SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET NOVINARSTVO

INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA

Profesor: dr. sc. I. Skoko As#s e" : M. Pr#(or&c

S !de" : M#$%e"k& R&%#'

Mos &r) *e$%&'&) +,,-. SA.R/AJ

UVO.00000000000000000000.0000.............1 2. INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA000000.0000.00....3 +. EZOPOVSKA KOMUNIKACIJA: Je4#k ! "&4"&k&(&0.00............5 1. NEVER6ALNA KOMUNIKACIJA0000000.0000...........5 1.2. PRIMJER IZ PRAKSE: Ne*er7&$"& ko(!"#k&c#%& "& e$e*#4#%#0000000.000000000000008 3. MASA) MASOVNO .RUTVO) MASOVNA KOMUNIKACIJA0.2, 9. PERSPEKTIVA: N& :! ! do #"for(&c#%sko; dr!< *&000000...2+ ZAKLJUAK0000000000000000000000.0...23 LITERATURA000...0000000000000000000...29

UVO.

Komunikologija je drutvena nauka iji su predmet izuavanja, u najirem smislu, poruke koje ljudi upuuju jedni drugima, odnosno komunikacijski proces koji se odvija u javnosti. Komunikologija ima korijene u antikoj filozofiji i retorici, kao i u suvremenim drutvenim naukama poput psihologije, lingvistike i sociologije. Struno polje suvremene komunikologije moe se podijeliti na sljedee o lasti! ". #nterpersonalno komuniciranje $ %no ukljuuje izuavanje komunikativne interakcije, me&uljudskih odnosa, ulogu never alnih i ver alnih poruka, vjetine u je&ivanja, interpersonalni suko i dr. 2. Komuniciranje u malim grupama $ 'o je o last koja izuava komuniciranje tri i vie oso a. #strauje se kako male grupe nastaju, kako ostvaruju ciljeve i rjeavaju pro leme. (. )ezik i kodovi znaenja $ %va o last istrauje interkulturalno i never alno komuniciranje, o likovanje, prenos i tumaenje poruka. *. %rganizacijsko komuniciranje $ #zuava pro leme i naine interpersonalnog komuniciranja u maloj grupi u kontekstu organizacije. 'eme su odnosi izme&u nadre&enih i podre&enih, pregovaranje, rjeavanje suko a, mree i sistemi poslovnog komuniciranja. +. )avno komuniciranje $ ,okriva o last o razovnog i politikog komuniciranja. 'eme su govornitvo u je&ivanje, argumentacija i rasprava. -. .asovno komuniciranje $ #zuava komuniciranje posredstvom masovnih medija, poput tiska, televizije, filma ili interneta. 'eme su o likovanje i utjecaj poruka u masovnom komuniciranju, javno miljenje i dr. /

podo lasti su reklame, odnosi s javnou, novinarstvo, medijska kultura i dr. 2. INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA

Komunikacija je proces razmjene misli, osjeaja i poruka koji se nuno odvija kad god postoji interakcija 0me&uodnos, me&udjelovanje1. %na je osnovni drutveni proces i temelj me&uljudskih odnosa ujedno i nuan preduvjet za svaki drutveni sustav. 23ez komunikacije ne i moglo postojati nijedno drutvo, ne i se mogle ustrojiti niti odrati socijalne tvorevine.4" Kako se drutvo definira kao sustav koji se sastoji od svih doivljaja i radnji prenesenih komunikacijom iz toga proizlazi da se drutveni sustavi mogu stvoriti i odrati samo onda kada su njegovi lanovi me&uso no povezani komunikacijom. 5azine komunikacije mogu iti! ". % iteljske 0komunikacija izme&u lanova o itelji1, 2. ,lemenske 0ire o itelji koje imaju o iaje i standarde komuniciranja1, (. 6motivne *. 5acionalne itd ... 5azina komuniciranja ima toliko koliko ima i drutvenih razina. ,ostoji mnotvo definicija komunikacije. 7esta su preklapanja pojmova interakcija i komunikacija. 8efinirat emo interakciju i komunikaciju kao vrste socijalnog djelovanja. #nterakcija je opseniji pojam i ona je sinonim za socijalno djelovanje, dok je komunikacija interakcija pomou sim ola. Komunikacija je proces slanja informacija se i ili ilo kojem drugom entitetu, najee putem jezika. 5ije

