You are on page 1of 29

1.

UVOD Ovaj se seminarski rad temelji na korpusu nalaza igala kulture polja sa arama koje potjeu s prostora sjeverne (kontinentalne) Hrvatske i koje su objavljene u doktorskoj diserta iji !. Vinski"#asparini (Vinski"#asparini 1$%&). 'om su kopusu nalaza dodani nalazi igala sa podruja !orduna( iz ostava )ia*+ui a i ,alika te iz naselja !alnik"-gri./e u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (0erki/ 1 +onjak Dizdar 2334( ,ajnari/"0andi/ 1$$2( 5alen" +etuni/ 1$64). !ao tip predmeta( igle se mogu u na/i u svim ar7eolo.kim kontekstima8 u grobovima( ostavama( naseljima i bez konteksta kao sluajni nalazi. 0rema nalazima iz grobova kulture polja sa arama dokazano je da su igle bile dio mu.ke ili enske no.nje( iako se 9unk ija pojedini7 tipova( zbog nji7ovi7 veliki7 dimenzija( moe i drugaije tumaiti. !ada se promatraju kao dio no.nje( na temelju kompleksnosti te7nike izrade sami7 igala i ukrasa na njima( kao i na temelju nji7ove brojnosti unutar odre:enog konteksta( mogu/e je zakljuivati o tome da li su pojedini tipovi no.eni kao svakodnevni predmet ili se radi o tipovima no.enim u nekim posebnim prilikama. ;edan od problema vezani7 uz tumaenje nji7ove 9unk ije jest injeni a da su se u kulturi polja sa arama pokojni i spaljivali tako da se ne danas ne moe sa sigurno./u utvrditi toan poloaj igle (igala) na tijelu pokojnika1. <a temelju ove grupe nalaza mogu/e je pratiti povezanost podruja sjeverne Hravtske( koje je ujedno i najjunije podruje rasprostiranja kulture polja sa arama (!ossa k 1$$48=)( s ostalim podrujima na kojima je ivjela kultura polja sa arama. Usporedbom tipova koji se pojavljuju na podruju sjeverne Hrvatske s tipovima s ostalog podruja rasprostiranja kulture polja sa arama moemo dobiti sliku odnosa i utje aja koji su kolali unutar razni7 grupa ove velike kulturne zajedni e. 'ijekom njezina trajanja primje/uje se da veze s odre:enim podrujima slabe( a jaaju na drugim. 'ako se npr. utje aji i komunika ija Dunavom sa vertikale sjever"jug koja je izraenija u starijoj kulturi polja sa arama i koja je vidljiva kroz utje aje iz )lovake( ,oravske( Donje >ustrije (Vinski"#asparini 1$%&8?=)( u mla:oj 9azi kulture polja sa arama orijentira vi.e prema zapadu i istonoalpskom prostoru s jedne strane te prema istoku (grupa Dalj) s druge (Vinski" #asparini 1$%&8143). 'ijekom trajanja kulture polja sa arama varira brojnost i tipolo.ka raznolikost igala na podruju sjeverne Hrvatske. Uz to( odre:eni tipovi s ovog prostora pokazuju regionalne posebnosti koji su spe i9ini upravo za ovo podruje.

Osim u iznimnim sluajevima kosturni7 ukopa( no takvi sluajevi nisu niti tipini ni esti pa se samo na temelju nji7 ne moe izvesti pravilo o nainu no.enja odre:enog tipa igle.

Osim nalaza sami7 igala( sa prostora sjeverne Hrvatske potjeu i nalazi kalupova za lijevanje isti7 ime se otvara pitanje postojanja proizvodni7 entara te opsega nji7ove djelatnosti. -maju/i na umu sve navedene aspekte prouavanja igala kulture polja sa arama treba istaknuti kako je podruje sjeverne Hrvatske vrlo nejednako istraeno. >r7eolo.ka slika ovog vremena s prostora )lavonije i )rijema je potpunija nego na prostoru zapadnog i sjevernog dijela kontinentalne Hrvatske. ) obzirom na takvo stanje istraenosti nije uvijek mogu/e donositi op/enite i sveobu7vatne zakljuke. ;ednako tako( vrlo velik broj nalaza potjee iz nesigurni7 i uni.teni7 jelina ili su na:eni kao sluajni nalazi .to( tako:er( onemogu/ava uoavanje obraza a i pravilvosti u nainu no.enja igala.

2. -#+@ ) #+>V-AO, U O5+-!U B>V+>

Slika 1: Brodski Varo (40), Podcrkavlje (22), Sarva (12), Satnica (3), Veliko Nabr e (1!), Virovitica (10), "ana(#), Si$a%&'$ica (10() (Vinski )*as+arini 1,(3: tab- .2:40, !!:22, 2!:12, 1#:3, 44:1!, 10:10, 1,:#, Perki/ 0 &o1njak 2i3dar 200.: tab- !:10()

U korpusu nalaza kulture polja sa arama sjeverne Hrvatske i prostora me:urjeja )ave( Drave i Dunava pojavljuju se tri tipa igala s glavi om u obliku avla. ) groblja u Viroviti i (iz uni.tenog groba) (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. 13813)( kao i iz vjerojatno tako:er uni.tenog groba iz )atni e (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. 168&) te iz ostava 5rodski Varo.( Veliko <abr:e i (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. 428=3( ==81?) i )ia*+ui a (0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348 tab. ?813%) potjee neukra.eni tip s malom ploastom glavi om. Drugi tip igle koji se javlja je tip s glavi om blago zaobljenom prema gore kao na igle iz ostave iz 0od rkavlja (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. ??822) i kao pojedinani nalaz iz )arva.a sa ukra.enim vratom (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. 2?812). 're/i tip je tip igle s glavi om u obliku avla i tordiranim vratom kakvu s na.eg podruja poznajemo iz ;ane kraj Dagreba (VinskiC#asparini 1$%&8 tab. 1$86). 0aralele s iglama s malom glavi om u obliku avla nalaze se na .irokom podruju od ,ediane na jugu( preko 5anata( 5ake( )rijema( )lavonije( 0otisja( zapadne ,a:arske( 0odravine do #radi./a( Donje >ustrije( ,oravske( Be.ke i )lovake (Vinski"#asparini 1$%&8=2( Vasi/ 233&8=?). !ronolo.ki se mogu opredijeliti u razdoblje od ranijeg 5rD stupnja s trajanjem do Ha>2 stupnja. )matra se da su se razvile na prijelazu 5rA u 5rD stupanj iz

