Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
\
|
+ 1
100
1
m
p
gdje je m broj dana kanjenja plaanja.
Sastavio:
Djelatnik
Direktor:
Direktor
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
21
Va zadatak obavijest o nadolazeoj godinjoj skuptini vaega badmintonskoga kluba. U
ispitu e se od vas traiti prilagoavanje pisma, primjena razliitih funkcija oblikovanja, te
pravljenje tablice
1. Otvorite aplikaciju za obradu teksta. Otvorite datoteku Word1.doc na radnoj podlozi
(desktop)
2. Pospremite dokument na particiji D: (Local Disk) u datoteku Osnove informatike pod
nazivom agm.doc.
3. Napravite novi odlomak od teksta koji poinje s Ovo je poziv. i novi odlomak od
teksta koji poinje s I zbor blagajnika...
4. Poravnajte po sredini tekst lanovima Badminton kluba Keepfit i pospremite promjene.
5. Tekstu lanovima Badminton kluba Keepfit promijenite boju fonta u plavu.
6. Podebljajte naslov lanovima Badminton kluba Keepfit.
7. Promijenite veliinu fonta unutar cijeloga dokumenta na 12 toaka i promjenu
pospremite.
8. Primijenite grafike oznake na popis od I zbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
9. Primijenite dvostruki prored na popis od I zbor blagajnika i tajnika do Ponude za novi
teren.
10. Unesite tekst Badminton klub Keepfit u zaglavlje dokumenta.
11. Kreirajte tablicu sa 6 stupaca i sedam redova ispod reda koji poinje sa Ponude za novi
teren(Stil tablice je Elegantna tablica)
12. Umetnite sljedei tekst u tablice:
Ime
Prezime Adresa Grad Pot. Br.
Ivan Ivi Zrinska 11 Slavonski Brod 35000
Marko Markovi Osjeka 232 Slavonski Brod 35000
Ivana Ivanovi Istarska 23 Osijek 31000
13. irinu linije svih obruba u tablici namjestite na 1 toku.
14. Poravnajte po sredini cijeli tekst u zadnjem stupcu (Pot.Br.).
15. Promijenite gornju i donju marginu u dokumentu na 3 cm
16. Umetnite broj stranice i pospremite promjene.
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
22
Paula Jones,
7 Fairway Hill,
London W1
lanovima Badminton kluba Keepfit Ovo je poziv za Godinju Generalnu Skuptinu koja e
se odrati u ponedjeljak 12. sijenja 2004. u 6 sati poslijepodne u Oldpark House.
Dnevni red Izbor blagajnika i tajnika
Prezentacija godinjega obrauna
Izvjee klupskoga kapetana
Prezentacija prorauna za 2004
Izbor uprave
Izbor revizora
Ponude za novi teren
Jim Green,
Tajnik
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
23
5. TABLINE KALKULACIJE
Namjenski programi za tablino raunanje (engl. spreadsheet) omoguuju jednostavno i
djelotvorno raunanje s mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo
ispravljanje pogreaka, te jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.
Omoguavaju i: koritenje stotina ugraenih funkcija, raunanje pomou sloenih formula,
rad s bazama podataka, pripremu materijala za ispis (vizualno kvalitetno) itd.
Programi za tablino raunanje posebno su pogodni za ekonomske i financijske analize, npr.
kalkulacije, trokovnici itd. te su osobito omiljeni meu ekonomistima.
Excel je najpopularniji program za tablino raunanje na osobnim raunalima, to uz
nesumnjivu kvalitetu programa treba pripisati i snazi tvrtke Microsoft. Odlikuje se velikim
mogunostima obrade i prikaza podataka.
5.1. Pokretanje programa
Microsoft Excel se moe pokrenuti kao i bilo koji drugi program. Korisnik e odabrati onaj
nain koji je njemu najprihvatljiviji: Start/Programs/Microsoft Excel ili dvoklikom na ikonu
Excel
5.2. Prozor programa Excel
Nakon pokretanja programa otvara se prozor programa Excel (Slika 1.17.)
