaenje, procjenjivanje, pisanje i objavljivanje. Vrste znanstvenog djela i dijelovi znanstvenog djela. Znanost i zakoni. Organizacije i institucije znanosti. Scientometrija. 1. Marui M. i sur.: Uvod u znanstveni rad u medicini, Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 1. Thomas L: Najmlaa znanost (biljeke promatraa medicine), Medicinska naklada, Zagreb. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na

59

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvdbe svakog predmeta i /ili modula - Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave I usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave Ukupno dana terenske nastave

Multimedija I Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1,0 10 12/8

60

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

STATISTIKA MST305 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 3.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Ante Rozga, prof. dr. sc. Davor Eterovi Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Student e moi samostalno analizirati kvalitetu i vrstu podataka s kojima se susree u stomatologiji. Vladat e standardnom obradom podataka. Bit e upoznat s metodologijom rada pomou uzoraka. Student e moi povezivati varijable koje se susreu u stomatologiji, te tumaiti rezultate testiranja hipoteza (testova znaajnosti). Takoer e se moi sluiti raunalnim programima za obradu i analizu podataka. Stei e samostalan, kritiki pristup kod uporabe statistikih paketa glede osnovnih testova, analiza i prikaza rezultata. Osposobit e se za razumijevanje i kritino ocjenjivanje statistike obrade strunih rezultata iz literature. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Pojam i zadaa statistike u stomatologiji. Vrste podataka i varijabli. Prikupljanje i grupiranje podataka. Mjere disperzije, mjere asimetrije i mjera zaobljenosti. Osnovni pojmovi iz teorije vjerojatnosti. Teorijske distribucije. Testiranje hipoteza. Testiranje hipoteze o razlici aritmetikih sredina dvaju nezavisnih i dvaju zavisnih skupova. Testiranje hipoteze o razlici proporcija dvaju nezavisnih skupova. Hi-kvadrat test. Odabrani neparametrijski testovi. Analiza varijance s jednim promjenjivim faktorom. Analiza varijance pomou rangova (Kruskall-Wallis test). Analiza varijance kod ponovljenih mjerenja. Korelacija i regresija. Bioloka varijabilnost i priroda podataka u ivotnim i humanistikim znanostima. Prikaz podataka u tabelama i grafiki; empirijska distribucija i grupiranje podataka po razredima i klasama. Mjere centralne tendencije: aritmetika sredina, mod, medijana. Populacija i uzorak. Zakljuivanje iz uzorka, granice pouzdanosti. Testovi usporedbe uzoraka. Upoznavanje s mogunostima modernog statistikog programskog paketa i njegovo koritenje. 1. Boris Petz (1997): Osnovne statistike metode za nematematiare. Slap. Jastrebarsko. 2. Eterovi D, Kardum G: Biostatistika za studente medicine, Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu, skripta, 2003. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

61

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2.0 10 16/4

62

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

MEDICINSKA ETIKA MST306 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 3.

1,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Marija Definis Gojanovi, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Stjecanje znanja o temeljnim etikim izazovima suvremene medicine, te dilemama koje stvara znanstveno tehnoloki napredak na podruju stomatologije, o etikoj ulozi i obvezama doktora stomatologije u moralnim odgovorima na etike izazove koji se javljaju u tom podruju u suvremenom dobu te o bioetikim odgovorima na pitanja moralne dopustivosti onoga to je tehniki izvedivo u medicini i stomatologiji; osposobljavanje studenata za prepoznavanje i rjeavanje etikih dilema u podruju stomatolokog tretmana i biomedicinskih istraivanja u stomatologiji. Stjecanje sposobnosti i vjetina: samostalno prouavanje i kritiko promiljanje o suvremenim etikim problemima u biomedicini i zdravstvu, poglavito u podruju stomatologije, prepoznavanje paternalistikog i suradnikog ponaanja prema pacijentima; te kvalitetno rjeavanje konfliktnih situacija i bioetikih dilema prouzroenih tehnologizacijom medicinske i stomatoloke prakse. Prepoznavanje etikog problema, razvijanje vjetine etike analize, vjetina rjeavanja etikih dilema i konfliktnih etikih situacija. Razumijevanje bioetikih postulata i ljudskih prava (poimanje meuodnosa ljudi s drugim ivim biima te s prirodom, ak i neivom, kao sa subjektima prava, tek potom kao s objektima koritenja). Treba istaknuti da su znanja i vjetine za ovaj kolegij daleko manje vani od stavova. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Temeljni etiki pojmovi (etika, moral, medicinska etika, stomatoloka etika i deontologija bioetika), stomatoloka etika u sustavu znanosti i njen odnos s bioetikom. Medicina kao profesija, odnos etike i profesije, metode medicinske etike i bioetike, dokumenti kojima se propisuju dunosti medicinskih i zdravstvenih djelatnika (Hipokratova zakletva, enevska deklaracija, Helsinka deklaracija, Kodeks stomatoloke etike i deontologije, kvaliteta ivota (teorijski i praktini pristupi), vrijednosti u medicinskoj i stomatolokoj etici, i bioetici, bitni sadraji i imbenici u etikom odluivanju, etike teorije: deontologija, utilitarizam i etika vrline, naela za zatitu fizikog ivota, bioetika naela: ire i ue odreenje, naelo autonomije, nekodljivosti, dobroinstva i pravednosti, bioetika naela i moralna praksa analiza sluajeva iz prakse, privatnost i povjerenje, stomatoloka tajna, odnos stomatologa prema razliitim kategorijama pacijenata, etika pitanja u biomedicinskim i stomatolokim istraivanjima. pravednost i ljudska prava, transplantacijska etika, 63

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

psihopatologija morala, etika medicinskih informacija, pokusi na ljudima. 1. vajger A, Zurak N. Medicinska etika. Zagreb: Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet. (Biblioteka udbenici i prirunici., Svezak 70), 1995. 2. Kodeks medicinske etike i deontologije, Hrvatski lijeniki zbor, Zagreb, 2002. 1. Pessini L. Distanazija. Do kada produavati ivot? Adami, Rijeka 2004. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

Naglasak rada u nastavi biti e na interaktivnom odnosu nastavnika i studenata, te prilagoen nain rada interesima studenata za problematizaciju i nastavnu realizaciju bioetikih tema vezanih uz stomatoloku praksu.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Ciljeve kolegija studenti uspjeno mogu postii ukoliko redovito pohaaju nastavu, dolaze pripremljeni na seminare, te aktivno sudjeluju u seminarskom radu.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara 64 1.5 15 0/15

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

Drugi naini nastave KOMUNIKOLOGIJA MST307 Kliniki stomatoloki Temeljna 2. Semestar 3.

0,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Ve davno stomatolozi su opazili koliko je vano znati uspostaviti dobru suradnju s pacijentom posebno kada je u pitanju dijete. Stoga je nuno budue doktore stomatologije uputiti kako vjetinom u ophoenju svom pacijentu ukloniti negativne stavove koji postoje od pamtivijeka prema stomatologiji, a esto optereuju odnos pacijent-stomatolog. Poloeni ispiti prethodne godine studija Studente treba poduiti to je osnovica u ponaanju, koje su tehnike upravljanja ponaanjem u stomatologiji bilo da je rije o nefarmakoterapijskom ili farmakoterapijskom postupku. to je sve okruenje za stomatologiju. 1. G.Z.Wright: Behavior managment in dentistry for children B.Saunders company, Philadelfia, London, Toronto 1975. 2. A.A.Miller:Psychological considerations in dentistry, Jada, 81:941 1970 Chicago 3. M.Mikeli: Psihoterapija u stomatologiji, Stom.dani Hrvatske, 1977., Zbornik radova, Zagreb, 1977.

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad 65

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad

x x

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Skupni seminari Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

Drugi praktian rad Ostalo Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

0.5 5 0/10

66

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

MIKROBIOLOGIJA I PARAZITOLOGIJA MST401 Pretkliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 4.

9,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Volga Punda-Poli, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Na kraju nastave studenti e biti osposobljeni: samostalno odrediti vrstu najeih patogena u usnoj upljini prema mikroskopskom preparatu ili drugim znaajkama, oitati test osjetljivosti i odrediti nain prenoenja kao i nain obrane ovjeka od specifinog mikroorganizma, poznavati mjere prevencije nastanka i irenja infekcije u stomatolokoj ordinaciji. Na osnovu laboratorijskih vjebi, seminara i predavanja, studenti e stei znanja i vjetine iz sljedeeg: postupci sterilizacije i dezinfekcije; objasniti izvor, ulazna vrata i naine irenja infekcije; ulogu normalne mikrobne flore; imbenike virulencije bakterija, virusa, gljiva i parazita; patogenetske mehanizme infekcija usne upljine; te e bit osposobljeni provesti temeljne mjere prevencije krinih infekcija. Takoer, studenti e biti sposobni samostalno uzimati bris nosa, drijela i gingive, te nasaivati bioloke materijale na mikrobioloke podloge. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Opa bakteriologija: Graa prokariotske stanice. Klasifikacija, metabolizam i genetika bakterija. imbenici virulencije bakterija. Bakterijska cjepiva. Sterilizacija i dezinfekcija. Mehanizmi djelovanja antibiotika na bakterijsku stanicu. Rezistencija na antibiotike; Specijalna bakteriologija: Gram pozitivni koki (Staphylococcus; Streptococcus). Gram negativni koki (Neisseria). Gram pozitivni tapii (Corynebacterium); sporogene bakterije (Clostridium, Bacillus). Anaerobne bakterije. Gram negativne hemofilne bakterije (Haemophilus, Bordetella); gram negativne bakterije (Legionella). Enterobakterije i nefermentirajue bakterije (Pseudomonas). Atipine bakterije (Mycobacterium, Mycoplasma, Chlamydia, Rickettsia, Actinomyces, Nocardia). Zavinute (Vibrio) i spiralne bakterije (Treponema, Borrelia, Leptospira); Opa virologija: Graa, umnoavanje i klasifikacija virusa. Utjecaj imbenika okoline na virusne estice. Virusna cjepiva. Principi dijagnostike virusnih bolesti; Specijalna virologija: Herpesviridae, virusi hepatitisa, onkogeni virusi, HIV, Paramyxoviridae, Orthomyxoviridae; Mikologija: Graa i umnoavanje jednostaninih i viestaninih gljiva. imbenici virulencije gljiva. Oboljenja uzrokovana gljivama. Osnovni principi dijagnostike i lijeenja gljivinih bolesti. Candida, Cryptococcus, mikoze s orofacijalnim manifestacijama, dermatofiti; Parazitologija: Graa i klasifikacija jednostaninih i viestaninih parazita. imbenici virulencije parazita. Osnovni principi dijagnostike i lijeenja 67

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

parazitarnih bolesti. Protozoa gastrointestinalnog i urogenitalnog trakta. Protozoa krvi i tkiva. Plosnati i obli crvi; Mikrobiologija usne upljine: Ekologija usne upljine. Bakterijski biofilm. Mikroorganizmi zubnog plaka, karijesa i kamenca. Mikroorganizmi uzronici bolesti parodonta. Mikroorganizmi usne upljine vezani uz infekcije udaljenih organa i/ili organskih sustava. Krine infekcije i sprjeavanje njihovog irenja. 1. Kaleni S, Mlinari-Missoni E i sur. Medicinska bakteriologija i mikologija. 2. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2001. 2. V. Preseki i sur. Virologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2002. 3. Richter B. Medicinska parasitolologija. 6. izd. Zagreb: MERKUR A.B.D., 2002.

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Od studenata se oekuje redovito pohaanje nastave, aktivno sudjelovanje u svim, posebno seminarskim, oblicima nastave, te postavljanje pitanja. Studentima se preporua da se teorijski pripreme prije odravanja same nastavne jedinice.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

68

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 9,5 20 35/20

69

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PATOLOGIJA MST402 Kliniki medicinski Temeljna 2. Semestar: 4.

5,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Doc. dr. sc. Snjeana Tomi, dr. med., prof. dr. sc. imun Anelinovi, dr. Nastavnik med., doc. dr. sc. Valdi Peuti Pisac, dr. med., prof. dr. sc. Meri Glavina Durdov, dr. med., prof. dr. sc. Ivana Kuzmi Prusac, dr. med. Student e se osposobiti prepoznati morfoloke promjene na stanicama, Kompetencije tkivima i organima koji e omoguiti bolje razumijevanje uzroka i koje se stjeu mehanizama nastanka bolesti, te olakati savladavanje funkcionalnih posljedica morfolokih promjena. Osposobit e se za poznavanje metoda rada u patologiji (citopatologije, histokemije, imunohistokemije, molekularne biologije i elektronske mikroksopije) koje se koriste na bioptikim uzorcima tkiva, te prepoznavanje i postavljanje dijagnoza znaajnih u stomatologiji na temelju patohistolokih i patoanatomskih promjena. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Preduvjeti za upis Opa patologija: Procesi adaptacije, staninog oteenja i stanine smrti, Sadraj akutna i kronina upala, reparacija, regeneracija i cijeljenje, hemodinamski poremeaji, genetski poremeaj, poremeaji imuniteta, novotvorine i patologija okolia. Patologija organa i organskih sustava: Patologija kardiovaskularnog sustava, dinog sustava, hematopoetskog sustava, probavnog sustava, jetre, guterae, bubrega, mukog i enskog spolnog sustava, dojke, endokrinog sustava, koe, kostiju i zglobova, perifernih ivaca, miia i sredinjeg ivanog sustava. 1. Juki S, Damjanov I: Opa patologija. Medicinska naklada, Zagreb Preporuena 2002. literatura 2. Juki S, Damjanov I: Patologija organa i organskih sustava. Medicinska naklada, Zagreb 2004. 1. Damjanov I, Fenderson BA, Rubin E, Nola M, Dominis M, Juki S. Dopunska Patologija za studente medicine s ispitnim pitanjima i odgovorima, literatura prevedeno i nadopunjeno prema amerikom izdanju Pathology study guide, Medicinska naklada Zagreb 2001. Hrvatski (mogue odravanje nastave na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika Nain praenja -Analiza prolaznosti na ispitima kvalitete i -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave 70

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

U sklopu predviene satnice predvia se upoznavanje studenata s radom u laboratorijima i obdukcijskom tehnikom uz prisustvovanje sekcijama kao i kliniko-patolokim sastancima.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

5,0 30 45/45

71

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

DENTALNA MORFOLOGIJA I ANTROPOLOGIJ Pretkliniki stomatoloki Temeljna 1. . Semestar Prof.dr.sc, Katarina Vilovi, Darko Kero, dr.dent.med.

