11.

IZVIJANJE

11. IZVIJANJE, GUBITAK ELASTINE STABILNOSTI 11.1. Stabilna, labilna i indiferentna ravnotea Pojam stabilnosti ravnotee na primjeru krutih tijela na slici: 1- kugla i 2- tap, koja su pod djelovanjem optereenja i reakcija veza zauzela ravnoteni poloaj. Ako tijelo neznatno udaljimo od ravnotenog poloaja i zatim prepustimo samo sebi, mogua su tri sluaja: 1) a) stabilna ravnotea b) labilna ravnotea c) indiferentna ravnotea
G G
S S S S S S

M=0

2)

G =F
A

e=0 F M=0 M F
S

M = Ge
S

e G

G
A

e G F

e=0 G

a) Tijelo se vraa u prvobitni ravnoteni poloaj zbog djelovanja sprega M koji ine teina G i reakcija F stabilna ravnotea tijela. b) Tijelo se sve vie udaljava od prvobitnog ravnotenog poloaja, jer spreg M tei da udalji tijelo od stanja ravnotee labilna ravnotea tijela. c) Tijelo ostaje u ravnotei u bilo kojem novom poloaju koji je blizak prvobitnom ravnotenom poloaju, jer nema sprega M budui su sile G i F kolinearne indiferentna ravnotea tijela. Problem stabilnosti ravnotee postoji kod elastinog odnosno deformabilnog tijela pod tlanim optereenjem, jer se tijelo deformira dok ne poprimi ravnoteni deformirani oblik. Deformirani oblik tlano optereenog tapa moe biti stabilan, labilan (nestabilan) ili indiferentan.

11. IZVIJANJE

2
x x x x

F
B

F F

F < Fkr

Fkr F

Fkr F > Fkr

a) stabilna elastina ravnotea

b) indiferentna ravnotea

c) nestabilna elastina ravnotea

Na slici je prikazan tap koji je na donjem kraju uklijeten, a na gornjem je optereen silom F. tap je idealno ravan, idealno centrino optereen i izraen od homogenog materijala tap e se pod djelovanjem sile F skratiti, ali e zadrati ravan oblik. Ako na tap djeluje kratkotrajno mala bona sila F, on e se saviti u stranu. Daljnje ponaanje tapa moe biti trojako: a) Ako je sila F manja od neke kritine vrijednosti F < Fkr , nakon uklanjanja poremeaja F tap se ponovno vraa u ravan ravnoteni oblik tap je u stabilnoj elastinoj ravnotei. b) Ako je sila F = Fkr , nakon uklanjanja poremeaja tap zadrava izvijeni oblik, ali se dalje ne deformira tap je u indiferentnoj elastinoj ravnotei. c) Ako je sila F > Fkr , tap se i pri najmanjem poremeaju izvija u stranu i nastavlja se deformirati nakon uklanjanja poremeaja, tako da se jako savija u stranu i moe doi do loma tapa tap je u nestabilnoj elastinoj ravnotei. U realnim konstrukcijama tlano optereeni tapovi nikada nisu idealno ravni, homogeni i strogo osno (centrino) optereeni. To odstupanje od idealnosti adekvatno je poremeaju F, te se uvijek pojavljuje izvijanje kada sila F postane vea od kritine vrijednosti Fkr.

11. IZVIJANJE

11.2. Izvijanje tapa u elastinom podruju, Eulerova kritina sila izvijanja Odreivanje vrijednosti kritine sile Fkr pri kojoj poinje izvijanje tapa, objanjeno je na primjeru tapa zglobno vezanog na oba kraja i optereenog tlanom silom F prema slici a).
a) x b) x c) x

F
B

F
B

F
B

w My l

N=F
x w(x) w

My=Fw z

Dok je sila manja od kritine sile izvijanja F < Fkr , tap ostaje ravan. im sila F dostigne kritinu vrijednost Fkr , poinje bono savijanje (izvijanje), a uzduna os tapa prelazi u elastinu liniju w = w( x) , slika b). U tom se sluaju u presjeku x tapa pojavljuju: uzduna sila N = F i moment savijanja M y = F w , slika c). Diferencijalna jednadba elastine linije glasi:

My d2w F = = w, 2 EI y EI y dx
odnosno:

d2w + 2 w = 0, 2 dx

gdje je 2 =

F . EI y

Ope rjeenje homogene diferencijalne jednadbe 2. reda glasi:

w = C1 sin x + C 2 cos x .
Ovdje su C1 i C2 konstante integracije koje se mogu odrediti iz rubnih uvjeta tapa zglobno uvrenog na oba kraja, tako da su pomaci oba kraja jednaki nuli:

11. IZVIJANJE

1. w(0) = 0 0 = C1 sin 0 + C2 cos 0 C2 = 0 , 2. w(l ) = 0 0 = C1 sin l C1 = 0 ili sin l = 0 . Prvo rjeenje je trivijalno rjeenje w( x) = 0 , tj. elastina linija je pravac. Kritinu silu izvijanja moe se odrediti iz izraza:

sin l = 0 , odnosno l = n , gdje je n = 0, 1, 2, 3...

