Voda Odraz Nae Svijesti

by VELIMIR GAPARI on Tra 26, 2011 17:021 Komentar

Kad razmiljamo o vodi, obino ju doivljavamo kao tekuinu koje ima posvuda oko nas i koja nam slui za pie, u kojoj se kupamo, tuiramo i peremo ruke. Svjesni smo da je neophodna za pravilno funkcioniranje svih biolokih procesa u naem organizmu, kao i injenice da svi ekosustavi ovise o njoj. esto ujemo krilaticu: Bez vode nema ivota. Njezin kemijski sastav je jednostavan H2O. Ovdje uglavnom vie-manje i zavrava na interes po pitanju vode. Zadovoljavamo se elementarnim informacijama nauenima u osnovnoj i srednjoj koli i sukladno tome ju poinjemo uzimati zdravo-za-gotovo. Za nas ona postaje tek obina voda o kojoj, naizgled, nema potrebe posebno razmiljati osim u smislu njezine eventualne nestaice i pitkosti. No, promotrimo li malo bolje samu vodu, shvatit emo da se radi o doista posebnoj i jedinstvenoj supstanci u cijelom svemiru koja je sve samo ne obina. Prenosi: novavizija.blog.hr Ta njezina neobinost oituje se prije svega u doista velikom broju anomalija koje joj se pripisuju. Do sada je zabiljeeno i utvreno 67 takvih anomalija. (popis svih anomalija vode sa popratnim objanjenjima moete pronai ovdje) Jedna od najrairenijih i najpoznatijih anomalija vode je njezino svojstvo da se kod hlaenja njezina gustoa poveava. Veini se tvari snienjem temperature volumen smanjuje. Sniavamo li temperaturu vode poevi od sobne temperature, volumen e joj se (kao i veini drugih tvari) smanjivati, ali samo do 4 C, a zatim e joj se daljnjim sniavanjem temperature volumen poveavati! Kod ove anomalije je zanimljivo spomenuti da ona nije sluajna. Kako je led iri od odgovarajue koliine vode, to znai da mu je gustoa manja, zbog ega on pliva na vodi. To se dogaa zbog strukture leda. Kad se molekule vode ugrauju u kristale leda, zauzimaju poloaje jedna u odnosu na drugu tako da se molekule povezuju vodikovim vezama na energijski najbolji nain. Zato to je vodikova veza usmjerena privlana sila, taj najbolji nain ostavlja upljine. Zbog tih je upljina gustoa leda manja od gustoe vode. Tako da, kada se na nula stupnjeva zamrzne, voda u obliku leda ima volumen koji je 9% vei nego prije poetka hlaenja. Upravo zbog toga se dogaa da cijevi u kojima se voda zamrzne pucaju. Zahvaljujui zaleivanju vode, sav biljni i ivotinjski svijet moe normalno nastaviti svoj ivot u vodi koja ostaje u tekuem stanju ispod leda. Led na taj nain postaje izolator koji sprjeava daljnje zaleivanje vode. Da nema ove anomalije, sav ivot na Zemlji jednostavno ne bi bio mogu. Osim ove anomalije, voda posjeduje jo neka zanimljiva svojstva. Miroslav Markovi u svojoj izvanrednoj i nadasve zanimljivoj knjizi pod nazivom uda i misteriji vode i vjere koju vam najsrdanije preporuam (link za download nalazi se na dnu teksta), u prilog jedinstvenosti vode kae sljedee: Vodikovi spojevi nazivaju se hidridima. Svi hidridi elemenata iste grupe periodinog sustava elemenata imaju karakteristike koje podlijeu vrlo preciznim zakonitostima. Ovo se moe rei i za hidride elemenata este grupe, kamo spa da kisik. A hidrid kisika je voda. Ostali elementi este grupe takoer grade elemente ije su molekule po sastavu identine s molekulom vode: hidrid sumpora H2S, hidrid selena H2Se, hidrid telure H2Te, hidrid polonija H2Po itd. Kod svih hidrida uoava se stroga zakonitost promjene osobina na osnovu koje bi se, recimo, mogla predvidjeti toka talita nekog od njih prije nego to se izmjeri, samo na osnovu poznavanja toke talita ostalih. U taj red jedino se ne uklapa voda. Kada bi se