Naslovna vrpca (engl. Title bar) sadri ikonu programa, naziv aktivne datoteke te gumbe za
lako rukovanje prozorom
Vrpca sa izbornicima Vrpca sa alatima Vrpca podataka
Funkcijsk
i gumb
Broj
retka
Oznaka
stupca
elija
Slika 1.17. Prozor programa Excel
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
24
Vrpca s izbornicima (engl. Menu bar) sadri popis izbornika u kojima su naredbe grupirane
po srodnosti a mogue ih je izvravati unuta programa Excel Vrpca sa alatima (engl.
toolbars) sadri razne gumbe koji predstavljaju naredbe. Omoguava izravan pristup najee
rabljenim naredbama programa (izvravanje naredbi na bri nain). Vrpca stanja, statusna
vrpca (engl. Status bar) pokazuje razliita obiljeja datoteka[3]
Radna ploha je podruje u koje se unose podaci.
Gumbi za otkazivanje i potvrdu pojavljuju se tek pri upisu podataka.
Vrpca za rad s radnim tablicama. Radne tablice se mogu dodavati, premjetati, kopirati,
brisati, moe im se mjenjati ime i dr. Pozivom brzog izbornika (desni klik miem) na podruje
kartica radnih tablica i odabirom odgovarajuih tablica i odabirom odogovarajue naredbe.
5.3. Temeljni pojmovi
U programu Excel se datoteka uobiajeno naziva radna knjiga (engl. workbook, book).
Datoteke nastale u Excelu dobivaju nastavak *.xls, *xlsx.
Svaka se radna se knjiga sastoji od jedne ili vie radnih tablica (radnih listova, engl. sheet).
Radne se tablice u radnoj knjizi mogu uklanjati i dodavati prema potrebi.
Radno podruje svake radne tablice sainjeno je od mree stupaca i redaka. Redci su oznaeni
brojevima (od 1 do 65.536). Stupci su oznaeni slovima od A do IV (najvie 256 stupaca).
Presjecite retka i stupca naziva se elija (engl. cell). Aktivna elija je uvijek oznaena
debljim rubom. Svaka elija ima jedinstvenu adresu (referencu) koja je sainjena od
pripadajueg naziva stupca i broja retka.
5.4. Pohrana podataka
Svaku datoteku koju se eli sauvati treba spremiti. Datoteka se sprema na eljeno mjesto
naredbom Office tipka/Snimi kao
Po zavretku postupka u vrpci s naslovom umjesto openitog naziva (npr. engl. Book1) za
datoteku e se pisati odabrano ime.
Gumb za otkazivanje
i potvrdu
Koordinate elije ili
trenutna funkcija
Aktivna
elija
Slika 1.18. Rad s podacima
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
25
Pri svakoj promjeni sadraja, datoteku treba ponovno spremiti. Za ponovnu pohranu dovoljno
je birati naredbu Spremi (Save) ili za to predvieni gumb iz vrpce sa alatima (slika diskete).
Pri tome se prethodna inaica dokumenta nepovratno gubi, a sprema se nova.
5.5. Oznaivanje elija
Za bilo koju naredbu koja ukljuuje vie elija (brisanje, oblikovanje, raunanje) potrebno je
prije pozivanja naredbe oznaiti sve eljene elije. Za oznaavanje uzastopnih elija potrebno
je postaviti pokaziva mia na poetnu eliju i drei pritisnutu lijevu tipku mia prevui
miem preko eljenog raspona.
Za oznaavanje elija koje nisu uzastopne potrebno je drati pritisnutu tipku Ctrl i miem
oznaiti eljene elije.
Za oznaavanje vie stupaca ili redaka potrebno je prevui miem preko zaglavlja eljenih
stupaca ili redaka. Za oznaavanje cijele tablice potrebno je odabrati Ctrl+A ili kliknuti na
sjecite zaglavlja redaka i stupaca.
5.6. Oblikovanje podataka i elija
U Excelu razlikujemo: oblikovanje teksta unutar elije, brojeva unutar elije, obruba elije itd.