&

srodni7 tipova igala kulture grobnin 7umaka s velikom ukra.enom ploasom glavi om (Vinski"#asparini 1$%&8=2). )tariji primjer i koji se mogu datirati potjeu iz istonog dijela !arpatske kotline kao npr. igla iz ostave )ajEgFmFr u 0otisju (7orizont GorrE( 5rD) (Vinski" #asparini 1$%&8=2( ,ozsoli s 1$648??)( naselja Velemszentvid u zapadnoj ,a:arskoj (HI7ovskJ 1$618 tab. ?84?"?3)( te igala iz !ostol a (Vasi/ 233&8 tab. 1?82&&) (na:ena zajedno s dubovako"utobrdskom keramikom)( iz groba = iz 0ara/ina (Vasi/ 233&8 tab. 2&4) te iz Velikog !rmara (Vasi/ 233&8 tab. 2=2) i se datiraju u 5rD stupanj( odnosno u Vasi/evu prvu 9azu ostava (Vasi/ 233&8=4). !. Vinski"#asparini iglu iz virovitike nekropole prema ostalim nalazima datira u razdoblje 5rD( kao i iglu iz )arva.a (zbog injeni e da se vjerojatno radilo o grobu koji je sadravao i bode koji se moe datirati u 5rD stupanj (Vinski"#asparini 1$%&8=2). <a podruju sjeverno od >lpa taj se tip igle moe datirati u 5rD stupanj u okviru 0ilinK kulture kao u grobovima iz La9Mrikova (<ovotnM 1$648 tab. 1?8&$6"=3$) i kasniji Ha> stupanj unutar kultura !novize( ,ilave i 5aierdor9"Velati e (Vinski"#asparini 1$%&8=2). U Ha>1 period svrstava se i velik broj igala s podruja 5ake i )rijema (igle iz groba iz @rema( iz naselja iz ;akova (na:ene zajedno s keramikom #ava grupe)( iz !lise i )taparija i 5anata (ostave Hetin i Veliko )redi.te) (Vasi/ 233&8=4( tab. 1?822=( 226( 2&3( 2&6( 22%( 2=&). 'im su iglama analogne igle iz ostava 5rodski Varo.( Veliko <abr:e koje !. Vinski"#asparini datira u Ha>1 razdoblje( odnosno svoju drugu 9azu ostava( no smatra inventarom 9aze - (Vinski" #asparini 1$%&8 %6( $3). 0rimje/eno je da se s vremenom igle s malom glavi om u obliku avla smanjuju pa su stariji primjer i duljine 14 do 23 m( dok su mla:i kra/i duljine manje od 13 m. 'ako:er( u literaturi postoje mi.ljenja o posebnoj 9unk iji( pogotovo mla:i7 tipova( ti7 igala zbog injeni e .to im vratovi nikad nisu ukra.avani (Vasi/ 233&8==). -glu istog tipa kao .to je igla iz ostave 0od rkavlje iz -- 9aze ostava prema !. Vinski" #asparini (tip avlaste igle s glavi om blago prema gore zaobljenom glavi om) nalazimo na podruju zapadne ,a:arske u ostavi Velemszentvid (HI7ovskJ 1$618 tab. =8=4( =?)( a bliska joj je i igla iz ostave Letonje u istonoj )rbiji (Vasi/ 233&8 tab. 1%8242) koja pripada -7orizontu ostava. #otovo identina paralela igli iz ;ane je igla iz naselja #omolava u )rijemu (Vasi/ 233&8 148213). Nadi se o tipu igle koji je bio .iroko rasprostranjen i dugotrajan( a prema nalazima u grobovima zakljuuje se da je bio dio no.nje. <alazi ovog tipa igle iz sjeverne Hrvatske datiraju se u 5rD stupanj te se( tako:er( smatraju djelom no.nje unutar grupe 5ari e"#re:ani (Vinski"#asparini 1$%&864( 0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348?6). =

&. -#+@ ) ,>!OVO, #+>V-AO,

Slika 2: 4a5reb (!), 6arlovac (,), Bi3ovac (12), Brodski Varo (3, 10, 3!) (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 1,:!, ,, tab- .3:3, 10, 3!, tab- (4:12)

Slika 3: Peklenica, Slavonski Brod (4), 8lok (1, 2), Bo5danovci (3) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 1,:!, (, #, ,, tab- 20:1, 2, 3, 4) ) podruja Hrvatske igle s makovom glavi om na:ene su u kontekstu ostava ili kao pojedinani nalazi. !. Vinski"#asparini i7 smatra karakteristinim za inventar - 9aze ostava i datira i7 u razdoblje 5rD( a pojavljuju se i u ostavama -- 9aze s jakom tradi ijom 5rD stupnja

kao .to su igle iz ostava iz 5rodski Varo.( 5izova i Dagreb (Vinski"#asparini 1$%&843( tab. 4&8&( 13( &?( tab. %=812( tab. 1$8?). <ji7ovo se rasprostiranje moe pratiti na tri velika geogra9ska podruja. 0rvo podruje obu7va/a istonu Gran usku( junu i jugozapadnu <jemaku( Lvi arsku( 'irol i sjevernu -taliju (Vinski"#asparini 1$%&843). 'ako iglama iz Dagreba( !arlov a( 5izov a( jednoj iz -loka i 5ogdanova a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1$8?( $( tab. %=812( tab. 2382( &) paralele u sjevernoj -taliji nalazimo u iglama tipa Granzine (Aaran ini 1$%28 t.==81&4=( 1&44( tab. =481&4?"1&?&)( dok bi igle iz )lavonskog 5roda( druga iz -loka i dvije igle iz 0ekleni e (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 2381( =( tab. 1$8%) pripadale tipu Aolombare (Aaran ini 1$%28 tab.=48 1&??"1&6%). 'a su dva tipa u -taliji rasprostranjena od padske nizine do Neggio @milie s trajanjem od srednjeg do u kasno bronano doba (Aaran ini 1$%28 &4). U gornjoj Galakoj( 5avarskoj i Lvi arskoj igle s makovim glavi ama otkrivene su u kosturnim grobovima unutar grupa ,els"Nigsee i NiO7eim te su smatrane stranim kulturnim utje ajima koji su( in9iltriraju/i se u kasnu kulturu grobni7 7umaka( utje ali na stvaranje kulture polja sa arama (Vinski"#asparini 1$%&843). Drugo podruje rasprostiranja igala s makovom glavi om obu7va/alo bi podruje Be.ke( ,oravske( )lovake( istone ,a:arske i 'ransilvanije (Vinski"#asparini 1$%&843). <ji7 ,. <ovotnM uvr.tava u tip ,alM Vieska. Nije je o tipu igala veliki7 dimenzija sa zadebljalim narebrenim vratovima i okruglim ili lagano lukoviastim ukra.enim glavi ama (<ovotnM 1$64813%( tab. 2?"&&). 're/e podruje obu7va/alo bi prostor Donje >ustrije( 'ransdanubije( me:urjeja )ave( Drave i Dunava te bi se protezao i juno od )ave do #lasin a (Vinski"#asparini 1$%&843). U zapadnoj ,a:arskoj iglama iz )lavonskog 5roda( -loka i dvijema iz 0ekleni e (Vinski" #asparini 1$%&8 tab. 2381( =( tab. 1$8%) paralelu nalazimo u igli iz )MrbogMrda (HI7ovskJ 1$618 tab. ?86%). )a podruja entarlnog 5alkana igla iz 5rezjaka (Vasi/ 233&8 tab. 1$82%%) bila bi slina igli iz -loka( dok bi igla iz ostave Ugrinov i (Vasi/ 233&8 t. 23826&) tipolo.ki odgovarala iglama iz Dagreba( !arlov a i 5izov a kao i igla iz ostave !u/i.ta u 5osni (!Fnig 233=8 tab. &84&). ;ako dobru paralelu iglama sa rova.enim vratom i tzv. P'eppi 7musterQ ukrasom na vratu iz 0ekleni e (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1$8%( 6( $) kao i iglama sa piramidalnom glavi om iz 5rodskog Varo.a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 4&8 13( &?) moemo na/i u dvije igle iz 5rezjaka (Vasi/ 233&8 tab. 218 2$6( 2$$). Da igle s prostora Hrvatske (5izova ( 0ekleni a)( kao i za srodne primjerke iz 5rezjaka i #lasin a karakteristino je da su masivne( lijevane u dva djela i ukra.avane rova.enim ukrasom na zadebljanom vratu( dok im je preteito velika glava ukra.avana

.ra9iranim narebrenjima ili bradaviastim izboinama oivienim plastinim kon entrinim krugovima. 'akav PbarokniQ nain ukra.avanja igala moe se pratiti na podruju Be.ke( ,oravske( )lovake( istone ,a:arske i 'ransilvanije. )matra se da se takav nain ukra.avanja razvio na tom podruju te da je raznim utje ajima dopro i do na.eg podruja. (Vinski"#asparini 1$%&844"4?). Da razliku od opisanog naina ukra.avanja dubokim rova.enjem i P'eppi 7musterQ ornamentom( ukra.avanje .ra9iranim trokutima kao na igli iz 5izov a smatra se auto7tonom pojavom na temelju istog motiva izvedenog na jednoj avlastoj igli i posudi iz 5eloti/a (Vinski"#asparini 1$%&843). -gla iz 5rodskog Varo.a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 4&8&) s pro9iliranim vratom i ptijim protomama neuobiajena je za tip igala s makovom glavi om. 0ro9ila ija vrata na ovaj nain karakteristina je za klobuaste igle te !. Vinski" #asparini smatra da je taj tip igle utje ao na izgled dotine igle iz 5rodskog Varo.a (Vinski" #asparini 1$%&841)( dok se ptije protome povezuju sa kultom sun a kasnog bronanog doba za koji je uobiajeno prikazivanje barski7 pti a. Lto se tie 9unk ije igala s makovim glavi ama analogije s talijanskim materijalom( kao i s materijalom s #lasin a i zapadne )rbije( upu/ivale bi na to da su takve igle bile dio enske no.nje. -ako i7 je velika ve/ina na:ena u naselju( igle iz Granzine <uovo na:ene su u kosturnom( vjerojatno enskom( grobu u paru poloene simetrino( paralelno s rukama pokojni e s vr7ovima okrenutim prema kljunoj kosti (Aaran ini 1$%281$?"1$%). -gle s #lasin a su tako:er pripadale kosturnim grobovima koji su datirani u Ha> stupanj (#lasina ---b) (Vinski"#asparini 1$%&844). -gla iz 5rezjaka (Vasi/ 233&8 br.2%%) na:ena je u paljevinskom grobu( dok su druge dvije igle iz 5rezjaka (Vasi/ 233&8 br.2$6( 2$$) na:ene u paljevinskom grobu zajedno s dvije .uplje i jednom narukvi om od i e( .est karii a( etiri nau.ni e i salta leonima (Vasi/ 233&84%). -z navedenog bi slijedilo da su igle s makovom glavi om nosile ene te da su se nosile u paru.

