SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

GRAEVINSKI FAKULTET

eljko Koki GRAEVINSKA FIZIKA

Osijek, 2007. Osijek, 2012. (drugo dopunjeno izdanje)

OVAJ SAETAK PREDAVANJA IZ IZBORNOG PREDMETA GRAEVINSKA FIZIKA SASTAVLJEN JE ZA POTREBE IZVOENJA NASTAVE NA GRAEVINSKOM FAKULTETU U OSIJEKU PO NOVOM NASTAVNOM PROGRAMU USKLAENOM SA BOLONJSKOM DEKLARACIJOM KOJI SE PRIMJENJUJE PO PRVI PUTA ZA III SEMESTAR PREDDIPLOMSKOG STUDIJA U AKADEMSKOJ GODINI 2006/07. CILJ PREDMETA JE UPOZNAVANJE STUDENATA SA PROIRENIM ZNANJIMA IZ PODRUJA FIZIKE ZGRADA I SUVREMENIM SPOZNAJAMA KOJE TREBAJU OSIGURATI PROVEDBU PRINCIPA ODRIVOG GRADITELJSTVA, UTEDE ENERGIJE I ZATITE OVJEKOVOG OKOLIA.

SADRAJ : stranica 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. UVOD VREDNOVANJE TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA TEHNIKI PROPIS O UTEDAMA ENERGIJE I TOPLINSKA ZATITA ZGRADA SANACIJA TOPLINSKE ZATITE ZGRADA OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZGRADAMA SUNEVO ZRAENJE KAO IZVOR ENERGIJE PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE U ZGRADAMA PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE I POSTOJEE ZGRADE ZATITA OD BUKE U ZGRADAMA 002 010 046 056 086 101 119 135 151

1. UVOD Glavni problemi odrivog razvitka ljudskog drutva u budunosti su : 1. 2. Osiguranje dovoljnih koliina jeftine energije Zatita okolia

Pod pojmom odrivog razvitka podrazumijeva se onaj razvitak koji zadovoljava dananje potrebe, ali bez ugroavanja mogunosti da i budue generacije ostvare svoje potrebe. Energija koju dobivamo iz fosilnih goriva kao to su ugljen, nafta, zemni plin sasvim je ograniena.

Namee se velika potreba uporabe obnovljivih izvora energije koji e osigurati odrivi razvitak.
Tehnologiju uporabe obnovljivih izvora energije treba znaajno usavriti kako bi cijena energije postala nia od cijene energije dobivene iz klasinih izvora. Odriva gradnja, kao dio odrivog razvitka, moe se definirati kao gradnja koja upotrebljava ekoloki iste materijale, proizvodi energetski efikasne graevine i gospodari otpadom u sferi graditeljstva. 2

PROJEKCIJA ENERGETSKIH IZVORA SVIJETA

EJ

1000
800 600 400 200 0 1970 1980 1990 2000 2010 2020 godina

E. NA R L EA NUK E. RNA SO LA HIDRO

UGLJ EN PLIN NAFTA

CILJEVI ENERGETSKE POLITIKE REPUBLIKE HRVATSKE

NACIONALNI PROGRAMI ZA ENERGETSKU EFIKASNOST UTEMELJENI SU 1997. GODINE

Osiguranje dovoljnih koliina energije za odrivi razvitak bazira se na dva nuna elementa:
1. Pronalaenje i usavravanje tehnologija koje e u budunosti osigurati to veu uporabu obnovljivih izvora energije 2. Racionalna potronja i tednja energije kojom raspolaemo
STRUKTURA POTRONJE PRIMARNE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ (1999.g)

NUKLEARNA ENERGIJA
2%

PLIN
25%

50%

DRVO
4% 2% 17%

TEKUA GORIVA

UGLJEN

VODNE SNAGE

STRUKTURA FINALNE POTRONJE ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

PROMET PROMET 30%

OPA POTRONJA OPA POTRONJA

48%

22%

INDUSTRIJA INDUSTRIJA

STRUKTURA OPE POTRONJE ENERGIJE PO POTROAIMA

GRADITELJSTVO
4%

POLJOPRIVREDA
11% 19%

USLUGE
66%

KUANSTVA

STRUKTURA POTRONJE ENERGIJE U KUANSTVIMA PO ENERGENTIMA

DRVO I UGLJEN
25%

ELEKTRINA ENERGIJA
39%

21%

PLIN

15%

LO ULJE

STRUKTURA POTRONJE ENERGIJE U KUANSTVIMA PREMA NAMJENI

NETOPLINSKI POTROAI
20%

KUHANJE
15% 10% 55%

GRIJANJE

SANITARNA TOPLA VODA

POTRONJA ENERGIJE ZA ZAGRIJAVANJE ZGRADA

ZAGRIJAVANJE ZGRADA
33%

67%

OSTALA POTRONJA

Prve naftne krize poetkom 70-ih godina pa sve do danas uzrokovale su kontinuirano nadograivanje propisa o toplinskoj zatiti zgrada. Zgrade graene prije tog perioda i danas su u funkciji i nepotrebno troe velike koliine energije zbog slabe ili nikakve toplinske izolacije.
TEDNJA ENERGIJE

RASIPANJE ENERGIJE

2. VREDNOVANJE TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA ZGRADA

ELEMENTI KOJI PRIMARNO ODREUJU TOPLINSKI KOMFOR ZGRADA : 2.1. KVALITETA OMOTAA ZGRADE (KVALITETA OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA)

2.2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA U KOJEM SE GRAEVINA NALAZI

2.3. LOKACIJA ILI UA SITUACIJA GRAEVINE

2.4. NAIN GRIJANJA ZIMI I NAIN KLIMATIZACIJE ILI PROVJETRAVANJA LJETI

2.5. MIKROKLIMA FUNKCIONALNE JEDINICE (STANA, POSLOVNOG PROSTORA I SL.)

10

UNUTRA

ZID

VANI
ZIMSKA INSOLACIJA

2.1. KVALITETA OMOTAA ZGRADE

ZIMSKO GRIJANJE

ZIMSKI VJETAR LJETNA INSOLACIJA LJETNI POVJETARAC

LJETNA KLIMATIZACIJA
DIFUZIJ A VODENE P ARE

KIA, SNIJEG, LED

ZIMSKO SUNCE UMJETNA RASVJETA UMJETNA RASVJ ETA DNEVNO SVJETLO

ZRAN I ZVUK

STANARI

POSJETIOCI, PRIJA TELJI AGRESIVNA DJECA LOPOVI INSEKTI, POLEN, MIKROORGANIZMI I SL.

PRODORI INSTALACIJA

BIOL OKI UTJEC AJ I ZVUK

BUKA RADIJACIJA

O SV JETL JENJE

Omota zgrade treba tititi od vanjskih utjecaja ali i omoguiti interakciju vanjskog i unutranjeg prostora.

NEUGODNI M IRISI UGODNI MIRISI POGLED VAN PRASINA, SMOG POGLED UNUTRA

VL AGA

NEUGODNI M IRISI

LJETNA VLAGA

ATMOSFERSKI UTJECAJI

T OPLINA

ZIMSKE TEMPERATURE

11

Kvalitetu omotaa zgrade treba prilagoditi svim ostalim elementima koji mogu imati utjecaj na toplinski komfor u zgradama i racionalnu potronju energije :
2.1.1. KVANTITATIVNI ODNOS VOLUMENA ZGRADE I OMOTAA ZGRADE 2.1.2. TOPLINSKA KVALITETA NEPROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE 2.1.3. TOPLINSKA KVALITETA PROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE 2.1.4. KVANTITATIVNI ODNOS PROZIRNIH I NEROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE 2.1.5. DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA INSOLACIJA 2.1.6. TOPLINSKI MOSTOVI 2.1.7. AKUMULACIJA TOPLINE ELEMENATA ZGRADE 2.1.8. TOPLINSKA STABILNOST OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U LJETNOM PERIODU

12

2.1.1. KVANTITATIVNI ODNOS VOLUMENA ZGRADE I OMOTAA ZGRADE Odnos volumena neke zgrade i povrine njenog omotaa moe imati bitnu ulogu u koliini potroene energije potrebne za zagrijavanje zgrade. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama utvruje faktor oblika zgrade fo = A/Ve (m-1). To je omjer oploja A (m2) i obujma Ve (m3) grijanog dijela zgrade.

VOLUMEN ZGRADE
4096 m3 4096 m3 4096 m3

16 16 16 16 16 8
32 16 8

POVRINA OMOTAA ZGRADE

1536 m2 fo = 0,375 1792 m2 fo = 0,437

2176 m2
fo = 0,531

Zgrade razvedenih oblika mogu imati i do 35 % veu povrinu omotaa zgrade od zgrada pravilnih geometrijskih oblika. Zgrade razvedenih oblika troe i vie energije potrebne za zagrijavanje, pa bi zbog toga 13 trebale imati i kvalitetniji omota u toplinskom smislu.

2.1.2. TOPLINSKA KVALITETA NEPROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE Svaki omota zgrade ini vie vrsta razliitih obodnih konstrukcija i elemenata. Svaka od tih obodnih konstrukcija doprinosi ukupnoj toplinskoj kvaliteti omotaa proporcionalno ueu povrine pojedine konstrukcije u ukupnoj povrini omotaa zgrade. Omota zgrade dijeli grijani od negrijanog prostora.

Obodne konstrukcije dijelimo na neprozirne i prozirne. Izmeu njih postoje velike funkcionalne razlike, to znai i velike razlike u materijalima od kojih mogu biti izvedene.
Neprozirne obodne konstrukcije u pravilu ine vei dio omotaa zgrade. Kod stambenih zgrada taj odnos neprozirnih prema prozirnim konstrukcijama je u najveem broju sluajeva 3:1 do 4:1. Toplinska kvaliteta obodnih konstrukcija zgrade mjeri se KOEFICIJENTOM PROLASKA TOPLINE U (W/m2K). (Po starim propisima do 30.6.2006. vrijedio je koeficijent prolaza topline k (W/m2K). Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama propisuje najvee doputene koeficijente prolaska topline U za obodne konstrukcije prema njihovom poloaju u zgradi :
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. VANJSKI ZIDOVI, ZIDOVI PREMA GARAI, TAVANU ZIDOVI PREMA NEGRIJANOM STUBITU ZIDOVI PREMA TLU PODOVI NA TLU STROPOVI IZMEU STANOVA ILI RAZLIITIH GRIJANIH FUNKCIONALNIH CJELINA STROPOVI PREMA TAVANU STROPOVI PREMA NEGRIJANOM PODRUMU RAVNI I KOSI KROVOVI IZNAD GRIJANIH PROSTORA STOPOVI IZNAD VANJSKOG PROSTORA I IZNAD GARAA

14

1-VANJSKI ZIDOVI, ZIDOVI PREMA GARAI, TAVANU 2-ZIDOVI PREMA NEGRIJANOM STUBITU 3-ZIDOVI PREMA TLU 4-PODOVI NATLU 5-STROPOVI IZMEU STANOVA ILI RAZLIITIH GRIJANIH FUNKCIONALNIH CJELINA 6-STROPOVI PREMA TAVANU 7-STROPOVI PREMA NEGRIJANOM PODRUMU 8-RAVNI I KOSI KROVOVI IZNAD GRIJANIH PROSTORA 9-STROPOVI IZNAD VANJSKOG PROSTORA I IZNAD GARAA

15

Na kvalitetu omotaa zgrade utjecali su, u razliitim periodima izgradnje zgrada na naem podruju, osim klimatskih naroito jo gospodarski, tehniko-tehnoloki i socioloki elementi. Na sljedeim primjerima vanjskih zidova vidimo znaajne promjene u njihovoj toplinskoj kvaliteti zavisno od perioda u kojem su graeni.
I PERIOD IZGRADNJE (1700-1900)

+20
+10 0 -10

t (C ) UNUTRA ti

V A NI

+ 20
+ 10 0 te
3 75 3

t ( C) UNU T R A ti

V AN I

-10
3 60 3

te

U = 0,71 W/m2K

U = 0,85 W/m2K

16

II PERIOD IZGRADNJE (1901-1945)

t ( C) UNUTRA ti
V A N I

+20
+10 0 -10

+20
+10 0 te
3 45 3

t (C ) UN U T R A ti

V AN I

-1 0
2 38 2

te

U = 1,08 W/m2K

U = 1,23 W/m2K

III PERIOD IZGRADNJE (1946-1975)

t (C ) UNUTRA ti
V A N I

+20
+10 0 -10

+2 0
+1 0 0 te
2 25 2

t(C ) UN U T R A ti

V AN I

-10
2 12 2 8

te

U = 1,54 W/m2K

U = 1,29 W/m2K

17

IV PERIOD IZGRADNJE (1976-2000)

t (C ) UNUTRA ti
V A N I

+20
+10 0 -10

+ 20
+ 10 0 te
2 25 5 8

t (C ) UN U T R A ti

V A N I

-10
2 20 5

te

U = 0,48 W/m2K

U = 0,55 W/m2K

V PERIOD IZGRADNJE (2001- do danas)

18

PRETHODNI PRIMJERI POKAZUJU DA JE TOPLINSKA KVALITETA VANJSKIH ZIDOVA BILA NA NAJNIOJ RAZINI U PERIODU IZGRADNJE OD 1946-1975.

U TOPLINSKOM SMISLU LOE OBODNE KONSTRUKCIJE IZ TOG PERIODA IMAJU U PROSJEKU AK TRI PUTA LOIJU TOPLINSKU IZOLACIJU U ODNOSU NA ONU KOJA SE IZVODI DANAS.
VELIKI PROBLEM JE TO SE VEINA TIH ZGRADA I DANAS NALAZI U FUNKCIJI TO ZNAI DA SE NEPOTREBNO TROE VEE KOLIINE ENERGIJE POTREBNE ZA ZAGRIJAVANJE ZIMI I KLIMATIZACIJU LJETI.

19

2.1.3. TOPLINSKA KVALITETA PROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE

Na toplinsku kvalitetu prozirnih obodnih konstrukcija najvie utjeu sljedei elementi: A) BROJ STAKLENIH PLOHA I DEBLJINE ZRANIH SLOJEVA IZMEU PROZIRNIH MATERIJALA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE) B) MATERIJAL OD KOJEG JE NAPRAVLJEN OKVIR I NAIN SPAJANJA ELEMENATA OKVIRA (TRANSMISIJSKI GUBITAK TOPLINE)

C) PRIANJANJE POKRETNIH ELEMENATA UZ FIKSNE ELEMENTE ILI DOBRO ZAPTIVANJE (VENTILACIJSKI GUBITCI TOPLINE)
Koeficijent prolaska topline U znaajno varira za prozore razliite kvalitete. Od 6,0 W/m2K za jednostruke prozore do 0,7 W/m2K za vrlo kvalitetne trostruke prozore. Ventilacijski gubitci topline kroz nepoeljne spojnice prozora mogu biti i do 30 % od ukupnih gubitaka topline kroz omota zgrade. Ventilacijski gubitci topline u pravilu se pojavljuju na spojevima doprozornika i pokretnih dijelova prozora i na spojevima doprozornika sa neprozirnim dijelovima obodne konstrukcije.

20

JEDNOSTRUKI PROZOR

DVOSTRUKI PROZOR

Problem ventilacijskih gubitaka topline posebno je izraen u zgradama koje su u uporabi vie desetljea zbog slabije kvalitete prozirnih obodnih konstrukcija. Ukupna duljina spojnica na jednom prozoru u odnosu na povrinu prozora moe varirati zavisno od broja prozorskih krila i naina njihovog otvaranja.

DULJINA REKI 6,9 m

DULJINA REKI 9,1 m

DULJINA REKI 11,1 m

120 c m

150 c m

21

Horizontalni presjeci kroz prozore

jednostruki dvokrilni prozor s jednostrukim ostakljenjem U= 5,0 do 6,0 W/m2K

dvostruki dvokrilni prozor U=2,4 W/m2K

spojni dvokrilni prozor (krilo na krilo) U= 2,7 do 3,3 W/m2K

22

jednostruki prozor s IZO ostakljenjem U= 2,9 do 3,4 W/m2K

Detalj drvenog prozora s IZO staklima

23

Drveni prozor s IZO ostakljenjem

1. Trostruko ostakljenje 2. lijeb krila 3. Gumene brtve 4. Drveni doprozornik

Drveni prozor s trostrukim ostakljenjem

24

1. Trostruko ostakljenje 2. Gumene brtve 3. Drveni okvir 4. Obloga od aluminija

1. etverostruko ostakljenje 2. Aluminijska aluzija 3. Gumene brtve 4. Drveni okvir 5. Aluminijska obloga

Drveni prozor sa toplinskom zatitom okvira

Drveni prozor sa etverostrukim ostakljenjem

25

PVC prozor sa dvostrukim ostakljenjem ima ukupni Uw=1,0 W/m2K

PVC prozor sa trostrukim ostakljenjem ima ukupni Uw=0,83 W/m2K

26

2.1.4. KVANTITATIVNI ODNOS PROZIRNIH I NEPROZIRNIH ELEMENATA ZGRADE Brojani odnos povrine prozirnih i neprozirnih obodnih konstrukcija u omotau zgrade moe imati veliku ulogu u formiranju toplinske kvalitete omotaa zgrade. Prosjeno se taj odnos kree od 1:3 do 1:4. Odnos puno-prazno u proeljima u poetku je ovisio o konstruktivnim mogunostima zgrade i o mogunostima ostakljenja. Tehnolokim razvitkom stvorene su neograniene mogunosti u tom pogledu. Danas je dimenzioniranje prozora vezano uz potrebu za dnevnim osvjetljenjem i arhitektonskom ureenju zgrade.

Kroz prozirne dijelove omotaa zgrade u pravilu se gubi vie topline nego kroz neprozirne dijelove u zimskom periodu. Pravilnim dimenzioniranjem i orijentacijom prozirnih elemenata mogu se postii vrlo dobri rezultati u racionalnom koritenju energije.
Globalno gledano, u naim klimatskim uvjetima najpovoljnija rjeenja su ona koja imaju vee staklene povrine na junim stranama proelja, i obrnuto, postavu manjih zastakljenih povrina na sjevernim proeljima. Kod zgrada sa vie ostakljenja treba inzistirati na toplinskoj kvaliteti tih povrina kako se ukupni toplinski gubitci kroz omota zgrade ne bi poveali. Dananje tehnologije omoguuju i 100 postotno ostakljenje jer troslojna i etveroslojna ostakljenja u kombinaciji s novim materijalima daju izvrsne rezultate u toplinskom smislu.

Izvoenje veih ostakljenih povrina proelja mogu se nesmetano izvoditi ako se to opravda njihovom toplinskom kvalitetom, a takav odnos imaju i trenutno vaei propisi vezani uz toplinsku zatitu zgrada.
27

2.1.5. DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA INSOLACIJA Fizikalni procesi fuzije, koji se neprekidno deavaju na suncu, oslobaaju velike koliine energije koja se u obliku elektromagnetskih valova ravnomjerno iri svemirom. Do zemljine atmosfere dolazi energija od oko 1350 W/m2. Do zemljine povrine prolaskom kroz atmosferu sunevo zraenje jo oslabi. To ovisi o kutu upada sunanih zraka, istoi atmosfere , oblanosti i visini sunca iznad horizonta. Osim direktnih sunevih zraka na zemljinu povrinu dolazi i dio suneve energije koji se rasprio od zemljine povrine i drugih objekata u atmosferi. to je tzv. reflektirano ili difuzno sunevo zraenje. Ukupno sunevo zraenje koje pada na jedinicu povrine nekog graevinskog elementa razlae se u nekoliko dijelova. Omjer meu tim dijelovima ovisi o koeficijentu apsorpcije, refleksije i transparentnosti povrine graevinskog elementa na koji pada sunevo zraenje. Koliina apsorbiranog kratkovalnog sunevog zraenja ovisi najvie o boji povrine graevinskog elementa :

BOJA POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA BOJA POVRINE GRAEVINSKOG ELEMENTA BIJELA UTA, NARANASTA, SVIJETLO CRVENA TAMNO CRVENA, SVIJETLO ZELENA SMEA, TAMNO ZELENA, TAMNO PLAVA TAMNO SMEA, CRNA

KOEFICIJENT APSORPCIJE (%) KOEFICIJENT APSORPCIJE (%) 0,2 0,3 0,3 0,5 0,5 0,7 0,7 0,9 0,9 1,0

28

Treba razlikovati djelovanje sunevog zraenja koje padne na neprozirni i prozirni graevinski element ili konstrukciju. na sljedea dva crtea prikazana je ta bitna razlika u raspodjeli sunevog zraenja.