Detaljnije oblikovanje tablice provodi se naredbom Format/elije (Cells). Otvorit e se prozor
Format elija (Cells) u kojem klikom na jaha biramo to
elimo oblikovati. Slova se oblikuju naredbom Format/Cells i
jahaem Font
Brojevi se oblikuju naredbom Format/Cells i jahaem Number
Poravnavanje se ureuje naredbom Format/Cells i jahaem Alignment. Mogue je odrediti:
- vodoravno (engl. horizontal) i uspravno (engl. vertical) poravnavanje podataka u eliji
- prelamanje teksta unutar elije u dva ili vie redaka (engl. wrap text)
- automatski smanjiti tekst toliko da stane u eliju (engl. shrink to fit)
- spojiti vie elija (engl. merge cells)
- promijeniti smjer pisanja u eliji (engl. orientation) i dr.
Slika 1.19. Oblikovanje podataka i elija[1]
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
26
Obrub se ureuje naredbom Format/Cells i jahaem Border. Mogue je odabrati vrstu,debljinu
i boju crte te nain obrubljivanja elije ili vie njih.
Naredbom Format/Cells i
jahaem Patterns ureuju
se boje i uzorci ispune
elije (ili vie njih)
Naredbom Format/Cells i
jahaem Protection
mogue je "zakljuati"
eliju, tj. onemoguiti
brisanje, premjetanje ili
promjenu elije. Ovu
naredbu mogue je primijeniti tek nakon to se zatiti tablica naredbom
Tools/Protection/Protect Sheet
5.7. Redanje podataka
Podatke se u radnoj tablici moe na jednostavan nain poredati (svrstati, sortirati). Redanje
moe biti po abecednom redoslijedu ili po brojevnom redoslijedu. Da bi se podatci poredali na
eljeni nain, potrebno je odabrati stupac ili redak po kome e se redati. Taj se stupac ili redak
naziva klju. Ako je sadraj vie elija u odabranom kljuu isti, mogue je zadati dodatni
klju. Maksimalni broj kljueva je tri,
Podatci se mogu poredati naredbom Ureivanje/Sortiraj
Za jednostavno redanje mogu posluiti i za to predvieni gumbi iz vrpce sa alatima.
5.8. Formule
Jedno od glavnih obiljeja programa Excel je mogunost brzog i
jednostavnog raunanja podacima upisanim u tablice. Tome slue formule.
Excel sadraj elije prepoznaje kao formulu ukoliko je prvi znak sadraja znak jednakosti (=).
Iza znaka jednakosti mogu se unositi: adrese elija, brojevne vrijednosti (konstante),
operatori, funkcije.
Operatori oznaavaju operacije koje treba izvriti nad podacima. Najee se koriste:
aritmetiki operatori (+, -, *, /, %), operatori usporedbe (<, <=, >, >=, =, <>).
Da bi se formula napisala potrebno je oznaiti eliju u kojoj
se oekuje rezultat, te upisati znak jednakosti (=). Potom se
upisuje eljeni izraz. Umjesto upisa konkretnih vrijednosti
podataka (sadraja elija) upisuju se adrese elija u kojima
se ti podaci nalaze. Primjerice izrazom =A1+A2 zbrojit e
Slika 1.20. Oblikovanje podataka i elija
Slika 1.21. Upisivanje formula
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
27
se podaci koji se nalaze u elijama A1 i A2. Upis formule zavrava pritiskom na tipku
ENTER ili za gumb za potvrdu. Rezultat raunanja prema upisanoj formuli bit e prikazan u
eliju u koju je upisana formula.
Ovdje je potrebno uoiti da e u prostoru za prikaz sadraja aktivne elije koji je dio vrpce s
formulama biti zapisana formula, a u odabranoj eliji rezultat raunanja. Pri pisanju formule
umjesto upisivanja adrese elije jednostavnije je kliknuti na tu eliju pa e se njezina adresa
automatski umetnuti u formulu.
