Milan Kundera - Nepodnoljiva lakoa postojanja

MILAN KUNDERA ovjek misli, Bog se smije... Milan Kundera eki je pisac roen u Moravskoj, tonije u Brnu . travnja !"!. godine. #o !$%. &ivi i radi u 'ragu kada naputa tadanju e(oslovaku i nastanjuje se u )rancuskoj. *odine !+". do,iva -rancusko dr&avljanstvo, a eko mu je, .,og stajalita koja i.nosi ve !/$. na Kongresu pisaca, odu.eto !+0. godine. *odine !/!. u e(oslovakoj Kundera ,iva proglaen .a,ranjenim piscem. #anas &ivi i radi u )rancuskoj. 1edan je od najpo.natiji( i najprevoeniji( eki( pisaca. 2 nas su mu prevedena gotovo sva djela, a najnovija imamo priliku itati u i.danjima Nakladnog zavoda Matice hrvatske gdje je kao posljednji i.aao roman Identitet, a prije toga o,javljen je Kunderin prvi roman pisan na -rancuskom Polaganost. 3elika je Kunderina popularnost diljem svijeta, a .apoela je ve sa njegovim prvim romanom ala koji je pisao i.meu !/". i !/%. godine. 4,javljen je !/$., a sljedee godine .a taj roman do,iva nagradu Udruenja ehoslovakih pisaca. Mnogi su kritiari upravo taj Kunderin roman proglasili jednim od najznaajnijih romana ovoga stoljea. 5lijedi roman mije!ne lju"avi o,javljen u 'ragu !/!., ali je de-initivna ver.ija i.ala tek u -rancuskom prijevodu !$0. godine. #ivot je drugdje u ekoj nikada nije o,javljen te je takoer i.aao tek u -rancuskom prijevodu !$6. 5lijede romani pisani u )rancuskoj7 $pro!tajni valcer 8 !$/9, Knjiga smijeha i za"orava 8 !$!9, Nepodno!ljiva lakoa postojanja 8 !+:9 te %esmrtnost 8 !!09. ;a mnoge svoje knjige do,io je ugledne nagrade. Njegovi dramski tekstovi, od Monade do &a'uesa (atalista, i.voeni su i na naim po.ornicama. 3rlo je malo podataka o Kunderinu privatnom &ivotu, ali je .ato on jedan od pisaca koji rado govore o svojim djelima i svojem umjetnikom stvaranju. 2 nas mu je takoer o,javljena knjiga Umjetnost romana .a koju sam ka&e7 )Iako veina ovih tekstova duguje svoje ra*anje raznim konkretnim prigodama+ sve sam ih koncipirao s mi!lju da e jednog dana "iti povezani jedni s drugima u samo jednu knjigu,esej+ skup mojih razmi!ljanja o umjetnosti romana)- <vrdi da nema nikakvi( teorijski( am,icija sa ovom knjigom ve da je ona samo ispovijest jednog praktiara. Kako su Kunderina djela podjednako .animljiva i kao knji&evna djela i po svojoj strukturi upravo je ova knjiga .animljiva .a takovo ra.matranje. Kundera se u svojim djelima uglavnom odluuje .a tri ra.ine7 svojevrsno eseji.iranje, gradnju mikrodramatski( situacija kao ilustracija te paraleli.iranjem -a,ula. 5am Kundera e .a svoje romane tvrditi da nisu psi(oloki, oni se nala.e s onu stranu estetike romana koga o,ino .ovemo psi(olokim ali niti -ilo.o-ska meditacija ne igra u njima glavnu ulogu jer -ilo.o-ija ra.vija svoju misao u apstraktnom prostoru, ,e. likova, ,e. situacija a mora se pri.nati da, iako o -i.ikim o,ilje&jima svoji( likova i nji(ovoj prolosti ka&e vrlo malo, oni ipak postoje u Kunderinim romanima smjeteni u odreeni prostor i situacije. <ime to im Kundera ne daje vanjska o,ilje&ja, i.u.ev nekima npr. <ere.i u Nepodno!ljivoj lakoi postojanja, ti likovi nisu niti manje &ivi od drugi(, ve je sutina nji(ove eg.istencijalne pro,lematike ukorijenjena u drugim temama. Kunderin knji&evni opus navodi na mnoga teorijska i knji&evna promiljenja, o svakoj njegovoj reenici mogao ,i se napisati esej 8Kunderi draga -orma koju esto upotre,ljava i u svojim romanima9 te stoga .avravamo jednim Kunderinim navodom7 ).li !to je to mudrost+ !to je roman/ Postoji jedna izvrsna idovska poslovica0 1ovjek misli+ %og se smije--- 2odi mi misliti kako je umjetnost romana do!la na svijet kao eho %ojeg smijeha-) priredila Gabrijela Buljan

MILAN KUNDERA GOVORI O... 3rlo je malo podataka o Kunderinu privatnom &ivotu, ali je .ato on jedan od pisaca koji rado govore o svojim djelima i svojem umjetnikom stvaranju. <ako u Umjetnosti romana, prvom djelu koje je i.vorno napisao na -rancuskom je.iku, Kundera i.nosi cjelovit pogled kako na svoja djela tako i na roman kao =najevropskiju umjetnost=, u ijoj je mudrosti po(ranjena ,it evropskog du(a7 = Iako veina ovih tekstova duguje svoje ra*anje raznim konkretnim prigodama+ sve sam ih koncipirao s mi!lju da e jednog dana "iti povezani jedni s drugima u samo jednu knjigu,esej+ skup mojih razmi!ljanja o umjetnosti romana=. <vrdi da nema nikakvi( teorijski( am,icija sa ovom knjigom ve da je ona samo ispovijest jednog praktiara. Kako su Kunderina djela podjednako .animljiva i kao knji&evna djela i po svojoj strukturi upravo je Umjetnosti romana .animljiva .a takovo ra.matranje. #ola.ak Modernih vremena. Kljuni trenutak povijesti >vrope. Bog postaje 3eus a"sconditus a ovjek osnova svega. ?oen je evropski individuali.am i s njim nova situacija umjetnosti, kulture, .nanosti. 5usreem potekoe u prevoenju ovog pojma u @merici. @ko se napie modern times, @merikanac s(vaa7 suvremena epo(a, nae stoljee. Nepo.navanje pojma Moderna vremena u @merici otkriva svu pukotinu i.meu dvaju kontinenata. Mi u >vropi &ivimo konac Modernih vremenaA konac individuali.maA konac umjetnosti .aete kao i.ra. ne.amjenljive oso,ne i.vornostiA konac koji najavljuje do,a uni-ormnosti ,e. premca. <aj osjeaj konca @merika nema, ona koja nije pro&ivjela raanje Modernih vremena i koja je samo nji(ov .akanjeli nasljednik. 4na po.naje druga mjerila .a ono to je poetak i ono to je konac. O lakoi Nepodnoljivu lakou postojanja nala.im ve u ali7 =Bao sam tom pranjavom cestom i osjeao teku lakou pra.nine koja je pritiskala moj &ivot.= B u #ivot je negdje drugdje7 =1aromil je ponekad sanjao strane snove7 sanjao je da tre,a podii neki i.u.etno lagan predmet, alicu .a aj, &licu, pero, a ne mo&eA ,io je sve sla,iji to je predmet ,io laki, i poklekao je pod njegovom lakoom.= B u $pro!tajnom valceru7 =?askoljnikov je do&ivio svoj .loin kao tragediju i na kraju je poklekao pod te&inom svoga ina. @ 1aku, je us(ien to je njegov in tako lak da ga ne optereuje, da ga nimalo ne titi. B pita se nije li ta lakoa jo vie .astraujua od (isterini( osjeaja ruskog junaka.= B Knjiga smijeha i za"orava7 =<aj pra.an prostor u &elucu, to je upravo ta nepodnoljiva odsutnost te&ine. B kao to jedna krajnost mo&e u svakom trenutku prei u svoju suprotnost, tako je lakoa dovedena do maksimuma postala stra(ovita te&ina lakoe i <amina .na da je nee moi podnositi ni sekunde vie.= <ek sam itajui prijevode svi( svoji( knjiga opa.io, .aprepaten, ta ponavljanjaC 'otom sam se utjeio7 svi romanopisci piu, mo&da, samo jednu vrstu teme 8prvi roman9 s varijacijama. O kiu Kada sam napisao Nepodno!ljivu lakou postojanja, pomalo me je ,rinulo to sam od rijei ki napravio jednu od nosei( rijei romana. #oista, ova rije je, jo nedavno, ,ila gotovo nepo.nata u )rancuskoj, ili po.nata u veoma osiromaenom .naenju. 2 -rancuskoj ver.iji slavnog eseja Dermanna Broc(a rije =ki= prevodi se kao =,o-l umjetnost=. @ to je krivi smisao, jer Broc( poka.uje da je ki neto drugo od o,inog djela loeg ukusa. 'ostoji ki stav. Ki ponaanje. 'otre,a .a kiem ki-ovjeka 8 Kitschmensch97 to je potre,a da da se pogleda u ogledalo uljepavajue la&i i da se u njemu prepo.na s ganutim .adovoljstvom...

2 'ragu, u kiu smo vidjeli glavnog neprijatelja umjetnosti. 2 )rancuskoj ne. 4vdje se istinskoj umjetnosti suprotstavlja .a,ava. 2.vienoj umjetnosti lagana, minorna umjetnost. @ to se mene tie, nikada mi nisu ,ili dosadni krimii @gat(e E(ristieC @li .ato ajkovskog, ?a(manjinova, DoroFit.ev klavir, velike (olivudske -ilmove Kramer protiv Kramera i 3oktor #ivago iskreno i du,oko pre.irem. B sve me vie srdi du( kia prisutan u djelima ija se -orma smatra modernistikom. O machou (i enomrscu) Mac(o o,o&ava &enskost i &eli gospodariti onim to o,o&ava. 2.nosei ar(etipsku &enskost &ene kojom gospodari 8njeno materinstvo, njenu plodnost, njenu sla,ost, nje.inu kuaniku narav, njenu sentimentalnost, itd.9, on u.nosi svoju mu&evnost. Na drugoj strani, &enomrsca u&asava &enskost, on i.,jegava &ene koje su previe &ene. Bdeal mac(oa7 o,itelj. Bdeal &enomrsca7 ne&enjstvo s mnogo lju,avnicaA ili7 o&enjen voljenom &enom ,e. djece. O ehoslovakoj Nikada u svojim romanima ne koristim rije e(oslovaka, iako se radnja uglavnom ondje odvija. 4va je slo&enica suvie mlada 8roena ! +9, ,e. korijena u vremenu, ,e. ljepote, a odaje slo&eni i premladi karakter 8nedoka.an vremenom9 imenovane stvari. @ko se, u najgorem sluaju, mo&e .asnovati dr&ava na tako nesolidnoj rijei, na njoj se ne mo&e .asnovati roman. B .ato, da o.naim .emlju svoji( likova, uvijek koristim staru rije Bo(emija. 5 gledita politike geogra-ije, to nije tono 8moji prevodioci se esto opiru9, ali s gledita poe.ije to je jedini mogui na.iv.

'?3B #B47 G@K4H@ B <>IBN@

Misao o vjenom vraanju je tajanstvena i Niet.sc(e je njom prilino .,unio veinu -ilo.o-aA pretpostaviti da e se jednom ponoviti sve ono to smo ve do&ivjeli, i jo da e se to ponavljanje ponavljati u ,eskrajC Jta tre,a da nam ka&e taj smueni mitK Mit o vjenom vraanju govori, per negationem, da je &ivot koji jednom .auvijek nestane, koji se vie ne vraa, slian sjeni, da je ,e. te&ine, da je unaprijed mrtav i da njegov u&as, u.vienost ili ljepota - ako je ,io straan, lijep ili u.vien - ne .nae pod ,ogom nita. 4 njemu ne tre,a voditi rauna kao ni o ratu i.meu dviju a-riki( dr&ava u etrnaestom stoljeu, koji nita nije promijenio na licu ovog svijeta, iako je u njemu, u neopisivim mukama, i.gu,ilo &ivote tri stotine (iljada crnaca. Doe li se neto promijeniti u tom ratu dviju a-riki( dr&ava u etrnaestom stoljeu ako se on ,e.,roj puta ponovi u vjenom vraanjuK 'romijenie seA pretvorie se u ,lok koji strai i traje a njegova glupost postae nepopravljiva. Kad ,i se -rancuska revolucija vjeno ponavljala, -rancuska (istoriogra-ija ne ,i ,ila tako ponosna na ?o,espierrea. Kako, meutim, govori o neemu to se vie nee vratiti, krvave godine se pretvaraju u puke rijei, teorije, diskusije i postaju lake od perja, ne i.a.ivaju stra(. Beskrajna je ra.lika i.meu ?o,espierrea koji se pojavljuje samo jednom u povijesti i ?o,espierrea koji se vjeno vraa da skida )rancu.ima glave. Mo&emo, prema tome, rei da misao o vjenom vraanju predstavlja i.vjesnu perspektivu u kojoj stvari postaju drukije nego to su dosad .a nas ,ile - pojavljuju se liene olakavajue okolnosti svoje prola.nosti. <a olakavajua okolnost nam, naime onemoguava da donesemo ,ilo kakav sud. Kako mo&emo suditi neemu to je prola.noK ?umena svjetlost .alaska o,lijeva sve arolijom nostalgije, pa i giljotinu. 'rimijetio sam nedavno kod samog se,e upravo nevjerovatan osjeaj - listao sam neku knjigu o Ditleru i neke -otogra-ije su me dirnule. 'odsjetile su me, naime, na do,a mog djetinjstva. 'ro&ivio sam ga u ratu, neki moji roaci i.ginuli su u Ditlerovim koncentracionim logorima, ali ta je ,ila

nji(ova smrt prema injenici da me je Ditlerova -otogra-ija podsjetila na nestalo do,a mog &ivota, do,a koje se nikad nee vratitiK <o pomirenje s Ditlerom odaje du,oku moralnu i.opaenost pove.anu sa svijetom koji se .asniva prvenstveno na nepostojanju ponavljanja, jer je u tom svijetu sve unaprijed oproteno, pa prema tome i ciniki doputeno. ". @ko se svaka sekunda naeg &ivota ,ude ,e.,roj puta ponavljala, ,iemo prikovani .a vjenost kao Bsus .a kri&. <akva pomisao je u&asna. 2 svijetu vjenog vraanja svaki gest je optereen te&inom nepodnoljive odgovornosti. ;,og toga je Niet.sc(e misao o vjenom vraanju na.vao najte&im teretom 8das sc(Ferste *eFic(t9. @ ako je vjeno vraanje najte&i teret, nai &ivoti mogu se na njegovoj po.adini ocrtavati u svoj svojoj predivnoj lakoi. 5amo, je li te&ina .aista strana, a lakoa divnaK Najte&i teret nas lomi, posremo pod njim, potiskuje nas prema .emlji, ali u lju,avnoj poe.iji svi( vremena &ena e.ne .a tim da ,ude pritisnuta te&inom mukog tijela. Najte&i teret je, prema tome, ujedno i slika najinten.ivnije ispunjenog &ivota. B to je teret te&i, to je na &ivot ,li&i .emlji, to je stvarniji i istinitiji. Nasuprot tome, apsolutna odsutnost tereta ini da ovjek postaje laki od .raka, u.di&e se u visine, udaljava se od .emlje i ovo.emaljskog postojanja, postaje tek napola stvaran, a njegovi pokreti su koliko slo,odni toliko i ,e.naajni. 'a .a ta onda da se odluimoK ;a te&inu ili lakouK <o pitanje je postavio jo 'armenid u estom vijeku prije Krista. 3idio je itav svijet podijeljen na parove suprotnosti7 svjetlost - tama, gru,ost - nje&nost, toplina - (ladnoa, postojanje nepostojanje. 1edan pol suprotnosti ,io je .a njega po.itivan 8svjetlost, toplina, nje&nost, postojanje9 drugi negativan. <akva podjela na po.itivne polove mo&e nam i.gledati sasvim jednostavna. 5ve do jednog sluaja - ta je po.itivno, te&ina ili lakoaK 'armenid je odgovorio7 Gakoa je po.itivna, te&ina negativna.

1e li ,io u pravu ili nijeK <o je pitanje. 5igurno je samo jedno7 suprotnost te&ina - lakoa je najtajanstvenija i najmnogo.nanija od svi( suprotnosti.

6.

?a.miljam o <omau ve mnogo godina, ali jasno sam ga sagledao tek u svjetlosti ovi( ra.matranja. 3idio sam ga kako stoji kraj pro.ora u svom stanu, gleda preko dvorita u .id susjedne stam,ene .grade i ne .na ta da radi. <ere.u je prvi put sreo prije neke tri sedmice u jednom malom ekom gradu. 'roveli su .ajedno jedva jedan sat. 4tpratila ga je na stanicu i ekala s njim do trenutka kad je morao ui u vo.. #eset dana kasnije doputovala je .a njim. 3odili su lju,av jo istog dana. 2 toku noi do,ila je temperaturu pa je ostala kod njega itavu sedmicu, ,olesna od gripe. 4sjetio je tada neo,janjivu lju,av prema toj gotovo nepo.natoj djevojciA inilo mu se da je ona dijete koje je neko polo&io u smolom prema.anu koaru i poslao ni. rijeku da ga <oma i.vue na o,alu svog kreveta. 4stala je kod njega nedjelju dana, dok nije o.dravila, a onda je opet otputovala u svoj gradi udaljen dvije stotine kilometara od 'raga. @ onda je doao onaj trenutak o kome sam priao i koji mi i.gleda kao klju njegovog &ivota7 stoji kraj pro.ora, gleda u dvorite i .id susjedne .grade i ra.milja. #a li ,i tre,alo da je po.ove da se trajno preseli u 'ragK 'laio se te odgovornosti. Kad ,i je sad po.vao se,i, smjesta ,i dola ponuditi mu itav svoj &ivot. Bli da joj se vie ne javljaK <o ,i .nailo da e <ere.a ostati servirka u restoranu u jednom .a,aenom gradu i da je vie nikad nee vidjeti. 1e li &elio da doe k njemu ili nijeK *ledao je kro. pro.or u .id .grade i tra&io odgovor. 5talno mu se vraala u sjeanje slika te &ene kako le&i na njegovom kauuA nije ga podsjeala ni na koga i. njegovog pret(odnog &ivota. Nije ,ila ni lju,avnica ni supruga. Bila je dijete koje je i.vukao i. koare prema.ane smolom i polo&io na o,alu svoje postelje. ;aspala je. Kleknuo je pored nje. Njen gro.niavi da( se u,r.ao, jedva ujno je .ajeala. 'ritisnuo je svoj o,ra. u. njen i poeo joj u san govoriti umirujue rijei. Nakon nekoliko trenutaka je osjetio da joj se da( smiruje i da joj se lice podi&e prema njegovom licu. #a( joj je ,lago mirisao na vruicu i on je udisao taj

miris kao da se &eli ispuniti tom intimnou njenog tijela. B u tom trenutku je .amislio da je u. njega ve mnogo godina i da umire. B.nenada je jasno osjetio da njenu smrt ne ,i mogao pre&ivjeti. Gegao ,i pored nje i po&elio da umre s njom. 2 tom asu utisnuo je lice u jastuk pored njene glave i dugo ostao tako, nepomian. @ sad je stajao kraj pro.ora i pri.ivao te trenutke. Jta ,i to, moglo ,iti ako nije lju,av, lju,av koja mu se javila na takav nainK 5amo, je li to .aista ,ila lju,avK 4sjeaj da &eli umrijeti pored nje ,io je oigledno neprimjeren - ta vidio ju je, tek drugi put u &ivotuC #a se ne radi prosto o (isterinom reagiranju ovjeka koji je u du,ini due svjestan da nije sposo,an .a lju,av pa poinje .avaravati sam se,e, simulirajui jeK @ njegova podsvijest je u. to tako straljiva da je .a tu komediju i.a,rala upravo tu jadnu servirku i. provincijskog gradia koja nema gotovo nikakvi( i.gleda da stupi u njegov &ivotC *ledao je preko dvorita u prljavi .id, svjestan da ne .na je li to (isterija ili lju,av. B ,ilo mu je &ao to u takvoj situaciji, u kojoj ,i pravi mukarac odma( .nao kako tre,a postupiti, on ne mo&e da se odlui i time liava .naaja najljepi trenutak to ga je ikad do&ivio 8kleao je kraj njene postelje i inilo mu se da njenu smrt ne ,i mogao pre&ivjeti9. Gjutio se na samog se,e, ali onda je pomislio kako je u stvari, sasvim prirodno to ne .na ta &eli. ovjek nikad ne mo&e .nati ta tre,a da &eli, jer &ivi samo jedan &ivot i nikako ga ne mo&e usporediti sa svojim pret(odnim &ivotima, niti ga u sljedeim &ivotima popraviti. 1e li ,olje ,iti s <ere.om ili ostati samK Nema nikakve mogunosti da se provjeri koja je odluka ,olja, jer ne postoji mogunost poreenja. ovjek pro&ivljava sve po prvi put i ,e. pripreme. Kao glumac koji igra predstavu ,e. ikakve pro,e. 'a koliko onda vrijedi &ivot ako je prva pro,a &ivota ve sam &ivotK Iivot je .ato uvijek slian skici. 5amo, ni skica nije prava rije, jer je skica uvijek nacrt .a neto, priprema .a sliku. @ skica koja je na &ivot je skica ni .a to, crte& i.a koga ne slijedi slika. >inmal ist keinmal, i.govara <oma njemaku u.reicu. 4no to se dogaa samo jednom kao da se nikad nije ni dogodilo. @ko ovjek mo&e da &ivi samo jedan &ivot, to je kao da uope ne &ivi.

:.

@ onda ga je jednog dana, u pau.i i.meu dvije operacije, sestra po.vala na tele-on. uo je i. slualice <ere.in glas. Na.vala ga je sa &elje.nike stanice. 4,radovao se. Na &alost, imao je .a to vee ve dogovorenu posjetu, pa ju je po.vao da doe sutradan. @li, im je spustio slualicu, pokajao se to joj nije rekao da doe odma(. 1o je mogao otka.ati posjetuC ;amiljao je kako e <ere.a provesti u 'ragu puni( trideset est sati do nji(ovog susreta i dolo mu je da sjedne u kola i krene da je tra&i po prakim ulicama. #ola je sljedeeg dana uvee s tor,icom na dugakom remenu pre,aenom preko ramena, nekako elegantnija nego .adnji put. 2 ruci je dr&ala de,elu knjigu. Bila je to <olstojeva @na Karenjina. Bila je vesela, ak neto previe ,una, i nastojala je dati mu do .nanja kako je svratila k njemu tek sluajno, .a(valjujui pose,nim okolnostima - u 'ragu je slu&,eno, a mo&e se dogoditi 8njene i.jave ,ile su prilino nejasne9 da e ovdje ak potra&iti .aposlenje. 4nda su le&ali nagi i umorni jedno pored drugog na kauu. Bila je ve no. 'itao je gdje je odsjela, da je odve.e kolima. 4dgovorila mu je .,unjeno kako tek tre,a da potra&i (otel i kako je ko-er ostavila u gardero,i na stanici. 1o sino se plaio da e doi da mu ponudi itav svoj &ivot ako je po.ove k se,i u 'ragC B kad mu je sad rekla kako je ostavila ko-er u gardero,i, kro. glavu mu je proletjela misao da je u tom ko-eru njen &ivot i da ga je ostavila u gardero,i do trenutka kad e mu ga ponuditi. 5jeo je s njom u automo,il parkiran pred kuom pa su se odve.li do stanice, podigli ko-er 8,io je gloma.an i stra(ovito te&ak9 i vratili se s ko-erom u njegov stan. Kako se to sad tako naglo odluio, a gotovo etrnaest dana je oklijevao, lomei se oko toga da li da joj poalje o,inu ra.glednicu s po.dravima ili neK B sam je ,io tim i.nenaen. #jelovao je suprotno svojim principima. 'rije deset godina se ra.veo sa svojom prvom &enom i sveano je proslavio ra.vod kao to drugi proslavljaju svad,u. 'ostao je svjestan, kako nije roen da ,i &ivio pored ,ilo koje &ene i da samo kao ovjek ,e. ,rani( o,ave.a mo&e &ivjeti punim &ivotom. Nastojao je da sistem svog &ivljenja ra.radi tako da se vie nijedna &ena ne mo&e doseliti k njemu s ko-erom. ;,og toga je u svom stanu imao samo jedan kau. Bako je

taj kau ,io dovoljno irok, <oma je svim svojim lju,avnicama govorio kako ne mo&e .aspati ako neko le&i pored njega i uvijek i( je poslije ponoi odvo.io kuama. 2ostalom, ni kada je <ere.a ,ila prvi put kod njega, ,olesna od gripa, nije spavao s njom. 'rvu no proveo je u velikoj naslonjai, a .atim je odla.io u ,olnicu, gdje je imao svoj ka,inet i u njemu le&aj da se odmori prilikom noi( de&urstava. 4vog puta je, meutim, .aspao kraj nje. 2jutro se pro,udio i ustanovio da ga <ere.a, koja je jo spavala, dr&i .a ruku. 1esu li se tako dr&ali .a ruke cijele noiK <o je i.gledalo malo vjerojatno. 5pavala je du,oko diui, dr&ala ga .a ruku 8vrsto, nije mogao da se oslo,odi njenog stiska9, a stra(ovito teki ko-er je stajao pored kaua. Nije (tio da i.vlai ruku i. njenog stiska, plaio se da je ne pro,udi, pa se samo vrlo opre.no okrenuo na ,ok da je mo&e ,olje posmatrati. 'onovo je pomislio kako je <ere.a dijete koje je neko polo&io u smolom prema.anu koaru i poslao ni. vodu. <a ne mo&e ostaviti koaru s djetetom da plovi po podivljaloj rijeciC #a -araonova ki nije i.vukla i. talasa koaru s malim Mojsijem, ne ,i ,ilo 5tarog .avjeta, ne ,i ,ilo nae civili.acijeC <oliko stari( mitova poinje tako da neko spaava od,aeno dijete. #a 'oli, nije usvojio malog >dipa, 5o-oklo ne ,i napisao svoju najljepu tragedijuC <oma tada jo nije ,io svjestan toga da su meta-ore opasna stvar. Nije preporuljivo igrati se s njima. Gju,av se mo&e roditi i i. jedne meta-ore.

%.

Iivio je sa svojom prvom &enom samo dvije godine i do,io s njom jednog sina. 5ud je prilikom ra.voda dodijelio dijete majci, a <omaa osudio da .a njega daje treinu svoje plae. 2. to mu je odo,rio da via sina svake druge nedjelje. 5vaki put, meutim, kad je tre,alo da se sastane sa sinom, majka je pronala.ila neki ra.log da to sprijei. #a im je donosio skupe poklone, sigurno ,i lake dola.io do djeteta. 5(vatio je da lju,av svog sina mora plaati majci, i to masno plaati. ;amiljao je kako e jednom u ,udunosti donki(otski nastojati da usadi sinu svoje na.ore, u svakom pogledu ra.liite od majini(. Bio je unaprijed umoran od toga. B kad mu je jedne nedjelje majka, opet u posljednjem trenutku, otka.ala sastanak sa sinom, i.nenada je odluio da ga vie nikad u &ivotu ne vidi. ;ato ,i, uostalom, prema tom djetetu, s kojim ga ne pove.uje nita osim jedne, nepromiljenim postupcima ispunjene, noi, osjeao vie nego prema nekome drugomK Bri&ljivo e isplaivati novac, ali neka od njega niko ne tra&i da ratuje .a pravo na sina u ime neki( oinski( osjeajaC Naravno, niko nije ,io spreman saglasiti se s takvim ra.miljanjima. 4sudili su ga i njegovi vlastiti roditelji i i.javili da ako on, <oma, od,ija ,rinuti o svom sinu, onda se ni oni, <omaovi roditelji, nee vie .animati .a svog sina. 2. to su ostali u upadljivo do,rim odnosima sa sna(om i (valili se naokolo tim svojim primjernim stavom i smislom .a pravdu. <ako mu je uspjelo da se u kratkom roku oslo,odi supruge, sina, majke i oca. 4d svega mu je ostao samo stra( od &ena. e.nuo je .a njima, ali i( se ,ojao. Bio je prisiljen da naini i.vjestan kompromis i.meu stra(a i &udnje i na.vao ga je Lerotsko prijateljstvoM. 2vjeravao je svoje lju,avnice da samo nesentimentalni odnos, u kome nijedan partner ne pretendira na &ivot i slo,odu drugog, mo&e donijeti sreu o,oma. Kako je &elio ,iti siguran da erotsko prijateljstvo nee prerasti u agresivnost lju,avi, sastajao se sa svojim stalnim lju,avnicama samo u prilino dugim ra.macima. 5matrao je tu metodu savrenom i propagirao je meu prijateljima. L<re,a se dr&ati pravila ,roja tri,M govorio je. LMo&emo se s jednom &enom sastati i u kraim ra.macima, ali u tom sluaju nikad vie od tri puta. @ mo&emo se

s njom sastajati i godinama, ali pod uslovom da i.meu pojedini( sastanaka prou najmanje tri sedmice.M <aj je sistem pru&io <omau mogunost da se ne ra.ila.i sa svojim stalnim lju,avnicama i da istovremeno ima i vei ,roj povremeni(. Nije uvijek naila.io na ra.umijevanje. 4d svi( prijateljica naj,olje ga je ra.umijela 5a,ina. Bila je slikarica. L3olim te .ato to si prava suprotnost kiuM, govorila je. L2 carstvu kia ti ,i ,io udovite. Ne postoji scenario amerikog ili ruskog -ilma u kome ,i mogao ,iti neto drugo osim .astraujueg primjera.M 4,ratio joj se .a pomo kad je tre,alo pronai u 'ragu neko .aposlenje .a <ere.u. 'okoravajui se nepisanim pravilima erotskog prijateljstva, o,eala mu je da e uraditi sve to ,ude u njenoj moi i .aista je ,r.o nala jedno mjesto u -oto-la,oratoriji jednog ilustriranog asopisa. Mjesto nije tra&ilo neku pose,nu kvali-ikaciju, a ipak je u.diglo <ere.u i. statusa servirke u pripadnika ce(a novinski( trud,enika. Gino je odvela <ere.u u redakciju, a <oma je u tom trenutku rekao sam se,i kako nikad nije imao ,olje prijateljice od 5a,ine.

/.

Nepisan ugovor o erotskom prijateljstvu predviao je da <oma iskljui i. svog &ivota svaku lju,av. 4nog trenutka kad ,i prekrio taj uslov, njegove ostale lju,avnice nale ,i se u drugora.rednom polo&aju, i po,unile ,i se. ;ato je .a <ere.u unajmio podstanarsku so,u, u koju je morala odnijeti svoj teki ko-er. Dtio je ,djeti nad njom, tititi je, u&ivati u njenoj prisutnosti, ali nije osjeao nikakvu potre,u da mijenja nain &ivota. ;ato nije (tio da se sa.na kako <ere.a spava kod njega. ;ajedniko spavanje ,ilo je, naime, corpus delicti lju,avi. 5 drugim &enama nikad nije spavao. Kad je odla.io k njima, stvar je ,ila jednostavna, mogao je otii kad mu se svidi. <e&e je ,ilo kad su one dola.ile k njemu pa im je morao o,janjavati kako e i( poslije ponoi odvesti kui jer pati od nesanice i ne mo&e .aspati u ,li.ini drugog ljudskog ,ia. <o nije ,ilo daleko od istine, ali glavni ra.log ,io je te&e o,janjiv, pa se nije usudio da govori o njemu7 u trenucima poslije lju,avnog ina (vatala ga je nesavladiva &elja da ostane sam. Bilo mu je neprijatno ,uditi se usred noi pored strane oso,e, a .ajedniko jutarnje ustajanje ,ilo mu je odvratno - nije &elio da neko slua kako u kupaonici pere .u,e. Nije ga privlaio ni intimni doruak udvoje. ;ato se toliko i.nenadio kad je, pro,udivi se, ustanovio da ga <ere.a vrsto dr&i .a ruku. 'osmatrao ju je i nikako nije mogao s(vatiti ta se to dogodilo. 5jeao se tek protekli( sati i inilo mu se da se i. nji( iri miris neke nepo.nate sree. 4d tog vremena o,oje su se unaprijed veselili to e spavati .ajedno. *otovo ,i( rekao da .a nji( cilj lju,avnog ina nije ,ilo tjelesno u&ivanje, nego san koji e uslijediti poslije njega. 4so,ito ona nije mogla .aspati ,e. <omaa. Kad ,i ostala u svojoj podstanarskoj so,i 8koja se sve vie pretvarala u puki ali,i9, nije mogla .aspati cijele noi. 2 njegovom .agrljaju tonula je u san i kad je ,ila najvie u.,uena. 4n joj je apatom priao prie koje je i.miljao .a nju, ra.ne sitne ,esmislice, a rijei koje je monotono ponavljao ,ile su ili utjene ili aljive. B te rijei su se pretvarale u .,rkane vi.ije koje su je uvodile u prvi san. 'otpuno je vladao njenim snom i .aspala ,i one sekunde koju je oda,rao.

#ok su spavali, dr&ala ga je kao one prve noi - vrsto je ste.ala njegovo .apee, njegov prst ili lanak na no.i. Kad je (tio da se udalji a da je ne pro,udi, morao se poslu&iti varkom. 4slo,odio ,i prst 8.apee, lanak9 njenog stiska, to ,i je uvijek napola pro,udilo, jer ga je i u snu do,ro uvala. 5mirila ,i se kad ,i joj gurnuo u ruku neki predmet 8smotanu pid&amu, papuu, knjigu9, koji je ona nastavila da vrsto ste&e kao da je dio njenog tijela. 1ednom, kad ju je uspavao i kad je ,ila tek u prvom predvorju sna pa mu je jo mogla odgovarati na pitanja, rekao joj je7 L<ako, a sad odla.im.M LKamoKM upitala je. L#aleko odavdeM, rekao je strogim glasom. LBdem s to,omCM rekla je i uspravila se u postelji. LNe, ne mo&e. 4dla.im .auvijekM, rekao je i i.iao i. so,e u predso,lje. 2stala je i .atvoreni( oiju krenula .a njim. Na se,i je imala samo kratku kouljicu, ,e. iega dolje. Gice joj je ,ilo nepomino, ,e. ikakvog i.ra.a, ali pokreti su joj ,ili energini. B.iao je i. predso,lja u (odnik 8.ajedniki (odnik stam,ene .grade9 i .atvorio .a so,om vrata. Naglo i( je otvorila i pola .a njim, u snu vrsto uvjerena da on namjerava otii .auvijek i rijeena da ga .adr&i. 5iao je ni. stepenice na prvo odmorite i tu je saekao. 'rila mu je, u(vatila ga .a ruku i odvela natrag u postelju. 3oditi lju,av sa &enom i spavati sa &enom su dvije ne samo ra.liite, nego gotovo suprotne strasti, rekao je se,i <oma. Gju,av se ne i.ra&ava kro. e&nju .a -i.ikim sjedinjenjem 8ta se e&nja odnosi na ,e.,roj &ena9, nego kro. e&nju .a .ajednikim spavanjem 8ta se e&nja odnosi samo na jednu &enu9.

$.

2sred noi poela je ponovo jeati u snu, <oma ju je pro,udio, ali kad je ugledala njegovo lice, rekla je s mr&njom7 - 4dla.iC 4dla.iC - Kasnije mu je rekla ta je sanjala. Bili su negdje, nji( dvoje i 5a,ina. Nali su se u jednoj velikoj so,i. Na sredini so,e stajao je krevet kao podijum u po.oritu. <oma joj je naredio da stane u jedan ugao, a onda je pred njom vodio lju,av sa 5a,inom. 'osmatrajui to nei.dr&ivo je patila. 'okuala je da potisne duevne ,olove tjelesnim pa je poela .a,ijati se,i igle pod nokte. - <ako strano me je ,oljeloC - rekla je dr&ei stisnute ake kao da je .aista o.lijeena. ;agrlio ju je i ona je polako 8jo dugo je dr(tala9 .aspala u njegovom naruju. Kad je sljedeeg dana ra.miljao o tom snu, sjetio se neega. 4tvorio je pisai sto i i.vukao sve&anj pisama koje mu je pisala 5a,ina. Br.o je pronaao sljedee rijei7 LDtjela ,i( da vodimo lju,av u mom atelju kao da je po.ornica. #a naokolo stoje ljudi, ali da nam ne smiju prii. B da ne mogu odvojiti pogled od nas...M Najgore je ,ilo to to je pismo imalo datum. #o,io ga je nedavno, nakon to je <ere.a ,ila ve preselila k njemu. - 'returala si po mojim pismimaC - napao ju je. Nije poricala. - 4tjeraj meC - rekla je. @li nije je otjerao. 3idio ju je kako stoji pritisnuta u.a .id 5a,ininog ateljea i .a,ija igle pod nokte. 2.eo je u ruke njene prste, milovao i(, prinio i( usnama i lju,io kao da su na njima tragovi krvi. 4d tog vremena, meutim, kao da se sve urotilo protiv njega. *otovo svakog dana ,i sa.nala neki novi podatak o njegovom tajnom lju,avnom &ivotu. 2 poetku je sve poricao, a kad su doka.i ,ili previe vrsti, o,janjavao joj je da njegov poligamni &ivot nije ni u kakvoj suprotnosti s njegovom lju,avi prema njoj. Nije ,io ,a dosljedan - as je poricao svoja nevjerstva, a as i( opravdavao. 1ednom je na.vao preko tele-ona neku &enu da s njom ugovori sastanak. Kad je o,avio ra.govor, uo je neki udan .vuk koji je dopirao i. susjedne so,e - kao da nekome cvokou .u,i.

5luaj je (tio da je dola k njemu ,e. njegovog .nanja. #r&ala je u ruci -laicu sa sredstvom .a umirenje i dok ju je prinosila ustima, ruka joj se tako tresla da je staklo udaralo o .u,e. Bacio se prema njoj kao da je spasava od utapanja. )laica s kapima valerijane pala je na pod i unitila tepi(. Branila se, pokuavala je da se otme, i morao ju je etvrt sata ste.ati dok se nije smirila. ;nao je da se naao u situaciji koja se ne mo&e opravdati, jer poiva na potpunoj neravnopravnosti. 1o prije nego to je otkrila njegovu prepisku sa 5a,inom, ,io je s njom i nekim prijateljima u ,aru. 'roslavljali su novo <ere.ino .aposlenje. Napustila je la,oratoriju i poela raditi .a isti asopis kao -otogra-. Kako sam nije volio plesati, <ere.i se posvetio jedan njegov mlai kolega. B.vanredno su i.gledali na parketu i inilo mu se da je <ere.a ljepa nego ikada. 'osmatrao je, udei se, s kakvom preci.nou i podatnou <ere.a .a djeli sekunde unaprijed slijedi volju svog partnera. inilo mu se da taj ples govori o tome da njena po&rtvovanost, njeno oduevljeno nastojanje da uini ono to proita i. <omaovi( oiju nisu ,a nu&no ve.ani .a <omaovu linost, nego da je spremna oda.vati se po.ivu svakog mukarca kojeg je mogla sresti umjesto njega. Bilo je sasvim jednostavno .amisliti da su <ere.a i njegov kolega lju,avnici i .a,oljelo ga je to to i.gleda tako prirodno. 'ostao je svjestan da je <ere.ino tijelo mogue ,e. ikakvi( tekoa .amisliti u lju,avnom sjedinjavanju s ,ilo kojim mukim tijelom i to mu je pokvarilo raspolo&enje. <ek, kasno u noi, kad su se vratili kui, pri.nao joj je da je ,io lju,omoran. <a apsurdna lju,omora koja se odnosila samo na teoretsku mogunost ,ila je doka. da je njena vjernost .a njega uslov oko koga nema diskusije. 'a .ar joj onda mo&e .amjeriti to je lju,omorna na njegove stvarne lju,avniceK

+.

'o danu je nastojala 8iako samo sa djeliminim uspje(om9 da vjeruje u sve ono to joj <oma ka&e i da ,ude vesela kao i ranije. ;ato je ta lju,omora, po danu ukroena, jo vie divljala u njenim snovima, od koji( je svaki .avravao plaom, tako da ju je, morao ,uditi. 5novi su se ponavljali kao tema s varijacijamaA ili kao televi.ijska serija. esto su joj se, na primjer, vraali snovi o makama koje joj skau u lice i .a,ijaju kand&e u ko&u. <e snove nije ,ilo nimalo teko o,jasniti7 maka je u ekom &argonu i.ra. .a lijepu &enu. <ere.a je imala osjeaj da je ugro&avaju &ene, sve &ene. 5ve su &ene ,ile potencijalne <omaove lju,avnice i ona i( se ,ojala. 2 drugom ciklusu snova odla.ila je u smrt. 1ednom, usred noi, kad ju je pro,udio, jer je vritala od u&asa, ispriala mu je ovaj san7 - 5anjala sam veliki .atvoreni ,a.en. Bilo nas je dvadesetak. 5ame &ene. 5ve smo ,ile gole i morale smo marirati oko ,a.ena. Bspod pla-ona ,ila je o,jeena koara i u njoj je stajao mukarac. Na glavi je imao eir a irokim o,odom, koji je ,acao sjenu preko njegovog lica, ali ja sam .nala da si to ti. B.davao si .apovijedi. 3ikao si. Morale smo marirati pjevajui, unuti pa se podii i marirati dalje. Ienu koja ne ,i do,ro i.vela uanj u,ijao si i. pitolja, pa ,i mrtva pala u ,a.en. 2 tom trenutku mi ostale ,ismo se nasmijale i poinjale jo glasnije pjevati. @ ti si nas pratio ,udnim pogledom i u,ijao svaku koja ,i neto pogrijeila. Ba.en je ,io pun leeva koji su plivali ispod same povrine vode. ;nala sam da vie neu imati snage da i.vedem sljedei uanj i da e me ustrijelitiC <rei ciklus snova govorio je o tome kako je ve mrtva. Ge&ala je u mrtvakim kolima, velikim kao selid,eni kamion. 4ko nje su le&ale same mrtve &ene. Bilo i( je toliko da su .adnja vrata morala ostati otvorena i noge neki( &ena su strale napolje L<a ja nisam mrtvaCM vikala je <ere.a. L1a sve osjeamCM LB mi sve. osjeamoM, odgovarale su sa smije(om mrtve &ene. 5mijale su se isto kao &ive, one koje su joj nekad sa .adovoljstvom govorile kako je sasvim normalno da e, imati pokvarene .u,e, ,olesne jajnike i ,ore na licu, jer i one imaju pokvarene .u,e, ,olesne jajnike i ,ore na licu. 5ad su joj sa istim smije(om o,janjavale da je mrtva i da je to sasvim u reduC

4nda je odjednom osjetila potre,u da piki. L@li ja (ou da pikimCM viknula je. L<o je doka. da nisam mrtvaCM @li one su se i dalje smijale. L5asvim je normalno to ti se pikiC 5ve takve osjeaje e jo dugo .adr&ati. Kao kad nekome amputiraju ruku a on je jo dugo osjea. 2 nama vie nema mokrae, ali stalno imamo osjeaj da nam se piki.M <ere.a se u krevetu privila u. <omaa. - B sve su mi govorile ti, kao da me oduvijek po.naju, kao da su moje drugarice, pa sam se ,ojala da u morati ostati s njima .auvijekC

!.

