ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D.

Voki) - 2012/13 P-01: POJMOVI PREVENTIVNO KONZERVIRANJE I PREVENTIVNA ZATITA u Italiji conservazione preventiva u Francuskoj conservation preventive u panjolskoj conservacin preventiva u Njemakoj Prventive Konservierung u SAD Preventive Care ili Preventive Conservation u Velikoj Britaniji Preventive Conservation u HR prema HRD-u preventivno konzerviranje ali - prema nekima drugima u HR preventivna zatita

ICOM-CC Preventivno konzerviranje znai istraivanje i interveniranje u cilju reduciranja stupnja propadanja i u cilju smanjenja rizika zbirkama. AIC (preventive care) Preventivna skrb (preventive care), takoer zvano preventivno konzerviranje (preventive conservation) je ublaavanje propadanja i oteivanja kulturnog dobra formuliranjem i implementiranjem plan ova i djelovanja u sljedeem: odgovarajui uvjeti okolia; odgovarajue rukovanje i odgovarajui nain uvanja u uvaonici, na izlobi, u pakiranju, u transportu i u uporabi; integralna zatita od bioloke aktivnosti; spremnost na izvanredne situacije; promjena formata / dupliciranje. ECCO (2002) Preventivno konzerviranje sastoji se od neizravne aktivnosti u svrhu usporavanja propadanja i sprjeavanja teta stvaranjem uvjeta optimalnih za ouvanje kulturne batine koliko god je to kompatibilno s njezinom drutvenom uporabom. Preventivno konzerviranje obuhvaa pravilno rukovanje, transport, uporabu, skladitenje i izlaganje. Takoer, moe involvirati pitanja izrade faksimila u svrhu ouvanja izvornika. UNESCO-ICCROM Nigdje ne definira pojam preventivnog konzerviranja ve se iz raznih ICCROM-ovih publikacija moe razliito itati na to se taj pojam konkretno odnosi. U publikaciji Standard in Preventive Conservation odnosi se na temperaturu, vlagu i svjetlost. U publikaciji Teamwork for preventive conservation jasno je napisano da se pojam odnosi na pravnu na pravnu zatitu, zatitu od poplava, poara, ratnih razaranja i drugih prirodnih katastrofa. Europski odbor za normizaciju CEN (Comit Europen de Normalisation) CEN norma HRN EN 15898 koju je Hrvatski zavod za normizaciju prihvatio u veljai 2012. Europska norma EN 15898:2011 ima status hrvatske norme. CEN HRN EN 15898 definira preventive conservation: measures and actions aimed at avoiding or minimizing future damage, deterioration and loss and, consequently, any invasive intervention. U nastavku CEN HRN EN 15898 navodi biljeku kojom na najjasniji mogui nain upozorava da se nikakve primarne zahvate konsolidiranja ne moe nazvati preventivnima: In the fie ld of movable heritage, preventive conservation is generally indirect; namely, these measures and actions are carried out within the immediate environment of the object. Preventivna zatita prema Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara l. 10. st. 1. Preventivna zatita je privremena zatita k ulturnih dobara za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra i to na vrijeme od 3 godine, odnosno 6 godina za arheoloka i podvodna arheoloka nalazita.

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 l. 10. st. 2. O ovoj zatiti donose se upravni akt pod nazivom rjeenje o preventivnoj zatiti, na koji se moe uloiti alba. Rjeenje donosi teritorijalno nadleni odjel Ministarstva kulture. Sukladno l. 11. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara i Zakonu o zemljinim knjigama preventivna zatita nepokretnog dobra takoer se moe upis ati u katastar i zemljinu knjigu.