voda drala tog reda, koji vai za sve ostale hidride, morala bi se smrzavati itavih 100 stupnjeva ispod nule, a kipjeti ve na 80 stupnjeva ispod nule! Na sobnoj temperaturi svaka bi kap bila vrua para. Ovo znai da na naem planetu ivot ne bi uope bio mogu kada bi se voda ponaala onako kako treba! Tu se sad ve postavlja pitanje, imamo li prava, makar i u ime znanstvenih istina, odreivati to je u prirodi normalno a to nije. Oigledno je da TVORAC nije previe mario za to kako emo mi objanjavati svijet, ve se potrudio da upravo taj svijet bude to je mogue raznovrsniji, udnovatiji i oivotvoreniji. U daljnjem tekstu on spominje jo jednu neobinost hidrostatiki paradoks, koji, pored vode, vrijedi i za druge tekuine, ali je, usprkos tome, jo uvijek neobjanjen. Radi se o sljedeem. Uzmimo da imamo tri posude ija su dna identina ali iji su oblici razliiti. Posuda A se iri od dna ka vrhu, posuda B se suava od dna ka vrhu, a posuda C na cijeloj visini ima istu irinu. Sve tri posude su nalivene vodom (ili nekom drugom tekuinom) do iste visine. U njima se, zbog razliitih oblika posuda, logino, moraju nalaziti i razliite koliine vode. Hidrostatiki paradoks se sastoji u tome to e pritisak tekuine na dna svih triju posuda biti jednak, iako bi po prirodi stvari koliina tekuine morala odreivati jainu pritiska. U sluaju hidrostatikog paradoksa, pritisak tekuine na dno posude ne ovisi o koliini tekuine nego samo i iskljuivo o razini tekuine u posudi. Pogledajmo jo neka neobina i jedinstvena svojstva vode. Od svih tekuina, samo voda ima najveu povrinsku napetost. Voda je jedina od svih supstanci na svijetu koja moe postojati u tri razliita stanja krutom, tekuem i plinovitom. Voda je najjae otapalo. Voda ima najveu gustou na 4C. Najstabilnija temperatura vode iznosi 36C. (Nije li ovo malo prevelika i preoigledna sluajnost ukoliko se sjetimo da i prirodna temperatura ljudskog tijela iznosi 36C?) Voda takoer ima sposobnost da se penje po iznimno visokim stablima, svladavajui pritisak i od nekoliko desetina atmosfera. S druge pak strane, pritisak vode u zrnu, u trenutku klijanja, moe dostii i 400 atmosfera. To je razlog zbog kojeg klica s lakoom probija asfalt. Sve ove osobine vode same po sebi dovoljno su neobine i zapanjujue da bi se vodu moglo smatrati tek obinom. Meutim, zapanjujua svojstva vode ovdje ne prestaju. 1986. godine, francuski znanstvenik Jacques Benveniste nenadano je doao do fascinantnog otrkia za vrijeme provoenja jednog eksperimenta. On je prouavao djelovanje supstanci koje izazivaju alergije (tzv. alergeni) na bijela krvna zrnca, zvana bazofili. On je ova krvna zrnca izlagao jednom anti-serumu otopljenom u vodi, koji izaziva otputanje kemijskih histamina smjetenih u granulama u njihovoj unutranjosti. Time ova krvna zrnca postaju degranulirana, to mijenja njihovu reakciju na neke kemijske boje. Na taj nain se lako moglo postii praenje postotka degranulacije zrnaca ovisno o jaini otopine, tj. o stupnju razrijeenosti antiseruma u vodi. Meutim, umjesto da se sa stupnjem razrjeenja bioloka aktivnost antiseruma (tj. degranulacija bazofila) smanjuje, kako bi ispod nekog praga sasvim prestala (to se i trebalo dokazati), dogodilo se neto zaista neobino: bioloka aktivnost se sasvim dobro osjeala i kad je otopina toliko razrijeena da se u njoj vie nije ni teoretski mogla nai nijedna molekula antiseruma. To je znailo da neto ega vie nema djeluje kao da je jo uvijek tu! Ovaj efekt jedino se mogao objasniti ako bi se vodi pripisala sposobnost PAMENJA! Tijekom eksperimenta, primjeeno je da otopina gubi svoju bioloku aktivnost ukoliko prilikom razrjeivanja nije bila protresena u trajanju od deset sekundi. To znai da e voda upamtiti prisustvo otopljene tvari ukoliko se ta tvar bolje pomijea i isto mehaniki promuka. Shvativi implikacije svog otkria, Benveniste je kontaktirao urednitvo britanskog tjednika Nature i obavijestio ih o rezultatima svog pokusa. Oni su bili skeptini po pitanju tih rezultata i traili konkretnu potvrdu istih. Benveniste je kontaktirao druge znanstvenike i zamolio ih da provedu isti pokus koji bi potvrdio njegovu hipotezu. Dvanaestero znanstvenika iz Kanade, Italije i Izraela provelo je vie puta iste eksperimente u tri razliita laboratorija u svijetu nemajui pri tom mogunost meusobnog kontakta. Dobiveni rezultati eksperimenata u svim sluajevima su se podudarali, pa u njihovu vjerodostojnost nije moglo biti sumnje! Tek nakon to su svi oni potpisali tekst koji je Benveniste poslao urednitvu tjednika Nature, ono ga je, dvije godine kasnije, 30. rujna 1988. konano i objavilo. Meutim, i tada su uinili iznimku i protivno uobiajenoj praksi dali vlastiti komentar u kojem su otvoreno izrazili nevjericu u rezultate eksperimenta koji su prikazan i u tom lanku! Otili su i korak dalje te su organizirali i reviziju pokusa. Ekipa koja je bila zaduena za provjeru Benvenistovog eksperimenta bila je sastavljena uglavnom od skeptika koji su krenuli s namjerom da obezvrijede ovo otkrie. Benveniste je p od psiholokim pritiskom i upornou lovaca na greke pogrijeio, to je ekipa odmah iskoristila i o tome obavijestila znanstvenu zajednicu. O tom sluaju moete pogledati u video prilogu iji link se takoer nalazi na dnu teksta. Benvenisteovo otkrie je podiglo veliku prainu u znanstvenim krugovima i pokuaji njegovog obezvreivanja su se u konanici pokazali neuspjenima, jer su, Benveniste sa svojim suradnicima kao i ostali znanstvenici diljem svijeta, u nekoliko navrata nakon toga, uspjeno reproduc irali rezultate pokusa koji su dokazali da voda doista ima sposobnost pamenja. Sm Benveniste, unato tome to je nakon svog otkria postao predmetom ismijavanja i to je njegova znanstvena karijera samim time zavrila, nikada nije doveo u pitanje istinit ost svojih pokusa. No, zanimljivo je spomenuti da, premda je imalo najjai odjek u javnosti, otrkie Jacquesa Benvenistea nije bilo prvo otkrie o sposobnosti vode da pamti! Dvije godine prije Benvenistea, istraiva David Reilly iz Glasgowa objavio je rezultate svog istraivanja mogunosti homeopatskog lijeenja peludne groznice. Otopinu peludi u vodi razrjeivao je do stupnja u kojem vie nije moglo biti govora o tome da se u njoj moe pronai i jedna jedina molekula peludi, no

