You are on page 1of 3

Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin

Prole subote, 23. veljae, zaokupljeni problemima dananjice, nismo se sjetili "dobrog kralja Matijaa", koji je roen na taj dan prije 565 godina. O njemu smo uili u povijesti, ali i za njegovu sudbinu "strepili" itajui Zagorkinu "Gordanu". Kralja Matijaa se sjetila Sandra Skanderli i poslala nam lijep prilog o njemu:

MATIJA KORVIN (23.2.1443.-6.4.1490.)

Hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin gotovo je cijelu svoju vladavinu proveo ratujui, ali je usprkos tome uspio stvoriti respektabilno kraljevstvo, u svim segmentima dominantno u srednjoj Europi XV. stoljea. Roen je 23. veljae 1443. godine u Koloszvru kao mlai sin slavnoga Ivana Hunyadija i Elizabete Szilgyi, maarske velikaice. Iako je zapravo bio potomak rumunjskih pastira, tijekom vremena postaje izuzetno cijenjeni vladar i dravnik. Za kralja je izabran 24. sijenja 1458. i to ponajvie zahvaljujui niem plemstvu koje je insistiralo da se na tron izabere domai vladar, nasuprot pojedinim velikaima koji su zagovarali izbor njemakog cara Fridrika III. Do Matijine je, meutim, slubene krunidbe krunom sv. Stjepana dolo tek 29. oujka 1464. jer je Fridrik iskazivao ozbiljne pretenzije na prijestolje Hrvatske i Ugarske, a i sama je kruna itavo to vrijeme bila u njegovu posjedu. Na kraju su neugodnu

situaciju obiljeenu stalnim borbama hrvatsko-ugarski kralj i njemaki car zavrili u srpnju 1463., potpisavi mir uz svesrdnu pomo i posredovanje pape Pija II., kojemu rat dvojice vodeih europskih vladara zbog nadirue turske opasnosti nije nimalo odgovarao. Doavi na vlast, Matija je proveo nepopularnu i bolnu financijsku reformu, koja je pogodila sve stalee. Uvoenje poreza, meutim, kompenzirano je na drugoj strani gdje je kralj proveo jo jednu reformu, onu vojnu, ustrojivi snanu i respektabilnu vojsku koja je uvijek brojila izmeu sto pedeset i dvjesto tisua ljudi. Njezin poseban segment bila je tzv. "crna eta" ili "crna vojska" na elu sa zapovjednikom Johannom Haugwitzom. Ta je formacija imala oko est tisua odlino opremljenih, izvjebanih i dobro plaenih ratnika, koji su kralju i njegovom kraljevstvu uvijek bili na raspolaganju. Korvin je posebno vodio rauna o vojnicima, znajui da je jaka vojska jamac ouvanju kraljevstva. I on sam je imao poprilian vojniki dar koji je, naalost, vrlo esto morao dokazivati. Osim sa Fridrikom III. ratovao je i protiv ekog kralja Vladislava, Mleana, Austrije te protiv Turaka, kojima je nakon pada Bosne uspio preoteti dio teritorija i 1463. osnovati Jajaku i Srebreniku banovinu, ime je zaustavio njihovo napredovanje i prodor u Slavoniju. Godine 1485. na elu svoje vojske ulazi u Be i osvaja prijestolnicu Habsburga, te se proglaava austrijskim vojvodom. Uz financijske i vojne, tijekom vladavine je proveo i zakonodavno-upravne reforme. Njegova je drava organizirana potpuno centralistiki i kao takva je bila prva u srednjoj Europi. Vladao je autokratski, sm donosei zakone, a sabori su samo potvrivali njegove odluke. Od svog je budimskog dvora uinio humanistiko sredite, te kao veliki poklonik znanosti i umjetnosti izdano je pomagao njihov razvoj. U Budimu je osnovao i glasovitu "Bibliothecu Corvinianu", knjinicu u kojoj su bila pohranjena najznamenitija djela humanistikih znanosti, a od 1471. do 1490. godine prikupljeno je gotovo pet tisua naslova iz svih znanstvenih podruja. Iako se enio dva puta, zakonitih potomaka nije imao. Prva supruga Katarina, ki ekog kralja Jurja Podjebradskog, umrla je na porodu 1464. godine. Ponovno se oenio 1476., ovaj puta s Beatricom Aragonskom, keri napuljskog kralja Ferdinanda, ali ni u tom braku nije bilo djece. Imao je samo nezakonitog sina Ivana, roenog iz prolazne veze sa Barbarom Edelpack. Ivan Korvin kasnije je postao slavonskim hercegom i hrvatskim banom, davi banskoj asti pravu vrijednost, shvaajui veliki znaaj hrvatskih banova u tim turbulentnim vremenima. Kralj Matija je bio vrlo obrazovan ovjek. Govorio je latinski, njemaki, eki, maarski, slovaki, talijanski i hrvatski jezik. Okruio se humanistima i uenim ljudima, meu kojima je bio i veliki hrvatski diplomat, pjesnik, biskup i ban Ivan esmiki. U Matijino je vrijeme u Senju otvorena i prva tiskara, pa je Hrvatima kralj ostao u prilino pozitivnom sjeanju. Iako je ograniio vlast velikakih obitelji, posebno kada je Frankopanima 1469. uzeo Senj, nikada nije dirao u nijednu hrvatsku povlasticu.

Kralj Matija Korvin umro je 6. travnja 1490. u Beu, a na hrvatsko-ugarskom ga je prijestolju naslijedio eki kralj Vladislav II. Jagelovi. Za portal: Sandra Skanderli