UPADNO SUNEVO ZRAENJE

ZID

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA VAN

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA UNUTRA

REFLEKTIRANO SUNEVO ZRAENJE

VANI

UNUT RA

29

Puno veu ulogu u apsorpciji sunevog zraenja imaju prozirni dijelovi omotaa zgrade. Vei dio sunevog zraenja ti elementi proputaju u unutranjost zgrade, pa se na taj nain i koliina iskoritenja dodatne toplinske energije poveava.

UPADNO SUNEVO ZRAENJE

VANI

UNUT RA

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA VAN

APSORBIRANO ZRAENJE KOJE ODLAZI PREMA UNUTRA

REFLEKTIRANO SUNEVO ZRAENJE

PROPUTENO SUNEVO ZRAENJE

30

U naim kontinentalnim klimatskim uvjetima potreba za sunevom energijom u razliitim godinjim dobima obrnuto je proporcionalna sa intenzitetom sunevog zraenja. To je dodatni problem koji treba savladati omota zgrade odnosno obodne graevinske konstrukcije i elementi. Snaga zimskog sunca samo je 10 % manja od ljetnog, a razlog toga je dulji prolazak sunevog zraenja kroz atmosferu.

31

U zimskom periodu potrebno je to je mogue vie ostvariti prodor sunevih zraka kroz prozirne dijelove konstrukcije.
U ljetnom periodu potrebno je ostvariti uinkovitu zatitu od sunevih zraka koje naruavaju toplinski komfor u zgradama.

LJETNO SUNCE

ZIM SKO SUNCE

OZ TN EK DIR

ZATITA OD DIREKTNOG SUN EVOGZ RAENJA

DIREK TN O Z RAE RE NJE FL EK TIR AN OZ RA E REFLEKTIRAJUA NJ E PLOHA POVEEVA UIN AK SUNEVOG ZRAENJA

E NJ E RA

SMANJENJE RE FLEK SIJE UMANJUJE UINAK SUNEVOGZRAENJA

JUG

SJEVER

JUG

SJEVER

Dobra orijentacija prema stranama svijeta i pravilno proporcioniranje prozirnih obodnih konstrukcija ima vrlo bitnu ulogu za stvaranje povoljnog toplinskog komfora u zgradama tijekom cijele godine.

32

2.1.6. TOPLINSKI MOSTOVI U OBODNIM KONSTRUKCIJAMA

Toplinski mostovi su dijelovi omotaa zgrade koji imaju znatno manji toplinski otpor ili otpor prolazu topline od prosjenog otpora za cijeli omota zgrade. Oni najee nastaju na mjestima ortogonalnih projekcija unutranjih nosivih konstrukcija na obodne konstrukcije koje ine omota zgrade. Slabom kvalitetom u toplinskom smislu toplinski mostovi predstavljaju mjesta kroz koja se nepotrebno gubi toplinska energija potrebna za zagrijavanje u zimskom periodu. Zbog sniene temperature unutranje povrine toplinskih mostova moe doi do pojave kondenzacije vodene pare. Ako do kondenzacije i ne doe ti dijelovi omotaa zgrade, zbog hladnije povrine, predstavljaju mjesta breg taloenja praine. To rezultira sa promjenom boje unutranje povrine tih dijelova konstrukcije i sa veim temperaturnim naprezanjima.
PRESJEK

TLOCRT

GUBITAK TOPLINE KROZ TOPLINSKI NEZATIENI DIO OBODNE KONSTRUKCIJE

GUBITAK TOPLINE KROZ TOPLINSKI NEZATIENI DIO OBODNE KONSTRUKCIJE

33

Kod dobro izoliranih zgrada sa neizoliranim toplinskim mostovima gubici topline mogu se poveati na 10 % od ukupnih toplinskih gubitaka. Vrednovanje toplinske kvalitete omotaa zgrade ne smije zaobii provjeru kvalitete eventualnih toplinskih mostova, koji u pravilu moraju biti dodatno izolirani sa vanjske strane.

PRESJEK

TLOCRT

DODATNA TOPLINSKA IZOLACIJA ELIMINIRA NEPOTREBNE GUBITKE TOPLINE PREKO TOPLINSKIH MOSTOVA

DODATNA TOPLINSKA IZOLACIJA ELIMINIRA NEPOTREBNE GUBITKE TOPLINE PREKO TOPLINSKIH MOSTOVA

34

2.1.7. AKUMULACIJA TOPLINE ELEMENATA ZGRADE Akumulacija topline je svojstvo graevinskih materijala da mogu prihvatiti dovedenu im toplinu, u sebi je akumulirati (sauvati) i kod hlaenja okoline ponovo je predavati okolini. Ova karakteristika vrlo je bitna u zgradama tijekom zimskog perioda kada grijanje ne radi kontinuirano cijeli dan, ve se u pravilu prekida preko noi. Akumulirana toplinska energija omoguuje da se temperatura u prostorijama bitno ne smanji tijekom noi. Koliina toplinske energije koja se akumulira u graevinskom elementu ovisi najvie o razlici temperatura elementa i okolnog zraka, te o specifinom toplinskom kapacitetu i masi elementa.

PRESJEK KONSTRUKCIJA VRAA TOPLINU OKOLINI NAKON NJENOG HLAENJA

AKUMULIRANA TOPLINA U KONSTRUKCIJI

TOPLINA OKOLINE PRELAZI U KONSTRUKCIJU

35

W = koeficijent akumulacije topline = koliina topline koju graevinski element akumulira po jedinici povrine, za jedininu razliku temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, kada je postignuto stacionarno stanje.

W = U d1*G1*c1 (1/e + d1/21) + d2*G2*c2 (1/e + d1/1 + d2/22) +...... .......+ dn*Gn*cn (1/e + d1/1 + d2/2 +.........+dn/2n) (kJ/m2K) d = debljina pojedinog sloja (u metrima) G = specifina teina (kg/m3) c = specifini toplinski kapacitet (J/kg K) = koeficijent toplinske provodljivosti (W/m K)

Da bi se ostvarili to bolji preduvjeti za akumulaciju topline potrebno je materijale sa veom specifinom teinom u vieslojnim pregradama postaviti sa unutranje tople strane. To znai da se toplinsku izolaciju obodnih konstrukcija uvijek treba postavljati sa vanjske strane. Ovaj nain postave toplinske izolacije u zgradama nuno je ostvariti jer nepostojanje akumulirane topline u obodnim konstrukcijama loe se odraava na ostvarivanje toplinskog komfora i racionalnu potronju energije.
36

Na sljedea tri primjera vidimo vanjske zidove sa priblino jednakim koeficijentima prolaska topline U , ali sa bitno razliitim koeficijentima akumulacije topline W (kJ/m2K). Temperaturna krivulja na ovim primjerima nam pokazuje na kojoj temperaturi pojedini sloj zida akumulira toplinu.

A
U=0,58 W/m2K

B
U=0,54 W/m2K

C
U=0,58 W/m2K

W=425,4 kJ/m2K
U N U T R A

W=127,2 kJ/m2K
V AN I U N U TR A

W=138,9 kJ/m2K
U N UT R A

t( C ) +20 +10 0 -10 ti

t (C ) +20 +10 0 te -10 ti

V AN I
3

t (C ) +20 +10 0 te -10 ti

V AN I

te

MASIVNA AB KONSTRUKCIJA DOPRINOSI DOBROJ AKUMULACIJI TOPLINE

AKUMULACIJA TOPLINE JE SMANJENA ZBOG MALE MASE KONSTRUKCIJE SA UNUTRANJE STRANE PREGRADE

AKUMULACIJA TOPLINE JE SMANJENA ZBOG MALE MASE KONSTRUKCIJE SA UNUTRANJE STRANE PREGRADE

37

Iz temperaturnih krivulja i zona zamrzavanja vanjskih dijelova zida vidi se da postavljanje toplinske izolacije sa vanjske strane obodne konstrukcije predstavlja imperativ sa stajalita akumulacije topline.
Pored ovog zahtjeva postava toplinske izolacije sa vanjske strane graevinskih elemenata potrebna je i zbog pravilne difuzije vodene pare, ali i zbog smanjenja temperaturnih naprezanja konstrukcije koja bi u suprotnom mogla biti izloena velikim temperaturnim amplitudama. Vrlo veliki problem sa akumulacijom topline postoji u zgradama sa drvenim konstrukcijama. Drvo kao materijale dobar toplinski izolator, ali nedovoljno dobro akumulira toplinu zbog svoje male specifine teine. Zbog toga se kod takvih zgrada sposobnost akumulacije topline treba poveati pomou dodatnih konstruktivnih ili pregradnih elemenata koji mogu preuzeti funkciju uskladitenja topline.

38

2.1.8. TOPLINSKA STABILNOST OBODNIH KONSTRUKCIJA I ELEMENATA U LJETNOM PERIODU

Ljetni period nae kontinentalne klime karakteriziraju relativno velike dnevne promjene temperature vanjskog zraka i vrlo velike promjene intenziteta sunevog zraenja. Te promjene postavljaju pred obodne konstrukcije zgrada dodatne toplinsko fizikalne zahtjeve koje definiramo kao toplinsku stabilnost. Toplinska stabilnost vanjskih graevinskih elemenata predstavlja svojstvo elementa da sauva relativno postojanu temperaturu na svojoj unutranjoj povrini kod periodinih promjena temperature vanjskog zraka.
LJETNO SUNCE

Ako omota zgrade nije dovoljno toplinski stabilan temperatura unutranjeg zraka, u ljetnom periodu, znatno e prijei granice udobnog i zdravog boravka koji odreuje osnovni toplinski komfor.

90o

POKROV BIBE R CRIJ EPOM LETVE 2,4/4,8 V ENTILIRANI Z RANI SLOJ 2,4 cm BITUMENSKA LJEP ENKA DAANA O PLATA 2,4 cm ZATVORENI ZRANI SLO J 2cm TO PLINSKA IZOLACIJA 12 cm PARNA BRANA GIPSK ARTO NSKA P LOA 1,2 cm

39

2.2. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUJA U KOJEM SE GRAEVINA NALAZI

Jedan od elemenata koji mogu bitno utjecati na utedu toplinske energije i toplinski komfor u zgradama je klima podruja u kojem se zgrada nalazi. Po starim propisima na podruju Republike Hrvatske bile su ustanovljene 3 graevinskoklimatske zone. Novi tehniki propis uzima kao kriterij za minimalnu toplinsku zatitu zgrade srednju mjesenu temperaturu vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca u godini na lokaciji zgrade (e,mj,min).
POSTOJE DVIJE KATEGORIJE : - e,mj,min VEA OD +3oC - e,mj,min MANJA ILI JEDNAKO +3oC U prilogu tehnikog propisa nalaze se svi potrebni klimatski podaci za sve meteoroloke postaje u dravi. Dobar projekt zgrade mora proanalizirati i sve mikroklimatske elemente koji mogu imati utjecaj na utedu energije i toplinski komfor. Ti elementi koji bi trebali odrediti i koncepcijsku i inenjersku stranu arhitektonskog pristupa su: planinski okoli, ravniarski pejza, blizina rijeke ili jezera, dolina, kotlina, visoravan, umovit kraj, uma, mikroklima veih gradova, blizina mora ili oceana, koliina i vrsta padalina, rua vjetrova i sl.

Samo kompleksnim prilagoavanjem arhitektonskog oblikovanja zgrada svim klimatskim karakteristikama moe se doi do kvalitetnih rjeenja.
40

2.3. LOKACIJA ILI UA SITUACIJA GRAEVINE

Detaljna analiza i prilagodba ue lokacije zgrade moe doprinijeti utedama toplinske energije u zgradama. najei elementi na koje treba obratiti pozornost u prilagodbi ueg okolia zgrade su:
- ORIJENTACIJA ZGRADE PREMA STRANAMA SVIJETA - OSUNANJE PARCELE I EVENTUALNI NAGIB PARCELE - RUA VJETROVA - POSTAVA SUSJEDNIH ZGRADA - VEGETACIJA - POSTAVA POMONIH ZGRADA I OPREME NA PARCELI

Na sljedea dva crtea prikazan je dobar primjer odabira i postave stabala na parceli to se moe izvesti i naknadno u cilju ostvarivanja utede energije i dobrog toplinskog komfora.
LJETNO SUNCE NE PRODIRE KROZ KRONJU BL ELOGORINOG STABLA

LJETO
CRNOGORINA STABLA U LJETNOM PRIODU STVARAJ U OSJEAJ SVJEINE

JUG

SJEVER

41

ZIMSKO SUNCE PRODIRE KROZ KRONJU BL ELOGORINOG STABLA

ZIMA
CRNOGORINA STABLA TITE OD JAKOG Z IMSKOG VJET RA

JUG

SJEVER

42

2.4. NAIN GRIJANJA ZIMI I NAIN KLIMATIZACIJE ILI PROVJETRAVANJA LJETI Nain grijanja i klimatizacije ili provjetravanja treba biti to je mogue via prilagoen toplinskim karakteristikama omotaa zgrade. Naalost, u velikoj veini postojeih zgrada nekvalitetne obodne konstrukcije su uvjetovale postavu predimenzioniranih sustava grijanja i hlaenja. Nakon eventualnog graevinskog saniranja omotaa takovih zgrada trebalo bi prilagoditi i sustave grijanja i hlaenja kako oni ne bi i dalje nepotrebno troili vie energije za grijanje i hlaenje. Izrada projekta i izvedba sustava grijanja i klimatizacije u novim zgradama mora se maksimalno prilagoditi toplinskim karakteristikama omotaa zgrade. To se postie izradom posebnih projekata grijanja i eventualno ventilacije i klimatizacije u zgradama. Prema vaeem tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama potrebno je kod dimenzioniranja sustava grijanja posebno izraunati primitke toplinske energije putem sunevog zraenja kroz prozirne obodne elemente. Takoer se predvia poblie definiranje protusunane zatite prozirnih elemenata zgrade u ljetnom periodu kako bi se sprijeilo prekomjerno zagrijavanje zgrada. U poboljavanju efikasnosti sustava grijanja u zgradama sve veu ulogu e u budunosti imati koritenje suneve energije na pasivan nain, ali i aktivno pomou sunanih kolektora i panela.

43

2.5. MIKROKLIMA FUNKCIONALNE JEDINICE (STANA, POSLOVNOG PROSTORA I SL.) Mikroklima stana ili poslovnog prostora moe utjecati na racionalnu potronju energije i ostvarivanje dobrog toplinskog komfora u zgradama. Na stvaranje mikroklime utjeu sekundarni izvori topline koji svojim radom stvaraju dodatnu toplinsku energiju :
- TEDNJACI, HLADNJACI I SLINI IZVORI TOPLINE U STANOVIMA (1) - ELEKTRINI I PLINSKI BOJLERI ZA PRIPREMU SANITARNE VODE (2) - KAMINI I OTVORENA LOITA (3) - AKUMULIRANA TOPLINA U GRAEVINSKIM ELEMENTIMA OSTVARENA GRIJANJEM I OSUNANJEM (4) - ISPUNI PLINOVI U GARAI, DIM KAO POSLJEDICA PUENJA I SL. (5)

G ARA A

KUHINJA

KUP.

DNEVNI BORAVAK
SPAVAO NICA

STAKLENIK

44

Najvei utjecaj na racionalnu potronju energije i ostvarivanje dobrog toplinskog komfora u zgradama ima toplinska kvaliteta omotaa zgrade. Ostala tri elementa na koja ovjek moe utjecati imaju bitno manju ulogu. Izraenije djelovanje jednog od elemenata moe znaajno smanjiti utjecaj drugih elemenata.
Na sljedeem crteu vidi se meusobni odnos elemenata koji najvie odreuju racionalnu potronju energije i toplinski komfor u zgradama.

K L IM A TS K EK A R A K T E R IS T IK EP O D R U JA

T O PL IN S K AK V A LITE T A O M O T A AZ G RA D E

L O K A C IJAILI U AS IT UA C IJ A

M IK R OK LIM A S T A N A

N A IN G R IJA N JA
45

3. TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

Prvi propisi s podruja toplinske zatiti u hrvatskoj doneseni su 1970. A zatim 1980. I 1987. Prethodni Tehniki propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama usvojen je 2005. godine

Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/2008) Ovaj propis usklaen je sa europskim propisima i normama, a njegovom primjenom se oekuju sljedei rezultati :
-SMANJENJE POTRONJE ENERGIJE ZA GRIJANJE -SMANJENJE EMISIJE UGLJINOG DIOKSIDA U ATMOSFERU -STIMULACIJA KORITENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE -POTICANJE NA KORITENJE SUNEVE ENERGIJE NA PASIVAN NAIN -UVOENJE RELEVANTNIH INFORMACIJA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA ZGRADA USTANOVLJAVANJEM ISKAZNICE POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE

Sadraj tehnikog propisa moe se podijeliti na nekoliko cjelina:

- MINIMALNI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA ZGRADU KAO CJELINU I POJEDINE DIJELOVE ZGRADE, TO UKLJUUJE I NAIN DOKAZIVANJA TIH ZAHTJEVA -TEHNIKA SVOJSTVA I DRUGI ZAHTJEVI ZA GRAEVNE PROIZVODE KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA TOPLINSKU IZOLACIJU - UTVRIVANJE SADRAJ DIJELA PROJEKTA KOJIM SE OPISUJE I DOKAZUJE TEHNIKO RJEENJE ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZGRADA - IZGLED I SADRAJ ISKAZNICE POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJAVANJE ZGRADE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAENJE ZGRADE - ODRAVANJE ZGRADA U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZGRADA PREMA NAMJENI ILI VELIINI ZGRADE TEHNIKI PROPIS RAZLIKUJE 3 KATEGORIJE NOVIH ZGRADA: - STAMBENE ZGRADE - NESTAMBENE ZGRADE (GOSPODARSKE ILI JAVNE NAMJENE)) - ZGRADE MALOG OBUJMA (Ve 100m3 I OBITELJSKE KUE DO BRUTO POVRINE 400m3)

46

PO UNUTARNJOJ TEMPERTURI U ZGRADI TEHNIKI PROPIS RAZLIKUJE 3 KATEGORIJE NOVIH ZGRADA: -ZGRADE GRIJANE NA TEMPERTURU VEU OD 18 OC -ZGRADE GRIJANE NA TEMPERATURU OD 12 DO 18 OC -ZGRADE NA TEMPERATURI NIOJ OD 12 OC

Tehniki propis predvia ogranienje godinje POTREBNE TOPLINE ZA GRIJANJE Qh (kWh/a). To je koliina topline koju grijanje zgrade treba proizvesti tijekom jedne godine da bi se odrala unutarnja projektna temperatura u zgradi. Odreuje se metodom mjesene bilance prema HRN EN 832:2000

Qh = suma Qh,mj

Qh,mj = QI,T + QI,V -

h(QS + Qi)

QI,T = transmisijski toplinski gubici QI,V = toplinski gubici zbog provjetravanja QS = toplinski dobici od sunca Qi = unutarnji toplinski dobici h = faktor iskoritenja Tehniki propis odreuje zahtjeve kod projektiranja novih zgrada i za ove elemente :
- TOPLINSKI MOSTOVII - TOPLINSKA ZATITA OSTAKLJENIH PLOHA TIJEKOM LJETA - TOPLINSKA ZATITA NEPROZIRNIH ELEMENATA TIJEKOM LJETA MASE MANJE OD 100kg/m2 - ZRAKONEPROPUSNOST OMOTAA ZGRADE - KONDENZACIJA VODENE PARE NA POVRINI GRAEVNOG DIJELA - KONDENZACIJA VODENE PARE UNUTAR GRAEVNOG DIJELA (DIFUZIJA)

47

3.1. TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA I. OPE ODREDBE lanak 1. (1) Ovim Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: Propis) propisuju se: tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C, tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C, ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama, tehnika svojstva i drugi zahtjevi za neke graevne proizvode koji se ugrauju u zgradu u svrhu racionalne uporabe energije i toplinske zatite i ocjenjivanje sukladnosti tih proizvoda s navedenim zahtjevima, sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te toplinsku zatitu, sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade, odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
48

(2) Ovim Propisom implementira se Direktiva 2002/91/EC Europskog parlamenta od 16. prosinca 2002.g. o energetskim svojstvima zgrada u dijelu koji se odnosi na: propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva novih zgrada i postojeih zgrada kod kojih se provode vee rekonstrukcije,

potrebu izrade elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade s plotinom korisne povrine veom od 1000 m2, kao i poboljanja energetskih svojstava postojeih zgrada koje imaju plotinu korisne povrine veu od 1000 m2 u sluaju njihovih veih rekonstrukcija.
(3) Ovim Propisom implementira se i Direktiva 89/108/EEC Europskog parlamenta od 22. prosinca 1989. g. u dijelu koji se odnosi na graevne proizvode koji se ugrauju u zgrade u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu: uteda eneregije i toplinska zatita.