utvreno je da on ipak smanjuje alergijske simptome! Izgleda da se Reilly i njegovi suradnici nisu previe udili dobivenim rezultatima s obzirom na to da su znali za rezultate jo jednog slinog eksperimenta koji je objavljen mnogo prije njihovog. Sam Reilly je tvrdio da je William Ernest Boyd, istraiva i ljekar koji je radio u glasgovskoj homeopatskoj bolnici, do otkria slinog Benvenisteovom doao itavih pedeset godina ranije. Meutim, oficijelna znanost je u potpunosti zanemarila ovo otkrie, bez obzira to su za njega postoj ali dokazi, pa je ono, s vremenom, palo u zaborav. Ruski znanstvenik G. . Berezovski je takoer jo jedan znanstvenik koji je 1979., dakle, devet godina prije Benvenistea, u laboratoju veterinarske akademije u Moskvi otkrio isti fenomen vode! Svi ovi pokusi se, svjesno ili nesvjesno, podudaraju sa praksom homeopatije koju je jo 1790. godine utemeljio Samuel Christian Friedrich Hahnemann. Homeopatija se temelji na principu da se slino slinim lijei te na ljudski organizam gleda kao na psiholoko-fiziku cjelinu, a pojavu bolesti shvaa kao stanje naruene ravnotee. Ono to je u homeopatiji specifino je upotreba izuzetno razblaenih lijekova, ije se mnogostruko razblaivanje provodi na slian nain na koji je Benveniste razrjeivao svoju otopinu. Homeopati smatraju da se djelovanje tako razblaenih otopina vie ne temelji na uobiajenim biokemijskim reakcijama, nego da je ono svedeno na neku vrstu informacijskog djelovanja na organizam. Drugim rijeima, lijek samo unosi informaciju koja izvri okidanje potrebnog programa za borbu protiv bolesti, a proces ozdravljenja se potom odvija potpuno prirodno. Pojava ovih otkria o fenomenima vode navela je istraivae i znanstvenike da prihvate sasvim novi pristup u prouavanju vode. Ranije je prevladavalo miljenje da je kod vode jedino vaan njezin kemijski sastav. Meutim, znanstvenici sada shvaaju da postoji neto daleko vanije od kemijskog sastava njezina struktura. Markovi o strukturi vode u svojoj knjizi kae sljedee: Veina ljudi zamilja vodu kao jednostavnu mjeavinu njezinih molekula. Meutim, kemiari odavno znaju da to nije tono. Molekule H2O meusobno su povezane u ogromne i vrlo sloene molekulske strukture nalik prostornim mreama koje se nazivaju asocijacije (ili klastri, od engleskog cluster nakupina, skupina). Voda je u stvari tekui kristal. Iako je u svijetu do sada provedeno na desetine istraivanja strukture vode, ni dan-danas ona nije potpuno razjanjenaIstina, neka od pravila kojih se voda dri prilikom graenja molekulskih struktura ve su poznata. Zna se npr. da se atomi vodika i kisika ne niu u proizvoljne lance, ve zatvaraju kut od priblino 120. Inae, ove sloene molekulske strukture nisu neto to se ne mijenja. One mogu poprimati vrlo razliite oblike. Na njih utjee temperatura, prisustvo drugih tvari u vodi, ak i mehaniki utjecaji (trenja, mijeanje, pljuskanje i padanje vode itd.) Inae, ako se u sloenim molekulskim asocijacijama vode promatraju pojedinane molekule (H2O), treba rei da one predstavljaju elektrine dipole, to znai da im se pozitivan i negativan elektrini pol ne podudaraju, ve da se nalaze na nekom meusobnom rastojanju. Pored toga, molekulske asocijacije izgraene su na bazi tzv. vodikove veze, tj. atomi vodika u molekulama vode ine ve zivnu strukturu molekulskih asocijacija. Inae, vodik je posebno interesantan kemijski element, iji se elektronski omota sastoji od samo jednog elektrona. Kad se sve ovo uzme u obzir, moe se rei da molekulske asocijacije vode predstavljaju sloene, fine i hiperosjetljive elektrodinamike strukture. Vano je shvatiti da su te strukture vrlo sloeni elektrodinamiki sustavi, podloni utjecajima elektrinih i magnetskih polja, ak i kad su intenziteti tih polja vrlo mali Moe se smatrati da je njihova sposobnost da osjeaju utjecaj magnetnih polja, posljedica, kako njihove elektrodinamike osjetljivosti, tako i njihove sloenosti. Pretpostavlja se da su upravo te molekulske asocijacije vode, ili klastri, odgovorni za njezinu sposobnost pamenja. One su jedinice za memoriju, pomou kojih voda, kao na magnetofonsku traku zapisuje sve to vidi, uje i osjea. Otkriveno je da se u svakoj stanici kojom voda pamti nalazi 440 000 informacijskih vlakana od kojih svako odgovara za svoj vid meudjelovanja s okolinom. Ovdje je vano spomenuti da, ukoliko molekulske asocijacije promatramo po njihovim molekulama, tada je njihov ivotni vijek prilino kratak, no, ukoliko se promatraju kao strukture koje molekule mogu naputati i u koje se mogu ponovo ukljuivati, te asocijacije mogu postojati tijekom dugog vremenskog perioda. Dipl. in. Ivo Koak o memoriji vode kae: Molekule vode, pored ulaenja u sloene molekularne asocijacije (cluster), mogu oscilirati u devet slobodnih pravaca. To znai da jedna jedina molekula vode moe zauzeti 9! ili jednu od 362880 binarnih informacija! S jednim tucetom molekula vode, mogue je, prema tome, dobiti broj informacija koje bi trebalo ispisati na tridesetak tisua stranica A4 formata. Danas jo nitko ne zna to predstavlja samo j edna jedina scena u igri vodene memorije. Promatrajui ivot iskljuivo sa materijalistiko-racionalno-mehanike toke gledita, u kojoj je priroda tek nepokretni objekt, sve ovo se moe initi u najmanju ruku fantastinim, nevjerojatnim, besmislenim, a u najgorem sluaju i suludim. No, ukoliko prirodu i samu Zemlju promatramo kao svjesno, ivo bie s uroenom inteligencijom, tada se namee samorazumljiv zakljuak da je i voda prirodni produetak te svijesti, a svijest sama po sebi podrazumijeva sposobnost pamenja. Uzmemo li u obzir injenicu da voda ini tri etvrtine Zemljine povrine, i da je ima posvuda, postat e nam jasno da je u doticaju sa svim stvarima i najrazliitijim podrujima. Voda upija i pamti svaki utjecaj. Ona pamti sve to se oko nje dogaa. Voda je najosjetljiviji odraz raznoraznih utjecaja koje, uslijed svoje protonosti i gibanja, prima u neprestanoj interakciji sa svojim okruenjem. A kako prima nove informacije, struktura vode se mijenja. S obzirom na vrstu informacija koju preuzme, voda se moe bitno izmijeniti, te poprimiti sasvim razliita svojstva.