2 svim je.icima koji su se ra.vili i. latinskog rije suut se sastoji od pre-iksa Lsu-M 8com-9 i rijei koja je prvo,itno .naila LpatnjaM 8com-pas-sion9. 2 drugim je.icima, na primjer u ekom, poljskom, njemakom i vedskom, rije je i.vedena kao supstantiv slo&en od istog pre-iksa i rijei koja .nai LosjeajM 8eki sau-cit, poljski ivspol-c.ucie, njemaki Mit-ge-N(l, vedski medkOnsla9. 2 je.icima ra.vijenim od latinskog rije suut 8compassion9 .nai ne mo&emo (ladno posmatrati patnje drugog ovjeka ili uestvujemo u patnjama drugog ovjeka. B. druge rijei koja ima pri,li&no isto .naenje, pitiP 8engleski pitQ, italijanski pieta itd.9 od.vanja ak i i.vjesna nadmonost u odnosu na onoga koji pati. @voir de la pitiP pour une -emme .nai da smo u ,oljem polo&aju nego ta &ena, da se naginjemo i.nad nje, sputamo k njoj. 2 tome i jest ra.log .ato rijei compassion i pitiP i.a.ivaju nepovjerenje - ini se da one o.naavaju, lo, drugora.redan osjeaj koji nema gotovo nieg .ajednikog s lju,avlju. 3oljeti nekoga i. suuti .nai, u stvari, ne voljeti ga. 2 je.icima u kojima korijen rijei suut ne ini rije patnja 8passio9 nego rije osjeaj ta rije se upotre,ljava u pri,li&no istom .naenju, ali se nikako ne mo&e rei da o.naava drugora.redan, lo osjeaj. <ajna mo njene etimologije o,asjava rije drugom svjetlou i daje joj ire .naenje suosjeanje. @ suosjeati .nai .nati pro&ivljavati s drugim njegovu nesreu, ali isto tako i dijeliti s njim neke druge osjeaje kao7 strepnju, tugu, &alost, radost, ,ol. <o suosjeanje 8u smislu Fspolc.ucie, Mitge-N(l, madkOnsla9 i.ra&ava, prema tome, najviu sposo,nost osjeajne imaginacije, vjetinu telepatije osjeaja. @ to je, u (ijerar(iji osjeaja, onaj najvii. 5anjajui kako .a,ija igle pod nokte, <ere.a se odala da je kriom preturala po <omaevim ladicima. #a mu je to uradila neka druga &ena, nikad vie s njom ni rijei ne ,i progovorio. <ere.a je to .nala, i .ato mu je rekla L4tjeraj meCM @li on ne samo da je nije otjerao nego ju je u(vatio .a ruku i lju,io joj vr(ove prstiju, jer je i sam u tom trenutku osjeao ,ol pod njenim noktima, kao da &ivci njeni( prstiju vode ravno u koru njegovog mo.ga.

4naj ko nije o,daren avolskom sposo,nou .vanom suosjeanje mo&e samo (ladno osuditi <ere.in postupak, jer je privatni &ivot drugog ovjeka svetinja i ladice s njegovom intimnom korespondencijom nije do.voljeno otvarati. @li kako je suosjeanje postajo <omaov usud 8ili prokletstvo9, inilo mu se da je on sRm kleao pred otvorenom ladicom pisaeg stola nesposo,an da otrgne pogled od reenica pisani( 5a,ininom rukom. ?a.umio je <ere.u, i ne samo to nije mogao da se ljuti na nju ve je .nao da je voli jo vie.

0.

Njeni gestovi postajali su nagli i neusiljeni. 'role su ve dvije godine od vremena kad je otkrila njegova ne-vjerstva i situacija se neprestano pogoravala. <u prosto nije ,ilo i.la.a. ;ar .aista nije ,io u stanju da se odrekne svoji( erotski( prijateljstavaK Nije. <o ,i ga unitilo. Nije imao snage da potisne apetit na druge &ene. 4sim toga, to je i.gledalo sasvim nepotre,no. Niko nije .nao ,olje od njega da njegove avanture ni u kom pogledu ne ugro&avaju <ere.u. ;ato ,i tre,alo da i( se odrieK <o mu je i.gledalo jednako ,esmisleno kao kad ,i tre,alo da se odrekne nogometni( utakmica. 5amo, je li ,ilo jo mogue govoriti o radostiK 3e u trenutku kad je odla.io nekoj od lju,avnica, osjeao je da ga ne privlai i o,eavao samom se,i da je to posljednji put to se sastaje s njom. 'red oima mu je stalno ,ila <ere.ina slika i morao se to ,r&e opiti da ne ,i mislio na nju. 4d vremena kad je upo.nao <ere.u nije mogao ,e. alko(ola voditi lju,av s drugim &enamaC B upravo da( .asien alko(olom ,io je .nak po kome je <ere.a mogla jo lake otkriti njegovo nevjerstvo. B.a njega se .atvorila klopkaA u trenutku kad ,i poao k njima nisu ga privlaile, ali jedan dan ,e. nji( ,io je dovoljan da pone okretati tele-onske ,rojeve ne ,i li se s nekom sastao. 1o najljepe mu je ,ilo sa 5a,inom, jer je .nao da je diskretna i da se ne mora plaiti i.daje. Njen atelje ga je doekivao kao uspomena na protekli &ivot, idilini &ivot nesputanog mukarca. Mo&da ni sam nije ,io svjestan koliko se promijenio - ,ilo mu je neprijatno vratiti se kasno kuci, jer ga je tamo ekala <ere.a. 5a,ina je jednom ak primijetila kako gleda na sat u toku lju,avnog akta i nastoji ga tu ,r&e privesti kraju. 5etala je nakon toga naga lijenim korakom po ateljeu, stala ispred .apoete slike na ta-elaju i iskosa posmatrala <omaa kako se &urno o,lai. Bio je ve o,uen, samo mu je jedna noga ,ila ,osa. *ledao je oko se,e a onda se spustio na sve etiri i poeo tragati ispod stola i kreveta. - Kad te ovako gledam, - rekla je - imam osjeaj da se pretvara u vjenu temu moji( slika. 5usret dvaju svjetova. #vostruka ekspo.icija. B.a siluete <omaa ,ludnika na.ire se neto sasvim

neoekivano - lice romantinog lju,avnika. Bli o,ratno - kro. lik <ristana, koji misli samo na svoju <ere.u, vidi se prekrasni, naputeni svijet ,ludnika. <oma se uspravio i rasijano sluao 5a,inine rijei. -- Jta tra&iK - upitala je. - arapu. 'oela je pretra&ivati so,u .ajedno s njim a on je ponovo kleknuo da pogleda ispod stola. Nema ovdje tvoje arape - rekla je 5a,ina. - 5igurno si doao ,e. nje. Kako ,i( mogao doi ,e. arapeC - vikao je <oma, gledajui na sat. - <a nisam doao s arapom na jednoj no.iC <o nije iskljueno. 2 posljednje vrijeme si prilino rasijan. 5talno nekamo &uri, gleda na sat pa nije ni udo da .a,oravlja o,ui arape. 3e je ,io odluio da o,ue cipelu na ,osu nogu. - Napolju je (ladno - rekla je 5a,ina. - - 'osudi-c ti jednu svoju arapuC 'ru&ila mu je dugaku, ,ijelu, tada modernu arapi-, kukianu, s velikim oicama. #o,ro je .nao da je to osveta .,og toga to je gledao na sat dok je s njom vodio lju,av. ;ato mu je sakrila arapu. Napolju je .aista ,ilo (ladno pa mu nije preostalo drugo nego da se pokori. 4dla.io je kui sa svojom arapom na jednoj no.i, dok je na drugoj imao ,ijelu &ensku arapu, srolanu i.nad lanka. Njegova situacija ,ila je ,e.i.la.na - .a svoje lju,avnice ,io je o.naen sramnim &igom svoje lju,avi prema <ere.i, a .a <ere.u sramnim &igom svoji( avantura s lju,avnicama.

#a ,ar malo u,la&i njene muke, o&enio se <ere.om 8mogli su konano otka.ati podstanarsku so,u u kojoj ve odavno nije stanovala9 i kupio joj psa. Bilo je to tene kuje ,ernardinca koju je imao jedan njegov kolega. 4tac tenadi ,io je vujak i. susjedstva. Male mjeance niko nije (tio u.eti, a kolegi je ,ilo &ao da i( u,ije. <oma je ,irao tene svjestan da su tenad koju ne u.me osuena na smrt. 4sjeao se kao predsjednik repu,like ispred etvorice osueni( na pogu,ljenje, od koji( mo&e pomilovati samo jednog. Konano je i.a,rao tene, kujicu ije je tijelo podsjealo na vujaka a glava ,ila na majku, ,ernardinca. 4dnio ga je <ere.i. 'odigla je psia, pritisnula ga na grudi, a on joj je smjesta pokvasio ,lu.u. 4nda su mu poeli tra&iti ime. <oma je (tio da se ve po imenu vidi da pas pripada <ere.i i sjetio se knjige koju je ste.ala ispod ruke kad je nenajavljena doputovala u 'rag. 'redlo&io je da psi do,ije ime <olstoj. - Ne mo&e se .vati <olstoj .ato to je &ensko - usprotivila se <ere.a. - @li mo&e se .vati @na Kare njina. - Ne mo&e se .vati @na Karanjenina, jer &ena ne mo&e imati tako smijenu njuku - rekao je <oma. - @li mogao ,i se .vati Karenjin. #a, Karenjin. 2pravo ovako sam ga uvijek .amiljao. @li nee li to naruiti njenu seksualnost, ako je ,udemo na.ivali KarenjinK Gako je mogue - rekao je <oma - da e kuja koju njeni gospodari ,udu uporno na.ivali mukim imenom stei i.vjesne le.,ijske sklonosti. <omaove rijei su se na neki udesan nain ostvarile. Bako su kuje o,ino privr&enije gospodarima nego gospo-daricama, kod Karenjina je ,ilo o,ratno. 4dluila je da se .alju,i u <ere.u. <oma joj je ,io .a to .a(valan. Milovao je psia po glavi i govorio mu7 - <ako tre,a, Karenjine. 2pravo to sam tra&io od te,e. 1a sam ne mogu i.ii s njom na kraj, mora mi pomoi. Nije mu, meutim, uspjelo da je uini sretnom ni u. Karenjinovu pomo. 'ostao je svjestan toga mo&da deset dana nakon to su u njegovu .emlju upali ruski tenkovi. Bio je august !/+. godine i

<omaa je gotovo svakog dana na.ivao upravnik ,olnice u Eiri(u, s kojim se <oma sprijateljio na nekom meunarodnom simpo.iju. 5tra(ovao je .a <omaa i nudio mu mjesto.

".

<oma je gotovo ,e. ra.miljanja od,io Jvicarevu ponudu, a uinio je to .,og <ere.e. 'retpostavljao je da ne ,i (tjela otii i. 'raga. 2ostalom, prvi( sedam dana okupacije provela je u eksta.i .a koju ,i se gotovo moglo rei da je ,ila slina srei. Bila je neprestano na ulici s -otoaparatom u rukama i dijelila slike stranim novinarima koji su se doslovno otimali o nji(. 1ednom, kad je pos..u-pila previe drsko i i. ,li.ine -otogra-isala o-icira s pitoljem uperenim u grupu ljudi, u(apsili su je pa je provela no u sovjetskoj komandi. 'rijetili su da e je strijeljati, ali im su je pustili, ponovo se nala na ulici i nastavila -otogra-irati. ;ato se <oma i.nenadio kad ga je desetog dana okupacije upitala7 - @ .ato ti, u stvari, ne &eli otputovati u JvicarskuK @ .ato ,i tre,alo da otputujemK ;ato to ovi ovdje imaju neke raune s to,om. @s kim nemaju rauneK - rekao je <oma odma(nuvi rukom. - ?adije mi reci neto drugo7 ti ,i mogla &ivjeti u tuiniK @ .ato ne ,i(K 3idio sam da si ,ila spremna &rtvovati &ivot .a ovu .emlju, pa kako to da ,i je sad mogla napustitiK 4tkad se #u,ek vratio, sve se promijenilo - rekla je <ere.a. B to je ,ilo tano - sveopa eu-orija trajala je samo prvi( sedam dana okupacije. 5ovjetska armija odvukla je predstavnike eke .emlje kao $loince, niko nije .nao gdje se nala.e, svi su dr(tali nad nji(ovim &ivotima i mr&nja prema ?usima omamljivala je ljude kao alko(ol. Bila je to pijana sveanost mr&nje. eki gradovi ,ili su okieni (iljadama rukom slikani( plakata s podrugljivim napisima, epigramima, pjesmama, karikaturama Bre&njeva i njegove vojske, kojoj su se svi smijali kao anal-a,etskom cirkusu. @li nijedna sveanost ne mo&e trajati vjeito. ?usi su u meuvremenu prisilili .atoene eke predstavnike da u Moskvi potpiu neto kao kompromis. #u,ek se s tim dokumentom vratio u 'rag, a .atim proitao i.javu preko radija. 'oslije est dana provedeni( u .atvoru ,io je tako iscrpljen da nije mogao govoriti, svaki as ,i se .agrcnuo, (vatao da( i pravio ,eskrajne pau.e usred pojedini( reenica, pau.e, koje su trajale i po pola minuta.

Kompromis je spasio .emlju od najgoreg, od pogu,ljenja i masovni( deportacija u 5i,ir, koji( su se svi najvie plaili. 1edno je, meutim, ve ,ilo sasvim jasno7 eka e morati da se pokori osvajau i ostat e da .auvijek grca, .amuckuje i (vata da( kao @leksandar #u,ek. 5veanost je .avrena, nastupio je o,ini dan poni&enja. 5ve je to <ere.a ispriala <omau,i on je .nao da je to istina, ali da ispod te istine postoji i drugi, va&niji ra.log .,og koga <ere.a &eli otii i. 'raga - ,ila je u svom dosadanjem &ivotu nesretna. Najljepe dane svog &ivota pro&ivjela je dok je na prakim ulicama -otogra-irala ruske vojnike i i.lagala se opasnosti. Bili su to jedini dani u kojima su televi.ijske serije njeni( snova ,ile prekinute pa su joj noi prola.ile u srei. ?usi su joj na tenkovima dove.li smirenje. B sad, kad je sveanost prola, ponovo stra(uje od svoji( noi i (tjela ,i po,jei od nji(. 5(vatila je da postoje okolnosti u kojima mo&e ,iti sna&na i .adovoljna i e.nula je .a tim da ode u svijet, u nadi da e tamo opet pronai sline okolnosti. B ne smeta ti to je 5a,ina emigrirala u JvicarskuK - upitao je <oma. ;eneva nije Eiri( - rekla je <ere.a. - <amo e mi sigurno manje smetati nego to mi je smetala u 'ragu. ovjek koji &eli napustiti grad u kome &ivi nije sretan. ;ato se <oma pomirio s <ere.inom &eljom .a odlaskom u emigraciju kao osuenik s presudom. 'okorio se i jednog dana se naao s <ere.om i Karenjinom u najveem vicarskom gradu.

6.

2selili su u pra.an stan, kupili jedan krevet 8.a drugi namjetaj, .asad, nisu imali novaca9, a <oma se ,acio na posao s upornou ovjeka koji poslije etrdesete .apoinje nov &ivot. Nekoliko puta je preko tele-ona ra.govarao sa 5a,i-nom, koja je &ivjela u ;enevi. Bmala je sreu da njena i.lo&,a slika u tom gradu ,ude otvorena tjedan dana prije ruske inva.ije pa su se vicarski lju,itelji umjetnosti prepustili valu simpatija prema maloj .emlji i pokupovali gotovo sve eksponate. - 4,ogatila sam se .a(valjujui ?usima - smijala se preko tele-ona i po.ivala <omaa da je posjeti u novom ateljeu, koji se, navodno, ne ra.likuje mnogo od onoga u 'ragu. ?ado ,i je posjetio, ali nije mogao nai .godan ra.log .a putovanje koji ,i mu poslu&io kao opravdanje pred <ere.om. B tako je 5a,ina doputovala u Eiri(. 4dsjela je u (otelu. <oma je doao poslije radnog vremena, javio joj se tele-onom sa recepcije a ona ga je po.vala u so,u. 4tvorila je vrata i ostala da stoji pred njim na svojim prekrasnim dugakim nogama, ve svuena, samo u gaicama i grudnjaku. Na glavi je imala crni polucilinder. #ugo ga je posmatrala, nepomina, ,e. rijei. B <oma je utke stajao, a onda je odjednom postao svjestan koliko ga je taj doek dirnuo. 5kinuo joj je polucilinder s glave i spustio ga na noni ormari, a onda su vodili lju,av ne progovorivi prije toga ni rijei. #ok se vraao i. (otela u svoj ciriki stan 8ve odavno napunjen stolicama, stolom, naslonjaama, tepisima9, govorio je, sretan, samom se,i kako svoj nain &ivota nosi svuda sa so,om kao pu& svoju kuicu. <ere.a i 5a,ina predstavljale su dva pola njegovog &ivota, dva udaljena, nepomirljiva, ali ipak lijepa pola. @li upravo .ato to je svoj nain &ivota nosio sa so,om kao dio svog tijela, <ere.a je i dalje sanjala iste snove. Iivjeli su u Eiri(u ve est ili sedam mjeseci kad se jedne veeri kasno vratio kui i na stolu naao pismo. 2 pismu ga je o,avijestila da se vratila u 'rag. 4tputovala je .ato to vie nema snage da &ivi u tuini. ;na da je tre,alo da ,ude <omaev oslonac, a(= .na i to da nije u stanju udovoljiti tom .a(tjevu. Mislila je, luda glava, da e je inostranstvo i.mijeniti. 3jerovala je da, poslije onoga to je

do&ivjela u danima inva.ije, vie nee ,iti sitniava, da e odrasti, da e ,iti jaka ili mudra, ali precijenila je svoje mogunosti. 4na je .a njega teret, a ne &eli to da ,ude. Ieli i.vui .akljuke prije nego to ,ude prekasno. B moli ga da joj oprosti to je sa so,om povela SKarenjina. 'opio je veliku do.u praaka .a spavanje, ali je ipak .aspao tek pred jutro. Bila je, sreom, su,ota pa je mogao ostati kod kue. 'o sto pedeseti put pokuavao je da sagleda situaciju u cjelini granica i.meu eke i ostalog svijeta vie nije otvorena kao u vrijeme kad su otputovali. Nikakvim telegra-skim porukama i tele-onskim po.ivima nee moi nagovoriti <ere.u da se vrati. 3lasti je nee pustiti u inostranstvo. Njen odla.ak ,io je nevjerovatno de-initivan.

:.

5a.nanje da je potpuno ,espomoan djelovalo je na njega kao udarac ,atinom, ali ga je istovremeno i umirilo. Niko ga nije prisiljavao da se odluuje .a ovo ili ono. Nije morao da gleda u .id kue preko puta i da se pita &eli li ili ne &eli &ivjeti s njom. <ere.a je o svemu odluila sama. 4tiao je u restoran na ruak. Bio je tu&an, ali u toku o,jeda njegovo prvo,itno oajanje kao da se umorilo, kao da je i.gu,ilo snagu i pretvorilo se u puku melankoliju. 2 mislima se vraao u godine to i( je pro&ivio s njom i inilo mu se da nji(ov sluaj nije mogao .avriti ,olje nego to je .avrio. #a je neko itav sluaj i.mislio, ne ,i ga mogao .avriti drukije. <ere.a je jednoga dana ,e. po.iva dola k njemu. 1ednog dana je na isti nain otila. #oputovala je s jednim tekim ko-erom. 5 jednim tekim ko-erom je i otputovala. 'latio je, i.iao i. restorana i nastavio etati ulicama, ispunjen melankolijom koja je postajala sve ljepa i ljepa. 'roveo je s <ere.om sedam godina i odjednom je ustanovio da su te godine ljepe u uspomenama nego dok i( je pro&ivljavao. Gju,av i.meu njega i <ere.e ,ila je lijepa, ali naporna - neprestano je morao neto skrivati, tajiti, maskirati, glumiti, popravljati, morao je odr&avati njeno do,ro raspolo&enje, smirivati je, neprestano doka.ivati svoju Bju ,av, trpjeti njenu lju,omoru, osjeati se krivim .a njene patnje, njene snove, opravdavati se i moliti .a oprotenje. <og napora vie nije ,ilo, a ljepota je ostala. Bli&ilo se su,otnje vee, prvi put je etao sam po Eiri(u i udisao miris slo,ode. @vantura ga je ekala i.a svakog ulinog ugla. Budunost je ponovo postala tajanstvena. 3raao se u &ivot slo,odnog ne&enje, &ivot .a koji je nekad ,io siguran da mu jedini odgovara i da samo u njemu mo&e ,iti onakav kakav .aista jest. 'ro&ivio je sedam godina ve.an u. nju i njene oi su pratile svaki njegov korak. <o je u njemu i.a.ivalo osjeaj kao da su mu .a noge ve.ane &elje.ne kugle. Korak mu je odjednom postao mnogo laki. *otovo je le,dio. Naao se u maginom 'armenidovom polju, u&ivao je u slatkoj lakoi postojanja.

81e li po&elio da se javi 5a,ini u IenevuK #a se javi nekoj od &ena u Eiri(u s kojima se posljednji( mjeseci upo.naoK Ne, .a to nije imao nimalo volje. ;nao je, kad ,i se sastao s ,ilo kojom &enom, uspomena na <ere.u ,i postala nepodnoljivo ,olna.9

%.

<a pose,na omamljenost melankolijom trajala je do nedjelje uvee. 2 ponedjeljak, sve se promijenilo. <ere.a je prodrla u njegove misli - osjeao je kako je ,ilo dok mu je pisala oprotajno pismo, osjeao je kako su joj se ruke tresle, vidio je kako u jednoj ruci nosi teki ko-er a u drugoj dr&i u.icu s Karenjinom, .amiljao je kako otkljuava nji(ov prani stan i osjetio je u vlastitom srcu pusto i samou koje su joj da(nule u lice kad je otvorila vrata. 2 toku ona dva prekrasna melankolina dana njegovo suosjeanje se prosto odmaralo. 5uosjeanje je spavalo kao rudar u nedjelju, poslije est dana tekog rada, da ,i se u ponedjeljak mogao ponovo spustiti u okno. 'regledao je pacijenta i vidio umjesto njega <ere.u. 2 mislima je opominjao samog se,e7 Ne misli na njuC Ne misli na njuC 2pravo .ato to sam ,olestan od suosjeanja, do,ro je to je otputovala i to je vie neu vidjeti, govorio je sam se,i. Moram se oslo,oditi, ne nje ve svog suosjeanja, te ,olesti .a koju ranije nisam .nao i ijim me je virusom .ara.ilaC 2 su,otu i u nedjelju osjeao je slatku lakou postojanja kako mu se pri,li&ava i. du,ine ,udunosti. 2 ponedjeljak ga je pritisnula te&ina kakvu do tada nikad nije osjetio. 5ve one tone elika ruski( tenkova nisu ,ile nita prema toj te&ini. Nita nije te&e od suosjeanja. Ni vlastita ,ol nije tako teka kao ,ol suosjeanja s nekim, .a ne koga, umjesto nekoga, ,ol viestruko umno&ena kro. misaone predstave, ,ol produ&ena u stotinu odjeka. 2po.oravao je samog se,e da pa.i i ne podlegne suosjeanju i suosjeanje ga je sluaSo o,orene glave, kao da se osjea krivim. 5uosjeanje je ,ilo svjesno da .loupotre,ljava svoja prava, ali je ipak ti(o tjeralo svoje, tako da je petog dana poslije <ere.inog odlaska <oma o,avijestio upravnika ,olnice 8onog istog koji mu je poslije ruske inva.ije svakog dana tele-onirao9 da se mora odma( vratiti n 'rag. Bilo ga je stid. ;nao je da e njegov postupak upravniku i.gledati neodgovoran i neoprostiv. 5tra(ovito je &elio da mu se povjeri, da mu pria o <ere.i i pismu koje mu je ostavila na stolu, ali to ipak nije uinio. 5a stanovita vicarskog lijenika <ere.in postupak ,i sigurno ,io ocijenjen kao (isterian i nesimpatian. @ <oma nije (tio dopustiti da o njoj neko pomisli neto loe.

2pravnik je ,io istinski potresen. <oma je slegao ramenima i rekao7 T>s muss sein. >s muss sein.= Bila je to alu.ija. 'osljednja -ra.a posljednjeg Bet(o-venovog kvarteta napisana je na ova dva motiva7 Muss es seinK Mora li to ,itiK9

>s muss seinC >s muss seinC 8<o mora ,itiC9 #a ,i smisao ti( rijei ,io sasvim jasan, i.nad itave posljednje -ra.e Beet(oven je napisao ,,der sc,tver ge--asste >ntsc(luss= - teko donesena odluka. <om alu.ijom na Beet(ovenAS <oma se, u stvari, vratio <ere.i, jer ga je upravo ona ,ila natjerala da kupuje ploe s Bet(ovenovim kvartetima i sonatama. @lu.ija je ,ila umjesnija nego to je slutio, jer je upravitelj ,io veliki lju,itelj mu.ike. Blago se nasmijao i ti(o rekao, imitirajui glasom Beet(ovenovu melodiju7 ,,Muss es seinK= <oma je rekao jo jednom7 ,,Ua, es muss sein.=

/.

;a ra.liku od 'armenida, te&ina je .a Beet(ovena oigledno ,ila neto po.itivno. ,,#er sc(iver ge-asste >ntsc(-luss=, teko donesena odluka, pove.ana je s glasom 5ud,ine ,,>s muss seinl=9. <e&ina, neop(odnost i vrijednost su tri meuso,no pove.ana pojma7 teko je samo ono to je neop(odno, samo ono to je teko ima vrijednost. <o uvjerenje se rodilo i. Beet(ovenove mu.ike pa, iako je mogue 8ak vjerovatno9 da su .a njega odgovorni vie Beet(ovenovi i.davai nego sam kompo.itor, danas ga dijelimo manje-vie svi. 3eliina ovjeka .a nas je u tome to nosi svoju sud,inu kao to @tlas nosi na ramenima ne,eski svod. Beet(ovenov junak je di.a meta-oriki( tereta. <oma se odve.ao prema vicarskoj granici i ja .amiljam kako je sam kosati i smrknuti Beet(oven dirigirao mjesnom vatrogasnom orkestru, koji mu je .a rastanak s emigracijom svirao mar ,,>s muss seinC=. @ .atim je <oma preao eku granicu i naiao na kolone ruski( tenkova. Morao je .austaviti automo,il na raskrsnici i ekati pola sata da tenkovi prou. Na raskru je stajao ru&an tenkista u crnoj uni-ormi i regulisao sao,raaj kao da sve eke ceste pripadaju samo njemu. - >s muss sein - ponavljao je u se,i <oma, ali onda je poeo sumnjati. 1e li to .aista moralo ,itiK #a, ,ilo je nepodnoljivo ostati u Eiri(u i .amiljati kako <ere.a &ivi sama u 'ragu. 5amo, koliko ,i ga dugo to muiloK #o kraja &ivotaK Bli godinu danaK Bli mjesec danaK Bli samo jedan tjedanK Kako ,i to mogao sa.natiK Kako ,i to mogao ispitatiK 5vaki uenik mo&e na asu -i.ike vriti eksperimente da se uvjeri je li neka nauna (ipote.a istinita. @li ovjek, .ato to &ivi samo jedan &ivot, nema mogunosti da provjerava (ipote.e pokusima i .ato nikad ne mo&e sa.nati je li tre,alo ili nije tre,alo da slijedi svoje osjeaje. 5 tim mislima u glavi otvorio je vrata stana. Kare-njin je skakao pokuavajui da mu dosegne lice je.ikom i tako mu olakao trenutak susreta. Ielja da se ,aci u .agrljaj <ere.i 8&elja koju je osjeao jo u trenutku kad je u Eiri(u sjeo u kola9 potpuno se i.gu,ila. inilo mu se da stoji pred njom usred snje&ne ravnice i da se o,oje tresu od (ladnoe.

$.

4d prvog dana okupacije ruski vojni avioni letjeli su svake noi nad 'ragom. <oma se ,io odvikao od te ,uke i nije mogao .aspati. 'revrtao se pored usnule <ere.e i sjetio se neega to mu je rekla jednom davno, usred sasvim ,e.naajnog ra.govora. *ovorili su o njegovom prijatelju ;. i <ere.a je i.javila7 ,,#a nisam srela te,e, sigurno ,i( se .alju,ila u njega.= 3e tada su te rijei i.a.vale u <omau neku udnu melankoliju. 4djednom je, naime, postao svjestan da je puki sluaj to <ere.a voli njega, a ne njegovog prijatelja ;. #a pored njene ostvarene lju,avi s <omaem u carstvu mogunosti postoji jo ,e.,roj neostvareni( lju,avi prema drugim mukarcima. 5vi smatramo ne.amislivim da ,i lju,av naeg &ivota mogla ,iti neto lagano, neto ,e. te&ineA mislimo da je naa lju,av ono to je moralo ,iti, da ,e. nje na &ivot ne ,i ,io na &ivot. ini nam se da sam namrgoeni Be-et(oven sa svojom stranom grivom svira naoj velikoj lju,avi svoje ,,>s muss seinC= <oma se sjetio <ere.ine primjed,e o prijatelju ;. i .akljuio da i. prie o njegovoj &ivotnoj lju,avi ne od.vanja nikakvo ,,>s muss seinC= ve prije ,,>s konnte auc( an-ders seinC= - moglo je ,iti i drukije. 'rije sedam godina u ,olnici <ere.inog grada sluajno su otkrili teko o,oljenje mo.ga i .,og toga po.vali <omaevog primarijusa na (itnu kon.ultaciju. @li primari-jusa je sluajno u(vatio iijas, nije mogao ni da se pokrene, pa je poslao u provincijsku ,olnicu .amjenika - <omaa. 2 gradu je ,ilo pet (otela, ali <oma je sluajno odsjeo u onome u kome je radila <ere.a. 5luajno mu je prije odlaska vlaka ostalo malo slo,odnog vremena, pa je otiao u restoran. <ere.a je sluajno ,ila u slu&,i i sluajno ju je .apalo da poslu&i i <omaa. Bilo je potre,no est sluajni( dogaaja da dovuku <omaa do <ere.e, kao da on sam nije imao volje .a to.

3ratio se u eku radi nje. B takva sud,onosna odluka oslanjala se na lju,av tako sluajnu da je uope ne ,i ,ilo da njegov e- nije prije sedam godina do,io iijas. B ta &ena, to utjelovljenje apsolutne sluajnosti, le&i sad pored njega i du,oko die u snu. Bila je kasna no. 4sjeao je sve jae ,olove u &elucu, to mu se esto dogaalo u trenucima tjesko,e. Njeno disanje se jednom ili dva puta pretvorilo u ti(o (rkanje. <oma vie nije .nao .a suosjeanje. 4sjeao je samo pritisak u &elucu i oajniko kajanje .,og odluke da se vrati.

#?2*B #B4 #2J@ B <B1>G4 .

Bilo ,i glupo kad ,i autor pokuao uvjeravati itaoca da su njegovi junaci stvarno &ivjeli. Nji( nije rodilo majino tijelo, roeni su i. jedne ili dviju sugestivni( reenica, ili i. jedne osnovne situacije. <omaa je rodila reenica einmal ist keinmal. <ere.u je rodilo kranje crijeva. Kad je prvi put dola u <omaev stan, poela su joj krati crijeva. Nije nikakvo udo, nije ni ruala ni veerala, samo je prije podneva pojela na peronu sendvi, prije nego to e sjesti u vlak. Bila je potpuno koncentrirana na svoje (ra,ro putovanje i .a,oravila je na jelo, a onaj ko ne misli na svoje tijelo postaje njegova &rtva. Bilo je strano stajati pred <omaom i sluati kako joj se utro,a ,uni. #olo joj je da .aplae. 5reom, <oma ju je nakon deset sekundi .agrlio pa je mogla .a,oraviti na glasove i. tr,u(a.

".

<ere.u je, prema tome, rodila situacija koja ,rutalno otkriva nepomirljivu dvojnost tijela i due, to osnovno ljudsko iskustvo. Nekad davno ovjek je, udei se, oslukivao kako mu i. grudi odjekuje .vuk pravilni( udara i nije imao pojma o emu se radi. Nije mogao poistovjetiti samog se,e s neim tako stranim i nepo.natim kao to je tijelo. <ijelo je ,ilo kave., a u tom kave.u ,ilo je neto to je gledalo, slualo, ,ojalo se, ra.miljalo i udilo se. <o neto, taj ostatak nakon to je odu.eto tijelo, to je ,ila dua. #anas, naravno, tijelo vie nije neto nepo.nato. ;namo da je ono to udara u grudima srce, a da je nos .avretak cijevi koja slu&i .a dovoenje kisika u plua. Gice nije nita drugo, ve neka vrsta komandne ploe na koju su prikljueni svi tjelesni me(ani.mi7 is(rana, vid, slu(, disanje, miljenje. 4tkad je nauio ta je ta u njegovom tijelu, tijelo manje u.nemirava ovjeka. ;namo ve i to da je dua prosto aktivnost sive mase velikog mo.ga. #vojnost tijela i due .aodjenula se naunim terminima i mo&emo joj se veselo smijati kao starinskoj predrasudi. #ovoljno je, meutim, da se ovjek ludo .alju,i i da u. to mora sluati kranje svoji( crijeva. 1edinstvo due i tijela, ta lirska ilu.ija vremena nauke, istog trenutka e se rasplinuti.

6.

Nastojala je da kro. svoje tijelo vidi se,e. ;ato je tako esto stajala pred ogledalom. Kako se ,ojala da je majka ne u(vati dok se gleda, to njeno .urenje u ogledalo imalo je karakter tajnog poroka. 'red ogledalo je nije vukla tatina, ve uenje to vidi svoje ja. ;a,oravila je da gleda u komandnu plou tjelesni( me(ani.ama. inilo joj se da vidi svoju duu koja i.,ija kro. crte lica. ;a,oravila je da je nos samo .avretak cijevi .a dovoenje .raka u plua. 4na je u njemu vidjela vjeran odra. svog karaktera. #ugo je posmatrala se,e i na trenutke joj je smetalo to na svom licu primjeuje majine crte. ;ato je sve upornije gledala u se,e i nastojala snagom volje odstraniti, i.,risati majin lik kako ,i na njenom licu ostalo samo ono to je istinski njeno. Kad ,i joj to uspjelo, ,ili su to opojni trenuci dua je i.la.ila na povrinu kao kadVvojska nagrne i. potpalu,lja, ispuni itavu palu,u, podi&e ruke prema ne,u i pjeva.

:.

Ne samo da je ,ila -i.iki slina majci ve mi se ponekad ini da je njen &ivot ,io tek produ&etak majina &ivota, kao to je kretanje kugle na kuglani samo produ&etak pokreta ruke igraa. *dje je i kada .apoelo to kretanje, koje se kasnije pretvorilo u <ere.in &ivotK Mo&da u trenutku kad je <ere.in djed, praki trgovac, poeo glasno slaviti ljepotu svoje keri, <ere.ine majke. Bmala je tada samo tri ili etiri godine, a on joj je govorio kako i.gleda kao ?a-aelova slika madone. etverogodinja <ere.ina majka je to do,ro .apamtila pa je kasnije, dok je sjedila u gimna.ijskoj klupi, umjesto da slua nastavnike, ra.miljala kojim umjetnikim djelima je slina. Kad je dolo vrijeme .a udaju, imala je devet udvaraa. 5vi su kleali u krugu oko nje. 5jedila je u sredini kao prince.a, ne .najui koga da i.a,ere7 jedan je ,io lijep, drugi du(ovit, trei ,ogat, etvrti sportski tip, peti je ,io i. naj,olje porodice, esti joj je recitirao sti(ove, sedmi je proputovao itav svijet, osmi je svirao na violini, a deveti je ,io od svi( najmu&evniji. @li svi su na isti nain kleali i svi su imali iste &uljeve na koljenima. Jto je na kraju i.a,rala onog devetog, nije ,ilo ni toliko .,og toga to je ,io najmu&evniji, ve .ato to namjerno nije pa.io kad mu je ona, dok su vodili lju,av, apnula u u(o T'a.i, molim te do,ro pa.iC= <ako je ,ila prisiljena da se na ,r.inu uda .a njega, kad joj ve nije uspjelo da na vrijeme pronae lijenika koji e joj napraviti a,ortus. <ako se rodila <ere.a. B. svi( o,lasti domovine doputovala je ,e.,rojna rod,ina, naginjala se i.nad kolica i gukala. <ere.ina majka nije gukala. Jutjela je. Mislila je na preostali( osam udvaraa i svaki joj je i.gledao ,olji od devetog. Bsto kao njena ki, i <ere.ina majka je voljela da se posmatra u ogledalu. 1ednog dana je otkrila mnogo sitni( ,ora oko oiju i rekla sama se,i kako je njen ,rak ,esmislen. 5rela je jednog nemu&evnog mukarca koji je i.a se,e imao ve nekoliko pronevjera i dva rasturena ,raka. Mr.ila je lju,avnike sa &uljevima na koljenima. 4ajniki je &eljela da sama klekne. 'ala je na koljena pred pronevjertte-ljem i napustila supruga i <ere.u.

Najmu&evniji mukarac pretvorio se u najtu&nijeg mukarca. Bio je tako tu&an da mu je ,ilo sve svejedno. 5vuda je glasno govorio ta misli pa ga je komunistika policija, okirana njegovim neumjesnim i.javama, u(apsila, osudila i ,acila u tamnicu. <ere.u su istjerali i. .apeaenog stana i poslali majci. Najtu&niji mukarac je nakon kratkog vremena umro u .atvoru, a majka je s pronevjeriteljem i <ere.om odselila u gradi pod planinama. <ere.in ou( je radio u nekom uredu, a majka kao prodavaica u trgovini. ?odila je jo troje djece, a onda se ponovo pogledala u ogledalo i ustanovila da je stara i ru&na.

%.

Kad je .akljuila da je i.gu,ila sve, poela je da tra&i krivca. Krivi su ,ili svi - kriv je ,io njen prvi suprug, mu&evan i nevoljen, koji je nije posluao kad mu je apu-tala u u(o da pripa.i. Kriv je ,io i drugi suprug, nemu&evan i voljen, koji ju je odvukao i. 'raga u provincijski gradi i tamo ,e. prestanka, jurio .a &enama tako da je stalno patila od lju,omore. @li ni jednom ni drugom nije mogla nita. 1edino ,ie koje joj je pripadalo i nije moglo po,jei, talac koji je mogao platiti .a sve ostale, ,ila je <ere.a. 2ostalom, mo&da je .aista upravo ona ,ila kriva .a majinu sud,inu. 4na, to jest apsurdno sjedinjavanje spermato.oida najmu&evnijeg ovjeka sa jajacem najljepe &ene. 2 toj -atalnoj sekundi koja se .ove <ere.a dat je .nak .a poetak trke na dugoj sta.i upropatenog majinog &ivota. Majka je neprestano o,janjavala <ere.i da ,iti majkom .nai &rtvovati sve. Njene rijei su .vuale uvjerljivo, jer je i.a nji( stajao &ivot &ene koja je .,og svog djeteta i.gu,ila sve. <ere.a je sluala i vjerovala da je materinstvo najvea vrijednost u &ivotu, ali istovremeno i velika &rtva. @ ako je materinstvo utjelovljenje Irtve, onda je usud keri Krivica koju je nemogue okajati.

/.

<ere.a, naravno, nije .nala kako je to ,ilo one noi kad je majka aptala njenom ocu u u(o neka do,ro pa.i. Krivica koju je osjeala ,ila je nejasna kao praroditeljski grije(. inila je sve to je mogla da se oslo,odi te krivice. Majka ju je ispisala i. gimna.ije pa je od petnaeste godine radila kao kono,arica i sve to ,i .aradila davala majci. Bila je spremna uiniti sve samo da .ado,ije njenu lju,av. 3odila je domainstvo, ,rinula se .a polu,rau, itave nedjelje je istila i prala. Bila je to teta, jer je u gimna.iji ,ila najnadarenija djevojka u ra.redu. <e&ila je neemu viem, ali u tom malom gradu nita vie nije .a nju postojalo. <ere.a je prala ru,lje, a pored korita je le&ala otvorena knjiga. 4kretala je listove, a na knjigu su padale kapi vode. 2 kui se nije .nalo .a stid. Majka je (odala po stanu samo u ru,lju, ponekad ,e. grudnjaka, a ponekad, u ljetnim danima, potpuno naga. 4u( nije (odao nag, ali je imao o,iaj da ude u kupaonicu uvijek kad je <ere.a ,ila u kadi. 1ednom se .,og toga .akljuala, a majka je digla dreku7 T;a koga ti se,e smatraK Jta misli ko si tiK Misli da e ti odgristi tvoju ljepotuK= 8<a situacija .orno poka.uje da je mr&nja prema keri ,ila u majci jaa od lju,omore. Krivica kerke ,ila je ,eskrajna i o,u(vatala je i nevjerstva drugog supruga. @ko ki &eli da se emancipira, ako in.istira na nekim svojim pravima - da se, na primjer- .akljuava u kupaonicu - .a majku je to manje pri(vatljivo nego eventualno mu&evo seksualno .animanje .a <ere.u.9 1ednom prilikom, .imi, majka je etkala po stanu gola pri upaljenom svjetlu. <ere.a je po&urila da navue .avjese da majku ne gledaju i. kue preko puta. B.a se,e je ula njen smije(. #an kasnije dole su k majci prijateljice - jedna susjeda, kolegica i. trgovine, mjesna uiteljica i jo dvije-tri &ene koje su imale o,iaj da se redovno sastaju. <ere.a je na trenutak ula u so,u .ajedno sa esnaestogodinjim sinom jedne od nji(, a majka je to smjesta iskoristila da ispria kako je sino njena ki titila njen stid. 5mijala se, a smijale su se i ostale &ene. T<ere.a se ne &eli pomiriti s tim da ljudsko tijelo pia i prdi=, rekla je majka. <ere.a je pocrvenjela, ali majka je nastavila7 T;ar u tome ima neto loeK= B odma( je sama odgovorila na postavljeno pitanje - glasno je pustila vijetar. 5ve &ene su se smijale.

$.