Zakljuak Pojam preventivno konzerviranje (preventive conservation) nije zasad meunarodno ujednaeno definiran. Pojam preventivna zatita (preventive protection) nije zasad nigdje definiran osim u hrvatskom Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara. Idealan prijedlog definiranja odnosa preventivne zatite i preventivnog konzerviranja Zatita batine Preventivna zatita (radovi u okoliu batine) o valorizacija kulturnih vrijednosti o inventarizacija o pravna zatita preventivna zatita (pravna!) registracija kulturnog dobra o prikupljanje o zatita od krae - dupliciranje, izrada faksimila, ponovno zakopavanje arh. nalaza o protupoarna zatita o preventivno konzerviranje izlaganje, skladitenje, pakiranje i transport,
postupanje u izvanrednim situacijama

temperatura vlanost svjetlost bioloka aktivnost kontakt sa tetnim materijalima i tvarima ljudi kao uzronici teta Kurativno djelovanje (radovi izravno na batini) o konzerviranje o restauriranje Razvoj struke o edukacija i obuavanje o unaprjeivanje i reevaluiranje materijala, postupaka i strukovne etike o irenje interesa i vanosti ouvanja batine u drutvu

Aktivnosti konzervatora-restauratora Preventivno konzerviranje - dupliciranje, izrada faksimila, ponovno zakopavanje arheolokih nalaza
-- izlaganje, skladitenje, pakiranje i transport, postupanje u izvanrednim situacijama

o temperatura o neprimjerena vlanost o svjetlost o bioloka aktivnost o kontakt sa tetnim materijalima i tvarima o ljudi kao uzronici teta Kurativno djelovanje (radovi izravno na batini) o konzerviranje o restauriranje Razvoj struke
2

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 o edukacija i obuavanje o unaprjeivanje i reevaluiranje materijala, postupaka i strukovne etike o irenje interesa i vanosti ouvanja batine u drutvu P-02: DEPO ILI UVAONICA Depo (u HR muzejima takoer: depozitorij (depozitarij), spremnica, spremite, ostava, pohrana). U posljednje vrijeme pokuavamo se sluiti pojmom uvaonica kako bi pozitivna sugestija asocijativnog znaenja te rijei poticala savjesniji pristup uvanju. Nekad studentima na poetku godine podijelim anketu brzog asocijativnog pridruivanja raznih pojmova. Rije depo gotovo svi pridrue pojmu odlagati. Rije depo skoro nitko ne pridrui pojmu ouvati. Prema semantikoj logici u depo se neto deponira! Moe se zakljuiti da asocijativna semantika logika pojma depo ne pridonosi preventivnom konzerviranju batine. Pretpostavka je da bi pojam uvaonica moda mogao pridonijeti. Ako muzej nema dovoljno prostora ili sredstava za sve svoje djelatnosti (ouvanje, prikupljanje, izlaganje, strunu obradu, publiciranje, pedagoko djelovanje) treba definirati prioritete u skladu s naelom odrivosti. Naelo odrivosti je najnovije naelo u etici zatite batine. Naelo odrivosti, ukratko, upozorava sadanje korisnike da ne uzimaju sebi vie nego im pripada. Naelo odrivosti na prvo mjesto postavlja budueg korisnika i upozorava da svoje odluke i rad trebamo prosuivati iz perspektive budueg korisnika. P-03: TEMPERATURA Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost Bioloka aktivnost Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta TO JE UZROK NEODGOVARAJUE TEMPERATURE? Vremenski uvjeti Grijanje Rasvjeta 1. toplina ubrzava starenje (termokemijski procesi) porast temp. za 10C udvostruuje promjene KAKO DOLAZI DO OTEENJA? Vrlo niske temperature izazivaju krhkost materijala Vrlo visoke temperature izazivaju irenje metala te deformiranje i karbonizaciju organskih materijala 3. brze i jake oscilacije temperature utjeu na raslojavanje razliitih spajanih materijala 4. promjene temperature izazivaju promjenu RV zraka