"

K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid! Uvod u publicistiku znanost i komunikologiju , <aklada

=riedrich 6 ert, <agre , "??@, str. "2.

komunikacija doslovno znai! uiniti neto opim ili zajednikim..oemo je opisati u ( glavne dimenzije! sadraj, forma i cilj. Sadraj i forma komunikacije zajedno o likuju poruku koja koja se alje prema cilju. 're a istaknuti i tri o iljeja komunikacije! ". 3arem jedna oso a tre a pokuati komunicirati s drugom. 2. #ntrapersonalna komunikacija nije komunikacija jer se ne radi o socijalnom djelovanju (. #spravan prijem poruke od strane primatelja nije nuan za postojanje komunikacije 9z ovo moramo jo dodati i never alnu komunikaciju kao nenamjerno proslje&ivanje informacija 0mucanje, crvenjenje, izraz lica, geste...1.7ak i utnja moe iti informativna za primatelja. 2Komunikacija je, dakle, ponaanje iji je cilj, iz perspektive komunikatora, prenoenje poruka pomou sim ola jednoj ili vie oso a.42 <akljuit e mo da je komunikacija interakcija pomou sim ola i nenamjerno proslje&ivanje informacija od strane komunikatora koje je promatra interpretirao kao informativno. Komunikacijski proces se moe jednostavno prikazati komunikacijskim modelom prema Shannonu i AeaBeru!

K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid, :av. dj., str. "*.

#zvor informacije

,oiljatelj poruke

Kanal poruke

;ilj

,rimatelj

poruka

signal

um #zvor smetnje

8olazni signal

poruka

%vdje je komunikacija prikazana kao jednosmjerna i linearna. 9zet je primjer telefonskog razgovora gdje oso a koja govori 0izvor informacija1 alje poruku preko poiljatelja 0telefon1 koji tu poruku pretvara u signale 0elektrine impulse1 koja se kroz kanal koji je podloan smetnjama prenosi do primatelja 0telefon1 i iz elektrinih impulsa ponovo pretvara u govorne signale i dolazi do sugovornika. 6lementi sloenog modela komunikacije su! ". ,oiljatelj$strana koja alje poruku 2. Kodiranje$proces prenoenja ideje, elje, emocije... (. ,oruka$niz sim ola i znakova koje alje poiljatelj *..edij$kanal komuniciranja +. 8ekodiranje$postupak kojim primatelj o janjava znaenje sim ola -. ,rimatelj$strana koja prima poruke C. %dgovor$niz reakcija primateljanakon primanja poruke @. ,ovratna veza$dio odgovora primatelja ?. Smetnja$iskrivljenost poruke tijekom komunikacije

+. EZOPOVSKA KOMUNIKACIJA: JEZIK U NAZNAKAMA 2,ojmom 4ezopovska komunikacijaD opisuju se dva razliita naina komunikacije! s jedne strane postupak vlasti da informacije ciljano daju odre&enom krugu 4upuenihD, a s druge strane komunikacijska tehnika novinara kako i iz jegli slu ena ure&enja jezika, za rane i sl.4( <naenje reenice nije jednostavan z roj znaenja rijei ve ovisi o kontekstu u kojem se reenica nalazi. 'ako odre&ena reenica koja kritizira vladu u demokraciji moe iti do rodola stvar u totalitarnim reimima je opasna po ivot. 6zopovska komunikacija je pojam koji oznaava nain komunikacije kojim se slui da i se iz jegle cenzure. %n se pose no primjenjuje u dravama sa totalitarnim reimom, gdje ljudi ne mogu slo odno komunicirati pa se raznim analogijama koriste da i opisali trenutno stanje. / s druge strane tom tehnikom komunikacije se slui vlast kada eli preko javnih glasila prenijeti poruke koje su tako o likovane da ih mogu razumjeti samo 2upueni4 odnosno oni koji imaju klju za razumjevanje te poruke. :aziv je do ila po 6zopu, grkom asnopiscu iz sredine -$og stoljea prije Krista.
(

K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid, :av. dj., str. "C.