Majka glasno podriguje, pria ,e. uvijanja o svom seksualnom &ivotu, poka.uje vjetaku vilicu. Nauila je da je spretno otkai je.ikom u ustima tako da joj, kad se nasmije, gornja eljust padne na donje .u,e, a lice i.nenada do,ije .astraujui i.ra.. Njeno ponaanje nije nita drugo nego jedan jedini siloviti gest kojim od,acuje svoju ljepotu i mladost. 2 vrijeme kad je devet udvaraa klealo u krugu oko nje, ,udno je uvala svoju golotinju. Kao da je mjerom stida (tjela i.ra.iti vrijednost koju ima njeno tijelo. @ko se danas vie ne stidi, ini to radikalno, kao da tom ,estidnou &eli sveano povui crtu preko &ivota i viknuti da mladost i ljepota, koje je nekad toliko cijenila, nemaju u stvari nikakve vrijednosti. ini mi se da je <ere.a produ&enje onog gesta kojim je majka od,acila daleko od se,e svoj &ivot ljepotice. 8@ ako <ere.a ima i sama nervo.ne pokrete, nedovoljno elastine gestove, tome se ne tre,a uditi onaj veliki majin gest, divlji i samounitavajui, ostao je u <ere.i, postao je <ere.aC9

+.

Majka tra&i pravdu .a se,e i .a(tijeva da krivac ,ude ka&njen. ;ato in.istira na tome da ki ostane s njom u svijetu ,estidnosti, u kome mladost i ljepota nita ne .nae, gdje je itavo ovjeanstvo samo jedan ogromni koncentracioni logor tijela koja su sva slina jedno drugom i u kojima su due nevidljive. 5ad mo&emo ,olje s(vatiti smisao tajnog <ere.ina poroka, njeni( esti( i dugi( pogleda u ogledalo. Bila je to ,or,a s majkom. Bila je to e&nja da ne ,ude tijelo kao to su ostala tijela, ve da na povrini vlastitog lica vidi Tarmiju due koja je nagrnula i. potpalu,lja=. <o nije ,ilo nimalo lako, jer je dua, tu&na, ,oja&ljiva, uplaena, ,ila negdje du,oko u <ere.i i stidjela se i.ii na vidjelo. <ako je ,ilo upravo onog dana kad je prvi put srela <omaa. 'rovlaila se i.meu pijanaca u restoranu, tijelo joj je ,ilo savijeno pod te&inom krigli piva na poslu&avni-ku, a dua joj je ,ila negdje u &elucu ili pankreasu. B uprvo u tom trenutku joj se <oma o,ratio. <o o,raanje ,ilo je veoma .naajno, jer je dola.ilo od nekoga ko nije po.navao ni njenu majku ni pijance koji su joj svakog dana upuivali stereotipne, vulgarne primjed,e. 5tatus tuinca ga je u.di.ao i.nad ostali(. 2.di.alo ga je jo neto - na stolu je dr&ao otvorenu knjigu. 2 toj njenoj krmi jo niko nije sjedio s otvorenom knjigom na stolu. Knjiga je .a <ere.u ,ila .nak prepo.navanja pripadnika tajnog ,ratstva. *ru,om svijetu koji ju je okru&ivao mogla se oduprijeti samo jednim oru&jem - knjigama koje je posuivala u mjesnoj knji&nici, naroito romanima. 'roitala i( je ,e.,roj, od )ieldinga do <(omasa Manna. 'ru&ali su joj mogunost imaginarnog ,ijega od &ivota u kome nije nala.ila nikakvo .adovoljstvo, ali ,ili su joj va&ni i kao predmeti - voljela je etati ulicama s romanom ispod ruke. Bili su joj isto to i elegantni tap .a dendija i. prolog stoljea. inili su je ra.liitom od drugi(. 82spored,a knjige s elegantnim tapom dendija nije sasvim tana. Jtap je inio dendija ne samo ra.liitim od drugi(, nego i modernim i pomodnim. Knjiga je inili <ere.u ra.liitom od drugi(, ali ju je inila staromodnom. Bila je, naravno, jo previe mlada da ,i mogla sama uvidjeti koliko je staromodna. Mladii koji su prola.ili pored nje s ,unim tran.istorima u rukama i.gledali su joj glupi. B.maklo joj je, meutim, da su moderni.9

4naj koji joj se o,ratio ,io je tuinac, ali i lan tajnog ,ratstva. 4,ratio joj se utivo i <ere.a je osjetila kako se njena dua pro,ija na povrinu kro. sve arterije, vene i pore, da mu se poka&e.

!.

Kad se <oma vratio i. Eiri(a u 'rag, misao da je njegov susret s <ere.om posljedica est malo vjerojatni( sluajnosti i.a.ivala je u njemu osjeaj nelagodnosti. 5amo, nije li dogaaj utoliko .naajniji i dragocjeniji to je vie sluajnosti potre,no da do njega doeK 5amo sluaj nam mo&e i.gledati kao poruka. 4no to se dogaa silom prilika, ono to oekujemo, ono to se ponavlja svakog dana, to je nijemo. 5amo sluajnost nam govori. Nastojimo da itamo i. nje kao vraare i. ara koje ostavlja kaveni talog na dnu alice. <oma je <ere.i u njenom restoranu i.gledao kao apsolutna sluajnost. 5jedio je .a stolom i.nad otvorene knjige. 'odigao je pogled prema <ere.i i nasmijao se. - 1edan konjak - rekao je. 2 tom trenutku i. radija je od.vanjala gla.,a. <ere.a je otila i.a anka po konjak i okrenula dugme da od.vanja jo glasnije. 'repo.nala je Beet(ovena. 'o.navala ga je od vremena kad je u nji(ov grad doputovao kvartet i. 'raga. <ere.a 8koja je, kako .namo, e.nula .a neim Tviim=9 je otila na koncert. #vorana je ,ila pra.na. 4sim nje ,ili su tu jo samo mjesni apotekar i njegova &ena. Na podiju je, prema tome, sjedio kvartet mu.iara, a u sali tercet slualaca, ali mu.iari su ,ili tako do,ri da nisu otka.ali koncert, ve su cijelo vee svirali posljednja tri Beet(ove-nova kvarteta samo .a nji(. @potekar je poslije koncerta po.vao mu.iare na veeru i .amolio nepo.natu djevojku da i ona poe s njima. 4d tog vremena Beet(oven se pretvorio u sliku svijeta na drugoj strani, svijeta .a kojim je e.nula. #ok je nosila i. anka konjak .a <omaa, nastojala je da proita tu sluajnost kako je to mogue da upravo sada, dok nosi konjak nepo.natom mukarcu koji joj se svia, uje Beet(ovenaK 2 nu&nosti nema arolija, a sluajnost i( je puna. @ko lju,av tre,a da ,ude ne.a,oravna, oko nje se od prvog trenutka moraju okupljati sluajnosti kao ptice oko svetog )ranje @sikog.

0.

'o.vao ju je da plati. ;atvorio je knjigu 8.nak prepo.navanja tajnog ,ratstva9, a ona je po&eljela da ga upita ta to ita. - Mo&ete li mi napisati raun na ,roj so,eK - upitao je. - Naravno - rekla je. - Koji ,rojK 'oka.ao joj je klju .a koji je ,ila privrena drvena ploica sa crvenom esticom. - Ba neo,ino - rekla je. - Broj est. - Jta je u tome neo,inoK - upitao je. 5jetila se da je u 'ragu, prije nego to su se roditelji ra.veli, stanovala u kui ,roj est. ?ekla je, meutim, neto drugo 8a na nama je da registriramo taj lukavi pote.97 - 3i imate so,u ,roj est, a meni u est sati .avrava smjena. - @ moj vlak ide u sedam - rekao je nepo.nati mukarac. Nije .nala ta da ka&e, dala mu je raun da ga potpie i odnijela ga na recepciju. Kad je .avrila s poslom, stranac vie nije sjedio .a stolom. 1e li s(vatio njenu diskretnu porukuK B.ila je i. restorana u.,uena. 'reko puta (otela nala.io se malen, rijedak park, ou-pani park prljavog malog grada, koji je njoj uvijek predstavljao otok ljepote - ,io je tu travnjak, etiri topole, klupe, tu&na vr,a i grmovi -orsitija. 5jedio je na &utoj klupi s koje je mogao vidjeti ula. u restoran. 2pravo na toj klupi sjedila je juer s knjigom u ruciC 2 tom trenutku je s(vatila 8ptice sluajnosti su joj slijetale na ramena9 da joj je taj nepo.nati mukarac suen. 4,ratio joj se, po.vao je da sjedne kraj njega. 8@rmija njene due je nagrnula na palu,u tijela.9 ;atim ga je otpratila na stanicu, a on joj je na rastanku dao svoju posjetnicu i tele-onski ,roj. - @ko sluajno nekad doete u 'rag .

<a posjetnica koju joj je dao u posljednjem trenutku, a jo vie podstrek sluajnosti 8knjiga, Beet(oven, ,roj est, &uta klupa u parku9, dali su joj (ra,rosti da ode od kue i promijeni svoju sud,inu. Mo&da su upravo te sluajnosti 8uostalom, sasvim skromne, sive, potpuno u skladu s tim ,e.naajnim gradom9 pokrenule njenu lju,av i postale i.vor energije koju nee iscrpiti do kraja &ivota. Na svakodncni &ivot je neprestano ,om,ardiran sluajnostima, tanije reeno sluajnim susretima ljudi i dogaaja koje na.ivamo koincidencijama. Koincidencija .nai da se dva neoekivana dogaaja odigravaju istovremeno, da se susreu - <oma se pojavi u restoranu i istovremeno .a.vui Beet(ovenova gla.,a. 4gromnu veinu takvi( koincidencija ovjek uope ne primjeuje. #a je u restoranu .a stolom sjedio umjesto <omaa mjesni mesar, <ere.a ne ,i uope primijetila da i. radija od.vanja Beet(oven 8iako je susret Beet(ovena i mesara takoer .animljiva koincidencija9. Gju,av to se javlja i.otrila je u njoj smisao .a lijepo, i ona tu gla.,u vie nikad nee .a,oraviti. Bie du,oko dirnuta svaki put kad je uje. 5ve to se u tim trenucima ,ude deavalo oko nje ,ie o.areno tom gla.,om i postae lijepo. Na poetku romana koji je nosila ispod ruke kad je dola kod <omaa @na se sree s 3ronskim pod udnim okolnostima. Nala.e se na peronu sa koga se neko upravo ,io ,acio pod vlak. Na kraju romana ,aca se pod vlak @na. <a simetrina kompo.icija, kod koje se pojavljuje isti motiv na poetku i na kraju, mo&e i.gledati tipino Tromaneskna=. #a, sla&em se, ali samo pod uslovom da rije ..romaneskna= ne s(vatite kao Ti.miljen=, Tvjetaki=, Tra.liit od &ivota=. 1er upravo tako su komponirani ljudski &ivoti. Komponirani su kao mu.ika sklad,a. ovjek, voden svojim smislom .a lijepo, pretvara sluajni dogaaj 8Beet(ovenovu gla.,u, smrt na &elje.nikoj stanici9 u motiv koji e .auvijek ostati u sklad,i njegovog &ivota. 3raae mu se, ponavljae ga, mijenjae ga i ra.vijati kao kompo.itor temu svoje sonate. @na je mogla odu.eti se,i &ivot i na drugi nain, ali motiv &elje.nike stanice i smrti, taj ne.a,oravni motiv pove.an s raanjem lju,avi, privlaio ju je, u trenucima oajanja,

svojom mranom ljepotom. ovjek i ne .najui komponira svoj &ivot prema .akonima ljepote i u asovima najdu,ljeg ,e.naa. ?omanu se, prema tome, ne mo&e .amjeriti da je -asciniran tajanstvenim susretima sluajnosti 8kao to je susret 3ronskog, @ne, perona i smrti, ili susret Beet(ovena, <omaa, <ere.e i konjaka9, ali se .ato mo&e s pravom pred,acivati ovjeku da je u svom svakodnevnom &ivotu slijep .a takve sluajnosti pa mu &ivot .,og toga gu,i dimen.iju ljepote.

".

'ro,uena slijetanjem ptice sluajnosti na ramena, u.ela je nedjelju dana odmora i, ne govorei nita majci, sjela u vlak. esto je odla.ila u toalet da se pogleda u ogledalo i .amoli duu da u presudnom danu njenog &ivota ni na trenutak ne napusti palu,u tijela. B dok se tako posmatrala, odjednom se uplaila - osjetila je peckanje u grlu. ;ar da se u presudnom danu svog &ivota ra.,oliK @li povratka vie nije ,ilo. 1avila mu se preko tele-ona sa stanice a kad je otvorio vrata, poela su joj stra(ovito .avijati crijeva. 'ostidjela se. Bilo je to kao da u tr,u(u nosi svoju majku koja se sad cereka ne ,i li joj pokvarila susret s <omaem. 2 prvom trenutku je imala osjeaj da e je .,og ti( neukusni( .vukova otjerati, ali on ju je, umjesto toga, .agrlio. Bila mu je .a(valna to se ne o,a.ire na to njeno kranje i strastveno ga je lju,ila, .amagljeni( oiju. Nije prola ni minuta i ve su vodili lju,av. Eiala je. 3e je imala gro.nicu. #o,ila je gripu. Kraj cijevi .a voenje kisika u plua ,io je .aepljen i crven. 4nda je dola drugi put s tekim ko-erom u koji je potrpala sve svoje stvari, rijeena da se vie nikad ne vrati u mali grad. 'o.vao ju je se,i tek drugog dana uvee. 'renoila je u je-tinom (otelu, ujutro odnijela ko-er u gardero,u na &elje.nikoj stanici a .atim je do veeri lutala po 'ragu s @nom Karenjinom ispod ruke. 2vee je po.vonila, otvorio je vrata a ona nije isputala knjigu i. ruke kao da je ona ula.nica u <omaev svijet. 'ostala je svjesna da ima samo tu jednu ,ijednu ula.nicu i dola.ilo joj je da .aplae. #a ne ,i .aplakala, ,ila je govorljiva, govorila je glasno i smijala se. B opet ju je vrlo ,r.o nakon dolaska stegnuo u .agrljaj pa su vodili lju,av. 5tupila je u maglu u kojoj se nita nije moglo vidjeti, u kojoj su se mogli uti samo njeni krici.

6.

<o nije ,ilo u.disanje i jecanje, ,ili su to .aista krici. 3ikala je tako da je <oma morao odmaknuti glavu od njenog lica. Bmao je osjeaj da e mu njen glas pro,iti ,u,nji. <i krici nisu ,ili i.ra. ulnosti. ulnost je maksimalna mo,ili.acija ula - ovjek napeto posmatra onog drugog i oslukuje svaki .vuk. @ njeni krici su, suprotno tome, imali .a cilj pomraenje ula da nita ne vide i ne uju. <o je vikao sam naivni ideali.am njene lju,avi koja je (tjela da ,ude negacija svi( suprotnosti, negacija dvojnosti tijela i due pa mo&da i negacija vremena. 1e li imala .atvorene oiK Nije, ali nikamo nije gledala, .urila je u pra.ninu tavanice. B povremeno je naglo okretala glavu na jednu pa na drugu stranu. Kad su krici uti(nuli, .aspala je pored njega i cijele noi ga dr&ala .a ruku. 1o kad je imala osam godina, navikla se da prije nego to e .aspati ste&e jednu ruku drugom .amiljajui da dr&i ovjeka koga voli, ovjeka svog &ivota. ;ato nije teko s(vatiti .ato je s takvom upornou ste.ala u snu <omaevu ruku - vje&,ala je, pripremala se .a to od djetinjstva.

:.

#jevojka koja, umjesto da ide T.a neim viim=, mora nositi pijancima pivo, a u nedjelju prati prljavo ru,lje svoje polu,rae, stvara u se,i veliku re.ervu vitalnosti, re.ervu o kakvoj ne mogu ni sanjati ljudi koji studiraju na univer.itetu i .ijevaju nad knjigama. <ere.a je proitala vie nego oni, sa.nala je o &ivotu vie nego oni, ali nikad toga nee ,iti svjesna. 4no po emu se ovjek koji je studirao ra.likuje od samouka nije koliina .nanja nego to to kod prvog imamo umjesto vitalnosti samouvjerenost. >lan s kojim se <ere.a ,acila u 'ragu u &ivot ,io je istovremeno silovit i la,ilan. Kao da je oekivala da e joj jednog dana neko rei7 T<i ne spada ovamoC 3rati se tamo otkud si dolaC= 5va njena volja .a &ivot visila je o jednoj vlasi - o <omaevom glasu, koji je nekad i.vukao na povrinu njenu duu skrivenu negdje u utro,i. <ere.a je do,ila mjesto u -otogra-skoj la,oratoriji, ali to joj nije ,ilo dovoljno. Dtjela je sama da -otogra-ira. <omaeva prijateljica 5a,ina joj je posudila tri-etiri monogra-ije slavni( majstora kamere, sastala se s njom u kavani i nad otvorenim knjigama joj o,jasnila ta je .animljivo na pojedinim -otogra-ijama. <ere.a ju je utke sluala, s koncentracijom koju je malo koji pro-esor vidio kod svoji( aka. ;a(valjujui 5a,ini s(vatila je srodnost -otogra-ije i slikarstva i prisiljavala je <omaa da ide na sve i.lo&,e koje su prireivane u 'ragu. Br.o joj je uspjelo da o,javi neke svoje -otogra-ije u ilustriranom asopisu i jednog dana je prela i. la,oratorije meu pro-esionalne -otogra-e lista. Bste veeri otili su s prijateljima u ,ar da proslave to njeno unapreenje i pleu. <oma je ,io loe raspolo&en i, kad je navalila da joj ka&e ta se dogodilo, pri.nao joj je, nakon to su se vratili kui, da je ,io lju,omoran kad je vidio kako plee s njegovim kolegom. - Bio si .aista lju,omoranK - pitala ga je ,ar deset puta, kao da joj je javio da je do,ila No,elovu nagradu pa ne mo&e da povjeruje. Konano ga je u(vatila oko pasa i .aplesala s njim po so,i. <o nije ,io drutveni ples kakav je prije jednog sata i.vodila u ,aru. <o je ,ila neka seoska poskoica, ludo skakutanje pri kome je di.ala noge visoko u .rak, nespretno skakala i vukla ga po so,i tamo - amo.

Na nesreu, u,r.o nakon toga poela je i sama patiti od lju,omore, ali ta njena lju,omora nije ,ila .a <omaa No,elova nagrada, nego teret koga e se rijeiti tek kratko vrijeme prije smrti.

%.

Marirala je oko ,a.ena gola sa jo mnogo drugi( goli( &ena, <oma je sjedio u koari o,jeenoj ispod svoda plivalita, vikao na nji(, tjerao i( da pjevaju i prave u-njeve. 4ne koje nisu do,ro i.vodile vje&,u, u,ijao je. Dtio ,i( jo jednom da se vratim na ovaj san. Njegov u&as nije poeo u trenutku kad je <oma ispalio prvi (itac. 5an je ,io straan od samog poetka. Bilo je strano to mora gola marirati paradnim korakom s drugim golim &enama. <o je .a <ere.u ,io pojam u&asa. #ok je ,ila kod majke, nije se smjela .akljuavati u kupaonici. Majka je time (tjela da joj ka&e kako je njeno tijelo isto kao sva druga tijela, kako nema prava na stid, kako nema nikakvog ra.loga da krije neto to postoji u milijardama primjeraka. 2 majinom svijetu sva su tijela ,ila ista i marirala su u koloni, jedno .a drugim. *olotinja je .a <ere.u od djetinjstva ,ila .nak o,ave.ne uni-ormnosti koncentracionog logora, .nak poni&enja. 4dma( na samom poetku tog sna postojao je jo jedan u&as - sve &ene ,ile su prisiljene da pjevajuC Ne samo to su im tijela ,ila ista, podjednako ,e.vrijedna, ne samo da su ,ila o,ini .vuni me(ani.mi ,e. due, ve su se &ene morale i radovati tomeC Bila je to radosna solidarnost stvorenja ,e. dueC Iene su ,ile sretne to su od,acile teret due, taj smijeni ponos, ilu.iju o jedinstvenosti, i to su sve iste. <ere.a je pjevala s njima, a( se nije radovala. 'jevala je od stra(a da e je &ene u,iti ako ne ,ude pjevala s njima. @li ta je tre,alo da .nai to da je <oma pucao u nji(, to su jedna .a drugom padale mrtve u ,a.enK Iene koje se raduju to su iste, to se meuso,no ne ra.likuju, slave, u stvari, svoju ,uduu smrt, koja e nji(ovu istovjetnost uiniti apsolutnom. Ditac je, prema tome, ,io tek sretna kulminacija nji(ovog mrtvakog mara. ;ato su se poslije svakog ispaljenog metka radosno smija-le i pjevale jo glasnije dok je les tonuo u du,inu. @li .ato je upravo <oma pucao i .ato je (tio u,iti i <ere.uK ;ato to je upravo on poslao <ere.u meu nji(. <o je ono to san &eli da ka&e <omau kad mu ve <ere.a ne .na rei sama. #ola je k njemu da ,i po,jegla i. majinog svijeta u kome su sva tijela

,ila jednaka. #ola je k njemu da ,i njeno tijelo postalo jedinstveno i ne.amjenjivo. @ on je sad ponovo nacrtao .nak jednakosti i.meu nje i drugi( - sve i( lju,i na isti nain, miluje i( na isti nain, ne pravi nikakvu, nikakvu, nikakvu ra.liku i.meu <ere.inog tijela i drugi( tijela. <ako ju je ponovo poslao u svijet i. koga je (tjela po,jei. 'oslao ju je da marira gola s drugim golim &enama.

/.

5anjala je nai.mjenino tri serije snova - prva serija, u kojoj su divljale make, govorila je o njenim patnjama .a &ivota. #ruga serija je u ,e.,roj varijacija prika.ivala pri.or njenog pogu,ljenja. <rea je govorila o njenom &ivotu poslije smrti, kad se njeno poni&enje pretvorilo u stanje koje nikad nee imati kraja. 2 tim snovima nije se imalo ta dei-rirati. 4ptu&,a protiv <omaa ,ila je tako jasna da je mogao samo utjeti i o,orene glave milovati <ere.u po ruci. 'ored toga to su mnogo govorili, ti su snovi ,ili i lijepi. <o je okolnost koja je i.makla )reudu kad je postavljao svoju teoriju snova. 5an nije samo poruka 8eventualno i-rovana poruka9, ve i estetska aktivnost, igra mate koja predstavlja vrijednost sama po se,i. 5an je doka. da -anta.ija, sanjarenje o onome to se nije dogodilo, spada u najosnovnije potre,e ovjeka. <u je korijen i.dajnike opasnosti od sna. Kad san ne ,i ,io lijep, ne ,i ,ilo teko ,r.o .a,oraviti na njega. @ ona se neprestano vraala svojim snovima, ponavljala i( u se,i, pretvarala i( u legende. <oma je &ivio (ipnoti.iran arolijom jedva podnoljive ljepote <ere.ini( snova. - <ere.a, <ere.ice, kamo se to gu,iK <a ti svakog dana sanja o smrti, kao da .aista &eli otii... govorio je dok su sjedili jedno nasuprot drugom .a stoliem u vinskoj kono,i. Bio je dan, ra.um i volja opet su vladali. Kap crvenog vina polako je tekla ni. staklo ae i <ere.a je rekla7 - 1a tu nita ne mogu, <omae. <a ja sve ra.umijem. ;nam da me voli. ;nam da ta tvoja nevjerstva nisu nikakva tragedija... *ledala je u njega s lju,avlju, ali se ,ojala noi koja dola.i, plaila se svoji( snova. Njen &ivot je ,io prepolovljen, i te dvije polovine ,orile su se meuso,no danju i nou

$.

4naj tko neprestano te&i Tnekamo vie= mora raum- ti s tim da e jednog dana osjetiti vrtoglavicu. @ ta je to vrtoglavicaK 5tra( od padaK B .ato do,ijamo vrtoglavicu i na vidikovcu, i.a sigurne ogradeK 3rtoglavica nije stra( od pada, ve neto sasvim drugo. 3rtoglavica .nai da nas du,ina ispod nas privlai, mami, da i.a.iva u nama e&nju .a padom kojoj se i.,e.umljeni suprotstavljamo. 'ovorka nagi( &ena oko ,a.ena, leevi u pogre,nim kolima koji se raduju to je <ere.a mrtva kao i oni, to je ,ilo ono Tdolje koga se u&asavala, odakle je jednom ve po,jegla, ali koje ju je i dalje na neki tajanstven nain privlailo. <o je ,ila njena vrtoglavica - do.ivanje slatke 8gotovo vesele9 re.ignacije prema sud,ini i dui. #o.ivala ju je solidarnost stvorenja ,e. due i u trenucima sla,osti dola.ila je u iskuenje da se oda.ove tom po.ivu i vrati majci. 1avljala joj se &elja da povue armiju due sa palu,e tijela, da sjedne medu majine prijateljice i da se smije tome to je jedna od nji( glasno pustila vjetar. #a marira s njima gola oko ,a.ena i pjeva.

+.

<ano je da je <ere.a do odlaska od kue neprestano ratovala s majkom, ali ne .a,oravimo da ju je istovremeno nesretno voljela. Bila je spremna uiniti .a nju ,ilo ta samo kad ,i to majka .atra&ila od nje glasom lju,avi. B nala je snage da ode samo .ato to nikad nije ula taj glas. Kad je majka s(vatila da je njena agresivnost i.gu,ila vlast nad kerkom, poela joj je pisati u 'rag pisma ispunjena jadikovkama. Ialila se na mu&a, na poslodavca, na .dravlje, na djecu i na.ivala <ere.u jedinim ,iem koje joj je ostalo. <ere.i se uinilo da konano uje glas majine lju,avi .a kojim je e.nula dvadeset godina i po&eljela je da se vrati. Ieljela je da se vrati utoliko vie to se osjeala sla,om. <omaeva nevjerstva naglo su joj otkrila koliko je ,espomona, a i. osjeaja ,espomonosti rodila se vrtoglavica, nei.dr&iva e&nja .a padom. 1ednog dana majka ju je na.vala preko tele-ona. Navodno ,oluje od raka. ;ivjee mo&da samo jo nekoliko mjeseci. <a vijest pretvorila je <ere.ino oajanje .,og <omaevi( nevjersta-va u po,unu. 'red,acivala je se,i da je i.dala majku radi mukarca koji je ne voli. Bila je spremna da .a,oravi sve ime ju je majka muila. 5ad je ,ila u stanju da je s(vati. <a o,je se nala.e u istoj situaciji - majka voli ou(a, kao to <ere.a voli <omaa, a ou( mui majku varajui je s drugim &enama, kao i <oma <ere.u. @ko se majka ru&no odnosila prema <ere.i, to je ,ilo samo .ato to je previe patila. Bspriala je <omau da joj je majka ,olesna i rekla mu da e u.eti nedjelju dana odmora i otputovati k njoj. *las joj je ,io pun prkosa. Kao da je naslutio da je ono to je privlai majci u stvari .ov du,ine, <oma je ,io protiv tog putovanja. Na.vao je ,olnicu u malom gradu. >videncija o o,oljenjima od raka vodi se u ekoj veoma temeljito pa je ,e. tekoa ustanovio da kod <ere.ine majke nikad nije otkriveno nita to ,i uka.ivalo na rak i da u toku posljednji( godinu dana nije uope ,ila kod ljekara. 'osluala je <omaa i nije otputovala k majci, ali je istog dana pala na ulici i ra.,ila koljeno. Dod joj je postao nesiguran i gotovo svakog dana se dogaalo da padne, da se udari u neto, ili da ispusti neki predmet koji je dr&ala u rukama. 2 njoj je tinjala nesavladiva e&nja .a padom. Iivjela je u stanju neprestane vrtoglavice. 4naj ko pada ka&e T'odigni meC= B <oma ju je strpljivo podi.ao.

!.

TDtjela ,i( da vodimo lju,av u mom ateljeu kao da je po.ornica. #a naokolo stoje ljudi, ali da nam ne smiju prii. B da ne mogu odvojiti pogled od nas ...= Kako je vrijeme prola.ilo, ta slika je postepeno gu,ila prvo,itnu sposo,nost ranjavanja i poela je u.,uivati. Nekoliko puta je apatom opisivala tu situaciju <omau dok su vodili lju,av. 2inilo joj se da je otkrila nain na koji mo&e i.,jei ka&njavanje, kako je s(vatala svako <omaevo nevjerst-vo - neka je povede sa so,omC Neka je vodi kod svoji( lju,avnicaC Mo&da ,i tako njeno tijelo postalo opet prvo i jedino. Njeno tijelo ,i postalo njegov alter ego, njegov adutant i asistent. - 1a u i( svlaiti, okupau i( u kadi i dovesti i( te,i ... - aptala mu je dok su le&ali stisnuti jedno u. drugo. e.nula je da se pretvore u jedno (erma-roditsko ,ie i da tijela drugi( &ena ,udu nji(ove .ajednike igrake.

"0.

#a postane alter ego njegovog poligamnog &ivota. <o-ma nije ,io u stanju da to s(vati, a ona nije mogla da se oslo,odi te predstave, pa je pokuala da se .,li&i sa 5a,i-nom. 'redlo&ila je da joj napravi seriju -otogra-ski( portreta. 5a,ina ju je po.vala u atelje i konano je vidjela tu veliku prostoriju usred koje je stajao iroki kau kvadratnog o,lika, kao podijum. 'rava je sramota da jo nisi ,ila kod mene - rekla je 5a,ina poka.ujui joj slike koje su stajale naslonjene na .id. ak je i.vukla odnekud jedno staro platno koje je slikala jo u koli. Na njemu je ,ilo prika.ano graenje &elje.are. 5likala je &elje.aru u vrijeme kad je kola .a(tijevala najstro&iji reali.am 8nerealistika umjetnost, smatralo se tada, podriva socijali.am9 i 5a,ina, vodena takmiarskim du(om, nastojala je da ,ude stro&ija od pro-esora i slikala je tako da se na platnu ne mo&e primijetiti pote. kista, da ,ude slino kolor -otogra-iji. 4vu sliku sam upropastila. Kapnula mi je na nju crvena ,oja. Najprije sam ,ila nesretna, a onda je ta mrlja poela da mi se svia, jer je i.gledala kao pukotina. Kao da gradilite vie nije pravo gradilite, ve o,ina po-.orina dekoracija, gradilite naslikano na kulisama. 'oela sam da se igram s tom pukotinom, da je proirujem, da .amiljam ta ,i se kro. nju moglo vidjeti. B tako sam i.radila prvi ciklus slika koje sam na.vala Kulise. Nikome i(, naravno, nisam smjela poka.ati. B.,acili ,i me i. kole. 2 prvom planu ,io je uvijek savreno realistiki svijet, a i.a njega, kao kro. poderano platno kulisa, moglo se vidjeti neto drugo, neto tajanstveno ili apstraktno. Nekoliko trenutaka je utjela, a onda dodala7 - Naprijed je ,ila ra.umljiva la&, a po.adi nera.umljiva istina. <ere.a je ponovo sluala s onom nevjerojatnom koncentracijom kakvu je malo koji pro-esor vidio na licu svog aka i otkrivala da .aista sve 5a,inine slike, stare i najnovije, govore uvijek o istom, da sve predstavljaju susret dviju tema, dvaju svjetova, da podsjeaju na -otogra-ije nastale dvostrukom ekspo.icijom -ilma. 'redio i.a kojeg se na.ire stolna lampa. ?uka koja sa .adnje strane kida platno sa idilinom mrtvom prirodom, ja,ukama, orasima i osvijetljenom ,o&inom jelkom.

4sjetila je divljenje prema 5a,ini, a kako se slikarica dr&ala prijateljski, to divljenje nije ,ilo praeno stra(om ni nepovjerenjem i pretvorilo se u simpatiju. Bila je gotovo .a,oravila na to da je dola da je slika. 5a,ina je ,ila prisiljena da je sama podsjeti na to. 4trgla je pogled od slika i ponovo ugledala kau koji je stajao usred so,e kao podijum.

" .

Kraj kaua je stajao noni ormari a na njemu stalak u o,liku ljudske glave, stalak kakve upotre,ljavaju -ri.eri da na njima dr&e perike. Na 5a,ininom stalku, meutim, nije stajala perika ve polucilinder. 5a,ina se nasmijala. - <o je eir mog djeda. <akav eir, crn, tvrd, okrugao, <ere.a je vidjela samo u -ilmu. <akav eir je nosio E(aplin. Nasmijala se, u.ela eir i dugo ga ra.gledala. ;atim je upitala7 - Doe da te -otogra-iram s ovim eiromK 5a,ina se dugo smijala tom pitanju. <ere.a je odlo&ila polucilinder, u.ela -otoaparat i poela slikati. Nakon gotovo jednog sata i.nenada je upitala7 - #a li ,i &eljela da te slikam naguK - NaguK - rekla je 5a,ina, nasmijavi se. - #a - ponovila je <ere.a (ra,ro svoj prijedlog. - ;a to se tre,a najprije napiti - rekla je 5a,ina i otvorila -lau vina. <ere.a je osjeala sla,ost u itavom tijelu, utjela je, dok je 5a,ina etala po so,i s aom vina u ruci i priala o svom djedu,koji je ,io gradonaelnik jednog malog grada. 5a,ina ga nikad nije upo.nala i jedino to joj je ostalo od njega ,io je taj eir i u. njega jedna -otogra-ija na kojoj se vidjela tri,ina, a na njoj nekoliko mjesni( uglednika. 1edan od nji( ,io je njen djed. Ni po emu se nije moglo .akljuiti ta rade na toj tri,ini, da li prisustvuju nekoj proslavi ili otkrivaju spomenik nekom drugom ugledniku koji je takoer u sveanim prilikama nosio po-lucilinder na glavi. 5a,ina je dugo priala o polucilindru i djedu i kad je iskapila treu au, rekla je - 'riekajC - i otila u kupaonicu. 3ratila se u kupaem mantilu. <ere.a je u.ela -otoaparat i prinijela ga oku. 5a,ina je rairila mantil.

"".

)otoaparat je slu&io <ere.i kao me(aniko oko kro. koje je posmatrala <omaevu lju,avnicu i kao veo kojim je pred njom skrivala lice. 5a,ini je ,ilo potre,no vremena da potpuno od,aci mantil. 5ituacija u kojoj se nala ,ila je ipak malo neu-godnija nego to je pretpostavljala. Nakon nekoliko minuta prila je <ere.i i rekla7 - @ sad u -otogra-irati ja te,e. 5vui se. ?ijei Tsvui se= ula je 5a,ina mnogo puta od <o-maa i one su joj ostale u glavi. Nareenje to ga je <o-maeva lju,avnica uputila <omaevoj &eni ,ilo je, prema tome, <omaevo nareenje. 'ove.ao je te dvije &ene istom maginom reenicom. Bmao je svoj nain da nedu&ni ra.govor sa &enom pretvori u erotsku situaciju - nije to radio ni milovanjem, ni dodirom, ni laskanjem, ni mol,om ve nared,om koju je i.govarao naglo, i.nenadno, ti(im glasom, ali energino i autoritativno, i uvijek sa -i.ikim odstojanjemA nikad u takvom trenutku nije dodirivao &enu. B <ere.i je esto istim tonom govorio T5vui seC= pa i kad ,i to rekao ti(o, i kad ,i to samo apnuo, ,ilo je to nareenje. @ ona ,i uvijek osjetila u.,uenje .,og toga to se pokorava. 5ad je ula te iste rijei i &elja da poslua ,ila je u njoj mo&da jo vea, jer je posluati stranu oso,u pose,na ludost, ludost u ovom sluaju utoliko ljepa to nared,u ne i.daje mukarac nego &ena. 5a,ina je u.ela -otoaparat i <ere.a se svukla. 5tajala je pred 5a,inom gola i ra.oru&ana. #oslovno ra.oru&ana, to jest ,e. aparata kojim je maloas krila lice i istovremeno nianila u 5a,inu, kao oru&jem. 'redana <omaevoj lju,avnici na milost i nemilost. <o prekrasno preputanje ju je opijalo. Ieljela je da sekunde u kojima stoji naga pred njom nikad ne minu. Mislim da je i 5a,ina osjetila pose,nu aroliju situacije kad se pred njom nala &ena njenog lju,avnika, udno podatna i pla(a. #va ili tri puta je pritisnula okida a onda, kao da se uplaila te oaranosti i pokuala ,r.o da je otjera, prasnula u smije(.

"6

5va ranija .lodjela ruske imperije odvijala su se prikrivena diskretnom sjenom. #eportacija miliona Gitvanaca, umorstvo stotina (iljada 'oljaka, likvidacija krunski( <atara, sve je to ostalo u sjeanju ,e. -otogra-ski( dokumenata pa, prema tame, kao neto to se ne mo&e doka.ati, to e ,iti prije ili kasnije proglaeno .a i.miljotinu. Nasuprot tome, upad u e(oslovaku !/+. godine do najmanji( pojedinosti je -otogra-iran, snimljen na -ilm i po(ranjen u ar(ive itavog svijeta. eki -otogra-i i snimatelji su ,ili svjesni da upravo oni mogu uiniti ono jedino to je jo ,ilo mogue uiniti7 sauvati .a daleku ,udunost sliku nasilja. <ere.a je provela na ulicama puni( sedam dana, -otogra-irajui ruske vojnike i o-icire u svim moguim situacijama koje su oda-vale stvarni karakter inva.ije. ?usi nisu .nali ta da rade. #o,ili su preci.ne instrukcije kako da se ponaaju ako neko puca na nji( ili i( gada kamenjem, ali im niko nije rekao ta da rade ako neko u nji( uperi o,jekiv -otoaparata. 'otroila je gomilu -ilmova. 'ri,li&no polovinu je podijelila stranim novinarima kao nera.vijene negative 8granice su ostale otvorene, novinari su dola.ili da ,ar osjete atmos-eru i ,ili su .a(valni .a svaki dokument9. Mnoge njene -otogra-ije o,javljene su u ra.nim stranim listovima - na njima su se vidjeli tenkovi, stisnute pesnice, sruene kue, &rtve pokrivene krvavom crveno-plavo-,ijelom .astavom, mladii na motociklima kako u ludoj vo&nji oko tenkova mau ekim .astavama na dugakim kopljima i mlade djevojke u nevjerovatno kratkim suknjama kako provociraju jadne, seksualno i.gladnjele ruske vojnike lju,ei se pred nji(ovim oima s nepo.natim prola.nicima. 3e sam rekao da ruska inva.ija nije ,ila samo tragedija, ve i sveanost mr&nje puna neo,ine 8i potpuno neo,janjive9 eu-orije.

":

'onijela je sa so,om u Jvicarsku pedesetak -otogra-ija koje je sama ra.vila i poveala s najveom pa&njom. 4tila je da i( ponudi po.natom ilustriranom asopisu. 2rednik ju je primio veoma utivo 8svi su esi jo nosili oko glave oreol svoje nesree koja je potresla do,re Jvicarce9, ponudio joj je da sjedne u naslonjau, pregledao -otogra-ije, po(valio i( i o,jasnio joj kako sad, nakon to je od dogaaja proteklo i.vjesno vrijeme, vie nema nade 8Tiako su veoma lijepe=9 da ,i i( neko (tio o,javiti. - @li u 'ragu jo nita nije .avrenoC - protestirala je, nastojei da mu loim njemakim je.ikom o,jasni kako se upravo sada, u okupiranoj .emlji, u tvornicama, uprkos svemu, osnivaju radniki savjeti, kako studenti trajkuju protestirajui protiv okupacije i itava .emlja dalje &ivi na svoj nain. <a upravo to je nes(vatljivoC @ to nikoga ne .animaC 2rednik je ,io sretan kad je u prostoriju ula energina &ena i prekinula i( u ra.govoru. 'ru&ila mu je -ascikl i rekla7 - >vo reporta&e sa nudistike pla&e. 2rednik je ,io osjeajan ovjek i po,ojao se da e e(inja koja -otogra-ira tenkove smatrati slike goli( ljudi na pla&i -rivolnim. ;ato je spustio -ascikl na sam kraj stola i ,r.o rekao &eni koja je dola7 - #o.voli da ti predstavim tvoju kolegicu i. 'raga. #onijela je divne snimke. Iena je stegla <ere.inu ruku i u.ela njene -otogra-ije. - 3i .a to vrijeme mo&ete pogledati moje rekla je. <ere.a je do(vatila -ascikl i i.vukla i. njega -otogra-ije. 2rednik se o,ratio <ere.i kao da moli .a oprotenje. - <ano suprotno od onoga to ste vi snimali. - Ni govora - rekla je <ere.a. - <o je ista stvar Niko nije s(vatio tu reenicu pa ni meni nije ,ilo sasvim lako o,jasniti ta je <ere.a u stvari (tjela rei kad je uporedila nudistiku pla&u s ruskom inva.ijom. ?a.gledala je -otogra-ije i dugo se .adr&ala nad jednom na kojoj se vidjela etverolana porodica - gola majka nagnuta i.nad djece tako da su joj velike dojke visile kao kod ko.e ili krave, a na suprotnoj strani isto tako nagnut mukarac iji je polni organ s monjama isto tako i.gledao kao neko minijaturno vime.

- Ne sviaju vam seK - upitao je urednik. - B.vanredno snimljeno. - @li tema vas okira - rekla je autorica -otogra-ija. - Na vama se odma( vidi da ne ,iste ili na nudistiku pla&u, - Ne ,i( - rekla je <ere.a. 2rednik se nasmijao. - Bpak se vidi odakle ste doli. Komunistike .emlje su strano puritanske. @utorica -otogra-ija je rekla majinski ,lago7 - *ola tijela, u tome nema niegaC <o je sasvim normalnoC @ sve to je normalno ujedno je i lijepoC <ere.a se sjetila svoje majke, kako je gola (odala po stanu. inilo joj se da jo uje smije( koji je odjeknuo i.a njeni( lea kad je potrala da navue .avjese kako niko ne ,i vidio njenu golu majku.

"%.