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 Organski materijali dimenzionalno reagiraju na temperaturu , ali oko 10 puta manje nego na RV (promjena 50C 5% RV) KOJA BI BILA IDEALNA TEMPERATURA ZA UVANJE ZBIRKI? Za veinu materijala moe se smatrati da su konzervirani ako se uvaju na sobnoj temperaturi (vii stupanj konzerviranosti bi bio na hladnom!). Materijali kulturne batine za koje se moe smatrati da su konzervirani samo uva njem u hladnom su: o ivotinjske koe i krzna (pergament, preparirane ivotinje, slike naslikane na koi) o foto i video materijal ZAKLJUCI O TEMPERATURI Materijali sporije stare to je temperatura nia Temperaturna norma 16-22C prvenstveno vodi rauna o posjetiteljima i muzejskom radnom osoblju Oscilacije temperature unutar normalnih granica imaju zanemariv utjecaj na veinu materijala ako se RV ne mijenja Temperatura bi bila relativno zanemariv uzronik teta za veinu muzejskih predmeta da nije neraskidivo vezana s RV zraka P-04: RV Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost Bioloka aktivnost Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta IZVOR NEODGOVARAJUE VLANOSTI Vremenski uvjeti Plavljenja, curenja, kapilarna vlaga Promjena temperature Relativna vlanost zraka (RV) je odnos mase vlage u m 3 zraka (p) i mase vlage u m3 zraka zasienog vlagom (P) pri istoj temperaturi. RV=(p/P x 100)% Topli zrak moe nositi veu masu vlage nego hladni zrak.

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 KAKO DJELUJE NEODGOVARAJUA VLANOST? visoka (> 65 %) o omoguuje bioloku aktivnost o omoguuje ubrzane fotokemijske i termokemijske reakcije o izaziva migracije kemijski aktivnih tvari o izaziva promjenu dimenzija higroskopnih organskih materijala (bubrenje) o izaziva migraciju soli o rezultira raspadanjem veine materijala kulturne batine niska (< 45 %) o izaziva krhkost higroskopnih organskih materijala o izaziva promjenu dimenzija higroskopnih organskih materijala (stiskanje) o izaziva migraciju soli oscilirajua o izaziva oscilacije dimenzija higroskopnih organskih materijala o izaziva razdvajanja, pucanja, krivljenja, podbukline o izaziva migraciju soli P-05: MJERENJE RV ZRAKA MJERENJE RV ZRAKA higrometri psihrometri e = E' A (t t') RV=100 x e/E t t' E E' A RV = temperatura na suhom termometru = temperatura na mokrom termometru = tlak zasiene pare uz t (oitava se iz tablice maksimalnog tlaka vodene pare iznad vode) = tlak zasiene pare uz t' (oitava se iz tablice maksimalnog tlaka vodene pare iznad vode) = koeficijent za neaspirirani psihrometar = 1,20; koeficijent za aspirirani psihrometar brzinom vjetra 2,5 m/s = 0,67 = relativna vlanost (%)

P-06: KATEGORIZIRANJE PREDMETA S OBZIROM NA ODGOVARAJUU VLAGU Optimalne vrijednosti RV zraka za uvanje muzejskih materijala (po abecednom redu): Arheoloki primjerci (u muzeju, ali ne in situ) a) predmeti osjetljivi na vlagu (drvo, koa, vlaknssti materijali) 45-65% b) kamen, keramika, metal i drugi materijali koji ne mijenjaju dimenzije pod utjecajem RV do 30%, naroito ako su korozija ili soli aktivni. Botaniki eksponati, osueno bilje, sjeme 45-65% Etnografske tkanine, pletene koare, maske, perje, koa, kora stabla 45-65% Filmovi (filmski i video materijal) 30-45%. uvaju se na hladnom u vreicama koje tite predmet od kondenzacije koja nastaje kad se predmet izvadi iz hladnjae. Vreia mora biti zatvorena, a zrak koliko god je mogue isisan. Fotografije u boji 25-35%. uvaju se na hladnom, zatvorene u posebnim arhivskim kuvertama koje ih tite od kondenzacije koja nastaje kad se predmet izvadi iz hladnjae. Kuverta mora biti zatvorena, a zrak koliko god je mogue isisan.
5