,ored analogije kod ezopovske komunikacije komunikacijske arijere se postavljaju po nivou o razovanja ili je potre no znati pose an nain itanja teksta odnosno koji tekst u se i nosi skrivenu poruku. ;enzura se moe zao ii i o javljivanjem informacije u vidu demantija te iste informacije.

1. NEVER6ALNA KOMUNIKACIJA

< og never alne komunikacije ne moemo ne komunicirati. .oemo prestati govoriti, ali je openito nemogue prestati slati never alne poruke. Sam pokuaj da maskiramo komunikaciju je poruka. 8ojam o svakoj oso i stjeemo od trenutka kad smo je ugledali. Strunjaci procjenjuju da ak @E F prvog dojma koji o nekom stvorimo aziramo na govoru tijela. #zraz lica, kontakt oima, gestikulacija rukama, nain na koji sjedimo, tvrde strunjaci, GglasnijeG djeluju na ljude nego rijei koje izgovaramo. >ice je najekspresivniji dio tijela, jer lice odaje osjeaje. %i govore o vaim emocijama. ,remalo kontakta oima znai stidljivost ili nezainteresiranost. /ko nekoga pak stalno fiksirate oima, djelovat ete agresivno, a oso a koju gledate osjeat e se nelagodno. Hestikulacija je trei vaan element govora tijela. 'zv. otvorene geste 0usmjeravanje ruku prema oso i s kojom komunicirate, tako da su vam zapea na rukama vidljiva1 karakteristika su iskrenih oso a otvorenih prema drugim ljudima. ,okazivanjem prsta ili pri liavanjem ruku dat ete vanost onome to govorite. 2:ever alne poruke komuniciraju osjeaje ,sihologijska istraivanja nam govore da samo CF emocionalnog znaenja komuniciramo rijeima. %ko

(@F komuniciramo koritenjem tona glasa, a ++F emocionalne poruke komuniciramo never alnim znakovima, odnosno govorom tijela, gestama, izrazom lica i sl.4* <apravo never alni su znakovi ti koji stvaraju znaenje poruke koju prenosimo. 8ok se vre alna komunikacija odnosi na stvarne rijei koje se koriste pri razgovoru, never alna komunikacija se sastoji od mnotva znakova od kojih svaki ima svoje znaenje. 'i znakovi mogu potvrditi, promijeniti ili negirati ono to govorimo. <ato na izgled, dranje i nain na koji neto izgovaramo itno utjeu na poruku koju aljemo ver alnim znakovima. ,ogreno tumaenje never alnih znakova je dosta esto i uzrok je mnogih suko a. Stoga je tono razumjevanje never alnih znakova neophodno za tonu i neometanu komunikaciju ez 2smetnji i umova4. Kontakt oima je vrlo znaajan u svakodnevnoj komunikaciji. 'i kontakti su o ino kratki, jer se dui kontakt, odnosno uljenje u drugu oso u moe protumaiti kao prijetnja. S druge strane iz jegavanje kontakta oima odaje nesigurnost to se moe protumatii i kao nepotenje i laganje.Kod prijatelja se kontakti oima kraeg trajanja a kad upoznajemo nekoga ti kontakti su dui. ,o izrazu lica moemo lako prepoznati kod sugovornika est osnovnih osjeanja.'o su! radost, tuga, iznena&enje, strah, ljutnja i ga&enje..e&utim sloena osjeanja kao to su lju av ili lju omara se tee prepoznaju.9 nekim kulturama je uo iajeno da se emocije ne izraavaju licem. :a primjer poznato je da )apanci prikrivaju emocionalne izraze lica. :eke geste su univerzalne kao na primjer klimanje ili odmahivanje glavom za 2da4 i 2ne4. Klimanje glavom sugovornika slui oso i koja govori kao feed ack, odnosno kao potvrda onoga to govori te podrka i
*