Iena -otogra- je po.vala <ere.u na kavu u kan-tinu. )otogra-ije to ste i( napravili veoma su .animljive. 'rimijetila sam da imate mnogo osjeaja .a &ensko tijelo. ;nate ve na to mislim. Na one mlade &ene u provokativnim po.ama. 4ne to se lju,e pred ruskim tenkovimaK #a. Mogli ,iste postati i.vanredan modni -otogra-. Morali ,iste se, naravno, pove.ati s nekom manekenkom. Naj,olje s nekom koja tek i sama pokuava da se pro,ije kao vi. 5 njom ,iste mogli napraviti pro,ne -otogra-ije i ponuditi i( nekoj -irmi. Naravno, ,ie vam potre,no i.vjesno vrijeme da doete do pravi( poslova, ali ,i(, u meuvremenu, mogla uiniti .a vas neto. Mogla ,i( vas predstaviti uredniku koji vodi ru,riku Na vrt. Mo&da e mu .atre,ati -otogra-ije kaktusa, ru&a i ti( stvari. Mnogo vam (vala- rekla je <ere.a iskreno, jer je vidjela da joj ta &ena .aista &eli pomoi. Bstog trenutka je, meutim, pomislila7 .ato da -otogra-iram kaktuseK Nije imala nimalo volje da se jo jednom uputa u ono kro. ta je ve prola u 'ragu - ,or,u .a .aposlenje, .a karijeru, .a svaku o,javljenu -otogra-iju. Nikad nije ,ila asto(lepna i. tatine. 4no to je &eljela ,ilo je po,jei i. majinog svijeta. #a, to joj je ,ilo sasvim jasno7 radila je -otogra-ije s velikim &arom, ali mogla je usmjeriti taj &ar na ,ilo koju drugu djelatnost, jer je -otogra-iranje ,ilo samo sredstvo da se pro,ije Tdalje i vie= i &ivi pored <o-maa. ;nate, moj mu& je ljekar i mo&e me i.dr&avati - rekla je. - Nisam prisiljena da &ivim od -otogra-iranja. Nes(vatljivo mi je da ,iste se mogli odrei -otogra-iranja, a napravili ste tako divne snimke - rekla je njena nova po.nanica. #a, -otogra-iranje u danima inva.ije, to je ,ilo neto drugo. <e -otogra-ije nije radila radi <omaa. 5nimala je i. strasti, ali ne i. strasti .a -otogra-iranjem, ve i. strastvene mr&nje. <a situacija se vie nikad nee ponoviti. 2ostalom, te -otogra-ije, koje je snimala i. strasti, danas vie nikome nisu potre,ne, jer nisu aktualne. 5amo kaktusi su vjeno aktualni. @ kaktusi je ne privlae. 3eoma ste lju,a.ni - rekla je - ali radije u ostati kod kue. ;aposlenje mi nije neop(odno.

B to vas .adovoljava, da sjedite kod kueK - upitala je &ena -otogra-. 3ie nego -otogra-iranje kaktusa - odgovorila je <ere.a. B kad -otogra-irate kaktuse, to je va &ivot - rekla je &ena -otogra-. - Kad &ivite samo .a mu&a, to onda nije va &ivot. ?asrdila se i &ena -otogra-. - B sad ete mi jo rei da ste sretniK Naravno da sam sretnaC - rekla je <ere.a, jo uvijek srdito. <o mo&e rei samo veoma ... - rekla je &ena -otogra-, ali nije dovrila misao. Dtjeli ste rei veoma ograniena &ena - dopunila je njene rijei <ere.a. Iena -otogra- se savladala i rekla. - Nisam (tjela rei ograniena. @na(rona. 2 pravu ste - rekla je .amiljeno <ere.a. - <o isto ka&e .a mene moj mu&.

"/.

@li <oma je itave dane provodio u ,olnici, a ona je sjedila sama kod kue. 5rea to je imala Karenjina pa ga je mogla i.voditi u duge etnjeC Kad ,i se vratila kui, provodila je vrijeme nad ud&,enicima njemakog i -rancuskog je.ika, ali ,ila je tu&na i teko se mogla koncentrirati. 2 misli joj se esto vraao govor to ga je preko radija odr&ao #u,ek nakon povratka i. Moskve. Bila je ve potpuno .a,oravila ta je u stvari rekao, ali je jo uvijek ula njegov dr(tavi glas. ?a.miljala je o njemu - u(apsili su ga strani vojnici, njega, glavu ne.avisne dr&ave, u vlastitoj .emlji, odvukli ga i etiri dana dr&ali negdje u ukrajinskim ,rdima, prijetili da e ga strijeljati, kao to su dvanaest godina ranije strijeljali njegovog maarskog pret(odnika Bmre Nagvja, a onda su ga odve.li u Moskvu, naredili mu da se okupa, o,rije, o,ue i ve&e kravatu, saopili mu da nee ,iti pogu,ljen, naredili mu da se i dalje smatra glavom dr&ave, smjestili ga .a sto nasuprot Bre&njevu i prisilili ga da pregovara. @ onda se vratio poni&en i o,ratio se poni&enom narodu. Bio je tako poni&en da nije mogao govoriti. <ere.a nikad nee .a,oraviti one strane pau.e usred reenica. 1e li ,io tako iscrpljenK BolestanK 1esu li ga otrovali drogama. Bli je to prosto ,ilo oajanjeK B ako od #u,eka ne ostane nita, ostae te duge, strane pau.e, trenuci kada nije mogao disati, kad je (vatao da( pred cijelim narodom koji ga je sluao okupljen oko prijemnika. <e pau.e su i.ra&avale sav u&as to se sruio na nji(ovu .emlju. Bilo je to sedmog dana inva.ije, sluala je #u,eko-vu i.javu u urednitvu jednog dnevnika koji se ti( dana ,io pretvorio u list narodnog otpora. 5vi koji su tamo sluali #u,eka u tom trenutku su ga mr.ili. ;amjerali su mu to je pristao na kompromis, osjeali su se poni&eni njegovim poni&enjem, a njegova sla,ost i( je vrijeala. @li sad, dok se u Eiri(u sjeala ti( trenutaka, nije vie osjeala pre.ir prema #u,eku. ?ije sla,ost vie joj nije .vuala kao neto sramno. Kad se ovjek nade suoen s nadmonim,uvijek je sla,, pa makar imao tijelo atlete kao #u,ek. <a sla,ost koja im je onda i.gledala nepodnoljiva, odvratna, koja i( je otjerala i. .emlje, sad je odjednom poela da je privlai. 'ostala je svjesna da i ona spada

medu sla,e, u ta,or sla,i(, u .emlju sla,i( i da im mora ostati vjerna upravo .ato to su sla,i i to (vataju da( usred reenice. <a sla,ost ju je privlaila kao du,ina. 'rivlaila ju je .ato to se i sama osjeala sla,om. 'onovo je poela da je mui lju,omora, ruke su joj se poele opet tresti. <oma je to primijetio i reagirao na nain koji je do,ro po.navala - u.eo je njene ruke meu svoje i pokuao i( umiriti svojim stiskom. 4trgla mu se. Jta ti jeK - upitao je. Nita. Jta &eli da uinim .a te,eK Ielim da ,ude star. #a ,ude deset godina stariji. #vadeset godina starijiC Dtjela je, u stvari, rei7 Ielim da ,ude sla,C #a ,ude sla, kao ja.

"$

Karenjin nije imao nimalo volje da seli u Jvicarsku. Karenjin je mr.io promjene. ;a psa, vrijeme se ne kree pravoiinijski, ne tee sve dalje i dalje, od jednog dogaaja do drugog. 4no tee u krug, slino vremenu ka.aljki na satu, koje takoer ne lete ludo nekamo naprijed, ve se okreu po ,rojaniku, istom sta.om i. dana u dan. Bilo je dovoljno da u 'ragu kupe nove stolice ili premjeste saksiju pa da Karenjin i.ra.i svoje negodovanje. <o je ometalo tok njegovog vremena. Bilo je to kao kad ,i ka.aljkama stalno mijenjali ,rojeve na ,rojaniku. Bpak mu je uspjelo da i u cirikom stanu ,r.o o,novi stari poredak i stare ceremonije. Kao i u 'ragu, skakao im je ujutro na krevet da i( doeka u novom danu, .atim je pratio <ere.u u prvu jutarnju kupovinu, da ,i kasnije, opet kao u 'ragu, .a(tijevao da ga i.vede u redovnu etnju. Bio je sat nji(ovog &ivota. 2 trenucima ,e.naa <ere.a je govorila se,i kako mora i.dr&ati radi njega, jer je on jo sla,iji od nje, mo&da ak sla,iji od #u,eka i njene naputene domovine. 3ratili su se i. etnje kad je .a.vonio tele-on. 'odigla je slualicu i upitala ko .ove. 1avio se &enski glasA govorio je njemaki i tra&io <omaa. *las je .vuao nestrpljivo i <ere.i se uinilo da u njemu osjea pri.vuk pre.ira. Kad je rekla da <oma nije kod kue i da ne .na kad e se vratiti, &ena na suprotnom kraju &ice se nasmijala i ,e. po.drava spustila slualicu. <ere.a je ,ila svjesna da se nita nije dogodilo. <o je mogla ,iti sestra i. ,olnice, neka pacijentkinja, sekretarica, ,ilo ko. @li ipak je ostala u.nemirena i ni na ta se nije mogla koncentrirati. 5(vatila je da je i.gu,ila i onaj posljednji ostatak snage to ga je jo imala u ekoj i da vie nije u stanju da podnese ni takav sasvim ,e.naajan incident. Iivjeti u tuini .nai kretati se u pra.nom prostoru visoko i.nad .emlje ,e. .atitne mre&e koju ovjeku osigu rava njegova vlastita .emlja, u kojoj ima porodicu, kolege i prijatelje, gdje se lako mo&e spora.umjeti sa svakim na je.iku koji .na i. djetinjstva. 2 'ragu je samo srcem .avisila od <omaa, a ovdje je .avisila od njega u svakom pogledu. Kad ,i je ostavio, ta ,i se dogodilo s njomK ;ar tre,a da provede itav &ivot u stra(u da e ga i.gu,itiK Nji(ov susret je od samog poetka utemeljen na .a,ludi, govorila je sama se,i. @na Karenjina, koju je ste.ala pod rukom, ,ila je la&na legitimacija kojom je prevarila <omaa. 5tvorili su jedno

drugom pakao, iako se vole. <o to se vole je doka. da greka nije ,ila u njima samima, u nji(ovim postupcima ili u nestalnosti nji(ovi( osjeaja, ve u tome to ne odgovaraju jedno drugom, jer on je sna&an, a ona je sla,a. 4na je kao #u,ek koji pravi poluminutnu pau.u usred reenice, kao njena domovina koja .amuckuje, (vata da( i ne mo&e da progovori. @li, upravo onaj ko je sla, mora .nati da ,ude jak i otii ako je onaj jaki previe sla, da ,i mogao povrijediti sla,og. <ako je govorila se,i, privijajui o,ra. u. upavu Karenjinovu glavu. - Ne ljuti se, Karenjine, ali morae jo jednom promijeniti stan.

"+.

5jedila je stisnuta u uglu kupea, teki ko-er le&ao je na polici i.nad njene glave, a Karenjin joj se motao oko nogu. Mislila je na ku(ara i. restorana u kome je radila dok je ,ila kod majke. Koristio je svaku priliku da je pW tape po stra&njici i mnogo puta je pred svima nagovarao da spava s njim. Bilo je udno to je mislila upravo na njega. ;a nju je ,io utjelovljenje svega to joj se gadilo. @li sad je mislila samo na to kako e ga potra&iti i rei mu7 - *ovorio si kako &eli spavati sa mnom. <u sam. e.nula je da uradi neto ime e presjei sve mostove. Ieljela je da ,rutalno ra.ori sve to je predstavljalo njen &ivot u protekli( sedam godina. Bio je to .ov du,ine, vrtoglavica. 4mamljujua, nesavladiva e&nja .a padom. <u vrtoglavicu, taj .ov du,ine mogli ,ismo de-inirati i kao opijenost sla,ou. ovjek postaje svjestan svoje sla,osti i ne &eli da joj se suprotstavi, ve da joj se preda. 4pijen je svojom sla,ou, &eli da ,ude jo sla,iji, &eli da se srui na trgu, pred svima, &eli da ,ude dolje i jo ni&e. 2vjeravala je se,e kako nee ostati u 'ragu i kako vie nee raditi kao -otogra-. 3ratie se u mali grad i. koga je nekad otila .a <omaom. Bpak, kad se vratila u 'rag, morala je u njemu ostati neko vrijeme da sredi mnoge praktine stvari. B poela je odlagati svoj odla.ak. <ako je prolo pet dana i u stanu se i.nenada pojavio <oma. Karenjin je dugo skakao, pokuavajui da ga li.ne po licu, i tako i( oslo,odio potre,e da ,ilo ta ka&u. 4sjeali su se kao da stoje usred snje&ne ravnice i dr(te od (ladnoe. ;atim su prili jedno drugom kao dvoje .alju,ljeni( koji se jo nisu polju,ili. - 1esi li sve .atekla u reduK - upitao je. - 1esam - odgovorila je. - 1esi li ,ila u redakcijiK - 1avila sam se preko tele-ona. - BK - Nita. ekala sam.

- Jta si ekalaK Nije odgovorila. Nije mu mogla rei da je ekala njega.

"!.

3raamo se u trenutak o kome smo ve govorili. <oma je ,io oajan i ,olio ga je &eludac. ;aspao je tek kasno u noi. 2,r.o .atim se pro,udila <ere.a. 8?uski avioni su kru&ili nad 'ragom i od nji(ove ,uke nije se moglo spavati.9 'rva misao joj je ,ila7 3ratio se radi nje. ?adi nje je promijenio svoju sud,inu. 5ad vie nije on odgovoran .a nju, sad je ona odgovorna .a njega. inilo joj se da ta odgovornost premauje njene snage. @ onda se odjednom sjetila da je juer, trenutak nakon to se pojavio na vratima stana, na crkvenom tornju otkucalo est. Kad su se prvi put sreli, radila je do est sati. 3idjela ga je kako sjedi na &utoj klupi i ula otkucaje sata na tornju. Ne, to nije ,ilo sujevjerje, to je ,io osjeaj .a ljepotu, osjeaj koji ju je oslo,odio tjesko,e i ispunio novom voljom .a &ivotom. 'tice sluaja ponovo su joj sletjele na ramena. Njene oi ,ile su pune su.a i ,ila je ,eskrajno sretna to ga uje kako die kraj nje.

<?>HB #B4 N>5D3@H>N> ?B1>B

. Ieneva je grad vodoskoka i -ontana, parkova s paviljonima u kojima su nekad svirali orkestri. B .grada univer.iteta se gu,i medu drveem. )ran. je ,io upravo .avrio jutarnje predavanje i i.iao i. .grade. 3odena praina i. cijevi je .alijevala travnjak, a on je ,io i.vanredno raspolo&en. Bao je i. .grade univer.iteta ravno svojoj lju,avnici. 5tanovala je nekoliko ulica dalje. esto je svraao k njoj, ali uvijek samo kao pa&ljiv prijatelj, nikad kao lju,avnik. Kad ,i vodio lju,av s njom u njenom &enevskom ateljeu, to ,i .nailo da u jednom danu ide od jedne &ene do druge, od supruge do lju,avnice i o,ratno, a kako u ;enevi supru&nici spavaju u -rancuskim krevetima, to ,i .nailo da u toku nekoliko sati prela.i i. kreveta jedne &ene u krevet druge. inilo mu se da ,i tako poni&avao i suprugu i lju,avnicu, pa konano i samog se,e. Njegova lju,av prema &eni u koju se .alju,io prije nekoliko mjeseci ,ila mu je tako dragocjena da je nastojao stvoriti .a nju pose,an prostor u svom &ivotu, neto kao nepristupanu teritoriju istote. esto su ga po.ivali da dr&i predavanja na ra.nim stranim univer.itetima, i sad je poeo &eljno pri(vatati sve po.ive. Kako po.iva nije ,ilo dovoljno, poeo je i.miljati ra.ne kongrese i simpo.ijume da ,i opravdao putovanja pred suprugom. Na tim putovanjima uvijek ga je pratila lju,avnica, koja je slo,odno raspolagala svojim vremenom. <ako joj je omoguio da .a kratko vrijeme upo.na mnogo evropski( gradova, pa i jedan ameriki. ;a deset dana, ako nema nita protiv, mogli ,ismo otputovati u 'alermo - rekao je. #ajem prednost Ienevi - odgovorila je. 5tajala je ispred ta-elaja sa .apoetom slikom i posmatrala je. Kako misli &ivjeti ako ne po.naje 'alermo - pokuao je da se naali. 'o.najem 'alermo - rekla je. 4tkudK - upitao je jedva prikrivajui lju,omoru. 1edna moja po.nanica mi je poslala ra.glednicu i. tog grada. 'rivrstila sam je ljepljivom trakom .a .a(odska vrata. ;ar je nisi primijetioK - upitala je, a onda dodala7 - 'oetkom ovog stoljea &ivio je jedan pjesnik. Bio je ve veoma star i njegov sekretar ga je i.vodio u etnju. TMaestro=, rekao mu je, Tpogledajte uvisC #anas nad gradom leti prvi avionC= TMogu da .amislim kako i.gleda=, rekao je maestro sekretaru, ne podi&ui pogled. 3idi, tako i ja mogu .amisliti 'alermo. Doteli i automo,ili u njemu isti su kao i u svim gradovima. 2 mom ateljeu su ,ar slike uvijek drukije.

)ranc se snu&dio. 3e je ,io tako navikao na spoj lju,avnog &ivota i putovanja da je .a njega po.iv T'oimo u 'alermoC= imao isto erotski karakter. Bsto je tako i.java T#ajem prednost IeneviC= imala .a njega sasvim odreen smisao7 njegova lju,avnica vie ne e.ne .a njim kao mukarcem. Kako je mogue da je pred njom tako nesiguranK <a .a to nema pod ,ogom nikakvog ra.logaC 4na je, a ne on, poka.ala prvu erotsku inicijativu u,r.o nakon to su se upo.nali. Bio je lijep mukarac, ,io je na vr(uncu naune karijere, pa ak su ga se kolege pomalo i ,ojale, jer je u strunim raspravama poka.ivao neo,ian ponos i tvrdoglavost. ;ato onda stalno misli na to kako e ga njegova lju,avnica napustitiK 1edini nain na koji to mogu s(vatiti jest da ta lju,av .a njega nije ,ila produ&enje njegovog javnog &ivota, nego njegov kontrapol. ;naila je .a njega e&nju da se prepusti drugome na milost i nemilost. @ onaj ko se predaje drugome kao vojnik u .aro,ljenitvo mora unaprijed od,aciti svako oru&je. B ako nema niega ime se mo&e .atititi od ranjavanja, ne mo&e se su.dr&ati a da ne upita kad e doi taj udarac. ;ato mogu rei da je .a )ran.a lju,av .naila neprestano iekivanje udarca. B dok se preputao svojoj strepnji, njegova lju,avnica je odlo&ila kist i otila u susjednu prostoriju. 3ratila se nosei -lau vina. Be. rijei je otvorila -lau i natoila vino u dvije ae. Kamen mu je pao sa srca, dolo mu je da se nasmije samom se,i. ?ijei T#ajem prednost IeneviC= nisu .naile da ne &eli voditi lju,av s njim, ve o,ratno, da vie nema volje ograniavati trenutke lju,avi samo na strane gradove. 'odigla je au i iskapila je do dna. B )ran. je podigao au i otpio gutljaj. Bilo mu je, naravno, drago to se poka.alo da je od,ijanje odlaska u 'alermo, u stvari,po.iv na lju,av ovdje i sada, ali mu je istovremeno ,ilo pomalo i &ao - njegova lju,avnica je odluila da od,aci strogo pravilo istote koji je on unio u nji(ove odnose. Nije s(vatila njegovo strepnjom ispunjeno nastojanje da sauva lju,av od ,analnosti i da je radikalno odvoji od svog o,iteljskog doma. Ne voditi lju,av sa slikaricom u Ienevi ,ila je, u stvari, ka.na koju je sam se,i odredio .ato to je o&enjen drugom &enom. 4sjeao je to kao i.vjesnu krivicu ili manu. Bako na njegov erotski &ivot sa suprugom ne ,i vrijedilo troiti rijei, ipak su spavali u istom krevetu, ,udili se nou kad ,i jedno od nji( poelo teko disati i u.ajamno udisali miris svoji( tijela. Naravno, vie ,i volio da mo&e spavati sam, ali .ajedniki krevet ,io je sim,ol ,raka, a sim,oli su, kao to .namo, svetinja.

5vaki put kad ,i legao u krevet pored supruge mislio je na to kako ga njegova lju,avnica sad .amilja u krevetu pored supruge. ;astidio ,i se od te misli i upravo .,og toga je nastojao da udaljenost i.meu kreveta u kome je spavao sa suprugom i onoga u kome je vodio lju,av s lju,avnicom ,ude to vea. 5likarica je ponovo napunila au, otpila gutljaj, a onda utke, s nekom udnom le&ernou, kao da )ran. uope nije tu, polako skidala ,lu.u. #r&ala se kao studentkinja glume koja na vje&,i u akademiji tre,a da poka&e kako se ponaa kad je sama u prostoriji, kad je niko ne gleda. 4stala je u suknji i grudnjaku, a onda 8kao da se sjetila kako ipak nije sama u prostoriji9 ostala nepomina, .agledana u )ran.a. )ran. se pod tim pogledom osjeao nelagodno, jer ga nije ra.umio. Meu svim lju,avnicima ,r.o se stvaraju pravila igre, koji( oni esto nisu svjesni, ali koja va&e i koja nije do.voljeno kriti. 'ogled koji je u tim trenucima usmjerila u njega nije ,io u skladu s tim pravilima, nije imao nita .ajedniko s pogledima i gestovima to su o,ino pret(odili lju,avnoj igri. 2 njemu nije ,ilo ni po.iva ni koketiranja, vie kao da je i.ra&avao pitanje. 5amo to )ran. nije imao pojma na ta se taj upitni pogled odnosi. ;atim je svukla suknju, u(vatila )ran.a .a ruku i okrenula ga prema velikom ogledalu koje je stajalo korak-dva od nji(, naslonjeno na .id. Ne isputajui njegovu ruku nastavila je da gleda u ogledalo onim istim dugim, upitnim pogledom, usmjeravajui ga as na se,e, as na njega. Kraj ogledala stajao je na podu stalak a na njemu starinski crni muki polucilinder. 5agnula se, do(vatila polucilinder i stavila ga na glavu. 5lika u ogledalu se i.nenada promijenila - sad je vidio &enu samo u ru,lju, lijepu, nepristupanu, ravnodunu, sa stranim i sasvim neumjesnim polucilindrom na glavi. #r&ala je .a ruku mukarca u sivom odijelu s kravatom. 'onovo se morao nasmijati tome koliko ne ra.umije svoju lju,avnicu. Nije se svukla .ato da ,i s njim vodila lju,av, ve da i.vede neku udnu alu, privatni (epening .a nji( dvoje. 4smje(nuo se, s(vatajui, s ra.umijevanjem. 4ekivao je da e slikarica odgovoriti na njegov osmije(, ali to nije doekao. Nije isputala njegovu ruku i samo je gledala u ogledalo, as u se,e, as u njega. 3rijeme (epeninga je prelo granice. )ran.u se uinilo da ta ala 8koju je ,io spreman pri.nati .a armantnu9 malo predugo traje. ;ato je nje&no, sa dva prsta, do(vatio polucilinder, s osmije(om ga

skinuo sa 5a,inine glave i spustio natrag na stalak. 4sjeao se kao da gumicom ,rie ,rkove koje je neko nestano dijete nacrtalo na slici #jevice Marije. 4stala je nekoliko sekundi nepokretna, posmatrajui svoju sliku u ogledalu, a onda ju je )ran. o,asuo nje&nim poljupcima. 'onovo ju je .amolio da otputuje s njim na nekoliko dana u 'alermo. 4voga puta mu je 0 o,eala ,e. ikakvi( primjed,i, i on je otiao. 3ratilo mu se do,ro raspolo&enje. ;eneva, koju je cijelog &ivota proklinjao kao metropolu dosade, i.gledala mu je lijepa i puna avantura. Bio je ve na ulici pa se okrenuo i pogledao u iroki pro.or ateljea. Bilo je kasno proljee, toplo vrijeme, i i.nad svi( pro.ora ,ile su isturene prugaste roletne. )ran. je doao do parka i.nad koga su se u daljini u.di.ala .latna ku,eta pravoslavne crkve kao po.laene topovske kugle koje je neka nevidljiva sila .adr&ala neposredno prije pada tako da su ostale da le,de u .raku. Bio je to predivan pri.or. )ran. je siao do o,ale da se ukrca u motorni ,rodi gradskog sao,raaja i odve.e do sjeverne o,ale je.era, gdje je stanovao.

".

5a,ina je ostala sama. 3ratila se pred ogledalo. 1o uvijek je ,ila samo u ru,lju. 'onovo je stavila polucilinder na glavu i dugo se posmatrala. udila se sama se,i to ve toliko godina tra&i jedan i.gu,ljeni trenutak. 1ednom, prije mnogo godina, doao je k njoj <oma i taj njen eir ga je .ainteresirao. 5tavio ga je na glavu i poeo prouavati se,e u velikom ogledalu koje je, kao i ovdje, naslonjeno na .id u njenom prakom ateljeu. Dtio je da vidi kako ,i i.gledao kao gradonaelnik i. prolog stoljea, a onda je, kad se 5a,ina poela svlaiti, stavio eir na njenu glavu. 5tajali su pred ogledalom 8uvijek su stajali pred ogledalom dok se svlaila9 i gledali se u njemu. Bila je samo u ru,lju, a na glavi je imala polucilinder. @ onda je i.nenada postala svjesna da i( taj pri.or o,oje u.,uuje. Kako je to ,ilo mogueK <renutak prije toga polucilinder na njegovoj glavi i.gledao je smijean. ;ar je od smijenog do u.,uujueg potre,an samo korakK #a. Kad je posmatrala se,e u ogledalu, nije u prvom trenutku vidjela nita osim kominog pri.ora. @ onda se komino povuklo pred u.,uenjem - polucilinder nije .naio alu ve nasilje, nasilje nad 5a,inom, nad njenim &enskim dostojanstvom. 3idjela je svoje gole noge, tanke gaice kro. koje se na.irao crni trokut. ?u,lje je potcrta-valo njenu &ensku privlanost, a tvrdi muki eir je tu njenu &enstvenost ponitavao, potiskivao, inio smijenom. <oma je stajao pored nje o,uen, i. ega je slijedilo da sutina onog to o,oje vide nije ala 8u tom sluaju ,i i on morao ,iti u ru,lju i polucilindru9, nego poni&enje. @ ona, umjesto da se odupre tom poni&enju, vie je voljela da ga ponosno i provokativno demonstrira, kao da se javno i do,rovoljno preputa silovanju. 4djednom vie nije mogla i.dr&ati i povukla je <omaa na pod. 'olucilinder se otkotrljao pod sto, a oni su se grlili na tepi(u ispred ogledala. 3ratimo se jo jednom tom polucilindru. Najprije je ,io sasvim maglovita uspomena na .a,oravljenog djeda, gradonaelnika jednog malog grada u ekoj, u prolom stoljeu.

;atim je ,io uspomena na oca. 'oslije pogre,a njen ,rat je prisvojio svu imovinu roditelja, a ona, ponosna i prkosna, od,ila je da se prepire oko svoji( prava. 5arkastino je i.javila kako e u.eti polucilinder kao jedino nasljedstvo. <ree, ,io je rekvi.it lju,avni( igara s <omaom. etvrto, ,io je sim,ol njene originalnosti, koju je svjesno i.graivala. Nije mogla ponijeti mnogo stvari u emigraciju, i ako je u.ela sa so,om taj veliki i nepraktini predmet, to je .nailo da se morala odrei drugi(, praktiniji(. 'eto, u tuini se taj polucilinder pretvorio u o,jekt sentimentalnog karaktera. Kad je doputovala kod <omaa u Eiri(, ponijela je eir sa so,om i stavila ga na glavu prije nego to e otvoriti vrata (otelske so,e. B tad se dogodilo neto s im nije raunala - polucilinder nije i.a.vao ni smije( ni u.,uenje, pretvorio se u uspomenu na proteklo vrijeme. 4,oje su ,ili dirnuti. 3oljeli su se kao nikad prije toga i u tome nije ,ilo mjesta .a opscene igre, jer nji(ov susret nije ,io produ&enje erotski( sastanaka na kojima su svaki put i.miljali neto novo i pomalo porono, nego rekapitulacija vremena, pjesma o nji(ovoj .ajednikoj prolosti, sentimentalni re.ime nesentimentalne ve.e koja se gu,ila u daljini. 'olucilinder je postao motiv mu.ike sklad,e koja se .vala 5a,inin &ivot. <aj motiv se neprestano vraao i svaki put je imao drugo .naenjeA sva ta .naenja tekla su kro. eir kao voda kro. korito. B mogu rei da je to ,ilo Deraklitovo korito7 TNikad nee dva puta .aga.iti u istu rijekuC= 'olucilinder je ,io korito u kome je .a 5a,inu svaki put tekla druga rijeka, druga semantika rijeka7 isti predmet poprimao je svaki put drugo .naenje, a .ajedno s tim .naenjem 8kao jeka, kao viestruka jeka9 od.vanjala su sva nekadanja .naenja. 5vaki novi do&ivljaj .vuao je kao sve ,ogatiji akord. <oma i 5a,ina ,ili su u cirikom (otelu dirnuti pogledom na taj eir i vodili su lju,av gotovo plaui, jer taj crni predmet nije ,io samo uspomena na nji(ove lju,avne igre, nego i sjeanje na 5a,ininog oca i djeda, koji je &ivio u stoljeu ,e. automo,ila i aviona. 5ad emo mo&da ,olje s(vatiti ponor koji je ra.dvajao 5a,inu i )ran.a - on je napeto sluao priu njenog &ivota, a ona je isto tako napeto sluala njega. 5avreno su ra.umjeli logiko .naenje rijei to su i( i.govarali, ali nisu uli um semantike rijeke koja je tekla kro. te rijei.

;ato je, kad je pred njim stavila polucilinder na glavu, )ran. ostao .,unjen kao da mu se neko o,ratio nekim nepo.natim je.ikom. ;a njega to nije ,io ni opscen ni sentimentalan, ve prosto nera.umljiv gest, koji ga je .,unjivao nedostatkom svakog .naenja. #ok su ljudi jo mladi i dok od.vanjaju tek prvi taktovi mu.ike sklad,e nji(ovog &ivota, mogu tu sklad,u pisati .ajedno i meuso,no ra.mjenjivati motive 8kao to su <oma i 5a,ina ra.mijenili motiv polucilindra9, ali ako se sastanu kad su ve stariji, nji(ova sklad,a je manje--vie .aokru&ena, i svaka rije, svaki predmet ima ra.liito .naenje u jednoj i drugoj sklad,i. #a sam pratio sve ra.govore i.meu 5a,ine i )ran.a, mogao ,i( sastaviti veliki rjenik nji(ovi( nespora.uma. ;adovoljimo se malim rjenikom.

6.

Mali rjenik nes(vaeni( rijei '?3B #B4 I>N@ Biti &ena .a 5a,inu je usud koji nije sama oda,rala. 4no to nismo sami oda,rali ne mo&emo smatrati ni .a svoj neuspje(. 5a,ina smatra da se prema dodijeljenom usudu tre,a odnositi korektno. Buniti se protiv toga to se rodila kao &ena i.gleda joj jednako glupo kao (valiti 5e tim. ;a vrijeme jednog od nji(ovi( prvi( sastanaka )ran. joj je rekao, pose,no naglaavajui slogove7 T5a,ina, vi ste &enal= Nije s(vatila .ato joj to saopava sa sveanim i.ra.om na licu, kao Kristi-or Kolum,o koji je upravo ugledao o,ale @merike. <ek kasnije joj je sinulo da rije &ena, koju je tako pose,no naglasio, ne .nai .a njega jedan od dva ljudska spola ve vrijednost. Nije svaka &ena vrijedna da je se na.ove &enom. @li ako je 5a,ina .a )ran.a &ena, ta je onda .a njega Marie-Elaude, njegova .akonita suprugaK 'rije vie od dvadeset godina, nekoliko mjeseci nakon to su se upo.nali, .aprijetila mu je da e se u,iti ako je napusti. )ran.a je oarala ta prijetnja. Marie-Elaude mu se nije ,a previe sviala, ali njena lju,av je i.gledala divna. inilo mu se da nije dostojan tako velike lju,avi i da ,i se morao du,oko pokloniti pred njom. B tako se poklonio do .emlje i o&enio se njom, pa iako Marie-Elaude vie nikad nije poka.ala takav inten.itet osjeaja kao u trenutku kad mu je prijetila samou,istvom, du,oko u njemu ostao je &iv imperativ7 ne smije joj nikad nanijeti ,ol, mora u njoj potivati &enu. <a reenica je .animljiva. Nije rekao potivati Marie--Elaude, nego potivati &enu u Marie-Elaude. @li ako je Marie-Elaude sama po se,i &ena, ko je onda ona druga &ena to se krije u njoj i koju mora potovatiK 1e li to mo&da platonska predstava &eneK Ne. <o je njegova majka. Nikad mu ne ,i palo na pamet da ka&e kako u majci potuje &enu. 4,o&avao je majku, a ne neku &enu u njoj. 'latonska predstava &ene i majka ,ile su jedno te isto.

Bmao je dvanaest godina kad ju je )ran.ov otac i.nenada napustio. #jeak je osjeao da se dogodilo neto o.,iljno, ali majka je dramu o,avila neutralnim i smirenim rijeima, da ga ne u.nemiri. Bli su tog dana .ajedno u grad i )ran. je prilikom i.laska i. stana primijetio da majka ima na svakoj no.i drukiju cipelu. ;,unio se, (tio je da je upo.ori na to, ali se istovremeno plaio da ,i je takvo upo.orenje moglo povrijediti. B tako je proveo s njom u gradu dva sata i itavo vrijeme nije mogao otrgnuti pogled od njeni( nogu. <ada je prvi put poeo s(vatati ta je to patnja. 31>?N45< B B;#@1@ 3olio ju je od djetinjstva do trenutka kad ju je ispratio do gro,a, i nastavio ju je voljeti u uspomenama. B. toga se u njemu ra.vio osjeaj da je vjernost prva od svi( vrlina. 3jernost daje naem &ivotu cjelovitost, ,e. nje ,i se raspao na (iljade trenutni( dojmova kao u (iljade kr(otina. )ran. je esto priao 5a,ini o majci, mo&da ak s nekom podsvjesnom raunicom - pretpostavljao je da e 5a ,ina ,iti oarana njegovom sposo,nou da ,ude vjeran i da e je tako prido,iti. Nije .nao da 5a,inu oarava i.daja, a ne vjernost. ?ije vjernost ju je podsjeala na oca, provincijskog puri-tanca koji je nedjeljom, .a svoje .adovoljstvo, slikao .alaske sunca i ru&e u va.i. ;a(valjujui njemu poela je crtati jo kao dijete. Kad je imala etrnaest godina, .alju,ila se u jednog djeaka, svog vrnjaka. 4tac se .aprepastio kad je to sa.nao i godinu dana nije smjela i.ii sama i. kue. 1ednog dana joj je poka.ao reprodukcije neki( 'icassovi( slika, otvoreno im se rugajui. ;ato je, kad ve nije smjela voljeti etrnaestogodinjeg kolskog druga, .avoljela ku,i.am. 4tila je poslije mature u 'rag s veselim osjeajem da konano mo&e i.dati roditeljski dom. B.daja. 4tac i gospodin uitelj su nam od mali( nogu govorili da je to neto najgore to se mo&e .amisliti @u ta je to u stvari i.dajaK B.daja je naputanje redova. B.dati .nai napustiti redove i otii u nepo.nato. @ 5a,ina ne .na ni .a ta ljepe od odlaska u nepo.nato. 5tudirala je na slikarskoj akademiji, ali nije smjela slikati kao 'icasso. Bilo je to vrijeme kada je ,ilo o,ave.no gajiti tako.vani socijalistiki reali.am i kad su se u koli proi.vodili portreti dr&avnika-komunista. Njena e&nja da i.da oca ostala je neispunjena, jer je komuni.am ,io tek drugi otac, podjednako strog i ogranien, koji je .a,ranjivao lju,av 8vrijeme je ,ilo puritansko9 i

'icassa. 2dala se .a jednog loeg glumca prakog po.orita samo .ato to ga je pratio glas ,untovnika i to je ,io nepri(vatljiv .a o,a oca. @ onda joj je umrla majka. 1edan dan nakon to se vratila sa pogre,a u 'rag do,ila je telegram7 otac je od tuge odu.eo se,i &ivot. 'oela je pred,acivati se,i - .ar je ,ilo tako loe to je otac slikao va.e s ru&ama i to nije volio 'icassaK B .ar je ,ilo tako neoprostivo to se plaio da mu se etrnaestogodinja ki ne vrati kui trudnaK ;ar je tako smijeno to nije mogao nastaviti &ivot ,e. svoje &eneK 'onovo ju je u(vatila e&nja .a i.dajom - .a i.dajom svog vlastitog i.dajstva. 5aopila je mu&u 8u njemu vie nije vidjela ,untovnika, nego samo nametljivog pijanca9 da ga naputa. @li ako i.damo B, .,og koga smo i.dali @, to jo ne .nai da smo se pomirili sa @. Iivot ra.vedene slikarice nije ,io nimalo slian &ivotu njeni( i.dani( roditelja. 'rva i.daja se ne mo&e ispraviti. 4na i.a.iva lananu reakciju novi( i.daja, od koji( nas svaka sve vie udaljava od mjesta prvo,itne i.daje. *G@;B@ ;a )ran.a, gla.,a je umjetnost koja se najvie pri,li&ava dioni.ijskcj ljepoti s(vaenoj kao pijanstvo. ovjek se ne mo&e kako tre,a opiti romanom ili slikom, ali se mo&e opiti Beet(ovenovom #evetom, Bartokovim Koncertom .a dva klavira i udaraljke ili pjevanjem Beatlesa. )ran. ne pravi ra.liku i.meu tako.vane o.,iljne i .a,avne mu.ike. <akvo stanovite smatra staromodnim i licemjernim. 'odjednako voli rock i Mo.arta. *la.,u smatra oslo,oditelj icom - oslo,aa ga samoe, i.oliranosti, praine knji&nice, otvara na njegovom tijelu vrata kro. koja dua odla.i u svijet da se ,ratimi. 3oli da plee i &ao mu je to 5a,ina dijeli tu njegovu strast. 5jede u restoranu, a i. .vunika im u. jelo svira ,una, ritmika gla.,a. <o je .aarani krug - ka&e 5a,ina. - Gjudi gu,e slu( .ato to putaju mu.iku sve glasnije. @ kako gu,e slu(, ne preostaje im drugo nego da je putaju jo glasnije. <i ne voli gla.,uK - pita je )ran..

Ne volim - odgovori 5a,ina i dodaje7 - Mo&da kad ,i( &ivjela u drugo vrijeme ... - Misli na vrijeme kad je &ivio 1o(ann 5e,astian Bac( i kad je gla.,a podsjeala na ru&u procvalu na ogromnoj snje&noj ravnici tiine. Buka pod maskom gla.,e prati je jo od rane mladosti. Kao studentkinja slikarske akademije morala je provoditi itave -erije na tako.vanim omladinskim radnim akcijama. 5tanovali su u ,arakama i odla.ili na rad na gradilite &elje.are. Mu.ika je urlala i. .vunika od pet ujutro do devet uvee. #ola.ilo joj je da .aplae, ali gla.,a je ,ila vesela i ,ilo je nemogue sakriti se od nje, ni u .a(odu, ni u postelji pod pokrivaem, .vunici su ,ili svugdje. *la.,a je ,ila kao opor lovaki( pasa koji je prati u stopu. Mislila je tada da to mu.iko ,ar,arstvo vlada samo u komunistikom svijetu. 2 tuini je, meutim, ustanovila da je pretvaranje gla.,e u ,uku planetarni proces kojim ovjeanstvo stupa u (istorijsku -a.u totalne ru&noe. <otalna ru&noa javljala se prvenstveno kao svugdje prisutna akustika ru&noa7 automo,ili, motocikli, elektrine gitare, ,uilice, .vunici, sirene. ;a njom e u,r.o slijediti opa vi.ualna ru&noa. 3eerali su, otili u so,u i vodili lju,av, a )ran.u su se, prije nego to e .aspati, poele rojiti misli u glavi. 5jetio se ,une gla.,e u. veeru i pomislio7 TBuka ima jednu prednost. 2 njoj se ne uju rijei.= 'ostao je svjestan da od mladosti nita drugo ne radi, samo govori, pie, predaje, i.milja reenice, tra&i -ormulacije i ispravlja i( tako da na kraju nijedna rije ne .adr&ava preci.no odreeno .naenje, .naenje se rasplinjuje, gu,i sadr&aj i pretvara u smee, pljevu, prainu, pijesak koji se kovitla u mo.gu, i.a.iva glavo,olje, nesanice, ,olest. B u tom trenutku je po&elio, pomalo nejasno ali silno, da uje ,eskrajnu gla.,u, apsolutnu ,uku, divnu i veselu galamu koja e o,u(vatiti, .aliti i .agluiti sve i u kojoj e .auvijek nestati jad, ispra.nost i nitavnost rijei. Mu.ika, to je negacija reenice, mu.ika je anti-rijeC e.nuo je da dugo le&i u 5a,i-ninom .agrljaju, da uti, da nikad vie ne i.govori ni jednu jedinu reenicu i da mu se tjelesni u&itak stopi s orgijastikom grmljavinom gla.,e. ;aspao je .agluen tom imaginarnom ,ukom, sretan. 531><G45< B <@M@

Iivjeti .a 5a,inu .nai vidjeti. 3id ima dvije granice7 sna&nu svjetlost, koja .asljepljuje, i potpunu tamu. Mo&da je upravo to i.a.valo 5a,ininu nesklonost svakom ekstremi.mu. >kstremi su granice i.a koji( prestaje &ivot i svaka ekstremistika strast, u umjetnosti kao i u politici, samo je maskirana e&nja .a smru. ?ije Tsvjetlost= ne i.a.iva kod )ran.a predstavu predjela o.arenog ,lagim .rakama sunca, ve samog mla.a svjetlosti - sunca, sijalice, re-lektora. 1avljaju se i po.nate meta-ore7 sunce istine, .asljepljujui ,ljesak ra.uma, itd. Kao i svjetlost, tako ga privlai i tama. ;na da se u nae vrijeme smatra smijenim gasiti svjetlo .a vrijeme lju,avnog ina i .ato ostavlja malu lampu i.nad kreveta upaljenu. @li u trenutku kad se sprema da prodre u 5a,inu, .atvara oi. 2&itak koji ga ispunjava .a(tijeva tamu. <a tama je kristalno ista, ,e. predstava i vi.ija, ta tama nema kraja, nema granica, ta tama je ,eskraj koji svaki od nas nosi u se,i. 8#a, onaj ko tra&i ,eskraj, neka .atvori oiC9 2 trenutku kad osjeti kako mu se val u&itka iri kro. tijelo, )ran. se iste&e i rasplinjuje u ,eskonanost svoje tame, i sam se pretvara u ,eskraj. @li mukarac, to je vei u svojoj unutranjoj tami, sve vie se smanjuje po svom vanjskom liku. Mukarac .atvoreni( oiju je samo olupina mukarca. 5a,ini je taj pri.or neprijatan, ne &eli gledati u )ran.a pa i ona .atvara oi. 5amo, ta tama .a nju ne predstavlja ,eskraj ve prosto ne.adovoljstvo onim to vidi, negaciju vienog, od,ijanje da gleda.