Preduvjeti za upis Sadraj

Prof. dr. sc. Zvonimir Kai, dr. stom. Student bi po zavretku ovoga kolegija trebao stei sljedea znanja, vjetine i sposobnosti: 1. Znanja i razumijevanja: - uporabe odgovarajueg stomatolokog nazivlja - potankog opisa oblika svakoga trajnoga zuba - potankog opisa oblika svakoga mlijenoga zuba - opisa razlike oblika mlijenog i trajnoga zubala - opisati redoslijed nicanja mlijenih i trajnih zubi - opisati odnose meu zubnim lukovima i njihov uinak na zdravlje potpornih struktura zubi ukljuujui i zagriz u mirovanju - potanko opisati oblik sri svakoga mlijenog i trajnoga zuba - potanko opisati ontogenetski i filogenetski razvoj zubi ovjeka i komparativno drugih kraljenjaka, - potanko opisati histoloku grau zubi i njihovoga leita - povezanost oblika i funkcije pojedinih zubi - prepoznati samozatitna svojstva zubi i zubala - prepoznati anomalije zubi ovjeka i ukazati na uzroke njihovoga nastanka (genetske, utjecaj okolia) 2. Vjetine: - psihomotorna spretnost treba bit ostvarena u smjeru objekt-oko-mozakruka - tono oblikovati svaki trajni i mlijeni zub u prikladnom materijalu (vosak, kiparska glina, sadra) - tono oblikovati svojstva oblika zuba u pripadajuem i suprotstavljenim zubnim lukovima trajnih i mlijenih zuba uporabom arktikulatora 3. Sposobnost: - uoavanja raznolikosti svojstava zuba i zubala (u odnosu na oblik, broj, veliinu, asimetriju) - prepoznavanja trajnih i mlijenih zuba Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj kolegija ukljuuje potanko izuavanje makroskopske i mikroskopske grae trajnih i mlijenih zubi, njihovoga nicanja, embrijskoga razvoja zuba, te komparativnog izuavanja vrsti zubnoga organa. Studij pojedinanoga zuba ukljuuje potankosti krunskih i korijenskih dijelova, te odnosa u pripadajuem zubnom luku. Morfologija zubi temeljna je za sav kliniki i istraivaki rad doktora stomatologije. Stomatoloko 72

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura

nazivlje, i izrazi, u hrvatskom i engleskom jeziku, bit e prikazani u suvremenim i globaliziranim rjeenjima. Potanko e bit izuavana svojstva krune i korijena svakog pojedinog trajnog i mlijenog zuba, kako bi se odredile znaajke za istovrsnu skupinu zubi i pojedini zubni luk. Bit e utvrene i usporeene temeljne razlike izmeu trajnih i mlijenih zubi. Potanko e bit izuavan odnos unutar i izmeu zubnog luka. Naglasak e bit na onim svojstvima zubi koja mogu utjecati na zdravlje potpornih struktura. Posebno e bit raspravljena bona dodirna podruja, visina rubnih grebena i oblik bonih udubljenja. Redoslijed nicanja mlijenih i trajnih zubi od znaajne je klinike vanosti. Temeljito poznavanje oblika srnih prostora zubi osnovno je za razborit i djelotvoran pristup u restorativnoj stomatologiji i u endodonciji. Poznavanje histoloke grae zubnih tkiva i njihovoga okolia od presudne je vanosti za planiranje i uspjenu provedbu suvremene terapije bolesnih zubi. 1. Nastavno tivo, CD/DVD, priredio Zvonimir Kai (2006) 2. Bradamante, ., vajger, A., Vjebe iz histologije I. i II. Dio, Kaligraf, Zagreb, 2001. i 2002. 3. Brown P. & Herbranson E. And Quintessence Publishing Co. Inc., Dental Anatomy 3D Interactive Tooth Atlas, Version 3.0, Portola Valley, USA, 2004. 4. Berkovitz, B.K.B., Holland, G.R., Moxham, B.J. Oral Anatomy, Histology and Embriology, third Edition, Mosby, Edinburgh, 2002 rubrika Oral Biology 1. http://www.dentistry.leeds.ac.uk, (www.dentistry.leeds.ac.uk/oroface/virtlab/histlab/hisintr.html 2. http://bite-it.helsinki.fi (Gene Expression in Tooth) 3. Brand W. R., Isselhard, D. E., Anatomy of Orofacial Structures, Seventh Ed., Mosby, St. Louis, USA, 2003 Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

73

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

6.5 30 60/0

74

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

OPA RADIOLOGIJA I RADIOLOGIJA OROFACIJALNOG PODRUJA MST404 Kliniki medicinski Temeljna 2. Semestar 4.

3,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Stipan Jankovi, dr. med., prof. dr. sc. Josip Makovi, dr. med. Nastavnik doc. dr. sc. Ante Bua, dr. med., doc. dr. sc. Liana Cambj-Sapunar, dr. med. Poznavanje principa nastanka rentgenskog zraenja i zatite od Kompetencije ionizirajueg zraenja. Nastanak radiograma, uveanje, deformacija slike. koje se stjeu Temelji radioloke anatomije organskih sustava, metode rtg pregleda i izabrana radioloka patologija po sustavima. Detaljno poznavanje radiologije eljusti i zuba. Rtg. tehnike snimanja u stomatologiji. Panoramska radiografija eljusti s radiolokom anatomijom te regije, bitewing radiogram, periodontalni i apikalni radiogram, okluzalni radiogram eljusti. Ekstraoralne snimke zuba, kraniogram, graa zubnih filmova i fotokemijska obrada. Ocjena radiograma, artefakti. Razvoj zuba, anomalije i poremeaji razvoja zuba. Rtg. simptomi patolokih promjena: karijes, troenje cakline, degenerativne promjene pulpe, resorpcija korijena, ostaci korijena i nakupine vapnenca. Patoloke promjene alveolarnog nastavka, promjene slobodnog ruba alveolarnog nastavka. Proirenje periodontalne membrane, periapikalne lezije. Trauma eljusti i zuba. Ekspanzivni procesi eljusti i zuba. Radiologija paranazalnih sinusa, orbita, lijezda slinovnica, temporomandibularnog zgloba i drijela. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Preduvjeti za upis Cilj kolegija je upoznati studenta stomatologije sa radiolokim metodama Sadraj pregleda, radiolokom anatomijom pojedinih tkiva, organa i organskih sustava, te radiolokim znacima patolokih promjena. Naglasak je na kotano-zglobnoj radiologiji i radiologiji eljusti i zuba. Posebna se panja posveuje konvencionalnoj radiografiji eljusti i zuba ukljuujui tehniku izvoenja pregleda, budui da stomatolog esto sam izvodi i interpretira radioloki pregled te regije. Uvodni dio obuhvaa radioloke metode slikovne dijagnostike, radioloke ureaje (posebice za stomatoloku radiografiju), rentgensku fiziku i zatitu od ionizirajueg zraenja, te upoznavanje s radiolokim, bolnikim informacijskim sustavima i sustavom za digitalno arhiviranje slika (PACS), U opem radiolokom dijelu obrauje se radiologija pojedinih organskih sustava u saetoj formi primjerenoj zahtjevima studija, a neto vei dio nastave se posveuje kotano-zglobnoj radiologiji. U stomatolokom dijelu detaljno sa razrauje radioloka anatomija eljusti i zuba, te patoloki procesi uljuujui razvojne anomalije, upalne i degenerativne procese, traumatske lezije i tumore tog podruja. 75

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

1. Hebrang A, Klari ustovi R. ur.: Radiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2007. 2. Jankovi S, ur.: Seminari iz klinike radiologije. Medicinski fakultetet u Splitu, Split 2005. 1. Jankovi S, Eterovi D ur.: Fizikalne osnove i kliniki aspekti medicinske dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

- Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, - Analiza prolaznosti na ispitima, - Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, - Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

3.0 15 25/10

76

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

DERMATOLOGIJA MST501 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Doc. dr. sc. Neira Puizina-Ivi, dr. med, prof. dr sc. Dujomir Marasovi, dr. Nastavnik med., Uzimanje anamneze i dermatolokog statusa. Poznavanje eflorescencija na Kompetencije koi. Prepoznavanje i opisivanje promjena na vidljivim sluznicama. Izvoenje koje se stjeu fizikalno-dijagnostikih postupaka: inspekcija, palpacija, vitropresija, pregled koe lupom. Izvoenje fizikalno-dijagnostikih postupaka: fenomen Nikolsky, fenomen Darier. Pregled u Woodovom svjetlu (320-400 nm valne duine) kod pigmentacija na koi. Identifikacija micelijskih elemenata u nativnom preparatu (identifikacija gljiva) i makromorfoloke karakteristike najeih gljiva u kulturi. Identifikacija uzronika svraba u nativnom preparatu. Usvajanje izvedbe alergolokih testova i hitnog postupka pri anafilaktoidnoj reakciji i anafilaktinom oku. Temeljne spoznaje o specifinoj lokalnoj terapiji. Preduvjeti za Poloeni ispiti prethodne godine studija. upis Suvremeni pristup patogenezi, klinikoj slici, dijagnostici i lijeenju konih Sadraj i spolnih bolesti. Anatomija i fiziologija koe. Dermatoveneroloka propedeutika. Opa i specijalna dermatovenerologijalogija; infektivne bolesti koe, spolno prenosive bolesti, alergijske i autoimunske bolesti koe, fotodermatoze, oteenje koe fizikalnim agensima, bulozne dermatoze, eritematoskvamozne dermatoze, eritemske bolesti, prekanceroze i tumori koe, poremeaji pigmentacije, bolesti lojnica, znojnica i dlake, bolesti sluznica i noktiju, bolesti krvnih ila. AIDS. Bolesti vezivnog tkiva. Bolesti usnica, jezika i sluznice usne upljine. Dermatoloka onkologija. 1. Dobri I i sur. Dermatovenerologija, Grafoplast, Zagreb, 2005. Preporuena 2. Lipozeni J i sur. Dermatovenerologija, Medicinska naklada, Zagreb, literatura 2005. Dopunska literatura Hrvatski Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja -Analiza prolaznosti na ispitima, kvalitete i -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, uspjenosti 77

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

Nastava iz predmeta dermatovenerologija se provodi putem predavanja, seminara i vjebi. Tijekom predavanja i seminara studenti se upoznaju s najeim bolestima koe i sluznica, te sa spolnim bolestima. Tijekom vjebi prikazuje se i praktino vjeba rad na dermatovenerolokom odjelu kao i u poliklinikom dijelu te u mikolokom, serolokom, alergolokom i histolokom laboratoriju. Za ostvarenje temeljnih ciljeva kolegija, student neizostavno mora nazoiti svim predavanjima, seminarima i vjebama. Izostanak s predavanja, seminara ili vjebi je takoer potrebno opravdati, a mogu je u opsegu propisanom Statutom Medicinskog fakulteta.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

1.0 15 15/0

78

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

INTERNA MEDICINA MST502 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5. i 6.

4,0;, 3,0; ukupno 7,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) dr. sc. Josip Lukenda, dr. med.,Prof. dr. sc. Jugoslav Bagatin, dr. med., prof. Nastavnik dr. sc. Dinko Miri, dr. med., prof. dr. sc. Izet Hozo, dr. med, prof. dr. sc. Stjepan Mie, dr. med., prof. dr. sc. Stojan Poli, dr. med., doc. dr. sc. Drago Raki, dr. med, prof. dr. sc. Slavica Cvitanovi, dr. med, prof. dr. sc. Dragan Ljuti, dr. med., Usvajanje teoretskog znanja o vodeim simptomima, znacima i sindromima Kompetencije bolesti iz podruja interne medicine. U okviru obraenih tema prikazat e se koje se stjeu osnovna klinika prezentacija internistikih bolesti, njihova racionalna dijagnostika i terapija. Praktine vjetine, potrebne za pristup bolesniku s internistikom problematikom, obuhvaaju: nazonost dijagnostikim postupcima, nazonost terapijskim postupcima i rad s medicinskom dokumentacijom. Tijekom vjebi obratiti e se vea pozornost na one vjetine koje su vane za lijenike stomatologe. Najvanija internistika stanja koja student stomatologije mora uoiti i o njima imati osnovna znanja su: grudna bol, dispneja i cijanoza, kaalj i hemoptiza, arterijska hipertenzija, bol u trbuhu, disfagija, anoreksija, dispepsija i povraanje, premeaji u radu crijeva proljev i opstipacija, gastrointestinalno krvarenje, hepatomegalija, edemi i ascites, gubitak tjelesne teine, pretilost, anemije, poremeaj hemostaze, febrilno stanje, utica, poremeaji svijesti sinkopa i koma, vrtoglavica i. glavobolja, alergijska dijateza, akutni abdomen, poremeaj mokrenja. Poloeni predmeti prethodne godine studija. Preduvjeti za upis Teorijski i praktiki, kroz metode anamneze i fizikalnog pregleda bolesnika, Sadraj razrauju se aktualni zdravstveni problemi bolesnika koji su predmet lijeenja internistike struke. Kroz praktini dio studenti stomatologije biti e upoznati s osnovnim vjetinama u klinikoj medicini, a kroz teoretski dio s najeimi simptomima i znacima kojima se prezentiraju bolesti pojedinih organa i organskog sustava. Posebna panja biti e usmjerena prema operabilnosti stomatolokog bolesnika, kontraindikacijama za operativne zahvate u usnoj upljini, kao i moguim komplikacijama tijekom stomatolokih zahvata. Teoretski dio obuhvaao bi slijedee teme: Osnove propedeutike - anamneza i fizikalni pregled bolesnika. Vani znaci i simptomi u internoj medicini. Hitna stanja u internoj medicini. Laboratorijska dijagnostika primjena u internoj medicini. Kardiovaskularne bolesti - ishemina srana bolest (angina pektoris i srani infarkt). Kongestivno srano zatajenje i pluno srce. Srane aritmije. 79

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Arterijska hipertenzija. Infekcije respiracijskog sustava. Akutno i kronino respiracijsko zatajenje. Bolesti bubrega glomerulonefritis i tubulointersticijski nefritis. Infekcije mokranog sustava. Akutno i kronino bubreno zatajenje. Ulkusna bolest. Bolesti tankog i debelog crijeva. Bolesti bilijarnog sustava (kolelitijaza, kolecistitis, kolangitis). Bolesti jetre i guterae. Bolesti krvotvornih organa bolesti eritrocitne, granulocitne i trombocitne loze. Bolesti koagulacije. Stomatoloki zahvati u bolesnika sa sklonou krvarenju. Bolesti endokrinih organa i bolesti metabolizma. eerna bolest i metaboliki sindrom. 1. Vrhovac i sur. Interna medicina. Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. Metelko , Harambai H i sur. Internistika propedeutika i osnove fizikalne dijagnostike. Medicinska naklada, Zagreb, 1999. 1. Poli S, Bagatin J i Lukin A, ur. Odabrana poglavlja iz kardiovaskulnog ljeenja. Jedinica za znanstveni rad, Split, 2004. 2. Hozo I, Mie S, ur. Odabrana poglavlja iz gastroeneterologije. Jedinica za znanstveni rad, Split, 1999. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

Kolegij INTERNA MEDICINA obuhvaa najvanije teme iz interne medicine. Kroz predavanja studenti bi u svakoj temi bili upoznati s osnovnom klinikom prezentacijom, diferencijalnom dijagnozom i racionalnom dijagnozom najeih bolesti u internoj medicini. Dobili bi i algoritam postupanja u tim situacijama. Pored teoretskoh dijela, modul obuhvaa i praktini dio. Kroz praktini dio bile bi prezentirane osnove tradicionalnih metoda pristupa bolesniku anamneza i fizikalni pregled, i prikazane osnovne vjetine u internoj medicini. Pisani dio je podijeljen u cjeline, a studenti moraju imati dovoljan broj bodova iz svake cjeline i iz cjelovitog ispita.