=. <>N@5N@<@ -#+@

Slika 4: &aslovo (Vinski7*as+arini 1,(3: t- 1,:#) ;edini primjerak narebrene igle sa podruja Hrvatske prona:en je kao pojedinani nalaz u +aslovu (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1$86). #eogra9ski najblia igla istog tipa igli iz +aslova bila bi igla iz Vajuge"0esak (Vasi/ 233&8 tab. &184&&) koja je na:ena u paljevinskom grobu zajedno sa keramikom #ava grupe. Od ostali7 djelova no.nje u grobu su na:eni ukrasi za kosu od dvostruke i e i krajeva savijeni7 u osmi e( naoalastom 9ibulom tipa )anta +u ia( 9ibulom u obliku violinskog gudala s glatkim lukom( narukvi om i perlama (Vasi/ 233&861). Ovakav korpus nalaza u grobu govori o tome da se radi o enskom grobu. -nae( ovakve se igle smatraju karakteristikom luike kulture koja se rasprostirala na podruju 0oljske( Be.ke i ,oravske tijekom rane i kasne !0R te se smatra importom na podruju istone )rbije (Vasi/ 233&861). )lina igla sa zaobljenim rebrima na:ena je u 0SnzesgKFru (HI7ovskJ 1$618 tab. ?86$) u zapadnoj ,a:arskoj( vjerojatno tako:er iz groba te se pripisuje starijem tipu narebreni7 igala (HI7ovskJ 1$6181$"23). ) podruja -talije na:ene su u paljevinskim grobovima tri narebrene igle (Aaran ini 1$%28 tab.?38233="233?) koje se (prema ostalim nalazima unutar grobova) pripisuju protovillanovskom 7orizontu 6. i %. stolje/a pr. !r. (Aaran ini 1$%282??) pa bi one pripadale mla:im narebrenim iglama iz mla:e 9aze kulture polja sa arama i starijeg eljeznog doba (Vasi/ 233&861). !. Vinski"#asparini iglu iz +aslova smatra srodnom nazubljenim iglama rasprostranjenim na prostoru jugozapadne <jemake( istone Gran uske i zapadne Lvi arske gdje su dio inventara kasne kulture grobni7 7umaka( kao i u okviru kultura !novize i ,ilave u Ha> vremenu( ne spominjuju/i nji7ovu vezu s luikom kulturom. Dnaajna je nji7ova 6

pojava tijekom 5rD vremena jer se na temelju zatvoreni7 nalaza mogu pripisati Holsteovim stranim kulturnim grupama koje su 9ormirale kulturu polja sa arama (zajedno s maevima tipa NiO7eim( iglama s makovom glavi om( narebrenim narukvi ama i rova.enim iglama s glavi om u obliku vaze) (Vinski"#asparini 1$%&8=$). U svakom sluaju( iglu iz +aslova treba datirati u kasno 5rA i rano 5rD vrijeme i zbog injeni e .to je na:ena zajedno s bikoninom iglom koja se datira u to vrijeme (Vinski" #asparini 1$%&8=$).

4. 5-!O<-B<@ -#+@ 4.1. 5-!O<-B<@ -#+@ ) !O<U)<O, #+>V-AO,

Slika !: 6alnik (!), Brodski Varo (32, 3., .1), Sotin (#), &aslovo (!), Si$a%&'$ica (112) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab1(:#, tab- 1,:!, tab- .2:32, 3., .1, 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: tab- 2a:!, Perki/ 0 &o1njak 2i3dar 200.: tab- !:112) 'ip bikonini7 igala s konusnom glavi om karakterizira oblik glavi e sa za.iljenim ili na vr7u ravno odrezanim konusom koje mogu biti ukra.ene 7orizontalno urezanim paralelnim linijama na gornjem i donjem dijelu konusa kao i na vratu. 0oznate su na ijelom podruju kontinentalne Hrvatske iz naselja na !alniku (,ajnari/"0andi/ 1$$28 tab. 2a8?) ( ostava 5rodski Varo. i )ia*+ui a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 428&2( &4( 41( 0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348 tab. ?8112)( uni.tenog paljevinskog groba iz )otina (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1%86) i kao sluajni nalaz iz +aslova (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1$8?). <a temelju velikog broja zatvoreni7 nalaza na podruju zapadne Be.ke (+aanK 7orizont ostava i starija 9aza $

kultura !novize i ,ilave)( june <jemake( Donje >ustrije (ostava Unterradl) i ,oravske (5luina"AezavK) igle s za.iljenim konusom datiraju se u vrijeme prijelaza 5rA u 5rD stupanj (Vinski"#asparini 1$%&8=$). ,ogu se pratiti i na podruju -talije na primjer ima iz 0es 7iera del #arda i +evi a (Aaran ini 1$%28 tab. 43814%?"146?)( koji su najsliniji iglama iz 5rodskog Varo.a( a koje #. +. Aaran ini svrstava u tip ,olini DellToTtello 0es 7iera stupnja (Aaran ini 1$%28223( t. 43). Besto se pojavljuju se i na prostoru zapadne ,a:arske gdje se traju tijekom ijele kuture polja sa arama do 7al.tatske kulture u ukra.enoj i neukra.enoj varijanti (HI7ovskJ 1$6182=( tab. 6). -stono od na.eg podruja paralele im se mogu na/i na prostoru )rijema( 5anata do istone )rbije (Vasi/ 233&8?2( tab. 228&24( &2$"&&2( tab. 2&8&&$"&=1( &==( &=%( &=6). -glu iz !alnika <. ,ajnari/"0andi/ povezuje s iglama tipa -lava ranog akanskog 7orizonta kakve nalazimo u )lovakoj (<ovotnM 1$648 tab. &?8%1?"%&=( tab. &%8%&4"%%1)( odnosno 7orizonta ostava !urd u ,a:arskoj te stupnja #rossmugl u istonoalpskom prostoru (,ajnari/"0andi/ 1$$28?1). Dok se igle analogne tipu -lava s podruja zapadne ,a:arske i entralnog 5alkana ne mogu interpretirati s 9unk ionalnog stajali.ta jer ve/inom potijeu iz ostava ili iz nesigurni7 jelina( vi.e od polovi e igala -lava tipa s podruja )lovake je na:ena u paljevinskim grobovima u okviru luike kulture 5rD i Ha> vremena. )koro svi ti grobovi (osim jednog u kojemu je na:ena britva) se prema ostalim nalazima tumae kao enski( a igle na:ene u arama pokazuju tragove gorenja iz ega se zakljuuje da su gorjele zajedno s odje/om pokojni e te da su bile dio enske no.nje (<ovotnM 1$64811$).