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 Kategorije predmeta s obzirom na osjetljivost na vlagu i temperaturu predmeti koji se mogu smatrati konzervirani uvanjem na sobnoj temp. i na normalnoj vlazi o predmeti koji podnose oscilacije RV unutar 45-65% keramika (bez soli), stabilno staklo, zlato, srebro, nebojani kamen o predmeti koji su konzervirani samo u stabilnim uvjetima RV (7% dnevno, tjedno i mjeseno) slonovaa i druge kosti; uljem, voskom ili lako zatien metal; drvo; tekstil; slike na platnu zatiene poleinskom zatitom i veina ostalih slika na platnu Relativno: predmeti od koe i papir. o predmeti koji su konzervirani samo u strogo stabilnim uvjetima RV (3% dnevno, tjedno i mjeseno) neke slike na platnu, iluminirani manuskripti, polikromirana drvena skulptura, pozlaen namjetaj, intarzije, drveni glazbeni instrumenti, slike na drvu predmeti koji se mogu smatrati konzervirani uvanjem samo u suhim uvjetim a metali (bronza, eljezo, elik, kostimi s metalnim kopama) mumije, nestabilno staklo (antiko ili arheoloko staklo), papir (relativno) predmeti koji se mogu smatrati konzervirani uvanjem samo na hladnom ivotinjske koe i krzna (pergament, preparirane ivotinje, slike naslikane na koi) foto i video materijal ADAPTIBILNOST HIGROSKOPNIH MATERIJALA P-07: NAINI REGULIRANJA RV Reguliranje odgovarajue RV reguliranje temperature o reguliranje grijanja -- klima postrojene (HVAC) - reguliranje apsolutne vlanosti o ovlaivanje zraka (ovlaivai zraka) o odvlaivanje zraka (odvlaivai zraka) primjena obilja higroskopnog pufer materijala (RH pufer materijali silica gelovi) uklanjanje i izbjegavanje direktnih kodljivih utjecaja P-08: PRAKTIAN PRISTUP RV PRAKTIAN PRISTUP OSIGURANJU NEKODLJIVE RV kategorizirati predmete u zbirkama s obzirom na RV osjetljivost -- najosjetljivije predmete smjestiti u prostore u kojima su najmanje oscilacije uvjeta - kategorizirati raspoloive prostorije s obzirom na mogunost odravanja stabilnih uvjeta Kategorije prostora s obzirom na mogunost osiguranja odgovarajue i stabilne RV zraka nadstrenice o nikakvo reguliranje uvjeta nije mogue podrumi o neprimjeren prostor za uvanje kulturne batine. Najvei problem podruma je kondenzacijska vlaga. Slijede: kapilarna vlaga, problematina cirkulacija zraka i rizik od plavljenja baraka i samostojee garae, potkrovlja o vrlo ograniene mogunosti. Moe se primijeniti ventiliranje izbacivanjem zraka da bi se smanjila toplina i akumuliranje vlage u ljetnim mjesecima, tj. prevelika oscilacija uvjeta izmeu dana i noi prostori s tankim, neizoliranim zidovima i s prozorima s jednostrukim staklom
6

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 o zimi se moe lagano malo grijati i ovlaivati zrak, a ljeti se moe primijeniti ventiliranje izbacivanjem zraka van da bi se smanjila toplina i akumuliranje vlage prostori s debelim, vieslojnim ili bukanim zidovima s vrlo malim prozorima s jednostrukim staklom ili prozorima koji imaju rebrenice o te prostore se moe malo, lagano grijati i ovlaivati zrak ili lagano hladiti prostori s dobrom termoizolacijom i s dvostrukim prozorima o uglavnom mogu podnijeti konvencionalnu regulaciju klime ako se pravilno postupa. Mogu se umjereno grijati, hladiti, te se zrak moe ovlaivati i odvlaivati prostorije koje su s dva zida odvojene od vanjskih utjecaja o uz relativno mali napor moe se solidno odravati odgovarajui vlanost zraka mikroklimatske komore o hermetiki zatvorena komora u kojoj se RV stabilizira na aktivan ili pasivan nain

1. Odmaknuti slike, ormare, police ili vitrine od vanjskih zidova 2. Zatiti slike, ormare, police ili vitrine od kapilarno vlanih zidova i podova 3. Zatiti predmete od zagrijavanja koje izazivaju rasvjetna tijela i sunce 4. Ne stavljati predmete iznad ili u neposrednu blizinu grijanja 5. Udaljiti predmete od prozora i zatititi ih od nepovoljnih utjecaja prozora (ili otvorenih ulaznih vrata) 6. KORISTITI SE HIGROSKOPNIM PUFERIMA