5a,ina je dopustila da je nagovore da posjeti udru&enje svoji( sunarodnjaka. 'onovo su raspravljali o tome je li tre,alo ili nije tre,alo suprotstaviti se ?usima s oru&jem u rukama. Naravno, ovdje, u sigurnosti koju im je pru&ala emigracija, svi su i.javljivali kako je tre,alo ratovati. - 'a onda se vratite i ratujte - rekla je 5a,ina. Nije tre,alo da to ka&e. Mukarac prosijede, onduli-rane kose uperio je u nju svoj dugi ka&iprst. Ne smijete tako govoriti. 5vi ste odgovorni .a ono to se dogodilo. 3i, takoer. Jta ste u domovini uradili protiv komunistikog re&imaK 5likali ste, to je ,ilo sve. 4cjenjivanje i provjeravanje graana je glavna i neprekidna drutvena aktivnost u komunistikim .emljama. @ko slikar &eli da priredi i.lo&,u, ako graanin tra&i vi.u kako ,i proveo -erije na moru, ako nogometa tre,a da postane lan repre.entacije, potre,no je. prije svega, prikupiti sve karakteristike i sve podatke o njemu 8od kuepa-.itelja, kolega, policije, partijske organi.acije, narodnog od,ora9 i pose,ni, .a to odreeni slu&,enici moraju te karakteristike proitati i odvagnuti, i i. nji( i.vui .akljuke. 4no o emu se u tim karakteristikama govori nema, meutim, nikakve ve.e sa slikarskim talentom, talentom .a nogomet ili .dravljem .,og koga ,i graanin tre,alo da provede odmor na moru. 4ne se odnose samo na ono to se na.iva Tpolitiki pro-il graanina= 8prema tome, na ono to graanin govori, to misli, na to kako se ponaa, da li prisustvuje sastancima ili prvomajskim povorkama9. B kako sve 8svakodnevni &ivot, napredovanje u slu&,i, -e-rije9 .avisi od toga kako e graanin ,iti ocijenjen, on se mora 8ako &eli igrati nogomet .a repre.entaciju, prirediti i.lo&,u ili provesti odmor na moru9 ponaati tako da ,ude ocijenjen po.itivno. 4 tome je ra.miljala 5a,ina dok je sluala sijedog mukarca. Njemu nije ,ilo va&no da li njegovi .emljaci do,ro igraju nogomet ili do,ro slikaju 8niko od e(a nije nikad poka.ao .animanje .a 5a,inine slike9, ve da li su se suprotstavljali komunistikom re&imu iCi samo pasivno, istinski ili samo prividno, od poetka ili tek sada. Kako je ,ila slikarica, .nala je dosta toga o ljudskim licima, a i. 'raga je po.navala -i.ionomije ljudi ija je strast provjeravati i ocjenjivati druge. 5vi su oni imali ka&iprst malo du&i od srednjeg prsta i dr&ali ga uperenog u onoga s kim su govorili. 2ostalom, i predsjednik NovotnQ, koji je

vladao ekom etrnaest godina, do !/+, imao je istu takvu prosijedu, onduliranu kosu i najdu&i ka&iprst u itavoj srednjoj >vropi. Kad je .aslu&ni emigrant uo i. usta slikarice, ije slike nikad nije vidio, da je slian komunistikom predsjedniku Novotnom, najprije je pocrvenio, .atim po,lije-dio, pa ponovo pocrvenio, ponovo po,lijedio, pokuao neto da ka&e, ali nije rekao nita i utonuo je u utnju. Jutjeli su i ostali dok 5a,ina nije konano ustala i otila. Bila je nesretna .,og svega to se dogodilo, ali kad se nala na ulici, pomislila je7 @ .ato ,i( se, u stvari, sastajala s esimaK 5ta je ve.uje s njimaK #omovinaK Kad ,i svaki od nji( rekao ta .amilja kad ka&e eka, slike koje ,i se pojavile ,ile ,i sasvim ra.norodne, ,e. iega .ajednikog. Bli kulturaK @ ta je toK *la.,aK #vor&ak i 1anaekK #a. @li ta ako e( nema smisla .a gla.,uK 3e.e se naglo rasplinjuju. Bli velike linostiK 1an DusK Niko od oni( ljudi nije proitao ni retka i. njegovi( knjiga. 1edino to ,i svi mogli ra.umjeti ,io je plamen, slava plamena u kojem je i.gorio kao (eretik na lomai, slava pepela u koji se pretvorio, tako da je sutina nacionalnog osjeaja, govorila je se,i 5a,ina, .a nji( samo pepeo i nita vie. <e ljude pove.uje samo nji(ov pora., pove.uju i( pred,acivanja koja upuuju jedan drugome. Br.o je koraala ulicom. Njene misli u.,udile su je vie nego ra.la. s emigrantima. Bila je svjesna da je nepravedna. Meu esima je,ipak,,ilo i ljudi koji su se ra.likovali od mukarca s dugim ka&iprstom. Nelagodna utnja koja je .avladala nakon njeni( rijei nije nikako .naila da su svi protiv nje. Bili su vjerovatno .,unjeni tom i.nenadnom provalom mr&nje, tim nespora.umom ije &rtve u emigraciji postaju gotovo sviK ;ato i(, u stvari, ne &aliK ;ato joj ne i.gledaju jadni i naputeniK Mi sad ve .namo .ato7 jo kad je i.dala oca, &ivot se otvorio pred njom kao dugaki ni. i.daja i svaka nova i.daja ju je privlaila kao porok i kao po,jeda. Ne &eli i nee stajati u reduC Nee stajati u redu sa stalno istim ljudima i istim govorimaC ;,og toga je vlastita nepravednost toliko u.,uuje. <o u.,uenje nije neprijatno, naprotiv, 5a,ina ima osjeaj kao da je odnijela po,jedu nad neim i da joj mko nevidljiv aplaudira. @li odma( nakon te opijenosti javila se strepnja - taj put ipak mora negdje .avritiC 1ednom mora prestati s tim i.dajamaC 1ednom mora statiC

Bilo je vee i &urno je koraala po peronu. 3lak .a @msterdam ,io je postavljen. <ra&ila je svoj vagon. 4tvorila je vrata kupea, do koga ju je doveo lju,a.ni kondukter i ugledala )ran.a kako sjedi na raspremljenom krevetu. 2stao je da je po.dravi a ona ga je .agrlila i o,asula poljupcima. 5trano je e.nula da mu ka&e ono ,analno Ne putaj me, dr&i me vrsto, u(vati me, pretvori me u ro,inju, ,udi sna&anC @li to su ,ile rijei koje nije mogla i nije .nala i.govoriti. Kad ga je pustila i. .agrljaja, rekla je samo7 - 5trano sam sretna to sam s to,om. - <o je ,ilo sve to joj je njena su.dr&ljiva priroda omoguila da ka&e.

%. Mali rjenik nes(vaeni( rijei8nastavak9 '434?K> Gjudima u Btaliji i )rancuskoj je lako. @ko i( roditelji prisiljavaju da idu u crkvu, oni im se osveuju tako da stupaju u partiju 8komunistiku, maoistiku, trockistiku i sl.9. 5a,inu je, meutim, otac slao najprije u crkvu, a .atim je sam od stra(a prisiljavao da ide na sastanke komunistikog 5ave.a omladine. Kad je ila u prvomajskoj povorci, nije .nala dr&ati korak pa je djevojka koja je marirala i.a nje stalno vikala na nju i namjerno joj ga.ila pete. Kad je u maru tre,alo pjevati, nikad nije .nala rijei pjesme i samo je nijemo otvarala usta. @li njene kolegice su to primijetile i tu&ile je. 4d mladosti je mr.ila sve povorke. )ran. je studirao u 'ari.u i kako je ,io i.u.etno nadaren, nauna karijera ,ila mu je osigurana jo dok je ,io dvadesetogodinjak. 3e tada je .nao da e provesti cijeli &ivot u univer.itetskim ka,inetima, ,i,liotekama i dvije--tri predavaonice. <a predstava je u njemu i.a.ivala osjeaj da e se uguiti. Ielio je da i.ie i. svog &ivota kao to se i.la.i i. stana na ulicu. ;ato je, dok je &ivio u 'ari.u, rado odla.io na mani-estacije. Bilo je lijepo ii i proslavljati neto, .a(tijevati neto, protestirati protiv neega, ne ,iti sam, ,iti pod ne,eskim svodom i medu drugim ljudima. 'ovorke to su se kretale po ,ulevaru 5aint-*ermain ili sa <rga ?epu,like prema Bastilji uvijek su ga -ascinirale. Masa koja marira i klie ,ila je .a njega slika >vrope i njene (istorije. >vropa, to je 3eliki mar. Mar i. revolucije u revoluciju, i. ,itke u ,itku, stalno naprijed. Mogao ,i( to rei i drukije7 )ran.u je njegov &ivot medu knjigama i.gledao nestvaran. He.nuo je .a istinskim &ivotom, .a dodirom drugi( ljudi koji s njim mariraju ,ok u. ,ok, .a nji(ovim poklicima. Nije s(vatao da je upravo ono to smatra nestvarnim 8rad u tiini ka,ineta i ,i,lioteka9 njegov istinski &ivot, dok su povorke, u kojima je vidio realnost, samo po.orite, ples, sveanost, drugim rijeima san. 5a,ina je .a vrijeme studija stanovala u studentskom domu. 'rvog maja morali su svi rano i.ii i postrojiti se .a povorku. #a ne ,i neko i.ostao, studentski -unkcioneri su provjeravali da li je

.grada pra.na. ;ato se sakrila u toalet i, kad su svi otili, vratila se u svoju so,u. 3ladala je tiina kakvu nikad nije do&ivjela. 5amo su i. velike daljine dopirali .vui limene gla.,e. 4sjeala je kao da se skriva u koljki a i. daljine dopire um mora, neprijateljskog svijeta. *odinu ili dvije nakon to je otila i. eke nala se, pukim sluajem, u 'ari.u upravo na godinjicu ruske inva.ije. 4rgani.iran je protestni miting i nije mogla odoljeti da se ne pridru&i demonstrantima. Mladi )rancu.i su podi.ali stisnute ake i i.vikivali parole protiv sovjetskog imperijali.ma. 'arole su joj se sviale, ali je odjednom sa .aprepatenjem ustanovila da nema volje klicati .ajedno s ostalima. Nije i.dr&ala u povorci du&e od nekoliko minuta. Bspriala je taj svoj do&ivljaj prijateljima )rancu.ima. ;audili su se. - <i, .nai, ne &eli da se ,ori protiv okupacije svoje domovineK - govorili su. Dtjela je da im ka&e kako se i.a komuni.ma, -ai.ma, i.a svi( okupacija i inva.ija krije jedno po sutini du,lje i sveo,u(vatnije .lo, i da je slika tog .la .a nju povorka ljudi koji mariraju, podi&u ruke i jednoglasno u.vikuju iste slogove. ;nala je, meutim, da im to nee .nati o,jasniti, pa je u neprilici prela na drugu temu. G1>'4<@ N>X Y4?K@ Jetali su po NeF Yorku satima i pri.or se sa svakim nji(ovim korakom mijenjao kao da idu vijugavom sta.om kro. udesan planinski predio - nasred trotoara kleao je mladi i molio se, neto dalje, naslonjena na drvo, drijemala je lijepa Ernkinja, mukarac u crnom odijelu je prela.io ulicu dirigirajui irokim pokretima nevidljivom orkestru, u -ontani je &u,orila voda, a naokolo su sjedili .idari i ruali. Ielje.ne ljestvice penjale su se u. -asade ru&ni( kua od crvene cigle, ali te kue ,ile su tako ru&ne da su u stvari ,ile lijepe. 'ored nji( se u.di.ao veliki stakleni ne,oder a i.a njega je stajao drugi ne,oder na ijem je krovu ,io podignut mali arapski dvorac s tornjiima, galerijama i po.laenim stupovima. 5jetila se svoji( slika - i na njima su se sastajali o,jekti koji nisu odgovarali jedan drugom7 gradilite &elje.are a i.a njega petrolejska lampa, ili svjetiljka ije se starinsko sjenilo od o,ojenog stakla raspalo u sitne kr(otine koje sad lete i.nad pustog movarnog predjela. >vropska ljepota imala je uvijek intencionalni karakter - rekao je )ran.. - 'ostojao je estetski cilj i mnogogodinji plan po kome je ovjek decenijama gradio gotsku katedralu ili renesansni grad.

Gjepota NeF Yorka ima drukiju osnovu. <o je neintencionalna, nenamjerna ljepota. Nastala je ,e. ljudske namjere, kao peina sa stalaktitima. 4,lici, sami po se,i ru&ni, dola.e sluajno, ,e. plana, u tako nevjerovatne odnose da i. nji( poinje .raiti udesna poe.ija. Neintencionalna ljepota. #a - rekla je 5a,ina. - Moglo ,i se rei i ljepota kao greka. 'rije nego to ljepota potpuno nestane sa ovog svijeta, postojace jo neko vrijeme kao greka. Gjepota kao greka je posljednja -a.a u (istoriji ljepote. 5jetila se svoje prve .rele slike - nastala je .a(valjujui tome to je na nju grekom kapnula crvena ,oja. #a, njene slike ,ile su .asnovane na ljepoti greke i NeF York je ,io tajna i prava domovina njenog slikarstva. - Mo&da je neintencionalna ljepota NeF Yorka mnogo ,ogatija i slikovitija od previe stroge i previe komponirane ljepote ljudskog projekta - rekao je )ran.. @li to vie nije evropska ljepota. <o je tui svijet. ;ar ipak postoji neto o emu o,oje imaju isto miljenjeK Ne. 'ostoji i.vjesna ra.lika. <uina njujorke ljepote stra(ovito privlai 5a,inu. )ran.a -ascinira, ali i u&asava7 i.a.iva u njemu e&nju .a >vropom. 5@BBNBN@ #4M43BN@ 5a,ina s(vata njegovu od,ojnost prema @merici. )ran. je utjelovljena >vropa - njegova majka ,ila je rodom i. Bea, otac mu je ,io )rancu., a on sam je Jvicarac. )ran. se, s druge strane, divi 5a,ininoj domovini. Kad mu pria o se,i i svojim prijateljima u ekoj, )ran. uje rijei .atvor, progoni, tenkovi na ulicama, emigracija, leci, .a,ranjena literatura, .a,ranjene i.lo&,e i osjea neku udnu .avist spojenu s nostalgijom. - 1ednog dana o meni je jedan -ilo.o- napisao da se sve to govorim sastoji od nedoka.ivi( pekulacija i na.vao me Tgotovo nestvarnim 5okratom=. 4sjeao sam se strano poni&en i odgovorio mu ljutitim tonom. ;amisli toC <a smijena epi.oda ,ila je najvei kon-likt koji sam ikad do&ivioC <u je moj &ivot dostigao maksimum svoji( dramski( mogunostiC Nas dvoje &ivimo u ra.liitim mjerilima. 5tupila si u moj &ivot kao *ulliver u carstvo patuljaka. 5a,ina protestira. <vrdi da kon-likt, drama, tragedija ne .nae pod ,ogom nita, da ne predstavljaju nikakvu vrijednost, nita to ,i .aslu&ivalo divljenje ili potovanje. 2 stvari, drugi mogu .avidjeti )ran.u na poslu koji je mogao u miru o,aviti.

)ran. je .avrtio glavom. - Kad je drutvo ,ogato, ljudi ne moraju raditi rukama i posveuju se du(ovnim aktivnostima. 2niver.iteta ima sve vie, studenata ima sve vie. #a ,i mogli .avriti -akultet, studenti moraju i.misliti teme diplomski( radova. <ema ima ,e.,roj, jer nema stvari na svijetu o kojoj nije mogue napisati raspravu. Bspisani listovi papira skupljaju se u ar(ivama, koje su &alosnije od gro,lja, jer u nji( niko ne .ala.i ni .a #an mrtvi(. Kultura tone u masi proi.voda, pod lavinom slova, u ludilu kvantiteta. B to je ra.log .ato govorim da jedna .a,ranjena knjiga u tvojoj ,ivoj domovini .nai nei.mjerno vie od milijardi rijei to kuljaju i. nai( univer.iteta. 2 tom smislu mo&emo s(vatiti )ran.ovu sla,ost prema svim revolucijama. Nekad je gajio simpatije prema Ku,i, .atim prema Kini, a kad mu se .gadila krutost tamonji( re&ima, melankolino se pomirio s tim da mu preostaje samo ono more slova ,e. te&ine, koja ne predstavljaju &ivot. 'ostao je pro-esor u ;enevi 8gdje se ne odr&avaju nikakve mani-estacije9 i, pomiren s odricanjem 8u samoi, ,e. &ene, ,e. povorki9, i.dao s prilinim uspje(om nekoliko .nanstveni( knjiga. @ onda se jednog dana pojavila 5a,ina kao vi.ijaA dola je i. .emlje u kojoj su ve odavno ,ile prestale cvjetati revolucionarne ilu.ije, ali gdje je jo postojalo ono emu se kod revolucija najvie divio7 &ivot koji tee u velikom mjerilu ri.ika, (ra,rosti i smrtne opasnosti. 5a,ina mu je vratila vjeru u veliinu ljudske sud,ine. B ,ila je utoliko ljepa to se i.a njenog lika na.irala ,olna drama njene .emlje. 5a,jna, meutim, nije voljela tu dramu. ?ijei kao .atvor, progon, .a,ranjene knjige, okupacija, tenkovi, .a nju su ,ile ru&ne rijei ,e. ikakvog romantinog pri.vuka. 1edina rije koja je u njoj od.vanjala slatko kao nostalgina uspomena na domovinu jest rije gro,lje. *?4BG1> *ro,lja u ekoj podsjeaju na vrtove. *ro,ovi su prekriveni travnjakom i ra.no,ojnim cvijeem. 5kromni spomenici gu,e se u .elenilu lia. Kad padne mrak, na gro,lju gori ,e.,roj mali( svijea pa se ini kao da mrtvi prireuju djeiji ,al. #a, djeiji ,al, jer mrtvi su nedu&ni kao djeca. ak i kad je &ivot ,io pun okrutnosti, na gro,ljima je vladao mir. B .a vrijeme rata i, .a Ditlera, i .a 5taljina, .a svi( okupacija. Kad god je ,ila tu&na, sjela ,i u auto i od ve.la se daleko od 'raga da

proeta po nekom od seoski( gro,alja koje je voljela. <a gro,lja sa plavim ,rdima u po.adini ,ila su lijepa kao uspavanka. ;a )ran.a, gro,lje je ,ilo ru&no skladite kostiju i kamenja.

/. Nikad ne ,i( putovao automo,ilom. 5trano se ,ojim sao,raajni( nesreaC <o u ovjeku, ako i ne pogine, sigurno ostavlja traume do kraja &ivotaC - rekao je kipar i nesvjesno se u(vatio .a ka&iprst koji jednom .amalo nije odsjekao dok je tesao drveni kip. 5amo udom mu je ostao na ruci. Ma ne ostavlja - javila se Marie-Elaude koja je ,ila u i.vanrednoj -ormi. - 1a sam do&ivjela teku sao,raajnu nesreu i ,ilo je divnoC @ nigdje nije ,ilo ljepe nego u ,olniciC 2ope nisam mogla spavati pa sam neprestano itala, danju i nou. 5vi su je posmatrali .adivljeno, i to joj je oigledno prijalo. 2 )ran.u se mijeao osjeaj negodovanja 8sjeao se da je poslije spomenutog sao,raajnog udesa njegova &ena ,ila stra(ovito deprimirana i neprestano se &alila9 s i.vjesnim divljenjem 8njena sposo,nost da trans-ormira svaki svoj do&ivljaj govorila je o vitalnosti koja je imponirala9 . - <amo sam poela dijeliti knjige na dnevne i none - nastavila je. - B .aista, postoje knjige .a dan i knjige koje mo&ete itati samo nou. 5vi su i dalje s uenjem i .adivljeno pratili njene rijei, samo kipar se dr&ao .a ka&iprst, namrten .,og neprijatne uspomene. 2 koju ,i grupu uvrstio 5tend(alaK - upitala ga je Marie-Elaude. Kipar nije sluao ta govori pa je samo u neprilici slegnuo ramenima. Gikovni kritiar koji je stajao kraj njega i.javio je kako, po njegovom miljenju, 5tend(al spada u dnevnu literaturu. Marie-Elaude je .avrtjela glavom i .acvrkutala7 - 3ara seC Ne, ne, ne, vara seC 5tend(al je noni pisacC )ran. je prilino rastreseno uestvovao u diskusiji o nonoj i dnevnoj literaturi, jer je mislio samo na to kad e se pojaviti 5a,ina. 4,oje su dugo ra.miljali tre,a li ili ne tre,a da pri(vati po.iv na ovaj koktel. 'rireivala ga je Marie-Elaude .a sve slikare i kipare koji su i.lagali u njenoj privatnoj galeriji. 4d vremena kad se upo.nala s )ran.om, 5a,ina je i.,jegavala njegovu &enu. Kako su se, meutim, plaili da nji(ova ve.a ne ,ude otkrivena, na kraju su .akljuili da e ,iti prirodnije i manje sumnjivo ako doe. *ledao je neupadljivo prema predso,lju i postepeno postajao svjestan da i. drugog kraja salona neprestano od.vanja glas njegove osamnaestogodinje keri Marie-@nne. Napustio je grupu kojom

je dominirala njegova &ena i priao kru&oku kojim je dominirala ki. Neki su sjedili u naslonjaama, drugi su stajali, a Marie-@nne je sjedila na podu. )ran. je ,io siguran da e i MarieElaude na suprotnom kraju salona u,r.o sjesti na tepi(. 5jesti pred gostima na pod ,io je u to vrijeme openito pri(vaeni gest prirodnosti, neusiljenosti, drugarstva, naprednog i parikog du(a. 5trast s kojom je Marie-Elaude svuda sjedala na pod ,ila je takva da se )ran. esto plaio da ne sjedne na pod u prodavnici u kojoj je kupovala cigarete. - Na emu sad radite, @laneK - upitala je Marie--@nne mukarca kraj iji( je nogu sjedila. @lan je ,io naivna potenjaina pa je pokuao da iskreno odgovori keri vlasnice galerije. 'oeo joj je o,janjavati nov nain slikanja koji je u sutini ,io kom,inacija -otogra-ije i ulja na platnu. @li nije i.govorio ni tri reenice kad je Marie-@nne poela da .vi&due. 5likar je govorio polako i koncentrirano i nije uo .vi&dukanje. Mo&e li mi rei .ato .vi&di - apnuo je )ran.. ;ato to ne volim kad se govori o politici - odgovorila je glasno. B .aista, dvojica mukaraca i. istog kruga ra.govarali su o predstojeim i.,orima u )rancuskoj. Marie-@nne, koja je smatrala da joj je du&nost da usmjerava .a,avu, upitala i( je da li e sljedeeg tjedna ii u po.orite na ?ossi-nijevu operu, koju e i.vesti italijanski operni ansam,l. 5likar @lan je .a to vrijeme tra&io sve preci.nije i preci.nije -ormulacije kojima ,i mogao o,jasniti svoju novu slikarsku -a.u i )ran. se stidio svoje keri. #a je uutka, rekao je kako su opere strano dosadne. - *ro.an si - rekla je Marie-@nne pokuavajui da sa poda udari oca u tr,u(. - *lavni pjeva je prekrasanC @(, kako je lijepC 3idjela sam ga dva puta i .alju,ila sam se u njega. )ran. je .akljuio da je njegova ki strano slina majci. ;ato nije vie slina njemuK @li tu se ne mo&e nita uiniti, nije mu slina. 3e je ,e.,roj puta uo Marie--Elaude kako i.javljuje da je .alju,ljena u ovog ili onog kipara, pjevaa, pisca, politiara, pa jednom ak i u jednog ,iciklistu. Naravno, ,ila je to pra.na retorika prilagoena veerama i koktelima, ali on se pri tome ipak ponekad sjetio kako je prije dvadeset godina isto govorila .a njega i jo mu prijetila samou,istvom. 2 tom trenutku ula je u salon 5a,ina. Marie-Elaude ju je ugledala i smjesta joj prila. Njena ki je i dalje ra.govarala o ?ossiniju, ali )ran. je svu svoju pa&nju usmjerio na ra.govor dviju &ena. Nakon nekoliko prijateljski( reenica po.drava Marie-Elaude je u.ela u ruku keramiki medaljon koji je visio 5a,ini oko vrata i rekla vrlo glasno7 - 5ta ti je ovoK 5trano je ru&noC

<a reenica je prisilila )ran.a da slua jo pa&ljivije. Nije ,ila i.govorena agresivno, naprotiv, .vonki smije( tre,alo je odma( da naglasi kako kritika medaljona nita ne mijenja na prijateljstvu koje Marie-Elaude gaji prema slikarici. Bpak, ,ila je to reenica koja nikako nije odgovarala nainu na koji se Marie-Elaude o,raala drugima. 5ama sam ga napravila - rekla je 5a,ina. ?u&an je, .aista je ru&an - ponovila je Marie--Elaude vrlo glasno. - Ne ,i tre,alo da ga nosiC )ran. je .nao da njegovu &enu nimalo ne .anima da li je medaljon ru&an ili nije. ?u&no je ,ilo ono to je ona &eljela da ,ude ru&no, lijepo je ,ilo ono to je ona &eljela da ,ude lijepo. Nakit njeni( prijateljica ,io je a priori lijep. 'a i kad ,i joj se uinilo da je ru&an, prela ,i preko toga, jer je laskanje ,ilo ve odavno postalo njena druga priroda. @ .ato je onda odluila da medaljon koji je 5a,ina sama napravila ,ude ru&anK )ran.u je i.nenada postalo sve jasno. Marie-Elaude je i.javila da je 5a,inin medaljon ru&an .ato to je to mogla se,i do.voliti. 1o preci.nije7 Marie-Elaude je i.javila kako je 5a,inin medaljon ru&an da poka&e kako se,i mo&e do.voliti i.javu da je 5a,inin medaljon ru&an. 5a,inina i.lo&,a prije neki( godinu dana nije imala neki veliki uspje( i Marie-Elaude nije ,ilo previe stalo do 5a,inine naklonosti. Naprotiv, 5a,ina je imala ra.loga da se ,ori .a naklonost Marie-Elaude. <o se, meutim, po njenom dr&anju nije moglo primijetiti. #a, )ran.u je ,ilo sasvim jasno7 Marie-Elaude je iskoristila priliku da 5a,ini 8i drugima9 da do .nanja kakav je stvarni odnos snaga i.meu nji(.

$. Mali rjenik nes(vaeni( rijei 8svretak9 5<@?@ E?K3@ 2 @M5<>?#@M2 5 jedne strane su kue s velikim pro.orima u pri.emlju, koji podsjeaju na i.loge trgovina. B.a nji( se nala.e so,ice prostitutki, koje svuene, samo u ru,lju, sjede pored stakla u jastucima prekrivenim naslonjaama. B.gledaju kao velike make koje se dosauju. #rugu stranu ulice ini divovska gotika crkva i. etrnaestog stoljea. B.meu ,o&ijeg svijeta i svijeta prostitutki, kao rijeka na granici dva carstva, iri se prodorni .ada( mokrae. 2 crkvi su od starog gotikog stila ostali samo visoki, goli ,ijeli .idovi, stu,ovi, svodovi i pro.ori. Na .idovima nema nijedne slike, nigdje se ne mo&e vidjeti kip. Erkva je oiena kao gimnastika sala. 5amo u sredini postavljene su u kvadrat stolice oko minijaturnog podijuma sa stolom .a propovjednika. B.a stolica nala.e se drvene ka,ine, lo&e .a porodice ,ogati( graana. 5tolice i lo&e postavljene su ne vodei rauna o o,liku .idova i polo&aju stu,ova, kao da &ele poka.ati gotikoj ar(itekturi sav svoj pre.ir i ravnodunost. Kalvinistika vjera je jo prije nekoliko stoljea pretvorila crkvu u o,ian (angar, koji ima samo jednu -unkciju - da uva molitve vjernika od kie i snijega. )ran. je ,io -asciniran7 kro. tu ogromnu dvoranu proao je 3eliki mar (istorije. 5a,ina se sjeala kako su poslije -e,ruarskog prevrata u ekoj nacionali.irani svi dvorci i pretvoreni u egrtske kole, domove pen.ionera, a ponekad i u tale. Bila je u jednoj takvoj tali - u .idove s gipsanim ukrasima ,ile su .a,ijene kuke sa &elje.nim o,ruima i .a nji( prive.ane krave koje su sanjivo gledale kro. pro.or u vrt dvorca, po kome su trkarale kokoi. - 4va pra.nina me -ascinira - rekao je )ran.. - Gjudi gomilaju oltare, kipove, slike, stolice, naslonjae, tepi(e, knjige, a onda nastupa trenutak radosnog olakanja pa sve jednim pote.om od,ace, kao smee. Mo&e li .amisliti tu Derkulesovu metlu koja je pomela ovaj (ramK 5a,ina je poka.ala na drvenu lo&u. 5iromani su morali stajati, a ,ogati su sjedili u lo&i. @li postojalo je neto to je pove.ivalo ,ankara i prosjaka7 mr&nja prema ljepoti.

- Jta je to ljepotaK - upitao je )ran. i sjetio se otvorenja i.lo&,e kome je nedavno morao prisustvovati. Beskrajna ispra.nost reenica i rijei, ispra.nost kulture, ispra.nost umjetnosti. #ok je kao studentkinja radila na omladinskoj radnoj akciji, due otrovane veselim marevima to su ,e. prestanka od.vanjali i. .vunika, sjela je jedne nedjelje na motocikl i odve.la se daleko u ,rda. ;austavila je motocikl u nepo.natom selu i.gu,ljenom u ,rdima, naslonila ga na .id crkve i ula. 5veenik je upravo slu&io misu. ?e&im u to do,a nije ,io naklonjen vjeri i ljudi su se uglavnom dr&ali podalje od crkava. 2 klupama su sjedili samo starci i starice, jer se nisu ,ojali vlasti. Bojali su se samo smrti. 5veenik ,i pjevajui i.govorio reenicu, a ljudi su je .,oru ponavljali. <o su ,ile litanije.

5talno iste rijei vraale su se kao putnik koji ne mo&e da odvoji oi od predjela ili kao ovjek koji se ne mo&e rastati sa &ivotom. 5jedila je po.adi u klupi, na trenutke .atvarala oi, samo da uje tu mu.iku rijei, a onda i( ponovo otvarala. B.nad se,e je vidjela plavo o,ojeni svod, na kome su ,ile naslikane velike .latne .vije.de. Bila je oarana. 4no to je i.nenada srela u toj crkvi nije ,io Bog, nego ljepota. Bila je sasvim svjesna da ta crkva i te litanije nisu ,ili lijepi sami po se,i ve upravo u poredenju sa omladinskom radnom akcijom na kojoj je provodila dane okru&ena ,ukom pjesama. Misa je ,ila lijepa, jer je u njoj i.nenada i tajno otkrila drugi, i.dani svijet. 4d tog vremena je .nala da je ljepota i.dani svijet. Mo&emo je pronai samo tamo gdje su progonitelji grekom .a,oravili na nju. Gjepota se krije i.a kulisa prvomajske parade. @ko je &elimo nai, moramo poderati platno dekoracija. 4vo je prvi put da me neka crkva -ascinira - rekao je )ran.. Njegovo oduevljenje nije i.a.vao protestanti.am, nije ga i.a.vao ni asketski du(. 4duevilo ga je neto drugo, neto sasvim lino, o emu se nije usuivao govorili pred 5a,inom. inilo mu se da uje glas koji ga po.iva da u.me u ruke Derkulesovu metlu i i.mete i. svog &ivota vernisa&e MarieElaude, pjevae Marie-@nne, kongrese i simpo.ije, ispra.ne ra.govore, rijei koje nita ne govore .. . 3eliki pra.ni prostor amsterdamskog (rama i.gledao mu je kao slika vlastitog oslo,oenja. 5N@*@ 2 krevetu, u jednom od oni( mnogi( (otela u kojima su vodili lju,av, 5a,ina se poela igrati sa )ran.ovim rukama. - 2pravo je nevjerovatno - rekla je - kakve miie ima.

)ran.a je o,radovala ta po(vala. 2stao je i. kreveta, u(vatio teku (rastovu stolicu .a jednu nogu, sasvim pri .emlji, i polako je podigao. - Nema ega da se plai - rekao je. - Mogao ,i( te od,raniti u svakoj situaciji. Nekad sam se natjecao u judou. 2spjelo mu je da podigne teku stolicu i.nad glave i 5a,ina je rekla7 - 'rijatno je .nati da si tako sna&an. @li u se,i je, u du,ini due, dodala jo i ovo7 )ran. je sna&an, ali njegova snaga je usmjerena samo prema okolini. 'rema ljudima s kojima &ivi, koje voli, on je sla,. )ran.ova sla,ost se na.iva do,rota. )ran. nikad ne ,i nita naredio 5a,ini. Ne ,i joj naredio, kao nekad <oma, da polo&i ogledalo na pod i gola (oda po njemu. Ne nedostaje mu ulnost, nego snaga da nareuje. 'ostoje stvari koje se mogu reali.irati samo silom. <jelesna lju,av je ne.amisliva ,e. nasilja. 5a,ina je posmatrala )ran.a kako koraa po so,i dr&ei stolicu i.nad glave i taj pri.or joj se uinio grotesknim. Bspunila ju je neka udna tuga. )ran. je spustio stolicu na .emlju i sjeo na nju, okre-nuvi se prema 5a,ini. - Ne mogu rei da mi ne prija to sam sna&an - rekao je - ali od kakve su mi koristi ovi miii u ;enevi. Nosim i( kao ukras. Kao paun perje. Nikad se u &ivotu nisam potukao s nekim. 5a,ina je nastavila sa svojim melankolinim ra.miljanjem. @ kad ,i nala mukarca koji ,i joj nareivaoK Koji ,i &elio da gospodari njomK Koliko dugo ,i ga podnosilaK Ni pet minutaC B. ega proi.ila.i da joj nikakav mukarac ne odgovara. Ni sna&an ni sla,. @ .ato tu snagu ne upotre,i ponekad protiv meneK - rekla je. ;ato to lju,av .nai odricanje od sile - rekao je )ran. ti(o. 5a,ina je postala svjesna dviju stvari7 prvo, da je ta reenica divna i istinita. #rugo, da se tom reenicom )ran. diskvali-icirao u njenom erotskom &ivotu. IB31><B 5 B5<BN4M <o je -ormula kojom se poslu&io Ka-ka u svom dnevniku ili u nekom pismu, )ran. se vie nije sjeao gdje. )ormula ga je .ainteresirala. Jto to .nai, &ivjeti s istinomK Negativna de-inicija je jednostavna7 .nai ne lagati, ne skrivati se, ne tajiti nita. 4tkako je upo.nao 5a,inu, )ran. &ivi u

la&i. 'ria &eni o kongresu u @msterdamu, o predavanjima u Madridu, koja nikad nije odr&ao, i ,oji se ii sa 5a,inom po &enevskim ulicama. B to laganje i skrivanje ga .a,avlja upravo .ato to to nikad nije radio. <o ga prijatno u.,uuje, osjea se kao uenik koji je odluio da prvi put .a svoje .adovoljstvo i.ostane i. kole. ;a 5a,inu, &ivjeti s istinom, ne lagati ni se,i ni drugima, mogue je samo pod uslovom da se &ivi ,e. pu,like. 2 trenutku kad neko pone pratiti ono to radimo, poinjemo se, (tjeli ili ne (tjeli, prilagoavati oima koje nas gledaju i nita od onog to radimo nije vie istinito. Bmati pu,liku, .nai &ivjeti u la&i. 5a,ina pre.ire literaturu u kojoj autori odaju sve intimnosti, svoje i svoji( prijatelja. ovjek koji gu,i svoju intimnost gu,i sVe, misli 5a,ina. @ ovjek koji je do,rovoljno od,acuje o,ino je udovite. ;,og toga 5a,ina nimalo ne pati to mora skrivati svoju lju,av. Naprotiv, samo tako mo&e T&ivjeti s istinom=. )ran. je, nasuprot tome, siguran da u podjeli &ivota na privatnu i javnu s-eru le&e korijeni svi( la&iA ovjek je privatno jedno, a u javnosti neto sasvim drugo. TIivjeti s istinom= .a njega .nai sruiti ,arijere i.meu privatnog i javnog. ?ado citira rijei @ndrea Bretona o tome kako ,i (tio &ivjeti ,,u staklenoj kui= u kojoj nema nikakvi( tajni, u kojoj se sve vidi. Kad je uo svoju &enu kako ka&e 5a,ini ,,<aj medaljon je ru&anC= s(vatio je da vie ne mo&e &ivjeti u la&i. <re,alo je da u tom trenutku priskoi 5a,ini u pomo. B nije to uradio samo .ato to se ,ojao da ne otkrije nji(ovu tajnu lju,av. 5utradan poslije koktela tre,alo je da otputuje sa 5a-,inom na dva dana u ?im. 2 uima mu je neprestano od.vanjala reenica T<aj medaljon je ru&anC= i vidio je svoju &enu drukije nego to ju je vidio do tada. Njena agresivnost, neranjiva, ,una i temperamentna, skinula mu je 6 ramena ,reme do,rote koje je strpljivo nosio pune dvadeset tri godine ,raka. 5jetio se prostrane unutranjosti crkve u @msterdamu i ponovo osjetio kako ga ispunjava ono udno, nes(vatljivo oduevljenje njenom pra.ninom. 'akirao je ko-er kad je u so,u ula Marie-Elaude. 'riala je o jueranjim gostima, energino podr&avala neke na.ore koje je od nji( ula, a s podsmije(om od,acivala druge. )ran. ju je dugo posmatrao, a .atim rekao7 - 2 ?imu se ne odr&ava nikakva kon-erencija. Nije s(vatila ta &eli rei. - 'a .ato onda putujeK - upitala je.

- 3e gotovo godinu dana imam lju,avnicu - rekao je. Ne &elim da se sastajem s njom u ;enevi. ;ato tako esto putujem. Mislio sam kako ,i tre,alo da to .na. 2plaio se ve nakon prvi( i.govoreni( rijeiA (ra,rost ga je i.nenada napustila. 5krenuo je pogled da ne vidi na licu Marie-Elaude oajanje to e ga i.a.vati njegova i.java. - #a, i ja mislim kako ,i tre,alo da to .nam - javila se Marie-Elaude nakon krae pau.e. Njen glas je .vuao vrsto i )ran. je podigao pogled. Marie-Elaude nije uope i.gledala potresena. 1o uvijek je i.gledala kao &ena koja je sino rekla cvrkutavim glasom T<aj medaljon je ru&anC= - Kad si ve ,io tako (ra,ar i rekao kako me ve gotovo godinu dana vara - nastavila je - mo&e li mi rei s kimK 2vijek je govorio se,i kako ne smije nikad povrijediti Marie-Elaude, kako mora potovati &enu u njoj. @li gdje je sad ta &ena u Marie-ElaudeK #rugim rijeima, gdje je slika majke koju je pove.ivao sa svojom &enomK Majka, njegova tu&na i povrijeena majka sa drukijom cipelom na svakoj no.i, nestala je i. Marie-Elaude, a mo&da nije ni nestala, ve prosto nikad u njoj nije ni ,oravilaK 'omisliv-i to, osjetio je kako ga o,u.ima mr&nja. - Nemam nikakvog ra.loga da to krijem - rekao je. Kad je ve nije potreslo to je vara, pogodie je, ,io je siguran, kad sa.na ko je njena suparnica. ;ato joj je rekao sve o 5a,ini, gledajui je pri tome ravno u oi. Neto kasnije sastao se sa 5a,inom na aerodromu. @vion je ,io u.letio, a on je osjetio kako mu je laknulo. ?ekao je se,i kako poslije devet mjeseci konano opet &ivi s istinom.

+.

5a,ina se osjeala kao da je )ran. silom provalio vrata njene intimnosti. Kao da je kro. ta vrata i.nenada provirila glava Marie-Elaude, glava Marie-@nne, slikara @lana i kipara koji se neprestano dr&i .a prst, glave svi( ljudi koje je upo.nala u ;enevi. 'ostae protiv svoje volje suparnica neke &ene koja je nimalo ne .anima. )ran. e >e ra.vesti, a ona e .au.eti mjesto kraj njega u irokom ,ranom krevetu. 5vi e to gledati, neko i. ,li.ine, neko i. daljine, ,ie prisiljena da pred svima igra neko po.orite - umjesto da ,ude 5a,ina, morae igrati ulogu 5a,ine, i jo i.misliti kako da igra tu ulogu. Gju,av e, kad .a nju sa.na javnost, do,iti na te&ini, postae teret. 5a,ina se povijala pod samom predstavom tog tereta. 5jedili su u jednom rimskom restoranu i pili vino. Jutjela je. - ;aista se ne ljutiK - upitao je )ran.. 2vjeravala ga je da se ne ljuti. 1o je .,unjena od svega toga i ne .na da li da se raduje ili ne. 5jeala se nji(ovog susreta u spavaim kolima .a @msterdam. <ada je (tjela da padne pred njim na koljena i da ga moli neka je .adr&i, makar silom, i nikad ne pusti da ode. <ada je &eljela da opasnom putu i.daje konano doe kraj. Ieljela je da se .austavi. Nastojala je da to je mogue inten.ivnije o,novi tu tadanju e&nju, da je do.ove, da se osloni na nju. 5ve je ,ilo u.alud. 4sjeaj ne.adovoljstva ,io je jai. 3raali su se u (otel kro. veernju gu&vu. Btalijani oko nji( su galamili, vikali, gestikulirali, pa su mogli ii jedno pored drugog ,e. rijei, ne oslukujui svoju utnju. @ onda se 5a,ina dugo umivala u kupaonici a )ran. ju je ekao pod pokrivaem u krevetu. Mala svjetiljka ,ila je upaljena, kao uvijek. Kad se vratila i. kupaonice, ugasila je lampu. Bilo je to prvi put da je to uinila. )ran. je tre,alo da o,rati pa&nju na taj gest, ali on ga nije ni primijetio, jer je svjetlost .a njega ,ila sasvim neva&na. Kao to .namo, on je vodio lju,av .atvoreni( oiju. @ 5a,ina je ugasila svjetiljku upravo .,og ti( .atvoreni( oiju. Nije vie (tjela ni jednu sekundu da posmatra te sputene kapke. 4i su, ka&e poslovica, pro.ori, due. )ran.ovo tijelo koje se uvijalo na njoj .atvoreni( oiju ,ilo je .a nju tijelo ,e. due. 'odsjealo ju je na mladune neke .vijeri

koje, jo slijepo, ,espomono cvili jer je &edno. 2 tim je trenucima )ran., sa svojim prekrasnim miicama, ,io slian ogromnom tenetu koje tra&i (ranu na njenim grudima. 2ostalom, .aista je dr&ao u ustima ,radavicu njene dojke, kao da sisaC <a pomisao da je dolje..reo mukarac, a gore mladune koje sisa, i da prema tome vo di lju,av s dojenetom, i.a.ivala je u njoj gotovo gaenje. Ne, ne &eli vie gledati kako se gri na njoj, vie mu nikad nee ponuditi dojku kao kuja tenetu, ovo je danas posljednji put, de-initivno posljednji putC ;nala je, naravno, da je njena odluka vr(unac nepravde, da je )ran. naj,olji od svi( mukaraca u njenom &ivotu, da je inteligentan, da ra.umije njene slike, da je lijep, da je do,ar, ali to je vie postajala svjesna svega toga, osjeala je sve jau &elju da siluje tu inteligenciju, tu do,rotu, da siluje tu nemonu snagu. 3oljela ga je te noi &ee nego ikad ranije, jer ju je u.,uivala pomisao da su .ajedno posljednji put. 3oljela ga je, ali ve je u mislima ,ila negdje daleko. 'onovo je u daljini ula .vuk .latne tru,e i.daje i .nala je da tom po.ivu nee odoljeti. inilo joj se da se pred njom pru&aju ,eskrajna prostranstva slo,ode i te daljine su je u.,uivale. 3oljela je )ran.a ludo, divljaki, kako ga nikad ranije nije voljela. )ran. je jecao na njenom tijelu siguran da sve ra.umije. @ko je cijele veeri ,ila udjiva, ako mu nije rekla ta misli o njegovoj odluci, sad mu je odgovarala. #avala mu je do .nanja svoju radost, svoju strast, svoju saglas-nost, svoju &elju da &ivi s njim do kraja &ivota. B.gledao je sam se,i kao ja(a koji jae na konju u prekrasnu pra.ninu, pra.ninu ,e. supruge, ,e. keri, ,e. domainstva, u prekrasnu pra.ninu pometenu Derkuleso-vom metlom, u predivnu pra.ninu koju e ispuniti svojom lju,avlju. 1a(ali su tako, jedno na drugom, kao na konju. 1a-(ali su prema daljinama .a kojima su e.nuli. 5pajala i( je i.daja, koja i( je oslo,odila. )ran. je ja(ao na 5a,ini svjestan da i.daje svoju &enu. 5a,ina je ja(ala na )ran.u svjesna da i.daje )ran.a.