80

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

4.0+3.0; 7.0 60 60/0

81

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

INFEKTOLOGIJA MST503 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Nikola Bradari, dr. med., doc. dr. sc. Boris Delalija, dr. med., Nastavnik mr. sc. Boris Luki, dr. med., mr. sc. Dragan Ledina, dr. med., mr. sc. Ivo Ivi, dr. med., mr. sc. Ante Srzi, dr. med., Duanka Grgi, dr. med. Teorijsko znanje o najeim zaraznim bolestima, koje se prezentiraju Kompetencije simptomima na licu i u usnoj upljini, o njihovoj klinikoj slici, koje se stjeu epidemiologiji, dijagnostici, terapijskim postupcima, prevenciji, indikacijama za bolniko lijeenje, zatim o osnovnim principima antimikrobne terapije i osnovnim principima spreavanja intrahospitalnih infekcija. Studenti e se upoznati s hitnim stanjima u infektologiji kako bi takve bolesnike pravovremeno prepoznali. Specifine kompetencije koje e studenti stomatologije stei su: Praktini pristup bolesniku s infekcijom usne upljine. Praktini pristup bolesniku s HIV bolesti i virusnim hepatitisom. Praktini pristup bolesniku s infekcijom dubokih facijskih prostora. Praktini pristup u prevenciji, terapiji i kontroli infekcija usne upljine. Poloeni ispiti prethodne godine studija (poloen kolokvij iz klinike Preduvjeti za mikrobiologije, poloen ispit iz interne medicine s iste godine studija). upis Kolegij obrauje podruja iz ope infektologije: uvjeti nastanka i Sadraj karakteristike infektivnih bolesti (specifina etiologija, epidemioloke osobitosti, patomorfoloke i patofizioloke promjene, klinike osobine, oralnu floru, fiziologiju i imunologiju usne upljine ), te dijagnostiku i terapiju infekcijskih bolesti. Specijalna infektologija obuhvaa infektivna stanja po sustavima: infekcije usne upljine (bakterijske, virusne, gljivine), sistemske infekcije, odontogene orofacijalne infekcije, komplikacije odontogenih infekcija, neodontogene orofacijalne infekcije, infekcije dubokih facijskih prostora, cervikalna limfadenopatija i druge infekcije glave i vrata, anaerobne infekcije, virusni hepatitisi, HIV infekcija, dijagnostika, prevencija i terapija infekcija usne upljine, infekcije u imunokompromitiranih osoba, bolnike infekcije. 1. Beus I, kerk V. Infektologija za stomatologe. Zagreb, Grafis, 2002. Preporuena literatura 2. Punda Poli V, Bagatin J, Bradari N. Ur. Racionalna antimikrobna Dopunska terapija, Split, Jedinica za znanstveni rad KB Split, 2001. literatura Hrvatski Jezik poduke i mogunosti praenja na 82

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

Program nastave je prilagoen studentu stomatologije i obuhvaa klinike sindrome vezane uz infekcije usne upljine, glave i vrata.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

Jedan nastavnik vodi studenta kroz sve seminarske vjebe. Time se omoguuje praenje aktivnosti i usvojenog znanja svakog pojedinog studenta.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 2.0 16 4/20

83

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

KARIJESOLOGIJA MST504 Pretkliniki stomatoloki Temeljna 3. Semestar 5.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Dr. sc. Bernard Jankovi, Prof. dr. sc. Jozo utalo, dr. stom. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Karijesologija je znanstvena disciplina u okviru dentalne patologije koja prouava rast i razvoj te strukturu tvrdih zubnih tkiva, etiologiju, patologiju i terapiju bolesti tvrdih zubnih struktura. Zadatci i okvirni sadraj su upoznati studenta s temeljnim i suvremenim spoznajama o povijesnom razvoju, sadanjem stanju i buduim planovima razvoja struke. Tijekom izvoenja nastave studenti se upoznaju s kompleksnom etiologijom i mnogobrojnim uzronicima odgovornim za nastanak karijesa, epidemiolokim, i socioekomomskim znaajkama zubnog karijesa te patohistolokom slikom i oblicima kao i mogunostima prevencije i lijeenja zubnog karijesa Zavretkom nastave student stjee slijedea znanja i vjetine: 1.Znanja i razumijevanja Studenti su upoznati s kompleksnou etiologije i multikauzalnom karakteru zubnog karijesa .upoznati su s patohistologijom i bakteriologijom i kemijskim procesima u karijesnom procesu. Osposobljeni su za kliniku i radioloku dijagnostiku i klasifikaciju zubnog karijesa. 2.Znanja i vjetine Studenti su sposobni provoditi preventivne postupke lokalnom i opom fluoridacijom, uporabom ozona i drugim postupcima. /oralna higijena, tehnike ienja zubi /. Studenti su osposobljeni za odreivanje i potrebna mjerenja epidemiolokih indeksa te uporabu testova za prosudbu karijes rizika. Sposobni su primjenjivati razliite tehnike/ radioloke, elektronike, laserske, kolorimetrijske / u dijagnostikim postupcima odreivanja zubnog karijesa. Poloeni ispiti prethodne godine studija Kolegij Karijesologija je dio stomatologije koji obuhvaa i prouava rast i razvoj tvrdih zubnih struktura, mehanizme nastanka, fiziko kemijska zbivanja karijesnog procesa, bakteriologiju, imunologiju, epidemiologiju, socioloko ekomomsko znaenje, prevenciju i lijeenje zubnog karijesa. Student se upoznaje i stjee potrebna znanja o multikauzalnoj etiologiji, brojnim rizinim imbenicima, ulozi dentobakterijskog plaka i specifinih mikroorganizama u nastanku zubnog karijesa. Upoznaje se s ulogom prehrane, provoenju prevencijskih mjera za sprjeavanje karijesa te zubnim karijesom u rizinim skupinama i trudnoi. 1. utalo J i sur. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Naklada Zadro 1994. Zagreb 1. Nikiforuk G. Understanding Dental Caries, Ethiology and Mechanisms, Basical Clinical Aspects. S Krager 1985., Basel 84

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

2. Znanstvena periodika: Journal of Dental Research, Caries Research Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.0 10 0/5

85

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

KIRURGIJA MST505 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5. i 6.

2,0;, 2,0; ukupno 4,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Nikica Druijani, dr. med., prof. dr. sc. Ante Petrievi, dr. Nastavnik med., prof. dr. sc. eljko Mimica, dr. med., doc. dr. sc. Zdravko Perko, dr. med., doc. dr. sc. Nenad Ili, dr. med., prof. dr. sc. Vedran Radoni, dr. med., Po zavretku kolegija, student e moi prosuditi u sluajevima eih kirurkih Kompetencije bolesti, da li je i kakva je operacijska terapija prikladna; to uope predstavlja koje se stjeu kirurka terapija i koje su prednosti i slabosti u odnosu na neoperacijsku terapiju. Student e moi prosuditi i da li postoje kontraindikacije za stomatoloki tretman u eim bolestima iz domene kirurgije. Posebna e se pozornost skrenuti na hitnou u kirurgiji, kao i na traumatologiju. Student e zavrivi kolegij moi tretirati manju ranu poznavajui naela antisepse i asepse, naine sterilizacije, moi e postaviti neke od eih imobilizacija u traumi, previti opekline, smrzotine i produljeno ih lijeiti. Znati e razlikovati zavojne materijale, materijale za ivanje i klasine kirurke instrumente. Znat e tono i kompetentno zaustaviti krvarenje u usnoj upljini i prepoznati neke od traumatskih lezija i tumora u tom podruju. Preduvjeti za Poloeni ispiti prethodne godine studija. upis Program je nastave sainjen tako da odgovara potrebama izobrazbe lijenika Sadraj stomatologa, te ga upoznaje s odabranim poglavljima ope i specijalne kirurgije, posebice s akutnim kirurkim bolestima, njihovom dijagnozom, pruanjem osnovne kirurke pomoi te nainima kirurkog lijeenja. asepsa, aseptiki rad u stomatolokoj ordinaciji i operacijskoj sali,f unkcija operaciske sale i instrumenti, infekcija u kirurgiji, nespecifine upale, celulitis, flegmone, osteomijelitis, specifine upale, anaerobne infekcije, rane, primarna obrada rana, cijeljenje rana, drenaa, opekline i smrznua, kemijske, elektrine i radijacijske ozljede, Crush i Blast sindrom, ok, multiorgansko zatajivanje, osnove onkologije, transplantacijska kirurgija, kraniocerebralne ozljede, osnove kirurgije vrata, kirurke bolesti titne lijezde, kirurka oboljenja prsnog koa, plua i medijastinuma, ozljede prsnog koa i plua, ozljede oita, osnove abdominalne kirurgije, kirurgija eluca, kirurgija tankog crijeva, kirurgija debelog crijeva, kirurgija unjaka, jetre, guterae i slezene, peritonitis, hernije, osnove urologije, nefrolitijaza, opstruktivne uropatije, tumori urogenitalnog sustava, ozljede lokomotornog aparata, osnove imobilizacije, transport i lijeenje, ozljede vaskularnog sustava, principi hemostaze, transporta i lijeenja, venske tromboze, osnove angiokirurgije. 1. Bradi i sur. Kirurgija, Medicinska naklada, Zagreb, 1995. Preporuena 86

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

2. Skupina autora. Kirurgija, Medicinska naklada, Zagreb 2005. (u tisku) 1. Prpi I. i suradnici. Kirurgija za medicinare. kolska knjiga, Zagreb, 2002. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

Svi oblici nastave provodit e se tijekom cijelog trajanja kolegija i planirani su tako da studentima teorijska znanja budu najprije ponuena na predavanjima, i potom se omogui razrada praktinim vidovima nastave i individualnim kozultacijama po potrebi svakog pojedinog studenta. Vjebe e biti provoene u manjim grupama tijekom jutarnjeg klinikog rada.

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Ispit je pisani, te usmeni s dijelom ispita klinikih vjetina (praktini dio "na bolesniku"). Pisani ispit podijeljen je u cjeline, a studenti moraju imati dovoljan broj bodova iz svake pojedine cjeline i iz sveukupnog ispita.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 87 2.0+2.0; 4.0 20 10/30

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

NEUROLOGIJA MST506 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

1,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Ivo Lui, dr. med., doc. dr. sc. Veselin Vrebalov-Cindro, dr. Nastavnik med. Savladavanje programa pregleda neurolokog bolesnika, prepoznavanje Kompetencije osnovnih neurolokih klinikih slika i sindroma. Razvijanje diferencijalnokoje se stjeu dijagnostikog miljenja, savladavanje algoritama dijagnostikih pretraga i interpretacija njihovih rezultata, znanje odreenih bitnih grupacija neurolokih bolesti, integracija neurolokih sindroma s drugim granama klinike medicine, upoznavanje sa specifinim laboratorijskim i neurofiziolokim pretragama. Preduvjeti za Poloeni ispiti prethodne godine studija. upis Pregled neurolokih poremeaja dijagnostikih i terapijskih problema u Sadraj stomatolokoj praksi. Kako stomatolog moe prepoznati simptome i znakove neurolokih bolesti. Dijagnostika neurolokih poremeaja u oima stomatologa. Znaaj cerebrovaskularnih bolesti u stomatologiji. Poremeaji svijesti i epilepsije u stomatolokoj praksi. Poremeaji pokreta i ekstrapiramidne bolesti i njihov znaaj u stomatologiji. Stomatoloki aspekti demijelinizacijskih bolesti. Znaaj tumora, traume i upala sredinjeg ivanog sustava u stomatologiji. Uloga neurodegenerativnih bolesti i demencija u stomatologiji. Neuromuskularne bolesti i njihov znaaj u stomatolokoj praksi. Vanost bolesti perifernog ivanog sustava u stomatolokoj praksi. Patofiziologija i terapija boli. Glavobolje i kraniofacijalne neuralgije. Poremeaji gutanja (bulbarna i pseudobulbarna pareza). Stomatoloki aspekti poremeaja modanih ivaca. Odontogene infekcije kao mogui faktor rizika za nastanak cerebrovaskularnih bolesti. Neuralgije modanih ivaca. Utjecaj neurolokih bolesti na patologiju usne upljine. 1. Brinar V, Brzovi Z, Zurak N: Neuroloka propedeutika, Zrinski, Zagreb, Preporuena 1999. literatura 2. Poeck K: Neurologija, Naprijed, Zagreb, 1992. 3. Brinar V. I suradnici: Neurologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.(u tisku) 1. Demarin V. i suradnici: Prirunik iz neurologije, Prosvjeta, Zagreb, 1998. Dopunska literatura Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima 88

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 10 10/10

89

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PSIHIJATRIJA MST507 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

1,5 (ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Goran Dodig, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Nakon zavrenog kolegija Psihijatrija student stomatologije bit e osposobljen za: uspostavu kontakta s duevnim bolesnikom, prepoznavanje psihopatolokih simptoma, uzimanje anamneze u shizofrenih bolesnika, te depresivnih i neurotskih bolesnika, naine komunikacije s agitiranim bolesnikom, te postupak u hitnim i kriznim psihijatrijskim stanjima. Takoer e imati osnovnot teorijsko znanje o psihopatologiji, duevnim poremeajima, njihovoj klinikoj slici, dijagnostici i terapiji. Poloeni ispiti prethodne godine studija. U kolegiju e se student upoznati s osnovnim principima uzimanja psihijatrijske anamneze, s osnovnim znacima, simptomima i sindromima ope psihopatologije. Nadalje student e se upoznati s osnovnim skupinama psihijatrijskih entiteta kao i mogunostima njihovog lijeenja, te nuspojavama terapijskih postupaka. S obzirom na sve vei porast ovisnika potrebno je studenta upoznati o problemima koji proizlaze iz zajednice kao to su razne vrste ovisnosti. Neophodno je educirati studente stomatologije o problemima stigme kao i mentalno zdravstvenog prosvjeivanja. Obradit e se: hitna stanja u psihijatriji, psihiki problemi starije ivotne dobi, duevni poremeaji uvjetovani alkoholom, te shizofrenija i shizofreniji slini poremeaji. 1. Hotujac Lj. i sur.: Psihijatrija, Medicinska naklada, 2005, 1. Kaplan H.I., Sadock B.J. Prirunik klinike psihijatrije, Naklada Slap, Jastrebarsko, 1998. Hrvatski (mogunost praenja nastave na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

90

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 10 10/10

91

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

OFTALMOLOGIJA MST508 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Milan Ivanievi, dr. med., prof. dr. sc. Lovro Boji, dr. med., Nastavnik prof. dr. sc. Ksenija Karaman, dr. med. Na kraju kolegija Oftalmologija, student stomatologije trebao bi biti Kompetencije osposobljen za prepoznavanje normalne funkcije organa vida, te razumjeti koje se stjeu meusobne odnose organa vida i ostalih organskih sustava organizma. Trebao bi prepoznati osnovnu simptomatologiju onih bolesti, dijagnostiku i osnovne smjernice terapeutskih postupaka. Student stomatologije bi trebao usvojiti metodologiju pregleda onog pacijenta, postavljanje dijagnoze, te savladati jednostavne terapeutske postupke. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Preduvjeti za upis Definicija oftalmologije, dijagnostiki i terapijski postupci u oftalmolgiji Sadraj (anamneza, vanjski pregled oka i adneksa u difuznoj i fokalnoj rasvjeti, aplikacija kapi i masti u oko), anatomija, embriologija, bolesti orbite (cellulitis orbitae), vjea, suznog ureaja, spojnice (conjunctivitis), ronice i bjeloonice, srednje one ovojnice (uveitisi), mrenice (hipertenzivna i dijabetina retinopatija), lee i staklovine, glaukom, neurooftalmologija, refrakcija oka (refrakcijske mane, presbyopia), strabizam, ozljede oka (trauma orbite, subkonjunktivalna hemoragija, hifema, erozija ronice, strano tijelo spojnice i ronice, perforacijska ozljeda oka), farmakologija oka (atropin, timolol maleat). 1. iki J. i sur. Oftalmologija. Zagreb: Narodne novine, 2003. Preporuena Ivanievi M. Prirunik za vjebe iz oftalmologije. Split: Medicinski 2. literatura fakultet Sveuilita u Splitu, 2001. 1. upak K. Oftalmologija. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2004. Dopunska 2. Ivanievi M. Antimikrobno lijeenje bakterijskih upala oka. U: literatura Punda-Poli V, Bradari N, Bagatin J, ur. Antibiotici: racionalna primjena. Split: Medicinski fakultet, 2001: 219-31. Hrvatski Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika Nain praenja -Analiza prolaznosti na ispitima kvalitete i -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave uspjenosti -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete izvedbe svakog Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP) 92