7. ZA NAJOSLJETILJIVIJE MATERIJALE IZRADITI MIKROKLIMATSKU KOMORU Dobro napravljena mikroklimatska komora s pasivnim reguliranjem mikroklime ne trai nikakvo odravanje. Loe napravljena mikroklimatska komora moe biti tetna za materijal kulturne batine nekad tetnija nego uvanje na otvorenom zraku.
7

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 P-09: MIKROKLIMATSKE KOMORE Mikroklimatske komore aktivno reguliranje RV zraka u komori pasivno reguliranje RV zraka u komori ak i sluaju kvalitetne kategorizacije prostora pokazalo se nemogue u prostoru u kojeg posjetitelji ulaze i izlaze regulirati RV zraka unutar granica 7% ikakvim tehnikim ureajima ni uz maksimalan napor. Standardna tolerancija higrometara (higrostata) i loggera je 3%. Dobro napravljena i kvalitetno zabrtvljena mikroklimatska komora s pasivnim reguliranjem RV zraka nee traiti nikakvo odravanje vie desetljea. Loe napravljena mikroklimatska komora moe biti tetna za materijal kulturne batine uvanje na otvorenom zraku.

PRAVE MIKROKLIMATSKE KOMORE Prva mikroklimatska komora za uvanje kulturne batine izraena na junoslavenskom prost oru: Lorenz odi Credi, Sveta obitelj, muzej Dominikanskog samostana u Dubrovniku. (Silika gel ArtSorb ili ProSorb kondicioniran na relativnu vlanost 55%). Konstrukcija izraena od nehrajueg, nemagnetnog, inertnog elika AISI 304 RF Inertna boja suho nanesena u prahu i aktivirana pomou topline Staklo Mirogard protect (Shott Desag) Gume za brtvljenje stabilne i kemijski inertne Mjera temperature i relativne vlanosti zraka dana logger

Mikroklimatske komore mogu biti opremljene posebnim ventilom koji omoguuje, u sluaju potrebe ili narudbe, zrak zamijeniti inertnim plinom. P-10: SVJETLOST Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost Bioloka aktivnost Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta TO JE IZVOR? Prozor Umjetni izvori rasvjete Kako dolazi do oteenja? 1. Rasvijetljenou (snagom svjetlosti) 2. Trajanjem ekspozicije 3. Valnom duinom

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 Podjela UV zraenja blisko (NUV) o 380-200 nm daleko ili vakuumsko (FUV ili VUV) o 200-10 nm ekstremno (EUV ili XUV) o 1-31 nm Podjela UV zraenja u odnosu na ljudsko zdravlje i okolinu UVA ili dugovalno o 400-315 nm UVB ili srednjevalno o 315-280 nm UVC ili kratkovalno (germicidno) o <-280 nm Nepovoljni utjecaji svjetlosti diskoloracija krhkost celuloznih materijala mogue promjene uzrokovane zagrijavanjem IR zraenje izaziva zagrijavanje (promjena dimenzija higroskopnih organskih materijala) UV zraenje i vidljiva svjetlost izazivaju izbljeivanje boja, pucanje molekularnih lanaca papira i platna, fotooksidaciju laka i veziva (krhkost) MJERENJE RASVIJETLJENOSTI I UV ZRAENJA svjetlomjer (luxometar) UV monitor (UV radiometar) Pristupi rasvjeti DIZAJNERSKI s obzirom na scenografiju prezentacije BIO-PSIHOLOKI s obzirom na ugodu ljudi u prostoru FUNKCIONALNI s obzirom na osiguranje normalnog kretanja ljudi KOLORISTIKI s obzirom na indeks uzvrata boje i temperaturu svjetlosti KONZERVATORSKI s obzirom na tetne utjecaje svjetlosti i topline Indeks uzvrata boje ili Colour rendering index CRI arulje sa arnom niti CRI 100 Halogene arulje sa arnom niti CRI 100 Metal halogeni reflektori CRI 80 Standardna fluorescentna rasvjeta CRI 80 Za ulinu rasvjetu dovoljan je CRI 20

Zatita od fotokemijskih promjena Mrak je jedina potpuna zatita od fotokemijskih promjena materijala (!)