!.

3ie od dvadeset godina gledao je u svojoj &eni svoju majku, sla,o ,ie koje tre,a tititiA ta predstava ,ila je previe du,oko ukorijenjena u njemu da ,i je mogao od,aciti nakon dva dana. #ok se vraao kui,osjeao je gri&nju savjesti, stra( da se poslije njegovog odlaska sruila i da e je .atei skr(anu od tuge. Boja&ljivo je otvorio vrata i otiao u svoju so,u. Nekoliko trenutaka je ti(o stajao i oslukivao - da, ,ila je kod kue. Nakon kraeg oklijevanja otiao je da je po.dravi, kako je ve ,io nji(ov o,iaj. 'odigla je o,rve, glumei uenje. - #oao si ovamoK @ kamo da idemK -- (tio je da odgovori 8iskreno .auen9, ali nije rekao nita. #a meu nama ,ude sve jasno - nastavila je - nemam nita protiv da odma( preseli k njoj. Kad joj je na dan odlaska sve pri.nao, nije imao nikakvog odreenog plana. Bio je spreman da nakon povratka prijateljski raspravi s njom sve pojedinosti, kako ,i je to manje povrijedio. Nije raunao s tim da e ona sama (ladno i uporno .a(tijevati da to prije ode. Bako mu je to olakavalo situaciju, nije mogao da ne osjeti ra.oarenje. itavog &ivota je strepio da je ne povrijedi i samo .,og toga je do,rovoljno nametnuo se,i re&im .aglupljujue monogamije. @ onda je poslije dvadeset godina odjednom ustanovio da su njegovi o,.iri ,ili sasvim nepotre,ni, da je .,og o,inog nespora.uma i.gu,io na desetine &enaC 'oslije podne je imao predavanje a onda je s univer.iteta otiao ravno do 5a,ine. Dtio je da je .amoli da ostane kod nje preko noi. 'o.vonio je, ali niko nije otvorio vrata. 4tiao je u kavanu preko puta i kro. pro.or dugo posmatrao ula. u kuu. Bilo je ve kasno uvee i nije .nao ta da radi. itavog &ivota je spavao s Marie-Elaude u jednom krevetu. @ko se sad vrati kui, gdje da legneK Mogao ,i, naravno, spavati na kauu u susjednoj so,i, ali ne ,i li to ,io pretjerano &estok gestK Ne ,i li to i.gledalo ve kao i.ra. neprijateljstvaK <a on &eli da ostanu prijateljiC @li nije mogao ni tek tako lei pored nje. 3e je uo kako ga s ironijom pita .ar ne daje prednost 5a,ininom krevetu. ;ato je u.eo so,u u (otelu. 5utradan je u.alud .vonio na 5a,ininim vratima, od jutra do veeri.

<reeg dana je potra&io kuepa.iteljicu. Nije .nala nita i savjetovala mu je da se o,rati vlasnici kue, koja je i.dala atelje 5a,ini. Na.vao ju je preko tele-ona i sa.nao da je 5a,ina jo prekjuer dala otka.. 1o nekoliko dana je o,ila.io kuu u nadi da e sresti 5a,inu, sve dok jednog dana nije naao otvoren stan i u njemu mukarce u plavim kom,ine.onima koji su odnosili namjetaj i slike u veliki selid,eni kamion parkiran pred kuom. 'itao i( je kamo vo.e namjetaj. 4dgovorili su kako im je i.riito nareeno da dr&e adresu u tajnosti. Dtio je da i( podmiti s nekoliko novanica ne ,i li mu otkrili tajnu, ali je osjetio da nema snage .a takvo neto. <uga ga je potpuno slomila. Nita nije s(vatao, sve je ,ilo neo,janjivo, .nao je samo to da je iekivao ovaj trenutak od dana kad je upo.nao 5a,inu. #ogodilo se ono to se moralo dogoditi. )ran. nije (tio da se ,ori. 2najmio je mali stan u starom dijelu grada. 2 vrijeme kad je .nao da &ena i ki nee ,iti kod kue otiao je u svoj stari stan da u.me svoja odijela i najva&nije knjige. #o,ro je pa.io da ne u.me nita .a im ,i &alila Marie--Elaude. 1ednog dana ju je ugledao i.a stakla kavane. 5jedila je sa jo dvije dame a njeno se lice, u koje je nekontrolirana mimika ,ila ve odavno usjekla mnogo sitni( ,ora, pokretalo u &ivom ritmu. #ame su je sluale i neprestano se smijale. )ran. nije mogao da se oslo,odi osjeaja da im pria o njemu. 5igurno je ve sa.nala da je 5a,ina nestala i. ;eneve upravo u vrijeme kad je )ran. odluio da pone &ivjeti s njom. <o je ,ila .aista komina priaC Nije se nimalo udio to e joj dugo slu&iti da njom .a,avlja svoje prijateljice. 3ratio se u svoj novi stan, u kome su se svakog satu ula .vona crkve 5aint-'ierre. 2pravo tog dana donijeli su mu i. ro,ne kue pisai sto. 4dma( je .a,oravio Marie--Elaude i njene prijateljice. ;a,oravio je na trenutak i 5a,inu. 5jeo je .a sto. ?adovao se to ga je sam oda,rao. 'uni( dvadeset godina &ivio je s namjetajem po i.,oru drugi(. 5ve je ureivala Marie-Elaude. <a ovo je, u stvari, prvi put da &ivi samostalno, da nije vie djeak. 5ljedeeg dana tre,alo je da doe stolar, da mu napravi ,i,lioteku. 3e nekoliko dana je crtao police, odreivao im dimen.ije i ra.mjetaj. 4djednom je, gotovo sa .aprepatenjem, ustanovio da nije nesretan. 5a,inina -i.ika prisutnost ,ila je mnogo manje va&na nego to je mislio. 3a&an je ,io .latni trag, aro,ni trag, to ga je ostavila u

njegovom &ivotu i koji mu niko nije mogao u.eti. 'rije nego to e nestati s njegovog (ori.onta, stigla je da mu gurne u ruku Derkulesovu metlu kojom je pomeo i. svog &ivota sve to nije volio. <a neoekivana srea, to .adovoljstvo, ta radost .,og slo,ode i novog &ivota, to su ,ili darovi koje mu je ostavila. 2ostalom, uvijek je davao prednost nestvarnom pred stvarnim. Bsto kao to se ,olje osjeao u povorkama 8koje su, kao to sam rekao, samo po.orite i san9 nego .a katedrom dok je predavao studentima, tako je ,io sretniji sa 5a,inom koja se pretvorila u nevidljivu ,oginju nego sa 5a,inom s kojom je putovao po svijetu neprestano strepei da je ne i.gu,i. #ala mu je neoekivanu slo,odu mukarca koji &ivi sam, o,darila ga nekim novim magneti.mom. 4djednom je postao privlaan .a &eneA jedna njegova stu-dentkinja se .alju,ila u njega. B tako se .a nevjerovatno kratko vrijeme njegov &ivot potpuno i.mijenio. 1o nedavno je stanovao u velikom graanskom stanu sa slukinjom, suprugom i kerkom, a sad &ivi u malom stanu u starom dijelu grada i gotovo svaku no provodi s mladom lju,avnicom. Ne mora putovati s njom po ra.nim svjetskim (otelima, mo&e voditi lju,av s njom u vlastitom stanu, u vlastitom krevetu, okru&en svojim knjigama i sa svojom pepeljarom na nonom stoliuC #jevojka je ,ila skromna, ne ,a previe lijepa, i divila se )ran.u kao to se jo prije kratkog vremena )ran. divio 5a,ini. <o nije ,ilo nimalo neprijatno, pa iako je .amjena 5a,ine kratkovidnom studentkinjom ,ila u i.vjesnom smislu degradacija, do,rota se po,rinula .a to da otvorenog srca pri(vati novu lju,avnicu i osjeti prema njoj oinsku lju,av, koju ranije nikad nije mogao u potpunosti .adovoljiti, jer se Marie-@nne nije ponaala kao ki nego kao druga MarieElaude. 1ednog dana je posjetio svoju suprugu i rekao joj da ,i se &elio ponovo o&eniti. Marie-Elaude je .avrtjela glavom. @ko se ra.vedemo, nita se nee promijenitiC Nita nee i.gu,itiC 4staviu ti svu imovinuC Meni nije do imovine - rekla je. @ ta ,i (tjelaK Gju,av - nasmijala se. Gju,avK - rekao je .aueno. Gju,av je ,or,a - rekla je Marie-Elaude, osmje(ujui se. - B ja u se dugo ,oriti. #o kraja.

Gju,av je ,or,aK Nemam ni najmanje volje da se ,orim - rekao je )ran. i otiao.

0. 'oslije etiri godine provedene u Ienevi 5a,ina se nastanila u 'ari.u. Nikako joj nije uspijevalo da se oslo,odi melankolije. #a ju je neko upitao ta joj se dogodilo, ne ,i .nala nai prave rijei. Iivotna drama se uvijek mo&e opisati meta-orom te&ine. Ka&emo kako je ovjeka pritislo ,reme. ovjek -S teret nekad mo&e, a nekad ne mo&e podnijeti, pada pod njim, ,ori se s njim, po,jeuje ili gu,i. @li ta se, u stvari, dogodilo 5a,iniK Nita. NapustilK je jednog mukarca .ato to je &eljela da ga napusti. 1e li je progonioK 1e li joj se svetioK Nije. Njena drama nije ,ila drama te&ine nego lakoe. 5a,inu nije pritiskao teret, pritiskala ju je nepodnoljiva lakoa postojanja. 5ve do tog trenutka svaka i.daja ju je ispunjavala u.,uenjem i radou .,og toga to se pred njom otvara nov put na ijem je kraju eka nova avantura i.daje. @li ta e ,iti kad se to putovanje jednom .avriK ovjek mo&e i.dati roditelje, ,ranog druga, lju,av, domovinu, ali ta e se dogoditi kad ostane ,e. roditelja, ,e. ,ranog druga, ,e. lju,avi, ,e. domovine, kad vie ne ,ude imao koga i.datiK 5a,ina osjea oko se,e pra.ninu. @li ta ako je upravo ta pra.nina ,ila cilj svi( njeni( dosadanji( i.dajaK #osad toga, naravno, nije ,ila svjesna i to je sasvim ra.umljivo7 cilj kome ovjek te&i uvijek je o,avijen maglom. #jevojka koja &eli da se uda te&i .a neim sasvim ne po.natim. Mladi koji e.ne .a slavom nema pojma ta je to slava. 4no to daje smisao naim postupcima uvijek je neto nama potpuno nepo.nato. Ni 5a,ina nije .nala kakav se cilj krije i.a njene sklonosti i.daji. Nepodnoljiva lakoa postojanja, je li to taj ciljK Nakon odlaska i. Iene-ve prilino mu se pri,li&ila. Iivjela je u 'ari.u ve tri godine kad je do,ila pismo i. eke. 'isao joj je <omaov sin. Nekako je sa.nao .a nju, pronaao njenu adresu i odluio da joj se javi kao Tnaj,oljoj prijateljici= svog oca. 1avio joj se da su <oma i <ere.a poginuli. Iivjeli su posljednji( nekoliko godina na selu, gdje je <oma radio kao vo.a kamiona. Bmali su o,iaj da se ponekad odve.u do susjednog grada i tamo prespavaju u nekom je-tinom (otelu. 'ut do grada vodi preko ,rda, i tu se kamion sa serpentine survao u strmu provaliju. <ijela su im ,ila potpuno smrskana. 'olicija je kasnije ustanovila da su konice ,ile u katastro-alnom stanju.

Nije mogla doi se,i od te vijesti. Bio je presjeen i posljednji konopac koji ju je ve.ivao .a prolost. 'o starom o,iaju, (tjela je da se smiri etnjom po gro,lju. Naj,li&e gro,lje ,ilo je na Montparnasseu. 5astojalo se od sami( minijaturni( kuica, siuni( kapelica sagraeni( i.nad svakog gro,a. 5a,ina nikako nije mogla s(vatiti .ato mrtvi &ele da imaju i.nad se,e te imitacije dvoraca. <o gro,lje je ,ilo tatina pretvorena u kamen. 2mjesto da poslije smrti postanu ra.umniji, stanovnici gro,lja ,ili su jo aaviji nego .a &ivota. Bsticali su na spomenicima koliko su va&ni. <u nisu poivali oevi, ,raa, sinovi ili ,ake, nego -unkcioneri i javni radnici, nosioci titula, poasti i odlikovanja. <u je i potanski slu&,enik isticao svoju va&nost, svoj drutveni polo&aj, svoju ast. Jetala je gro,ljanskom alejom i primijetila da neto dalje upravo nekog sa(ranjuju. Majstor ceremonije dr&ao je ogroman ,uket cvijea i davao svakome od o&aloeni( po jedan cvijet. 1edan je dao i 5a,ini. 'ridru&ila se ostalima. Morali su .ao,ii nekoliko spomenika dok nisu stigli do gro,a sa koga je ,ila podignuta ploa. Nagnula se i.nad rake. Bila je strano du,oka. Bspustila je cvijet i on je polako, kru&ei, pao na lijes. 2 ekoj nema tako du,oki( gro,ova. 2 'ari.u su rake du,oke kao to su kue visoke. Bacila je pogled na kamenu plou koja je le&ala odgurnuta pored gro,a. 4sjetila je je.u od te ploe, pa je po&urila kui. itav dan je mislila na taj kamen. ;ato je osjetila takav u&as kad ga je vidjelaK @ko je gro, pokriven kamenom, umrli vie nikad nee moi i.ii, pomislila je. @li mrtvi i tako vie nee nikad i.iiC Nije li, prema tome, svejedno da li je gro, pokriven .emljom ili kamenom ploomK Nije svejedno. @ko pokrijemo gro, kamenom, to .nai da ne &elimo da se umrli vrati. <eki kamen govori mrtvacu7 T4stani tu gdje jesiC= 5a,ina se sjetila gro,a svog oca. Njegov lijes je .atrpan glinom, i. te gline raste cvijee a javor pru&a svoje korijene prema lijesu pa mo&emo .amisliti kako umrli kro. to korijenje i cvijee i.la.i i. gro,a. #a je otac pokriven kamenom ploom, nikad ne ,i mogla ra.govarati s njim poslije njegove smrti, nikad ne ,i ula i. kronje drveta njegov glas kako joj oprata. Kako i.gleda gro,lje u kome le&e <ere.a i <omaK 'onovo je poela misliti na nji(. 'ovremeno su odla.ili u o,li&nji grad da tamo prespavaju u (otelu. <aj pasus u pismu pose,no ju je privlaio. 4n je govorio o tome da su ,ili sretni. 'onovo je vidjela

<omaa kao da je jedna od njeni( slika7 u prednjem planu #on 1uan kao la&na dekoracija koju je naslikao neki slikar naivac, a kro. pukotinu na toj kulisi vidi se <ristan. 'oginuo je kao <ri-stan a ne kao #on 1uan. 5a,inini roditelji su umrli istog tjedna, <oma i <ere.a iste sekunde. B.nenada je osjetila e&nju .a )ran.om. Kad mu je jednom priala o svojim lutanjima po gro,ljima, stresao se od je.e i na.vao gro,lje ru&nim skladitem kostiju i kamenja. 2 tom trenutku i. medu nji( se otvorila provalija nera.umijevanja. <ek je danas, na gro,lju na Montparnasseu, s(vatila ta je (tio rei. Bilo joj je &ao to je ,ila tako nestrpljiva. #a su ostali du&e .ajedno, mo&da ,i postepeno poeli ra.umjeti rijei to su i( i.govarali. Nji(ovi rjenici ,i se polako, stidljivo pri,li&ili kao ,oja&ljivi lju,avnici, i gla.,a jednog ispreplela ,i se s gla.,om onog drugog. @li sad je ve kasno. #a, kasno je, i 5a,ina .na da u 'ari.u nee ostati, da e ii dalje, jo dalje, jer kad ,i umrla ovdje, njen gro, ,i prekrili kamenom ploom. @ &eni koja nema mira potpuno je nepodnoljiva pomisao da je njeno ,jekstvo .auvijek prekinuto.

. 5vi )ran.ovi prijatelji su .nali .a Marie-Elaude, a svi su .nali i .a njegovu studentkinju s velikim naoarima. 5amo .a 5a,inu niko nije .nao. )ran. se varao kad je mislio da je njegova supruga priala svojim prijateljicama o njoj. 5a,ina je ,ila lijepa &ena i Marie-Elaude nije &eljela da ljudi u mislima uporeuju njeno lice sa 5a,ininim. @ kako se ,ojao i.daje, nikad nije u.eo od nje ni sliku, tii crte&, ak ni malu -otogra-iju. <ako se dogodilo da je nestala i. njegovog &ivota ,e. traga. Nije mu ostao nikakav materijalni doka. da je proveo s njom najljepu godinu svog &ivota. 2toliko vie mu je prijalo da joj ,ude vjeran. Kad se nadu sami u so,i, njegova mlada lju,avnica ponekad podigne pogled sa knjige i pogleda ga upitno. - 4 emu ra.miljaK - pita ga. )ran. sjedi u naslonjai i gleda u strop. Ma ta da joj odgovori, ona .na da on misli na 5a,inu. Kad god tampa neku studiju u strunom asopisu, studentkinja je njegov prvi italac i &eli diskutirati s njim. 4n, meutim, misli na to ta ,i o tom tekstu rekla 5a,ina. 5ve to radi, radi .a 5a,inu, sve radi onako kako ,i se svialo 5a,ini. <o je sasvim nevino nevjerstvo, skrojeno tano po )ran.ovoj mjeri, jer on nikad ne ,i mogao povrijediti svo ju kratkovidnu studentkinju. Kult 5a,ine gaji vie kao religiju nego kao lju,av. 2ostalom, i. teologije te religije proi.ila.i da mu je tu mladu lju,avnicu poslala 5a,ina. B.meu njegove .emaljske i nad.emaljske lju,avi .ato vlada potpun sklad. B ako nad.emaljska lju,av nu&no sadr&i 8.ato to je nad.emaljska9 mnogo neo,janjivi( i nes(vatljivi( stvari 8sjetimo se rjenika nes(vaeni( rijei, tog dugog spiska nespora.uma9, njegova .emaljska lju,av se .asniva na potpunom ra.umijevanju. 5tudentkinja je mnogo mlaa od 5a,ine, mu.ika sklad,a njenog &ivota tek je skicirana i ona u nju sa .a(valnou ugrauje motive preu.ete od )ran.a. )ran.ov veliki mar je i njeno uvjerenje. *la.,a je .a nju dioni.ij-sko pijanstvo kao i .a njega. esto .ajedno odla.e da pleu. Iive s istinom, nita od onoga to rade nije ni .a koga tajna. 4dla.e medu prijatelje, kolege, meu studente, dru&e se s nepo.natim ljudima, vole da sjede s njima, piju i avrljaju. esto odla.e .ajedno na i.lete u @lpe. )ran. se sagne, djevojka mu se popne na ramena i on s njom tri po livadama, recitirajui u. to dugaku njemaku ,aladu koju je u djetinjstvu nauio od majke. #jevojka se smije, dr&i ga oko vrata i divi se njegovim nogama, ramenima i pluima.

Ne s(vata samo porijeklo pose,ni( simpatija koje )ran. gaji .a .emlje pod ruskom okupacijom. Na godinjicu inva.ije neko eko drutvo u ;enevi svake godine organi.ira komemorativnu sveanost. 2 dvorani se okupi veoma malo ljudi. *ovornik ima sijedu kosu nakovranu kod -ri.era. ita dug proglas, dosadan i onoj nekolicini ljudi koji su doli da ga uju. *ovori -rancuski ,e. greke, ali sa stranim naglaskom. 'ovremeno, da podvue neku misao, podi&e ka&iprst kao da prijeti pu,lici u dvorani. #jevojka s naoarima sjedi pored )ran.a i jedva savladava .ijevanje. @li .ato se )ran. osmje(uje, sretan. *le da u sijedog mukarca koji mu je simpatian i sa svojim udnim ka&iprstom. ini mu se da je taj mukarac tajni glasnik, aneo koji odr&ava ve.u i.meu njega i njegove ,oginje. ;atvara oi i mata. ;atvara oi kao to i( je .atvarao na 5a,ininom tijelu u petnaest evropski( i jednom amerikom (otelu.

><3?<B #B4 #2J@ B <B1>G4

<ere.a se vratila oko pola dva u noi, otila u kupaonicu, o,ukla pid&amu i legla kraj <omda. 5pavao je. 5a-gnula se i.nad njega i kad ga je polju,ila u lice, osjetila je da mu kosa nekako udno mirie. 2da(nula je taj miris jo jednom, .atim jo jednom. Njuila ga je kao psa, dok nije konano s(vatila7 ,io je to miris &enskog krila. 2 est sati je .a.vonio ,udilnik. <o je ,io Karenjinov trenutak. Budio se uvijek mnogo prije nji(, ali se nije usuivao da i( u.nemirava. Nestrpljivo je ekao da sat .a.voni, to mu je davalo pravo da skoi na nji(ov krevet, da ga.i po njima i gurka i( glavom. Nekad, davno, pokuavali su da mu to .a,rane i ,acali ga s kreveta, ali on je ,io tvrdoglaviji od nji( i konano se i.,orio .a svoja prava. 2ostalom, <ere.a je u posljednje vrijeme ustanovila kako je sasvim prijatno da joj upravo Karenjin donese novi dau. ;a njega je trenutak ,uenja ,io trenutak najistije sree - naivno i glupo se udio da je opet na ovom svijetu i iskreno se radovao tome. @ ona se, nasuprot tome, ,udila nerado, sa &eljom da produ&i no i ne otvara oi. 5ad je stajao u predso,lju i gledao uvis, u vjealicu na kojoj je visio remen s ogrlicom. 5tavila mu je ogrlicu pa su otili .ajedno u prodavaonicu. Kupila je mlijeko, kru(, maslac i kao uvijek jednu ki-lu .a njega. 3raao se pored nje ste&ui ki-lu .u,ima. 'onosno je gledao oko se,e i oigledno mu je godilo to ga ljudi primjeuju i poka.uju jedan drugome. Kod kue je s ki-lom legao na prag so,e i ekao da ga <oma primijeti, da une, pone re&ati i pretvarati se kako mu namjerava oteti ki-lu. <ako je ,ilo svakog dana - ,ar pet minuta su se naganjali po stanu sve dok se Ka-renjin ne ,i .avukao pod sto i na ,r.inu pojeo ki-lu. 4vog puta je, meutim, u.alud iekivao jutarnju ceremoniju. <oma je sjedio .a stolom i napeto sluao mali tran.istorski radio.

"

?adio je emitirao program o ekoj emigraciji. Bila je to monta&a tajno snimljeni( privatni( ra.govora to i( je s emigrantima vodio neki pijun koji se u,acio meu nji(, a onda se s velikom pompom vratio u 'rag. Bila su to sasvim ,e.naajna naklapanja u kojima ,i se ponekad javila koja otrija rije na raun okupacionog re&ima u ekoj, ali nala se tu i poneka reenica u kojoj je jedan emigrant na.vao drugog idiotom ili varalicom. B upravo te reenice su do,ile centralno mjesto u emisiji - tre,alo je da poka&u kako ti ljudi ne samo da ru&no govore o 5ovjetskom 5ave.u 8to u ekoj ne ,i nikoga naljutilo9, ve se i meuso,no ogovaraju i pri tome se slu&e prostakim i.ra.ima. ;audo, ljudi i.govaraju prostake rijei od jutra do veeri, ali kad uju preko radija po.natog ovjeka, ovjeka koga potuju, kako u. svaku reenicu ka&e je,i ga, nekako ostanu ra.oarani. - 'oelo je sa 'roc(a.kom - rekao je <oma i sluao dalje. 1an 'roc(a.ka ,io je eki pro.aik, ovjek etrdeseti( godina, sna&an kao ,ik, koji je jo prije !/+. godine poeo veoma glasno kriti.irati stanje u .emlji. Bio je jedan od najomiljeniji( voda prakog proljea, te vrtoglave li,erali.acije komuni.ma koja je .avrila ruskom inva.ijom. 2,r.o poslije inva.ije poela je protiv njega (ajkiS u tampi, ali to su ga novine vie napadale, ljudi su ga sve vie voljeli. ;ato je radio 8,ilo je to !$0. godine9 poeo a nastavcima emitirati privatne ra.govore to i( je dvije godine ranije 8u proljee !/+. godine9 'roc(a.ka vodio s jednim pro-esorom univer.iteta. Nijedan od nji( nije ni slutio da je u pro-esorovom stanu tajno montiran ureaj .a prislukivanje i da policija ve odavno prati svaki njegov korakC 'roc(a.ka je imao o,iaj da .a,avlja svoje prijatelje (iper,olama i gru,im vicevima, i sad su ti gru,i vicevi emitirani u nastavcima preko radija. <ajna policija, koja je redigirala emisiju, pa&ljivo je podvukla mjesta na kojima se pisac rugao svojim prijateljima, na primjer #u,-eku. Gjudi koji i sami ogovaraju svoje prijatelje kad god im se pru&i prilika .gra&ali su se nad voljenim 'roc(a.kom vie nego nad postupkom omra&ene tajne policije. <oma je ugasio radio7 - <ajna policija postoji u svakoj .emlji na svijetu, ali da javno emitira svoje snimke preko radija, toga nema nigdje. <o je mogue samo u ekoj, i nigdje vieC

- @ma, mogue je - rekla je <ere.a. - Kad sam imala etrnaest godina, tajno sam vodila dnevnik. 5trano sam se plaila da ga neko ne proita, pa sam ga skrivala na tavanu. @li majka ga je nekako pronala. B jednog dana .a rukom, dok smo se svi naginjali i.nad tanjura sa supom, i.vukla je moj dnevnik i. d&epa i rekla7 ,,@ sad, do,ro sluajteC= itala je, i i.a svake reenice prasnula u smije(. 5vi su se tako smijali da uope nisu mogli jesti.

6.

2vijek ju je nagovarao neka ga pusti da sam doru-kuje, neka nastavi mirno spavati. 4na ga, meutim, nije sluala. <oma je radio od sedam do etiri, a ona od etiri do ponoi. Kad ne ,i dorukovala s njim, mogli ,i ra.govarati samo nedjeljom. ;ato je ustajala .ajedno s njim, a kad ,i otiao, ponovo ,i legla i nastavila spavati. 4vog puta se plaila da .aspi, jer je u deset sati (tjela otii u saunu na drvenom kupalitu na ;o-inskom otoku. Bnteresenata je ,ilo mnogo, mjesta malo, i ui se moglo samo preko ve.e. Na ,lagajni jeK sreom, sjedila supruga jednog pro-esora i.,aenog s univer.iteta. 'ro-esor je ,io prijatelj jednog <omaevog pacijenta. <oma se o,ratio pacijentu, pacijent pro-esoru, pro-esor je rekao svojoj &eni i <ere.u je jednom tjedno ekala re.ervirana karta. Bla je pjeice. Mr.ila je uvijek prepune tramvaje u kojima su se gurali mr.ovoljni ljudi, ga.ili noge jedni drugima, otkidali jedni drugima dugmad s kaputa i i.mjenjivali psovke. 'oela je padati sitna kia. 2&ur,ani ljudi otvarali su i.nad glava kio,rane i u,r.o je .avladala gu&va i na plonicima. Kio,rani su se sudarali. Mukarci su ,ili pristojni i prola.ei pored <ere.e visoko su podi.ali kio,rane, da mo&e proi, ali &ene nisu proputale jedna drugu. 2porno su .urile ispred se,e ekajui da ona druga pri.na da je sla,ija i u.makne. 5usret kio,rana ,io je odmjeravanje snaga. <ere.a se u poetku sklanjala s puta, ali kad je s(va tila da niko ne u.vraa njenu utivost, i sama je ostajala da stoji, vrsto ste&ui kio,ran. Nekoliko puta njen kio,ran se &estoko sudario s drugim kio,ranom, ali nikad niko nije rekao T4prostiteC= 4,ino niko nije govorio nita, ali dva-tri puta je ula TKravo jednaC= ili T1e,i seC= Iene naoru&ane kio,ranima ,ile su mlade i stare, ali najrato,ornije medu njima ,ile su upravo mlade. <ere.a se sjetila dana inva.ije. #jevojke u mini suknjama nosile su .astave na dugakim kopljima. Bio je to seksualni atentat na ruske vojnike koje godinama dr&e pod re&imom apsolutnog polnog odricanja. 2 'ragu su se sigurno osjeali kao na planeti koju je i.mislio neki pisac nauno-antasti-ni( romana, na planeti nevjerovatno elegantni( &ena koje javno ispoljavaju svoj pre.ir koraajui na prekrasnim dugakim nogama, kakve u ?usiji nisu viene u posljednji( pet-est stotina godina.

Nainila je tada mnogo snimaka ti( mladi( &ena, s tenkovima u po.adini. #ivila im seC B upravo iste te &ene koraale su danas nasuprot njoj, drske i .le. 2mjesto .astava nosile su kio,rane, ali nosile su i( s istim ponosom. Bile su spremne da se ,ore protiv tue vojske jednako uporno kao protiv kio,rana koji im se ne &eli skloniti s puta.

:.

#ola je na 5tarogradski trg sa strogom <Qnskom crkvom i ,aroknim kuama, podignutim u nepravilnom etverokutu. 5tara vijenica i. etrnaestog stoljea, koja je nekad .au.imala itavu jednu stranu trga, ,ila je ve dvadeset godina u ruevinama. 3arava, #resden, Berlin, Koln, Budimpeta teko su stradali u posljednjem ratu, ali nji(ovi stanovnici su i( ponovo podigli, najee ,ri&ljivo restaurirajui stare istorijske etvrti. 5tanovnici 'raga osjeali su se manje vrijednim u odnosu na nji( - jedina uvena .grada sruena u ratu ,ila je ta vijenica na 5tarogradskom trgu. ;ato su odluili da je ostave .a vjena vremena kao ruevinu, kako im neki 'oljak ili Nijemac ne ,i mogao pre,aciti da su malo trpjeli. 'red slavnim ruevinama, ostavljenim da ,udu vjena osuda rata, ,ila je podignuta tri,ina od &elje.ni( cijevi, namijenjena .a neku mani-estaciju na koju e komunistika partija danas ili sutra dotjerati stanovnitvo 'raga. <ere.a je posmatrala sruenu vijenicu i odjednom se sjetila majke, njene perver.ne potre,e da i.la&e svoje ruevine, da se (vali svojom ru&noom, da poka.uje svoju ,ijedu, da otkriva patrljak amputirane ruke i prisiljava itav svijet da ga gleda. 2 posljednje vrijeme mnogo toga ju je podsjealo na majku. ini joj se da se majin svijet, svijet i. koga je prije deset godina po,jegla, vraa i opkoljava je sa svi( strana. ;ato je jutros priala o tome kako je majka .a rukom itala nasmijanoj porodici njen intimni dnevnik. Kad doe do toga da se privatni ra.govor u. vino javno emitira preko radija, mo&e li to .naiti neto drugo nego da se svijet pretvorio u koncentracioni logorK <ere.a je upotre,ljavala tu rije jo od djetinjstva, kad god je (tjela opisati kako gleda na &ivot u svojoj porodici. Koncentracioni logor je svijet u kome ljudi neprestano &ive jedan u. drugoga, danju i nou. 4krutnost i nasilje su njegova sekundarna 8i nikako o,ave.na9 karakteristika. Koncentracioni logor je potpuna likvidacija privatnog. 'roc(a.ka, koji nije mogao intimno i u sigurnosti priati sa svojim prijateljem u. au vina, &ivio je 8a da to nije slutio, to je ,ila njegova sud,onosna grekaC9 u koncentracionom logoru. <ere.a je &ivjela u koncentracionom logoru dok je stanovala kod majke. 4d tog vremena .na da koncentracioni logor nije nita i.u.etno, vrijedno

uenja, ve, naprotiv, neto svakodnevno, -undamentalno, neto u emu se ovjek rada i odakle mo&e po,jei samo ako napregne sve snage.

%.

Na tri klupe smjetene terasasto jedna i.nad druge &ene su sjedile tako na,ijene da su se dodirivale. 'ored <ere.e se pre.nojavala dama trideseti( godina veoma lijepog lica. Bspod ramena su joj visile dvije nevjerovatno velike dojke koje su se ljuljale pri najmanjem pokretu. #ama je ustala i <ere.a je primijetila da joj i .adnjica i.gleda kao dva velika ranca i da nema nikakve ve.e s licem. Mo&da i ta &ena esto stoji pred ogledalom, posmatra svoje tijelo i pokuava kro. njega .aviriti u svoju duu, kao to to od djetinjstva pokuava <ere.a. 5igurno je i ona nekad ludo vjerovala da mo&e iskoristiti tijelo kao reklamni pano due. @li kakva ,i to monstruo.na dua morala ,iti pa da ,ude slina tom tijelu, toj vjealici sa etiri vreeK <ere.a je ustala i otila pod tu. ;atim je i.ila i. .grade. 1o uvijek je padala sitna kia. 5tajala je na drvenoj palu,i ispod koje je tekla 3ltava. <aj otvoreni prostor povrine nekoliko kvadratni( metara ,io je ograen visokom ogradom koja je titila &ene od pogleda i.vana. 'ogledala je u vodu i ugledala ispod se,e lice &ene na koju je maloas mislila. Iena se osmje(ivala. Bmala je lijepo o,likovan nos, krupne smee oi i djeiji pogled. 'opela se u. stepnice i ispod pre-injenog lica ponovo su se pojavile dvije vree koje su se ljuljale i ra.,acivale oko se,e sitne kapi (ladne vode.

/.

4tila je da se o,ue. ;astala je pred velikim ogledalom. Ne, na njenom tijelu nije ,ilo niega monstruo.nog. Bspod ramena nije imala vree ve dosta sitne grudi. Majka joj se rugala to nema vee grudi, kakve tre,a da ,udu, pa je .,og nji( imala komplekse koje je rastjerao tek <oma. Bpak, premda je danas ,ila spremna da se saglasi s nji(ovom veliinom, smetali su joj na njima previe veliki i previe tamni kolutovi oko ,radovica. #a je mogla sama ,irati tjelesne karakteristike, njene ,radavice ,ile ,i sasvim neupadljive, nje&ne, takve da gotovo neprimjetno pro,ijaju kupolu dojke a po ,oji se jedva malo ra.likuju od okolne ko&e. Njeni veliki tamni crveni krugovi su i.gledali kao da i( je naslikao neki samouki seoski slikar koji pokuava kreirati erotsku umjetnost .a sirotinju. 'osmatrala je se,e u ogledalu i .amiljala ta ,i ,ilo kad ,i joj se nos svakog dana produ&io .a jedan milimetar. ;a koliko ,i dana njeno lice i.gu,ilo svaku slinost sa sadanjimK @ kad ,i se pojedini dijelovi njenog tijela poeli poveavati i smanjivati, tako da <ere.a potpuno promijeni svoj i.gled, da li ,i to jo uvijek ,ila ona, da li ,i to ,ila <ere.aK Naravno. ak i kad ,i <ere.a i.gu,ila svaku slinost sa <ere.om, njena dua ostala ,i ista i samo ,i sa .aprepatenjem gledala ta se to dogaa sa tijelom. @li kakav je onda odnos i.meu <ere.e i njenog tijelaK Bma li njeno tijelo uope pravo na ime <ere.aK @ ako na njega nema pravo, na to se onda ime odnosiK 5amo na neto ,estjelesno, nematerijalnoK 8<o su stalno ista pitanja koja se <ere.i motaju po glavi jo od djetinjstva. Bstinski va&na pitanja su, naime, samo ona koja mo&e -ormulirati i dijete. 5amo ona najnaivnija pitanja su stvarno .naajna. <o su pitanja na koja nema odgovora. @ pitanje na koje nema odgovora predstavlja ,arijeru koja onemoguava da se ide dalje. #rugim rijeima, upravo pitanja na koja nema odgovora ograniavaju ljudske mogunosti, ocrtavaju granice ljudskog postojanja.9 <ere.a stoji pred ogledalom kao opinjena i posmatra svoje tijelo kao neto tue, tue ali ipak dodijeljeno upravo njoj. 4sjea prema njemu neku od,ojnost. <o tijelo nije imalo dovoljno snage

da postane <omau jedino tijelo njegovog &ivota. <o tijelo ju je i.dalo, ra.oaralo. Eijele protekle noi morala je udisati miris krila tue &ene i. njegove koseC 4djednom je po&eljela da tom tijelu da otka. kao slu-&avci. #a ostane s <omaem samo kao dua, a da tijelo otjera u svijet, neka radi ono to ostala &enska tijela ine s mukim tijelimaC @ko to njeno tijelo nije ,ilo u stanju da postane jedino tijelo .a <omaa, ako je i.gu,ilo najva&niju ,itku u <ere.inom &ivotu, neka ide do avolaC

$.

3ratila se kui i ,e. apetita ruala, stojei u ku(inji. 4ko pola etiri stavila je Karenjinu ogrlicu i otila s njim 8ponovo pjeice9 do svog (otela u predgrau. Kad je do,ila otka. u ilustriranom asopisu, .aposlila se u tom (otelu kao ,armenka. Bilo je to nekoliko mjeseci nakon povratka i. Eiri(aA nisu joj oprostili to je sedam dana -otogra-irala ruske tenkove. Mjesto je do,ila .a(valjujui prijateljimaA utoite u tom (otelu nali su i neki drugi ljudi koji su ostali ,e. posla. 2 raunovodstvu je radio ,ivi pro-esor teologije, a na recepciji am,asador. 4pet se poela plaiti .a svoje noge. #ok je radila kao servirka u malom gradu, s u&asom je posmatrala noge svoji( kolegica prekrivene kvrgavim &ilama. Bilo je to o,oljenje sueno servirkama prisiljenim da cijelog &ivota stoje, (odaju ili tre s tekim teretom u rukama. @li posao je ipak ,io laki nego nekad u provincijskom gradu. #odue, prije poetka rada morala je dovui teke sanduke s pivom i mineralnom vodom, ali nakon toga je samo stajala .a ,arskim ankom, toila gostima pie i prala ae u malom lava,ou postavljenom na kraju anka. Karenjin je cijelo vrijeme strpljivo le&ao kraj njeni( nogu. Bilo je o,ino dosta poslije ponoi kad ,i .avrila o,raun i predala novac direktoru (otela. ;atim je odla.ila da se po.dravi s am,asadorom koji je o,avljao nonu slu&,u. B.a dugakog pulta recepcije nala.ila su se vrata to su vodila u so,icu gdje je mogao malo odrijemati na uskom le&aju. B.nad le&aja su visile uramljene -otogra-ije - na svakoj od nji( ,io je on s nekim drugim ljudima koji su se osmje(ivali u aparat ili mu ste.ali ruku ili sjedili s njim .a stolom i potpisivali neke papire. Na nekim -otogra-ijama ,ili su potpisi s posvetom. Na najupadljivijem mjestu visila je -otogra-ija sa koje se, u. am,asadorovo, osmje(ivalo lice 1o(na ). Kenedvja. 4vog puta am,asador, meutim, nije ra.govarao s amerikim predsjednikom nego s nepo.natim mukarcem e.deseti( godina, koji je uutio im je ugledao <ere.u. - 4vo je moja prijateljica - rekao je am,asador - mo&e slo,odno govoriti pred njom. - ;atim se o,ratio <ere.i. - 2pravo danas su mu osudili sina na pet godina. 5a.nala je da je sin mukarca e.deseti( godina u prvim danima inva.ije uvao s drugovima ula. u .gradu u koju se ,ila smjestila specijalna slu&,a sovjetske armije. Bilo je oigledno da su esi koji

su i.la.ili i. te .grade agenti u ruskoj slu&,i. 'ratio i( je s drugovima, .apisivao registarske ,rojeve nji(ovi( automo,ila i o,avjetavao o njima tajne eke radio-stanice, koje su .atim upo.oravale stanovnitvo. 1ednog od nji( je .ajedno s drugovima premlatio, - 4va -otogra-ija ,ila je jedini corpus delicti - rekao je mukarac e.deseti( godina. - 'oricao je sve dok mu je nisu poka.ali. B.vukao je i. lisnice novinski i.re.ak. - B.ila je u limesu u jesen !/+. Na -otogra-iji se vidio mladi kako dr&i .a vrat starijeg mukarca. Naokolo su stajali ljudi. Bspod -otogra-ije je ,io natpis7 Ka&njavanje kola,oranta. <ere.a je oda(nula. Ne, to nije ,ila njena -otogra-ija. ;atim je otila s Karenjinom kui kro. noni 'rag. Mislila je na dane kad je -otogra-irala tenkove. Mislili su, naivno, da riskiraju &ivote .a domovinu, a u stvari su, ne .najui, radili .a rusku policiju. #ola je kui u pola dva. <oma je ve spavao. Kosa mu je mirisala na &ensko krilo.