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

predmeta i/ili modula Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 1.0 7 6/7

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

93

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

ONKOLOGIJA I TUMORI OROFACIJALNOG PODRUJA MST509 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

1,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Nakon zavrenog kolegija Onkologija, student stomatologije stjee osnovna znanja o: anamnezi onkolokog bolesnika, statusu podruja glave i vrata u onkolokog bolesnika, kemoterapiji malignih tumora glave i vrata, nuspojavama primjene kemoterapije u podruju glave i vrata, radioterapiji podruja glave i vrata, akutnim i kroninim posljedicama zraenja podruja glave i vrata, psiholokom pristupu onkolokom bolesniku i njegovoj obitelji, te palijativnoj skrbi kao i zatiti od ionizirajueg zraenja. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Definicija i djelokrug onkoloke znanosti. Biologija raka: molekularnogenetika osnova raka; stanina dioba i rak; imunoloko prepoznavanje maligne stanice; metastaziranje i angiogeneza. Epidemiologija i prevencija malignih tumora. Dijagnostike metode u onkologiji. Terapijske metode u onkologiji. Najei malignomi sa detaljnim upoznavanjem malignoma podruja glave i vrata. Potporno i simptomatsko lijeenje. Praktiko upoznavanje sa onkolokim bolesnikom, najeim malignim tumorima, te zloudnim tumorima podruja glave i vrata. 1. M. amija, E.Vrdoljak, Z. Krajina: Klinika onkologija, Zagreb, 2005. Medicinska naklada (u tisku) 1. Principles and practice of radiation oncology, Perez and Brady 2. Principles and practice of oncology, de Vita, Hellman and Rosenberg Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskom jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

94

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 5 15/10

95

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

OTORINOLARINGOLOGIJA MST510 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 5.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Goran Rai, dr. med., prof. dr. sc. Ivo Gluni, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Nakon zavrenog kolegija Otorinolaringologija, student stomatologije bit e osposobljen za: uzimanje anamneze i statusa ORL bolesnika, racionalnu terapiju najeih oboljenja podruja uha, grla i nosa, zbrinjavanje hitnih stanja u ORL-u (guenje i krvarenje, te trauma glave i vrata), te e imati osnovna znanja o dijagnostici (najei simptomi) i terapiji tumora glave i vrata. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Upoznavanje sa specifinostima otorinolaringoloke anamneze i statusa, te primjena istih u praksi. Upoznavanje sa degenerativnim bolestima i malformacijama lica i gornjeg respiratornog sustava. Student se upoznaje s problemima iz oboljenja uha (otalgija, svrbe zvukvoda, iscjedak iz uha, gluhoa/gubitak sluha, tinitus, vrtoglavica), oboljenjima nosa (krvarenje iz nosa, deformacije nosa, opstrukcija i iscjedak iz nosa, kihanje, hrkanje, oteenje osjeta mirisa) oboljenja usne upljine (krip eljusti, otekline i bol vrata, anomalije usne upljine i jezika, hipersalivacija, suhoa usta, poremeaji okusa, zadah iz usne upljine, smetnje u drijelu, promuklost, smetnje glasa, potekoe gutanja, ometeno gutanje, globus pharyngis i diferencijalna dijagnoza), dijagnostika tumora glave i vrata, te lijeenje istih, alergijska i upalna stanja u podruju gornjeg dinog sustava, postupci u hitnim stanjima u ORL-u, te zbrinjavanje traume glave i vrata. 1. Otorinolaringologija, Katedra ORL, kolska knjiga, 2003. 1. Djeja otorinolaringologija, Z. Krajina i sur., k. knjiga, 1998. 2. Temelji funkcijske endoskopske sinusne kirurgije, R. Mladina, k. knjiga, 1994. Hrvatski

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP) 96

kvalitete

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

modula Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 2.0 15 15/15

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

97

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

PROPEDEUTIKA U DENTALNOJ MEDICINI Kliniki stomatoloki Temeljna Semestar Prof.dr.sc. Dolores Bioina-Lukenda

Cilj ovog kolegija je da interdisciplinarnom nastavom svih stomatolokih predmeta predavanjima, seminarima i vjebama upozna studente s opremom stomatoloke ordinacije i laboratorija te s instrumentima za rad i nainom rada u ustima bolesnika. Potrebno je obraditi kompletnu i specifinu dezinfekciju u stomatologiji (prostorija, aparata i instrumenata) te ienje i sterilizaciju instrumenata. Student mora dobiti spoznaje o sredstvima zatite pri radu, o dijagnostikim metodama u stomatologiji i nauiti uporabu opreme i instrumenata u lijeenju bolesti zubi i usne upljine. Poloeni ispiti prethodne godine studija Radno mjesto, upoznavanje s opremom u stomatolokoj ordinaciji, upoznavanje sa sitnim instrumentarijom u stomatolokoj ordinaciji, pregled pacijenta, protokoliranje pacijenta, anamneza, klinika testiranja, osnove analize RTG snimki, prijem i obrada pacijenata koji boluju od infektivnih bolesti, kontrola infekcije: zarazne bolesti, kontrola infekcije: kliniki postupci, sterilizacija, dezinfekcija, propedeutika u pojedinim stomatolokim disciplinama. 1. utalo J i sur. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva (odabrana poglavlja), Naklada Zadro 2. Wilkins EM. Clinical practice of the dental hygienist. Baltimore: Williams and Wilkins 1. Besner E, Michanowicz AE, Michanowicz JP. A Clinical Atlas of Practical Endodontics (odabrana poglavlja), Mosby Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

98

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1,5 15 0/15

99

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

STOMATOLOKI MATERIJALI MST405 Pretliniki stomatoloki Temeljna 2. Semestar 4.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Andrej Meniga, Doc. Dr. sc. Robert eli, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Svrha predmeta je predoiti temeljna mehanika, fizikalna, kemijska i biooka svojstva stomatolokih materijala, to je preduvijet za ispravno rukovanje i upotrebu primjerenog materijala u stomatolokoj praksi. Ujedno treba nauiti karakteristike i nain reagiranja pojedinog materijla, kao i o razlozima dosljednog pridravanja uputa o rukovanju i njihovom koritenju. Predmet stomatolokih materijala podrazumijeva i obuhvaa one materijale koji su koriteni u mehanikim postupcima u stomatolokoj protetici i dentalnoj patologiji, te do stanovite mjere obuhvaa neke materijale u ortodonciji, klinikoj pedodonciji, oralnoj i maksilofacijalnoj kirurgiji. Poloeni ispiti prethodne godine studija Predmet obuhvaa povijesni pregled stomatolokih materijala, njihovu standardizaciju, strukturu, te svojstva stomatolokih materijala. Obuhvaa i primijenjenu metalografiju, pojam structure metala i ovisnosti svojstva o tipu structure. Gleda strukuru izoliranog atoma, karakteristike i svojstva vezana uz strukturu atoma kai i veze izmeu nih (ionska, polarna, metalna, kovalentna). Stvaranje kristalne reetke, kristalizacija, rekristalizacija, elektrokemijska postojanost legura. Tipovi i podjela legura (plemenite i neplemenite). Podjela plemenitih legura na 4 tipa. Polimerni materijali za fastiranje (akrilat, isosit i grupa materijala s poboljanim mehanikim svojstvima). Veza estetskih materijala s kovinskim legurama (mehanika, kemijska). Dentalna keramika (vrsta, podjela, optika svojstva, vrsta veze kovina-keramika). isti keramiki sustavi. Cementi (vrste, primjena, sastav i svojstva). Otisni materijali u stomatolokoj protetici (neelastini gips, termoplastine mase, elastini kondezacijski i adicijski silikoni, polisulfidi i polieteri, reverzibilni i ireverzibilni hidrokoloidi), njihova svojstva i nain uporabe. 1. Kosovel Z, Niki D, Suvin M. Materijali za stomatoloku protetiku. Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1969. 2. atovi A. Klinika fiksna protetika. Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 1999. 3. Radovi publicirani u asopisima Acta Stomatologica Croatica i Hrvatski stomatoloki vijesnik iz ove temeatike. 4. utalo J i sur. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Naklada Zadro 1994. Zagreb 5. Jerolimov V i sur. Stomatoloki materijali. Internet stranice Stomatolokog fakulteta u Zagrebu. 100

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Mc Cabe JF. Applied Dental Materials. 71th Ed. Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1990. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2.0 30 0/0

101

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

ANESTEZIOLOGIJA MST601 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 6.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Dr. sc. Ante Ujevi, dr. med., mr. sc. Nenad Karanovi, dr. med., mr. sc. Nastavnik Mladen Carev, dr. med., mr. sc. eljko Ninevi, dr. med. Teorijsko i praktino znanje u osnovnom i uznapredovalom odranju ivota. Kompetencije Teorijsko znanje o klinikoj slici, monitoringu i tretiranju rtava uslijed koje se stjeu fizikalnih uzronika i intoksikacije, zatim bolesnika s multiplim ozljedama i zakazivanjem vie organskih sustava, te sa ivotno ugroavajuim infekcijama. Teorijsko znanje o procedurama u anesteziji, vrstama i izboru anestezije i anestezijskih sredstava, te o temeljima lijeenja boli. Nakon zavrenog kolegija Anesteziologija, student stomatologije bit e osposobljen za: oslobaanje i odravanje dinog puta na modelu, umjetno disanje na modelu, masau srca na modelu, postupke osnovnog odravanja ivota (BLS), kao i postupke uznapredovalog odravanja ivota (ALS). Poloeni ispiti iz patofiziologije i farmakologije. Preduvjeti za upis Prijeanestezijski pregled i priprema bolesnika za anesteziju i kirurki Sadraj zahvat; Premedikacija bolesnika; Soba za buenje; Opa anestezija i stadij anestezije; Inhalacioni anestetici; Intravenozni anestetici; Opijati; Miini relaksansi; Endotrahealna intubacija; Primjena monitoringa u anesteziju; Mehanika ventilacija; Regionalna anestezija lokalni anestetici; Srani zastoj kardiopulmonalna reanimacija; Postupci osnovnog odravanja ivota (BLS); Postupci uznapredovalog odravanja ivota (ALS); Intenzivno lijeenje bolesnika; Akutna respiratorna insuficijencija; ok, Sepsa i sindrom vieorganskog zatajivanja. Farmakologija sredstava koja se rabe u anesteziji, intenzivnom lijeenju i terapiji boli. 1. Juki M , Majeri-Kogler V, Husedinovi I, Sekuli A, uni J, ur. Preporuena Klinika anesteziologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2005. literatura 2. Bai A, ur. Anesteziologija, intenzivno lijeenje i reanimatologija. Chronolab, Split, 2003. 1. Bongard FS, Sue DY, editors. Current critical care diagnosis and Dopunska treatment. 2nd ed. McGraw-Hill Comp; 2002. literatura 2. Morgan GE, Mikhail MS, Murray MJ, eds. Clinical anesthesiology, 3rd ed. McGraw-Hill Comp; 2002. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku) Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, Nain praenja -Analiza prolaznosti na ispitima, kvalitete i 102

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

-Izvijea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Kolokvij iz osnovnog odravanja ivota (BLS) praktini dio na lutkama Ispit je pismeni i usmeni, podijeljen na dijelove iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog lijeenja.

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 2.0 8 15/12

103

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

FIKSNA PROTETIKA MS602 Pretliniki/kliniki stomatoloki Temeljna 3., 4., 5. Semestar 4,0; 4,0; 2,0; 2,5; ukupno 12,5 6., 7., 8., 9.

Prof. Vjekoslav Jerolimov, Doc. Dr. sc. Robert eli, Dr. med. dent. Branko Kaaj, Program Studija Fiksne protetike pouava studente o biomedicinskim i tehnolokim znanjima na kojima se temelji kliniki rad u fiksno protetikoj terapiji. Nastavnim programom Fiksne protetike student e nauiti o vanosti oralnog zdravlja i potrebama provoenja fiksno protetike terapije. Razumjet e funkcijsku anatomiju i fiziologiju djelomino bezubih eljusti. Nauit e dijagnostike postupke temeljem kojih e postaviti indikaciju za odgovarajui oblik fiksno protetike terapije. Zadaci nastave su da studenti kroz predavanje, vjebe i seminare steknu znanja i vjetine dostatne za samostalna rad. Cilj kolegija je osposobiti studenta tijekom labaratorijskih i klinikih postupaka te poznavanje materijala i tehnolokih postupaka da uspjeno mogu planirati i izraivati sredstva fiksno protetike terapije. Nakon zavrenog ovog kolegija student bi trebao stei slijedee znanje, vjetine i sposobnosti: - pripremiti zube i usta za fiksnoprotetsku terapiju - izraditi nadogradnje - izraditi privremene krunice i mostove - izraditi definitivne krunice i mostove - izvriti popravak i skidanje fiksnoprotetskog nadomjestka. Poloeni ispiti prethodne godine studija Pretkliniko, kliniko i zubotehniko radno mjesto. Osnove okluzije i artikulacijskih kretnji. Artikulatori podjela i osnove rada. Osobitosti i podjela modela u fiksnoj protetici. Modeliranje krunica i mostova. Izrada lijevanog sustava, ulaganje, lijevanje, obrada odljevka i komplikacije pri lijevanju. Lemljenje. Laboratorijska izrada potpune kovinske, fasetirane, metal keramike, potpune keramike krunice. Laboratorijska izrada mostova. Anamneza, kliniki pregled, fiksnoprotetska dijagnostika i plan terapije. Parodontoloki aspekti fiksnoprotetskog rada. Pripremna zuba i usta za fiksnoprotetsku terapiju. Anestezija. Instrumenti i sredstva za bruenje, osnovna naela bruenja zuba. Otisni materijali, podjela i naini uzimanja. Zatita bruenog zuba. Oblik, boja, estetika prirodnih i umjetnih zuba. Prilagoavanje i provjera nadomjestka u ustima. Konvencionalni i adhezijski cementni sustavi. Trajnost i komplikacije tijekom uporabne faze fiksnoprotetskih radova. Popravak i skidanje fiksnoprotetskog nadomjestka. Biomehanika zuba nosaa. Nadogradnje podjela, indikacije, 104

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

kontraindikacije. Krunice podjela, indikacije, kontraindikacije. Privremene krunice, potpuna kovinska, fasetirana, metal-keramika, potpuna akrilatna, potpuna keramika krunica, djelomine, modificirane, teleskopske i konus krunice, krunica na koi, inlay, olay, overlay, estetska ljuska. Definicija i osnovni dijelovi mosta, indikacije, kontraindikacije, planiranje. Tijelo mosta. Statika mosta. Akrilatni, imedijatni, privremeni mostovi, inlay mostovi, privjesni mostovi, mostovi na skidanje, adhezivni, metal-keramiki mostovi. Rehabilitacija stomatognatog sustava fiksnim protetskim nadomjescima. Krunice i mostovi u kombiniranim protetskim radovima. Krunice i mostovi na implantatima. 1. atovi A. i sur. Klinika fiksna protetika, Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1999. 2. Gnatologij@net.http://www.sfzg.hr. 3. Jerolimov V. i sur. Stomatoloki materijali. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2003. 4. Kraljevi K. Anatomija i fiziologija okluzije, Zagreb, Globus, 1991. 1. Schillingburg TH., Hobo S., Whisett L., Jacobi R. Fundamentals of fixed prosthodontics, 3rd edition. Quintessence Publishing Co 1998 2. Rosentiel S., Land F., Fujimoto J. Contemporary fixed prosthodontics, 3rd edition. Mosby inc. Publishing 2001. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

105

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 4,0; 4,0; 2,0; 2,5; ukupno 12,5 40 120/70

106

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

GINEKOLOGIJA MST602 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 6.

