Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
OPENITO
Odreivanje sigurnosti konstrukcije svodi se na zadovoljenje uvjeta graninih stanja u konstrukciji. Granina stanja kod konstrukcija su: - krajnje granino stanje, - granino stanje uporabivosti. Krajnje granino stanje definirano je: - gubitkom ravnotee dijela konstrukcije ili pak cijele konstrukcije kao krutog tijela, - otkazivanjem elementa lomom u jednom kritinom presjeku kod statiki odreenih sustava, odnosno u vie kritinih presjeka, stvaranjem plastinih zglobova te dovoenjem sustava do kinematskog lanca kod statiki neodreenih sustava, - instabilitetetom elemenata poput izvijanja i bonog izvijanja, - umaranjem materijala, - dinamikim instabilitetom, - korozijom. Granino stanje uporabivosti oituje se preko: - prekomjernih deformacija i progiba konstrukcije, - oscilacija, - lokalnih oteenja konstrukcije. 2
OPENITO
Dokaz sigurnosti na razini I glasi:
Sd < Rd
Postupak odabiranja dimenzija elemenata konstrukcije kojim se dokazuje da je Sd raunsko djelovanje izraeno kao rezna sila manja ili jednaka od Rd raunskoj otpornosti izraenoj kao rezna sila, zove se dimenzioniranje. Dimenzioniranje se moe provesti na razini poprenog presjeka, konstrukcijskog elementa i konstrukcijskog sustava, kako je prikazano na sljedeoj skici:
Sadanji pristup dimenzioniranju elemenata proizaao je iz probabilistkog pristupa problemu sigurnosti, tj. na temelju zakonitosti teorije vjerojatnosti.
Probabilistikim pristupom dimenzioniranje elemenata svelo se na operativnoinenjersku razinu I, tj. na postupak pomou parcijalnih koeficijenata sigurnosti.
Sd < Rd
S SK
RK R
Uvoenje parcijalnih koeficijenata sigurnosti omoguilo je: ujednaavanje sigurnosti za razliite kombinacije konstrukcija i materijala, odreivanje koeficijenata sigurnosti za nove tipove konstrukcija s obzirom na materijal ili sustav, izbjegavanje potekoa kod prijelaza iz jednog materijala u drugi, postizanja zahtijevanih stupnjeva sigurnosti za razliita granina stanja.
5
Prema suvremenoj regulativi (EUROCODE 3) popreni presjeci svrstavaju se, obzirom na odnos moment M sposobnost rotacije u etiri klase:
10
11
Popreni presjek se svrstava u odgovarajuu klasu, odnosno klasificira, prema najnepovoljnijoj klasi nekog elementa poprenog presjeka izloenog tlaku i/ili savijanju. Oznake dimenzija presjeka na temelju kojih se provodi klasifikacija presjeka prikazani su na skici:
12
13
14
15
16
Rd =
Rk M
17
Krajnje granino stanje KGS ispituje se za sljedee elemente i sustave: - Vlani elementi: - Tlani elementi: - otpornost poprenog presjeka - otpornost poprenog presjeka - otpornost elementa na izvijanje - otpornost poprenog presjeka M, V - otpornost popr. presjeka za interakciju M, V - otpornost elementa na bono izvijanje - otpornost hrpta na izboavanje - otpornost na inducirano izvijanje pojasa - otpornost na lokalnu stabilnost hrpta
18
- Elementi izloeni savijanju i uzdunoj sili (ekscentrini tlak ili vlak): - otpornost poprenog presjeka M, V, N - otpornost poprenog presjeka za interakciju M, V, N - otpornost elementa na izvijanje - N - otpornost elementa na bono izvijanje - M - otpornost hrpta na izboavanje - otpornost na inducirano izvijanje pojasa - otpornost na lokalnu stabilnost hrpta - otpornost elementa za interakciju M, N
19
- Okvirni sustav:
- otpornost poprenog presjeka - otpornost elemenata - otpornost spojeva - stabilnost - statika ravnotea - zakovani spojevi - vijani spojevi - zavareni spojevi
- Spojevi:
Plastini moment otpora poprenog presjeka jednak je zbroju statikih momenata povrina iznad i ispod nul linije:
1 Wpl = A ( a1 + a 2 ) 2
21
M pl M el
Wpl Wel
22
M pl =Wpl f y
23
N pl =A f y
24
Vpl =A w
fy 3
Vpl =2 A f
fy 3
25
26
27
28
29
30
Faktori redukcije 2 i 3:
31
32
33
34
35
36
TLANI ELEMENTI OTPORNOST ELEMENTA NA IZVIJANJE Prema Eulerovoj teoriji stabilnosti za idealno ravnu os tapa postoji pored ravnog i jedan beskonano bliski, izvijeni ravnoteni poloaj. Do ravanja ravnotee u elastinom podruju dolazi kada tlana sila N dosegne kritinu vrijednost Nki, dok u plastinom podruju pri kritinoj sili Nk.