+.

Jta je to koketerijaK Moglo ,i se mo&da rei da je to ponaanje kojim se drugoj oso,i daje do .nanja da je seksualno .,li&avanje mogue, pri emu ta mogunost nikad ne smije poprimiti karakter i.vjesnog. #rugim rijeima, koketerija je o,eanje seksualnog odnosa, dano ,e. garancije. <ere.a stoji i.a ,ara i gosti kojima toi pie esto koketiraju s njom. 1e li joj ta neprestana ,ujica laskanja, dvosmisleni( opaski, anegdota, ponuda, osmije(a i pogleda neprijatnaK Nije nimalo. 4sjea nesavladivi poriv da svoje tijelo 8tue tijelo koje ,i (tjela otjerati u svijet9 i.la&e toj ,ujici. <oma je neprestano uvjerava u to da su lju,av i -i.iki odnos dvije ra.ne stvari. Nikad nije (tjela da to pri(vati. 5ad je okru&ena mukarcima prema kojima ne osjea ni najmanje simpatije. Kako ,i to i.gledalo, voditi lju,av s njimaK Dtjela ,i to pro,ati ,ar u -ormi onog o,eanja ,e. garancije koje se na.iva koketerija. #a ne ,ude .a,une, ona ne &eli da se sveti <omau. Ieli da pronae i.la. i. la,irinta. ;na da se pretvorila u ,alast - s(vata stvari previe o.,iljno, od svega pravi tragedije, ne mo&e da s(vati lakou i .a,avnu neva&nost -i.ike lju,avi. Dtjela ,i da naui ta je lakoaC Ieli da je neko odui od ana(ronistiki( stavovaC @ko je .a druge &ene koketiranje druga priroda, sasvim ,e.naajna rutina, .a <ere.u se pretvorilo u podruje veoma .naajnog istra&ivanja kro. koje tre,a da ustanovi .a to je sposo,na. B upravo .ato to je .a nju tako va&na i o.,iljna, njena koketerija nema u se,i nimalo lakoe, usiljena je, i.vjetaena, pretjerana. ?avnote&a i.meu o,eanja i odsutnosti ,ilo kakve garancije da e ono ,iti i.vreno 8u emu le&i prava virtuo.nost koketiranja9 kod nje je poremeena. 'revie vatreno o,eava, a ne daje dovoljno do .nanja da to o,eanje nije istinsko o,eanje. #rugim rijeima, svi imaju utisak da je i.u.etno pristupana. @ kad mukarci kasnije tra&e da ispuni ono to im je, po nji(ovom uvjerenju, o,eala, naila.e na &estok otpor koji ne mogu o,jasniti drukije nego da je <ere.a prepredena i .la.

!.

Na slo,odnu stolicu kraj anka sjeo je djeak star otprilike esnaest godina. B.govorio je nekoliko i.a.ovni( reenica, koje su ostale u ra.govoru kao pogrena linija na crte&u, linija koju nije mogue ni produ&iti ni i.,risati. Bmate lijepe noge - rekao joj je. 3i, .nai, vidite kro. ovu drvenu pregraduK - od,rusila je. 'o.najem vas sa ulice - o,jasnio je, ali u tom trenutku ona se ve ,ila okrenula i posvetila drugom gostu. ;atra&io je aicu konjaka. 4d,ila je da mu natoi. 3e imam osamnaest godina - pravdao se. 'oka&i mi legitimaciju - rekla je <ere.a. S. Z Neu - rekao je djeak. - 4nda pijte limunadu - rekla je <ere.a. #jeak je ,e. rijei ustao i otiao. ;a neki( pola sata se vratio i ponovo sjeo u. ank. Jiroko je gestikulirao, a i. usta mu je .audarao alko(ol. - GimunaduC - naruio je. - 3i ste pijaniC - rekla je <ere.a. #jeak je poka.ao na tampano upo.orenje koje je visilo na .idu i.a <ere.e7 ;a,ranjeno je toiti alko(ol oso,ama mlaim od osamnaest godina. - ;a,ranjeno je da me poslu&ite alko(olom - rekao je poka.ujui irokim pokretom ruke na <ere.u - ali nigdje ne pie da ne smijem ,iti pijan. - *dje ste se tako udesiliK - upitala je <ere.a. - 2 krmi preko puta - nasmijao se i ponovo .atra&io limunadu. - ;ato niste ostali tamoK - ;ato to &elim da vas gledam - rekao je djeak. - ;alju,ljen sam u vasC Gice mu je, dok je to govorio, ,ilo nekako udno iskrivljeno. <ere.a nita nije s(vatala. ?uga li seK Bli koketiraK Bli se aliK Bli,prosto, ne .na ta govori jer je pijanK

#onijela mu je au limunade i posvetila se drugim gostima. ?eenica T;alju,ljen sam u vasC= kao da je potpuno iscrpila djeaka. 3ie nita nije rekao, utke je polo&io novac na ank i nestao a da to <ere.a nije ni primijetila. @li im se djeak udaljio, javio se sitan, elav ovjeuljak, koji je pio ve treu votku. - 1e li vam po.nato, gospodo, da nije do.voljeno toiti alko(ol nepunoljetnim oso,amaK - Nikakav alko(ol nisam mu dalaC 5amo limunaduC - #o,ro sam vidio ta ste mu natoili u tu limunaduC - Ne i.miljajte glupostiC - viknula je <ere.a. - 1o jednu votku - naruio je elavi ovjeuljak i dodao7 - 'osmatram vas ve du&e vrijeme. - 4nda ,udite sretni to mo&ete posmatrati lijepu &enu i dr&ite je.ik .a .u,ima - javio se visoki mukarac koji je trenutak ranije priao anku i vidio itavu scenu. 3i se ne mijeajteC 3as se to ne tieC - viknuo je elavi ovjeuljak. @ mo&ete li mi o,jasniti otkud se tie vasK - upitao je visoki mukarac. <ere.a je natoila elavom ovjeuljku votku koju je naruio, a ovaj je iskapio au na eks, platio i otiao. Dvala vam - rekla je <ere.a visokom mukarcu. Nije vrijedno spomena - rekao je visoki mukarac i takoer otiao.

0.

Nekoliko dana kasnije ponovo se pojavio u ,aru. Kad ga je ugledala, osmje(nula mu se kao starom prijatelju. - Moram vam .a(valiti jo jednom. 4naj elavi esto dola.i i strano je neugodan. - Ne mislite na njega. - ;ato me vrijeaK - <o je o,ian, sasvim ,e.naajan pijanac. 1o jednom vas molim, ne mislite na njega. - Kad me ve molite, neu misliti. 3isoki mukarac ju je gledao ravno u oi. - 4,eajte mi to. - 4,eavam. - #ivno je uti od vas kako mi neto o,eavate - rekao je visoki mukarac, i dalje je gledajui ravno u oi. 'oelo je koketiranje, ponaanje kojim se daje do .nanja drugoj strani da je seksualno .,li&avanje mogue iakj ta mogunost ostaje samo teoretska, ,e. garancije. - Kako je mogue da u ovoj najru&nijoj prakoj etvrti ovjek sretne &enu kao to ste viK - @ viK Jta vi tra&ite u ovoj najru&nijoj prakoj etvrtiK - u.vratiila je. ?ekao joj je da stanuje u ,li.ini, da je in&injer i da je prije nekoliko dana pukim sluajem svratio, kad se vraao s posla.

*ledala je u <omaa, ali pogled joj nije ,io usmjeren u njegove oi, nego desetak centimetara vie, u njegovu kosu koja je mirisala na krilo druge &ene. - 1a to vie ne mogu i.dr&ati - rekla je. - ;nam da nemam prava da se &alim. 4tkad si se .,og mene vratio u 'rag, .a,ranila sam se,i da ,udem lju,omorna. Ne &elim da te muim lju,omorom, ali nisam dovoljno jaka da se savladam. 'omo.i mi, molim teC 2.eo ju je ispod ruke i odveo u park po kome su nekad esto etali. 2 parku su ,ile plave, &ute i crvene klupe. 5jeli su na jednu, a <oma je rekao7 - ?a.umijem te. ;nam ta &eli. 5ve sam uredio. <re,a da ode na 'et-in. 4,u.ela ju je strepnja. - Na 'et-inK ;ato na 'et-inK - Kad se popne sve e s(vatiti. Nije joj se ilo, tijelo joj je ,ilo tako sla,o da nije mogla ustati sa klupe. Bpak, nije mogla da ne poslua <omaa. 5 naporom je ustala. 4svrnula se. 5jedio je na klupi i osmje(ivao se, gotovo veselo. Nainio je rukom pokret koji je tre,alo da je podstakne da ide dalje.

".

Kad je stigla do podno&ja 'et-ina, tog .elenog ,rda to se u.di&e usred 'raga, s uenjem je primijetila da nema &ive due. <o je ,ilo neo,ino, jer su tada inae etale itave kolone stanovnika 'raga. 5rce joj je ,ilo ispunjeno strepnjom, ali ,rdo je ,ilo tako ti(o a ta tiina tako umirujua da se ,e. oklijevanja prepustila njenom .agrljaju. 'enjala se u. padinu, ponekad .astajui i osvrui se. 2 du,ini je vidjela mnogo tornjeva i mostovaA sveci su prijetili akama i podi.ali kamene oi prema o,lacima. Bio je to najljepi grad na svijetu. #ola je do vr(a. B.a tandova sa sladoledom, ra.glednicama i pecivom 8nijedan prodava nije se mogao vidjeti9 prostirao se travnjak s tu i tamo ponekim sta,lom. Na travnjaku je ugledala nekoliko mukaraca. Jto im se vie pri,li&avala, koraala je sve sporije. Bilo i( je est. 5tajali su ili sasvim polako etali, kao igrai na gol- igralitu koji ra.gledaju teren, odvaguju u ruci tapove i nastoje se pripremiti .a me. 'rila im je. 4d estorice sa sigurnou je prepo.nala trojicu koji su igrali istu ulogu kao ona dr&ali su se nesigurno, inilo se da &ele postaviti ,e.,roj pitanja, ali se plae da ne ispadnu nametljivi pa .ato radije ute, ,acajui naokolo upitne poglede. B. preostale trojice kao da je .raila pomalo su.dr&ana lju,a.nost. 1edan od nji( dr&ao je u rukama puku. Kad je ugledao <ere.u, klimnuo joj je glavom i osmje(nuo se. - #a, doli ste na pravo mjesto rekao je. 'o.dravila je pokretom glave, i dalje ispunjena strep-njom. - #a ne ,i ,ilo kakve greke, je li to po vaoj &eljiK - upitao je mukarac s pukom. Mogla je ,e. pro,lema rei TNe, ne, nije po mojoj &eljiC= ali nije mogla ra.oarati <omaa. Kako da se opravda ako se sad vrati kuiK ;ato je rekla7 - T#a, naravno. 'o mojoj &elji. - Ielite li da ,udete prviK - upitao je. Nastojala je da ,ar malo odgodi pogu,ljenje, pa je rekla7 - Ne, nikako, molim vasC Dtjela ,i( da ,udem posljednja, ako je ikako mogue. - Kako &elite - rekao je i udaljio se. Njegova dva pomonika ,ili su ,e. oru&ja i nala.ili su se tu samo .ato da vode ,rigu o ljudima koji su doli da umru. Dvatali su i( ispod ruke i etali s njima po

travnjaku. <ravom o,rasla ravnica prostirala se u ,eskraj. 4ni koji su doli da ,udu pogu,ljeni mogli su sami oda,rati .a se,e sta,lo. ;astajali su, gledali i dugo se nisu mogli odluiti. #vojica od nji( su konano oda,rali dva platana, ali trei je iao sve dalje i dalje, kao da mu nijedno od sta,ala ne i.gleda dovoljno do,ro .a smrt. 'omonik, koji ga je nje&no dr&ao ispod ruke, strpljivo ga je pratio sve dok mukarac nije konano i.gu,io (ra,rost da ide dalje i .astao ispod jednog kronjatog javora. 'omonici su ve.ali trojici mukaraca trake preko oiju. B tako su se na prostranom travnjaku nala trojica mukaraca leima naslonjena na tri sta,la, svi s pove.om preko oiju i glava podignuti( prema. ne,u. Mukarac je nanianio i opalio. Nita se nije ulo, samo pjesma ptica. 'uka je imala priguiva. 3idjelo se samo kako mukarac naslonjen na javor polako kli.i prema .emlji. Ne udaljavajui se s mjesta gdje je stajao, mukarac s pukom se okrenuo u drugom smjeru i ovjek naslonjen na platan se u tiini sruio. <renutak nakon toga 8mukarac s pukom se ,io opet u mjestu okrenuo9 pao je na travnjak i trei od pogu,ljeni(.

6.

1edan od pomonika utke je priao <ere.i. 2 ruci je dr&ao traku tamnoplave ,oje. 5(vatila je da joj &eli pokriti oi. ;avrtjela je glavom i rekla7 - Ne, &elim sve da vidimC @li to nije ,io pravi ra.log .ato ga je od,ila. 2 se,i nije imala nita od (eroja spremni( da (ra,ro gledaju krvnicima u oi. Dtjela je samo da odgodi smrt. inilo joj se da ,i se s pove.om preko oiju istog trenutka nala u predso,lju smrti, odakle vie nema povratka. Mukarac je ni na to nije prisiljavao, samo ju je u(vatio ispod ruke. <ako su etali po prostranom travnjaku, ali <ere.a nikako nije mogla da oda,ere drvo. Niko je nije po&urivao, ali je ona ,ila svjesna da po,jei vie ne mo&e. Kad je ugledala jedan kesten u cvatu, .astala je ispod njega. Naslonila se leima o de,lo i pogledala uvis. 3idjela je .elenu kronju kro., koju su se pro,ijale .rake sunca, i i. daljine ula .vuke grada, .vuke sla,e i slatke kao da u njemu sviraju (iljade violina. Mukarac je podigao puku. <ere.a je osjetila kako je naputa (ra,rost. Bila je oajna .,og svoje sla,osti, ali nije se mogla savladati. - <o nije po mojoj &elji - rekla je. Mukarac je smjesta spustio cijev puke i rekao ,lago7 - @ko nije po vaoj &elji, onda nita ne mo&emo uiniti. Nemamo prava. *las mu je ,io lju,a.an i kao da se ispriavao <ere.i to je ne mo&e ustrijeliti ako to sama ne &eli. <a lju,a.nost joj je kidala srce pa se okrenula licem prema kori drveta i .aplakala.

:.

itavo tijelo joj se treslo od plaa i grlila je sta,lo kao da nije sta,lo nego otac koga je i.gu,ila, djed koga nije upo.nala, pradjed, neki strano star ovjek koji je doao i. najdalji( du,ina vremena da joj ponudi kao oslonac svoj o,ra. u vidu gru,e kore drveta. 4krenula se. <rojica mukaraca ,ili su ve daleko, etali su po travnjaku kao igrai gol-a, a puka u ruci jednog od nji( i.gledala je kao tap .a gol-. 5ila.ila je ni. sta.e 'et-ina a u dui joj je ostala e&nja .a mukarcem koji je tre,alo da je ustrijeli, a nije. e.nula je .a njim. <a neko joj mora pomoiC <oma je alje u smrt. Mo&e joj pomoi samo neko drugiC Jto se vie pri,li&avala gradu, e&nja .a mukarcem s pukom ,ila je sve jaa, i sve se vie ,ojala <omaa. Nee joj oprostiti to nije uinila ono to je o,eala. Nee joj oprostiti to nije ,ila dovoljno (ra,ra i to ga je i.dala. 3e je ,ila u ulici gdje su stanovali i .nala je da e ga svakog trenutka ugledati. 2(vatio ju je takav stra( da je osjetila gr u &elucu. 2inilo joj se da e povraati.

%.

Bn&injer ju je po.vao da ga posjeti u njegovom stanu. 3e dva puta je od,ijala. 4vog puta je pristala. ?uala je kao uvijek stojei u ku(inji, a .atim i.ila. Nije jo ,ilo dva. #ok se pri,li&avala njegovoj kui, osjetila je kako joj noge, ,e. njene volje, same usporavaju korak. @ onda je pomislila kako ju jeAu stvari, <oma poslao k njemu. <a upravo on joj je stalno o,janjavao kako lju,av i seks nemaju nieg .ajednikog, i ona je pola samo da provjeri i potvrdi njegove rijei. 2 mislima je ula njegov glas7 T?a.umijem te. ;nam ta &eli. 5ve sam uredio. Kad se popne, sve e s(vatiti.= #a, ona samo i.vrava <omaevo nareenje. Namjerava ostati kod in&injera samo nekoliko trenutakaA koliko da popije alicu kave, koliko da osjeti ta .nai doi do same granice nevjerstva. Ieli dovesti svoje tijelo do te granice, &eli ga ostaviti tamo da stoji nekoliko trenutaka kao na stu,u srama, a onda, kad in&injer pokua da ga .agrli, da ka&e kao to je rekla mukarcu s pukom na 'et-inu7 T<o nije po mojoj &elji.= @ mukarac e spustiti cijev puke i rei lju,a.nim glasom7 T@ko nije po vaoj &elji, onda vam se nita ne mo&e dogoditi. Nemam prava na to.= @ ona e se okrenuti prema sta,lu drveta i .aplakati.

/.

Bila je to neugledna stam,ena .grada sagraena poetkom stoljea u radnikoj etvrti 'raga. 2la je u (odnik sa prljavim, vapnom prema.anim .idovima. B.li.ane kamene stepenice sa &elje.nom ogradom odvele su je na prvi sprat. <u je skrenula lijevo. #ola je do drugi( vrata, ,e. vi.itkarte i .vonca. 'okucala je. 4tvorio je vrata. 5tan se sastojao od jedne jedine prostorije pregraene .avjesom, ime je do,ijeno neto kao dva metra iroko predso,ljeA tu je stajao sto sa elektrinim ku(alom i -ri&ider. Kad je ula u samu so,u, ugledala je pred so,om vertikalni pravokutnik pro.ora, na dnu uske, i.du&ene prostorije. 5 jedne strane stajao je regal s knjigama, s druge strane kau i jedna naslonjaa. Moj stan nije ,a ureen - rekao je in&injer. - Nadam se da niste neugodno i.nenaeni. Ne, nisam - rekla je <ere.a gledajui u .id prekriven knjigama. 4vaj ovjek nema ni potenog stola, a ima stotine knjiga. <o se <ere.i svidjelo i nelagodnost koju je osjeala kad je dola gotovo je minula. 1o od djetinjstva je smatrala knjigu .a .nak tajnog ,ratstva. ovjek koji ima kod kue ovakvu ,i,lioteku ne mo&e joj uiniti nikakvo .lo. 2pitao je ime ,i je mogao ponuditi. Mo&da vinomK Ne, ne, nije .a vino. @ko ve mora ,iti, onda kavu. 4tiao je i.a .avjese a ona je prila ,i,lioteci. 1edna knjiga je privukla njenu pa&nju. Bio je to prevod 5o-oklo-vog >dipa. Kako je to neo,ino da ovdje nala.i tu knjiguC <oma je prije mnogo godina poklonio tu knjigu <ere.i, nagovorio je da proita i dugo joj priao o njoj. <e svoje misli kasnije je o,javio u novinama i .,og tog se lanka nji(ov &ivot okrenuo tum,e. *ledala je u (r,at te knjige i to ju je nekako smirivalo. Kao da je <oma namjerno ostavio svoj trag, poruku da je sve to on uredio. B.vukla je Gijigu i otvorila je. Kad se visoki mukarac vrati i. predso,lja, upitae ga .ato dr&i tu knjigu, je li je itao i ta misli o njoj. <ako e se varkom konver.acije pre,aciti sa opasnog terena tueg stana u do,ro po.nati svijet <omaevi( misli. 4nda je osjetila ruku na ramenu. 3isoki mukarac joj je u.eo knjigu i. ruke, ,e. rijei je vratio medu ostale i odveo je do kaua.

'onovo se sjetila reenice koju je rekla mukarcu s pukom na 'et-inu, i ovog puta je glasno i.govorila. - <o nije po mojoj &eljiC 3jerovala je da e ta magina -ormula smjesta promijeniti situaciju, ali u toj so,i te rijei suA i.gleda, i.gu,ile svoju udotvornu mo. ak mi se ini da su podstakle mukarca na odlunije djelovanje - privukao ju je se,i i polo&io joj ruku na grudi. #ogodilo se neto udno7 taj dodir naglo ju je oslo,odio svake strepnje. Bn&injer je tim dodirom poka.ao da ga .anima njeno tijelo i postala je svjesna da se uope ne radi o njoj 8o njenoj dui9, nego samo i jedino o njenom tijelu. 4 tijelu koje ju je i.dalo i koje je otjerala u svijet meu druga tijela.

4tkopao joj je jedno dugme na ,lu.i i dao joj .nak da sama otkopa ostala. 4na, meutim, nije udovoljila tom njegovom .a(tjevu. 4tjerala je svoje tijelo u svijet, ali nije (tjela da snosi odgovornost .a njega. Nije ga ni ,ranila, a nije mu ni pomagala. Na taj nain je njena dua (tjela dati do .nanja kako se, dodue, ne sla&e s onim to se dogaa, ali da je odluila da ostane neutralna. 5vlaio ju je, a ona je stajala gotovo nepokretna. Kad ju je polju,io, njene usne nisu odgovorile na dodir njegovi( usana. @li onda je i.nenada osjetila da je dolje vla&na, i uplaila se. 4sjeala je svoje u.,uenje, utoliko vee to je ,ik u.,uena protiv svoje volje. #ua se ve ,ila tajno sagla-sila sa svim to se dogaalo, ali je istovremeno .nala da ta saglasnost mora ostati nei.reena ako &eli da to veliko u.,uenje potraje. Kad ,i glasno rekla svoje da, kad ,i se do,rovoljno ukljuila u tu lju,avnu scenu, u.,uenje ,i minulo. 1er duu je u.,uivalo upravo to to tijelo radi protiv njene volje, to je i.daje a ona tu i.daju posmatra. Konano joj je svukao gaice i ostala je potpuno gola. #ua je vidjela golo tijelo u .agrljaju stranog mukarca i to joj je i.gledalo nevjerovatno, kao da posmatra i. ,li.ine planetu Mars. 'od tim svjetlom nevjerovatnog dogodilo se da njeno tijelo prvi put .a nju nije ,ilo ,analno, da ga je prvi put gledala kao opinjena. Na njemu je u prvi plan i.,ila sva njegova neo,inost, jedinstvenost, neuporedivost. <o nije ,ilo najo,inije tijelo 8kako je do tada gledala na njega9, ve najneo,inije. #ua nije mogla otrgnuti pogled od mlade&a, smee okrugle mrlje smjetene neposredno i.nad crnog trokuta krilaA inilo joj se da je taj made& peat to ga je ona sama 8dua9 utisnula na tijelo i da je svetogre to se tue udo kree tako ,li.u tog svetog .namenja. @ kad je pogledala njegovo lice, postala je svjesna da nikad nije dala saglasnost da se tijelo, na koje je njena dua stavila svoj potpis, nae u naruju nekoga koga ne po.naje i ne &eli upo.nati. 4sjetila je kako je ispunjava omamljujua mr&nja. 5kupila je pljuvaku da pljune u lice tom tuem mukarcu. 4vaj ju je posmatrao &eljno kao i ona njega, primijetio je njen gnjev i njegovi pokreti na njenom tijelu su se u,r.ali. <ere.a je osjeala kako joj se i.daleka pri,li&ava vr(unac u&itka i poela je vikati TNe, ne, neC= 5uprotstavljala se u&itku i kako se suprotstavljala .adr&ana slast se

dugo ra.livala po njenom tijelu jer nije mogla istei vanA irila se u njoj kao mor-ij u,ri.gan u venu. 2vijala se u njegovom .agrljaju, udarala oko se,e rukama i pljuvala mu u lice.

+.

;a(odske koljke u modernim kupaon[cama rastu i. poda kao ,ijeli cvjetovi lokvanja. @r(itekti ine sve da tijelo .a,oravi na svoju ,ijedu i da ovjek ne .na ta se dogaa s produktima njegove utro,e kad i.nad nji( .au-mi voda naglo putena i. kotlia. Kanali.acione cijevi koje svojim ograncima dopiru do nai( stanova ,ri&ljivo su skrivene od naeg pogleda, i mi ne .namo nita o nevidljivoj 3eneciji govana i.nad koje su podignute nae kupaonice, spavae so,e, plesne dvorane i parlamenti. ;a(od u staroj, neuglednoj stam,enoj .gradi, u prakoj radnikoj etvrti,,io je manje licemjeranA pod je ,io od sivi( ploica, a .a(odska koljka je rasla i. nji( samotna i jadna. 'o o,liku nije podsjeala na cvijet lokvanja ve na ono to je u stvari ,ila - na proireni .avretak cijevi. Na njoj nije ,ilo ni daske pa je <ere.a morala sjesti na (ladni emajlirani metal. 5jedila je na koljci i potre,a da ispra.ni utro,u, koja ju je i.nenada o,u.ela, kao da je ,ila dio &elje da stigne do dna poni&enja, da to vie i to potpunije ,ude samo tijelo, o kojem je majka govorila da postoji samo .ato da vari i lui otpadne materije. <ere.a pra.ni svoju utro,u ispunjena osjeajem ,eskrajne tuge i samoe. Nema nieg jadnijeg od njenog golog tijela to sjedi na tom proirenom kraju kanali.acione cijevi. Njena dua je i.gu,ila rado.nalost posmatraa, svoju .lo,u i ponosA sad je opet ,ila negdje du,oko u tijelu, u najskrivenijem dijelu utro,e i oajniki ekala da je neko po.ove neka i.ie.

!.

2stala je sa olje, povukla vodu i vratila se u predso,lje. #ua se tresla u tijelu, tijelu golom i od,aenom. 1o je osjeala dodir papira kojim se ,ila o,risala. B tada se dogodilo neto ne.a,oravno - po&eljela je da ode k njemu u so,u i uje njegov glas, da uje kako e joj se o,ratiti. Kad ,i joj se o,ratio ti(im, du,okim glasom, dua ,i nala (ra,rosti da i.ie na povrinu tijela, i ona ,i .aplakala. ;agrlila ,i ga kao to je u snu .agrlila de,elo sta,lo kestena. 5tajala je u predso,lju nastojei da potisne tu nei.mjernu &elju da se rasplae pred njim. ;nala je da je mora savladati, jer ,i u suprotnom dolo do neega to ne &eli. ;alju,ila ,i se u njega. 2 tom trenutku javio se i. so,e njegov glas. Kad je ula taj glas tako sam .a se,e 8ne videi istovremeno visoki in&injerov lik9, i.nenadila se - ,io je tanak i visok. Kako to ranije nije primijetilaK Mo&da joj je samo .a(valjujui tom i.nenaujuem i neprijatnom utisku uspjelo da savlada iskuenje. 2la je u so,u, sagnula se i.nad ra.,acane odjee, ,r.o se o,ukla i otila.

"0.

3raala se i. trgovine s KarenjinomWkoji je nosio ki-lu u .u,ima. 1utro je ,ilo (ladno, mra.no. Bli su pored novog naselja, u kome su stanovnici na velikim povrinama i.meu kua nainili male povrtnjake i ,ate. Karenjin je i.nenada .astao i .agledao se u tom pravcu. 'ogledala je i ona, ali nije primijetila nita neo,ino. Karenjin ju je povukao, pa je pustila da je vodi. <ek onda je i.nad smr.nute gline jedne pra.ne leje ugledala crnu glavu vrane, s velikim kljunom. *lava ,e. tijela se pokretala a i. kljuna je povremeno navirao tu&an, promukao .vuk. Karenjin je ,io tako u.,uen da je ispustio ki-lu. <ere.a je ,ila prisiljena da ga ve&e .a drvo, jer se plaila da ne o.lijedi vranu. ;atim je klekla i pokuala da opre.no ra.grne .emlju na,ijenu oko tijela .akopane &ive ptice. <o nije ,ilo ,a jednostavno. 5lomila je nokat, potekla joj je krv. 2 tom trenutku kraj nje je pao kamen. 4krenula se i i.a ugla kue ugledala dva otprilike desetogodinja djeaka. 2stala je. 'rimijetili su njen pokret i psa pored drve-ta, i po,jegli. 'onovo je klekla na .emlju i nastavila da ra.gre glinu dok joj nije uspjelo da i.vue vranu i. gro,a. @li ptica je ,ila o.lijeena, nije mogla ni stajati ni letjeti. ;amotala je vranu u crveni al koji je nosila oko vrata i privila je lijevom rukom u. tijelo. #esnom je odve.ala Karenjina, i morala je napregnuti sve snage da ga savlada i natjera da ide mirno, u. nogu. 'o.vonila je na vratima, jer su o,je ruke ,ile .au.ete pa nije mogla i.vui klju i. d&epa. <oma je otvorio, a ona mu je pru&ila u.icu s Karenjinom. - #r&i gaC - rekla mu je i odnijela vranu u kupaonicu. 5pustila ju je na pod pored umivaonika. 3rana je udarala krilima, ali nije mogla da se pomjeri s mjesta. B. nje je tekla neka gusta &uta tekuina. 'rostrla je ispod umivaonika nekoliko krpa da ptici ne ,ude (ladno na golim ploicama. 'tica je povremeno oajniki udarala slomljenim krilom, a kljun joj je ,io podignut uvis kao da optu&uje.

" .

5jela je na ru, kade, nesposo,na da odvoji pogled od umirue vrane. 2 njenoj ,ijedi vidjela je sliku vlastite sud,ine i nekoliko puta je rekla sama se,i7 Na itavom svijetu nemam nikoga osim <omaa. 1e li i. sluaja s in&injerom nauila da lju,avne avanture nemaju nieg .ajednikog s lju,avljuK #a su lagane i ,e. te&ineK 1e li sad mirnijaK Nije nimalo. 2 misli joj se vraa sljedea scena7 B.la.i i. klo.eta i njeno tijelo stoji u predso,lju golo i od,aeno. #ua, uplaena, podr(tava negdje du,oko u utro,i. #a se u tom trenutku mukarac, koji se nala.io u so,i, o,ratio njenoj dui, .aplakala ,i i pala mu u .agrljaj. ;amiljala je ta ,i ,ilo da je umjesto nje u predso,lju pred klo.etom stajala neka <omaeva lju,avnica, a da je umjesto in&injera u so,i ,io <oma. ?ekao ,i djevojci jednu jedinu rije i ona ,i ga plaui .agrlila. <ere.a .na da tako i.gledaju trenuci kada se rada lju,av - &ena ne mo&e odoljeti glasu koji po.iva njenu uplaenu duu. Mukarac ne mo&e odoljeti &eni ija dua reagira na njegov glas. <oma nigdje nije .atien od mamca lju,avi i .ato <ere.a mora strepjeti .a njega svakog sata, svake minute. @ kakvo oru&je imaK 5amo svoju vjernost. 'onudila mu je svoju vjernost na samom poetku, ve prvog dana, kao da je ,ila svjesna kako mu nita drugo ne mo&e dati. Nji(ova lju,av ,ila je udno asimetrina graevina - stajala je oslonjena na apsolutnu sigurnost njene vjernosti kao neki mamutski dvorac na jedan jedini stu,. 3rana gotovo vie nije pokretala krila i samo ponekad ,i trgla .grenom, slomljenom no&icom. <ere.a nije (tjela da je ostavi, kao da je ,djela kraj postelje umirue sestre. Konano je ipak otila u ku(inju, da na ,r.inu rua. Kad se vratila, vrana je ,ila mrtva.

"".

<ere.a je prve godine vikala dok su vodili lju,av, i ti krici, kao to sam rekao, tre,alo je da .aslijepe i .aglue ula. Kasnije je manje vikala, ali dua joj je i dalje ,ila .aslijepljena lju,avlju i nita nije .nala. <ek kad je vodila lju,av s in&injerom, odsutnost lju,avi uinila je da njena dua progleda. 4pet je ,ila u sauni i stajala pred ogledalom. 'osma-trala je se,e i u mislima vidjela scenu tjelesne lju,avi u in&injerovom stanu. 4no to joj je ostalo u sjeanju nije ,io lju,avnik. Bskreno reeno, ne ,i ga .nala opisati, nije uope .apa.ila kako i.gleda nag. 4no ega se sjeala 8i to je sad, u.,uena, posmatrala u ogledalu9 ,ilo je njeno vlastito tijelo, njeno krilo i okrugli made& neposredno i.nad njega. <a mrlja koja je .a nju dosad ,ila tek pro.aina mana ko&e sna&no joj se usjekla u misli. Dtjela je opet i ponovo da je gleda u nevjerovatnoj ,li.ini uda stranog mukarca. Mogu samo jo jednom potcrtati7 nije &eljela da gleda polni organ stranog mukarca. Dtjela je da gleda vlastitu &enskost pored stranog uda. Nije e.nula .a lju,avni-kovim tijelom. e.nula je .a svojim vlastitim tijelom, i.nenada otkrivenim, naj,li&im i ujedno tuim, sposo,nim da je najvie u.,udi. 'osmatrala je svoje tijelo posuto sitnim kapima koje su ostale na njemu poslije tuiranja i mislila na to kako e ovi( dana in&injer ponovo svratiti u njen ,ar. e.nula je da doe, e.nula je da je po.ove k se,i u stanC Beskrajno je e.nula .a njimC

"6.

5vakog dana je stra(ovala da e se in&injer pojaviti u ,aru i da mu nee .nati rei TNe=C @li kako su dani prola.ili, strepnju da e doi .amijenio je stra( da se vie nee pojaviti. 'roao je mjesec dana, a in&injer se nije pojavio. <ere.i je to i.gledalo neo,janjivo. ?a.oarenje je ustupilo mjesto u.nemirenosti - .ato nije doaoK 'oslu&ivala je goste. Medu njima je ,io i elavi ovjeuljak koji ju je optu&io da toi alko(ol maloljetnim oso,ama. *lasno je priao jedan prostaki vic, vic koji je ve sto puta ula od pijanaca kojima je u malom provincijskom gradu donosila pivo. 'onovo joj se inilo da se majin svijet vraa k njoj, pa je gru,o prekinula elavog ovjeuljka. ovjek se uvrijedio. - Neete mi vi nareivati. Mo&ete ,iti sretni to smo vas ostavili da radite .a ovim ankom. Mi/ Ko je to mi/ Mi - rekao je ovjeuljak i poruio jo jednu votku. - B .apamtite, mene neete vrijeati. 'oka.ao je na <ere.in vrat oko koga je nosila ogrlicu od je-tini( ,isera. - 4tkuda vam ti ,iseriK Niste i( do,ili od mu&a koji je pera pro.oraC <aj nema novaca da vam kupuje pokloneC 1este li i( do,ili od nekog gostaK ;ato vam poklanjaju takve stvariK - ;ave&iteC - prosiktala je <ere.a. ovjeuljak je pokuao da do(vati ogrlicu. - Ne .a,oravite da je prostitucija kod nas .a,ranjena. Karenjin se uspravio, podigao prednje ape na ank i re&ao.

":.

'olicijski dounik - rekao je am,asador. @ko je dounik, tre,alo ,i da se dr&i neupadljivo - primijetila je <ere.a. - Kakva je to tajna policija ako ne djeluje tajnoC @m,asador je sjedio na svom kauu, podvijeni( nogu kako je to nauio na kursu joge. B.nad njega se osmje(ivao uramljeni Kennedv kao da potvruje njegove rijei. - *ospodo <ere.a - rekao je oinski - dounici o,avljaju vie -unkcija. 'rva je klasina. 5luaju ta ljudi priaju i o tome i.vjetavaju svoje pretpostavljene. #ruga -unkcija je .astraivanje. #aju nam do .nanja da smo u nji(ovim akama i &ele da se ,ojimo. 2pravo to je (tio va elavac. <rea nji(ova -unkcija je insceniranje situacija koje e nas kompromitirati. #anas vie niko nije .ainteresiran da nas optu&uje .,og klevetanja dr&ave, jer ,i nam to samo donijelo ope simpatije. ?adije e se potruditi da nam nadu u d&epu (ai ili da doka&u kako smo silovali dvanaestogodinju djevojicu. 2vijek e se nai djevojica koja e to posvjedoiti. 'onovo se sjetila in&injera. Kako to da se vie nikad nije pojavioK - 'otre,no im je da u(vate ljude u klopku - nastavio je am,asador - kako ,i i( vr,ovali u svoju slu&,u i u. nji(ovu pomo namjestili klopku drugim ljudima. <ako ,i se postepeno itav narod pretvorio u jedinstvenu organi.aciju kon-idenata. <ere.a nije mogla da ra.milja ni o emu drugom osim da je in&injera poslala k njoj policija. @ ko je ,io onaj udni djeak to se napio u krmi preko puta i onda joj i.javio lju,avK ;,og njega ju je napao elavi dounik, a in&injer joj je priskoio u pomo. 5va trojica su igrali svoje uloge po unaprijed pripremljenom scenariju, iji je cilj ,io da se ona .,li&i s mukarcem koji e je .avesti. Kako se odma( nije sjetila togaK 4naj stan ,io je prilino udan i nimalo nije odgovarao navodnom vlasnikuC ;ar ,i onako elegantno o,uen in&injer stanovao u tako ,ijednom stanuK B je li uope ,io in&injerK @ ako je ,io in&injer, kako to da je ,io slo,odan u dva sata poslije podneK B .ar ,i in&injer itao 5o-oklaK Ne, to nije ,ila ,i,lioteka jednog in&injera. <a prostorija je vie podsjeala na

rekvirirani stan nekog jadnog, u(apenog intelektualca. Kad je imala deset godina i kad su u(apsili njenog oca, isto tako su im odu.eli stan, ,i,lioteku takoer. Ko .na .a to su ga kasnije koristiliC 5ad je potpuno jasno .ato vie nije doao. B.vrio je .adatak. KakavK 'ijani dounik je ne(otice i to otkrio, kad je rekao7 TNe .a,oravite da je prostitucija kod nas .a,ranjenaC= <o,o&nji in&injer e posvjedoiti da je spavala s njim i .a to tra&ila novacC 'rijetie joj i ucjenjivati je, tra&ie od nje da otkucava ljude koji piju .a njenim ankomC 3a sluaj nije naroito opasan - umirivao ju je am,asador. Mo&da i nije - rekla je priguenim glasom i i.ila s Karenjinom na ulice nonog 'raga.

"%.

Gjudi ,je&e od svoji( patnji najee u ,udunost. ;amiljaju na sta.i vremena crtu i.a koje sadanji( muka vie nee ,iti. <ere.a, meutim, nikakvu takvu crtu ne vidi. 2tje(u joj mo&e donijeti samo pogled u prolost. Bila je opet nedjelja. 5jeli su u automo,il i odve.li se daleko i.van 'raga. <oma je sjedio .a volanom, <ere.a pored njega, a Karenjin se povremeno uspravljao na .adnjem sjeditu i li.ao im ui. Nakon dva sata stigli su u mali ,anjski gradi u kome su prije neki( est godina proveli nekoliko dana. Namjeravali su da tu ostanu preko noi. 'arkirali su kola na trgu i i.ili. Nita se nije ,ilo promijenilo. ?avno pred njima ,io je (otel u kome sa ,ili odsjeli, sa starom lipom kraj ula.a. Gijevo od (otela pru&ala se stara drvena kolonada, na ijem je kraju i.,ijao i. mramorne posude mla. ljekovite vode. #anas, kao i onda, i.nad posude su se naginjali ljudi s aama u ruci. 4nda je <oma ponovo poka.ao na (otel. Neto se ipak promijenilo. Nekad se .vao T*rang=, a sad je na njemu stajao natpis TBajkal=. 'ogledali su ta,licu na uglu trga7 Moskovski trg. ;atim su proetali 8Karenjin i( je pratio sam, ,e. u.ice9 kro. sve ulice koje su po.navali i itali nji(ova imena - ,ila je tu 5taljingradska ulica, Ge-njingradska ulica, ?ostovska ulica, Novosi,irska ulica, Ki-jevska ulica, 4deska ulica, ,ilo je tu ljeilite Tajkovski=, ljeilite T<olstoj=, ljeilite T?imski Korsakov=, ,io je tu (otel T5uvorov=, kino T*orki=, kavana T'ukin=. 5va imena ,ila su u.eta i. ruske geogra-ije i ruske istorije. <ere.a se sjetila prvi( dana inva.ije. Gjudi su u svim gradovima poskidali ta,le s na.ivima ulica, a sa cesta putoka.e s imenima gradova. ;emlja je preko noi postala ,e.imena. ?uska vojska je sedam dana lutala naokolo, ne .najui gdje se nala.i. 4-iciri su tra&ili redakcije novina, radija i televi.ije da i( okupiraju, ali nisu mogli da i( nadu. ?aspitivali su se, ali ljudi su samo slijegali ramenima, ili im davali la&ne na.ive i poka.ivali krive smjerove. 5ad, poslije toliko godina, i.nenada se ini da se ta anonimnost poka.ala kao opasna po .emlju. 2lice i .grade vie nisu smjele u.eti svoja stara imena. B tako se jedan mali eki ,anjski gradi

i.nenada pretvorio u neku malu, imaginarnu ?usiju, i <ere.a je ustanovila da je prolost, koju je dola da potra&i, kon-iscirana. Bilo je nemogue tu provesti no.

"/.

Jutke su se vraali do automo,ila. Mislila je na to kako i stvari i ljudi nastupaju prerueni. 5tari eki gradi prekrio se ruskim na.ivima. esi koji su -otogra-irali inva.iju radili su,.apravo .a tajnu policiju. ovjek koji ju je slao da umre imao je na licu masku <omaa. 'olicajac je nastupao kao in&injer, a in&injer je (tio da igra ulogu mukarca sa 'et-ina. ;nak knjige u njegovom stanu ,io je la&an i tre,alo je da je .avede na stranputicu. Kad se sjetila knjige koju je tamo dr&ala u ruci, i.nenada joj je sinulo, tako naglo da je pocrvenjela7 Kako je to u stvari ,iloK Bn&injer je rekao da e joj donijeti kavu. 'rila je ,i,lioteci i i.vukla 5o-oklovog 4dipa- @ onda se in&injer vratio ,e. kaveC 5talno i.nova se vraala tim trenucima - kad je otiao po kavu, koliko se .adr&aoK Najmanje minutu, mo&da, dvije, mo&da i tri. B ta je radio tako dugo u onom malom predso,ljuK 1e li iao u klo.etK 'okuavala je da se sjeti je li ula .atvaranje vrata i um vode. Ne, vodu sasvim sigurno nije ula, toga ,i se sjetila. @ gotovo je sigurno da nije ula ni vrata. 'a ta je onda radio u predso,ljuK B.nenada joj se uinilo da je to sasvim jasno. @ko su &eljeli da je u(vate u klopku, svjedoenje in&injera nije im ,ilo dovoljno. Bio im je potre,an nepo,itan doka.. ;a vrijeme tog sumnjivo dugog vremena in&injer je u predso,lju instalirao kameru. Bli je, to je vjerojatnije, pustio u predso,lje nekoga s -otogra-skim aparatom, da i( slika, skriven i.a .avjese. 1o prije nekoliko tjedana se rugala 'roc(a.ki koji nije .nao da &ivi u koncentracionom logoru, gdje privatnog &ivota nema. @ ta je s njomK Kad je otila i. majinog stana, mislila je, luda glava, da je konano postala gospodar svoje intime. @li majin stan se proirio na itav svijet, i sad pru&a ruke prema njoj. <ere.a mu ne mo&e po,jei. 5ila.ili su stepenicama i.meu vrtova prema trgu na kome su ostavili kola. - Jta ti jeK - upitao je <oma. 'rije nego to je stigla da mu odgovori, neko je po.dravio <omaa.