9sp. .6I5/3#/:, /l ert! Nonverbal Communication, 'ransaction ,u lishers, 2EEC

razumjevanje.'ako&e neke geste kao to su! trljanje dlanova, uvijanje kose ili trzaji noge odaju nervozu i napetost.,ose na vrsta kretnji su am lemi, na primjer o likovanje prstima slova J oznaava po jedu. 'jelesni kontakt varira sa stupnjem intimnosti koji postoji izme&u dvoje ljudi.:ajei kontakt je rukovanje. %no slui kao pozdrav ili potvrda dogovora.7vrst stisak ostavlja olji dojam od la avog rukovanja. 'oplina pozdrava esto se izraava prenaglaavanjem te radnje na razliite naine! hvatanjem ake o jema rukama, hvatanjem za nadlakticu, hvatanjem za rame i zagrljajem oko ramena. ,otre a da se pri razgovoru ogranii sugovornikovo kretanje, esto se pokazuje sputanjem ruke na njegovo rame, dok ga dodiriva nastavlja uvlaiti u razgovor. Hrljenje je uo iajeno u djetinjstvu a kod odraslih je rezervirano samo za du oko emocionalne trenutke.9jedno je i jedan od najjaih pokazatelja intimnosti. %rijentacija tijela i dranje tijela vani su za socijalnu interakciju. % ino orjentiramo svoje tijelo prema oso i s kojom priamo. ,olju ac kao javni znak veze ima razliita tumaenja u razliitim kulturama. 9 veini zemalja polju ac u o raz je prikladniji od lju ljenja u usta na javnim mjestima ali u nekim je i polju ac u o raz skandalozan. :aginjanje prema oso i s kojom komuniciramo pokazuje zainteresiranost ili za rinutost a odmicanje distanciranost . >judi e u razgovoru zauzeti slian poloaj tijela kao # sugovornik ako se s njim slau ili ako prema njemu imaju pozitivan stav. %penito mi se primiemo oso ama i stvarima koje nam se svi&aju i odmiemo se od onoga to nam se ne svi&a. <nai, svi never alni znakovi koji nas primiu, naginju ili otvaraju prema drugoj oso i komuniciraju pozitivne osjeaje. 'o ukljuuje kontakt oima, naginjanje prema drugoj oso i, osmjeh, dodir.

"E

Svi ljudi imaju svoj oso ni prostor sa nevidljivim granicama unutar kojih ne elimo da nam itko zadire.#ntimnim # do rim prijateljima omoguen je ulazak u taj prostor ez nelagode, dok poznanike # strance drimo na udaljenosti van tih nevidljivih granica.3liska intimna zona se prostire "+ cm od tijela i u nju mogu ui ,samo uz pose nu dozvolu, voljene oso e.#ntimna zona je prostor od "+ do *+ cm od tijela koja se neto sla ije uva od zone liske intimnosti ali ako u nju u&ete nepozvani moete oekivati agresivnu reakciju.:a *- do "2E cm je lina zona u kojoj se odvija najintezivnija komunikacija .8rutvenu zonu ini prostor na "2E do (-E cm od tijela i ona se koristi kod poslovne komunikacije, u prodavaonicama ili na ulici. )avna zona je izvan (-E cm od tijela i to je zona koja najee postoji kada se govornik o raa masi. :aa odjea, frizura, minka, nakit, # ostali modni # ini dodatci predstavljaju naine samoizraavanja. :ain na koji se prikazujemo moe upuivati na na drutveni poloaj, etniku pripadnost, rani status, pa ak i na nau oso nost. :ever alna komunikacija je postala pose no podruje istraivanja komunikologije.