13

4.2. 5-!O<-B<@ -#+@ ) +>#><O )0+;OL'@<O, - !><@+-N><O, #+>V-AO,

Slika (: Poljanci 8 (13), *ornji Slatnik (#), Brodski Varo (33), Bonjaci (1(), Sisak (., !), Brodski Varo (30, 31, 33, 1, 2),Veliko Nabr e (1.), 6alnik (13), Si$a%&'$ica (10#, 10,) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 2!:., ! tab- 44:1., tab- 4#:13,tab- !,:#, tab- .2:30733, tab.3:1, 2, 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: t- 2b:13, Perki/ 0 &o1njak 2i3dar 200.: t- !:10!, Balen7 &et'ni/ 1,#.: tab-2:4) 5ikonine igle s lagano spljo.tenom i gusto kaneliranom glavi om omiljene su na ijelom podruju kontinentalne Hrvatske u vremenu -- 9aze ostava prema !. Vinski"#asparini( odnosno tijekom 5rD i Ha>1 vremena (Vinski"#asparini 1$%&8%=). 0rema veliini glavi e starijim tipovima se smatraju primjer i s ve/om glavi om te se datiraju u 5rD( dok se igle s manjom glavi om smatraju mla:ima i datiraju se u Ha> (5alen"+etuni/ 1$648&6). ) obzirom na nji7ovu uestalost smatraju se iglama tipinim za podruje me:urjeja )ave( Drave i Dunava (Vinski"#asparini 1$%&8%=). Osim na podruji sjeverne Hrvatske veliki broj ovog tipa igala potijee iz )rijema( 5anata i sjeverne )rbije preteno iz ostava ili kao pojedinani nalazi (Vasi/ 233&8 tab. 2?( 2%) te se zbog nji7ove brojnosti smatra da je na prostoru me:urjeja postojao proizvodni entar ovog tipa igala (Vasi/ 233&8%=). Beste su i u 'ransdanubiji (Vinski"#asparini 1$%&8%=)( dok su na podruju zapadne ,a:arske prona:ene su samo dvije 11

igle ovog tipa (HI7ovskJ 1$6&8 tab. $8 1?2( 1?&). 'ako:er( ne javljaju se esto ni unutar okvira kulturne grupe 5aierdor9( kao ni u #ornjoj >ustriji i )alzburgu (Vinski"#asparini 1$%&8%=). 5ile su rasprostranjene i u <jemakoj( >ustriji( ,oravskoj i )lovakoj (Vasi/ 233&8%=). Dbog nji7ovi7 gusto kanelirani7 glavi a !. Vinski"#asparini smatra se da razvijaju na prijelazu !#H u !0R u okviru PbaroknogQ stila ukra.avanja nakita naroito na podruju june <jemake (Vinski"#asparini 1$%&8%4).

4.&. 5-!O<-B<@ -#+@ )> D>O5+;@<O, <> VNHU 0NOG-+-N><O, #+>V-AO,

Slika #: Sisak (11), Brodski St'+nik (12), :tok7Privlaka (2.), Si$a%&'$ica (10,) (Vinski7*as+arini 1,(3: t- 1(:12, 1,:11, 2#:2., Perki/ 0 &o1njak 2i3dar 200.: tab- !:10,) U podtip bikonini7 igala mogu se uvrstiti i bikonine igle s zaobljenim i na vr7u pro9iliranom glavi om kakve s podruja sjeverne Hrvatske potijeu kao iz uni.etog groba iz 5rodskog )tupnika i kao pojedinani nalaz iz )iska (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1%812( 1$811) te iz ostava Otok"0rivlaka i )ia*+ui a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 26824( 0erki/ 1 +onjak"Dizdar 23348 tab. ?813$). ) podruja )rijema i posebno junog 5anata (Vasi/ 233&8 tab. 2$8 =6?"=$=) potijeu igle jednake iglama iz 5rodskog )tupnika( Otok"0rivlake i )ie*+ui e. )ve su na:ene u ostavama -- 7orizonta prema N. Vasi/u te on pretpostavlja postojanje lokalnog proizvodnog entra ovog tipa igle na tom podruju (Vasi/ 233&8%?). ) druge strane( !. Vinski"#asparini datira iglu iz 5rodskog )tupnika na temelju tipolo.ki7 karakteristika are u kojoj se nalazila u 5rD stupanj. -glu iz ostave Otok"0rivlaka smatra srodnom igli iz 5rodskog Varo.a te je unutar korpusa nalaza ostave( koja pripada -9azi( smatra djelom 5rD tradi ije (Vinski"#asparini 1$%&8=?( 61).

12

-gla iz )iska spe i9ina je zbog svoje masivnosti( rova.ene glavi e i tordiranog vrata te joj se ne mogu na/i paralele na susjednim podrujima te bi zbog svog PbaroknogQ ukrasa pripadala ranijem razdoblju kulture polja sa arama. !. Vinski"#asparini ju uvr.tava u tip igle s makovom glavi om 5rD stupnja (Vinski"#asparini 1$%&84=).

?. -#+@ ) !+O5UB>)'O, #+>V-AO,

Slika ,: :tok7Privlaka (42), Brodski Varo (2(a i b, 2#), Si$a%&'$ica (10!) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 2#:42, .2:2(,2#, Perki/ 0 &o1njak 2i3dar 200.: tab- !:10!, Balen7&et'ni/ 1,#.: tab- 1:3) )ve igle s klobuastom glavi om koje poznajemo s podruja me:urjeja )ave( Drave i Dunava poznate su isljuivo iz ostava. 0rema ,. <ovotnoj pripadaju tipu 0StervMsMrM sa klobuastim glavi ama i pro9iliranim vratovima (<ovotnM 1$638$$). -glama iz ostava Otok" 0rivlaka( 5rodski Varo.( )ia*+ui a i ,alika (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 268=2( 4282%(26( 0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348 tab. ?813?( 5alen"+etuni/ 1$648 tab. 18&) paralele se mogu na/i u iglama iz ostava 5ingula"Divo.( <ovi 5eaj( Limanov i i )vilo. u )rijemu (Vasi/ 233&8 tab. 168 24$"2?2)( ostave Lumata u sjevernoj 5osni (!Fnig 233=8 tab. 118&?) te u

1&

ostavama s podruja sjeverne ,a:arske kao u ostavama 0StervMsMrM i >lsEdobsza (Vasi/ 233&843) te june )lovake kao u ostavi #emerskJ ;ablone (<ovotnM 1$638 tab. 2=84??). Osim na podruju sjeverne Hrvatske( Vojvodine( )rijema( sjeverne 5osne( sjeverozapadne ,a:arske i jugozapadne )lovake( poznate su i u 'ransdanubiji i u sjeverozapadnoj Nununjskoj (0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348?6). Datiraju se u -- 9azu ostava prema !. Vinski" #asparini( odnosno !urd 7orizont prema >. ,oszoli z( no smatraju se djelom tradi ije 5rD stupnja (Vasi/ 233&843( Vinski"#asparini 1$%&861). ) druge strane ,. <ovotnM i7 datira ranije( u 7orizont ostava NimavskM )obota( odnosno 5rD stupanj (<ovotnM 1$638$$). ) obzirom da je ve/ina igala ovog tipa prona:ena u ostavama ne moe se puno re/i o nji7ovoj 9unk iji. ,alo je vjerojatno( zbog veliki7 dimenzija( da su bile dio no.nje (0erki/ 1 +onjak Dizdar 23348?6).