49

3.2. Odreivanje koeficijenata prolaska topline, U

PREMA TEHNIKOM PROPISU O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA (Narodne novine broj 110/08.) Koeficijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], odreuju se: za neprozirne graevne dijelove prema HRN EN ISO 6946:2002, s tim da se za graevnedijelove koji granie s tlom uzima da je Re =0 za prozore i balkonska vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2002, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2002; za ostakljenje prema HRN EN 673:2003, ili prema tehnikim specifikacijama za proizvode.

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE GRAEVINSKIH ELEMENATA U

(PO STARIM PROPISIMA : KOEFICIJENT PROLAZA TOPLINE k)

U = koliina topline koja u jedinici vremena proe okomito kroz jedinicu povrine graevinskog elementa pri jedininoj razlici temperatura zraka sa obje strane elementa, kada je postignuto stacionarno stanje.

Mjerna jedinica : [W/(m2K)]

50

NAINI IZRAUNA KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE U

3.1.1. za homogene graevinske elemente U = ________1_________ W/m2K 1/i + d/ + 1/e 3.1.2. za vieslojne graevinske elemente ___________________1_______________
U= 1/i + d1/1 + d2/2 + . . . . + dn/n + 1/e

W/m2K

3.1.3. graevinski elementi sa zatvorenim slojem zraka ___________________1_______________ 2

U= 1/i + d1/1 + d2/2 + Rz + dn/n + 1/e

W/m K

3.1.4. heterogeni graevinski elementi

d= ddebljina = debljina pojedinog pojedinog sloja sloja (u metrima (u metrima ) ) 2K2 i= koeficijent = koeficijent unutarnjeg unutarnjeg prijelaza prijelaza topline topline (W/m (W/m )K) 2K) K) e= koeficijent vanjskog vanjskog prijelaza prijelaza topline topline (W/m (W/m e= koeficijent 2 =koeficijent = koeficijent toplinske toplinske provodljivosti provodljivosti (W/m (W/m K)K) 2K/W) Rz= Rz= toplinski toplinski otpor otpor zatvorenog zatvorenog zranog zranog sloja sloja (m2 (m K/W)

51

POLOAJ ZATVORENOG SLOJA ZRAKA I SMJER TOPLINSKOG TOKA

RAUNSKE VRIJEDNOSTI TOPLINSKOG OTPORA Rz ZATVORENOG SLOJA ZRAKA U m2K/W ZA SLOJ ZRAKA DEBLJINE U cm

faktor e 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

0,05
HORIZONTALNI SLOJ ZRAKA UZLAZNI TOPLINSKI TOK

0,29
0,26 0,24 0,12 0,36 0,32 0,28 0,14 0,36 0,32 0,27 0,14

0,33
0,29 0,25 0,13 0,65 0,54 0,42 0,16 0,55 0,46 0,37 0,16

0,35
0,31 0,26 0,14 0,86 0,68 0,50 0,17 0,53 0,45 0,36 0,16

0,36
0,32 0,27 0,14 1,03 0,77 0,56 0,18 0,50 0,43 0,35 0,16

0,37
0,33 0,28 0,14 1,15 0,83 0,60 0,18 0,50 0,43 0,35 0,16

0,38
0,34 0,28 0,14 1,25 0,90 0,61 0,19 0,50 0,43 0,35 0,16

0,37
0,34 0,29 0,14 1,27 0,93 0,62 0,19 0,50 0,43 0,35 0,16

0,39
0,35 0,29 0,14 1,40 0,98 0,62 0,19 0,50 0,43 0,35 0,16

0,40
0,35 0,29 0,14 1,48 1,00 0,62 0,20 0,50 0,43 0,35 0,16

0,40
0,35 0,29 0,14 1,50 1,01 0,62 0,20 0,50 0,43 0,35 0,16

0,11 0,20 0,82 0,05

HORIZONTALNI SLOJ ZRAKA SILAZNI TOPLINSKI TOK

0,11 0,20 0,82 0,05

VERTIKALNI SLOJ ZRAKA DULJINE DO 3 metra

0,11 0,20 0,82

52

3.3. Najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U [W/(m2K)],

Napomena: e,mj,min je srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg 53 mjeseca na lokaciji zgrade

3.4. ISKAZNICA POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE I TOPLINSKE ENERGIJE ZA HLAENJE ZGRADE

54

55

4. SANACIJA TOPLINSKE ZATITE ZGRADA

Grad Osijek proglaen je slobodnim kraljevskim gradom 1809.g. i od tada poinje njegov intenzivni gospodarski razvitak. Tijekom druge polovice 20. stoljea grad doivljava snanu demografsku ekspanziju i premauje broj od 100.000 stanovnika. To je rezultiralo izgradnjom velikog broja viestambenih zgrada koje imaju sve pozitivne i negativne karakteristike modernog doba prepoznatljive u veini europskih gradova. Posebno nasljee stambene arhitekture predstavljaju viestambeni objekti nastali od 1946. do 1975. U to vrijeme intenzivne stambene izgradnje nastajali su objekti bez ikakve toplinske zatite. Bilo je to vrijeme jeftine uvozne energije koja se bespotrebno troila na zagrijavanje viestambenih zgrada. To su objekti koji e biti u funkciji jo dugi niz godina to znai da e, ukoliko se ne rekonstruiraju, nepotrebno troiti velike koliine energije potrebne za zagrijavanje u zimskom periodu i energije za klimatizaciju prostora u ljetnom periodu. Starost tih objekata izmeu 30 i 60 godina takoer je vana injenica koja namee potrebu za sustavnom obnovom i rekonstrukcijom. Ukupan toplinski komfor u tim stambenim zgradama nije odgovarajui sa stajalita dananjih zahtjeva suvremenog stanovanja. Prethodne injenice nameu potrebu sustavnog istraivanja, ali i brzog razrjeenja ovog problema nepotrebnog troenja velikih koliina energije.

56

Kao primjer projektantske sanacije toplinske zatite odabrana je viestambena zgrada u Vukaovarskoj ulici br. 62-86 u Osijeku. To je peterokatnica sa 155 jednakih 2,5 sobnih stanova izgraena 1964. godine. Stanovi su sa dnevnim boravkom i kuhinjom orijentirani na jug, a sa spavaonicama na sjever. Dua strana objekta je orijentirana na jug to predstavlja temeljni preduvjet za koritenje sunevog zraenja. Vanjski zidovi su izvedeni od obostrano bukane pune opeke debljine 25 cm. Parapetni zidovi su montani armirano-betonski elementi. Toplinska izolacija obodnih konstrukcija uope ne postoji osim u slojevima ravnog krova. Zbog ne postojanja toplinske izolacije buka na proeljima je u jako loem stanju tako da je obnova neophodna. Dotrajali drveni prozori i balkonska vrata ne zaptivaju dovoljno pa se kroz spojnice ostvaruju prekomjerni ventilacijski gubici toplinske energije. Zbirni koeficijent prolaska topline U za cijeli objekt koji ukljuuje sve obodne konstrukcije iznosi 1,76 W/m2K.

SITUACIJSKI PLAN

VUKOVARSKA 62-86

JUNO PROELJE

VUKOVARSKA ULICA

57

VUKOVARSKA 62-86 OSIJEK

SJEVERNO PROELJE

JUNO PROELJE

DETALJ JUNOG PROELJA

58

POSTOJEE STANJE

59

PRESJEK POSTOJEE STANJE

DETALJ PARAPENOG VANJSKOG ZIDA POSTOJEE STANJE 60

JUNO I SJEVERNO PROELJE POSTOJEE STANJE

JUG

SJEVER

61

POPIS I SASTAV SVIH OBODNIH KONSTRUKCIJA KOJE INE OMOTA ZGRADE POSTOJEE STANJE

A)

VANJSKI ZIDOVI - vapnena buka - normalna opeka - vapnena buka

U= 1,54 W/m2K 2 cm 25 cm 2 cm
U= 2,89 W/m2K 2 cm 6,5 cm 8 cm U= 2,94 W/m2K 2 cm 25 cm 2 cm U= 2,70 W/m2K

B) PARAPETNI ZIDOVI - vapnena buka - normalna opeka - AB montani element C) NADVOJI I HORIZONTALNI SERKLAI - vapnena buka - armirani beton - produna buka D) PROZORI I BALKONSKA VRATA - spojni prozor sa dvostrukim ostakljenjem i meuslojem zraka 0d 4 cm sa drvenim okvirom

E) STROP IZNAD OTVORENOG PROLAZA - hrastov parket - blindit - polumontani AB strop - produna buka
F) STROP IZNAD PODRUMA - hrastov parket - blindit - polumontani AB strop - produna buka G) RAVAN KROV - vapnena buka - polumontani AB strop - parna brana - trane ploe - beton za pad - hidroizolacija (2+3) - uvaljani ljunak

U= 1,47 W/M2k
2 cm 3,5 cm 19 cm 2 cm U= 1,30 W/m2K 2 cm 3,5 cm 19 cm 2 cm U= 0,59 W/m2K 2 cm 25 cm 5 cm 8 cm 1 cm 2 cm

H) NADSVIJETLA IZNAD U= 3,10 W/m2K STUBINIH PROSTORA - dvostruko fiksno ostakljenje sa meuslojem zraka 12 mm u okviru od aluminijskih profila

62

Prije izrauna koeficijenata prolaska topline U za razliite obodne konstrukcije zgrade treba razlikovati nekoliko razliitih putova gubitaka topline koji se u zimskom periodu ostvaruju kroz omota zgrade. Gubitci topline mogu biti : a) TRANSMISIJSKI preko krutih materijala koji ine omota zgrade b) VENTILACIJSKI preko upljina u omotau te preko otvorenih vrata, prozora i loih spojnica Ventilacijski gubitci topline mogu se kretati od 15-30 % od ukupnih gubitaka topline, to naravno najvie ovisi od ukupne toplinske kvalitete omotaa zgrade. Transmisijski gubitci topline mogu se podijeliti na one koji se deavaju okomito kroz omota zgrade (U), i na one koji preko unutarnjih konstrukcija provode toplinu do vanjske povrine omotaa zgrade i predaju je u atmosferu (UL) .

UL

U
Razlikujemo koeficijent prolaska topline U koji se odnosi na prolaz topline okomito kroz pojedinu konstrukciju (U) i linearni koeficijent prolaska topline koji se odnosi na prolaz topline preko unutarnjih konstrukcija i njihovih projekcija na omota zgrade. Odnos povrina ova dva koeficijenta u omotau zgrade je najee oko 95 % prema 5 %. 63

UL

STRUKTURA POVRINE OMOTAA ZGRADE POSTOJEE STANJE Obodna konstrukcija A) VANJSKI ZIDOVI B) PARAPETNI ZIDOVI C) NADVOJI I HOR. SERKLAI D) PROZORI I BALKON. VRATA E) STROP IZNAD OTVOR. PROLAZA F) STROP IZNAD PODRUMA G) RAVAN KROV H) NADSVJETLO STUBITA UKUPNA POVRINA : m2 1902,2 474,4 391,0 2127,1 46,6 1727,9 1666,3 113,1 8448,6 % 22,5 5,6 4,6 25,2 0,6 20,5 19,7 1,3 100,0 U (W/m2K) 1,54 2,89 2,94 2,70 1,47 1,30 0,59 3,10 1,76

KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE UZ ZA CIJELU ZGRADU UZ= 1,76 W/m2K 64

DULJINA PROJEKCIJA UNUTRANJIH KONSTRUKCIJA NA PROELJA I LINEARNI KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE U KONSTRUKCIJA X) PROJEKCIJA STROPNIH KONSTRUKCIJA NA PROELJA Y) PROJEKCIJA UNUTARNJIH ZIDOVA NA PROELJA Q) PROJEKCIJA ZIDOVA NA STROP IZNAD PODRUMA W) PROJEKCIJA ZIDOVA NA RAVAN KROV UKUPNA DULJINA PROJEKCIJA : m 1613,6 % 47,8 UL (W/mK) 0,26

788,0

23,4

0,17

495,5

14,7

0,11

475,0

14,1

0,055

3372,1

100,0

0,19

LINEARNI KOEFICIJENT PROLASKA TOPLINE ULZ ZA CIJELU ZGRADU ULZ= 0,19 W/mK 65

PRORAUN POVRINSKIH GUBITAKA TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA (QSEZONE-P)

q = Dt / R QSEZONE-P = q * P * T R=1/U q = U * Dt

QSEZONE-P = UZ * Dt * P * T

q = gustoa toplinskog toka (W/m2) R = toplinski otpor graevinskog elementa (m2K/W) UZ = koeficijent povrinskog prolaska topline za cijelu zgradu(W/m2K) Dt = prosjena razlika temperature unutranjeg i vanjskog zraka u jednoj sezoni grijanja (oK = 15,9 za Osijek) P = povrina omotaa zgrade (m2) T = vrijeme trajanja sezone grijanja za Osijek 181 dan (sec) QSEZONE-P = 1,76 * 15,9 * 8448,6 *181 * 86400 QSEZONE-P = 3,69731 * 1012 (Ws ili Joula)

66

PRORAUN LINEARNIH GUBITAKA TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA (QSEZONE-L)

QSEZONE-L = ULZ * Dt * D * T
ULZ = linearni koeficijent prolaska topline za cijelu zgradu (W/mK) D = ukupna duljina projekcija unutranjih konstrukcija na omota zgrade (m)

QSEZONE-L = 0,19 * 15,9 * 3372,1 * 181 * 86400

QSEZONE-L = 1,5931 * 1011 (Ws ili Joula)

SVEUKUPNI GUBITAK TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA (QSEZONE-UK)

QSEZONE-UK = QSEZONE-P + QSEZONE-L QSEZONE-UK = 3,69731 * 1012 + 15931 * 1011 QSEZONE-UK = 3,85662 * 1012 (Ws ili Joula)
3 600 000 Joula = 1 kWh

QSEZONE-UK = 1.071.283,3 kWh

67

ODABIR OBODNIH KONSTRUKCIJA ZGRADE ZA IZVEDBU DODTANE TOPLINSKE IZOLACIJE

Temeljem prethodno izraunatih vrijednosti gubitaka topline moe se zakljuiti da stambena zgrada u Vukovarskoj ulici br. 62-86 u cjelini ima vrlo lou toplinsku zatitu. Komparacija pokazuje da velika veina neprozirnih obodnih konstrukcija ima nekoliko puta vee koeficijente prolaska topline U od trenutno propisanih vaeim tehnikim propisom. Najvei gubitci topline su kroz : a) b) c) d) e) vanjske zidove parapetne zidove nadvoje i horizontalne serklae strop iznad podruma strop iznad otvorenih prolaza.

Procjenjuje se da se upravo te obodne konstrukcije treba dodatno toplinski izolirati. Moe se pretpostaviti da bi se izvedbom dodatne toplinske izolacije ravnog krova toplinski gubitci smanjili za zanemarivo malu apsolutnu vrijednost to bi rezultiralo ekonomski gledano neisplativom investicijom. Slina procjena vrijedi i za prozore i balkonska vrata. Njihovom zamjenom ostvarile bi se znaajnije utede toplinske energije, ali bi vrijednost te investicije bila prevelika sa stajalita vlasnika stanova. Zakljuno, da bi se maksimalno efikasno i najekonominije poboljala toplinska zatita zgrade treba dodatno izolirati samo one obodne konstrukcije koje imaju najvee toplinske gubitke u zimskom periodu. U ovom konkretnom sluaju izvedbom dodatne toplinske zatite gore navedenih konstrukcija saniralo bi se 53,8 % ukupne povrine omotaa zgrade. 68

DETALJ IZVEDBE NOVE TOPLINSKE IZOLACIJE VANJSKIH ZIDOVA

LEGENDA :
1-VAPNENA BUKA 2 cm 2-NORMALNA OPEKA 6,5 cm 3-ARMIRANI BETON 8 cm 4-GRAEVINSKO LJEPILO - TOKASTO 5-STAKLENA VUNA 6 cm 6-GRAEVINSKO LJEPILO 2 mm 7-STAKLENA MREICA 8-IZRAVNAVAJUI SLOJ GRA. LJEPILA 9-ZAVRNI SLOJ FASADNE BUKE 10-STAKLENA VUNA 2 cm 11-POLIAMIDNI PRIVRSNI EP

69

DETALJ DONJEG ZAVRETKA TOPLINSKE IZOLACIJE NA PROELJU

1 ZID OD NORMALNE OPEKE 25 cm 2 PRODUNA BUKA 2 cm 3 GRAEVINSKO LJEPILO TOKASTI NANOS 4 STAKLENA VUNA 6 cm 5 GRAEVINSKO LJEPILO SA STAKLENOM MREICOM 2 mm 6 IZRAVNAVAJUI SLOJ GRAEVINSKOG LJEPILA 7 ZAVRNI SLOJ FASADNE BUKE 8 OJAANJE METALNI PROFIL SIDREN U ZID 70

DETALJ SPOJA VANJSKOG ZIDA I RAVNOG KROVA

1 OPAV POCINANIM LIMOM 0,55 mm 2 POLIAMIDNI PRIVRSNI EP 3 ZAVRNI SLOJ FASADNE BUKE 4 IZRAVNAVAJUI SLOJ GRAEVINSKOG LJEPILA 3 mm 5 GRAEVINSKO LJEPILO SA STAKLENOM MREICOM 2 mm 6 STAKLENA VUNA 6 cm 7 GRAEVINSKO LJEPILO TOKASTI NANOS 8 PRODUNA BUKA 2 cm 9 ARMIRANI BETON 25 cm 10- POLUMONTANA AB STROPNA KONSTRUKCIJA 19 cm 11- PARNA BRANA 12- POSTOJEA TOPLINSKA IZOLACIJA RAVNOG KROVA 5 cm 13- BETON ZA PAD 6-10 cm 14- HIDROIZOLACIJA (2+3) 15- UVALJANI LJUNAK 2 cm 16- PRODUNA BUKA 2 cm

71

DETALJ TOPLINSKE IZOLACIJE STROPA IZNAD NEGRIJANOG PODROMA

1 HRASTOV PARKET 2,2 cm 2 BLINDIT 3,5 cm 3 POLUMONTANA AB STROPNA KONSTRUKCIJA 19 cm 4 ZAVRNI SLOJ BUKE 5 IZRAVNAVAJUI SLOJ GRAEVINSKOG LJEPILA 3 mm 6 POLIAMIDNI PRIVRSNI EP 7 GRAEVINSKO LJEPILO SA STAKLENOM MREICOM 2 mm 8 STAKLENA VUNA 6 cm 9 VAPNENA BUKA 2 cm

72

JUNO I SJEVERNO PROELJE NAKON SANACIJE

JUG

SJEVER

73

PRORAUN UTEDA TOPLINSKE ENERGIJE NAKON SANACIJE

Proraun uteda toplinske energije izvest e se tako da se sveukupni toplinski gubitci zgrade nakon sanacije odbiju od ukupnih toplinskih gubitaka zgrade prije sanacije. Dobivena razlika predstavlja konkretnu utedu toplinske energije u jednoj prosjenoj sezoni grijanja.