ECTS (uz odgovarajue 0,5 obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Prof. dr. sc. Ivica Tadin, dr. med., prof. dr. sc. Tomislav Strini, dr. med. Nakon zavrenog kolegija Ginekologija student stomatologije bit e osposobljen za: prepoznavanje normalne trudnoe savjetovanje i preventivno djelovanje sa ciljem ouvanja opeg i reprodukcijskog zdravlja ena; prepoznavanje osnovnih ginekolokih oboljenja sa svijeu o vanosti rane dijagnoze i poetka odgovarajueg lijeenja. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Anatomija i fiziologija enskih spolnih organa, anamneza i opi ginekoloki pregled, kliniki simptomi u ginekologiji i opstetriciji, organizaciji zdravstvene zatite ena i trudnica, klimakterij, menopauza i postmenopauza, upalna stanja u ginekologiji osnove fiziologije i patologije trudnoe i poroda. 1. A. Draani i sur. Porodnitvo. Zagreb, kolska knjiga 1994. 2. V. imuni i sur. Ginekologija. Zagreb, Naklada Ljevak, 2001. 1. Kurjak i sur. Ginekologija i perinatologija. Tonimir. Varadinske Toplice, 2005.

Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

107

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari Satnica i bodovanje

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Ispit je usmeni, a sadri praktini i teorijski dio.

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

0.5 10 5/0

108

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

MOBILNA PROTETIKA MST605 Pretliniki/kliniki stomatoloki Temeljna 3., 4., 5. Semestar 4,0; 4,0; 2,0; 2,5; ukupno 12,5 6., 7., 8., 9.

Doc. dr. Robert eli, Kroz nastavni program iz Mobilne protetike studenti e upoznati vanost oralnog zdravlja te anatomiju i fizionomiju stomatognatog sustava te kako gubitak zubi utjee na nesklad vane funkcije. Cilj nastave je osposobiti studente za prepoznavanje nefiziolokih i patolokih stanja stomatognatog sustava nastalih djelominim ili potpunim gubitkom zubi. Postavljanje dijagnoze, planiranje i izradba potpunih i djelominih zubnih proteza provodi se kroz pretkliniki i kliniki program nastave. Zadatci nastave su nauiti anatomsko morfoloko funkcijske odnose stomatognatog sustava, osnove biomehanike i neuromuskularne mehanizme te temeljem prepoznavanja i utvrivanja poremeaja stomatognatog sustava odrediti plan terapije sredstvima mobilno protetske rehabilitacije. Nakon zavrenog ovog kolegija student bi trebao biti osposobljen za: - izradbu svih faza djelominih i potpunih zubnih proteza (akrilatnih i metalnih) - izradbu imedijatne zubne proteze - podlaganje djelominih i potpunih zubnih proteza - popravak lomova svih mobilnih protetskih nadomjestaka Poloeni ispiti prethodne godine studija Upoznavanje s biolokim osnovama i anatomijom i funkcijom stomatognatog sistema primjenom prethodno steenih znanja iz temeljnih biomedicinskih disciplina. Pruanje teorijskih temelja i praktinih znanja o tehnikim, tehnolokim i klinikim postupcima svih faza u izradi djelominih i potpunih zubnih proteza, ukljuujui i rad s artikulatorima. Upoznavanje etiologije, patologije, patofiziologije i dijagnostike poremeaja i degenerativnih promjena u stomatognatom sistemu koje nastaju kao posljedica djelominog ili potpunog gubitka zubi. Klinika i instrumentalna analiza i prilagoavanje okluzije, predterapijski postupci i predprotetska priprema pacijenta ukljuujui udlage, dentalne implantate i postupke izrade kombiniranih fiksnih i mobilnih zubnih proteza. Postupci izrade privremenih, imedijatnih i pokrovnih proteza. Upoznavanje s promjenama na mekim i tvrdim oralnim tkivima kod nosilaca proteza. Popravci lomova i podlaganja proteza. Osnove oralne rehabilitacije i interdicsiplinarna suradnja u dijagnostici i lijeenju djelomine i potpune bezubosti i njenih posljedica. 1. Kraljevi K. Potpune proteze, Areagrafika, Zagreb, 2001. 2. Suvin M. Bioloki temelji protetike-Totalna proteza, kolska knjiga, 109

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Zagreb, 1988. 3. Suvin M. Djelomine proteze, kolska knjiga, Zagreb 4. Kraljevi K. Anatomija i fiziologija okluzije, Globus, Zagreb, 1991. 1. Morow MR, Rudd DK, Rhoads EJ. Dental Laboratory Procedures. Complete Dentures, Mosby Co. 1976. 2. Morow MR, Rudd DK, Rhoads EJ. Dental Laboratory Procedures. Partial Dentures, Mosby Co. 1986. 3. Boucher JL, Renne PR. Treatment of partialy edentulous patients, Mosby Co. 1982. 4. Carr AB, McGivney GP, Brown DT. McCrackens Partial Prosthodontics, Eleventh Edition, Elsevier Mosby St. Louis 2005. 5. Rahn AO, Heartwell CHM Jr. Textbook of Complete Dentures, Fifth Edition, Lea & Febiger, Phildelphia, London 1993. 6. Boucher CO, Hickley JC, Zarb GA, Prosthodontics Treatment for Edentulous Patients, Seventh Edition, The CV Mosby Company, St. Louis 1975. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave 110

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

4,0; 4,0; 2,0; 2,5; ukupno 12,5 40 120/70

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PEDIJATRIJA MST603 Kliniki medicinski Temeljna 3. Semestar 6.

1,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Marijan Saraga, dr. med., prof. dr. sc. Vjekoslav Krelj, dr. Nastavnik med., prof.dr.sc Dragan Primorac, dr. med., doc. dr. sc. Biserka Rei, dr. med., doc. dr. sc. Srana uli, dr. med., doc. dr. sc. Veselin krabi, dr. med., doc. dr. sc. Julije Metrovi, dr. med. Nakon zavrenog predmeta Pedijatrija student stomatologije imat e Kompetencije temeljna teorijska i praktina znanja iz pedijatrije. Iz pojedinih podruja koje se stjeu imat e razliite razine tog znanja, ovisno o vanosti i uestalosti entiteta koje ui. Bit e osposobljen za: uzimanje pedijatrijske anamneze i statusa, posebice za pregled usne upljine djeteta, poznavanje fiziologije i patologije rasta zuba kod djece, poznavanje poremeaja prehrane i avitaminoza kod djece, te e se upoznati sa najvanijim infekcijama koje zahvaaju usnu upljinu djeteta. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Preduvjeti za upis Nesree u djece. Prehrana i poremeaji prehrane. Poremeaji prometa vode Sadraj elektrolita i poremeaji acidobazne ravnotee. Djeja propedeutika. Anomalije i infekcije mokranog sustava u djece. Bolesti novoroeneta. Konvulzivni sindrom i epilepsije. Bolesti metabolizma Ca i P. Rahitis. Bolesti kotanog sustava u djece. Psihomotoriki razvoj djeteta. Anamneza i neuroloki status djeteta. Vitamini i oligoelementi u prehrani djece. Antibiotska terapija u djejoj dobi. Vruica - znaaj i postupci. Sindrom iznenadne dojenake smrti. Prevencija preventibilnih bolesti. Sindrom kardiovaskularnog zatajenja. Principi reanimacije i intenzivnog lijeenja i nadzora teko bolesnog djeteta. Multipla skleroza. Diabetes melitus, Diabetes insipidus. Malapsorpcijski sindom. Bolesti crvene krvne loze. Ulkusna bolest. Opstipacija. Kronine crijevne bolesti (Chronova bolest, ulcerozni kolitis, akutni i kronini proljev). Bolesti zgruavanja krvi. Solidni tumori djeje dobi. TBC u djece. Nasljeivanje i nasljedne bolesti posebice vezane uz poremeaj rasta i razvoja zubiju, bolesti respiratornog sustava s posebnim naglaskom na aspiraciju stranog tijela kao i alergijske bolesti. Kardioloke bolesti i poseban osvrt na profilaksu bakterijskog endokarditisa, te kongenitalnih i steenih kardiolokih bolesti. Kao izuzetno vaan segment biti e obraivani ok i kardiopulmonalna reanimacija u djece. 1. Duko Mardei: Pedijatrija, kolska knjiga, Zagreb, 2003. Preporuena literatura 1. Nelson Textbook of Pediatrics (Behrman, Kliegman, Jenson), Dopunska Philadelphia : W.B.Saunders Company, cop. 2003. literatura 2. Fedor Rai i sur.: Pedijatrijska gastroenterologija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002. 111

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu kvalitete Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Komentari Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Zavrni ispit sastoji se iz praktinog i usmenog dijela, te pisanog testa.

1.5 15 15/0

112

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA MST604 Pretkliniki/kliniki stomatoloki Temeljna 3. Semestar 6.

2,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. Ivana ukovi Bagi, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis Sadraj Ovladavanje znanjima nunim za postizanje optimalnog oralnog zdravlja pacijenata kroz primjenu razliitih preventivnih, zdravstveno - odgojnih i terapijskih postupaka. Poloeni ispiti prethodne godine studija Znaaj preventivne stomatologije. Nastanak plaka i razvoj karijesne lezije. Uloga plaka u nastanku parodontnih oboljenja. Obrambene mogunosti i sustavi organizma. Osobna oralna higijena: etkice i tehnike etkanja, paste za zube, pomona sredstva. Djelovanje i primjena fluorida. Metode sistemske i topikalne aplikacije fluorida. Peaenje fisura i peatni ispuni. Testovi aktivnosti karijesa i procjene karijes rizinosti. Utjecaj prehrane na nastanak karijesa i dijetno savjetovanje. Epidemiologija bolesti zuba i parodonta. Zdravstveni odgoj, grupni i individualni preventivni programi. 1. utalo J. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Zadro, Zagreb, 1994. 2. Koch G.,Poulsen S. Pediatric dentystry a clinical approach. Munksgaard, Copenhagen, 2002. 1. Harris N.O.,Christen A.G.: Primary preventive dentistry. Appleton and Lange, Norwalk, 1991. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x 113

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

2.0 10 10/10

114

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

RESTORATIVNA STOMATOLOGIJA MST605 Pretliniki/kliniki stomatoloki Temeljna 3., 4. Semestar 6., 7. i 8.

4,0; 4,0; 4,0; ukupno 12,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Dr. sc. Bernard Jankovi, Prof. dr. sc. Jozo utalo, dr. stom. Kolegij Restorativna stomatologija je temeljna grana stomatologije koja obuhvaa i prouava dijagnostiku zubnog karijesa, anomalije tvrdih zubnih tkiva , raznovrsne postupke u lijeenju patolokih procesa tvrdih zubnih tkiva. Tijekom studija studenti se upoznaju s najnovijim materijalima za opskrbu razorenih tvrdih zubnih struktura instrumentarijem, tehnikim pomagalima i aparatima. Studenti se takoer upoznaju s akutnim i kroninim traumama tvrdih zubnih struktura i njihovom estetskom opskrbom 1. Zvanja i razumijevanja Student nakon zavretka ovog kolegija treba biti sposoban sa slijedeim znanjima : Klasino i razvrstavanje zubnog karijesa Podiobe strukturnih anomalija tvrdih zubnih struktura Temeljna naela izradbe kaviteta Suvremene tehnike opskrbe razorenih zubnih struktura Materijali za zatitu zubne rane Klasini restorativni materijali Dentalni amalgami Dentalni cementi kompozitni materijali Dentinski adhezivi Polimerizacijski postupci Specifine tehnike u restorativnim zahvatima (inlay,onlay,overlay,labijalna faseta) 2.Vjetine Dijagnosticiranje karijesa Dijagnosticiranje morfolokih i strukturnih anomalija Dijagnostika akutnih i kroninih trauma tvrdih zubnih struktura Postavljanje gumene zatite Izradba klasinih kaviteta Izradba adhezijskih kaviteta Izradba kaviteta za liujevane ispune Izradba ispuna klasinim materijalima Izradba ispuna kompozitnim materijalima Izradba lijevanih ispuna Indirektno i direktno prekrivanje pulpe Tehnike bijeljenja zubnih struktura Poloeni ispiti prethodne godine studija Kolegij Restorativna stomatologija je temeljna grana stomatologije koja prua studentima temeljna i suvremena znanja o vrsti , lokalizaciji, protenosti , trajanju i posljedicama karijesnog razaranja tvrdih zubnih 115

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura Dopunska literatura

struktura te morfolokih i strukturnih anomalija. Student stjee potrebna znanja o dijagnostici zubnog karijesa, i anomalija tvrdih zubnih tkiva klasinim i suvremenim tehnikama izradbe kaviteta i restorativnim postupcima u rekonstrukciji karijesom ili traumom razorenog zubnog tkiva. Stjee potrebna znanja o dijagnostici patolokih promjena tvrdih zubnih tkiva, zatiti vitalnosti zubne pulpe i uspostavljanju usklaenih okluzijskih odnosa meu zubima i morfoloko oblikovanje okluzijske povrine. 1. utalo J i sur. Patologija i terapija tvrdih zubnih tkiva. Naklada Zadro 1994., Zagreb 1. Albers HF. Tooth Colored restoratives. BC Decker Inc, Hamilton, London, 2002. 2. Andreasen JO, Andreasen FM. Essential of traumatic Injuries to the Teeth. Munksgaard Copenhagen, 1990. 3. Fejerskov O& Kidd E. Dental Caries. The Disease and its Clinical Management, I ed. Blackwell Munskaard, Copenhagen, 003. 4. MountGJ.Hume WR . Preservation and Restoration of Tooth Structure. Mosby Int. Ltd., 1998. 5. Nakabayashi N. Pashley DH. Hybridization of Dental Hard Tissues. Quintessence Publishing Co.Ltd., 1998. 6. Znanstvena periodika Operative Dentistry, Esthethic Dentistry, Dental Materials Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

116

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 4,0; 4,0; 4,0; ukupno 12,0 30 150/30

117

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IZBORNI PREDMET: MEDICINSKA I STOMATOLOKA ANTROPOLOGIJA MST608 Pretkliniki stomatoloki Srednja ili napredna 3. Semestar 6.