Poznato je da su ljudi kroz povijest naselja podizali redovito u blizini izvora i rijeka, dakle na mjestima gdje je voda bila prirodno dostupna. U svom prirodnom stanju, rijeke i poto ci teku po planu koji odreuje teren, slobodno se prelijevajui, uborei, napredujui prema vlastitom ritmu, traei svoj vlastiti put. Takva voda se napaja energijom sunca i kamena te upija informacije o osobinama tla. Ona je bogata kisikom i puna ivota. Stoga ne udi to se prirodnoj izvorskoj vodi u raznim kulturama pripisuju ljekovita i nadnaravna svojstva. Razvojem tehnologije i industrije, niknuli su veliki gradovi koji vie ne ovise o prirodnim izvorima vode nego vodu dopremaju eljeznim vodovodnim cijevima dugakim po nekoliko tisua kilometara pod velikim pritiskom. Te cijevi joj uskrauju kisik, sunevu svjetlost i kontakt sa zemljom. Umjesto toga, voda se kree tamnim, skuenim prostorom, pritom naglo mijenjajui smjer pod pravim kutom, ime se njezina prirodna struktura naruava. Zapanjujue je kada razmislite o posljedicama koje uzrokuje izlaganje vode takvim uvjetima. Prolazei kroz vodovodnu mreu, voda prima nove informacije. Informacije o nasilju nad njom samom, o nasilju izmeu ljudi, o ljutnji, bijesu, ogorenosti, nezadovoljstvu, zavisti, stresu. Vodovod je pun mjeavine raznih vibracija, a voda ih sve prenosi tom mreom u milijune domova. K tome, u mnogim velikim gradovima, voda krui u zatvorenom krugu, gdje se, poslije proiavanja jakim kemijskim sredstvima i filtriranja, ponovo vraa u domove ljudi, sauvavi sjeanje na kemikalije kojima je bila izloena. Pritom je njezino slabljenje i osiromaenje takvo da ona za nas vie ne predstavlja okrepu, nego teret. Te injenice je jo poetkom tridesetih godina prolog stoljea bio itekako svjestan rijetko spominjani austrijski filozof i izumitelj, po zanimanju umar, odnosno umski nadzornik, Viktor Schauberger. Naime, sama priroda njegovog posla u austrijskim umama, pruala mu je pregrt prilika da neposredno promatra prirodu i njezine procese. Bio je posebno fasciniran vodom i njezinim osobinama. Svoju odluku da, za razliku od svoje brae, ne upie fakultet, obrazloio je rijeima: ak i u najranijoj mladosti moja najvea elja bila je s hvatiti Prirodu i takvim se razumijevanjem pribliiti istini, onoj istini koju nisam mogao otkriti ni u koli, niti u crkvi. injenica da nije imao visokokolsko obrazovanje bila je razlog to njegovi patenti nisu zadobivali potrebnu i zasluenu panju. Meutim, svoju popularnost u ono vrijeme mogao je zahvaliti izumu i izgradnji kanala za prijenos drvenih trupaca, to je u ono vrijeme bilo od velikog gospodarskog znaaja za Austriju. Slijedi nekoliko izvadaka iz teksta Kreimira Miaka o ivotu i radu Viktora Schaubergera koji saimaju bit njegovog djelovanja a bave se i njegovim patentima vezanim za poboljanje uvjeta kod prijenosa vode na velike udaljenosti kako bi se sauvala prirodna svojstva vode.

Schaubergerova polazna toka, nadahnuta njegovim intuitivnim uvidima i potvrena brojnim iskustvima, jest da je voda ivi entitet. To znai da ima svoju strukturu i osobine. Ona die i prolazi kroz procese umiranja i obnavljanja. Moe biti zdrava ili nezdrava. On se usredotoio da shvati kako se procesi i vota manifestiraju kroz vodu i kako te procese moemo voditi za dobrobit svih. Za znanstvenike s kojima se susretao, voda je bila inertna supstancija s nekim zanimljivim fizikalnim svojstvima. Schaubergerovo stajalite znai da se nije mogao sporazumjeti sa znanstvenicima, ak ni polovino. On je promatrao ivi svijet, oni su prouavali onaj mehaniki. Zapisao je: Da je voda doista ono to hidrolozi dre da jest kemijska inertna supstancija onda ve poodavna ne bi bilo ni vode niti ivota na ovoj Zemlji Svoje je ideje saeo rijeima: Vodu drim krvlju Zemlje. Njezin unutarnji proces, iako ne identian onome u naoj krvi, je bez sumnje vrlo slian. Taj proces daje vodi gibanje. Schauberger je s vremenom doao do dva oblika koja je smatrao kljunima za ivot spiralu i jajolike oblike, koji su su posvuda u prirodi, kad ih se jednom zapone traiti. Schauberger je vjerovao da se tehnologija jajolikog oblika i spiralno gibanje koje mu prirodno pristaje moe primijeniti i danas. Mogue ju je prilagoditi da osigura vodu visoke kakvoe i za pie i za napajanje usjeva. Schauberger je opisivao prirodnu vodu koja udahnjuje ivot, onu koja izranja iz gorskog izvora kao OPLEMENJENU VODU. Patentirao je ureaj u obliku jajeta koji vodu iz slavine pretvara u izvorsku vodu visoke kakvoe. Uz pomo materijala posude, protjecanjem i tonim temperaturnim gradijentom, voda moe ponovo upijati neophodne elemente na svom putu i vratiti svoju energiju. Schauberger je na sebi ispitivao takvu vodu i uvjerio se u njezino blagotvorno djelovanje. Prijatelji i znanci su doznali za to i zatraili da ju i sami kuaju. U nekoliko tjedana stale su kolati prie o izvanrednim oporavcima od kroninih oboljenja. Bubreni kamenci, reumatizam, malarija sve se je smanjivalo nakon to je oboljeli popio neto vode iz Schaubergerove jajolike posude. ak su opadala i oboljenja od raka. Meutim, u Austriji je zakon samo kvalificiranim lijenicima omoguavao da lijee ljude, a vlasti su za to doznale. Smatralo se da je njegova voda nelegalna te je bio primoran prekinuti istraivanje Za Viktora Schaubergera je od golemog znaenja bila injenica da voda moe nositi naboj. On odreuje da li voda otjee mirno ili nagriza obale, je li okolno tlo plodno ili jalovo i je li aa vode ukusna i osvjeavajua ili bez ukusa i bljutava. Ako je voda iscrpila svoj naboj, kao to e se dogoditi ako doe u dodir sa eljezom ili putem zagrijavanja, tada je iscrpljena. U nastojanju da se popuni privlait e energiju bilo od kuda. Viktor Schauberger vjeruje da se ba to dogaa kada voda protjee kroz eljeznu reetku ili hidroelektrinu turbinu. eljezo izvlai iz nje svaki naboj. Centrifuge turbine remete i obru njezino izvorno (planetarno) gibanje. Schauberger upuuje na udubljenja koja primjeuje na otricama hidroelektrine turbine. To udubljenje je, po njegovu miljenju, posljedica tehnikog gibanja. Onime to naziva izvorno gibanje voda zadrava kisik na raspolaganju. Tehniko gibanje sprjeava vodu da zadrava kisik i tako ga oslobaa. U tom stanju kisik nije stabilan i troi se na sve na to nailazi ukljuujui i otrice