STRUKTURA POVRINE OMOTAA ZGRADE NAKON SANACIJE TOPLINSKE ZATITE Obodna konstrukcija A) VANJSKI ZIDOVI B) PARAPETNI ZIDOVI C) NADVOJI I HOR. SERKLAI D) PROZORI I BALKON. VRATA E) STROP IZNAD OTVOR. PROLAZA m2 1902,2 474,4 391,0 2127,1 46,6 % 22,5 5,6 4,6 25,2 0,6 U (W/m2K) Novi = 0,47 Novi = 0,55 Novi = 0,55 2,70 Novi = 0,46

F) STROP IZNAD PODRUMA

G) RAVAN KROV H) NADSVJETLO STUBITA UKUPNA POVRINA :

1727,9
1666,3 113,1 8448,6

20,5
19,7 1,3 100,0

Novi = 0,45
0,59 3,10 Novi = 1,09 74

DULJINA PROJEKCIJA UNUTRANJIH KONSTRUKCIJA NA PROELJA I LINEARNI KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE UL NAKON SANACIJE KONSTRUKCIJA X) PROJEKCIJA STROPNIH KONSTRUKCIJA NA PROELJA Y) PROJEKCIJA UNUTARNJIH ZIDOVA NA PROELJA Q) PROJEKCIJA ZIDOVA NA STROP IZNAD PODRUMA W) PROJEKCIJA ZIDOVA NA RAVAN KROV UKUPNA DULJINA PROJEKCIJA : m 1613,6 % 47,8 UL (W/mK) NOVI = 0,039

788,0

23,4

NOVI = 0,044

495,5

14,7

NOVI = 0,042

475,0

14,1

0,055

3372,1

100,0

NOVI = 0,043

75

PRORAUN POVRINSKIH GUBITAKA TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA NAKON SANACIJE (QSEZONE-P-N)

q = Dt / R QSEZONE-P = q * P * T R=1/U q = U * Dt

QSEZONE-P = UZN * Dt * P * T

q = gustoa toplinskog toka (W/m2) R = toplinski otpor graevinskog elementa (m2K/W) UZN = novi koeficijent povrinskog prolaska topline za cijelu zgradu(W/m2K) Dt = prosjena razlika temperature unutranjeg i vanjskog zraka u jednoj sezoni grijanja (oK = 15,9 za Osijek) P = povrina omotaa zgrade (m2) T = vrijeme trajanja sezone grijanja za Osijek 181 dan (sec) QSEZONE-P-N = 1,09 * 15,9 * 8448,6 *181 * 86400 QSEZONE-P-N = 2,28981 * 1012 (Ws ili Joula)

76

PRORAUN LINEARNIH GUBITAKA TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA NAKON SANACIJE (QSEZONE-L-N)

QSEZONE-L = ULZN * Dt * D * T
ULZN = novi linearni koeficijent prolaska topline za cijelu zgradu (W/mK) D = ukupna duljina projekcija unutranjih konstrukcija na omota zgrade (m)

QSEZONE-L-N = 0,043 * 15,9 * 3372,1 * 181 * 86400

QSEZONE-L-N = 3,35389 * 1010 (Ws ili Joula)
SVEUKUPNI GUBITAK TOPLINE U PROSJENOJ SEZONI GRIJANJA NAKON SANACIJE (QSEZONE-UK)

QSEZONE-UK-N = QSEZONE-P-N + QSEZONE-L-N QSEZONE-UK = 2,28981 * 1012 + 3,35389 * 1010 QSEZONE-UK-N = 2,32334 * 1012 (Ws ili Joula)
3 600 000 Joula = 1 kWh

QSEZONE-UK-N = 645.374,7 kWh

77

UKUPNA UTEDA TOPLINSKE ENERGIJE U JEDNOJ PROSJENOJSEZONI GRIJANJA

E = QSEZONE-UK - QSEZONE-UK-N (kWh) E = 1.071.283,3 - 645.374,7 = 425.908,6 (kWh)

UTEDA TOPLINSKE ENERGIJE U JEDNOJ SEZONI GRIJANJA = 425.908,6 (kWh)

ZAKLJUAK

Temeljem provedenog prorauna za stambenu zgradu na Vukovarskoj ulici br. 62-86 moe se zakljuiti da je sanacijom toplinske zatite samo 53,8 % omotaa zgrade mogue ostvariti oko 40 % uteda toplinske energije potrebne za zagrijavanje u jednoj prosjenoj sezoni grijanja. Prema trenutim cijenama materijala i rada na sanaciji procjenjuje se da bi se ovako predloena sanacija toplinske zatite isplatila nakon 4 sezone grijanja, nakon ega bi svaka sezona donosila konkretnu dobit.
Budui, da sline zgrade, samo u Osijeku, a vjerojatno i u Republici Hrvatskoj ine oko 40 % izgradnje sigurno se njihovom sanacijom u toplinskom smislu mogu ostvariti vrlo velike utede energije. 78

PILOT PROJEKT POVEANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU - DJEJE JASLICE "IVANICA" U OSIJEKU Zagreb, lipanj 2002. AUTORI : eljka Hrs Borkovi,dipl.ing.arh. Vedran Krstulovi,dipl.ing.stroj. KUEN ZGRADA NACIONALNI PROGRAM ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRADARSTVU
UVOD

Stalna skrb o poveanju energetske efikasnosti je jedna od temeljnih komponenti odrivog razvitka. Energetska efikasnost znaajno doprinosi smanjenju utjecaja na okoli energetskog sektora, poveanju zaposlenosti, te veoj konkurentnosti cijele nacionalne ekonomije. Organizirana i sustavna skrb o energetskoj efikasnosti provodi se u Hrvatskoj na temelju Nacionalnih energetskih programa, pokrenutih odlukom Vlade Republike Hrvatske 1997. godine, a koordinator kojih je Energetski institut Hrvoje Poar. Nacionalni energetski program poveanja energetske efikasnosti u zgradarstvu KUEN zgrada, ima kao glavni cilj uspostavu mehanizama koji e osiguravati trajno smanjenje energetskih potreba pri projektiranju, izgradnji i koritenju novih zgrada i naselja, te sanaciji i rekonstrukciji postojeih, stvaranje povoljnih parametara mikroklime u prostoru zgrade, uz smanjenje nepovoljnog utjecaja na okoli. Najbolji primjeri za stvaranje povoljnih uvjeta za provoenje energetske efikasnosti u zgradarstvu su pilot projekti, kojima se promovira primjena modernih tehnologija i prati energetska i ekoloka opravdanost kroz vrijeme. Analize pokazuju da uvoenje suvremenih principa energetske efikasnosti u zgradarstvu omoguuje energetsku utedu 30-70 %. DJEJE JASLICE IVANICA u Osijeku predstavljaju slobodno stojei prizemni objekt vrtia, izgraenog 1974. godine, koji je pretrpio znatna oteenja od granatiranja tijekom rata. Analizom postojeeg stanja ustanovljeno je izuzetno loe stanje vanjske opne zidova i ravnog krova, s gotovo potpuno propalom fasadnom oblogom, nedostatno izoliranim zidovima, termiki nekvalitetnim prozorima, te ravnim krovom koji na vie mjesta proputa vodu. Rezultati termografskog snimanja i termografske analize objekta pokazuju velike gubitke topline kroz prozore i vanjsku opnu zgrade. Iz svega navedenog vidljivo je da je rije o substandardnom objektu djejih jaslica koji je nuno sanirati i zatititi od daljnjeg propadanja.

TLOCRT I PROELJE

79

Ulaganje u dobrobit i bolju budunost djece kao i suvremena energetska politika s ciljem zatite okolia jasno ukazuje na ispravnost pristupa obnovi ovog objekta po principima energetske efikasnosti. Pilot projekt DJEJIH JASLICA IVANICA u Osijeku trebao bi postati primjer obnove postojeeg objekta sa ciljem trajnog smanjenja energetskih potreba, postizanja povoljnije mikroklime u prostoru zgrade, te zatite okolia. Mjerenja energetske potronje prije i nakon obnove, sigurno e pokazati znaajnu utedu u potronji energije, a pilot projekt postati jo jedna smjernica za primjenu energetske efikasnosti u zgradarstvu, kao i za suvremeno gospodarenje energijom u cijeloj zemlji.

TEHNIKI OPIS OBJEKTA Objekt je slobodno stojei prizemni razvedenog tipa u tri dilatacije, ukupne bruto graevinske povrine od 858 m2. Nosivu konstrukciju ine armirano - betonski trakasti temelji s proirenjima u temeljne stope stupova te skelet od armirano - betonskih stupova i greda na osnom razmaku 6,00/4,00 m. Konstrukcija ravnog krova izvedena je od uplje armirane opeke monta strop "TM-5". Vanjski zidovi izvedeni su u debljini od 25 i 38 cm jednim dijelom fasadnom opekom (25 i 38 cm) te punom opekom (25 cm). Zavrna obrada vanjskih zidova (fasade) izvedena je u etiri obrade i to: fasadna opeka zidova i parapeta (203 m2) vidljive betonske povrine stupova i greda obraene su teraplastom na podlozi od produnog morta (376 m2) obloga dijela fasade (zidova) s ploama od poliranog kamena na cementnom mortu (108 m2) obloga od pranog kulira (52 m2). Sva obloga fasade od kamenih ploa je u cijelosti otpala. Kako zidovi nisu dodatno toplinski izolirani, a posebno betonske fasadne povrine, termografskom analizom te proraunom utvreni su znatni gubici topline.

SJEVERNI ULAZ U OBJEKT

ZAPADNO PROELJE

80

Pregledom ostakljenih stijena utvreno je da su izvedene od eloksiranih aluminijskih profila nepovoljnih toplinskih karakteristika sa vrlo loim brtvljenjem krila, te neadekvatnom kvalitetom stakla. Isto je potvreno i rezultatima termografske analize i prorauna. Hidroizolacija krova je viestruko popravljana ("krpana"), a oteenja na podgledu prostorija ukazuju na potrebu za temeljitim rjeenjem sanacije ravnog krova. Kako je neophodno zamijeniti hidroizolaciju krova preporuuje se na osnovu termografske analize i prorauna ujedno izvesti i dodatnu toplinsku izolaciju. Zatita od sunca je izvedena na junim fasadama objekta (prostorije za boravak djece) u vidu armirano-betonskih brisoleja - pergola poduprta elinim stupovima. Pergola je mjestimino oteena te je nuno mjesta oteenja sanirati. Najvei gubici topline ustanovljeni su na prozorima zbog loe kvalitete okvira i veinom ugraenog jednostrukog stakla. Vanjski zid zidan opekom 25 i 38 cm, s gotovo potpuno propalom fasadom, takoer pokazuje velike gubitke topline, kao i ravni krov koji proputa vodu na vie mjesta.

TERMOGRAFSKA SNIMKA TOPLINSKIH MOSTOVA

TERMOGRAFSKA SNIMKA TOPLINSKIH GUBITAKA KROZ OSTAKLJENE POVRINE

81

RAVNI KROV IZNUTRA I IZVANA

PROELJE ISTOK

82

PRIJEDLOG SANACIJE OBJEKTA S PROCJENOM TROKOVA Na osnovu rezultata utvrenih termografijom i proraunom toplinskih potreba objekta, te stanja objekta, planiran je zahvat na postojeem objektu u svrhu obnove i to vee utede energije. Zahvat predvia radove na fasadi i krovu odnosno ovojnici objekta, te radove na instalacijama grijanja unutar objekta. Sanacija ovojnice objekta predviena je u dvije faze: 1. Zamjena postojeih staklenih stijena s novim, znatno boljih termikih karakteristika (k=1,30 W/m2K umjesto sadanjih k=3,50 W/m2K), ime bi se smanjile toplinske potrebe objekta za oko 40%. 2. Izvedba dodatne toplinske izolacije vanjskih zidova od mineralne vune debljine 8-10 cm, sa standardnom povrinskom obradom, te sanacija ravnog krova izvedbom toplinske izolacije u debljini 12 cm, te nove hidroizolacije, ime bi se smanjile toplinske potrebe objekta u odnosu na 1. fazu sanacije za daljnjih 60 %. Realizacijom radova sanacije obje faze smanjile bi se toplinske potrebe objekta u odnosu na postojee s 238.000 KWh na 69.000 KWh odnosno za 71%, a toplinsko optereenje objekta sa 134.000 W na 37.000 W odnosno za 72%. Kod razvoda cjevovoda za krug ogrijevne vode uoljiv je nedostatak toplinske izolacije, to uzrokuje zamjetne toplinske gubitke. Da bi se sprijeila mogunost kontakta djece s vruim povrinama, radijatori u dnevnom boravku/spavaonicama su s prednje i gornje strane zatieni drvenim konstrukcijama s relativno malim otvorima za cirkulaciju zraka. Ovo rjeenje znatno smanjuje uinkovitost radijatora. Termostatski ventili nisu nigdje ugraeni, a pojedini radijatorski ventili u pomonim prostorijama nisu u funkciji. Ugradnja termostatskih ventila s regulacijom prema temperaturi prostora rezultirala bi znatnim utedama na grijanju i sprijeila pregrijavanje zraka u prostorijama. Uzevi u obzir da se sanitarna topla voda u potpunosti priprema elektrinim grijaima ukupne instalirane el. snage od 14 kW, te da bi se primjenom mjera utede topline znatno smanjila potronja topline te bi toplinska podstanica bila prekapacitirana, povoljno rjeenje bi bilo prelazak na pripremu STV pomou izmjenjivaa, s toplinom iz toplinske mree. El. grijai bi u tom sluaju sluili kao pomoni agregati.

POSTOJEE STANJE UKUPNI GUBICI : 133,6 kW

STANJE NAKON SANACIJE UKUPNI GUBICI : 83 36,8 Kw

31 postojeu arulju moe se zamijeniti tedljivim rasvjetnim tijelima, a u 38 neonskih svjetiljki s ukupno 114 cijevi mogu se ugraditi tedljivi starteri. Dodatno, za neonsku rasvjetu mogue je ugraditi senzore intenziteta vanjskog svjetla, pri emu bi se jakost svjetla regulirala prema koliini dnevnog svjetla. Pored navedenoga, mjera prebacivanja aktivnosti vezanih za veu potronju elektrine energije - pranje, suenje i glaanje rublja - u razdoblje jeftinije tarife ostvarila bi odreene financijske utede. Raunska analiza i ocjena toplinskih fizikalnih svojstava graevinskih elemenata i konstrukcija predmetne graevine izvrena je i prema zahtjevima iz: HRN U.J5.510 (1987), HRN U.J5.520 (1980), HRN U.J5.530 (1980), HRN U.J5.600 (1987)

KONSTRUKCIJA POSTOJEE STANJE NAKON SANACIJE Zid d=38 cm k=1,45 W/m2K >kdozv=0,80 W/m2K k=0,29 W/m2K Zid d=25 cm k=1,94 W/m2K >kdozv=0,80 W/m2K k=0,32 W/m2K Krov k=0,95 W/m2K >kdozv=0,55 W/m2K k=0,21 W/m2K Ova dodatna analiza je pokazala da postojea konstrukcija ne zadovoljava niti u pogledu trenutno vaee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza topline k, to znai da djeca borave u substandardnim uvjetima, te da je nuna sanacija i zatita objekta od daljnjeg propadanja.

STANJE NAKON SANACIJE UKUPNI GUBICI : 36,8 Kw

PROCJENA TROKOVA SANACIJE saetak trokovnika PREGLED TROKOVA I GRAEVINSKO- OBRTNIKI RADOVI 1.239.412,00 II INSTALATERSKI RADOVI 38.570,00 III OSTALI TROKOVI 126.000,00 UKUPNO: kn 1.403.982,00 uveano za PDV (22%) 308.876,00 SVEUKUPNO: kn 1.712.858,00 UREENI PROSTOR DJEJEG IGRALITA S JUNE STRANE

84

ZAKLJUAK Prema provedenoj analizi, utede u energiji proizlaze kombinirano iz graevinskih zahvata na objektu djejih jaslica i iz zahvata u energetsku uinkovitost sustava grijanja i troila u objektu. Po provedbi graevinske sanacije I. - prozora i prozorskih okvira, moe se oekivati smanjenje potrebne toplinske energije za oko 40%, a po provedbi sanacije II. - krova i vanjskih zidova moe se oekivati smanjenje potrebne toplinske energije za 60% u odnosu na sanaciju I. Realizacijom radova sanacije obje faze smanjile bi se toplinske potrebe objekta u odnosu na postojee za 71%, a toplinsko optereenje objekta za 72%. Navedene mjere racionalizacije grijanja, nevezano za graevinske zahvate, pruaju oekivano smanjenje potreba za grijanjem za barem 30%, dok prelazak na pripremu sanitarne tople vode u toplinskoj podstanici zajedno s ostalim mjerama supstitucije i smanjenja potronje el. energije kod perilica i arulja, omoguuje ukupno smanjenje elektrine radne snage za vie od 20 kW. Analizirani objekt djejih jaslica samo je jedan od brojnih objekata postojeeg fonda stambene i javne izgradnje koji sastavom postojee konstrukcije ne zadovoljava u pogledu prolaza topline i toplinskih gubitaka niti trenutno vaee propise. A poznato je da neprimjerena toplinska izolacija objekata nepovoljno djeluje kako na vijek trajanja zgrada, tako i na zdravlje i ivot ljudi koji u njima ive. Stoga, investiranje u graevinske zahvate ne treba promatrati samo sa stanovita energetskih uteda, obzirom da se radi o objektu zahtjevne namjene-smjetaj predkolske djece-koji je pretrpio posljedice ratnih djelovanja, te ve samim time zahtijeva postizanje odreenih standarda smjetajnog komfora i spreavanje daljnjeg propadanja zbog oteenja i dotrajalosti pojedinih elemenata. Nadalje, odabir vrtia kao objekta za pilot projekt je povoljan obzirom na tipske karakteristike ove ustanove kao predstavnika potroaa energije iz sektora nekomercijalnih usluga. Iskustva steena na ovom projektu iroko su primjenjiva na veini slinih objekata, u prvom redu ustanova za predkolsku djecu, zatim kola i dr. Izvedene analize podrazumijevaju zajedniki rad barem dva nacionalna energetska programa KUEN zgrada - Program poveanja energetske efikasnosti u zgradarstvu i MIEE Mrea industrijske energetske efikasnosti s mogunosti primjene iskustava u drugim programima (KUEN Program poveanja energetske efikasnosti u centraliziranim toplinskim sustavima). Time se dobivaju i saznanja korisna za razradu zakonske i druge regulative kojom se definira poloaj potroaa energije ovog tipa, kao i za svrsishodnost buduih mjera za poticanje zahvata u energetsku efikasnost unutar ovog sektora, te za mogue djelovanje na nacionalnoj i lokalnoj razini.