%. 'O0UD>)'@ -#+@ %.1. <@U!N>L@<@ 'O0UD>)'@ -#+@

Slika ,: 6alnik (1.,1,#), Brodski Varo (3,), 9artijanec ((), Podcrkavlje (20), Sotin (!,(), Virovitica (11), (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- .2:3,, tab- 2.:(, tab- !!:20, tab- 1(:!, (, tab- 10:11 , 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2 : tab- 1:1., tab- 2:1, #) %.2. U!N>L@<@ 'O0UD>)'@ -#+@

1=

Slika 10: Sisak (,, 10), &ovas(1.), Beli 9anastir (., !), Sarva(13), Poljanci 8 (12), Staro Petrovo Selo (14), 6alnik (2, 4) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 22:., !, tab- 2!:,, 10, 1371(, tab- 4#:12, 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: tab- 1:2, tab- 2:4) Ve/ina topuzasti7 igala s podruja Hrvatske su na:ene kao pojedinani nalazi (Vinski" #asparini 1$%&8 tab. 2?8 $( 13( 1&"1%( tab. 2284( ?( tab. 1%8?( %). Ostale su na:ene u naselju !alnik"-gri./e (,ajnari/"0andi/ 1$$2 8 tab. 182( 14( tab. 281( =( 6) i u ostavama -- 9aze prema !. Vinski" #asparini (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 428&$( tab. ??823( tab. =681)( dok dvije igle( iz Viroviti e i iz ,artijan a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13811( tUb. 248%)( potijeu iz grobova. <a ostalim podrujima nalazimo i7 u Be.koj( )lovakoj( ,oravskoj( >ustriji( 5avarskoj( Numunjskoj( ,a:arskoj( )rbiji i sjevernoj 5osni (Vasi/ 233&864"6?). Nijetko se pojavljuju na podruju -talije (,ajnari/"0andi/ 1$$28?3) .to bi govorilo o tome da su bile karakteristika no.nje uglavnom istonog kruga kulture pola sa arama. Ve/inom se datiraju u Ha>1 stupanj (Vasi/ 233&864). <astariji primjer i potjeu iz 5rA*D stupnja( odnosno akanske kulture( a traju do kraja baierdor9sko"velatike grupe( odnosno grupe Dagreb u sjevernoj Hrvatskoj (,ajnari/"0andi/ 1$$284$). Veliki broj igala s podruja )rbije( Numunjske i ,a:arske nije na:en u grobovima( ve/ u naseljima i ostavama (Vasi/ 233&864( <ovotnM 1$6381=2)( za razliku od topuzasti7 igala na:eni7 u )lovakoj( Be.koj i >ustriji gdje i7 je ve/ina prona:ena u grobovima zbog ega se ovaj te7nolo.ki jednostavni tip igle smatra esto no.enim tipom koji se zbog svoje popularnosti rijetko deponirao u ostave (<ovotnM 1$6381=2). Osim od bron e( neukra.ene igle mogle su biti izra:ene i od kosti (Vasi/ 233&864). 'opuzaste igle su tip te7nolo.ki jednostavno izvedeni7 igala koje mogu biti neukra.ene ili ukra.ene. Ukras se izvodi na gornjoj etvrtini igle esto u obliku motiva jelovi7 grani a ili kao ik" ak motiv ome:en 7orizontalnim linijama (,ajnari/"0andi/ 1$$2 84$). ,ogu/ je i ukras 7orizontalnim urezanim linijama ili ukras izveden tokama i rtama (Vasi/ 233&86?). <ain ukra.avanja i oblikovanje nema veliku kronolo.ku vrijednost 14

(,ajnari/"0andi/ 1$$2 84$)( ali se na temelju ukrasa mogu promatrati regionalne razlike u proizvodnji topuzasti7 igala. Dbog nji7ove rasprostranjenosti na .irokom podruju( nji7ove uestalosti kao i zbog jednostavnosti naina izrade N. Vasi/ da su se proizvodile na ijelom svom podruju rasprostiranja te da se na njima vide karakteristike pojedini7 radioni a (Vasi/ 233&86?). 'ako npr. ukras tokama je karakteristika igala proizvedeni7 na podruju ,oravske i ,a:arske (Vasi/ 233&86?). -ako je poznat vrlo veliki broj topuzasti7 igala( samo se u malom broju sluajeva moe pouzdano znati da li bile dio mu.ke ili enske no.nje. 'ako se samo za grobove iz DiviakK nad <itri ou i !apu.anKja iz )lovake moe sa sigurno./u re/i da su bili mu.ki zbog nalaza britvi u njima (<ovotnM 1$6381=1). ) druge strane( u grobovima iz Vojlovi e i !ovai e uz topuzastu iglu na:ena je keramika #ava grupe i narukvi e pa je ovdje vjerojatno rije o enskim ukopima (Vasi/ 233&864). ;ednako tako je i grob iz ,artijan a pripadao eni. U njemu je na:ena neukra.ena topuzasta igla( zdjela i par narukvi a (Vinski"#asparini 1$%&8 t.24).

%.&. 'O0UD>)'- 0N@D,@'-

Slika 11: :tok7Privlaka (lijevo), Brodski Varo (desno), (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 2#:24, tab- !3:1,) U kontekstu dviju ostava -- 9aze prema !. Vinski"#asparini (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 2682=( tab. ?&81$) na:eni su predmeti slini topuzastim iglama kojima namjena nije razja.njena na zadovoljavaju/i nain. Nije je o .upljim( na jednom kraju za.iljenim( predmetima na ijim su suprotnim krajevima probu.ene dvije rupe i koji su ukra.eni 7orizontalnim linijama ili motivom jelovi7 grani a. Velik broj primjeraka ovog predmeta potijee iz ostava 5oljani/ i 0erin #rad u 5osni (!Fnig 233=8 tab. 1684$"?&( tab. 21812)( a na:eni su i u )rijemu u ostavi 5ingula"Divo. (Vasi/ 233&8 tab. &68??6( ??$) i na 5anatu u

1?

ostavama ,arkova "#runja ( Vr.a ",ajdan i 5anatska 'opola (Vasi/ 233&8 tab. &48 ?%3" ?%&). Osim iz ostava poznato je i osam primjeraka iz groblja u 5ari ama u sjevernoj 5osni (!Fnig 233=8?%). Uz ove poznata su i dva udaljena nalaza iz ,a:arske i Numunjske (Vasi/ 233&8$1). O 9unk iji i namjeni ovog predmeta ne postoji jedinstveno mi.ljenje u literaturi. 'ako ga G. Giala tumai kao vr7 suli e( !emen zei kao .ilo( a N. Vasi/( >. ,oszoli z i !. Vinski" #asparini kao radno"uporabni predmet nepoznate namjene (!Fnig 233=8?%). 0. !Fnig ga smatra .upljom iglom( odnosno djelom no.nje obja.njavaju.njavaju/i svoj stav injeni om da i7 je velik broj na:en u grobovima. )matra da su se u .upljinu umetali umet i od organskog materijala koji su sluili kao nakit ili amulet (!Fnig 233=8?6).

6. -#+@ ) O!NU#+O, +>#><O )0+;OL'@<O, !><@+-N><O, #+>V-AO,

Slika 13:Virovitica (1.), Bonjaci (13), Pri$ac (1#, 1,), Brodski Varo (34), *ornja Vrba (1,), 6alnik (3), 9artijanec, (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 10:1., .1:1,, .2:34, 30:13, (1:1#, 1,, tab- 23:4 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: tab- 1:3) -gle s lagano spljo.tenom kaneliranom glavi om najkarakteristiniji su tip za podruje me:urjeja )ave( Drave i Dunava kasnog 5rD i Ha>1 vremena (Vinski"#asparini 1$%&8=2). -gle s velikom glavi om kao primjer i iz Viroviti e i ,artijan a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13814( 2&8=) potjeu iz grobova virovitike grupe 5rD vremena( odnosno grupe Dagreb Ha> stupnja i op/enito se smatraju starijima od primjeraka s manjom glavi om iz ostava -- 9aze prema !. Vinski"#asparini (Vinski"#asparini 1$%&8=2( tab. 4181$( 428&=( &381&( %1816( 1$).

1%

-gla iz naselja !alnik"-gri./e se( tako:er( ubraja u starije primjerke zbog veliine glavi e (,ajnari/"0andi/ 1$$28 tab. 18&). -gle iz Viroviti e i ,artijan a govore u prilog injeni i da je ovaj tip bio dio no.nje( a kako je grob iz ,artijan a sadravao u ari i britvu (Vinski" #asparini 1$%&8 tab. 2&82) moe se zakljuiti da je pripadao mu.kar u.