ECTS (uz odgovarajue 2,0 obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Preduvjeti za upis U saetom obliku upoznati studente sa osnovnim znanjima iz ope antropologije, kao i specifinim znanjima vezanim za genetiku ovjeka, probleme kraniofacijalnog rasta i razvoja i time im omoguiti razumjevanje antropogenetikih varijacija, posebno kraniofacijalnog skeleta i mekih esti. Steena znanja studente e osposobiti da s punim razumijevanjem prate nastavu ostalih kolegija vezanih uz evoluciju, genetiku i fenotipsku (kliniku) varijabilnost. http://anthro.palomar.edu/tutorials/physical.htm 1. ovjek, Hrv. enciklop., vol. 2, 696-699, HLZ M. Krlea, Zagreb,2000.. 2. Hominidi, Hrv. enciklop., vol. 4, 616, HLZ M. Krlea, Zagreb, 2002. 1. Rudan, P., H. Maver: Bioloka antropologija kao multidisciplinarna znanost. Knjiga referata, Simpozij o poloaju normalne morfologije u suvremenom znanstvenom i strunom radu zdravstvenih radnika, Zagreb, str. 47-56, 1975. 2. Rudan, P., H. Maver, P. Vlahovi: Anthropology as a Natural Science Problems, Investigations and Prospects. Collegium Antropologicum 1: 2635, 1977. Prof.dr.sc. Pavao Rudan, dr.med., prof.dr.sc Dragan Primorac, dr. med. Studenti e na predavanjima stei temeljna znanja o medicinskoj i stomatolokoj/dentalnoj antropologiji, a na seminarima nauiti antropogenetike kraniometrijske analize i naine biostatistike obrade skupljenih podataka, kao i mogunosti holistikog analitikog pristupa njihove interpretacije.

Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome, te francuskom jeziku) -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP). 118

kvalitete

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

modula Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2.0

119

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

GNATOLOGIJA Pretliniki stomatoloki Temeljna

Doc.dr.sc. Ivan Kovai, prof.dr.sc. Renata Gri ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Svrha predmeta je razumijevanje osnovnih i specifinih pravila dentalne funkcije na prirodnim i umjetnim zubima i njihovim okluzijskim povrinama te uoiti njihovu povezanost s poloajima pokretnih dijelova stomatognatog sustava i funkcijskim kretnjama. Student e prepoznati raznih vrsta artikulatora i njihovu uporabu u rekonstrukciji okluzijskih odnosa, kriterije za prepoznavanje normalnog, funkcijski zdravog i /ili kompenziranog stomatognatog sustava od temporomandibularnih disfunkcija (TMD-a). Student treba kroz pretklinike i klinike vjebe i seminare svladati postupke klinike funkcijske analize i jednostavnije oblike reverzibilne terapije izradbom stabilizirajue okluzijske udlage. Cilj predmeta je upoznati studenta s metodama suvremenih i multidisciplinarnim pristupom pacijentu s disfunkcijom stomatognatog sustava. Poloeni ispiti prethodne godine studija Sadraj kolegija obuhvaa uvod u definiciju i povijest gnatologije, funkcijsku anatomiju i neurofiziologiju stomatognatog sustava, poloaje i kretnje donje eljusti, registraciju poloaja i kretnji donje eljusti-arnirska os, funkcijsku morfologiju okluzalnog reljefa, geometriju okluzije, koncepcije okluzije, funkcijske smetnje stomatognatog sustava, artikulatore pribor i tehnike, kliniku analiza funkcijskih smetnji stomatognatog sustava, instrumentalnu analiza funkcijskih smetnji stomatognatog sustava, osnove terapije funkcijskih smetnji, navotavanje po P.K.Thomasu. 1. Kraljevi K. Fiziologija okluzije, 2. Valenti-Peruzovi M. i sur. Gnatologija@net-virtualni udbenik, 3. Okeson J.P. Management of Temporomandibular Disorders and Occlusion, 5th ed, - Mosby, St.Louis, 2004., 4. Ramfjord S.P. Ash M.M. Occlusion, 3rd ed., Saunders, Philadelphia, 1983., 5. Shilingburg TH, Wulson LE, Morrison TH. Guide to Occlusal Waxing , Quintessence Publishing Co. 1984. 1. McNeill C. Science and Practice of Occlusion, Quintessence Publishing Co., Inc Chicago 1997. 2. Celenza PV. Occlusal Morphology, Quintessence Publishing Co., Inc 1980. 3. Lundeen HC. Introduction Occlusal Anatomy, Kentucky, Lexington 1969. 120

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2.5 15 15/15

121

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

JAVNO ZDRAVSTVO I STOMATOLOKA EPIDEMIOLOGIJA MST702 Kliniki medicinski Temeljna 4. Semestar 7.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Darko Ropac, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Socijalna medicina, zdravstvena ekologija i epidemiologija trebaju omoguiti, uzevi u obzir potrebna predznanja, da se studenti stomatologije upoznaju s osnovama znanosti o zdravlju, s imbenicima u populaciji koji utjeu na zdravlje naroda, te da razumiju osnovne zakonitosti masovnog pojavljivanja bolesti. Poloeni ispiti prethodne godine studija. Principi zdravstvene zatite, zadaci i djelokrug rada. Indikatori zdravlja i bolesti, meunarodna klasifikacija bolesti, zdravstvene potrebe i zahtjevi. Drutvene zajednice i socijalni faktori koji utjeu na zdravlje, pojavu bolesti i dizabilitet. Javno zdravstveni aspekti stomatoloke zatite u prvoj i etvrtoj ivotnoj dobi. Programi i mjere zdravstvene zatite, preventivne mjere i principi prevencije. Planiranje, organizacija i upravljanje, te evaluacija zdravstvene zatite. Radnici u zdravstvu, zdravstvena tehnologija. Razine zdravstvene zaite. Bolesti ovisnosti. Osnovni etiki principi i postupak etikog odluivanja. Strukovna udruenja. Osnove epidemiologije, ocjena prirodnog tijeka bolesti, epidemioloki modeli zaraznih i nezaraznih bolesti, izvori podataka. Rasprostranjenost bolesti, probir, specijalna epidemiologija odabranih problema s podruja bolesti usta i zubi. 1. Jonji A. i sur. Socijalna medicina.Vitagraf Rijeka, 2002. 2. Puntari D, Ropac D. Opa epidemiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2005. 1. Jonji A. Zato piti i puiti. Tiskara Rijeka, 1993. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

122

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.0 15 15/0

123

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

DENTALNA MEDICINA DJEJE DOBI Kliniki stomatoloki Temeljna

Lidija Gavi dr.dent.med., Marijo Budimir dr.dent med., doc. dr.sc. Danko ECTS (uz odgovarajue Bakari obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Nakon zavretka ovog kolegija student bi trebao stei slijedee znanje, vjetine i sposobnosti: - nauiti osnove pristupa i pripremu djeteta za stomatoloke zahvate - ovladati metodama prevencije i dijagnostike zubnog karijesa u mlijenoj i mijeanoj denticiji - ovladati metodama lijeenja zubnog karijesa te rekonstrukcije mlijenih i mladih trajnih zubi - ovladati metodama lijeenja zubne pulpe mlijenih i mladih trajnih zubi - ovladati metodama lijeenja najuestalijih bolesti usta u djece od dojenake do adolescentne dobi - ovladati metodama zbrinjavanja najuestalijih dentofacijalnih ozljeda u djece i mladei - prepoznavati ortodontske anomalije Poloeni ispiti prethodne godine studija U prvom semestru nastave studenti trebaju na predklinikim vjebama ovladati znanjem nunim za poetak klinikog rada s djecom. Posebno trebaju stei znanja o metodama za kontrolu ponaanja djece, dijagnostike i lijeenja bolesti mlijenih i mladih trajnih zuba., razliitih oblika primarne prevencije karijesa i oralnih bolesti. Zadatak nastave u drugom semestru jed da studenti ovladaju metodama lijeenje karijesa i rekonstrukcije mlijenih i mladih trajnih zuba, te lijeenja pulpe mlijenih i mladih trajnih zuba.U treem semestru nastave zadatak praktine nastave je upoznavanje specifine patologije u djejoj dobi, specifinih metoda lijeenja. Studenti takoer trebaju ovladati postupcima a dijagnosticiranje i lijeenje najzastupljenijih dentalnih trauma u djece i metodama za njihovu preveciju. U etvrtom semestru nastave studenti se trebaju upoznati sa specifinim postupcima za rad s nekooperabilnom djecom, s lijeenjem djece sa smetnjama u razvoju, metodama dijagnosticiranja i lijeenja genetski uvjetovanih i steenih defekata zuba. 1. Tekstovi s predavanja 2. krinjari I.: Endodontsko lijeenje mlijenih zuba. i Endodontsko lijeenje zuba s nezavrenim rastom korijena U:Njemiovskih Z. i sur.: Klinika endodoncija. Globus, Zagreb, 1987. 3. krinjari I.: Trauma zuba u djece. Globus, Zagreb, 1988. 4. Koch G.,Poulsen S. Pediatric dentystry a clinical approach. Munksgaard, Copenhagen, 2002. 124

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

1. Harris N.O.,Christen A.G.: Primary preventive dentistry. Appleton and Lange, Norwalk, 1991. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

x x

1,5; 3,0; 3,0; 3,5; ukupno 11 75 135/0

125

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

ORALNA KIRURGIJA Kliniki stomatoloki Temeljna 7., 8., 9. i 10.

Prof.dr.sc. Sacha Josip Bill, mr.sc. Jozo Badrov, Ivan Brakus dr.dent.med.. Nauiti studenta uiniti prvi kliniki oralnokirurki pregled, posebno s obzirom na dijagnostiku bolova, patolokih promjena i diferencijalnu dijagnostiku. Osposobiti studenta za sve tehnike lokalne anestezije u stomatologiji i oralnoj kirurgiji. Tijekom seminara na pretklinikim fantomima uvjebati tehnike vaenja zubi kako bi mogli pristupiti klinikim vjebama. Zavretkom nastave doktor primarne stomatoloke zatite mora znati uiniti i komplicirano vaenje te rijeiti sve komplikacije tijekom davanja lokalne anestezije, tijekom i nakon vaenja zuba. Zadatak nastave je da studenta pripremi za otkrivanje razliitih klinikih slika pojedinih patolokih promjena u usnoj upljini i diferencijalnoj dijagnostici. Ovladati znanjem o odontogenoj upali: etiologiji, dijagnostici i lijeenju. Poloeni ispiti prethodne godine studija Nastava zapoinje u 7. Semestru predavanjima i pretklinikim vjebama na fantomskom radnom mjestu . Prije klinikih vjebi student polae kolokvij iz podruja lokalne anestezije i vaenja zubi. Tijekom 7. i 8. semestra naglasak je na vjebama iz uzimanja anamneze, klinikog pregleda i vaenju zubi. Student mora nauiti komplicirano vaenje zuba sa separacijom zubnih korjenova i primjenu poluga. Tijekom 9. i 10. semestra svladati dijagnostiku i postupke lijeenja odontogene upale, dijagnostike cistinih promjena i benignih tumora usne upljine te dijagnostike premalignih lezija i rano otkrivanje karcinoma usne upljine. Interdisciplinarnim pristupom usvojiti znanja o mogunostima lijeenja impaktiranih i retiniranih zubi i indikacijama za pretprotetski kirurki zahvat. 1. Mie : Oralna kirurgija, Jumena 1988, Kneevi : Oralna kirurgija II, Medicinska naklada Zagreb, 2003, 2. Grupa autora : Stomatoloka dijagnostika i propedeutika, ispitno tivo, Stomatoloki fakultet Zagreb, 1996 3. Grupa autora : Odabrana poglavlja iz gerontostomatologije, Stomatoloki fakultet, Zagreb 2004 1. Peterson I sur. : Contemporary Oral and Maxillofacial Surgery, Mosby 1998, S.F. 2. Malamed : Handbook of Lcal Anaethesia, Mosby 1997, J.O: Andreasen I sur.: Textbook and Color Atlas of Tooth Impaction, Munksgard 1997 Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na

126

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula -Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

2,5; 2,5; 3,0; 3,5; ukupno 11,5 20 180/10

127

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

ORALNA MEDICINA Kliniki stomatoloki Temeljna Semestar

Prof. dr.sc. Dolores Bioina Lukenda, dr.sc. Sanja Pokupec-Gruden, Livia Cigi dr.dent.med Svrha dodiplomske nastave Oralne medicine je obrazovanje studenata za praktini rad sa bolesnicima koji boluju od neke oralne bolest izazvane sustavnim i lokalnim imbenicima, njihovom dijagnostikom, lijeenjem i prevencijom. Nastava se provodi predavanjima, vjebama, seminarima, praktinom nastavom, kolokvijim I seminarskim radovima u skladu s nastavnim programom. Teoretskom nastavom, koja prethodi radu na bolesnicima, studenti svladavaju osnove Oralne medicine i utjecaj sustavnih bolesti na oralnu sluznicu, koristei znanje steeno studijem ope medicinskih predmeta. Prije poetka praktinog dijela natave, studenti polau kolokvij. Praktina nastava se sastoji od usvajanja znanja o dijagnostikim i terapijskim postupcima kod pojedinih oralnih bolesti. Nadalje, tavu studenti uz pomo voditelja nastave, provode dijagnostike postupke kod bolesnika sa oralnim bolestima, usvajaju principe lijeenja kod razliitih bolesti sluznice usta, usvajajui razliit individualni pristup bolesniku, ovisno o stadiju oralne bolesti te opem i oralnom zdravlju. Seminarski dio obuhvaa primjenu lijekova koji se koriste u Oralnoj medicini. Ispitu studenti pristupaju nakon zavrenog turnusa, bez posebnih uvjeta za polaganje drugih stomatolokih ispita. Ispit se sastoji iz praktinog dijela na bolesniku i teoretskog dijela koji obuhvaa predvieno nastavno gradivo Oralne medicine. Poloeni ispiti prethodne godine studija Klasifikacije oralnih bolesti. Dijagnostika oralnih bolesti. Anatomske karakteristike oralne sluznice. Mikroskopska slika, funkcionalne karakteristike, fizioloki procesi oralne sluznice. Patoloke pojave oralne sluznice, mikroskopski i makroskopski. imbenici obrane usne upljine. Manifestacije krvnih bolesti na oralnoj sluznici: -poremeaji u funkciji eritrocita i hemoragike dijateze. Manifestacije krvnih bolesti na oralnoj sluznici: poremeaji u funkciji leukocita. Manifestacije kardiovaskularnih poremeaja na oralnoj sluznici. Manifestacije respiratornih bolesti na oralnoj sluznici. Manifestacije hormonalnih i metabolikih poremeaja na oralnoj sluznici. Manifestacije neurolokih poremeaja u ustima. Manifestacije psihosomatskih poremeaja na oralnoj sluznici. Manifestacije bolesti gastrointestinalnog sustava na oralnoj sluznici. Manifestacije nutricijskih poremeaja i nedostatka vitamina na oralnoj sluznici. Manifestacije renalnih bolesti na oralnoj sluznici. Nasljedne anomalije oralne sluznice. Ozljede oralne sluznice. Popratne pojave uzimanja lijekova 128

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

na oralnoj sluznici. Toksine reakcije na oralnoj sluznici. Patoloke promjene i upale usnica. Patoloke promjene sluznice i upale jezika. Patoloke promjene sluznice i upale nepca. Sindromi peenja i boli usta i poremeaji okusne osjetljivosti ustima. Bolesti lijezda slinovnica. Poremeaji sekrecije lijezda slinovnica. Oralna medicina djeje dobi. Oralna medicina u bolnikoj praksi. Oralna medicina bolesnika sa posebnim potrebama. Oralne bolesti poslijedice seksualnog kontakta. Oralna fokalna infekcija. Laboratorijska dijagnostika oralnih bolesti. Klasifikacija oralnih imunolokih poremeaja. Rekurentne aftozne ulceracije. Virusne infekcije usta izazvane DNA virusima. Virusne infekcije usta izazvane RNA virusima. Gjivine infekcije usta. Nespecifine bakterijske infekcije usta. Specifine bakterijske infekcije usta. Lichen rubber. Mukokutane bulozne bolesti. Sistemske autoimune bolesti. Oralne manifestacije imunodeficijencija. Oralne promjene kod HIV infekcije. Oralne manifestacije vaskulitisa, paraproteinemija i amiloidoze.