NEUREENI PROSTOR DJEJEG IGRALITA S JUNE STRANE

UREENI PROSTOR DJEJEG IGRALITA S JUNE STRANE

85

5. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U ZGRADAMA

Spoznaja o konanoj iscrpivosti konvencionalnih energetskih izvora i ubrzani razvitak ljudskog drutva pokrenuli su intenzivna istraivanja razliitih oblika energije koji se u prirodi obnavljaju. Potronja energije u svijetu svake godine se poveava pa je postupno uvoenje obveze uporabe obnovljivih vrsta energije i zakonska obveza. Europska unija propisala je obvezu da do kraja 2010. godine od ukupne potronje energije 12 % mora biti iz obnovljivih izvora energije. Takvi propisi dodatno e stimulirati istraivaki rad na tehnolohiji uporabe obnovljivih energetskih izvora. Uporaba obnovljivih izvora energije ima i tu komparativnu prednost da ne zahtjeva osobito sloene tehnologije kao to je to sluaj sa nuklearnom energijom. Zbog toga to su u suglasju s prirodom, obnovljivi izvori energije ekoloki su isti, to znai da se njihovom uporabom ni najmanje ne zagauje ovjekov okoli.
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE SU:

- ENERGIJA VJETRA - BIOMASE STVORENE FOTOSINTEZOM - GEOTERMALNA ENERGIJA - ENERGIJA VODOTOKOVA - ENERGIJA PLIME I OSEKE - ENERGIJA MORSKIH VALOVA - SUNEVO ZRAENJE - VODIK

86

5.1. ENERGIJA VJETRA Energija vjetra koristila se kroz povijest na razliite naine. To je bila karakteristika samo onih podruja koja obiluju snanim i konstantnim vjetrovima. Ukupna kinetika energija zranih strujanja u zemljinoj atmosferi procjenjuje se na oko 3x1015 kwh godinje, to predstavlja samo oko 0,2 % energije sunevog zraenja koje dopire do zemlje. Dananje tehnologije koritenja energije vjetra postiu najdjelotvornije rezultate s vjetrenjaama koje pokreu generatore za proizvodnju elekrine energije pa ih najee nazivamo vjetroelektrane. Dvije treine energije vjetra dostupno je tijekom zimskih mjeseci. Zato se vjetroelektrane savreno nadopunjuju s hidroelektranama i sunevom energijom ije uinkovitije koritenje ostvarujemo u proljee i ljeto. Tehnologa iskoritavanja energije vjetra je sigurna i neprekidno napreduje, trokovi su znatno smanjeni, a struno i javno miljenje ima naglaeno pozitivan stav. Energija vjetra nije samo obnovljivi izvor energije ve stvara i radna mjesta u graevinskoj i proizvodnoj industriji. Elektrane na ugljen isputaju velike koliine otpdanih plinova u atmosferu. Proizvodnjom energije iz snage vjetra znaajno se na globalnoj razini smanjuju emisije ugljinog i sumpornog dioksida koji su glavni uzrok pojave kiselih kia. 87

Preduvjet za funkcioniranje vjetroelektrana je brzina vjetra koja mora biti vea od 4 m/sec. U naoj zemlji velike potencijalne mogunosti za koritenje energije vjetra postoje u planinskim i primorskim podrujima gdje snaga vjetra i uestalost vjetrova ima zadovoljavajue razine. Prve vjetroelektrane izgraene su na otoku Pagu i u kod ibenika. Od poetka 90-ih godina prolog stoljea poinje brzi razvoj tehnologije turbina za vjetroelektrane. U samo pet godina teina turbina smanjena je za polovicu. Stvorena buka prepolovljena je za samo tri godine. Godinja proizvodnja turbine poveala se 100 puta u 15 godina. Prije par godina turbina s kapacitetom od 500 kw je bila napredna, a danas su turbine s 1.4 -2 MW standard.
Na tritu je naprisutnija klasina vjetroturbina s horizontalnom osi i rotorom s tri kraka. dinamikom rotora s tri kraka je najlake upravljati. Inercijski moment trokrakog rotora prema tornju ne mijenja se tijekom okretanja. To rezultira manjim problemima uslijed oscijalacija nego kog jedno i dvokrakih rotora. Takoer, trokraki rotor bolje je prihvaen od strane javnosti jer stvara manje buke budui da se vrhovi krakova sporije okreu. uz to je i optiki mirniji zbog okretanja na manjoj brzini. Oko 90% vjetroturbina koje se danas koriste u svijetu imaju trokraki rotor.

88

Pretvorba kinetike energije vjetra u kinetiku energiju vrtnje vratila odvija se pomou lopatica rotora vjetrene turbine ili vjetroturbine. Pri tome se rotor i elektrini generator nalaze na zajednikom vratilu (tonije, izmeu njih postoji odgovarajui prijenosnik). U generatoru dolazi do pretvorbe kinetike energije vrtnje vratila u konanu, elektrinu energiju pa se cijelo postrojenje esto naziva i vjetrogeneratorom. Jedna ili vie vjetroturbina s pripadajuom opremom (generator, prijenosnik, kuite, stup, temelji, kuite, regulacija, trafostanica itd) ini vjetroelektranu.

Pri tome se pod nazivom vjetroelekrana podrazumijevaju postrojenja za dobivanje elektrine energije, dok se pod nazivom vjetrenjaa podrazumijevaju postrojenja za dobivanje mehanikog rada (npr. za mlinove, crpke za vodu).
89

1. Servisna dizalica (service crane) 2. OptiSpeed - generator 3. Rashladni sustav (cooling system) 4. VMP-top kontroler sa konverterom 5. Prijenosnik (gearbox) 6. Glavna osovina (main shaft) 7. Sistem za blokiranje rotora (Rotor lock system) 8. Krak, lopatica 9. BladeHub (glava nosaa rotora) 10. Spinner

11. Leaj krila (blade bearing) 12. Temeljna ploa stroja (machine foundation) 13. Hidraulina jedinica (hydraulic unit) 14. Zakretna ruka (gear torque arm) 15. Zakretni prsten (yaw ring) 16. Konica (brake) 17. Toranj (tower) 18. Oprema za zakretanje (yaw gear) 19. Kompozitna spojnica diska; generatorprijenosnik (Composite disk coupling)

90

5.2. BIOMASA Svake godine na zemlji nastaju velike koliine suhe biomase kao produkt procesa fotosinteze. Samo oko 4 % upotrebljava se za hranu i energiju, a ostatak beskorisno trune, odnosno poveava prirodne zalihe obnovljivih izvora energije. Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ili dijelova biljaka kao to su drvo, slama, stabljike itarica, ljuture itd. (prema uredbi o graninim vrijednostima emisije oneiujuih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97) Biomasa je obnovljiv izvor energije, a openito se moe podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad, unutar ega se mogu razlikovati:
- DRVNA BIOMASA (OSTACI IZ UMARSTVA, OTPADNO DRVO) - DRVNA UZGOJENA BIOMASA (BRZORASTUE DRVEE) - NEDRVNA UZGOJENA BIOMASA (BRZORASTUE ALGE I TRAVE) - OSTACI I OTPACI IZ POLJOPRIVREDE - IVOTINJSKI OTPAD I OSTACI

Danas se primjena biomase za proizvodnju energije potie uvaavajui naelo odrivog razvoja. Najee se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne mogu vie iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektrine i toplinske energije ili se prerauje u plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i kuanstvima. Postoje razne procjene potencijala i uloge biomase u globalnoj energetskoj politici u budunosti, no u svim se scenarijima predvia njezin znaajan porast i bitno vanija uloga. 91

Mogunosti koritenja biomase, kao alternativnog izvora energije, ima relane anse za primjenu u prostorima Istone Hrvatske. Koritenje ove tehnologije za proizvodnju energije nije bili nepoznato na ovim prostorima ni u prolosti. Mogua rairenija uporaba ove tehnologije ovisi o tehnikoj opremljenosti i orijentaciji obiteljskih gospodarstava. Energetski i ekoloki vrlo prihvatljiv nain koritenja biomase predstavlja kemijsku reakciju razgradnje ugljikovodika pomou bakterija. Pri tome se dobiva sagorivi plin metan, neto ugljinog dioksida i ostatak koji je vrlo bogat nitratima pa je vrlo dobar za uporabu kao umjetno gnojivo. Razgradnja ugljikovodika odvija se u zatvorenim prostorima bez kisika na temperaturi od 10o do 40o c. Proces se naziva anaerobna fermentacija, a ureaj u kome se proces odvija naziva se digestor. Digestor se moe izgraditi pod zemljom ili nad zemljom. Najjednostavniji oblici digestora su od nepropusne gline. Suvremeniji su izvedeni od armiranog betona, a u posljednje vrijeme najee se upotrebljava metalni digestor koji se postavlja iznad zemlje. Kapaciteti digestora kreu se u ljetnom periodu tako da na svaki m3 volumena digestora moemo dobiti od 0,15 do 0,20 m3 bioplina.

92

PRESJEK KROZ DIGESTOR OD GLINE

PRESJEK KROZ METALNI NADZEMNI DIGESTOR

1 KOARA ZA GNOJ 2 CIJEV ZA ODVOD GNOJA 3 TOPLOMJER 4 PLINSKO BROJILO 5 MANOMETAR 6 OTVOR ZA PRANJENJE 7 CRPKA 8 CIJEV ZA CIRKULACIJU 9 - GRIJALO

93

5.3. GEOTERMALNA ENERGIJA

Geotermalna energija u uem smislu obuhvaa onaj dio energije iz dubina zemlje koji u obliku vrueg ili toplog geotermalnog medija (vode ili pare) dolazi do povrine zemlje i prikladan je za iskoritavanje u izvornom obliku (za grijanje, kupanje, lijeenje i sl) ili za pretvorbu u druge oblike (elektrinu energiju, toplinu u toplinarskim sustavima i sl). Geotermalna energija je posljedica raznih procesa koji se zbivaju u dubinama zemlje (raspadanja izotopa i sl), gdje temperatura iznosi vie od 4000 C, a nastala se toplina kroz slojeve zemljine kore odvodi prema van. Promjena temperature s dubinom slojeva naziva se geotermalnim gradijentom koji u Europi prosjeno iznosi 0,03 C/m, a u Hrvatskoj su uobiajene vrijednosti:
U PODRUJU DINARIDA I NA JADRANU: od 0,015 do 0,025 C/m U PANONSKOM PODRUJU: OKO 0,04 C/m.

Inae, do dubine 30 m toplina zemljine povrine uvjetovana je i sunevim zraenjem, a u tim je slojevima temperatura gotovo konstantna. 94

KARTA GEOTRMALNOG GRADIJENTA U HRVATSKOJ

G=0,018 C/m q=29 mW/m2

GEOTERMALNI GRADIJENT

Dva sedimentna bazena pokrivaju gotovo cijelo podruje Republike Hrvatske: PANONSKI BAZEN I DINARIDI. Velike su razlike u geotermalnim potencijalima koji su istraeni i prilikom obavljanja istranih radovima u svrhu pronalaska nafte i plina. 95

SREDNJETEMPERATURNI GEOTERMALNI POTENCIJALI

Geotermalne potencijale u Hrvatskoj moemo podijeliti u tri skupine : srednje temperaturne rezervoare 100 200 C, niskotempraturne rezervoare 65 do 100C i geotermalne izvore temperature vode ispod 65 C. Geotermalna energija iz ovih leita moe se iskoritavati za grijanje prostora, u razliitim tehnolokim procesima te za proizvodnju elektrine energije.

96

Geotermalna se voda na podruju Hrvatske koristila od davnina i na njoj se temelje brojne toplice (npr. Varadinske, Bizovake). dok je ranije (npr. Varadinske toplice potjeu jo iz rimskih vremena) u tim toplicama voda na povrinu dotjecala prirodno, danas se koriste plitke buotine. Znaajnija istraivanja geotermalnih leita kako bi se ispitala mogua primjena u razne svrhe, ne samo zdravstveno-turistike, u Hrvatskoj zapoinju 1976. godine.
Bizovake toplice koriste buotinu Bizovac koja je dio istoimenog geotermalnog polja. Sustav je izgraen prije dvadesetak godina, no u meuvremenu nije proirivan ni poboljavan. Geotermalni se medij (voda) dobiva iz dvije proizvodne buotine, a kroz treu se u leite, umjesto iskoritenog, ohlaenog medija, utiskuje bunarska voda jer ne postoje ureaji za proiavanje vode iskoritene u bazenima. Protok vode je prilino ravnomjeran i godinje prosjeno iznosi od 6 do 9 l/s, pri emu je temperatura na izvoru izmeu 85 i 90 C. Godinja se proizvodnja toplinske energije procjenjuje na nato manje od 10 000 MW. Osim tople vode, iskoritava se i plin koji se dobiva u odvajau (1,3 m3 plina po 1 m3 medija) i kao gorivo slui u kuhinji hotela. 97

Jedan od kombiniranih sustava grijanja i hlaenja stambenih objekata je

djelomino ili potpuno ukopavanje kue. Na taj nain koristi se velika izolacijska sposobnost i toplinska inercija koja sprijeava brze promjene temperature. Zahvaljujui tim prirodnim svojstvima jo iz rane povijesti poznati su primjeri izgradnje zemunica kao ljudskih nastambi. Kao to je vidljivo iz klimatskih podataka za podruje grada Osijeka i njegovu okolicu prosjene godinje temperature zraka variraju od -0,7o c u sijenju do 21,6o c u srpnju. Godinje oscilacije temperature zemlje na dubini od 1 metra pokazuju da se minimalna temperatura ne sputa ispod 6o c, a maksimalna ne penje iznad 20o c. Bitno je znati da vremenski razmak izmeu minimalne i maksimalne temperature u zemlji dolazi oko dva mjeseca kasnije u odnosu na promjene temperature zraka. To znai da zemlja dostie najniu temperaturu poetkom proljea, a najviu poetkom jeseni kada se temperatura zraka ve sputa na prosjenu razinu od 10o c. Primjeri ukopanih i poluukopanih stambenih objekata pokazuju da su takva rjeenja vrlo pogodna za breuljkaste ili planinske lokacije. Idealno ravna slavonska nizina ne prua kvalitetna rjeenja za ukopavanje stambenih objekata i koritenje geotermalne energije. Dodatni problem kod takvog naina izgradnje predstavljala bi visoka razina podzemnih voda i velika vlanost zemlje koja u ovim krajevima uobiajena. Dokaz za to je i vrlo rijetka izvedba podruma u nasljeenim tradicijskim slavonskim kuama. Procjenjuje se da bi se geotermalna energija u Hrvatskoj iz veine leita ponajprije mogla koristiti za sustave grijanja (ponajvie zgrada koja ine zdravstveno-turistike komplekse, gdje se geotermalni medij u te svrhe ve koristi, a zatim i za zagrijavanje staklenika (posebice u krajevima u kojima inae postoji poljoprivredna proizvodnja). 98

5.4. ENERGIJA VODENIH TOKOVA Pod pojmom energije vodenih tokova , ili jednostavnije hidroenergije , podrazumjevamo sve mogunosti za dobivanje energije iz strujanja vode u prirodi. To je energija dobivena :
- IZ KOPNENIH VODOTOKOVA (RIJEKA, POTOKA, KANALA I SL) - IZ MORSKIH MIJENA: PLIME I OSEKE - IZ MORSKIH VALOVA.

Kopneni vodotokovi potjeu od kruenja vode u prirodi pa njihova energija, zapravo, potjee od suneve. Morski valovi, barem oni koji su uzrokovani vremenskim prilikama, zbog ega su prilino pravilni i mogu se iskoritavati, takoer potjeu od suneve energije. Osim njih, postoje jo i valovi koji nastaju zbog djelovanja zemljine kore, primjerice vulkana ili potresa, ali zbog redovito razornog djelovanja nisu prikladni za koritenje. Za razliku od njih, energija morskih mijena potjee od gravitacijskog djelovanja nebeskih tijela, tonije od meudjelovanja Mjeseca i Zemlje. Kod velikih je hidroelektrana utjecaj na okoli vrlo velik jer redovito dolazi do znaajnih promjena krajolika zbog potapanja itavih dolina pa i naselja, velikih emisija metana (od truljenja potopljenih biljaka), lokalnih promjena klime zbog velikih koliina vode itd. Za razliku od toga, utjecaj na okoli malih hidroelektrana je bitno manji jer se nerijetko mogu dobro uklopiti u krajolik (npr. iskoritavanjem postojeih hidroenergetskih sustava, naputenih mlinova i sl), mala je potronja energije za njihovu izgradnju (kumulativna emisija), cijeli sustav nije velik itd. Dakle, govorei o hidroenergiji kao obnovljivom izvoru koji je u suglasju sa odrivim razvitkom u uem se smislu misli samo na male hidroelektrane. 99

5.5. VODIK Vodik (H2) najei je element u svemiru i jedan od najeih na zemlji. ipak, na zemlji se gotovo iskljuivo nalazi u vezanom obliku, odnosno u raznim kemijskim spojevima. u zraku atmosfere u istom ga stanju pri normalnim uvjetima ima vrlo malo - izmeu 0,0001 i 0,0002% (volumnih). Kao tvar, vodik je otkriven u 18. stoljeu (Henry Cavendish, 1766. godine). Najlaki je element u prirodi i ak je 14 puta laki od zraka. Na sobnoj je temperaturi (21 c) i pri atmosferskom tlaku u plinovitom stanju, bez boje, okusa i mirisa, zapaljiv, ali neotrovan.

Njegovim izgaranjem nastaje samo vodena para, posve nekodljiva za okoli. Podruje zapaljivosti vodika u zraku iznosi od 4 do 75% njegovog volumnog udjela. Donja mu je granica zapaljivosti na zraku etiri puta via nego za benzin i dva puta via nego za propan. Ipak, energija potrebna za zapaljenje na zraku je 12 puta manja nego kod benzina, ali je brzina izgaranja 8 puta vea.
Vodik se moe proizvesti iz razliitih spojeva, a zbog njegove vrlo velike prisutnosti kao pogonsko gorivo se poinje koristiti u automobilskoj industriji. Od 2007. godine kree serijska proizvodnja automobila BMW hydrogen 7 kojeg e pokretati dvojni pogon benzin i vodik. 100

6. SUNEVO ZRAENJE KAO IZVOR ENERGIJE

U najranijoj povijesti ovjek je prepoznao toplinu i svjetlost Sunca to je rezultiralo pokuajem prilagodbe njegovom ciklikom kretanju. Spoznaje vezane uz kretanje sunca danas i u budunosti posebno su vane za istraivanje koritenja suneve energije u razliite svrhe. Naime, bez tehnikog razvitka metoda iskoritenja sunevog zraenja taj nepresuni izvor energije nee moi u veoj mjeri zamjeniti neobnovljive izvore energije koji su danas u uporabi.