$. -#+@ ) #+>V-AO, U O5+-!U V>D@

Slika 14: 2alj ((), Sisak ((), "ar'5e (1#), Novi5rad na Savi (12), 6alnik (14) (Vinski7*as+arini 1,(3: tab- 1,:(, tab- 2!:(, 1#, tab- 21:12, 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: tab- 2:14) -z uni.tenog groba iz Dalja (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1$8%) potijee masivna dvodijelna igla s glavi om u obliku vaze ukra.ena rova.enjem. <ajve/i broj ovog tipa igala na:en je u sjevernoj 'irolu( 5avarskoj( gdje su u zatvorenim jelinama dobro datirane u 5rD stupanj s trajanjem do Ha> stupnja (Vinski"#asparini 1$%&841) te u sjevernoj -taliji gdje se datiraju u istovremeni 0es 7iera stupanj kasnog bronanog doba (Aaran ini 1$%481%). <a svom matinom podruju predstavljanju jedan od najstariji7 tipova rane !0R i kao i igle s makovom glavi om predstavljaju strani element u sklopu !#H (Vinski"#asparini 1$%&841) pa se njima moe vidjeti jedan 9ormativni element !0R. !ao i igla iz Dalja( i talijanski su primjer i dvodijelni i ukra.eni dubokim rova.enjem glavi e na kojoj je ilindrini narebreni produetak (Aaran ini 1$%48 tab. 4?8164?"16?1). 5lie paralele igli iz Dalja na:ene su na 5anatu u ostavama ,arkova "Urvina i 0anevo" #ornova.ka iglana (Vasi/ 233&8 tab. &?8?%=( ?%4). U ostavi Velemszentvid u zapadnoj

16

ma:arskoj na:ena je igla s glavi om )"pro9ila ije i rova.enim 7orizontalnim linijama (HI7ovskJ 1$6&8 tab. 218436) koju ;. HI7ovskJ svrstava u tip @tting te datira u 5rD i Ha> vrijeme (HI7ovskJ 1$6&8==). Ovakve igle rijetke na na.em podruju te se tumae kao importi sa sjeverozapada (Vasi/ 233&8$3). -gle iz )iska i ;aruga (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 2?8%( 16) imaju veliku neukra.enu glavi u u obliku vaze )"pro9ila ije. One se ubrajaju u mla:i 7orizont igala s glavi om u obliku vaze koje su bile rasprostranjene u itavoj srednjoj @uropi te se datiraju od srednje 9aze !0R do poetka eljeznog doba (Vasi/ 233&8$2)( odnosno u 7orizont ostava No7od")zentes (HI7ovskJ 1$6&843) i -- stupanj .leske kulture (<ovotnM 1$6381=6). Bitavo podruje istone srednje @urope ,. <ovotnM smatra sekundarnim podrujem rasprostiranja ovog tipa (<ovotnM 1$6381=6). -gle istog tipa kao i sluajni pojedinani nalazima iglala iz )iska i ;aruga na podruju zapadne ,a:arske mogu se na/i u ostavi Velemszentvid (HI7ovskJ 1$6&8 tab. 21843$( 4=%( 44$) i u )rijemu kao pojedinani nalazi iz Demuna (Vasi/ 233&8 tab. &?8?63" ?6&)( no najsliniji primjer i primjer ima iz )iska i ;aruga potijeu iz )lovake (<ovotnM 1$638 t.=&8$?%"$%3( $%$( $63( $6%). 0ojedini primjer i iz )lovake na:eni su u paljevinskim grobovima i to kao( u pravilu2( jedini metalni prilog u grobu. Od ostali7 priloga u tim su grobovima bili esti kameni brusovi karakteristini za proizvodnu predmeta od kostiju i rogovlja na kraju bronanog doba (<ovotnM 1$6381=%). -z naselja u !alnik"-gri./u potjee igla s malolm glavi om u obliku vaze (,ajnari/" 0andi/ 1$$28?2). U pogledu datiranja i podruja rasprostranjenosti( ;. HI7ovskJ i ,. <ovotnM ne rade razliku izme:u igala s velikim i malim glavi ama u obliku vaze( dok se <. ,ajnari/"0andi/ poziva na opsenu literaturu prema kojoj se igle s malom glavi om u obliku vaze smatraju mla:ima od oni7 s velikom glavi om. 'ako bi se igle s velikom glavi om datirale u stariju kulture polja sa arama( a igle s malom glavi om u mla:u 9azu kulture polja sa arama (,ajnari/"0andi/ 1$$28?2) pa bi i igla iz !alnika datirala u mla:u 9azu kulture polja sa arama. -glu iz naselja <ovigrad na )avi (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 21812) !. Vinski" #asparini datira u svoju -V 9azu ostava( odnosno Ha5 stupanj (Vinski"#asparini 1$%&8&?)( a ona je usporediva s iglama iz nekropole 'imari u -taliji (Aaran ini 1$%48 tab. 4?816?2( 16?&) koje se datiraju u protovillanova stupanj i rasprostranjene su u junoj -taliji i )i iliji (Aaran ini 1$%4846). Usporedba igle iz <ovigrada na )avi s tipom 'imari potaknula je

U grobu u DolnS !rk.kanKju uz iglu s velikom glavi om u obliku vaze stajala je jedna 9ibula (<ovotnM 1$6481=%).

1$

stavaranje teza u literaturi o vezama podruja sjeverne Hrvatske s junom -talijom i kronolo.kim vezama 0odunavlja s ranovillanova kulturom (Vinski"#asparini 1$%&8&?).

13. -#+@ ) #+>V-AO, U O5+-!U +U!OV-A@

Slika 1.: Peklenica (1!), Sisak (1(), Selci Petrijeva$ki (11), 6alnik (14, 1!), ;akovo (1#), Velika *orica (1,) (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 20:1!,tab- ,3:14, 1!, 1(, tab- 102:1,, tab- 10(:11, Balen7&et'ni/ 1,#1: tab- 4:4) -gla s glavi om u obliku lukovi e i s zadebljalim ukra.enim vratom kakva je na:ena u ostavi 0ekleni a (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 2384) datira se u - 9azu ostava prema !. Vinski" #asparini. -gle s lukoviastom glavi om i zadebljanim vratom( no drugaije urezanim ukrasom na vratu( iz naselja na !alniku (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. $&81=( 1?) datiraju se u Ha>2 stupanj( odnosno --- 9azu ostava prema !. Vinski"#asparini te su istovremene s manjim primjer ima lukoviasti7 igala bez zadebljnja na vratovima (Vinski"#asparini 1$%&81&?). 'akve lukoviaste igle potijeu iz ostave )el i 0etrijevaki i iz )iska te Vakova gdje su na:ene kao sluajni nalazi (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. $&81%( 16( tab. 13%811). !arakteristine su za teritorij 5avarske i sjeverne Lvi arske Ha>2 i Ha51 stupnja( a mogu se 23

usporediti s iglama iz naselja Velemszentvid koje HI7ovskJ svrstava u tip #raz (HI7ovskJ 1$6&81%( tab. ?8%4( %?) kao i s iglama starijeg protovillanova vremena u -taliji (Vinski" #asparini 1$%&81&?). ;edna igla s !alnika (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. $&81=) gotovo je identina igli protovillanova vramena iz 'renta (Aaran ini 1$%48 tab. =?81=1=)( dok bi se druga (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. $&81?) mogla ubrojiti u tip >la (Aaran ini 1$%48 tab. =%8 1==4"1=4?)( tako:er protovillanova vremena. +ukoviaste igle bez zadebljani7 vratova ;. HI7ovskJ svrstava u grupu jednostavni7 lukoviasti7 igala i datira kasnije u odnosu na tip #raz tj. u prvi stupanj mla:e 9aze kulture polja sa arama (HI7ovskJ 1$6&8==( tab. 21). +ukoviastim iglama iz Velike #ori e (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13281$( 5alen" +etuni/ 1$618 tab. =8=) najblia paralela se nalazi u groblju u Dobovi u grobu ? ()tarS 1$%48=1). One su dobro kronolo.ki odre:ene u grobnim jelinama unutar koji7 su na:ene. 0ripadaju kulturnoj grupi Velika #ori a i datiraju se u Ha51 vrijeme( odnosno -V 9azu ostava prema !. Vinski"#asparini (Vinski"#asparini 1$%&8 14?). 11. -#+@ ) #+>V-AO, U O5+-!U 0@B>'>

Slika .: 6r'+a$e (10), *ajina Pe/ina (13), Sotin (,), (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 100:10, 12#:13, 1(:,) -gla iz )otina (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 1%8$) s glavi om u obliku peata i vorastim zadebljanjima na vratu datira se u najraniju !0R( odnosno kasni 5rA i raniji 5rD stupanj. Ovakav tip se javlja u 7orizontima 5luina"AezavK u )lovakoj( +aanK -- u Be.koj 5rD stupnja( a traje i u ostavama Ha>1 stupnja u #radi./u (Vinski"#asparini 1$%&8=%). -glu iz !rupaa (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 133813)( prema ostalim nalazima iz uni.teni7 grobova !. Vinski"#asparini datira u Ha51 stupanj te istie povezanost oblika s nekropole !rupae s grobljem u Dobovi (Vinski"#asparini 1$%&8 14=).