Tijekom rada na radnoj tablici moe doi do promjene sadraja nekih elija ukljuenih u
formulu. Velika prednost Excela je u automatskom preraunavanju rezultata im doe do
promjene sadraja neke od elija ije su adrese ukljuene u formulu.
Ako unutar formule postoji vie razliitih operacija, izvravat e se po uobiajenom
redosljedu prioriteta. Za redosljed izvravanja operacija koji je drugaiji od zadanog valja
rabiti zagrade.
Formule se mogu kopirati na uobiajeni nain: brzi izbornik, Copy, nova lokacija, brzi
izbornik, Paste. Po kopiranju valja obratiti panju na formule u elijama G9 i G10. Formula
se, zajedno sa adresama elija od kojih je oblikovana, prilagodila novome mjestu na radnoj
tablici. Razlog je tome to su u Excelu sve adrese, po osnovnoj postavci relativne.
Relativne se adrese temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula, dok su
apsolutne adrese. ne temelje na relativnom poloaju elije u kojoj se nalazi formula i elija
ije su adrese u formuli. Apsolutne adrese prilikom kopiranja uvijek pokazuju na apsolutnu
lokaciju elije koju predstavljaju.
Osim to se sadraj moe kopirati na uobiajeni nain (Copy, Paste) moe se kopirati i
koritenjem oznake popune.
Kopira se koritenjem oznake popune: u poetnu eliju niza potrebno je unijeti sadraj kojim
se eli puniti niz, zatim se pokaziva postavi na donji desni kut elije u koju je unesen sadraj
(pokaziva se pretvara u krii), i na kraju se miem povue prema dolje ili desno.
5.9. Funkcije
Funkciju moemo opisati kao pravilo ili postupak kojim se odreuje jednoznaan rezultat ako
je zadani skup ulaznih podataka. Takvo pravilo (funkcija) obino ima ime kojim se razlikuje
od ostalih pravila. Npr. funkcija sin(x) jednoznano odreuje rezultat ako je zadan ulazni
podatak x. Program Excel sadri priblino 300 funkcija podijeljenih u vie skupina.
Excel razlikuje sljedee skupine funkcija:
- matematike i trigonometrijske,
- statistike,
- za rad sa tekstom,
- za rad s podacima u obliku datuma i vremena,
- logike,
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
28
U programu Excel svaka funkcija zapoinje znakom jednakosti (isto kao i formula). Nakon
znaka jednakosti navodi se ime funkcije. Iza imena, unutar para okruglih zagrada, upisuju se
argumenti (ulazni podaci). Argumenti funkcije su vrijednosti (ulazni podaci) za koje se
pojedina funkcija izvrava. Funkcija moe imati jedan ili vie argumenata. Ako argumenata
ima vie, odvajaju se znakom ;.
Argument funkcije moe biti:
- broj (konstanta),
- adresa elije ili adresa skupine elija,
- druga funkcija.
Argument mora biti tono odreene vrste podataka propisana funkcijom.
Funkcija umee naredbom Insert/Function ili gumbom iz vrpce s podacima. Posljedica je
pojava prozora u kome prvo treba izabrati eljenu skupinu funkcija.
Po odabiru eljene funkcije, valja zadati argumente, tj. vrijednosti za koje e se funkcija
izvriti. Slika 1.22.
Argumenti se unose u za to predviene okvire (broj okvira ovisi o odabranoj funkciji). Osim
to se mogu upisati, argumenti se mogu unijeti i tako da se odabere oznaka sa desne strane
okvira (povratak na radnu tablicu).
U tablici je navedeno nekoliko funkcija i
njihovih znaenja. Funkcije su izdvojene iz
raznih kategorija. Slika 1.21.
5.10. Ispis dokumenta
Dokument se ispisuje naredbom Office tipka/Ispii. Nakon izvravanja naredbe pokazuje se
prozor ispis u kojemu se odabire pisa, raspon stranica za ispis, broj kopija, te naini ispisa.