Slijedi:

F l EI y

F = n . EI y

Vrijednost sile F pri kojoj nastupa izvijanje jest:

F = n2

EI y l
2

2 .

Jednadba elastine linije u tom sluaju glasi:

w = C1 sin x = C1 sin

n x. l

Elastina linija moe imati vie oblika, ovisno o vrijednosti n. Svakom obliku elastine linije odgovara druga sila izvijanja, slika.
a) x d) e) f) g)

F
B B

FFkr
B

Fkr

4Fkr
B

9Fkr
B

n=0

n=2 n=1 n=3

Fkr

4Fkr

9Fkr

Ako je n = 0 , bit e F = 0 , a elastina linija je pravac, slika d). Ako je n = 1 , elastina linija ima oblik sinusnog poluvala, slika e), a sila izvijanja ima u tom sluaju najmanju vrijednost, tj. ona je kritina sila pri kojoj nastupa izvijanje tzv. Eulerova kritina sila (L. Euler, 1757.):

11. IZVIJANJE

Fkr =

EI y l
2

2 .

Ovaj se izraz moe rabiti samo kod malih pomaka w. Kad je n = 2 , elastina linija ima oblik pune sinusoide, slika f), dok je sila izvijanja F = 4 Fkr . Na slici g) prikazana je forma izvijanja pri n = 3 , a sila izvijanja je F = 9 Fkr . Vie forme izvijanja mogu se ostvariti u laboratorijskim uvjetima. U praksi izvijanje tapa nastupa uvijek po formi n = 1 , tj. im sila F prijee kritinu vrijednost Fkr. Ako se sila i dalje poveava, doi e ili do loma tapa ili do savijanja tapa u oblik petlje. Izvijanje nastaje oko one osi poprenog presjeka za koju je krutost tapa najmanja, tj. u izraz za kritinu silu treba uvrstiti vrijednost minimalnog momenta tromosti: I y = I min = I 2 , a za l treba uvrstiti duljinu lo koja se naziva slobodna duljina izvijanja (duljina jednog sinusnog poluvala, tj. duljina izmeu dvije toke infleksije):

F = Fkr = 2

EI min (Eulerova kritina sila izvijanja). 2 lo

Umjesto kritine sile uvjetno se uvodi kritino naprezanje po presjeku pri izvijanju tapa:

kr =

Fkr EI / A = 2 min , 2 A lo

gdje je minimalni polumjer tromosti poprenog presjeka tapa: imin = Slijedi izraz za kritino naprezanje pri izvijanju tapa:

I min . A

kr

imin = E l o
2

kr = 2

Ovdje je uvedena bezdimenzijska karakteristika tapa i naziva se vitkost tapa:

lo imin

11. IZVIJANJE

U koordinatnom sustavu (, kr) izraz za koja se naziva Eulerova hiperbola.

kr = f ( ) oznauje hiperbolu

Na slikama a) do d) dane su forme izvijanja te vrijednosti duljine izvijanja lo i izrazi za vrijednost Eulerove kritine sile izvijanja Fkr za najee sluajeve uvrenja tapova:
a) b) c) d)

F
B

F
B

F
B1

F
B

l lo = l
A

lo = 2l

lo = 0,7l l l lo = 0,5l

Fkr = 2

EI min l2

Fkr = 2

EI min 4l 2

Fkr = 2

2 EI min l2

Fkr = 2

4 EI min l2

Eksperimenti pokazuju da izraz za kr vrijedi samo u podruju vitkih tapova, tj. za: kr P , odnosno za vitkosti P .

kr
Eulerova hiperbola

Granina vitkost P je za kr = P :

P =

kr
0

Naprezanje na granici proporcionalnosti: P (0,8 0,9) Re .

Eulerov izraz vrijedi za: P .

Granine vrijednosti za konstrukcijske elike za nosive konstrukcije su, kod E = 210 GPa: P P, MPa elik 0361 0561 104 89 192 262

11. IZVIJANJE

11.3. Izvijanje tapa iznad granice proporcionalnosti Eulerov izraz za kritinu silu izvijanja izveden je uz pretpostavku da je E = const. , tj. da je naprezanje razmjerno deformaciji. Ovaj izraz moe vrijediti i u podruju kad je > P , ako se umjesto E primijeni tzv. tangentni modul elastinosti Et koji je definiran izrazom:

Et

Et =

d d

kr = 2

Et

za < P .

Ovaj izraz predloio je Engeser, 1889. Zakonitost promjene Et vrlo je sloena i ovisi o obliku dijagrama rastezanja = f ( ) . U praksi se koriste empirijski izrazi odreeni na temelju pokusa. Krivulja kr = f ( ) u podruju kr > P , tj. za < P , aproksimira se pravcem (Tetmajer, Jasinskij), parabolom (Tetmajer, Johnson), hiperbolom (Rankine, Gordon) itd.