Preporuena literatura

1. Ceki-Arambain A. i suautori. Oralna medicina. kolska knjiga, Zagreb, 2005. Preporuena literatura: 1. Lynch i sur. Burkets Oral Medicine. Diagnosis and treatment. Lippincott-Raven 2. Langlais RP, Miller CS. Color atlas of common orsal diseases. Lippincott-Wilkins 3. Topi B. Diferencijalna dijagnoza i terapija bolesti oralnih sluznica. Stomatoloki fakultet Sveuilita u Sarajevu, Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu 4. Newman MG, Winkelhoff. Antibiotic and Antimicrobial Use in Dental Practice, Quintessence Publishing Co 5. Vuievi-Boras V. Prirunik oralne medicine. Medicinska naklada ZagrebMalamed : Handbook of Lcal Anaethesia, Mosby 1997, 6. J.O Andreasen i sur.: Textbook and Color Atlas of Tooth Impaction, Munksgard Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja 129

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Predavanja Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje

x x

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

1,0; 3,0; 3,5; 3,5; ukupno: 11 60 90/30

130

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

OROFACIJALNA GENETIKA MST706 Pretkliniki stomatoloki Temeljna 4. Semestar 7.

1,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Ilija krinjari, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Orofacijalna genetika je klinika stomatoloka disciplina koja se bavi prouavanjem normalnih i patolokih varijacija dentalnih i orofacijalnih struktura u ovjeka. U kraniofacijalnoj regiji manifestiraju se sve kromosomske abnormalnosti i 50 % svih poligeno uvjetovanih bolesti. Preko 50 % svih malformacija koje se mogu zapaziti u ovjeka lokalizirano je u kraniofacijalnoj regiji. Znanje iz orofacijalne genetike nuno je za evoluciju, dijagnosticiranje i lijeenje pacijenata s genetskim poremeajem zuba i orofacijalnih struktura. Utvrivanje genetske komponente u etiologiji bolesti nuno je za postavljanje dijagnoze, prognozu i racionalan pristup lijeenju. Stomatolog je prvi u prilici da zapaa, prepoznaje i dijagnosticira niz genetskih poremeaja orofacijalnih struktura i da ih objektivno evoluira nizom tehnika koje mu stoje na raspolaganju. Znanje iz orofacijalne genetike nuno je ne samo za dijagnosticiranje i lijeenje, nego i prevenciju genetskih poremeaja. Poloeni ispiti prethodne godine studija Povijest i znaaj orofacijalne genetike. Epidemiologija kraniofacijalnih malformacija i frekvencije genetskih bolesti u populaciji. Dismorfije kraniofacijalnih struktura (minor i major anomalije). Geni i kromosomi kao nosioci nasljea (normalne i abnormalne strukture). Metode u genetici: alaniza obitelji, populacijske studije, blizanci, kromosomi, dermatoglifi. Pregled i evaluacija kraniofacijalne regije kod kranifacijalnih dismorfija. Genetske anomalije zuba: anomalije broja, oblika, veliine i strukture zuba. Najuestaliji kromosomaski sindrom koji zahvaa oforacijalne strukture (Downov sindrom, fragilni X-sindrom, Klinefelterov Turnerov sindrom). Ektodermalne displazije: klasifikacija, dijagnosticiranje i otkrivanje heterozigota. Metaboliki poremeaji i kraniofacijalne strukture: mukupolisaharidoze, mukilipidoza, homocistinurija, Lesch-Nyhanov sindrom. Genetski poremeaji parodontnih struktura. Neurokutani sindromi i oforacijalne strukture. Rascjepi usne i nepca i sindromi s rascjepima ( rovinova sekvencija, EEC sindrom, Vander WOUDE sindrom). Genetsko savjetovanje u stomatologiji. 1. krinjari I. Genetike abnormalnosti zuba i orofacijalnih struktura. U: Zergollern Lj. (ur): Medicinska genetika I. kolska knjiga Zagreb, 1991. 2. krinjari I. Genetski inioci u etiologiji (mentalnih bolesti).U:Nikoli i sur.:Mentalni poremeaji u djece i omladine, kolska knjiga, Zagreb, 1988. 3. krinjari I.,Nikoli S.,Genetski aspekti mentalnih poremeaja. U:Nikoli S. i sur.:Mentalni poremeaji u djece i omladine II, kolska 131

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

knjiga, Zagreb, 1990. 4. krinjari I. Dermatoglifi u medicinskoj genetici. U: Zergollern Lj. (ur.): Medicinska genetika I. kolska knjiga, Zagreb, 1991. 1. Stewart R.E., Prescott G.H.: Oral facial genetics. The C.V.Mosby Company, Saint Louis, 1976. 2. Gorlin R.R., Levin L.S.: Syndromes of the head and neck. Oxford Univesity Press, Oxford, 1990. 3. Opitz Ch., Witkowski R. Pincshert F. Genetisch bedingte Fehlbindungen in orofaziokranialen Bereich, Ouintessenze, Berlin 2001. 4. Melinick M., Shields E.D., Burzynski N.J.: Clinical dysmorphology of oralfacial structures. John Wright PSG Inc, Boston, Bristol, London, 1982. 5. Jorgenson R.J.:Dentition: genetic effects. March of Dimes 6. Birth Defects Forndation : Original Article Series, Vol.19, No. 1, Alan R.Liss, Inc.,1983. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 132

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.0 15 0/0

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

ORTODONCIJA Kliniki stomatoloki Temeljna Semestar

Slavica Pejda dr.dent.med, Danijela Kalibovi, dr.dent.med., Branimira Mikeli Vitasovi dr.dent.med., Ivan Bitanga dr.dent.med, Definicija, znaenje i smisao kolegija, povijesni prikaz razvoja discipline, prenatalni i postnatalni rast i razvoj orofacijalnog sistema, geneza i etiologija ortodontskih anomalija i njihove bitne karakteristike, dijagnostika, biomehanika u ortodonciji, vrste sila i principi djelovanja, biomehaniki principi pregradnje kosti i popratnih struktura u tijeku terapije, terapija mobilnim i fiksnim napravama, terapija ekstrakcijom zubi, terapija u odnosu na dob, retencija i recidiv, timski pristup. Poloeni ispiti prethodne godine studija Ortodoncija je sastavni dio stomatoloke znanosti i prakse, koja svojim sadrajem prati prenatalni i postnatalni razvoj denticije i okolnih kraniofacijalnih struktura, razotkriva imbenike koji nepovoljno utjeu na rast i razvoj pojedinih djelova maksilofacijalnog kompleksa, izuava klinike manifestacije pojedinih ortodontskih anomalija, prati epidemioloko kretanje ortodontskih anomalija u svijetu i kod nas, obuhvaa preventivne, intercepcijske i terapijske zahvate uz pomo miofunkcijskih, mehanikih i kombiniranih naprava u cilju uspostavljanja normalne morfologije, funkcije i estetike oforacijalnog podruja potujui okvire individualnog optimuma. 1. Lapter V. i sur. Ortodontske naprave 2. Lapter V.: Ortodoncija za praktiare 3. Markovi i sur.: Ortodoncija 1. Graber T.M., Vanarsdall R.L.Jr. Orthodontics Current Principles and Techniques Mosby, 1994. 2. Lapter V. i sur.: Kraniofacijalni rast blizanaca 3. Raji i sur.: Preventivni programi u stomatologiji Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

133

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

3,0; 4,0; 3,5; ukupno 10,5 45 120/15

134

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IZBORNI PREDMET: OSNOVE MANAGEMENTA U ZDRAVSTVU MSI401 Izborni 4. 7.

Semestar

ECTS (uz odgovarajue 3,0 (ukupni broj ECTS bodova za izborne predmete) obrazloenje) Nastavnik Doc.dr.sc. Josip ulig Student e kroz program kolegija savladati osnove vjetine upravljanja (voenje tima, prezentacije, upravljanje sastankom, upravljanje vremenom, procjena uinka, odluivanje, odabir kadrova). Razumijet e osnove financijskih politika (planiranje, bilanciranje) kao i organiziranje poslovnih procesa, te strateko planiranje. Savladat e osnove uspostavljanja i upravljanje sustavom kvalitete, poslovne etike i komunikacije s javnou.

Kompetencije koje se stjeu

Preduvjeti za upis Sadraj Preporuena literatura Dopunska literatura Oblici provoenja nastave Nain provjere znanja i polaganja ispita Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula predavanja, problemski seminari 1. ulig J. Nastavni tekstovi (na web stranicama) 2. ulig J, Zovko V. Prirunik za procjenu radnog uinka, 2002.g

pismeni i usmeni ispit

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

135

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

3,0

136

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

ENDODONCIJA MS0801 Predtkliniki/kliniki stomatoloki Temeljna 4., 5. Semestar 8., 9. i 10.

4,0; 4,0; 4,0; ukupno 12,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Dr. sc. Bernard Jankovi, Prof. dr. sc. Jozo utalo, dr. stom. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Zadatak , ciljevi i planirani ishod Kolegij Endodoncija je temeljna i specijalistika disciplina u okviru stomatologije koja se bavi zubnim pulpom i periradikularnim i periapeksnim podrujem. Prouava anatomiju ,fiziologiju, mehanizme nastajanja i percepcije boli te odgovor pulpe na vanjske akutne i kronine podraaje, patologiju (simpatomatologiju pulpnih i pulpoparodontnih zbivanja) i lijeenje zubne pulpe. Prouava nadalje anatomsko morfoloke odnose u sustavu korijenskih kanala te njihove aberacije. Endodoncija takoer prouava tehnike intrakanalne instrumentacije, kao i materijale za ispun sustava endodontskih kanala kao i problematiku pulpoparodontnog kompleksa. Kolegij endodoncije obuhvaa takoer i postenododntski tretman lijeenih zubi kao i endodontsku kirurgiju. Razvijanje opih kompetencija 1. Razumijevanje i vjetine Pretklinikom izobrazbom student stjee potrebno razumijevanje o: sloenosti anatomsko - morfolokih odnosa u sustavu korijenskih kanala, endodontskom instrumentariju, tehnikama instrumentacije, materijalima za ispunjavanje korijenskih kanala, kao i tehnikama ispunjavanja kanala. Klinikom izobrazbom student stjee dostatno razumijevanje u podruju dijagnostike pulpnih, periradikularnih i periapeksnih patolokih procesa. Sposoban je uiniti i proitati tipine i specijalne rendgenske snimke te odrediti i provesti potrebne postupke lijeenja svih bolesti zubne pulpe jednokorijenskih i nekompliciranih viekorijenskih zubi. 2. Specifina znanja i vjetine Student je sposoban odreivati aktualnu duinu korijenskog kanala uz pomo razliitih elektronikih ureaja, izvoditi Step - back i Crown - down tehniku instrumentacije korijenskih kanala kao i hladnu lateralnu kondenzaciju i termoplastike tehnike u ispunjavanju sustava korijenskih kanala. Student je nadalje sposoban provesti poslijeendodontsku opskrbu endodontski lijeenog zuba kao i tretman traumom oteenih zuba i estetsko izbjeljivanje zuba. Poloeni ispiti prethodne godine studija Endodoncija kao temeljna disciplina u okviru stomatologije u okviru svojih djelatnosti obuhvaa, anatomiju, fiziologiju, patologiju i lijeenje pulpnih, periradikularnih i periapeksnih patolokih promjena. Studentu prua kako temeljna tako i suvremena znanja o mehanizmima reagiranja pulpe na akutne i kronine vanjske podraaje, specifinosti u anatomsko - morfolokom ustroju pulpnog prostora, pulpo - parodontnom kompleksu te periapeksnom podruju. Studenta upoznaje s etiologijom, simptomatologijom pulpnih bolesti, daje podjelu pulpnih i periradikularnih bolesti, s postavljanjem dijagnoze i 137

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

odreivanjem terapijskih postupaka, kao i tehnikama intrakanalne instrumentacije, materijalima za ispunjavanje i tehnikama ispunjavanja korijenski kanala. 1. Cohen S, Burns RC. Pathways of the Pulp. VIII ed., Mosby Inc. St. Louis, 2002. 2. Ingle JI, Bakland LK. Endodontics. BC Decker Inc, Hamilton, London, 2002. 3. Walton RE, Torabinejed M.Principels and practice of Endodontics; WB Saunders Co., Philadelphia, 2002. 1. Johnson WT. Color Atlas of Endodontics. WB Saunders Co. 2002. 2. Andreasen JO, Andreasen FM. Essential of traumatic injuries to the teeth; Munksgaard , Copenhagen,1990. 3. Beer R, Baumann MA, Kim S: Color Atlas of Dental Medicine; Endodontology , Thieme, New York, 2000. Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

4,0; 4,0; 4,0; ukupno 12,0 45 165/15

138

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Nastavnik Kompetencije koje se stjeu

PARODONTOLOGIJA Kliniki stomatoloki Temeljna Semestar Marija Nosi, dr dent.med.,dr.sc. Marina Ognjenovi, mr. sc, Katica Parat,

Upoznati studente s osnovama parodontologije. Upoznati studente s prevencijom i etiologijom parodontnih bolesti, te dijagnostikom i simptomatologijom. Upoznavanje s terapijskim mjerama, mogunostima i granicama parodontne terapije. Pripremiti studente za predkliniku nastavu. Pripremiti studente za praktini rad na pacijentu. Osposobiti studenta za samostalni rad na pacijentu. Student mora ovladati slijedeim vjetinama: motivacija i instrukcija pacijenta, odstranjivanje mekih i tvrdih zubnih naslaga ultrazvunim i runim instrumentima, deep scaling, root planing, funkcijsko usklaivanje, imobilizacija pokretljivih zuba, manji kirurki zahvati na parodontu. Poloeni ispiti prethodne godine studija PREDAVANJA: Anatomija parodonta, Zubni plak i kamenac, Mikrobiologija parodontne bolesti, Meudjelovanje domaina i parazita, Bolest gingive uzrokovana plakom, Modificirajui faktori, Kronini parodontitis, Agresivni parodontitis, Nekrotizirajua parodontna bolest, Parodontni apsces, Upalne promjene koje nisu uzrokovane plakom (Promjene uzrokovane specifinim bakterijama, virusima i gljivama,Promjene uzrokovane genetski i sistemskim bolestima. Traumatske lezije), Ciste i tumori parodonta, Okluzijska trauma parodonta, Epidemiologija bolesti parodonta (Metodoloki elementi. Prevalencija parodontnih bolesti,Faktori rizika za parodontitis,Parodontna infekcija i rizik za sistemsku bolest), Endodoncija i parodontologija, Parodontitis kao rizik za sistemsko zdravlje, Genetika i parodontitis, Koncepcija kemijske supragingivalne kontrole plaka, Klasifikacije parodontnih bolesti, Pregled pacijenta oboljelog od parodontne bolesti, Planiranje lijeenja, Kauzalno lijeenje, Mehanika supragingivalna kontrola plaka, Sredstva za kemijsku kontrolu plaka, Antibiotici u lijeenju parodontitisa, Neugodan zadah, Uinak parodontne terapije na mikroorganizme, Potporna parodontoloka terapija, Principi kirurgije parodonta, PRETKLINIKE VJEBE: Parodontoloki instrumentarij, Vjebe struganja i poliranja na modelu (Opi principi instrumentacije.Stabilizacija instrumenta. Uporite. Aktivacija instrumenta. Adaptacija. Angulacija. Pritisak. Kretnje i otkrivanje naslaga. Principi struganja i poliranja korijena. Definicije. Instrumenti. Univerzalne kirete, Gracey kirete, Ultrazvuni i zvuni mainski instrumenti, Supragingivalna tehnika, Subgingivalna tehnika,Instrumentacija u donjoj eljusti,Instrumentacija u gornjoj eljusti, 139