21

<a predimenzioniranu iglu iz ostave #ajina pe/ina kod Drenika !. Vinski"#asparini se ne osvr/e u svojoj raspravi( no ostavu pripisuje svojoj V 9azi ostava( odnosno Ha52 i Ha5& stupnju (Vinski"#asparini 1$%&81?6).

12. )O;@<-B>N)!@ -#+@

Slika 1!: Velika *orica (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 102: #, 11., 1!, tab- 103:!, (, #) !. Vinski"#asparini izdvaja poseban tip igala sa okruglom i na vr7u lagano izduenom kaneliranom glavi om ili ukra.enom nizom valoviti7 ili W rta kakve su su na:ene u grobovima nekropole njezine -V 9aze ostava u Velikoj #ori i i koje ona naziva sojeniarskim (Vinski"#asparini 1$%&814?( tab. 13286( 14( 1?( tab.13&8?( %( 6). -gla iz groba 1*1$36 (Vinski" #asparini 1$%&8 t. 13286) na:ena je zajedno sa noem s rebrastim zadebljanjem na 7rptu i prstenastim zavr.etkom tipinog za istonoalpski prostor Ha5 vremena i .upljom sjekirom koja se datira u isti vremenski 7orizont. -gle iz groba %*1$36 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 132814( 1?) u Ha51 vrijeme smje.ta nalaz male naoalaste 9ibule( dok se igle iz dvojnog groba 1*1$11 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13&8?( %( 6) u mogu datirati u Ha51 stupanj na

22

temelju noa i polumjeseaste britve karakteristine za to razdoblje (Vinski"#asparini 1$%&814?( 14%). 0rema ;. HI7ovskom igle iz grobova 1*1$11 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13&8%( 6) i 1*1$36 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13286) pripadale bi iglama s velikom glavi om u obliku vaze (HI7ovskJ 1$6&8 tab. 22841?)( dok bi se igle iz grobova %*1$36 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 132814( 1?) i 1*1$11 (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 13&8?) ubrajale u velike lukoviaste igle kao one iz ostave NEmand (HI7ovskJ 1$6&8 tab. 1%8=22"=&=) te bi nji7ova data ija bila jednaka gorenavedenoj za dotine tipove igala. ,. <ovotnM sve sojeniarske igle tipolo.ki odre:uje kao lukoviaste igle (<ovotnM 1$638 tab. =&8 $$$"1312). <a podruju )lovake one su na:ene u sklopu luike( 0ilinK i !Kjati e kultura( a datiraju se u kraj kasnog bronanog doba (<ovotnM 1$6381=$). -pak( najblia paralela ovom tipu igala nalazi se u grobu %% ()tarS 1$%4841) u Dobovi .to je samo jedan u nizu elemenata koji svjedoe o povezanosti grupe Velika #ori a sa dobovsko"ru.kom grupom istonoalpskim prostorom od Ha5 vremena.

1&. -#+> '-0> V@+@,)D@<'V-D

Slika 1(: 6alnik (9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: t- 2:12) U naselju u !alnik"-gri./u prona:ena je igla (,ajnari/"0andi/ 1$$28 tab. 2812) koja pripada varijanti -- tipa Velemszentvid (HI7ovskJ 1$6&8 tab. %8132). Ona predstavlja jedini nalaz ovog tipa igle na podruju Hrvatske. Osim u naselju Velemszentvid( odakle potjee najve/i broj ovog tipa igle i gdje se smatra da je postojalo nji7ovo proizvodno sredi.te( rasprostranjene su i u drugim djelovima ,a:arske( ,oravskoj( Ltajerskoj( #ornjoj >ustriji i sjevernom 'irolu (,ajnari/"0andi/ 1$$28?1). #eogra9ski bliska igli iz !alnika je i igla ovog tipa iz groba $3 u Dobovi ()tarS 1$%4842). -gla iz !alnika( kao i igle iz Velemszentvida( bi

2&

se( prema HI7ovskom( datirala na poetak mla:e !0R (HI7ovskJ 1$6&821)( dok bi igla iz Dobove bila datirana kasnije zbog posude sa otvorom koja se tako:er nalazila u grobu i bila bi istovremena grupi Velika #ori a (,ajnari/"0andi/ 1$$28?2).

1=. -#+@ ) N>A-;@0+;@<O, UL-AO,

Slika 1(: 6alnik (3, 1!, ., ,), Virovitica (4) (Vinski7 *as+arini 1,(3: tab- 11:10, 9ajnari/7Pand1i/ 1,,2: t- 1:., ,, tab- 2:3, ., 1!) -gle sa ras ijepljenom u.i om su bile .iva/e igle. Dbog nji7ove 9unk ije uporabnog predmeta bile su rasprostranjene na ijelom podruju rasprostiranja !0R i u svim vremenskim 7orizontima te i7 bez popratni7 nalaza nije mogu/e blie kronolo.ki odrediti .to vrijedi i za igle na:ene u naselju na !alnik"-gri./u (,ajnari/"0andi/ 1$$28 t. 184( $( tab. 28&( 4( 1?). ;edino bi se igla iz Viroviti e mogla datirati u 5rD stupanj prema keramikim obli ima koji su bili u grobu zajedno s njom (Vinski"#asparini 1$%&8 tab. 11813).

14. 0NO-DVOD<;> -#>+> <> 0ODNUB;U );@V@N<@ HNV>')!@

2=

) obzirom na raznolikost i brojnost igala na podruju sjeverne Hrvatske( pogotovo u vrijeme -- 9aze prema !. Vinsi"#asparini( postavlja se pitanje mjesta proizvodnje ovog tipa predmeta. 'ako:er( tipovi kao .to su tip bikonine igle s lagano spljo.tenom i kaneliranom glavi om i tip s okruglom lagano sljo.tenom kaneliranom glavi om najvi.e su rasprostranjeni na podruju me:urjeja )ave( Drave i Dunava (Vinski"#asparini 1$%&8=2) te( zbog toga( predstavljaju predmet karakteristian za no.nju tog podruja pa se name/e pretpostavka o nji7ovoj lokalnoj proizvodnji (Vinski"#asparini 1$%&8=2). -zravan dokaz metalur.ke djelatnosti u bronanom dobu su nalazi kalupova za lijevanje metala i ognji.ta( naje./e u naseljima. U ar7eolo.koj se literaturi lijevanje metala dijeli na dvije razine. U prvu spada poizvodnja vredniji7 predmeta (npr. bonani7 posuda) i oruja koji su( zbog potrebne vje.tine majstora( vjerojatno bili izra:ivani samo u pojedinim spe ijaliziranim radioni ama u entrima koje je kontrolirala lokalna elita. <asuprot tome( svakodnevni su se predmeti lijevali u naseljima po potrebi. 0retpostavlja se da je svako naselje ili imalo vlastitog povremenog ljevaa (koji je ujedno i popravljao predmete) ili da su postojali putuju/i samostalni majstori"ljevai koji su i.li od naselja do naselja i lijevali bron u (Gorenba7er 1$$482%1"2%2). Ova teorija poduprta je i nalazima s podruja sjeverne Hrvatske gdje su u svakom istraivanom bronanodobnom naselju prona:eni osta i metalur.ke djelatnosti (kalupovi( jezgre( ognji.ta( troska) (Gotrenba7er 1$$48 2%1). 'akva naselja su8 !alnik"-gri./e( <ovigrad na )avi( Bakove ( +ovas( ,ikleu.ka( !riev i"Aiglana( ,artina i )v. 0etar +udbre.ki (Vrdoljak 1$$2861). -gle( kao svakodnevni uporabni predmet( spadaju u ovu drugu grupu predmeta( kao i sjekire s rupom za nasad( dlijeta i razni sitni 9unk ionalni i dekorativni predmeti (Gorenba7er 1$$48 2%1). -ako igle nalazimo u ve/ini istraivani7 naselja( jedino je naselje !alnik"-gri./e pruilo dokaz o proizvodnji igala u njemu. 'amo su( uz ostale kalupe( pona:eni i kalupi za lijevanje igala. U jednom se moglo izliti pet igala s okruglim lagano spljo.tenim i lukoviastim glavi ama (!aravani/ 2334813). ). !aravani/ smatra da je u ovom kalupu mogla biti izra:ena i igla tipa Velemszentvid kakva je na:ena i u naselju( a koju <. ,ajnari/" 0andi/ tumai kao import (!aravani/ 2334813( ,ajnari/"0andi/ 1$$28?1). Drugi prona:eni kalup (Vrdoljak 1$$2864( t.1) sauvan je samo u donjem dijelu pa ne moe znati kojm su tipovima igle lijevane u njemu pripadale.