Uvoenjem geometrijskih i strukturalnih imperfekcija elementa dobiva se nosiva Nkr koja se nalazi ispod idealnih kritinih sila Nki i Nk.
37
TLANI ELEMENTI OTPORNOST ELEMENTA NA IZVIJANJE Za proraun elinih konstrukcija koristi se jedan od idealiziranih - dijagrama materijala:
Vrijednosti idealnih kritinih sila Nki i Nk danas se vie ne koriste kod dimenzioniranja za rjeavanje problema stabilnosti elemenata, nego samo kao pomone vrijednosti u rjeavanju problema nosivosti realnih elemenata. Kod realnih elemenata mora se kod dokaza nosivosti raunati s teorijom II. reda uzimajui u obzir geometrijske i strukturalne imperfekcije. 38
TLANI ELEMENTI OTPORNOST ELEMENTA NA IZVIJANJE Uvaavajui do sada navedeno moe se zakljuiti da je za poznavanje ponaanja i proraun otpornosti elementa na izvijanje potrebno detaljnije upoznati sljedee pojmove: naine izvijanja elementa, idealna kritina sila izvijanja, realna kritina sila (nosiva sila), vrste ravnotee elemenata, duina izvijanja, teorija II. reda, dimenzioniranje elemenata pri izvijanju, imperfekcije.
39
TLANI ELEMENTI OPENITO O STABILNOSTI TAPOVA Izvijanje ili stabilnost elementa predstavlja otkazivanje nosivosti (instabilititet) koje je uzrokovano djelovanjem tlanih sila s ili bez poprenog optereenja, a manifestira se savijanjem tapa s ili bez zakretanja oko njegove uzdune osi. Naini instabiliteta: izvijanje savijanjem, izvijanje savijanjem i torzijom.
40
TLANI ELEMENTI OPENITO O STABILNOSTI TAPOVA Posebni sluajevi izvijanja savijanjem i torzijom ine: bono izvijanje izvijanje savijanjem i torzijom bez uzdune sile, izvijanje torzijom zakretanje tapa oko njegove uzdune osi (savijanje se moe zanemariti).
41
TLANI ELEMENTI POJAM DUINE IZVIJANJA: Duina izvijanja elementa predstavlja razmak toaka infleksije elastine linije u trenutku kada je dosegnuta Eulerova kritina sila izvijanja Nki. Osnovni Euler-ovi sluajevi duina izvijanja:
42
43
TLANI ELEMENTI OTPORNOST ELEMENTA U TLAKU: Eksperimentalnim istraivanjima na realnim elementima dobivene su europske linije izvijanja. Kod raunskog odreivanja nosivih sila uzima se u obzir: zakrivljenje elementa, utjecaj vlastitih napona i utjecaj osipanja granice poputanja na elementu. Europske linije izvijanja (a0, a, b, c, d):
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
M sd M c.Rd
gdje je: Msd raunski moment savijanja Mc.Rd raunska otpornost poprenog presjeka
56
Kod odreivanja neto povrine poprenog presjeka oslabljenja od rupa u vlanoj zoni nije potrebno uzeti u obzir ako je zadovoljen uvjet:
57
ELEMENTI IZLOENI SAVIJANJU: Bono izvijanje nosaa: Problem bonog izvijanja nosaa raunski se promatra kao izvijanje izraeno savijanjem i torzijom bez uzdune sile.
Do instabiliteta dolazi uslijed djelovanja tlanih naprezanja u jednom od pojaseva I nosaa (otvoreni popreni presjeci torziono mekani popreni presjeci).
58
gdje je: Mki idealni kritini moment bonog izvijanja Mkr.y krivulja momenta nosivosti uzimajui u obzir elasto-plastino ponaanje materijala, te odgovarajue geometrijske i strukturalne imperfekcije
59
60
61
62
63
64
65
66
67
ELEMENTI IZLOENI SAVIJANJU: Konstruktivne mjere za spreavanje bonog izvijanja nosaa: a) Izbor prikladnog poprenog presjeka
68
ELEMENTI IZLOENI SAVIJANJU: Konstruktivne mjere za spreavanje bonog izvijanja nosaa: b) Pridranje tlanog pojasa
69
ELEMENTI IZLOENI SAVIJANJU: Konstruktivne mjere za spreavanje bonog izvijanja nosaa: c) Zahvati na leaju
70