Prouavanje kretanja Zemlje u odnosu na Sunce potrebno je iz vie razliitih razloga. Najpotrebnije je prilagoditi prikupljanje suneve energije kretanju tih dvaju svemirskih tijela. Zatim treba ostvariti odgovarajuu zatitu od sunca u dijelu godine kada je ono prejako. Nadalje, dobro poznavanje kretanja sunca treba pripomoi u procesima prostornog planiranja i arhitektonskog projektiranja kako bi se osiguralo kvalitetno osunanje i osvjetljenje tijekom sunevih mijena. Zemlja se okree oko sunca po eliptinoj putanji. Za vrijeme ljetnih mjeseci djelovanje sunevog zraenja se pojaava zbog duljeg dnevnog osunanja i veeg kuta upada sunevih zraka. Ova situacija je potpuno oprena za junu polovicu zemljine kugle. Intenzitet sunevog zraenja znaajno se smanjuje u odnosu na zemljopisnu irinu.

101

Sunce je golema uarena plinovita kugla promjera 1,391 milijuna km. Zemlja se vrti oko sunca u eliptinoj putanji s vrlo malim ekscentricitetom (e=0,017) tako da se udaljenost zemlje i sunca mijenja vrlo malo tijekom godine. Srednja udaljenost zemlje i sunca je 149,68 milijuna km. U perihelu (toka eliptine putanje najblia fokusu), poetkom sijenja, zemlja je 1,67% blia, a u afelu (toka eliptike putanje najudaljenija od fokusa), poetkom srpnja, zemlja je 1,67 % udaljenija od sunca. Kako se sunevo zraenje mijenja s kvadratom udaljenosti, zemlja u sijenju prima 6,9 % vie suneve energije nego u srpnju. Prema tome sijeanjske temperature bi trebale biti vie od srpanjskih, zima na sjevernoj polutki bi trebala biti toplija nago na junoj, a ljeto na junoj polutki toplije od ljeta na sjevernoj. U stvarnosti je sve upravo obratno jer odnosi u atmosferi znaajno ovise i o drugim faktorima. Sunce se sastoji uglavnom od vodika i helija. U unutranjosti Sunca vodik se nuklearnim reakcijama fuzije pretvara u helij to rezultira oslobaanjem velikih koliina energije. Uslijed tih reakcija temperatura u unutranjosti Sunca premauje 20 milijuna K. Zemlja od sunca godinje dobiva velike koliine energije to je nekoliko tisua puta vie nego to iznosi ukupna godinja potronja energije iz svih primarnih izvora. Prosjena jakost sunevog zraenja iznosi oko 1367 W/m2 (tzv. solarna konstanta). Spektar sunevog zraenja obuhvaa radio-valove, mikrovalove, infracrveno zraenje, vidljivu svjetlost, ultraljubiasto zraenje, x-zrake i y-zrake. Najvei dio energije pri tome predstavlja infra crveno zraenje (valne duljine > 760 nm), vidljiva svjetlost (valne duljine 400 - 760 nm) te UV zraenje. U spektru je njihov udio sljedei: 51% ini IC zraenje, 40% UV zraenje, a 9% vidljiva svjetlost.

102

U sljedeoj tablici prezentirani su podaci za usporedbu koji konkretno ilustriraju promjenu intenziteta sunevog zraenja u ovisnosti od zemljopisne irine.

OVISNOST SREDNJEG GODINJEG OSUNANJA O ZEMLJOPISNOJ IRINI

PROSJENO OSUNANJE J/m2 NA DAN SJEVERNA ZEMLJOPISNA IRINA

0o
IZVAN ATMOSFERE
NA TLU (VEDRO NEBO) NA TLU (OBLANO NEBO)

30o

60o

90o

35,5
23,8 17,1

30,9
21,7 18,4

19,6
13,4 8,36

14,6
9,2 6,3

UKUPNO APSORBIRANO (U TLU I ATMOSFERI)

23,8

22,15

10,87

5,0

Grad Osijek smjeten je na 45o i 33' sjeverne zemljopisne irine. Intenzitet, trajanje i spektralna raspodjela insolacije ovise o dnevnom i godinjem ciklusu, o zemljopisnoj irini i stanju atmosfere. Trajanje osunanja za 45O sjeverne zemljopisne irine u ljetnom periodu iznosi od 15 do 15,5 sati na dan, a zimi od 8,5 do 9 sati. Osunanje se mjeseno produljuje odnosno skrauje za 1,5 sat. Stvarno trajanje osunanja krae je zbog naoblake i magle, neravnina zemljine povrine i ostalih zapreka (stabla, zgrade i sl.). Prosjeno trajanje osunanja u europi kree se od 20 do 66% od teoretski mogueg, a najvie ovisi o meteorolokim prilikama. 103

21. PROSINAC

POLOAJ ZEMLJE U ODNOSU NA SUNCE

21. LIPANJ

KUTEVI UPADA SUNEVIH ZRAKA ZA VRIJEME ZIMSKOG I LJETNOG SOLSTICIJA I ZA VRIJEME PROLJETNOG I JESENJEG EKVINOCIJA

21. OUJAK I 23. RUJAN

104

6.1. GEOMETRIJA SUNEVOG ZRAENJA

Azimut je kut kojeg zatvara pravac sjever-jug i horizontalna projekcija sunevih zraka na zemljinu povrinu. Kada je sunce u podne tono na jugu, kut azimuta je jednak 0o. Pozitivne vrijednosti azimuta su na istonoj strani svijeta, a negativne na zapadnoj. Poloaj Sunca moe se u svakom trenutku jednostavno odrediti kutem koji ini visina sunca u odnosu na horizont i kutem azimuta. 105

POLOAJI SUNCA U GODINJEM I DNEVNOM CIKLUSU

SJEVER

21. LIPANJ

JUG
DNEVNE POZICIJE SUNCA

21. OUJAK I 21. RUJAN

21. PROSINAC

PROLJEE - LJETO

JESEN - ZIMA

106
DNEVNE POZICIJE SUNCA

SUNANI PROZOR

SUNANI PROZOR ODREUJU NAJPOVOLJNIJE POZICIJE SUNCA NA NEBESKOMSVODU. TE POZICIJE ZA NAE ZEMLJOPISNE IRINE OSTVARUJU SE U DNEVNIM CIKLUSIMA OD 9.00 D0 15.00 SATI. DRUGU KONSTANTU ODREUJU GRANICE ODREENE EKLEKTIKOM ZIMSKOG I LJETNOG SOLSTICIJA. DJELOVANJE SUNEVOG ZRAENJA KROZ ZAMILJENI SUNANI PROZOR PREDSTAVLJA PODRUJE OPTIMALNIH VREMENSKIH I PROSTORNIH POTENCIJALA ZA KORITENJE SUNEVE ENERGIJE. PROSTOR KROZ KOJI SUNCE NAJJAE DJELUJE MOE BITI REDUCIRAN ZBOG KONFIGURACIJE 107 TERENA, VEGETACIJE I SUSJEDNIH GRAEVINA KOJE PRAVE SJENU.

6.2. KARTA SREDNJE GODINJE OZRAENOSTI SUNCEM VODORAVNE PLOHE U HRVATSKOJ

OSIJEK

Prema klimatskim podacima grad Osijek ima prosjeno godinje oko 1900 sunanih sati, a od toga oko 600 sati za vrijeme sezone grijanja to predstavlja dobre preduvjete za intenzivno koritenje sunevog zraenja u arhitekturi.

108

6.3. NAINI KORITENJA SUNEVE ENERGIJE U ZGRADAMA Suneva se energija moe iskoritavati na dva naina :
A)
B)

AKTIVNO
PASIVNO

Aktivna primjena suneve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili elektrinu energiju. Pri tome se toplinska energija od suneve dobiva pomou solarnih kolektora ili solarnih kuhala, a elektrina pomou fotonaponskih (solarnih) elija ili panela. Pasivna primjena suneve energije znai izravno iskoritavanje dozraene suneve topline odgovarajuom izvedbom graevina (smjetajem u prostoru, primjenom odgovarajuih materijala, prikladnim rasporedom prostorija i ostakljenih ploha itd).
SJEVER

-30 -15

0
15 30

Da bi se postigli to bolji rezultati u koritenju suneve energije bilo na aktivan ili na pasivan nain jako je bitna orijentacija solarnih sustava prema stranama svijeta. Idealna je juna orijentacija, ali se dobri rezultati postiu i sa otklonom do 30O od juga. Pri tome su povoljnije jugoistone orijentacije zbog ranijeg poetka djelovanja sunevog zraenja u dnevnom ciklusu. 109

JUG

Industrija sunanih elija i fotonaponskih panela danas je jedna od najbre rastuih industrija. U 2004. godini proizvedeno je sunanih elija ukupne vrne snage 1146 MW, to je porast od 54% u odnosu na prethodnu godinu. Po proizvodnji prednjai Japan gdje je proizvedeno 550 MW, zatim Europa s 299 MW u posljednjih pet godina prosjene godinja stopa rasta proizvodnje je bila 42%.

PROIZVODNJA SUNANIH ELIJA IZMEU 1988. I 2004. GODINE

110

6.4. SOLARNI SUSTAVI ZA GRIJANJE I PRIPREMU POTRONE TOPLE VODE

Solarni sustavi su izvori topline za grijanje i pripremu ptv-a koji kao osnovni izvor energije koriste toplinu dozraenu od sunca, odnosno sunevu energiju. Solarni se sustavi za grijanje u najveem broju sluajeva koriste kao dodatni izvori topline, dok kao osnovni slue plinski, uljni ili elektrini kotlovi. Njihova je primjena kao osnovni izvori topline za sustave grijanja rijetka i ograniena na podruja s dovoljnom koliinom sunevog zraenja tijekom cijele godine, u kojima su ujedno i klimatski uvjeti povoljniji pa je sezona grijanja kratka. Aktivni solarni se sustavi stoga ponajvie koriste za pripremu ptv-a. Osnovni dijelovi solarnih sustava su:
- KOLEKTOR - SPREMNIK TOPLE VODE S IZMJENJIVAEMTOPLINE - SOLARNA STANICA S CRPKOM I REGULACIJOM - RAZVOD S ODGOVARAJUIM RADNIM (SOLARNIM) MEDIJEM.

Kolektor je osnovni dio svakog solarnog sustava i u njemu dolazi do pretvorbe suneve u toplinsku energiju. Dozraena suneva energija prolazi kroz prozirnu povrinu koja proputa zraenje samo u jednom smjeru te se pretvara u toplinu koja se predaje prikladnom prijenosniku topline: solarnom radnom mediju (najee smjesi vode i glikola).

111

6.5. SOLARNI FOTONAPONSKI PANELI

Solarni fotonaponski pretvornici slue za izravnu pretvorbu sunevog zraenja u elektrinu energiju, a izvode se kao fotonaponski paneli koji mogu biti od: monokristalinog i polikristalinog slicija, amorfnog silicija, kadmij-telurida i bakar-indij-diselenida. Fotonaponski moduli mogu biti: samostojei FN moduli mogu biti isto istosmjerni (dc), kombinirani istosmjerno-izmjenini (dc/ac) ili hibridni s pomonim izvorima kao to su benzinski ili dizelski agregati, vjetroturbine, hidroturbine ili mali kogeneracijski izvori (npr. motor ili mikroturbina). Umreeni FN moduli koriste mreu kao spremnik u interaktivnom reimu rada. tada se vikovi (najee danju za sunanog vremena) predaju mrei, a nou i u uvjetima manje insolacije iz mree se uzimaju manjkovi.
Fotonaponski sustavi predstavljaju integriran skup FN modula i ostalih komponenata, projektiran tako da primarnu sunevu izravno pretvara u konanu elektrinu energiju kojom se osigurava rad odreenog broja istosmjernih i/ili izmjeninih troila, samostalno ili zajedno s priuvnim izvorom. Ovisno o nainu rada, postoje dvije vrste FN sustava: - samostalni (autonomni), za iji rad mrea nije potrebna - mreni, spojeni na elektrinu mreu: - pasivni, kod kojih mrea slui (samo) kao priuvni izvor - aktivni (interaktivni), kod kojih mrea moe pokrivati manjkove, ali i preuzimati vikove elektrine energije iz fn modula - hibridni, koji su zapravo samostalni povezani s drugim (obnovljivim) izvorima. 112

Solarni kolektori i fotonaponski paneli mogu se instalirati na zgrade na razliite naine. pri tome je vrlo vana uloga arhitekta koji mora na estetski prihvatljiv i energetski uinkovit nain predloiti postavu sustava za prihvat sunevog zraenja. Posebno zahtjevan projektantski zadatak je i postava sustava za koritenje suneve energije na postojee zgrade. Na sljedeim fotografijama moe se vidjeti nekoliko u estetskom smislu manje uspjenih interpolacija solarnih sustava na stambenim zgradama.

113

OVI PRIMJERI POKAZUJU USPJENIJU POSTAVU SOLARNIH SUTAVA NA KUAMA.

114

Solarni kolektori mogu biti smjeteni i pored zrada za koje prikupljaju energiju. Prikupljena energija se dovodi do mjesta uskladitenja i potronje podzemnim putem.

115

Najbolja rjeenja integracije solarnih sustava u oblikovanju zgrade predstavljaju postave tih sustava u plohe proelja ili krova zgrada.

116

117

U Danskoj na otoku Aero u mjestu Marstal nalazi se najvei svjetski solarni sustav za dobivanje toplinske energije s povrinom kolektora od 9000 m 2 . Marstal je mjesto s 3500 stanovnika i od 1996. godine to mjesto ima centraliziranu proizvodnju toplinske energije za grijanje i pripremu potrone tople vode pomou suneve energije za 1320 kua. U ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj i kolovoz) solarni sustav daje 100 % potrebnu toplinsku energiju za pripremu potrone tople vode, a u ostalim mjesecima je manji ili vei udio solarne energije, uz klasian nain dobivanja toplinske energije na konvencionalni nain pomou loivog ulja. Sustav daje godinje cca. 3600 MWh toplinske energije to je 1315 % ukupnih potreba i pri tome se utedi 400 000 litara loivog ulja, a time se godinje znaajno smanji emisija tetnih tvari u okoli. 118

7.1. PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE U ZGRADAMA

Koritenje suneve energije u arhitekturi na pasivan nain ne trai nikakve nove i komplicirane tehnologije. Sustav funkcionira tako da se pomou dobro ukomponiranih tradicionanih materijala za graenje, kao to su, drvo, kamen staklo i metal maksimalno iskoristi snaga vjenog izvora topline sunca. Pored toga pasivne solarne kue treba prilagoditi i mogunostima koritenja energetske moi prirode koja nas okruuje (voda, vjetar, zemlja, vegetacija i sl.) Temeljni princip pasivnog koritenja suneve energije sastoji se u tome da se kua otvara prema Suncu i da koristi njegovu energiju. im sunca nestane i im vanjski uvjeti postanu nepovoljni treba se zatititi zatvaranjem prema okolini. Dosadanja svjetska iskustva pokazuju da se pomou pasivnog koritenja suneve energije u arhitekturi postiu veoma visoki postotci uteda toplinske energije potrebne za zagrijavanje zgrada. Zbog toga e najvjerojatnije takav nain izgradnje i u veoj mjeri prirodnog zagrijavanja zgrada postati dominantan u budunosti. 119

Da bi pasivna solrna kua zahvatila to vie suneve energije u zimskom periodu potrebno je da njena juna strana ima to veu ostakljenu povrinu. To moe biti izvedeno na razliite naine (prozori, balkonska vrata, ostakljenje zida, staklenik i sl.) Na alost, efekti zagrijavanja mogu biti tetni u ljetnom periodu jer pretjerano zagrijavanje june strane trai dodatno rashlivanje zgrade. Problem prevelikog osunanja moe se pojaviti i za vrijeme zimskih sunanih dana kada je naroito izraen problem velikih dnevnih temperaturnih amplituda. Ukratko, zadatak pasivnih solarnih sustava bio bi da se prihvati to vie sunevog zraenja kada je to korisno, a da se prostorije ne pregriju, te da se to vie topline akumulira u elementima zgrade. Isto tako treba se maksimalno zatititi od jakog sunca u ljetnom periodu. Put do realizacije ovih ni malo jednostavnih zahtjeva nazi se u sveobuhvatnom prouavanja fizikalnih procesa nakon prodora sunevih zraka u unutranjost zgrade. Na svakoj graevini zasebno treba analizirati fizikalne procese koji e se deavati sa energijom sunca koja ue u zgradu i projektom utvrditi najbolja rjeenja. sve izloene zahjeve treba rjeavati na praktino izvodiv i ekonomski prihvatljiv nain. Ovako definiran nain zagrijavanja podie i opu kvalitetu ivota i zdravlja ljudi. Zidovi i podovi u takvim zgradama su topli to stvara osjeaj ugodnog boravka. Nadalje u takvim zgradama postoji dovoljno topline i sunca za ivot biljaka tijekom zime jer u pravilu postoje vee ostakljene plohe ili staklenik koji moe funkcionirati kao zimski vrt. Na taj nain ostvaruje se povratak prirodi u vlastitom domu ili na radnom mjestu. Teorija koritenja sunevog zraenja na pasivan nain razlikuje 3 osnovna naina: - DIREKTAN ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA - TROMBOV ZID - IZVEDBA STAKLENIKA

120

7.1.DIREKTAN ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA

T ERMALNI Z AST OR

TOPL INSKA IZOLACIJA

ZIMSKI DAN
MAS IVNA KONSTRUKCIJA

T ERMALNI Z AST OR

TOPL INSKA IZOLACIJA

TERMALNI ZASTOR UV A AKUMULIRANU TOPL INU

POVRAT T OPL INE

ZIMSKA NO
MAS IVNA KONSTRUKCIJA

Princip direktnog zahvata sunevog zraenja podrazumjeva izvedbu veih staklenih povrina na junim proeljima zgrade kako bi se stvorili preduvjeti za to veu apsorpciju sunevog zraenja u masivnim elementima zgrade. (zidovi, podovi, stropovi) Uskladitena toplina nou nakon prestanka djelovanja sunca vraa se u prostore zgrade i na taj nain tedi energiju potrebnu za zagrijavanje. Pri tome je bitno i povezivanje ostalih prostora zgrade sa prostorom koji je tijekom dana izloen sunevom zraenju akumulirao toplinu. Posebno vanu ulogu ima toplinska izolacija koja sa vanjske strane treba zatiti gubitke akumulirane topline prema van ili prema negrijanim prostorima zgrade. Barem 50 % oploja preostora na koji djeluje sunevo zraenje bi trebalo imati veu masu odnosno vei koeficijent apsorpcijje. To se dodatno moe poboljati izvedbom tamnih tonova povrine graevinskih elemenata koji su izloeni sunevom zraenju. 121

7.2. TROMBOV ZID

TERMAL NI ZASTOR
TOPL INSKA IZOLACIJA

TOPLI ZRAK

HLADNI ZRAK

ZIMSKI DAN
MAS IVNA KONSTRUKCIJA

TERMAL NI ZASTOR

TOPL INSKA IZOLACIJA

TERMALNI ZASTOR UV A AKUMULIRANU TOPL INU

POVRAT T OPL INE

ZIMSKA NO
MAS IVNA KONSTRUKCIJA

Trombov zid je posebno izvedena konstrukcija koja se sastoji od tamno obojenog zida velike mase ispred kojeg se sa june strane postavlja staklena ploha koja poveava efekt akumulacije topline. Ovako osmiljena konstrukcija zida dobila je naziv po francuskom inenjeru Felixu Trombu. Materijali koji se mogu upotrijebiti za izvedbu zida velike mase mogu biti opeka, kamen, beton ali i voda. voda postavljena u plastine ili metalne spremnike i izloena sunevom zraenju bolje e akumulirati sunevu toplinu. Zbog strujanja topline u vodi izbjei e se i jaka povrinska zagrijavanja trombovog zida to je problem kod uporabe klasinih materijala. Vanu ulogu u funkcioniranju ovog sustava imaju i otvori za ventilaciju u trombovom zidu koji omoguuju prirodnu cirkulaciju zraka u prostoriji, a time i prenoenje topline u ostale dijelove zgrade. Sa vanjske strane trombov zid treba izolirati termalnim zastorom koji titi od gubitaka topline tijekom zimske noi, ali i od jakog sunca tijekom ljeta. 122

7.3. STAKLENIK

TERMALNI ZASTOR

T OPLINSKA IZ OLA CIJA

TOPL I ZRA K

HLADNI Z RAK

ZIMSKI DAN
MASIVNA KONSTRUKCIJA

TERMALNI ZASTOR TERMALNI ZAST OR UV A AKUMULIRANU TOPLINU

T OPLINSKA IZ OLA CIJA

POVRAT TOPLINE

Trei i najefikasniji nain koritenja sunevog zraenja na pasivan nain predstavlja izvedba staklenika na junim stranama zgrada. Tijekom zimskog dana suneva energija akumulira se u masivnim konstrukcijama oko staklenika. Za vrijeme noi aktivnom postavom termalnog zastora izvedenim uz staklenu plohu uva se akumulirana toplina koja prelazei sa konstrukcija zagrijava i prostor staklenika i prostore koji ga omeuju. Posebno bitno i korisno je povezivanje udaljenijih dijelova zgrade sa prostorima staklenika kako bi se toplina prenijela u hladnije dijelove zgrade. To se najbolje moe izvesti prirodnom cirkulacijom toplog zraka ili prinudnim nainom. Posebnu pozornost treba posvetiti zatiti staklenih ploha u ljetnom periodu od direktnog sunevog zraenja zbog pregrijavanja.