turbine. Hidroelektrine turbine je promatrao iz drugog razloga. One naruavaju prirodni tok vode u njezinu vijuganju, kruno-spiralnoj prostornoj krivulji. One lome strukturu vode, s naslag ama progresivno zagrijavajue vode koja spiralno krui oko hladne jezgre tijela vode. Proavi kroz turbinu, voda nastoji obnoviti svoju ravnoteu i vratiti se izvornome gibanju: uvirajuem gibanju. Kako je bila iscrpila svaki naboj koji je nosila, ona se sada iznova popunjava. Privlai naboj koji se nalazi u podzemnoj vodi, ostavljajui manje za bujanje vegetacije na okolnim tlima. Sve to je potrebno da se to ispravi jest da se zaustavi unitavanje voda. Vodeni tok koji ide putem kojim eli, na temperatur i koju eli, hrani ivot oko sebe. Slino tome, aa obine destilirane vode uvlait e u sebe iz tijela osobe koja ju je ispila. Poznato je da pitka destilirana voda moe tetiti jer izvlai minerale iz tijela. Ono to se dogaa jest da onaj koji je pije, hrani pie. aa svjee izvorske vode, na drugu ruku, hrani onoga tko ju pije. Suvremeni projekti za vodene cjevovode, vjerovao je, na svoju se tetu ne obaziru na taj kljuni uvid. Ve je bio zabiljeio uspjeh u prijenosu vode koristei drvo. Drveni kana li za sputanje trupaca koje je gradio posvuda u sredinjoj Europi privukli su panju ire javnosti. Nije vidio zato se jednako naelo ne bi moglo primijeniti i kod vodovodnih cijevi. Sve dok je drvo dobre kakvoe i dobro poloeno, potrajat e dulje od eljeznih cijevi. [Kreimir Miak Viktor Schauberger i Fereydoon Batmanghelidj: Dva (ili vie) lica vode] Osim Schaubergerovog prijedloga za poboljanje kvalitete vode, postoji jo nekoliko metoda kojima se postie revitalizacija i njezino blagotvorno djelovanje na one koji ju koriste. Jedna takva metoda je i magneenje, odnosno magnetno oplemenjivanje vode. Ono se provodi na nain da se voda proputa izmeu razliitih magnetnih polova, tako da strujne linije protjecanja vode sijeku linije sile magnetnog p olja. Rezultati koji se postiu koritenjem magneene vode u tehnici, poljoprivredi i drugim oblastima su posebno dojmljivi. U svijetu je od ezdesetih godina komercijaliziran prilian broj razliitih tipova ureaja za magneenje vode. Takvi ureaji se oda vno montiraju na kotlovska i druga slina postrojenja radi sprjeavanja taloenja kamenca. Posebno znaajno otkrie je da je beton koji se dobiva koritenjem magneene vode daleko otporniji na razne atmosferske i druge utjecaje nego onaj napravljen koritenjem obine vode. U poljoprivredi, primjena magneene vode daje podjednako zauujue rezultate. Prinos suncokreta 20% je vei u odnosu na prinos koji se ostvaruje ukoliko se zalijevanje vri obinom vodom pod jednakim ostalim uvjetima. Prinos soje se poveava za 40%, paradajza za 18%, luka i cikle za 22%. Osim toga, utvreno je da takva voda poboljava kvalitetu plodova i njihovu trajnost, poveava klijavost sjemena i otpornost biljaka na bolesti i druge tetne utjecaje. Posebno su uoeni znaajni efekti primjene magneene vode u ljudskoj prehrani. Ukoliko se koristi za pie, takva voda smanjuje podlonost organizma raznim infekcijama i drugim oboljenjima a istodobno se poveava opa psiholoka i fizika aktivnost. Do dananjeg dana nije pronaen niti jedan negativan utjecaj magneene vode na ive organizme. Razlog zbog kojeg nema negativnih utjecaja je taj to magnetsko polje brie informacije sadrane u vodi te ona postaje informacijski ista. Magneenje vode se stoga namee kao ozbiljan i relativno lagan nain da se obnovi informacijski zagaena voda. Od ostalih voda koje pozitivno djeluju na ljude treba izdvojiti i piramidalnu vodu, tj. vodu koja se dobiva kao posljedica dranja iste unutar piramide. U novije vrijeme pojavila se posebna znanost koja se ba vi utjecajem geometrijskih oblika na ivu i neivu prirodu pod nazivom formologija. Osnovno polazite formologije sadrano je u tvrdnji da razliiti geometrijski oblici sami po sebi na razliit nain utjeu na ljudsku psihu, ivi svijet, pa ak i neivu pr irodu. Ovi utjecaji mogu biti pozitivni i negativni. Prema tom shvaanju, oblici graevina, predmeta i prirodnih objekata utjeu na svoju okolinu i mogu izazvati konkretne fizike, kemijske, bioloke, a kod ljudi i psiholoke efekte. Markovi kae da Do danas nije utvreno koju fiziku prirodu imaju formoloki utjecaji. Mogue je da se oni svode na poznate fizike interakcije, ali i na neko jo uvijek nepoznato fiziko polje ili zraenje neke jo neotkrivene energije. Poznato je da iva priroda osjea i one utjecaje koji se, u isto fizikom smislu, ne mogu opaati. Na bazi toga moe se zasnovati miljenje da su formoloki utjecaji informacijskog karaktera. Od svih oblika koji utjeu na okolinu, ba oblik piramide ima izuzetno povoljno djelovanje na ovjeka i ostali ivi svijet. ira javnost se upoznala sa fenomenima piramidalnog oblika nakon to je eki inenjer K. Drbal otkrio da se u piramidi sloenoj od stiropora, drveta ili nekog drugog pogodnog materijala, ileta za brijanje naotri sama od sebe. Uvjet je jedino da se ileta dri po mogunosti na jednoj treini visine piramide, mjereno od njezine osnove. Na isti se nain dobiva i piramidalna voda, koja se dri u unutranjosti piramide na nain da se sredite vode, ako je mogue, poklapa sa sreditem piramide koje se nalazi na jednoj treini njezine visine. Primjena ovakve vode, slino magneenoj, pokazala se posebno produktivnom u tretiranju razliitih poljoprivrednih kultura. Kod ljudi, piramidalna voda pomae uspostavljanju psihike ravnotee i pospjeuje eliminaciju negativnih emocionalnih stanja. Takoer poveav otpornost na stres i u znaajnoj mjeri jaa volju. Uz upotrebu piramidalne vode zabiljeeni su bolji rezultati na planu intelektualnih i fizikih aktivnosti. Jedini, uvjetno reeno, nedostatak piramidalne vode u iroj primjeni je sama priroda njezinog dobivanja, obzirom da su kune piramide dimenzijama dovoljne da se u njih smjesti tek malo vea aa vode, dok bi za poljoprivredne i ostale potrebe piramida trebala biti znatno vea. Kada govorimo o raznoraznim utjecajima na vodu, jedan od najvanijih i daleko najzanimljiviji to se strukturiranja vode tie je onaj koji nastaje kao posljedica ljudskih misli i emocija. Japanac Masaru Emoto, istraiva vode, svojom je originalnom idejom da zamrzne vodu iz razliitih izvora, te nakon toga fotografira kristale koji su se formirali, doao