(.". ,5#.)65 #< ,5/KS6! :6J653/>:/ K%.9:#K/;#)/ :/ 'J Kao najpoznatiji primjer po jede never alnog nad ver alnim navest emo 'J$de atu u kojoj su se suko ili potpredsjednik Sjedinjenih /merikih 8rava 5ichard :iKon i senator .asssacussettsa )ohn =. KennedL "?-E$e godine.'o je ila prva televizijska politika de ata, pratilo ju je CE milijuna gledatelja.Sve do 'J$de ate 5ichard :iKon uvjerljivo vodi u svim anketama, jak je u argumentima, odluan i snanog izriaja.:akon televizijskog sueljavanja, koje je ilo samo par dana prije iz ora$potpuni o rat. KennedL je do io iz oreM <animljivo je da su sluatelji radija prognozirali :iKonovu po jedu, ali samo zato jer nisu mogli vidjeti koliko je olji dojam ostavio KennedL putem malih ekrana. KennedL je io

""

nasmijeen, za avan, preplanuo od nedavnog ljetovanja.:iKon je mrav, iscrpljen od

io

lijed,

olesti koju je netom pre olio,oz iljan, namrten, znojna

ela.:iKon je nakon iz ora izjavio!4)edan od razloga poraza je to to sam vie vodio rauna o onome to u rei nego kako u to rei.4'ime je rekao gotovo sve, u dananjoj politici u prvi plan dolazi medijska prilagodljivost i imid politiara, a manje ono to doista rade. :akon te poznate 'J$de ate na #nstitutu /l ert .ehra ian u /merici poinje tada najvee istraivanje u povijesti o utjecaju never alne komunikacije na popularnost politiara. 5ezultati su okantni, ali i dan danas aktualni u praksi ,5$a, marketinga i javnog nastupanja.7ak ?(F dojma o govorniku stvara se na osnovu never alne komunikacije, za samo CF dojma odgovoran je sadraj. :ever alni im enici komunikacije su postali pose no istraivako podruje medijske znanosti pod nazivom 2efekti prikazivanja4.Kao efekte prikazivanja, prema .athiasu Kepplingeru razumijemo 2sve uinke televizijski i radijskih priloga kao i novinskih fotografija koji se temelje na never alnom i paraver alnom samopredstavljanju oso a kao i njihovu vizualnom i akustinom prikazivanju u radu fotografa, snimatelja, osvjetljivaa, snimatelja zvuka, montaera i novinara4. #z or odgovarajuih slika omoguuje nastanak pozitivnog ili negativnog imida. ,ri tome se istrauje nain na koji se prikazuju razliiti vodei politiari na televiziji, to je praktino z og injenice da vam rezultati iz ora daju gotovu povratnu informaciju. #straivanja tog podruja najveim su dijelom tek na poetku, ipak se ve moe zakljuiti da se tu otvara vano podruje istraivanja iji e rezultati znatno zanimati i savjetnike za imid.

"2

3. MASA) MASOVNO .RUTVO) MASOVNA KOMUNIKACIJA .asovno4znai veliki volumen, irenje ili opseg, dok 2komunikacija4znai davanje i primanje poruka. 5ije 2masovno4 primijenjena na grupu ljudi implicira skupinu individua ez individualnosti, svojevrstan agregat u kojem je roj lanova, preko "EE. idividualnost izgu ljena. .asa podrazumijeva veliki

%sjeanja u masi su jednostavna i pojaana kao na primjer masovna histerija..asa ne poznaje ni sumnju ni neizvjesnost, ona odmah ide u krajnost , odnosno izreena sumnja se odmah pretvara u istinu a nesimpatinost u mrnju.,oto je masa kao takva sklona ekstremima, nju uz u&uju, podstiu samo prejaki impulsi, odnosno intenzivne poruke. /ko netko eli da djeluje na masu ne tre a logiki da argumentira potre no je pretjerivanje i ponavljanje poruke.Koliko god masa ima osjeaj svemoi podlona je autoritetima i netoleranta je na promjene i novitete, potiva zakon sile a do rotu ocjenjuje kao sla ost./li isto tako masa je pod utjecajem pozitivne sugestije sposo na za velika dostignua. 2,od masovnom komunikacijom podrazumijevaju se svi komunikacijski o lici kod kojih se izjave javno prenose tehnikim distri ucijskim sredstvima 0medijima1 indirektno 0dakle, uz prostornu ili vremensku ili prostorno$vremensku distancu izme&u partnera u komunikaciji1 i jednostrano 0dakle ez promjene uloga izme&u onoga koji daje izjavu i onoga koji je prima1 disperziranoj pu lici 0za razliku od nazone pu like1.4+
+

K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid, :av. dj., str. 2+.