Slika 1.22. Prozor za umetanje funkcija
Slika 1.23. Prozor za umetanje argumenata
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
29
1. Na disku D: u mapi Osnove informatik kreirajte mapu s nazivom Tabline kalkulacije.
Kreirajte Excel proraunsku tablicu u toj mapi pod nazivom Zadatak.xls
2. Otvorite program za proraunske tablice MS Excel i u njemu kreirajte dolje navedenu
tablicu najprije u prvom radnom listu (Sheet1).
3. Upiite runo podatke u stupce Rb, Naziv, Koliina, Cijena, te upiite i Stopu
poreza u stupcu H (23%).
4. Izraunajte Vrijednost svih artikala tako da pomnoite podatke u stupcu Koliina s
podacima u stupcu Cijena (upiite formulu u eliju E2 koja e mnoiti elije C2 i
D2).
5. U preostale elije u stupcu Vrijednost nemojte upisivati formule runo, nego kopirajte
formulu iz elije E2 u ostale elije u stupcu E.
6. Na kraju zbrojite podatke u stupcu E s pomou funkcije za sumiranje tako da suma
bude upisana u eliji E7.
7. U stupcu F izraunajte iznos poreza tako da u F2 upiete formulu koja e mnoiti
vrijednost artikla sa stopom poreza koja je navedena u eliji H2. Koristite apsolutno i
relativno adresiranje, koje e kopiranjem te formule na elije F3:F6 dati ispravne
vrijednosti.
8. Sumirajte iznose poreza u eliji F7.
9. Kreirajte stupasti grafikon koji e prikazati Naziv i Koliinu artikala (vidi sliku).
Upiite i naslov grafikona.
10. Promijenite tip grafikona u onaj u obliku pite (Pie). Isprobajte razliite opcije za
promjenu grafikona za vjebu.
11. U drugom radnom listu kreirajte tablicu zadanu za drugi radni list (Sheet 2).
12. Izraunajte ukupnu vrijednost kruha na skladitu (koristei funkciju sumiranja) u eliju
B15 .
13. Izraunajte prosjenu, minimalnu i maksimalnu vrijednost kruha na skladitu
(koristei statistike funkcije) (u eliju B16, B17 i B18) .
14. Kopirajte ukupnu, prosjenu, min i max vrijednost (B15 do B18) za kruh na ostale
artikle (na elije C15 do F18).
15. Napravite linijski grafikon koji prikazuje mjeseno kretanje artikala kao na slici
(upiite naslov grafikona, nazive osi x i y).
16. Pozovite osobu koja nadzire vjebe da provjeri ispravnost zadatka. U uvjetima
ispravnosti slijedi potvrda ispravnosti, brisanje rada i direktorija.
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
30
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
31
Paljivo proitajte tekst, te zadatke rijeite na raunalu. Predvieno vrijeme je 20 minuta.
1. Otvorite novu radnu knjigu, dajte joj ime svog prezimena, te ju pohranite na svoj Radnu
povrinu (Desktop)
2. Prvu radnu tablicu nazovite: Rauni.
3. elije od B2 do E2 spojite u jednu. U tako spojenu eliju upiite naslov: Komunalije.
4. Naslov smjestite u sredinu elije u vodoravnom i okomitom smjeru. Vrsta slova Comic
Sans MS, 14, crveno, podebljano i ukoeno. 5. Radnu
tablicu popunite kako pokazuje slika. Naslov Komunalije ve ste unijeli.
6. U elijama B4, B5, A15, A16, A18, A19 postavite kontrolu teksta uz pomo koje se tekst
prelama u vie redaka.
7. Podesite irine stupaca na optimalno, a sadraje svih elija smjestite u sredinu u
vodoravnom i okomitom smjeru.
8. U eliji B15 s pomou prikladne funkcije izraunajte zbroj stanara svih stanova.
9. U eliju B16 s pomou prikladne funkcije izraunajte ukupnu povrinu svih stanova.
10. U eliji B18 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu vode po jednom stanaru.
11. U eliji B19 s pomou prikladne formule izraunajte cijenu grijanja po kvadratnom metru
stana.
12. elije B18, B19 osjenajte crvenom bojom.