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Bruenje instrumenata). Kolokvij. SEMINARI: Tehnike kirurgije depova, Odabir kirurke tehnike, Instrumentacija korijenske povrine, kondicioniranje korijenske povrine, ivanje. Zavoj. Postoperativna njega, Ishod parodontne kirurgije, Zahvati na distalnom dijelu grebena, Kotana resektivna kirurgija, Augmentacija gingive, Prekrivanje korijena, Produljenje klinike krune, Regenerativna terapija parodonta. Uvod, Cijeljenje parodontne rane, Lijeenje furkacija, Okluzalna terapija, Ortodoncija i parodontologija KLINIKE VJEBE: Uvodne vjebe, Rad na pacijentu. Incijalna parodontoloka terapija (kauzalna), Kolokvij, (Turnus):Kompletna inicijalna parodontoloka terapija (kauzalna). Jednostavniji kirurki zahvat 1. Klinika parodontologija i dentalna implantologija, Jan Lindhe, Thorkild Karring, N Lang, prema IV engleskom izdanju, 2004 2. Carranzas Clinical Periodontology , Michael G. Newman, Fermin A. Carranza, Henry Takei, IX izdanje, 2002 3. Color Atlas of Dental Medicine: Periodontology Vol 1, Wolf et al., 3rd ed, 2005 1. Clinical Periodontology & Implant Dentistry, Jan Lindhe, Thorkild Karring IV izdanje, 2003 2. Periodontal Surgery : A Clinical Atlas, Naoshi Sato, 2000 3. Atlas of Cosmetic and Reconstructive Periodontal Surgery Misch Cohen, 2004 4. Antibiotics/Antimicrobial Use in Dental Practice, 2nd ed, Newman/Winkelhoff Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP).

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x x

x x

x 140

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Usmeni ispit Satnica i bodovanje

Praktini rad

ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

3,0; 3,5; 3,5; ukupno 10 30 120/15

141

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IZBORNI PREDMET: RADIOLOKA SNIMANJA U STOMATOLOGIJI MSI401 Kliniki 4. Semestar 8.

ECTS (uz odgovarajue 1,5 obrazloenje) Prof. dr. sc. Josip Makovi, dr. med, prof. dr. sc. Stipan Jankovi, dr.med, Nastavnik doc. dr. sc. Liana Cambj-Sapunar, dr.med, dr. sc. Tade Tadi, dr.med Vanost poznavanja radiolokih tehnika prikaza patologije usne upljine, poznavanje ureaja za radioloki prikaz patologije usne upljine, razumjevanje korisnosti pojedine tehnike za pojedinog bolesnika, vanost ispravne zatite bolesnika, te nain najboljeg prikaza pojedinih dijelova usne upljine kako bi se nepoeljni uinak zraenja smanjio na to Kompetencije manju razinu, prepoznavanje razliitih tehnika radiolokog prikazivanja koje se stjeu anatomskih struktura, odrediti najoptimalniju radioloku pretragu i snimku za prikaz tono odreenih patolokih promjena u stomatologiji ovisno o dobi bolesnika, razlikovanje normalnog od patolokog nalaza na radiogramima. Preduvjeti za Odsluan i poloen predmet anatomija. upis Sadraj predmeta ukljuuje teorijska i praktina znanja iz radiolokih ureaja i tehnika snimanja koje se koriste u stomatologiji kao to su: konvencionalne snimke zubiju gornje i donje vilice, snimke punih ustiju, Sadraj digitalne snimke, orto snimke maksilarne regije, te CT panoramiks i 3D snimke gornje i donje vilice. 1. Jankovi S i sur. Fizikalne osnove i kliniki aspekti medicinske dijagnostike, Medicinska naklada, Zagreb, 2002. 2. Jankovi S i sur. Seminari iz klinike radiologije, Sveuilite u Splitu, Preporuena Split, 2005. literatura 3. Hebrang A, Klari-ustovi R. Radiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2007. 1.Whaites E.: Essentials of dental radiography and radiology - 3rd edition Dopunska London, Churchil Livingstone, Elsevier Health Sciences, 2003. literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula Hrvatski (mogue odravanje nastave i na engleskome jeziku)

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika, -Analiza prolaznosti na ispitima, -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave, -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP). 142

kvalitete

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 5 10/10

143

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

FORENZIKA STOMATOLOGIJA MST901 Kliniki stomatoloki Temeljna 5. Semestar 9.

1,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof.dr.sc. Marija Definis-Gojanovi, dr.med. Dr. sc. Emillo Nuzzolese, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Cilj kolegija je stei temeljna znanja iz sudske medicine (spoznaje o tanatologiji, nasilnom oteenju zdravlja, identifikaciji, vjetaenju i tumaenju medicinskih injenica za potrebe pravne struke) i forenzike stomatologije (spoznaje o dentalnoj identifikaciji ljudskih ostataka i vanosti kvalitetne stomatoloke dokumentacije, izolaciji i analizi DNA iz zubnih tkiva, analizi ugriza na ljudskom tijelu, kvalificiranju ozljeda stomatognatnog sustava i kaznenoj odgovornosti stomatologa). Na kraju nastave ovog kolegija student treba biti sposoban koristiti steena znanja u samostalnom prepoznavanju znakova smrti radi utvrivanja injenice smrti, utvrivanju i opisivanju ozljeda stomatognatnog sustava na ivim osobama i mrtvom tijelu, te urednom voenju stomatoloke dokumentacije. Poloeni ispiti prethodne godine studija Osnove tanatologije (definicija smrti i pojavni oblici; prividna smrt, agonija; znakovi smrti, postmortalne promjene; orijentacijsko odreivanje vremena smrti, vanjski pregled mrtvog tijela, sudsko-medicinska obdukcija, oevid, ekshumacija) Nasilno oteenje zdravlja osnove forenzike traumatologije (mehanike ozljede, asfiktine ozljede, fizikalne ozljede, psihike ozljede; specifinosti ozljeivanja pojedinih dijelova tijela); prometni traumatizam; samoubojstvo i ubojstvo; nasilje u obitelji i iroj zajednici Osnove sudske toksikologije (openito o otrovima, uzimanje uzoraka za kemijskotoksikoloku analizu, kemijsko-toksikoloke analize; sudskotoksikoloki znaajni otrovi, intoksikacija alkoholom i drogama) Dentalna identifikacija - postupak, priprema, instrumentarij i analiza Osnove medicinske kriminalistike Identifikacija (metode; u sluajevima masovnih stradavanja) Obrasci za unos podataka o zubima i voenje dokumentacije u stomatologiji Identifikacija u stomatologiji (analiza DNA iz zubnih tkiva u identifikaciji ljudskih ostataka; nasljedne i steene promjene na zubima u identifikaciji ljudskih ostataka; odreivanje spola i rase temeljem dentalnih i kraniofacijalnih obiljeja; odreivanje dobi u trenutku smrti i odreivanje trenutka smrti dentalnim tehnikama; analiza ugriza na ljudskom tijelu i identifikacija poinitelja) Vjetak i vjetaenje prema Zakonu o kaznenom postupku Vjetaenje u stomatologiji (vjetaenje tjelesnih ozljeda s naglaskom na ozljede stomatognatnog sustava 144

Preduvjeti za upis Sadraj

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Preporuena literatura

Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Medicinska deontologija Kaznena odgovornost stomatologa 1. Zeevi D. i sur. Sudska medicina i deontologija. 4.. izd. Zagreb: Medicinska naklada, 2004.. 2. Brki H. i sur. Forenzina stomatologija. 1. izd. Zagreb: kolska knjiga, 2000. 1. Zeevi D, kavi J. Osnove sudske medicine za pravnike. Zagreb: Barbat, 1996. Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

1.5 15 15/0

145

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

MAKSILOFACIJALNA KIRURGIJA MST902 Kliniki medicinski Temeljna 5. Semestar 9.

3,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Dr. sc. Zoran galjardi, dr. med. Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Osposobiti lijenika da dijagnosticira i prui adekvatnu pomo unesreenom s maksilofacijalnom povredom, prepozna deformitete i malformacije lica, te poznaje mogunosti plastino rekonstruktivne tehnike. Prepoznati i razlikovati tumorske tvorbe, te upalne procese maksilofacijalne regije i zapoeti lijeiti do odlaska specijalisti, te znati indicirati dijagnostike pretrage. Poloeni ispiti prethodne godine studija Upoznavanje maksilofacijalne kirurgije, te kratki osvrt na stomatologiju s obzirom da su zubi sastavni dio eljusti. Kroz nastavu student upoznaje s deformitetima i malformacijama lica, te ortognatskom kirurgijom (suradnja s ortodontom). Upoznavanje s traumatologijom lica i suvremenim kirurkim tehnikama u zbrinjavanju prijeloma. Student mora svladati detaljni pregled lica i vrata te uoiti anomalije inspekcijom i palpacijom, te verificirati tumorske tvorbe glave i vrata, usne upljine, paranazalnih sinusa te lijezda slinovnica. Kroz nastavu mora svladati postavljanje radne dijagnoze te znati uputiti na dijagnostike pretrage. Poseban osvrt na dijagnostiku i terapiju konih tumora te poznavanje plastino rekonstruktivnih tehnika zbrinjavanja velikih defekata lica i vrata. 1. Maksilofacijalna kirurgija, M. Bagatin, M. Virag i sur., k. knjiga, Zagreb,1991.

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i/ili modula

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

kvalitete

146

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe x Pojedinani rad Skupni seminari x Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

3.0 15 30/0

147

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

GERONTOSTOMATOLOGIJA MST1001 Kliniki stomatoloki Temeljna 5. Semestar 10.

0,5 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Doc. dr. sc. Dolores Bioina Lukenda, Prof. dr. sc. Ante Ivankovi, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Upoznavanje fiziologije i medicinskih aspekata starenja i zdravlja starije populacije. Stjecanje znanja o gerontostomatologiji s posebnim naglaskom na funkcijski ovisnu skupinu populacije poodmakle dobi. Sposobnost pruanja stomatoloke zdravstvene zatite i njege pacijenata u starakim domovima i kuama te lijeenje somatski i mentalno hendikepiranih starijih osoba. Kroz teorijsku nastavu pruiti znanja potrebna za provoenje dijagnostikih i terapijskih postupaka kod starije populacije, uz konzultaciju pacijentovog lijenika i stomatologa drugih specijalnosti. Lijeenje institucionaliziranih i hendikepiranih pacijenata s problemima stomatognatog sustava. Pobuivanje motivacije i poduavanje o individualnoj brizi za vlastito zdravlje u suradnji s lijenicima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima. Poloeni ispiti prethodne godine studija Fiziologija starenja od molekularne razine do cijelog organizma. Medicinski aspekti starenja i zdravlje starije populacije-osnove o najeim bolestima. Upoznavanje s promjenama i bolestima tvrdih i mekih oralnih tkiva te specifinostima u pristupu, dijagnozi, planu lijeenja i njihovoj terapiji. Stjecanje saznanja o mogunostima i posebnostima oralne i maksilofacijalne kirurgije, stomatoloke protetike, oralne medicine, parodontologije, dentalne implantologije, dentalne patologije i endodoncije kod ove populacije s osvrtom na farmakoloke, psihijatrijske, somatske i psihosocijalne probleme. 1. atovi A. Odabrana poglavlja iz gerontostomatologije. Stomatoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2004. 1. Holm-Pederson P, Loe H.. Textbook of geriatric dentistry. Munksgaard, Copenhagen 1986. Hrvatski

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu 148

kvalitete

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

predmeta i /ili modula

Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP)

Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Vjebe Pojedinani rad Skupni seminari Laboratorijski rad x Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave

Multimedija i Internet Konzultacije Projekti ili terenski rad Drugi praktian rad Ostalo

x x

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

0.5 15 0/0

149

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Naziv predmeta Kod Vrsta Razina Godina

IMPLANTOLOGIJA MST1002 Kliniki stomatoloki Temeljna 5. Semestar 10.

3,0 ECTS (uz odgovarajue obrazloenje) Prof. dr. sc. Andrej Meniga, Doc. dr. sc. Tihomir Kuna, Nastavnik Kompetencije koje se stjeu Oralna implantologija relativno je nova disciplina koja se bavi nadomjestkom zubi dentalnim implantatima. Studenti se upoznaju s principima oseointegracije, kao i bioloke osnove implantata, zatim s osobitostima periimplantatne mukoze. Indikacije za implantaciju, grau i dijelove pojedinih sustava za implantaciju, protetskom opskrbom, kao i perimplantitisima te odravanjem implantata u saniranih pacijenata. Posebna je problematika postavljanje i opskrba implantata u estetskom podruju usne upljine. Poloeni ispiti prethodne godine studija Nastava se temelji na predavanjima i nastavnim filmovima. Studenta upoznati s eksperimentalnim modelom u istraivanju implantata, sa statikom i dinamikom histomorfometrijom. Nauiti studenta klinikom pregledu i radiolokoj obradi bolesnika te pripremom za usaivanje : protetsko planiranje, izradba kirurke ablone. Prikazati pojedine klinike sluajeve s uspjenom i neuspjenom implantoprotetskom rehabilitacijom. Upoznati studente sa svim lokalnim i opim kontraindikacijama za opisanu rehabilitaciju te moguim intraoperacijskim i postoperacijskim komplikacijama za lifting maksialrnig sinusa, kotani inlay i onlay. 1. G. Kneevi i sur. Osnove dentalne implantologije. kolska knjiga, Zagreb, 2002 2. CT (Dental Scan)

Preduvjeti za upis Sadraj

Preporuena literatura Dopunska literatura Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog

Hrvatski

-Analiza kvalitete nastave od strane studenata i nastavnika -Analiza prolaznosti na ispitima -Izvjea Povjerenstva za kontrolu provedbe nastave -Izvaninstitucijska evaluacija (posjet timova za kontrolu 150

kvalitete

I N T E G R I R A N I

P R E D D I P L O M S K I

D I P L O M S K I

S T U D I J :

S T O M A T O L O G I J A

Nacionalne agencije za kontrolu kvalitete, ukljuenje u TEEP) predmeta i/ili modula Oblici provoenja nastave i usvajanja znanja Predavanja x Multimedija i Internet x Vjebe Konzultacije x Pojedinani rad Projekti ili terenski rad Skupni seminari Drugi praktian rad x Laboratorijski rad x Ostalo Nain provjere znanja Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad Pismeni ispit Usmeni ispit Satnica i bodovanje ECTS koeficijent optereenja studenta Ukupan broj sati Predavanja Vjebi / Seminara Drugi naini nastave 3.0 15 15/15

x x

Seminar Istraivanje Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

151