ZIMSKA NO
MASIVNA KONSTRUKCIJA

123

Vaan preduvjet za koritenje sunevog zraenja na pasivan nain predstavljaju slobodne povrine ispred junih strana zgrada. Na sljedeem prikazu vide se tlocrtni oblici nunih slobodnih povrina ispred slobodno stojee zgrade i tlocrtni oblik sume baenih sjena sa sjeverne strane.

S
POTREBNE SLOBODNE POVRINE ZBOG PRIHVATA SUNEVOG ZRAE NJA
SUMA DNEVNIH BAENIH SJENA DVOSTRE NE ZGRADE

GRANICA PARCELE

124

Kvalitetno prihvaanje sunevog zraenja nije ogranieno samo na slobodno stojee zgrade na slobodnim parcelama. Primjer koji sljedi pokazuje projektantsko rjeenje za novo stambeno naselje u nizu bazirano na aktivnom i pasivnom koritenju suneve energije u Saveznoj amerikoj dravi Colorado.
SITACIONI PLAN

IZOMETRIJA STAMBENOG SUSJEDSTVA

PRESJEK

125

STAN U JUNOM BLOKU

STAN U SJEVERNOM BLOKU

126 KOMPJUTORSKA ANALIZA KRETANJA SUNCA A-9.30 B-12.00 I C-15.30

Najuinkovitije koritenje sunevog zraenja u kategoriji obiteljskih kua predstavljaju zgrade koje imaju izvedene aktivne i pasivne sustave. Sljedei primjer prikazuje prosjenu obiteljsku kuu u Saveznoj amerikoj dravi Maine koja ima aktivne i pasivne mogunosti koritenja sunevog zraenja.

127

PROJEKT SOLARNE KUE SOLAR-SYSTEM Donjodravska obala 49 OSIJEK

128

TEHNIKI OPIS
LOKACIJA

Novi stambeno poslovni objekt lociran je u sjeveroistonom dijelu grada, na parceli k..br. 8395, k.o. Osijek u Osijeku, Donjodravska obala 49. Lokacija se nalazi u zoni namijenjenoj za - urbanu rekonstrukciju prema generalnom urbanistikom planu grada Osijeka. Prilaz do objekta predvien je izgradnjom pristupnog puta sa sjeverne strane parcele a koji se spaja na ciglarsku ulicu.
NAMJENA OBJEKTA I ARHITEKTONSKA DISPOZICIJA PROSTORA

Namjena graevine je poslovno-stambena i predvia tri razliite funkcionalne cjeline:

- POSLOVNI DIO U SUTERENU I DIJELU PRIZEMLJA - DVOSOBAN STAN U PRIZEMLJU - ETVEROSOBAN STAN NA 1. KATU

Objekt je nepravilne tlocrtne geometrije dimenzija 17,10x10,60 + 13,31x1,75 + 8,75x1,60 + 6,90x1,95 m. Ulaz u objekt nalazi se sa sjeverne strane. Dvosoban stan u prizemlju ima zaseban ulaz, a poslovni prostori i stan na prvom katu imaju zajedniku vertikalnu komunikaciju. Centralno smjeten staklenik orijentiran na junu stranu omoguuje iskoritenje suneve energije na pasivan nain. Ispod poda staklenika nalazi se spremite termalne energije iz kojeg se nakon prestanka djelovanja sunevog zraenja akumulirana toplina vraa u prostorije objekta. Orijentacija veine prostorija u objektu je na junu stranu. Zapadna i sjeverna strana objekta imaju reduciran broj otvora zbog pregrijavanja ljeti (zapad) i rasipanja energije zimi (sjever).
KONSTRUKCIJA I MATERIJALI

Objekt ima trakaste betonske temelje debljine 90 cm ispod nosivih zidova . Stropna konstrukcija je predviena kao polumontana tipa Wienerberger 16+5 cm koju treba postaviti na horizontalne serklae, sa nalijeganjem min. 12 cm. Na nju dolazi zvuna izolacija i pod u zavisnosti od namjene prostorije parket ili keramika. Krovna konstrukcija biti e izvedena kao podronika. Optereenje krova prenosi se na podronice koje se nalaze na ab horizontalnim serklaima, a putem ovih na nosive zidove. Samo se iznad prostora dnevnog boravka na prvom katu, zbog veeg raspona, izmeu dva vertikalna AB serklaa postavlja pravokutni elini profil koji nosi rogove. Iznad sjeverne krovne plohe nalazi se posebna krovna konstrukcija od elinih profila i drvene grae koja pokriva i dio terasa na prvom katu. 129

Izvedba krovnog pokrova na svim krovnim plohama predviena je crijepom tipa Bramac. Oluke i opave svih krovnih detalja izvesti pocinanim limom debljine 0,55 mm. Horizontalnu i vertikalnu hidroizolaciju podruma izvesti hidroizolacijskim ljepenkama i premazima (2+3). Toplinsku izolaciju vanjskih zidova izvesti kao izolaciju debeloslojne kompaktne fasade termoizolacionim materijalima proizvoaa pfleiderer novoterm. predvia se izvedba tri sloja toplinske izolacije debljine po 5 cm, a svaki sloj se nezavisno, pomou plastinih epova, sidri u nosivi dio zida. Kao zavrni sloj proelja izvodi se izravnavajui sloj armiran plastinom mreicom. Toplinsku izolaciju krovne konstrukcije (galerije) izvesti po kosini izmeu rogova debljine 15 cm kao puno izolirani krovni veza s dodatnom izolacijom ispod rogova od 10 cm (15 + 10 cm) novotermovim proizvodima. Zbog razliitog naina grijanja poslovnog prostora u podrumu stropna konstrukcija iznad podruma je toplinski je izolirana s donje strane. Izvedba vanjskih nosivih zidova predviena je wienerberger blok opekom d=30 cm u produnom mortu. Unutarnji nosivi zidovi su od wienerberger blok opeke d=25 cm. Armiranobetonski zidovi izvest e se u debljini od 50 cm. Pregradni zidovi su od uplje opeke mo-15, debljine 12 cm, u produnom mortu mm-5. Predviena kvaliteta betona je mb 30 za sve konstruktivne elemente. Kvaliteta elika je ra-400/500, ma-500/560. Konstrukciju stubita ine armirano-betonske kose ploe debljine 12 cm. U cijelom objektu se planira izvedba PVC vanjske stolarije iji profili imaju prekinuti toplinski most. Sve staklene plohe imaju protusunanu zatitu od sunca u vidu roleta postavljenih sa vanjske strane. Staklenik ima zatitu od sunca sa vanjske strane od plastificiranog platna. Tijekom zimskih mjeseci staklenik se titi od prekomjernog gubitka toplinske energije termalnim zastorima koji su postavljeni s unutranje strane staklenika.
INSTALACIJE

Instalacije vodovoda i odvodnje spojiti e se na gradsku mreu. Instalacije centralnog grijanja izvode se kao podno grijanje s izvorom energije na elektrini pogon. Objekt je opremljen instalacijama jake i slabe struje. Izvodi se i nezavisan telefonski prikljuak koji mora omoguiti tri linije za tri razliite funkcionalne cjeline u objektu. 130

TE

KH

MJ 1:200
TE

DB
KP

GD

SP

STAKLENIK

SP

SOLAR N A KU A - SO L AR SYSTEM DONJOD R AVSKA OBAL A OSIJEK

I KAT

UL

UL

KP

KH

KP

UL

DB

TE

SP

SP

ST A KLEN IK

PRIZEMLJE
TE

U IO NIC A IN STALACIJE

UZORC I

S PRE MI TE

SUTEREN

131

MJ 1:200

POPRENI PRESJEK

MJ 1:200

SJEVERNO PROELJE

ISTONO PROELJE

JUNO PROELJE

ZAPADNO PROELJE

132

133

134

8. PASIVNO KORITENJE SUNEVE ENERGIJE I POSTOJEE ZGRADE Primjenu pasivnih solarnih sustava mogue je izvesti i u sklopu postojeih zgrada. Iskustva u primjeni pasivnih sustava u rekonstrukciji zgrada poznata su pod nazivom retrofitting. izvedene rekonstrukcije dokazuju da se cjelovitom sanacijom zgrada bez toplinske izolacije i primjenom pasivnih solarnih sustava moe utedjeti i preko 70 % energije potrebne za zagrijavanje. Kod postojeih zgrada mogua je primjena svih poznatih sustava za koritenje sunevog zraenja. Dogradnjom staklenika, kao arhitektonski najsavrenijeg naina koritenja suneve energije na pasivan nain, ostvaruju se znaajne utede toplinske energije. S arhitektonskog stajalita neodravani stambeni objekti, kroz obnovu i dogradnju novih sklopova i elemenata, ostvaruju mogunost za suvremen redizajn cijelog objekta koji e biti u eksploataciji jo dugi niz godina. Pored arhitektonskih i energetskih doprinosa realizacijom takvih projekata ostvaruju se i sljedei bioloko-ekoloki doprinosi i poboljanja: - poveanje toplinskog komfora u stambenim objektima, a time i zdravlje ljudi -poveanje stambene povrine kvalitetnim osunanim i ozelenjenim prostorima koji podiu opu kvalitetu stanovanja -smanjenje zagaenja ovjekovog okolia zbog redukcije emitiranja otpadnih plinova Kao primjer projektantske realizacije rekonstrukcije zgrade pomou pasivnih solarnih sustava posluit e nam opet stambena zgrada u vukovarskoj ulici br. 62-86 u Osijeku ije postojee stanje je ve prezentirano u etvrtom poglavlju ove knjige. Da bi se postigla izveda bilo kojeg pasivnog solarnog sustava na ovom objektu potrebno je prvo zadovoljiti sljedee preduvjete: dodatno toplinski izolirati sve obodne graevinske elemente kako bi se gubici topline sveli na najmanju moguu mjeru. smanjiti nepotrebne ventilacijske gubitke zamjenom vrata i prozora koji su dotrajali. prilagoditi vegetaciju ueg okolia objekta u smislu omoguavanja djelovanja sunevog zraenja u zimskom periodu. 135

8.1. DIREKTNI ZAHVAT SUNEVOG ZRAENJA.

Direktan zahvat sunevog zraenja u ovom konkretnom primjeru mogao bi se ostvariti poveanjem ostakljenih povrina na junom proelju tako da se povea povrine konstrukcije koje bi sunce zagrijavalo. Nakon zalaska sunca konstrukcija bi akumuliranu toplinu predavala okolini. Sljedei crte prikazuje kako to moe biti ostvareno.

136

8.2. IZVEDBA TROMBOVOG ZIDA

Postojei vanjski zid sa june strane kojem se moe i poveati masa sluio bi kao skladite topline. Da bi se efekt upijanja sunevih zraka poveao vanjsku povrinu zida treba ostakliti i obojati u tamnu boju. tako e upijanje suneve energije biti najvee. Trombov zid treba toplinski izolirati i sa unutranje strane kako bi dolazak toplinskog vala u prostoriju pao poslije zalaska sunca.

137

8.3. DOGRADNJA STAKLENIKA

138

Dogradnjom staklenika sa june strane svake stambene jedinice formira se novi osunani i ozelenjeni prostor stana koji doprinosi racionalnoj potronji energije potrebne za zagrijavanje. Staklenik kao element arhitektonskog izraavanja prua mogunost redizajna cijelog objekta. Stan i staklenik u naravi predstavljaju dvije razliite klimatske zone. Najkvlaitetniji dio stana postaje staklenik koji ustvari, u toplinskom smislu, preuzima ulogu kontaktne zone izmeu vanjskog zraka i stana. Staklenik nam omoguava da u zadanim uvjetima svog stana ostvarimo, kad god je to mogue, kontakt sa prirodom, odnosno sa Suncem, zelenilom i vizurama na okoli.
U konkretnom primjeru staklenik predstavlja proirenje dnevnog boravka sa novom korisnom povrinom od oko 15 m2. Tijekom veeg dijela godine staklenik moe preuzeti funkcije dnevnog boravka to proiruje mogunost organiziranja novih funkcija u postojeem dnevnom boravku kao to su hobby prostor, radni prostor i sl. Stan sa staklenikom omoguava razliite mogunosti sezonskog prilagoavanja klimatskim prilikama. Za vrijeme toplih sunanih dana bitno je sprijeiti direktno osunanje staklenih ploha i zidova staklenika kako ne bi dolo do prekomjernog zagrijavanja konstrukcija. Proljetno i jesenje sunce svojim zraenjem moe u stakleniku ostvariti ugodnu sobnu temperaturu, a samim tim i mogunost boravka u prirodnijem okoliu tijekom veeg dijela godine. Tijekom sunanih zimskih dana zagrijana zrana masa unutar staklenika doprinosi utedama energije. Pored toga temperatura zraka u stakleniku via je od vanjske za desetak oC pa se itada staklenik moe koristiti za neke potrebe. U kratkom oblanom i snjenom zimskom razdoblju termalni zastori staklenika pretvaraju ga u zatitnu zonu koja doprinosi racionalnom koritenju energije. To se ostvaruje zbog smanjenja transmisijskih i naroito ventilacijskih gubitaka topline. 139

Konstrukcija staklenika treba biti zasebno dilatirana, pri emu se postojei objekt moe koristiti kao ukruta protiv horizontalnih sila. Nove stropne i zidne konstrukcije staklenika zajedno sa postojeim konstrukcijama trebaju biti mjesta uskladitenja topline sunevog zraenja.

140

Najveu pozornost kod dogradnje staklenika kao elementa za koritenje sunevog zraenja treba obratiti na:
- ZAHVAT SUNEVIH ZRAKA - ZATITU OD DIREKTNOG SUNEVOG ZRAENJA - TOPLINSKU ZATITU, TJ. TERMALNE ZASTORE - MJESTA AKUMULACIJE TOPLINE I BOJU NJIHOVE POVRINE - POSTAVU ZELENILA I NJEGOVO SEZONSKO PRILAGOAVANJE - OTVORI ZA VENTILACIJU I UKUPNO FUNKCIONIRANJE VENTILACIJE STANA - RASPORED STAKLENIH PLOHA ZBOG OSTVARENJA DOBRIH VIZURA

141

8.4. SEZONSKA PRILAGODBA STANA SA STAKLENIKOM

A) za vrijeme toplih sunanih dana veoma je

bitno sprijeiti direktno osunanje staklenih ploha i parapetnog zida staklenika zbog toga da ne doe do prekomjernog dnevnog zagrijavanja konstrukcija B) proljetno i jesenje sunce svojim zraenjem moe u stakleniku ostvariti ugodnu sobnu temperaturu, a samim tim i mogunost boravka u prirodnijem okliu tijekom veeg dijela godine za sunanih zimskih dana zagrijana zrana masa u stakleniku dodatno doprinosi utedama energije potrebne za zagrijavanje. osim toga temperatura zraka u staklniku je via za desetak stupnjeva od vanjskog zraka pa se i tada staklenik moe koristiti za neke potrebe. D) u kratkom maglovitom i snjenom zimskom razdoblju termalni zastori staklenika pretvaraju ga u zatitnu zonu koja doprinosi racionalnom koritenju energije. To se ostvaruje zbog smanjenja transmisijskih i naroito ventilacijskih gubitaka topline. 142
C)

Kod rekonstrukcija stambenih zgrada esto je najbitnije motivirati vlasnike stanova za ulazak u takav zahvat. tu znaajno mogu pomoi razliiti pristupi u obnovi sagledavajui odabranu zgradu u cjelini. (PRIMJERI: A, B I C)

Izgradnja novih stambenih povrina na ravnom krovu doprinijela bi uinkovitijem financiranju rekonstrukcije cijele zgrade. 143

Iz ovog primjera vidi se da se rekonstrukcija ne mora na jednak nain provesti za sve stanove. Ostvarivanje inividualnog pristupa, odnosno zadovoljenje razlike u eljama pojedinaanih vlasnika mogle bi se zadovoljiti preseljenjem unutar jedne stubine jedinice. Ukoliko bi bio problem stanovanja na odreenoj etai mogle bi se formirati i razliito obnovljene stubine jedinice. 144

Ovaj presjek pokazuje mogunost organizacije krovne terase kao zajednike rekreativne zone stanara. Takvi sadraji imaju puno opravdanje jer u 155 stanova u zgradi ivi vie od 500 ljudi, pa bi ozelenjeni i osunani prostori za rekreaciju, boravak na otvorenom i okupljanje bili dobro prihvaeni, a mogli bi donijeti i finacijsku korist. 145

Prilagodba stambene zgrade sa dograenim staklenikom dnevnim atmosferskim uvjetima u zimskom periodu.

146

prilagodba stambene zgrade sa dograenim staklenikom dnevnim atmosferskim uvjetima u ljetnom periodu.