13. Svim podatcima koji prikazuju novane iznose oblikujte prikaz na dvije decimale, s
prikazom novane jedinice (kune).
14. Izradite grafikon:
Tip: Pie, trodimenzionalni
Podruje podataka koje trebate prikazati: C9:C13, po stupcima
Naslov grafa neka bude: Naseljenost stanova
Zadajte ispis naziva legendi s postotnim udjelima
Isjeak koji govori o stanu tri, izvucite prema van
Grafikon spremite na poseban list, pod nazivom Stanari
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
32
SAETAK
Primjena raunala ula je u svaki segment ovjekova ivota. Bez informacija nemogue je
postati konkurentan na tritu. Informacijska tehnologija je tehnologija koja omoguuje
uporabu raunala za obradu informacija. Namijenjena je prikupljanju, obradi, pohrani, zatiti i
prijenosu informacija. Kako bi se lake koristili raunalom potrebno je poznavati rad u
operacijskom sustavu, obraivati tekst, tablino raunati, te komunicirati preko interneta
Operacijski sustav je program koji upravlja svim raunalnim resursima, izvoenjem svih
programa i slui kao suelje izmeu korisnikih programa i sklopovlja.
Internet je svjetska podatkovna mrea koja se sastoji od skupa meusobno povezanih
raznovrsnih raunalnih mrea razmjetenih diljem svijeta.
Programi za obradu teksta omoguavaju brzo i lako pisanje teksta, ispravljanje, oblikovanje,
sortiranje, pretraivanje, brisanje, ispis, umnoavanje, unos slika, filmova i posebnih znakova,
organiziranje podataka u tablice te jo mnogo toga.
Namjenski programi za tablino raunanje omoguuju jednostavno i djelotvorno raunanje s
mnogo, uglavnom brojanih podataka, laku izmjenu podataka i brzo ispravljanje pogreaka, te
jednostavno stvaranje grafikih prikaza podataka.
Pitanja
1. to su to informacijski sustavi i koji su osnovni dijelovi?
2. Koji su osnovni dijelovi raunala?
3. Zato se raunala povezuju?
4. to je to operacijski sustav i koji se operacijski sustavi najee koriste? Zato?
5. Objasnite razliku izmeu mape i datoteke!
6. Za to slui Windows Explorer?
7. Kako se podaci pohranjuju?
8. Koji programi dolaze uz operacijski sustav?
9. to je Internet?
10. Kako se pretrauju Internet stranice?
11. emu slui mail?
12. Koja je razlika izmeu e-maila i webmaila?
13. to omoguavaju programi za obradu teksta?
14. to je potrebno uiniti prije obrade eljenog teksta?
15. Kako se postavlja stranica?
16. Kako se pravi tablica u MS Word-u?
17. to su to tabline kalkulacije?
18. to je elija i kako se oblikuje elija?
19. to su to formule, a to funkcije?
Osnove informatike Budi poslovna Budi konkurentna
Ovaj projekt finacira Europska Unija
This project is funded by The European Union
Projekt provode
A project implemented by
BRODSKO-POSAVSKA
UPANIJA
HZZ PODRUNA SLUBA
SLAVONSKI BROD
33
LITERATURA
[1] D Grundler, S. utalo: Raunalstvo udbenik za 1. i 2. razred etverogodinjih strukovnih
kola, K, Zagreb, 2007.
[2] H. Mirkovi: Microsoft Windows Vista Koritenje raunala i upravljanje datotekama,
ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[3] M. Kora: Microsoft Excel 2007 izrada tablinih prorauna, ECDL biblioteka, Zagreb,
2008
[4] G. Medi: Internet i rad na mrei, ECDL biblioteka, Zagreb, 2008
[5] http://wiki.fmf.uni-lj.si/wiki (28.11.2010)
[6] www.microsoft.com (28.11.2010)
[7] www.microsoft.com (28.11.2010)
[8] http://info.biz.hr (01.12.2010)
[9] Materijali sa predavanja prof.dr.sc. Ninoslava Novaka