do zapanjujuih i neoekivanih otkria. Kristali su se meusobno razlikovali ovisno o tome kakav je utjecaj izvren na vodu i ovisno s kojeg je mjesta uzorak vode bio uzet. Najprije je promatrao kristale vode dobivene iz slavina veine velikih gradova. Pritom je otkrio da se u vodi iz Tokijskog vodovoda nije oblikovao niti jedan jedini kristal. Meutim, voda koja je bila prikupljena sa prirodnih izvora, bilo da se radilo o izvorima, podzemnim rijekama ili ledenjacima, uvijek je stvarala pravilne, lijepo oblikovane kristale. Potaknut ovim otkriima, odluio je proiriti svoja istraivanja. Doao je na ideju da provjeri to bi se dogodilo kada bi vodi pustio glazbu. Evo kako je voda reagirala na zvuk Bachove i Mozartove glazbe:

A ovako je reagirala na zvukove heavymetala:

Emoto je zatim odluio natipkati rijei na papir i zalijepiti ih na rub posude prema unutra kako bi voda mogla proitati sadraj. Nakon to je voda bila izloena rijeima Hvala ti, formirala je sljedei kristal:

Dok je na rije Budalo! voda reagirala ovako:

Ova je formacija nastala nakon rijei Gadi mi se, ubit u te:,

A ova nakon to su joj djeca vie puta rekla Prekrasna si:

Nakon to joj je reeno Uini to!, reakcija vode bila je:

No, kada joj je predloeno: Uinimo to!, voda je odgovorila ovako:

Voda je najljepi odaziv dala na rijei: Ljubav i zahvalnost stvarajui ovaj cjeloviti i savreni kristal:

Postanemo li svjesni injenice da nae tijelo sadri prosjeno 75% vode, shvatit emo duboku povezanost i vanost ovih eksperimenata i naeg vlastitog ivota, kao i snage naih misli, rijei i emocija. Ali, ono u emu lei puna vrijednost i znaaj ovih istraivanja je da nam vodeni kristali otkrivaju koja su to prirodna naela na kojima se temelji

sveukupno stvaranje. Formiranje savrenih i predivnih kristalnih struktura jasno nam govori da su ljubav i zahvalnost, kao i sve emocije, misli i rijei koje proizlaze iz njih, dio naeg prirodnog stanja bivanja, i da su u skladu sa samim ivotom. Sluaj koji to najbolje doarava je onaj prilikom kojeg je vodi reeno Uini to, to je rezultirao udovinom i nakaznom formacijom, no kada je vodi reeno, Uinimo to, stvorila je predivan kristal. To upuuje na injenicu da sila i naredniko ponaanje nisu dio ljudske prirode, a da zajednitvo i potovanje jesu. Slino se dogodilo i koritenjem rijei Budalo. Rije budala ne postoji u prirodi, ona se prirodno ne pojavljuje u odnosima izmeu biljaka i ivotinja. To je iskljuivo tvorevina ljudskog ega koji djeluje iz straha i ideje o odvojenosti od sveg ivota. I svaki put kada djelujemo iz svijesti ega, osjeamo nesklad u svom tijelu. Vodu ne moemo prevariti. Ona je savreni pokazatelj nae usklaenosti ili neusklaenosti sa prirodnim naelima ivota. Grube i osorne rijei kojima se sluimo u svojoj svakodnevnoj komunikaciji s drugim ljudima pokazuju koliko smo se u sutini odvojili od svog prirodnog bia. Pokazuju koliko smo duboko zagrezli u vlastitoj sebinosti i uskogrudnosti. Rezultat takve otuenosti od prirode je da mentalno i duhovno zagaujemo vodu svog vlastitog tijela, kao i vodu drugih ljudi. Sigurno ste primijetili da nam se u situacijama ekstremne ljutnje ili srdbe poinje initi kao da emo zakuhati, a u nekim se situacijama poinjemo i tresti! Ne kae se bez razloga da kipimo od bijesa. Nita od toga nije sluajno. Voda naeg tijela u takvim situacijama doista kipi i postaje toksina za na organi zam. Kada pak djelujemo iz ljubavi, iz svijesti jedinstva i povezanosti, i kada smo proeti dubokim i iskrenim osjeajem zahvalnosti na ivotu, nae tijelo je u savrenoj ravnotei a naa voda vraa svoju izvornu strukturu. U stanju ljubavi i zahvalnosti, na imunoloki sustav postaje neprobojan. Emoto je proveo zanimljive pokuse koji to potvruju. Izloio je dvije vrste vode djelovanju elektromagnetskog zraenja. U jednoj posudi je bila destilirana voda, a u drugoj voda izloena rijeima Ljubav i zahvalnost. Ta dva uzorka vode postavio je uz televizor, mobitel, kompjuter, pa ak i zagrijao u mikrovalnoj penici. Gornje slike pokazuju uzorke destilirane vode nakon izlaganja zraenju, a donje uzorke vode koji su bili pod utjecajem Ljubavi i zahvalnosti.