"(

Komunikacija je masovna kad je stvarno ope dostupna i kad je upora a te dostupnosti rairena.%pa dostupnost i upora a ine masovnu komunikaciju istodo nom za sve sudionike.,ojmom masovne komunikacije oznaavamo o lik komunikacije gdje se poruka prostire u vremenu i prostoru posredstvom masovnih medija.Komunikacija prelazi iz interpersonalne u masovnu kada se poruka alje i tehnologijom masovnih medija te tako u komunikacijski proces ukljui ne rojenu masu pojedinaca koji su me&uso no anonimni kao i za samog govornika. #ako je sam pojam masovne komunikacije nedovoljno definiran,ona je itekako prisutna svakodnevnom ivotu.Nivimo u informacijskom do u koje nam putem masovnih medija prua informacije o svijetu u kojem ivimo.,ojam masovnih medija opisuje sredstva komunikacije koja djeluju u irokom o imu i dopiru do svakog prikadnika drutva. 9 masovne medije u rajamo! tisak, film, radio, televiziju te nove medije0kao internet1 koji su individualni i interaktivni koji se u rzano razvijaju pa se njihov udui utjecaj na drutvo ne moe tono ni predvidjeti. .asovni mediji provode fenomen masovne komunikacije koja je znaajna jer je uvelike odgovorna za javno miljenje.%ni su znaajni za politiki i kulturni ivot zajednice te itan element demokracije tamo gdje se pravilno i etiki koriste ali i sredstvo represije gdje to nije sluaj. .asovna komunikacija kao socijalni podsustav unutar nekog drutva, shvaenog kao socijalni sustav, o uhvaa sve organizacije koje proizvode masovnu komunikaciju, pri emu su oso ito vane reakcije 0feed ack1, relevantnog okruja na output 0sadraj masovnih medija1 to ih te organizacije proizvode4-

K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid! Uvod u znanost o medijima i komunikologiju , <aklada

=riedrich 6 ert, <agre , 2EE-, str. (-.

"*

9. PERSPEKTIVA: NA PUTU .O INFORMACIJSKO= .RUTVA 8efinicija informacijskog drutva glasi! 8rutvo postaje informacijsko kada vie od +E posto zaposlenih radi na poslovima o rade informacija. ,relazak iz industrijskog u informacijsko do a desio se u relativno kratkoj povijesti interneta, i uinio stvarnim predvi&anje .arshalla .ac >uhana o svijetu kao glo alnom komunikacijskom selu. 9koliko prihvatimo stajalite da sredstva komunikacije odre&uju osnovne parametre funkcioniranja drutva moemo na osnovu preo raaja medija prouavati promjene u drutvu. 9 drutvima sa usmenom predajom, prije pojave pisma, medij je su se uvale u formi epskih pjesama. <nanje se u ovakvim zajednicama prenosilo neposredno, licem u lice. 8rutvo kulture pisma nastaje prikazivanjem zvuka grafikim sim olom. <akonodavstvo vie nije stvar dogovora ve preciznih pisanih odreda a.9 razvoju ove kulture razlikujemo dva stadija! razvoj knjige i razvoj tiska..asovna proizvodnja knjiga je unaprijedila civilizaciju a razvoj tiska unapre&uje ljudsku komunikaciju i o likuje javno miljenje. 9 elektronskim drutvima se razvijaju tri o lika komunikacije posredstvom tehnologije.'o su! elektronska usmena komunikacija, elektronsko audio vizualna komunikacija i elektronsko tekstualno$numerika komunikacija. 6lektronska usmena komunikacija dominira u radio produkciji i fokusirana je na ljudski glas i retoriku strukturu poruke. io ovjek i njegov govor a oznaka te oralne kulture je pamenje odnosno informacije