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 Kategoriziranje predmeta ovisno o osjetljivosti na svjetlost NAJOSJETLJIVIJI trebali bi primiti manje od 100 000 lux sati godinje. Najjae rasvjetljenje 50-100 lux. o svi predmeti bojani bojilima (tekstil), papir (crtei, grafike, akvareli, dokumenti, knjige), tanko slikane slike na platnu, fotografije u boji, filmovi, ofsetne tiskovine, preparirane ptice i predmeti s perjem ptica SREDNJE OSJETLJIVI trebali bi primiti manje od 200 000 lux sati godinje. Najjae rasvjetljenje 100-200 lux. o uljene i tempera slike, polikromirane skulpture, crno bijele fotografije, drvo (namjetaj), kosti ukljuujui rog i slonovau, koa RELATIVNO NEOSJETLJIVI trebali bi primiti manje od 450 000 lux sati godinje. Moe ih se rasvijetliti s 200 luksa i vie. o kamen, drago kamenje, keramika, staklo, metali, predmeti kojima povrinska boja nije bitna. Cilj: pomiriti ouvanje (mrak) i gledanje (svjetlost) osjetljive predmete zatititi od svjetlosti kad ih se ne gleda koristiti se UV filtrima na prozorima i na umjetnim rasvjetnim tijelima smanjiti rasvijetljenost + zasjeniti izvore svjetlosti i zasljepljenja u vidokrugu gledatelja ZASJENITI IZVORE SVJETLOSTI U VIDOKRUGU GLEDATELJA A - svjetlost koja osvjetljava sliku B izvori svjetlosti koji zasljepljuju gledatelja

P-11: BIOLOKA AKTIVNOST Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost Bioloka aktivnost o plijesni i druge gljivice o insekti o bakterije o liajevi, alge i mahovine o mievi o golubovi Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta TO JE IZVOR ZARAZE? novi predmet u zbirci zgrada posudbe predmeta

10

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 imbenici bioloke aktivnosti mogu potpuno unititi predmet kulturne batine mijenjanjem njegovog oblika i boje. Cilj: zbirka i zgrada bez biolokih imbenika destrukcije Paljivo pregledavati nove predmete u zbirci prije nego se unesu u uvaonicu ee pregledavati predmete koji su pokazali podlonost infestaciji Poduzimati mjere protiv mieva i golubova Obraeni kamen, naroito porozni pjeenjak i vapnenac, zatititi od kie i sunca Uvjeti neophodni za razvoj plijesni i gljivica odgovarajua vlanost (RV zraka 70 -90%) odgovarajua temperatura (idealno 15 maks. 40C) hrana kisik Mogunosti suzbijanja plijesni i gljivica smanjenjem sadraja vlage u supstratu visokom temperaturom (6 sati na 50C) fungicidima inertnim plinovima iradijacijom zrakama visoke energije Zatita protiv drvne crvotoine ili insekata u papiru i tekstilu temperature ispod 15C reduciraju aktivnosti i razmnoavanje insekata za odbijanje insekata u tekstilu koriste se repelenti za suzbijanje drvnih insekata treba provesti neku od metoda dezinsekcije Mogunosti suzbijanja drvne crvotoine ili insekata koji napadaju papir i tekstil niskom temperaturom (10 dana na temp. - 20C) visokom temeperaturom (1 sat na temp. 55 C) gama zraenjem inertnim plinovim insekticidima dry kill metodom eksperimentalnim metodama (struja visoke frekvencije, mikrovalovi) P-12: KONTAKT SA TETNIM MATERIJALIMA I TVARIMA Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost Bioloka aktivnost Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta TO JE IZVOR? Plinovi i estice KAKO DOLAZI DO OTEENJA? neodgovarajuim materijalima u neposrednom kontaktu s predmetom zagaenjem zraka KEMIJSKI TETNO OKRUJE IZAZIVA:
11

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 krhkost diskoloraciju koroziju raspadanje