147

Drugi primjer obnove postojeih zgrada primjenom dogradnje staklenikaje projekt rekonstrukcije male tradicijske slavonske obiteljske kue u Laarskoj ulici u Osijeku. Ovakav pristup u obnovi posebno je dobar jer zadrava nasljeeni kvalitetni prostorni koncept tradicijske slavonske kue s trijemom i koristi povoljne orijentacije prostorija za koritenje suneve energije.
IZOMETRIJA - POSTOJEE STANJE

TLOCRT PRIZEMLJA POSTOJEE STANJE

TLOCRT PRIZEMLJA NOVO

148

149

Obnova zgrada, posebno stambenih jedinica dogranjom staklenika, postie vrlo veliku korist ne samo utedom energije ve i novim kvalitetnim stambenim prostorom koji predstavlja proirenje dnevnog boravka punog sunca i zelenila. Primjena pasivnih solarnih sustava u obnovi zgrada mora biti za svaku realizaciju posebno projektirana i prilagoena posebnostima svakog objekta. Za uinkovitost utede toplinske energije u zgradama u kojima se predlae koritenje suneve energije potrebno je zadovoljitii preduvjet cjelovite toplinske sanacije omotaa grijanog dijela zgrade, kao i niz drugih moguih mjera koje e sprijeiti prekomjerne gubitke topline. Utede koje se mogu ostvariti kod obnove starih ali i izgradnjom novih zgrada primjenom koritenja suneve energije su vee od 70% u odnosu na klasinu gradnju.

SPECIFINE TOPLINSKE POTREBE STAMBENIH ZGRADA U kWh/m2

PROSJENE STARE NEIZOLIRANE KUE TROE OD 200-280 kWh/m2 ZA ZAGRIJAVANJE U JEDNOJ PROSJENOJ SEZONI. STANDARNO IZOLIRANE KUE TOE ISPOD 100, NISKOENERGETSKE OKO 40, A PASIVNE SOLARNE OKO 15 kWh/m2 I MANJE.
HR PROPISI IZ 1987. HR PROPISI IZ 2006. NISKOENERGETSKE KUE PASIVNE SOLARNE KUE STARE KUE

150

10. ZATITA OD BUKE U ZGRADAMA

Bukom nazivamo svaki neeljeni ili ometajui zvuk koji to postaje subjektivnim doivljajem pojedinca. Buka je jedan od najveih zdravstveno-ekolokih problema dananjice u razvijenim zemljama. Jedan od glavnih izvora buke je promet. Suvremena naela u sustavnoj zatiti od buke polaze od pretpostavke da nitko ne bi smio biti izloen razinama buke koje ugroavaju zdravlje ili kvalitetu ivota. Europski kriteriji utvrdili su da stanovnitvo ne bi smjelo biti izloeno ekvivalentnoj razini jaine zvuka od 65 decibela(db) tijekom noi, a razina jaine zvuka od 85 db ne bi se nikad smjela premaiti. Hrvatski propisi koji reguliraju zatitu od buke su:
- ZAKON O ZATITI OD BUKE (NARODNE NOVINE br. 20/03.) -PRAVILNIK O NAJVIIM DOPUTENIM RAZINAMA BUKE U SREDINI U KOJOJ LJUDI RADE I BORAVE

- RAZNE HRVATSKE NORME KOJE ODREUJU NAINE PRORAUNA I MJERENJA BUKE U ZGRADAMA

151

Zakono o zatiti od buke odreuje mjere zatite od buke na kopnu, vodi i u zraku te nadzor nad provedbom ovih mjera radi sprjeavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi.
Buka tetna po zdravlje u smislu ovoga zakona je svaki zvuk koji prekorauje najvie doputene razine utvrene provedbenim propisom s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Prema zakonu mjere zatite od buke obuhvaaju:
1. ODABIR I UPORABA MALOBUNIH STROJEVA, UREAJA, SREDSTAVA ZA RAD I TRANSPORT, 2. PROMILJENO UZAJAMNO LOCIRANJE IZVORA BUKE ILI OBJEKATA S IZVORIMA BUKE (EMITENATA) I PODRUJA ILI OBJEKATA SA SADRAJIMA KOJE TREBA TITITI OD BUKE (IMITENATA), 3. IZVEDBU ODGOVARAJUE ZVUNE IZOLACIJE GRAEVINA U KOJIMA SU IZVORI BUKE RADNI I BORAVINI PROSTORI, 4. PRIMJENU AKUSTIKIH ZATITNIH MJERA NA TEMELJU MJERENJA I PRORAUNA BUKE NA MJESTIMA EMISIJE, NA PUTOVIMA IRENJA I NA MJESTIMA IMISIJE BUKE, 5. AKUSTIKA MJERENJA RADI PROVJERE I STALNOG NADZORA STANJA BUKE, 6. POVREMENO OGRANIENJE EMISIJE ZVUKA. PREMA ZAKONU UPANIJE, GRAD ZAGREB, GRADOVI I OPINE, DUNI SU IZRADITI: 1. KARTU BUKE, 2. AKCIJSKE PLANOVE.

Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zatite okolia Republike Hrvatske i predstavlja strunu podlogu za izradu prostornih planova. Akcijski plan je prikaz mjera za provoenje smanjenja buke na doputene razine unutar promatranog podruja. 152

KARTA BUKE ZA DIO GRADA - DAN

Glavni izvor buke je promet pa su vidljive razlike u kategoriji cesta i koliini oneienja bukom.

KARTA BUKE ZA DIO GRADA - NO

Tijekom noi promet je znaajno reduciran to se povoljno odraava na redukciju buke u stambenim naseljima.

153

Zona buke

Namjena prostora

Najvie doputene ocjenske razine buke imisije LRAeq u dB(A) za dan(Lday) no(Lnight) 40

BUKA U VANJSKOM PROSTORU NAJVIE DOPUTENE OCJENSKE RAZINE BUKE IMISIJE

1.

Zona namijenjena odmoru, oporavku i lijeenju Zona namijenjena samo stanovanju i boravku Zona mjeovite, preteito stambene namjene Zona mjeovite, preteito poslovne namjene sa stanovanjem Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladita, servisi)

50

2.

55

40

3.

55

45

4.

65

50

5.

Na granici graevne estice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A) Na granici ove zone buka ne smije prelaziti doputene razine zone s kojom granii

Zona iz prethodne Tablice Najvie doputene ekvivalentne razine buke LReq u dB(A) za dan za no

30
25

35
25

35
25

40
30

40
30

BUKA U ZATVORENIM BORAVINIM PROSTORIMA. VRIJEDI ZA ZATVORENA VRATA I PROZORE.

154

Opis posla

Najvia doputena ekvivalentna razina buke LA,eq u dB(A) 35

Namjena prostora

Najvia doputena ekvivalentna razina buke LA,eq u dB(A) 25

Najsloeniji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost, znanstveni rad Rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku Rad koji zahtijeva esto komuniciranje govorom

40 50

Koncertne dvorane, kazalita i sline prostorije Kina, itaonice, izlobene prostorije, predavaonice, uionice i sline prostorije

35

Laki mentalni rad te fiziki rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju

65

NAJVIE DOPUTENE EKVIVALENTNE RAZINE BUKE U ZATVORENIM PROSTORIJAMA POSEBNE NAMJENE

NAJVIE DOPUTENE OCJENSKE EKVIVALENTNE RAZINE BUKE KOJU NA RADNOM MJESTU STVARAJU PROIZVODNI I NEPROIZVODNI IZVORI BUKE

155

Buka u zgradama, moe stii od izvora zvuka na dva naina:

A) Preko zraka (tzv. ZRANI ZVUK koji se prenosi kroz vrata, prozore, otvore, ventilacione kanale i porozne strukture graevinskih materijala)
B) prenoenjem vibracija graevinskih elemenata koji su na to pobueni mehanikim putem
(ZVUK UDARA ILI TOPOT).

Pod pojmom zvune zatite u zgradama podrazumjeva se skup razliitih mjera kojima se kontrolira rasprostiranje zvuka na nain da on ne postane buka. Zvuna zatita od zranog zvuka najbolje se moe osigurati:
IZVEDBOM MASIVNIH KONSTRUKCIJA ZIDOVA I STROPOVA. IZVEDBOM LAGANIH MONTANIH PREGRADA SA POSEBNIM IZOLACIJSKIM MATERIJALIMA KOMBINIRANIM PREGRADAMA (MASIVNA KONSTRUKCIJA I ZVUNO-IZOLACIJSKI SLOJ)

Zvuna zatita od zvuka udara ili topota koji je neophodno potrebna za stropove najbolje se moe osigurati:
IZVEDOM MEKANOG FINALNOG SLOJA PODA IZVEDBOM PLIVAJUEG PODA IZVEDBOM SPUTENOG STROPA

Posebni slojevi zvune izolacije izrauju se najee od mineralne vune. To je materijal koji svojom poroznom strukturom upija ili apsorbira enrgiju zvunog vala. Razlikuju se materijali koji se upotrebljavaju za izradu zvune izolacije za zidove i za podove gdje izolacijski materijal treba imati puno veu vrstou na pritisak. Ispravna izvedba svih graevinskih detalja i ugradnje opreme izuzetno je vana za ukupnu razinu zatite od buke u zgradama. Na sljedeih nekoliko primjera mogu se vidjeti posebno vani detalji izvedbe sa stajalita zvune zatite. 156

Prilikom izvedbe plivajuih podova obvezno je armirano-betonsku podlogu poda fiziki odvojiti od ostalih konstrukcija elastinim slojem odnosno zasebnom zvunom izolacijom.

Kod izvedbe laganih montanih prgrada izvedenih od ploa koje se privruju na zasebnu konstrukciju od drveta ili metala najbolje je cijeli zrani prostor izmeu ploa ispuniti izolacijskim materijalom za zvunu zatitu.

Oblogu zidova i stropova od gipskartonskih ploa treba izvesti bez meusobnih razmaka ploa kako se ne bi stvarali zvuni mostovi. 157

Prilikom izvedbe svih vrsta montanih pregrada u zgradama potrebno je zasebnu konstrukciju tih pregrada odvojiti od ostalih dijelova konstrukcije posebnim polietilenskim brtvenim trakama.

Posebnim gumenim brtvenim trakama je potrebno odvojiti od zidova i podova sve sanitarne elemente u kupaonicama i strojeve u kuhinjama koji bi mogli proizvesti buku.

Najveu opasnost za irenje zranog zvuka kroz masivne zidove predstavljaju loe postavljene kutije za prekidae i utinice. Zbog toga se nasuprotne kutije u zidu treba montirati uz odreene pomake. 158

10.1. AKUSTIKA PROSTORIJA Pod pojmom dobra akustika prostora podrazumjeva se prostor u kome je eljeni zvuk dobro naglaen, a svi neeljeni zvukovi su eliminirani. Da bi se bolje razumjela ova problemtika potrebno je razmotriti temeljne principe irenja zvunih valova.

IRENJE ZVUNIH VALOVA U OTVORENOM PROSTORU

Zvuni valovi emitirani iz izvorine toke ire se sferno jednako u svim smjerovima. U vanjskom prostoru zvuni valovi putuju iz izvora u sfernoj valnoj fronti koja se stalno iri. Za izvorinu toku koja odailje odreenu zvunu energiju ova energija koncentrirana je u jednoj toki na izvoru. Dalje od izvora, ista energija prenosi se sferno. to je vea udaljenost od izvora, vea je povrina po kojoj je energija rasprena. To se moe ilustrirati prouavajui jedan segment iree sfere.

Zvuna energija raspruje se po zamiljenoj sferi s povrinom koja raste razmjerno kvadratu udaljenosti od izvorine toke. Povrina sfere raste 4 puta sa svakim udvostruenjem udaljenosti od izvora. Dakle s udaljenou od izvora zvuk rapidno opada. Svako udvostruenje udaljenosti od izvorine toke uzrokuje smanjenje razine zvuka za 6db.
159

IRENJE ZVUNIH VALOVA U ZATVORENOM PROSTORU

U zatvorenom prostoru zvuni val udara u povrinu konstrukcije graevine prije nego znatno slabi. Zvuno polje u zatvorenom prostoru nije sferno, ali ovisi o geometriji prostora i akustikim svojstvima tih povrina. Zapremina prostorije i udaljenosti izmeu izvora zvuka, povrine konstrukcija graevine i mjesto sluanja takoer su vani. Zvuk se na odreenom mjestu sluanja u prostoriji sastoji od direktnog i reflektiranog zvuka. Direktan zvuk jest zvuk koji se jo nije odbio od neke povrine. Zbroj svih reflektiranih zvukova zove se reverberacijsko zvuno polje. Sastoji se od svih zvukova koji su se odbili jedanput, dvaput ili vie puta od povrina konstrukcije graevine. Zvuk koji je reflektiran jednom zove se prva refleksija, dvaput druga refleksija itd. 160

VRIJEME REVERBERACIJE ZVUKA

Signal iz izvora zvuka u prostoriji moe se uti odreeno vrijeme nakon to je izvor zvuka iskljuen. To je stoga to se direktan zvuk iz izvora reflektira od zidova prostorije nazad do mjesta sluanja u prostoriji. Ovaj fenomen naziva se reverberacija. Nakon odreenog vremena, vei dio zvune energije gubi se u refleksijama. Ovo vrijeme ovisi o volumenu i dimenzijama i obliku prostorije kao i o apsorpcijskom kapacitetu povrina prostorije. Vrijeme reverberacije t60 definira se kao vrijeme koje je potrebno da se razina zvuka smanji za 60 db nakon to je izvor zvuka iskljuen.
IZVOR ZVUKA ISKLJUEN
RAZINA ZVUKA (dB)

RAZINA ZVUKA SE SMANJILA ZA 60 DB

Vrijeme reverberacije=

Sabinova formula esto se koristi za procjenu vremena reverberacije u prostoriji:

VRIJEME (sec)
IZVOR ZVUKA KOJI EMITIRA ZVUNO POLJE OD 100 DB ISKLJUEN JE U T=0.25 SEK. VRIJEME REVERBERACIJE JE VRIJEME KOJE JE POTREBNO DA SE RAZINA ZVUKA SMANJI ZA 60 DB (RAZINA ZVUKA JE TADA 40 DB ). RAZINA ZVUKA JE U OVOM PRIMJERU STABILIZIRANA PRI POZADINSKOJ BUCI OD 30 DB.

VOLUMEN PROSTORIJE APSORPCIJA ZRAKA UKUPNA POVRINA PLOHA U PROSTORIJI KOEFICIJENT APSORPCIJE

161

Koeficijent apsorpcije koristi se kako bi se izrazila sposobnost materijala da apsorbira zvuk. Ovo je vana karakteristika u akustici prostorija, posebno za izraunavanje vremena reverberacije. Koeficijent apsorpcije izraava se postotkom te je to odnos izmeu ukupne apsorbirane energije zvunog vala i ulazne zvune energije.

Broj refleksija koje utjeu na reverberacijsko zvuno polje ovisi o akustikim svojstvima povrina. Kada bi povrine graevine potpuno reflektirale zvuk, teoretski bi postojao neogranien broj refleksija. Kada bi povrine savreno apsorbirale zvuk, uope ne bi bilo refleksija (to odgovara uvjetima slobodnog polja na otvorenom prostoru). U stvarnosti, uvijek postoji gubitak energije kada zvuni val udari u graevinski element. Zrak takoer apsorbira neto energije zvunih valova. Apsorpcija zvuka ovisi o i frekvenciji. Visoko frekventni zvuk esto se lake apsorbira nego nisko frekventni zvuk. 162

Velik dio energije zvunog vala reflektira se kad udari o povrinu tvrdog graevnog materijala. Kut upada 'a' jednak je kutu refleksije 'b' za ravne povrine. Ukoliko se povrina ne moe smatrati ravnom, refleksija e biti difuzna.
UPADNA ENERGIJA REFLEKTIRANA ENERGIJA UPADNA ENERGIJA DIFUZNO REFLEKTIRANA ENERGIJA

Openito, refleksija nikad nije potpuna kao to je prikazano na slici gore, ak i kod vrlo tvrdih graevnih materijala. Betonski zid primjerice tipino ima koeficijent apsorpcije 1% pri niskim frekvencijama te 3% pri visokim frekvencijama. Refleksija zvunog vala, kad on udari u materijal, dogaa se zbog posebnog akustikog svojstva koje se moe nazvati akustiki otpor (akustika impedancija). Svi materijali imaju vlastiti akustiki otpor, od vrlo malog kod zraka, do vrlo visokog na primjer kod betona ili stakla.

Difuzne povrine koriste se da bi se izbjegla jeka i koncentracija zvuka. Difuzija je takoer vana i na suptilniji nain, primjerice u prostorijama ureenima za glazbu. Postoje razliiti naini konstruiranja difuzne povrine. Zid ili strop moe se opremiti nagnutim, zakrivljenim ili pomaknutim panelima. Dimenzije difuznih panela moraju se usporediti s valnom duinom zvuka koji treba raspriti. Jedno od osnovnih pravila jest da izboine moraju dosei najmanje jednu sedminu valne duine zvuka. 163

AKUSTIKA PROSTORA PREDVIENIH ZA GOVOR

U prostorijama koje su oblikovane za govor primarne refleksije trebaju se usmjeriti tako da pokrivaju sva mjesta sluanja. Povrine koje mogu uzrokovati zakanjele refleksije treba prekriti apsorbirajuim materijalom. Ovo stoga to zakanjele refleksije koje stiu dosta vremena nakon direktnog zvuka ne osnauju ve se upliu u direktan zvuk. Direktan zvuk i primarne refleksije su najvanije u prostorijama namijenjenim govoru. Na odreenoj udaljenosti od govornika (veoj od 8-10 metara) izravan zvuk nije dovoljan. To znai da su potrebne dodatne refleksije sa stropa, zidova sa strane, te s posebno oblikovanih reflektora. Zvuk koji se rano reflektira (reverberira) osnauje direktan zvuk. Kasne refleksije, koje na konstruktivan nain ne doprinose snaenju direktnog zvuka, moraju se potisnuti (uglavnom kod povrina na stranjem kraju prostorije). U malim prostorijama, gdje udaljenost izmeu govornika i sluatelja ne prelazi 8-10 m, treba ciljati na kratko vrijeme reverberacije. Vee prostorije treba prouiti strunjak kako bi se postigli najbolji uvjeti kako za sluatelje tako i za govornika. 164

AKUSTIKA PROSTORA PREDVIENIH ZA GLAZBU

U prostorijama koje su oblikovane za glazbu primarne refleksije treba usmjeriti kako bi pokrile sva mjesta sluanja. Povrine koje mogu uzrokovati kasne refleksije moraju se obraditi apsorpcijskim odnosno difuznim materijalima. Zidovi sa strane obino trebaju biti difuzni ako ne pruaju korisnu ranu refleksiju. Akustiko oblikovanje prostorija za glazbene izvedbe sloenije je od ostalih vrsta prostorija. Ovdje su najvanije osobine reverberiranog zvuka. Rane refleksije, osobito s povrina blizu izvora zvuka, moraju se paljivo prouiti. Distribucija refleksija u smislu vremena, razine zvuka, frekvencije i smjera utjee na percepciju izvedene glazbe. Volumen i geometrija prostorije kao i distribucija refleksivnih, apsorbirajuih i difuznih povrina odredit e akustiku kvalitetu prostorije. Refleksijske povrine koriste se za usmjeravanje ranih refleksija. Apsorpcijske povrine koriste se za izbjegavanje jeke i koncentracija zvuka. Difuzne povrine vane su kako bi se izbjegao akustiki odsjaj (ili koloracija frekvencija grubi zvuk) te kako bi se postiglo takvo reverberacijsko zvuno polje gdje se sluatelju ini kako refleksije dolaze podjednako iz svih smjerova. Razliite vrste glazbe takoer imaju razliite zahtjeve u smislu vremena reverberacije i ostalih akustikih kriterija prostorije. 165

LITERATURA :

01. Vladimir imetin : Graevinska fizika, Graevinski institut Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u Zagrebu , Zagreb 1983. 02. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (2008.god.). 03. Martina Zbanik Seneganik: Pasivna kua, Sun Arh d.o.o.; Zagreb 2009. 04. Dijelovi projektne dokumentacije o fizikalnim svojstvima graevina. 05. Internet stranice

166