"+

6lektronska audio vizualna komunikacija dominantna je na televiziji i slikovno je usmjerena. 6lektronska tekstualno$numerika komunikacija se odnosi na kompjutersku o radu podataka i telekomunikacije, oznaava je monitorska informacija i najmanje je drutvena od svih naina komunikacije elektronskog drutva. 8igitalno drutvo je drutveni trend stvaranja zajednice digitalizaciji koji se u rzano razvija. 8igitalno drutvo zapoelo je stvaranjem zajednica u medijskim mreama koje nadopunjuju ili zamjenjuju socijalne zajednice zasnovane na tradicionalnim o licima komunikacije. Koristei #nternet, kao najznaajniju od svih medijskih mrea dananjeg informacijskog drutva, moemo cijeli svijet 2smjestiti4 u svoju so u, ali i svoju so u proiriti na cijeli svijet.'o je virtualna zajednica koja iako se stvara u realnom vremenu ima prostorno udaljene lanove.<ato ovo nije istinska zajednica ve simulirana.Jeze nastale izme&u pojedinaca u virtualnom svijet mogu se odrati i u realnom prostora ali to je rijedak sluaj. ,otpune posljedice razvoja komunikacijske tehnologije nije mogue predvidjeti z og u rzanog razvoja i nepredvidivosti, ali se ve vide promjene koje je taj razvoj uzrokovao jer nam se danas nude novi o lici komunikacije, uenja i rada putem novih medija. azirane na

"-

ZAKLJUAK ,u licistika znanost i komunikologija ave se prvenstveno neizravnom javnom komunikacijom masovnim medijima.,roces takve komunikacije naj olje je o janio Iarold d. >assBell u svojoj formuli! 4Aho saLs Bhat in Bhich channel to Bhom Bith Bhat effectO4 .ichael Kunczik i /strid <ipfel mu zamjeraju to se u njegovoj formuli ne postavlja pitanje 2BhL4 niti se postavlja pitanje o vremenskim i prostornim uvjetima komunikacije.,a ipak >assBellova formula je dostatna za sistematizaciju glavnih podruja pu licistike znanosti. ,itanje 2Bho4 prouava oso e i organizacije ukljuene u nastanak i irenje medijskih sadraja. ,itanje 2Bhat4 avi se medijskim sadrajima. ,itanje 2 in Bhich channel4 avi se pojedinanim masovnim medijima. ,itanje 2Bhom4 prouava pu liku ,itanje 2Bhat effect4 prouava posljedice medija na drutvo. )edno od osnovnih o iljeja ove znanosti jest da je rije o integracijskoj znanosti koja se preklapa sa mnogim drugim strukama, poglavito sa ekonomskom znanou, pravom, politologijom, povjesnom znanou, socijologijom, te tehnikim psihologijom, disciplinama. :ijedna znanost u posljednja dva desetljea nije se razvijala intezivno kao komunikologija.S tima da istraivanja i teorije ove znanosti nisu u stanju usporedo pedagogijom, lingvistikom, antropologijom

"C

pratiti tehnoloki razvoj medija,ali to ne umanjuje njihovu vanost.)er teoriju ne moemo gledati odvojeno od prakse jer ona nam o janjava tijek procesa u z ilji i zato je neophodna i nezamjenjiva razvojem. ez o zira koliko zaostaje za tehnolokim

LITERATURA K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid, Uvod u publicistiku znanost i komunikologiju, <aklada =riedrich 6 ert, <agre , "??@ K9:;<#K, .ichael i <#,=6>, /strid, Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, <aklada =riedrich 6 ert, <agre , 2EE.6I5/3#/:, /l ert, Nonverbal Communication, 'ransaction ,u lishers, 2EEC

"@