Cilj: pH neutralno i kemijski inertno okruje predmetima zatititi predmete od praine koristiti kemijski stabilne i inertne materijale u pakiranju, vitrinama, kod uokvirenja Najkiselije vrste drva: hrastovina, divlji kesten iverice Zloglasno nestabilni sintetini materijali PVC (polivinil klorid) nitroceluloza Stabilni sintetini materijali poliester polietilen polipropilen UOKVIRIVANJE SLIKE POD STAKLO

UOKVIRIVANJE SLIKE NA PAPIRU

P-13: LJUDI KAO UZRONICI TETA Preventivno konzerviranje Temperatura Neodgovarajua vlanost Svjetlost
12

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 Bioloka aktivnost Kontakt sa tetnim materijalima i tvarima Ljudi kao uzronici teta

Ljudi kao uzronici teta namjerno oteivanje o huliganski izgredi o nepridravanje Hake konvencije u sluaju ratnog sukoba o ideoloki indoktrinirano unitavanje o bezobzirnost u svrhu gospodarskog probitka o unitavanje zbog oholosti i neznanja ili zbog ope neobrazovanosti nenamjerno oteivanje o nezgode posjetitelji vlasnici ili muzejsko osoblje nezgode u transportu ili na posudbi o nedovoljno struno odravanje o nedovoljno struni konzervatorski ili restauratorski radovi Ljudi: rizici manipuliranje predmetima velika ienja, pospremanja, bojanja zidova izloenost predmeta dodiru posjetitelja ili gaenje lokaliteta prekobrojnim posjetiteljima nedovoljno struno odravanje nedovoljno struni konzervatorsko-restauratorski zahvati Cilj: smanjiti mogunost potencijalnih oteenja uvijek biti na oprezu, nezgode se dogaaju kad se najmanje promisli manipulirati predmetima to je manje mogue eliminirati nepotrebno manipuliranje predmetima jasnim oznaavanjem gdje je to predmete slagati na konzervatorski prihvatljiv nain prije manipuliranja znati to se eli, planirati aktivnost, pripremiti put i odredite sprijeiti posjetitelje da dodiruju predmete za popravke ili ienja predmeta traiti konzervatora-restauratora za sve postupke odravanja posavjetovati se s konzervatorom -restauratorom o sredstvima i metodama ienja podova, vitrina i sl. posavjetovati se s konzervatorom restauratorom izraditi plan postupanja u izvanrednim situacijama i uvjebati osoblje. Hitni plan treba imati maksimalno 5 jasnih, kratkih uputa djelovanja za svaku nepogodu ili nesreu i treba biti dostupan na vidljivom mjestu

P-14: IZRADA FAKSIMILA Cilj: nadomjestiti izvorno djelo koje je: ugroeno na odreenoj lokaciji o izloeno klimatskim uvjetima koji oteuju djelo
13

ZATITA MUZEJSKIH ZBIRKI (D. Voki) - 2012/13 o izloeno riziku od krae o izloeno riziku oteenja ili unitenja od ljudi ili nedostupno ili uniteno

Postoji li razlika meu pojmovima: kopija, krivotvorina, faksimil, replika i rekonstrukcija? Izvorne skulpture s Junog portala crkve sv. Marka uvaju se u uvjetima u kojima pjeenjak ne propada i u kojima su zatiene od stvaranja crne sulfatne kore. P-15: KONZERVIRANJE ZAKOPAVANJEM Preventivno konzerviranje zakopavanjem Atenska povelja 1931. Rezolucija etvrta: arheoloke iskopine koje se ne mogu odmah restaurirati moraju se ponovo zakopati da bi se ouvale. Zakopavanje mozaika Ukloniti svu zemlju i korijenje s mozaika. Nanijeti to je mogue deblji sloj zapune. Zapuna bi se trebala sastojati od: 1. Barem 20 cm pijeska direktno na mozaiku 2. Na pijesak se postavi separacijska membrana od geotekstila (deblja mekana stabilna plastina tkanina separacijska membrana ne smije biti u direktnom kontaktu s mozaikom jer kvaenjem niti vrsto prionu za mozaik i prilikom podizanja geotekstila mogu se upati tesere) 3. Geotekstil se prekrije slojem ljunka barem 5 cm debljine

14