P
1 0

Tetmajer je za elik i neke druge materijale predloio izraz u obliku:

kr = o ( o P )

gdje je P - granica proporcionalnosti, a o - karakteristino naprezanje kad se eksperimentalne podatke o izvijanju aproksimira pravcem. Tetmajerov izraz esto se navodi u obliku:

kr = a b + c 2 ,
a vrijednosti za neke elike i sivi lijev dane su u tablici. Materijal 0361 0561 4720 sivi lijev Kritino naprezanje kr, MPa 310 1,14 335 0,62 470 2,30 776 12 + 0,0532

Smanjenjem vitkosti tapa raste kritino naprezanje i pri vitkosti T dostie granicu teenja Re (T). Pri vitkosti manjoj od T prije e doi do gnjeenja (teenja) tapa nego do izvijanja, tako da Tetmajerov izraz nema opravdanja.

11. IZVIJANJE

Vitkost T pri kojoj se za proraun tapa rabi proraun na gnjeenje jest:

T = P

o Re . o P

Za konstrukcije od elika je vrijednost granine vitkosti: T 40 60. Budui da u konstrukcijama mora biti ispunjen uvjet < Re ( T ) razlikuju se tri sluaja tlano optereenog tapa:

kr
D B Tetmajerov pravac

o
Re ( T)

A C Eulerova hiperbola a) b) c)

P
0

250

Dijagram ovisnosti kritinog naprezanja o vitkosti tapa a) kratki tapovi: T

tapovi se proraunavaju na tlanu vrstou i izvijanje se ne uzima u obzir, a kritino je naprezanje: kr = Re .

b) srednje dugi tapovi: T < < P

tapovi se proraunavaju prema Tetmajerovom izrazu:

kr = o ( o P )
ili s pomou nekog drugog empirijskog izraza. c) vitki tapovi: P

tapovi se proraunavaju prema Eulerovom izrazu:

kr = 2

11. IZVIJANJE

tapovi u nosivim elinim konstrukcijama (mostovi, dizalice i sl.) proraunavaju se na izvijanje do vitkosti (prema propisima): = 250 - za spregove i sekundarne elemente konstrukcije, = 200 - za glavne nosive elemente konstrukcije, = 150 - za optereene tapove kod oslonaca i za nosive elemente u konstrukcijama izloenim zamoru. Neki izrazi iz prakse za kritino naprezanje izvijanja tapova koji se daju za proraun kritinog naprezanja izvijanja centrino optereenih tapova elinih konstrukcija ( T = Re ), gdje su granina vitkost, vitkost tapa i minimalni polumjer tromosti poprenog presjeka:
P =
E

; =

lo imin

; imin =

I min . A

1. Eulerov izraz:

kr = 2

2
E

, koji se koristi u podruju vitkosti tapa: P ,

2. Euler - Johnsonova jednadba:

kr = 2
i

u podruju vitkosti tapa P ,

kr

2 = T ( T P ) u podruju P

P .

3. Parabolina jednadba:

kr

2 T T = 4 = 4 4 E

2 4 . v

gdje je granina vitkost tapa kod nosive eline konstrukcije:

v =

4. Rankineova jednadba:

kr =

T T . = 2 2 T 1+ 1+ E v

Dijagrami na slici su izraunati za vrijednosti naprezanja elika za nosive konstrukcije 0561, prema gornjim izrazima.

11. IZVIJANJE

10

Kritino naprezanje izvijanja, kr, MPa

400 350 300 250 200 150 100 50 0 0 T 50 P 100

150

200

250

Vitkost tapa
1. Eulerov izraz 3. Parabolina jednadba 5. Tetmajerov izraz 2. Euler-Johnsonova jednadba 4. Rankineova jednadba

11.4. - postupak Pri proraunu elinih i drvenih konstrukcija esto se rabi stariji postupak prorauna na izvijanje, tzv. postupak. Uz pretpostavku da je E = const. , uvoenjem faktora proraun na izvijanje svodi se na proraun tlanog optereenja. Da bi se tap osigurao protiv izvijanja, uzima se da je tap optereen silom koja je puta vea od stvarne, tj. vrijedi izraz:

F
A

dop ,

gdje je doputeno tlano naprezanje: dop = Re / S . Faktor sigurnosti na izvijanje kod prorauna elinih tapova je:

S = 1,5 2,5 (3,5) .

Za manje vitkosti tapa uzimaju se nie vrijednosti faktora sigurnosti S. Faktor ima to veu vrijednost to je vei , a njegove vrijednosti daju se u tablicama u tehnikim prirunicima u ovisnosti o vitkosti i materijalu tapa.

11. IZVIJANJE

11

Npr. za neke konstrukcijske elike i drvo vrijednosti faktora su:

0361 0561 drvo

40

60

80

100

120

140

160

180

200 6,75

220

250

1,14 1,30 1,55 1,90 2,43 3,31 4,32 5,47

8,17 10,55

1,19 1,41 1,79 2,53 3,65 4,96 6,48 8,21 10,13 12,26 15,83 1,26 1,62 2,20 3,00 4,32 5,88 7,68 9,72 12,00 14,52 18,75

Primjeri ispitivanja tlano optereenih tapova na konstrukcijama u praksi. Primjer iz Vjebenice!