24

Slika 1#: kal'+ i3 6alnik785ri/a (6aravani/ 200.:10)

1?. D>!+;UB>! 'ijekom trajanja kulture polja sa arama u sjevernoj Hrvatskoj doga:ale su se odre:ene promjene u no.nji njezini7 nositelja koje se mogu pratiti i na pojedinim tipovima predmeta kao .to su igle. -ako je na samom jugu podruja rasprostiranja kulture polja sa arama (!ossa k 1$$48=)( prostor sjeverne Hrvatske nije bio izvan s9ere utje aja mode i trendova koji su bili ra.ireni na ostalom prostoru kulture polja sa arama. 'ako:er( osim prostorne povezanosti( moe se pratiti i kronolo.ka povezanost tipova kulture polja sa arama s tipovima ili pojedinim tipolo.kim elementima naslje:enim iz kulture grobni7 7umaka. 'aj se kontinuitet tijekom prve 9aze prema !. Vinski C#asparini oituje u tipovima igala veliki7 dimenzija( zadebljanim( narebrenim vratovima( ukra.avanju igala dubokim rova.enjem te nji7ovom masivno./u. ) vremenom( dimenzije igala se smanjuju( ukra.avanje dubokim rova.enjem se gubi( da bi u tre/oj i etvrtoj 9azi prema !. Vinski"#asparini igle bile gra ilnije i manji7 dimenzija. 'akav se razvoj moe pratiti na primjeru veliki7 topuzasti7 igala starije kulture polja sa arama koje u mla:oj kulturi polja sa arama postaju manje( kao i na primjeru igala s glavi om u obliku vaze ija se glavi a( kao i ostatak igle( drastino smanjila do tre/e 9aze prema !. Vinski"#asparini. Osim veliine( karakteristika igala starije 9aze je i brojnost tipova u usporedbi s mla:om 9azom. 'ako se starijoj (prvoj i drugoj 9azi prema !. Vinsi"#asparini) pripisuju tipovi igala s glavi om u obliku avla( s makovom glavi om( narebrene igle( bikonine igle( s klobuastom glavi om( topuzaste igle( s okruglom glavi om i igle s velikom glavi om u obliku vaze( dok su za mla:u kulturu polja sa arama (tre/u( etvrtu i petu 9azu prema !. Vinski"#asparini) karakteristine igle s malom glavi om u obliku vaze( s glavi om u obliku

2?

lukovi e i sojeniarske igle. 'akvo smanjenje tipova( ali i broja sami7 igala( na prijelazu druge u tre/u 9azu prema !. Vinski"#asaparini izravna je posljedi a( u ar7eolo.koj literaturi jo. uvijek nedovoljno razja.njenog( smanjenja broja ostava u istom razdoblju( kako na podruju sjeverne Hrvatske( tako i na podruju 'ransdanubije. Osim smanjenja broja ostava (jer najve/i broj igala potjee upravo iz ostava)( jedan od mogu/i7 razloga smanjenja popularnosti igala na enskoj no.nji je i pojava 9ibula. -gle su tako ostale predmet karakteristian za mu.ku no.nju ('eran 1$$$8114) iz koje /e se izgubiti tijekom eljeznog doba.

+-'@N>'UN> 5alen"+etuni/ 1$61 Dubravka 5alen"+etuni/8 *robovi kasno5 bron$ano5 i starije5 1elje3no5 doba i3 okolice 6arlovca( Vjesnik ar7eolo.kog muzeja u Dagrebu W-V( Dagreb( 11"2% 5alen"+etuni/ 1$64 Dubravka 5alen"+etuni/8 :stava kasno5 bron$ano5 doba i3 9ali$ke( Vjesnik ar7eolo.kog muzeja u Dagrebu W---( Dagreb( &4"== Aaran ini 1$%4 #ian +uigi Aaran ini: 2ie Nadeln in 8talien( 0rX7istoris 7e 5ronze9unde W---( 2( ,Yn 7en( 1$%4. Gorenba7er 1$$4 )ta.o Gorenba7er8 <rade and =>c?an5e in &ate Bron3e @5e and =arlA 8ron @5e Broatia u Handel( 'aus 7 und Verke7r im bronze" und 9rY7eneisenzeitli 7e )Ydeuropa( 5erlin( 1$$4.( str.2?$"262 !aravani/ 2334

2%

)njeana !aravani/8 6ri1eva$ko +odr'$je ' kasnoC bron$anoC dob' i +roi3vodnja bron$ani? +redCeta ' sjevero3a+adnoj Dravtskoj( Aris( god. V--( br. 1*2334.( 2334.( str. 4"1& !Fnig 233= 0eter !Fnig8 S+Etbron3e3eitlic?e DortF'nde a's Bosnien 'nd der Der3e5oGina( 0rX7istoris 7e 5ronze9unde WW( 11( )tuttgart( 233=. !ossa k 1$$4 #eorg !ossa k8 9ittele'ro+a 3Gisc?en deC 13- 'nd #- "a?r?'ndert v- B?r- *eb*esc?ic?te, Stand 'nd ProbleCe der HrnFelderForsc?'n5 u 5eitrXge zur Urn9elderzeit nFrdli 7 und sYdli 7 der >lpen( 5onn( 1$$4. ,ajnari/"0andi/ 1$$2 <ives ,ajnari/"0andi/8 &jevaonica bron$ani? +redCeta ' kasnobron$anodobnoC naselj' na 6alnik' kod 6ri1evaca( Opus ula ar 7aeologi a 1?( 1$$2( 4%"%& <ovotnM 1$63 ,ariM <ovotnM8 2ie Nadeln in der SloGakei( 0rX7istoris 7e 5ronze9unde W---( ?( ,Yn 7en( 1$63. 0erki/ 1 +onjak Dizdar 2334 Domagoj 0erki/ i Daria +onjak Dizdar8 Bron$anodobna ostava Si$a%&'$ica( Opus ula ar 7aeologi a 2$( 2334( =1"11$ HI7ovskJ 1$6& ;iZi HI7ovskJ8 2ie Nadeln in Iest'n5arn 8( 0rX7istoris 7e 5ronze9unde W---( 13( ,Yn 7en( 1$61. )tarS 1$%4 Gran [ )tarS8 2obova( 5rei e( 1$%4. 'eran 1$$$

26

5iba 'eran8 @n :'tline oF t?e HrnField B'lt're Period in Slovenia( >r7eolo.ki vestnik 43( 1$$$( str. $%"14& Vasi/ 233& Nastko Vasi/8 2ie Nadeln iC 4entralbalkan (Vojvodina, Serbien, 6osovo 'nd 9akedonien)( 0rX7istoris 7e 5ronze9unde W---( 11( )tuttgart( 233&. Vinski"#asparini 1$%& !senija Vinski"#asparini8 6'lt'ra +olja sa 1araCa ' sjevernoj Drvatskoj( Dadar( 1$%&. Vrdoljak 1$$2 )njeana Vrdoljak8 Nala3i kal'+a s lokaliteta 6alnik785ri/e kao +riCjer Cetal'rke djelatnosti kasno5 bron$ano5 doba ' sjevero3a+adnoj Drvatskoj( Opus ula ar 7aeologi a 1?( 1$$2. str. %4"6%

2$