Kada je na televiziji emitirana kvalitetna emisija o tajnama ivota, utjecaj na vodu je bio sljedei:

Ovo jasno pokazuje da se negativni utjecaji zraenja ponitavaju ukoliko je sadraj koji se prenosi pozitivan. Naravno, treba rei da Emoto nije jedini ovjek koji je izvodio eksperimente s utjecajem rijei i emocija na vodu. Dr. Konstantin Korotkov , biofiziar i profesor fizike na dravnom tehnikom fakultetu u St. Petersburgu, provodio je brojne pokuse povezane s utjecajem magnetskih polja, elektrinih polja, ljudske prisutnosti i ljudskih emocija na vodu. On je utvrdio da emocije, bilo pozitivne ili negativne, od svih utjecaja imaju najjae djelovanje. Grupa ljudi je prema vodi koja se nalazila u posudi ispred njih odailjala samo pozitivne emocije: ljubavi, njenosti, panje Posudu su zatim zamijenili a ljudi su opet prema vodi odailjali emocije, ali ovaj puta suprotne: strah, agresiju, mrnju Nakon toga su proveli mjerenja uzoraka kako bi utvrdili eventualne promjene vode i njezine orijentacije. Rezultati su pokazali da ljubav poveava usmjerenost vode i stabilizira ju, dok ju agresija drastino umanjuje. (Zanimljiv intervju sa Konstantinom Korotkovom koji je dao za Conscious Media Network moete pogledati na dnu teksta). Ovi pokusi potvruju da je voda zapravo odraz nae vlastite svijesti. Razlog zbog kojeg je voda u mogunosti odraavati ta stanja svijesti lei u injenici da se sve stvoreno nalazi u stanju vibracije. Sve stvoreno ima vlastitu frekvenciju. S obzirom na injenicu da je sve u stanju vibracije, sve to postoji samim time stvara zvuk. Stoga proizlazi da je sve ono to nazivamo stvarnou, rezultat meudjelovanja svjetlosnih, zvunih, elektromagnetskih i ostalih valova. Razni oblici ivota, od bakterija do ljudi, primaju razne vibracije u njima svojstveno odreenom frekvencijskom rasponu. Ljudsko uho tako moe uti frekvencije od 15 Hz do 20.000 Hz. Voda, koja je iznimno osjetljiva na vanjske utjecaje, u stanju je primiti puni frekvencijski spektar koji se javlja u prirodi i odraziti ga. Zanimljivo je da je u svim svjetskim religijama, od kranstva, judaizma i islama, uvrijeen obiaj blagoslivljanja hrane ili posveivanja hrane i vode u vrijeme velikih blagdana prilikom ega se nad hranom izgovaraju molitve. Pripadnici razliitih vjeroispovijesti koji naizgled nemaju dodirnih toaka, stoljeima provode istu praksu. Kako to? Odgovor se krije u prirodi molitve. Molitva, jednako kao i meditacija, ako je iskrena, nije tek puki ritual, nego proces koji nas povezuje s naim unutranjim biem, s naom sutinom, i kao takva ona predstavlja ulazak u izmijenjeno stanje svijesti. Otkriveno je da frekvencija molitvi svih vjeroispovjesti, na svim jezicima, iznosi 8 Herza, to odgovara elektromangetskoj frekvenciji Zemlje poznatijoj kao Schumanova rezonanca. Schumanova rezonanca se jo naziva i sranim otkucajem Zemlje sa kojim se usklauju sva iva bia, i sve stanice svih ivih organizama ju koriste kao referentni sustav. Upravo je to razlog zbog kojeg molitva izgovorena s ljubavlju, u vodi, koja je osnovni sastojak svake hrane, formira harmoninu strukturu. Zato je od velike vanosti sjedati za stol uvijek dobrog raspoloenja i s osjeajem zahvalnosti, te svakom prilikom blagosloviti hranu, a ni u kom sluaju pristupati s izrazito negativnim emocijama ili loeg raspoloenja jer e se to negativno odraziti na nae ukupno psiho -fiziko zdravlje.

Konstantin Korotkov i Vjeeslav Zvonikov proveli su istraivanja vezana za djelovanje na vodu sa razliitih udaljenosti i doli do zakljuka da se na vodu moe utjecati jednako s udaljenosti od metra, kilometra ili deset tisua kilometara. Ruski znanstvenik Aleksandar ievski tridesetih je godina dvadesetog stoljea otkrio zapanjujuu pojavu. Dok je prouavao koloniju bakterija, primijetio je da ti mirni mikroorganizmi koji se sastoje otprilike od 97 -98% vode, s vremena na vrijeme pokazuju neobinu aktivnost. Uskoro je otkrio da se ta aktivnost pojavljuje istodobno sa poveanom aktivnou Sunca. Uzmemo li u obzir injenicu da je sunevoj svjetlosti potrebno otprilike osam minuta da stigne do Zemlje, postavlja se pitanje kako su bakterije trenutano osjetile tu aktivnost? David Sereda, nuklearni znanstvenik, osvrnuo se na otkrie ievskog gostujui na amerikoj radio emisiji Coast to Coast AM, te naglasio vanost vodika kao sredstva za komunikaciju sa drugim zvjezdanim sistemima, s obzirom na injenicu da se Sunce, zbog kojeg je dolo do trenutane pojave aktivnosti bakterija, sastoji najveim dijelom od vodika, s dodatkom helija i kisika. Njegova je pretpostavka da bi se putem vodika moglo komunicirati s galaksijom Andromede (ili bilo kojim mjestom u Svemiru) trenutano, za razliku od sadanje metode koja koristi radio valove, kojom bi se komunikacija ostvarila tek za 2.2 milijuna godina. Miroslav Markovi se u svojoj knjizi takoer dotaknuo ove mogunosti govorei o anomalijama vode: Vodik koji ulazi u sastav vode, doista je najobiniji kemijski element po atomskoj strukturi (jezgra mu se sastoji od samo jednog protona, a elektronski omota ini jedan jedini elektron.) Meutim, vodik je istovremeno i najneobiniji kemijski element. On je osnova grae itavog Svemira u njemu ima uvjerljivo najvie vodika. Zraenje koje odailje vodik ima valnu duljinu od 21 cm to je istovremeno i tzv. svjetska konstanta zraenja zajednika za cijeli Svemir. Neki se nadaju da bi ova valna duljina zraenja morala biti poznata svakoj eventualnoj inteligenciji, ma gdje bila u Svemiru, pa bi mogla posluiti kao osnova komunikacije sa vanzemaljskim razumom. Sereda je, prouavajui ovaj fenomen, krenuo stopama Masarua Emotoa i odluio izloiti vodu zvuku Sunca (zvuk koji je dobiven prevoenjem elektromagnetskog zraenja u audio zapis), nakon ega je zamrznuo vodu i fotogr afirao kristale. Dobio je ovu doista velianstvenu strukturu:

Kada je ovako strukturirana voda snimljena posebnom kamerom koju je izumio Konstantin Korotkov a koja je u stanju snimati aure ivih bia i objekata, pokazalo se da je energetski nivo ove vode nekoliko tisua puta vei u odnosu na vodu iz vodovoda. Ovo u konanosti i konkretno potvruje i objanjava blagotvorne efekte koje prakticiranje solarne joge ima na psihofiziko stanje ovjeka. Pored svih ovih zapanjujuih otkria, nedavno je otkriveno da su u samoj vodi zapisani zakoni stvaranja, zakoni koji se nalaze u osnovi svega stvorenoga na svijetu i iji nacrt slijede svi ivotni oblici.U trinaestom stoljeu, talijanski matematiar Leonardo od Pise, poznatiji kao Fibonacci (to je skraenica od filio de Bonacci, odnosno, sin

Bonaccija) otkrio je zlatni rez (ili zlatni presjek), odnosno beskonani niz brojeva, gdje je, nakon dvije poetne vrijedosti 1 i 1, svaki sljedei broj zbroj dva prethodna: tako e 1+2 dati 3, 2+3 dat e 5, 3+5 dat e 8, 5+8 dat e 13 itd. Prvi Fibonaccijevi brojevi u nizu su: 0, 1, 1, 2, 3, 5, 8, 13, 21, 34, 55, 89, 144, 233, 377, 610, 987, 1597, 2584, 4181, 6765, 10946, 17711, 28657, 46368, 75025, 121393, 196418, 317811

Uzmemo li jedan dio Fibonaccijevog niza, 2, 3, 5, 8, te podijelimo li svaki slijedei broj s njemu prethodnim, dobit emo uvijek broj priblian broju 1,618 (3/2=1,5; 5/3=1,66; 8/5=1,6). Jednako tako, ukoliko prethodni broj podijelimo sa njemu sljedeim veim, dobit emo broj priblian broju 0,618. Broj 1,618 je broj fi. Odnosi mjera kod biljaka, ivotinja i ljudi sa zapanjujuom preciznou se pribliavaju broju fi. Izmjerimo li, primjerice, ovjeju duinu od vrha glave do poda, zatim to podijelimo s duinom od pupka do poda, dobivamo broj fi. U molekuli snjene vode takoer je otkriveno naelo zlatnog presjeka. U obinoj vodi, kut izmeu atoma vodika iznosi 104,5C, no u snijegu, on uvijek iznosi 108C a odnos duina vodikovih veza iznosi 0,618 . Posebno je svojstvo vode da uslijed zamrzavanja te ponovnog otapanja iz svoje memorije brie sve informacije, a ostavlja samo jednu osnovnu program ivota. Prema tom univerzalnom spiralnom nacrtu, sve na ovom svijetu je stvoreno savreno, od rasporeda lia na granici, latica na cvijetu, uvrnute spirale pueve kuice, spiralne molekule DNK, koja, bez prisustva vode, ije je prirodno gibanje takoer spiralno, ne bi mogla obavljati niti jednu jedinu funkciju, do oblika galaksija Uviajui to savrenstvo, te shvaajui sloenost, grandioznost i misterij samog stvaranja, ovjek nema drugog izbora nego ostati preplavljen osjeajem ushienja i djeje zauenosti koji ga navode na duboku i korjenitu promjenu vlastitog odnosa spram prirode i samog ivota. Ona je nuna za iscjeljenje Planeta. Pogledamo li danas vodu u rijekama, vidjet emo odraz kolektivne (ne)svijesti ovjeanstva koja proizlazi iz otuenosti od njegove istinske prirode. Zagaenje koje vidimo je barem jednako toliko duhovno, koliko i materijaln o. Glavni izvor svekolikog zagaenja Majke Zemlje i vode nisu kemikalije i otrovi. Ne. To je prije svega stoljeima usvajano uvjerenje o odvojenosti nas i drugih ljudi, o odvojenosti i nepovezanosti nas i prirode iz kojeg se u konanosti raaju sebinost i

maloduje. Ameriki Indijanci su oduvijek vjerovali da svaki aspekt ivota ima svijest i da ga se ne smije zanemarivati, nego ga treba cijeniti i izraziti mu zahvalnost za vrijednost koju ima u naem ivotu. Budemo li ivjeli na taj nain, prestanemo li vodu doivljavati tek kao stvar i ponemo li se prema njoj odnositi s potovanjem, ljubavlju i zahvalnou, promatrajui ju kao ivotvornu silu proetu svijeu koja igra mnogo dublju ulogu u naem ivotu nego to nam se na prvi pogled ini, a ija smo svojstva tek poeli shvaati, tada emo jednog dana u svojim rijekama, jezerima i oceanima vidjeti jasni odraz nae istinske ljepote. Autor: novavizija.blog.hr Linkovi i knjige za daljnje prouavanje tematike: Izvanredan dokumentarac o vodi: Velika Tajna Vode (Water The Great Mystery) Link za torrent, Link za Megaupload Intervju s Konstantinom Korotkovim sa Conscious Media Networka: Sluaj Jacquesa Benvenistea: Link na radijsku emisiju Coast to Coast AM u kojoj je gostovao David Sereda You Tube Playlista! Knjige: Miroslav Markovi uda i misteriji vode i vjere Masaru Emoto Poruke skrivene u vodi Viktor Schauberger ivot u uenju od prirode