"$.

Bio je to mukarac pedeseti( godina, preplanulog lica, .adrugar koga je <omd nekad operirao. 4d tog vremena slali su ga svake godine na lijeenje u ovu ,anju. 'o.vao je <omaa i <ere.u na au vina. Kako je u ekoj psima .a,ranjen pristup u javne prostorije, <ere.a je otila da ostavi Karenjina u autu, a mukarci su sjeli .a sto u kavani. Kad se vratila, ovjek sa sela je rekao7 - Kod nas vlada mir. Eak su me prije dvije godine i.a,rali .a predsjednika .adruge. estitam - rekao je <oma. ;nate kako je, selo. Gjudi ,je&e sa sela. 4ni gore mogu ,iti sretni to je neko jo uope voljan da ostane. Nas ne mogu i.,acivati s posla. <o ,i ,ilo idealno mjesto .a nas - rekla je <ere.a. Bilo ,i vam dosadno, mlada gospodo. <amo nema niega. <amo nema pod ,ogom niega. <ere.a je gledala u preplanulo .adrugarevo lice. Bio joj je veoma simpatian. 'oslije tako strano dugog vremena ponovo je ugledala simpatinog ovjekaC 2 mislima je vidjela seoski predio - selo s crvenim tornjem, polja, ume, .eca koji tri preko oranice, lovca sa .elenim eirom. Nikad nije &ivjela na selu. <u sliku je nosila u se,i samo i. pria. Bli i. knjiga. Bli su ga neki daleki preci utisnuli u njenu podsvijest. Bpak, ta slika je &ivjela u njoj, jasna i ra.govijetna kao slika pra,ake u porodinom al,umu ili kao neka stara gravira. - Bmate li jo tekoaK - upitao je <oma. ;emljoradnik je poka.ao mjesto na vratu gdje se nala.io spoj lu,anje i kime. - 4vdje me ponekad ,oli. Ne ustajui sa stolice <oma je opipao to mjesto i jo neko vrijeme postavljao pitanja nekadanjem pacijentu. ;atim je rekao7 - Nemam vie prava da propisujem lijekove, ali recite vaem ljekaru kod kue da ste ra.govarali sa mnom i da sam vam preporuio ovo. - B.vukao je i. lisnice ,lok, otrgnuo jedan list i na njemu velikim slovima napisao na.iv lijeka.

"+.

3o.ili su se natrag u 'rag. <ere.a je mislila na -otogra-iju na kojoj se vidi njeno golo tijelo u in&injerovom .agrljaju. @li tjeila se - ako takva -otogra-ija i postoji, <oma je nikad nee vidjeti. <a -otogra-ija je .a nji( imala vrijednost samo utoliko da pomou nje ucjenjuju <ere.u. im ,i je poslali <omau, -otogra-ija ,i .a nji( postala sasvim ,e.vrijedna. @ ta e ,iti ako policija,u meuvremenu,.akljui da je <ere.a .a nju sasvim ,e.naajnaK 2 tom sluaju -otogra-ija e postati predmet .a .a,avuAi niko nee moi sprijeiti da je neki agent, prosto i. vica, ne stavi u kuvertu i ne poalje na <omaevu adresu. Jta ,i se dogodilo kad ,i <oma do,io takvu -otogra-ijuK #a li ,i je otjeraoK Mo&da i ne ,i. 3jerovatno ne ,i. @li kr(ka graevina nji(ove lju,avi ,i se sruila. 1er ta graevina stoji na njenoj vjernosti kao na jednom jedinom stu,u, a lju,avi su kao imperije - kad se ugasi misao na kojima su .asnovane, gase se i one. 'red so,om je vidjela sliku7 .ec tri preko oranica, lovac sa .elenim eirom, toranj crkve i.nad ume. Dtjela je rei <omau kako ,i tre,alo da odu i. 'raga. #a odu to dalje od djece koja .akopavaju u .emlju &ive vrane, to dalje od dounika, to dalje od djevojaka naoru&ani( kio,ranima. Dtjela mu je rei kako ,i tre,alo da odu na selo. #a je to jedini put spasa. 4krenula se prema njemu, ali <oma je utke gledao u cestu pred so,om. Nije ,ila u stanju da preskoi ogradu utnje koja se pojavila i.meu nji(. B.gu,ila je (ra,rost da progovori. 4sjeala se kao kad je sila.ila sa 'et-ina. 4sjeala je greve u &elucu i inilo joj se da e povraati. 'laila se <omaa. Bio je previe jak, a ona je ,ila previe sla,a. B.davao je nareenja koja nije ra.umjela. Nastojala je da i( i.vrava, ali nije .nala kako. Dtjela je da se vrati na 'et--n i .amoli mukarca s pukom da joj dopusti da ve&e oi i nasloni se na sta,lo kestena. Dtjela je da umre.

"!.

'ro,udila se i ustanovila da je sama kod kue. B.ila je na ulicu i odetala do o,ale. Dtjela je da vidi 3ltavu. Dtjela je da stane na o,alu i dugo gleda u valove, jer pogled na vodu koja tee smiruje i lijei. ?ijeka tee vijekovima, a ljudske sud,ine se odigravaju na o,alama. 4digravaju se da ,i sutra ,ile .a,oravljene, a rijeka e tei dalje. Naslonila se na ogradu i gledala u vodu. Nala.ila se na peri-eriji 'raga, 3ltava je ve ,ila protekla kro. grad, ostavila je i.a se,e slavu Dradana i crkava, ,ila je, kao glumica poslije predstave, umorna i .amiljena. <ekla je i.meu prljavi( o,ala koje su .avravale plotovima i .idovima, i.a koji( su ,ile tvornice i naputena igralita. #ugo je .urila u vodu koja je tu i.gledala tu&nija i tamnija i odjednom je usred rijeke primijetila neki predmet crvene ,oje - da, ,ila je to klupa. #rvena klupa sa metalnim no&icama, kakvi( ima mnogo u prakim parkovima. 'olako je plivala sredinom 3ltave. B.a nje je plivala jo jedna klupa, pa jo jedna i jo jedna, i tek tada je <ere.a s(vatila da i. grada, plivajui ni. rijeku, odla.e klupe i. praki( parkova, da i( ima mnogo, da i( ima sve vie, da plivaju kao lie koje u jesen voda odnosi i. uma, da su neke crvene, neke plave, neke &ute ,oje... 4svrnula se kao da &eli upitati ljude ta to .nai. ;ato ni. rijeku plivaju klupe i. praki( parkovaK @li svi su ravnoduno prola.ili i ,ilo im je potpuno svejedno to kro. nji(ov nestalni grad vijekovima i vijekovima tee rijeka. 'onovo se .agledala u rijeku. Bila je ispunjena nei.mjernom tugom. 5(vatila je da to to vidi predstavlja rastanak. Najvei dio klupa ve je otplivao, vie i( nije mogla vidjeti, kad se pojavilo nekoliko .akanjeli(. #oplivala je jedna &uta klupa, a onda jo jedna plava, posljednja.

'><B #B4 G@K4H@ B <>IBN@

Kad je <ere.a neoekivano doputovala .a <omaem u 'rag, vodili su lju,av, kako sam napisao u prvom dijelu, jo istog dana i istog sata, a onda je ona do,ila temperaturu. Ge&ala je na njegovom krevetu, a on je stajao i.nad nje ispunjen sna&nim osjeajem da je ona dijete koje je neko polo&io u koaru i poslao, ni. rijeku, njemu. ;ato mu je slika od,aenog djeteta postala draga i esto je ra.miljao o starim mitovima u kojima se pojavljivao taj motiv. <o je,oigledno, ,io ra.log .ato je jednog dana u.eo u ruke prevod 5o-oklovog 4dipa>dipov sluaj je po.nat7 pastir ga je naao kao od,aenu, tek roenu ,e,u, odnio so,om kralju 'oli,u.i ovaj ga je odgojio kao sina. Kad je >dip ,io ve mladi, sreo je na planinskom putu kola u kojima se vo.io nepo.nati velika. #olo je do svae u kojoj je >dip u,io velikaa. ;atim je postao mu& kraljice 1okaste i vladar <e,e. Nije ni slutio da je ovjek koga je u,io u planinama ,io njegov otac, a da je &ena sa kojom spava njegova majka. 5ud,ina se, u meuvremnu, poela svetiti njegovim podanicima i muiti i( ,oletinama. Kad je >dip s(vatio da je on kriv .a nji(ove patnje, i.,o je se,i oi kopom i slijep otiao i. <e,e.

".

4ni koji misle da su komunistiki re&imi u srednjoj >vropi tvorevina .loinaca, ne s(vataju osnovnu istinu7 te re&ime nisu stvorili nikakvi .loinci ve entu.ijasti, uvjereni da su otkrili jedini put koji vodi u raj. 4dluno su ,ranili taj put, i tako pogu,ili mnogo ljudi. Kasnije se poka.alo da nikakvog raja nema i da su entu.ijasti praktino u,ojice. <ada su svi poeli da viu na komuniste7 3i ste odgovorni .a .lu sud,inu .emlje 8to je opustjela i osiromaila9, .a gu,itak ne.avisnosti 8nala se u ruskoj s-eri9, .a sudska umorstvaC 4ptu&eni su odgovarali7 Mi to nismo .naliC 'revarili su nasC 3jerovali smoC Mi smo u du,ini due naivniC <ako se spor sveo na sljedee pitanje7 je li istina da nisu .nali, ili se samo pretvaraju da nisu .naliK <oma je pratio tu raspravu 8pratio ju je itav eki narod, deset miliona ljudi9 i govorio se,i kako je medu komunistima sigurno ,ilo ljudi koji nisu ,ili tako neupueni 8ta morali su neto .nati o stra(otama to su se dogaale i nisu se prestale dogaati u 5taljinovoj ?usiji9. @li ipak je vjerovatno da veina .aista nita nije .nala. 'rema tome, govorio je se,i, osnovno pitanje nije jesu li ili nisu .nali, nego da li je ovjek nevin .ato to ne .naK 1e li idiot na prijestolu unaprijed oslo,oen svake odgovornosti samo .ato to je idiotK 'retpostavimo da je eki javni tu&ilac sa poetka pedeseti( godina koji je tra&io smrt nevini( ljudi ,io prevaren od strane ruske tajne policije i vlade vlastite .emlje. @li kako je mogue da i danas, kad ve .namo da su optu&,e ,ile apsurdne i da su pogu,ljeni nevini ljudi, taj isti javni tu&ilac ,rani istotu svoje due i udara se u grudi7 moja savjest je ista, nisam .nao, vjerovao samC ;ar njegova nepopravljiva krivica ne le&i upravo u onome TNisam .nao, vjerovao samC=K <oma se tada sjetio prie o >dipu - >dip nije .nao da spava sa vlastitom majkom, pa ipak, s(vativi ta se dogodilo, nije smatrao se,e nevinim. Nije mogao podnijeti pogled na nesreu koju je prou.rokovao svojim ne.nanjem, iskopao je se,i oi i otiao slijep i. <e,e. <oma je sluao proteste komunista koji su ,ranili svoju unutranju istotu i govorio se,i7 ;,og vaeg ne.nanja ova .emlja je mo&da na nekoliko stoljea i.gu,ila svoju slo,odu, a vi viete kako

se osjeate neviniK Kako uope mo&ete gledati sve ovoK Kako to da vas ne (vata u&asK Bmate li uope oiK #a i( imate, morali ,iste i( iskopati i otii i. <e,eC <o uporeenje mu se tako svidjelo da ga je esto koristio u ra.govoru s prijateljima i postepeno ga -ormulirao sve preci.nije i elegantnije. itao je u to vrijeme, kao svi intelektualci, tjednik to ga je, u tira&u od oko tristo (iljada primjeraka, i.davao 5ave. eki( knji&evnika, tjednik koji je i.vojevao prilinu autonomiju u odnosu na re&im i govorio o stvarima koje drugi nisu smjeli otvoreno ni spomenuti. 2 novinama 5ave.a knji&evnika se .ato pisalo i o tome ko je, i koliko, kriv .a sudska umorstva putem politiki( procesa u,r.o nakon to je vlast prela u ruke partije. 2 svim tim raspravama neprestano je ponavljano isto pitanje7 1esu li .nali ili nisu .naliK Kako je <oma to pitanje smatrao drugora.rednim, napisao je jednog dana svoje ra.miljanje o >dipu i poslao ga redakciji. 4dgovor je stigao nakon mjesec dana. 'o.vali su ga u redakciju lista. Kad je doao, doekao ga je urednik niskog rasta, ukruen kao lenjir, i predlo&io mu da i.mijeni red rijei u jednoj reenici. <ekst je nakon toga o,javljen na pretposljednjoj stranici u ru,rici Pisma italaca<oma se nije naroito radovao. Kakvog je imalo smisla da ga .ovu u redakciju radi saglasnosti o i.mjeni reda neki( rijei, a da onda, ne pitajui ga, drastino sre&u njegov tekst, tako da je itavo ra.miljanje svedeno samo na osnovnu te.u, s(ematsku i agresivnu, koja mu se vie nije sviala. <o je ,ilo u proljee !/+. godine. Na vlasti je ,io @leksandar #u,ek i s njim komunisti koji su se osjeali krivi i ,ili spremni da nekako isprave svoju krivicu. @li oni drugi komunisti, oni koji su vikali kako nisu krivi, uplaili su se da e im gnjevni narod suditi. ;ato su svakodnevno o,ila.ili ruskog am,asadora i tra&ili od njega pomo. Kad je i.ilo <omaevo pismo, vikali su7 >vo dokle je doloC 5ad se ve javno pie kako nam tre,a iskopati oiC #va-tri mjeseca kasnije ?usi su .akljuili da su slo,odne diskusije u nji(ovoj gu,erniji nedopustive i u toku jedne noi nji(ova armija je okupirala <omaevu domovinu.

6.

Kad se <oma vratio i. Eiri(a u 'rag, poeo je raditi u svojoj ,olnici kao i ranije. @ onda ga je jednog dana po.vao e-. Na kraju krajeva, gospodine kolega - rekao mu je - vi niste ni knji&evnik, ni novinar, ni spasilac naroda, nego ljekar i naunik. Ne ,i( (tio da vas i.gu,im i uiniu sve da vas .adr&m ovdje. @li morate se odrei onog vaeg lanka o >dipu. 1e li vam mnogo stalo do njegaK *ospodine primarijuse - rekao je <oma, sjetivi se kako su mu amputirali treinu teksta - nikad mi nije ,ilo manje stalo do njega. ;nate ve ta je u pitanju - rekao je prima-rijus. ;nao je - na vagi su ,ile dvije stvari. Na jednoj strani njegova ast 8koja se .asnivala na tome da ne opo.iva ono to je rekao9, a na drugoj ono na to je ,io navikao gledati kao na smisao svog &ivota 8njegov nauni i ljekarski rad9. - Nji(ov .a(tjev da se ljudi javno odriu onoga to su rekli ima u se,i neto srednjovjekovno nastavio je primarijus. - 5ta to uope .nai Todrei se= 2 moderno vrijeme misao se mo&e samo po,iti, ne mo&e se opo.vati. B kako je, gospodine kolega, opo.iv misli neto nemogue, neto isto ver,alno, -ormalno, nestvarno, ne vidim nikakvog ra.loga .ato ne ,iste uinili to to tra&e. 2 drutvu u kome vlada teror nijedna i.java ne o,ave.uje, sve i.jave su dane pod prinudom, i astan ovjek je du&an da i( ne u.ima na .nanje, da i( ne uje. Ka&em vam, gospodine kolega, u mom je interesu i u interesu vai( pacijenata da nastavite raditi svoj posao. 2 pravu ste, naravno - rekao je <oma sav nesretan. 'a ondaK - upitao je primarijusA nastojei da pogodi njegovu misao. 'laim se da ,i me ,ilo stid. 'red kimK ;ar imate tako visoko miljenje o ljudima oko vas da vam je stalo ta e mislitiK Ne, naroito visoko miljenje nemam - rekao je <oma. 2ostalom - dodao je primarijus - uvjeravali su me da se ne radi o javnoj i.javi. <o su ,irokrati. 'otre,an im je negdje u ar(ivi dokument o tome da niste protivnik re&ima, kako ,i se sami mogli

,raniti ako i( neko napadne to su vas ostavili da radite svoj posao. *arantirali su mi da e vaa i.java ostati i.meu vas i nji( i da ne raunaju na njeno o,javljivanje. #ajte mi nedjelju dana da ra.mislim - .akljuio je <oma ra.govor.

:.

4 <omau se govorilo da je naj,olji kirurg u ,olnici. 3e se prialo o tome kako e mu primarijus, koji je ,io ,li.u pen.ije, u,r.o prepustiti svoje mjesto. Kad se proulo da od njega pretpostavljeni organi .a(tijevaju samo kritiku i.javu, niko nije ni na trenutak posumnjao da e se <oma pokoriti. <o je ,ilo prvo to ga je i.nenadilo - iako im nikad nije dao ,ilo kakav povod .a to, ljudi su pretpostavljali da e postupiti neasno a ne asno. #ruga i.nenaujua stvar ,ila je nji(ova reakcija na njegov pretpostavljeni stav. Mogao ,i( je podijeliti na dva osnovna tipa7 'rvi tip reakcije poka.ivali su oni koji su se i sami 8oni ili neko njima ,li.ak9 neega odrekli, koji su ,ili prisiljeni da i.ra.e svoju saglasnost s okupacionim re&imom, ili su ,ili spremni da to urade 8iako neradoA to niko nije inio rado9. <i ljudi su mu upuivali pose,ne osmije(e, kakve do tada nije po.navao - pla(e osmije(e tajne urotnike saglas-nosti. Bili su to osmijesi dvojice mukaraca koji su se sluajno sreli u javnoj kui pomalo i( je stid a istovremeno im je i drago to je taj stid u.ajamanA on i.meu nji( uspostavlja neku pose,nu, ,ratsku ve.u. 4smje(ivali su mu se sa utoliko vie .adovoljstva to nikad nije ,io po.nat kao kon-ormista. Njegova pretpostavljena saglasnost s primarijusovim prijedlogom ,ila je prosto doka. da kukaviluk postaje, polako ali sigurno, norma ponaanja i da e ljudi u,r.o prestati da o,raaju pa&nju na takve postupke. <i ljudi nikad nisu ,ili njegovi prijatelji. <oma je gotovo sa stra(om postao svjestan da ,i ga ti ljudi, kad ,i dao i.javu koju primarijus tra&i, poeli po.ivati na vino, da ,i se (tjeli dru&iti s njim. #rugi tip reakcije odnosio se na ljude koji su i sami 8ili neko njima ,li.ak9 ,ili progonjeni, koji su od,ili svaki kompromis s okupacionim vlastima ili od koji( niko nikakav kompromis 8nikakvu i.javu9 nije tra&io 8recimo .ato to su ,ili jo mladi i ni u ta se nisu upetljali9, a oni su ,ili uvjereni da to ne ,i uinili. 1edan od nji(, veoma nadaren mladi ljekar 5., upitao je <omaa7 - 'a jesi li im napisao to tra&eK

4 emu govori, molim teK - upitao je. 4 tvojoj i.javi - rekao je 5. Nije to rekao nimalo .lo,no, ak se osmje(ivao. @li ,io je to opet sasvim nov osmije( i. de,elog (er,arijuma osmije(a - samo.adovoljni osmije( moralne nadmonosti. uj, ta ti .na o nekoj mojoj i.javiK - rekao je <oma. - 1esi li je itaoK Nisam - odgovorio je 5. 4nda ne lupaj - rekao je <oma. 5. se i dalje .adovoljno osmje(ivao. - *ledaj, mi .namo kako (odaju te stvari. <akva i.java se pie u o,liku pisma direktoru, ili ministru, ili ta-ja-.nam kome, ovaj o,eava kako pismo nee ,iti o,javljeno da se autor ne ,i osjeao poni&en. 1e li takoK <oma je slegao ramenima i sluao dalje. B.java tako lijepo ostaje spremljena u njegovom stolu, ali njen autor .na da ona mo&e ,iti u svako do,a o,javljena. ;ato vie nita ne smije da ka&e, nita ne smije da kriti.ira, ni protiv ega ne smije da protestira, jer ,i u tom sluaju o,javili i.javu i on ,i ,io javno osramoen. Kad se sve u.me u o,.ir, to je prilino ,laga metoda. Mogli ,ismo .amisliti i goru. - #a, to je prilino ,laga metoda - rekao je <oma - i samo ,i me .animalo ko ti je rekao da sam ja pristao na to. Kolega je slegao ramenima, ali osmije( mu nije nestao s lica. <oma je postao svjestan jedne udne stvari. vi mu se osmje(uju, svi &ele da napie tu i.javu, svima ,i tim uinio radostC 4ni prvi se nadaju da e in-lacija kukaviluka umanjiti .naaj nji(ovi( postupaka i vratiti im i.gu,ljenu ast. 4ni drugi ,ili su ve naviknuti da svoju ast smatraju pose,nom privilegijom, koje se nikad nee odrei, i .ato gaje tajnu lju,av prema kukavicama. Be. nji( ,i se nji(ova odva&nost pretvorila u neto sasvim o,ino i nepotre,no, neto emu se niko ne ,i divio. <oma nije mogao da podnese te osmije(e i inilo mu se da i( vidi svuda, ak i na licima nepo.nati( ljudi na ulici. Nije mogao spavati. Kako sad toK ;ar daje tim ljudima takvu te&inuK Ne. Nema o njima do,ro miljenje i ljuti se sam na se,e to ga nji(ovi pogledi toliko nerviraju. 2 tome nema nikakve logike. Kako je to mogue da neko ko tako malo dr&i do ljudi ,ude tako .avisan od nji(ovog miljenjaK

Mo&da je njegovo du,oko nepovjerenje u ljude 8njegova sumnja u to da imaju pravo odluivati i suditi o njemu9 dolo do i.ra&aja jo dok je ,irao .animanje - njegova pro-esija iskljuivala je i.laganje javnosti. ovjek koji, na primjer, i.a,ere put politiara, do,rovoljno proglaava javnost .a svog sudiju u naivnom i neskrivenom uvjerenju da e stei i njegovu naklonost. >ventualna nesa-glasnost masa podstie ga na jo vea djela, kao to slo&enost dijagno.e podstie <omaa. 4 ljekaru 8.a ra.liku od politiara ili glumca9 sude samo njegovi pacijenti i naj,li&e kolege, prema tome, unutar etiri .ida i u etiri oka. Na poglede oni( koji donose sud o njemu mo&e istog trenutka odgovoriti vlastitim pogledom, o,jasniti svoj postupak ili se od,raniti. <oma se, meutim, sad naao u situaciji 8prvi put u &ivotu9 da je pogleda upereni( u njega ,ilo vie nego to je mogao registrirati. Nije mogao odgovarati na nji( ni vlastitim pogledima ni rijeima. Bio im je i.lo&en na milost i nemilost. 4 njemu se govorilo u ,olnici i i.van ,olnice 8,ilo je to vrijeme kad su se kro. nervo.ni 'rag ,r.inom a-rikog tam-tama irile vijesti o tome ko je i.dao, ko potka.uje, ko saraduje s okupatorskom vlau9, i on je to .nao, premda nije mogao nita uiniti protiv toga. B sam je ,io i.nenaen koliko je sve to ,ilo .a njega nepodnoljivo i koliko ga je potreslo. ;animanje svi( ti( ljudi .a njega ,ilo mu je neprijatno kao stisak i dodir ljudi koji u stranim snovima trgaju sa nas odjeu. 4tiao je primarijusu i rekao mu da nita nee napisati. 'rimarijus mu je stegao ruku mnogo vre nego inae i rekao da je tako i pretpostavljao. - *ospodine primarijuse - rekao je <oma - mo&da ,iste me mogli ovdje .adr&ati i ,e. takve i.jave - &elei da mu da do .nanja kako ,i ,ilo dovoljno da sve kolege .aprijete da e podnijeti otka. ako <oma ,ude prisiljen da ode. Nikome, meutim, nije ,ilo ni na kraj pameti da prijeti otka.om pa je <oma nakon i.vjesnog vremena 8primarijus mu je ste.ao ruku jo sna&nije nego posljednji put, tako da su mu ostale modrice9 morao napustiti ,olnicu.

%.

Najprije je do,io mjesto u jednoj klinici u gradiu udaljenom oko osamdeset kilometara od 'raga. 'utovao je tamo svakog dana vo.om i vraao se premoren. *odinu dana kasnije uspjelo mu je da do,ije povoljnije, ali po rangu mnogo ni&e, mjesto u medicinskom centru u predgrau. <u se vie nije mogao ,aviti kirurgijom, ve je radio kao ljekar ope prakse. ekaonica je uvijek ,ila prepuna pa se svakom pacijentu mogao posvetiti najvie pet minutaA propisivao im je aspirine, ispunjavao potvrde o ,olovanju i slao i( na specijalistike preglede. 5amog se,e vie nije smatrao ljekarom ve inovnikom. <u ga je jednom, prije kraja radnog vremena, posjetio pedesetogodinji mukaracA umjerena de,ljina davala mu je dostojanstven i.gled. 'redstavio se kao re-erent u ministarstvu unutranji( poslova i po.vao <omaa u gostionicu preko puta. 'oruio je -lau vina. - 3o.im kola. @ko me u(vati policija, odu.ee mi vo.aku do.volu - ,ranio se <oma, ali ovjek i. ministarstva se samo nasmijao. - @ko ,udete imali pro,lema, dovoljno je da se po.ovete na mene - rekao je i pru&io <omau vi.itkartu, na kojoj je ,ilo njegovo ime 8vjerovatno la&no9 i ,roj tele-ona u ministarstvu. ;atim je dugo govorio o tome kako potuje <omaa. 5vi u njegovom ministarstvu &ale to kirurg takvog kali,ra mora propisivati aspirine u domu .dravlja. Bndirektno mu je davao do .nanja da policija, premda to ne mo&e rei glasno, nije saglasna s drastinim metodama kojima se strunjaci odstranjuju sa svoji( mjesta. <omaa ve dugo niko nije ,io po(valio pa je pa&ljivo sluao de,elog mukarca, i.nenaen kako je cjelovito i podro,no ovaj in-ormiran o njegovim strunim uspjesima. Kako je ovjek ,espomoan pred laskanjemC <oma se nije mogao savladati da ne s(vata o.,iljno sve to ovjek i. ministarstva govori. <o, meutim, nije ,ilo samo i. tatine. Bilo je to vie i. nedostatka iskustva. @ko sjedite oi u oi s nekim ko je prija.an, utiv i pristojan, veoma je teko neprestano misliti na to kako ni!ta od svega to govori nije istina, kako ni!ta nije reeno iskreno. ;a takvo nevjerovanje 8stalno i sistematsko,

,e. trenutka kole,anja9 potre,an je ne samo ogroman napor, nego i trening u o,liku esti( policijski( sasluanja. <aj je trening nedostajao <omau. ovjek i. ministarstva je nastavio7 - Mi .namo, gospodine doktore, da ste imali i.vanredno mjesto u Eiri(u. B cijenimo to to ste se vratili. <o je ,ilo lijepo od vas. ;nali ste da vam je mjesto ovdje. ;atim je dodao, kao da neto .amjera <omau7 - @li vae mjesto je .a ope-racionim stolomC - 5la&em se s vama - rekao je <oma. Nastupila je kratka pau.a, a onda je ovjek i. ministarstva rekao sumornim glasom7 - @li recite mi, gospodine doktore, .ar vi .aista mislite da ,i komunistima tre,alo iskopati oiK ;ar nije udno da to ka&ete upravo vi, ovjek koji je tolikim ljudima vratio .dravljeK - <a to je potpuna ,esmislica - ,ranio se <oma. - 'roitajte malo ,olje ono to sam napisao. - 'roitao sam - rekao je ovjek i. ministarstva glasom koji je tre,alo da ,ude veoma tu&an. - 'a jesam li napisao da komunistima tre,a iskopati oiK - 5vi su to tako s(vatili - rekao je ovjek i. ministarstva a glas mu je .vuao sve tu&nije. - #a ste proitali itav tekst, onako kako sam ga napisao, to vam nikad ne ,i palo na pamet. B.iao je skraen. - Jta ka&eteK - rekao je ovjek i. ministarstva i otro ga pogledao. - 4ni nisu o,javili tekst onako kako ste ga napisaliK - 5kratili su ga. - MnogoK - 4tprilike .a jednu treinu. inilo se da je ovjek i. ministarstva iskreno ogoren. - <o, naravno, nije ,ilo -er s nji(ove strane. <oma je slegao ramenima. - <re,alo je da se ograditeC <re,alo je da odma( tra&ite ispravkuC - <a u,r.o i.a toga su stigli ?usi. 5vi smo imali drugi( ,riga - rekao je <oma. - ;ato da ljudi o vama misle kako ste vi, ljekar, predlagali da se ljudima kopaju oiK - ;a,oga, taj moj lanak odtampan je negdje po.adi, medu pismima italaca. Niko ga nije ni primijetio. Mo&da samo ruska am,asada, kojoj je do,ro doao. - Ne govorite tako, gospodine doktoreC Gino sam ra.govarao s mnogim ljudima koji su proitali va lanak i udili se kako ste mogli napisati takvo neto. @li sad mi je stvar mnogo jasnija, sad kad

ste mi o,jasnili da lanak nije o,javljen onako kako ste ga napisali. 1esu li oni tra&ili taj lanak od vasK - Nisu - rekao je <oma. - 'oslao sam ga samoinicijativno. - 'o.najete li vi te ljudeK - KojeK - 4ne koji su tampali va lanak. Ne. - Nikad niste ra.govarali s njimaK - 1ednom su me po.vali u redakciju. - ;atoK - ;,og tog lanka. - @ s kim ste ra.govaraliK - 5 nekim urednikom. - Kako se .vaoK <oma je tek tada s(vatio da je to u stvari sasluanje. 4djednom mu se uinilo da svakom svojom rijeju mo&e ugro.iti nekoga. Bme urednika je, ra.umljivo, .nao, ali to nije (tio pri.nati. - Ne .nam - rekao je. - ;a,oga, gospodine doktore - rekao je ovjek i. ministarstva glasom punim ogorenja .,og takve <omaeve neiskrenosti - ta valjda se predstavioC 2pravo je tragikomino kako se na do,ar odgoj pretvorio u save.nika policije. Ne .namo lagati. Bmperativ T*ovori istinuC= koji smo neprestano sluali od oca i majke djeluje tako automatski da se stidimo svoji( la&i ak i pred policajcem koji nas sasluava. 1ednostavnije nam je svaati se s njim, vrijeati ga 8to nema apsolutno nikakvog smisla9, nego mu lagati u oi 8a to je jedino to tre,a raditi9. Kad mu je ovjek i. ministarstva pred,acio neiskrenost, <oma se osjeao kao krivacA morao je savladati u se,i neki moralni otpor da ,i mogao nastaviti s laganjem. - 3jerovatno mi se predstavio, - rekao je - ali meni njegovo ime nita nije govorilo, pa sam ga .a,oravio. - Kako je i.gledaoK

?edaktor s kojim je ra.govarao ,io je ni.ak, s kratko podianom, otrom plavom kosom. <oma je naveo sasvim suprotne podatke7 - Bio je visok, s dugakom crnom kosom. - @(a - rekao je ovjek i. ministarstva. - B gustom crnom ,radom, - #a - rekao je <oma. - Malo pogr,ljen. - #a - saglasio se jo jednom <oma i tek tada postao svjestan da ovjek i. ministarstva sad tano .na o kome se radi. <oma ne samo da je optu&io nekog jadnog urednika, nego ga je pored svega optu&io la&no. - @ .ato vas je .vaoK 4 emu ste ra.govaraliK - ?adilo se o nekoj i.mjeni reda rijei. <o je .vualo kao smijeno i.motovanje. ovjek i. ministarstva se opet s ogorenjem .audio .ato <oma od,ija da mu ka&e istinu. - ;a,oga, gospodine doktore, maloas ste rekli da su vam tekst skratili .a jednu treinu, a sad ka&ete da su s vama raspravljali o i.mjeni reda rijeiC <a to je neloginoC <omau je sad ,ilo lake da odgovara, jer je ono to je govorio ,ila ista istina. - Nije logino, ali je tako - rekao je i nasmijao se. - ;atra&ili su od mene da im do.volim da u jednoj reenici i.mijene red rijei, a onda su i.,acili treinu lanka. Mukarac i. ministarstva je ponovo .avrtio glavom kao da ne mo&e s(vatiti takvu podlost i rekao7 <i ljudi nisu postupili ,a korektno prema vama. Bskapio je au i .avrio ra.govor. - *ospodine doktore, vi ste ,ili &rtva manipulacije. Bilo ,i teta da .a to plaate vi i vai pacijenti. Mi smo, gospodine doktore, do,ro svjesni vae vrijednosti. 3idjeemo ta se mo&e uiniti. 'ru&io je <omau ruku i srdano je stegao. ;atim su otili i. gostionice svaki u svoja kola.

/.

<oma je poslije tog ra.govora ,io strano neraspo-lo&en. 'red,acivao je se,i to je pristao na &ovijalni ton nagovora. Kad ve nije od,io da ra.govara s policajcem 8nije ,io spreman na takvu situaciju, nije .nao na ta po .akonu ima pravo a na ta nema9, ,io je du&an od,iti da pije u gostioni vino s njim kao s prijateljem. 5ta ,i ,ilo da ga je neko vidio, neko ko po.naje tog ovjekaK ;aklju io ,i da <oma radi .a policijuC B .ato mu je rekao da su mu skratili lanakK ;ato mu je ,e. ikakve potre,e dao tu in-ormacijuK Bio je apsolutno ne.adovoljan so,om. etrnaest dana kasnije ovjek i. ministarstva je ponovo doao. Dtio je, da, kao posljednji put, odu u gostionu preko puta, ali <oma ga je .amolio da ostanu u ordinaciji. - ?a.umijem vas, gospodine doktore - rekao je, nasmijavi se. <oma se .amislio nad tom reenicom. ovjek i. ministarstva ju je i.govorio kao a(ist koji svom suparniku daje do .nanja da je u pret(odnom pote.u nainio greku. 5jedili su jedan nasuprot drugom .a <omaevim pisaim stolom. Nakon desetak minuta, koje su proveli ra.govarajui o epidemiji gripe to se upravo irila, policajac je rekao7 - ?a.miljali smo o vaem sluaju, gospodine doktore. #a se radi samo o nama, sve ,i ,ilo jednostavno, ali moramo voditi rauna o javnom mnijenju. Dtjeli ili ne (tjeli, vi ste svojim lankom doprinijeli nastanku antikomunistike (isterije. Neu kriti od vas da smo ak do,ili prijedlog da .,og toga lanka ,udete i.vedeni pred sud. ;a to postoje odreeni paragra-i. 1avno podsticanje na nasilje. ovjek i. ministarstva je .autio, ali je i dalje gledao <omaa ravno u oi. <om je slegao ramenima. 'olicajac je nastavio umirujuim tonom7 - Mi smo od,ili taj prijedlog. Ma kolika ,ila vaa odgovornost, u interesu je drutva da radite tamo gdje e vae sposo,nosti najvie doi do i.ra&aja. 3a primarijus vas mnogo cijeni, a imamo i i.jave vai( pacijenata. 3i ste i.vanredan strunjak, gospodine doktoreC Niko ne mo&e tra&iti od ljekara da se ra.umije i u politiku. #o.volili ste da vas prevare. <o ,i tre,alo srediti. ;ato smo (tjeli da vam predlo&imo tekst i.jave koju ,iste, po naem miljenju, morali dostaviti novinama. Mi ,ismo se po,rinuli da ,ude o,javljena u pravo vrijeme. - 'ru&io je <omau list papira.

<oma je proitao tekst i.jave i u&asnuo se. Bilo je to mnogo gore od onoga to je od njega prije dvije godine tra&io primarijus. Nije se radilo samo o odricanju od lanka o >dipu. Bile su tu reenice o lju,avi prema 5ovjetskom 5ave.u, o vjernosti komunistikoj partiji, ,ila je tu osuda intelektualaca koji su (tjeli i.a.vati graanski rat i, pose,no, osuda redakcije tjednika 5ave.a knji&evnika i visokog pogr,ljenog urednika 8<oma ga nikad nije sreo, ali ga je po.navao po imenu i sa -otogra-ija9, koji su svjesno .loupotrije,ili njegov lanak, dali mu drugi smisao i pretvorili ga u kontrarevolucionarni proglas. Nisu imali (ra,rosti da neto tako napisu sami, i pokuali su da se sakriju i.a naivnog ljekara. ovjek i. ministarstva je vidio u&as u <omaevim oima, sagnuo se i ispod stola prijateljski ga potapao po koljenu. - *ospodine doktore, to je samo prijedlogC 3i ra.mislite, i ako ,udete (tjeli promijeniti neku -ormulaciju, lako emo se dogovoriti. <o je, na kraju krajeva, va! tekstC <oma je vratio papir policajcu kao da se ,oji dr&ati ga jo koju sekundu u ruci. B.gledao je kao da oekuje da e na tom papiru neko tra&iti otiske njegovi( prstiju. 2mjesto da u.me papir, ovjek i. ministarstva je glumei uenje rairio ruke 8,io je to gest pape koji sa ,alkona ,lagosilja okupljeno mnotvo9 i rekao7 - ;a,oga, gospodine doktore, .ato mi to vraateK ;adr&ite i.javu i u miru ra.mislite o njoj kod kue. <oma je .avrtio glavom, dr&ei strpljivo papir u ispru&enoj ruci. ovjek i. ministarstva prestao je imitirati papu i na kraju u.eo papir. <oma je (tio da mu energino ka&e kako nikad nikakvu i.javu nee napisati ni potpisati, ali je u posljednjem trenutku promijenio ton. - <a nisam nepismen - rekao je mirno. - ;ato da potpisujem neto to nisam sam napisaoK - 2 redu, gospodine doktore, mo&emo krenuti o,ratnim putem. Napiite sami i.javu, a onda emo je .ajedno pogledati. 4no to ste proitali mo&e vam poslu&iti kao u.or. ;ato <oma nije odma( energino od,io policajev prijedlogK Kro. glavu mu je proletjela otprilike ovakva misao7 'ored toga to sline i.jave demorali.iraju itav narod 8u tome je, oigledno, sutina ruske strategije9, policija u njegovom sluaju vjerovatno ide i .a nekim konkretnijim ciljemA mo&da priprema proces urednicima tjednika koji je o,javio <omaev lanak. @ko je tako, <omaeva i.java joj je potre,na kao doka.ni materijal i kao dio kampanje u tampi koja e ,iti pokrenuta protiv urednitva. @ko sad principijelno i energino

od,ije, i.la&e se opasnosti da policija o,javi pripremljeni tekst kao da ga je potpisao. Nijedan list nikad ne ,i o,javio njegov demantiC Niko na itavom svijetu ne ,i povjerovao da on to nije napisao i potpisaoC 3e je s(vatio kako su ljudi previe sretni kad vide nemoralne postupke drugi( da ,i do.volili da im takvo neko o,janjenje pokvari veselje. <ime to je policiji dao nadu da e sam napisati neku i.javu, do,io je na vremenu. 4dma( sutradan podnio je domu .dravlja pismeni otka.. 'retpostavljao je 8sasvim ispravno9 da e u trenutku kad se do,rovoljno spusti na najni&i stepenik drutvene ljestvice 8gdje su se u tom trenutku ve nala.ile (iljade intelektualaca drugi( struka9 policija i.gu,iti svaku vlast nad njim pa e prestati i da se .anima .a njega. 2 takvim okolnostima nee vie moi tampati nikakvu njegovu navodnu i.javu, jer u nju prosto niko ne ,i povjerovao. 5ramne javne i.jave su, naime, ,ile uvijek pove.ane s napredovanjem, a ne s padom potpisnika. Gjekari u ekoj su, meutim, dr&avni slu&,enici i dr&ava mo&e, ali ne mora, pri(vatiti nji(ov otka.. inovnik s kojim je <oma ra.govarao o naputanju slu&,e po.navao ga je po imenu i cijenio kao strunjaka. Nagovarao ga je da ne naputa mjesto koje ima. <oma je i.nenada postao svjestan kako uope nije sigurno da je njegova odluka pravilna, ali .a tu odluku ve ga je ve.ivalo o,eanje vjernosti, pa je ostao pri svome. <ako je postao pera pro.ora.

$.

Kad je prije nekoliko godina odla.io i. Eiri(a u 'rag, <oma je govorio sam se,i ++4s muss sein5) mislei pri tome na svoju lju,av prema <ere.i. im je preao granicu, poeo je sumnjati je li .aista moralo ,iti tako. Bio je svjestan da ga je do <ere.e doveo tek lanac smijeni( sluajnosti to su se odigrale prije sedam godina 8u samom poetku ,io je iijas njegovog e-a9 i da se sad samo .,og nji( vraa u kave. i. koga vie nee po,jei. ;nai li to da u njegovom &ivotu nije ,ilo nikakvog ++4s muss sein6)+ da nije ,ilo nikakve velike nu&nostiK Mislim da je ona ipak postojala. <o nije ,ila lju,av, ,io je to po.iv. #o Bjekarske pro-esije nije stigao ni igrom sluajnosti, ni svjesnim kalkulacijama, nego .,og du,oke unutranje potre,e. 2koliko je ljude uope mogue dijeliti u neke kategorije, opravdana je samo podjela prema tim du,okim unutranjim potre,ama koje i( usmjeravaju na ovu ili onu aktivnost u &ivotu. 5vaki )rancu. je drukiji, ali svi glumci na ovom svijetu su slini, u 'ari.u, u 'ragu i u posljednjem provincijskom po.oritu. *lumac je ovjek koji je ve u djetinjstvu pristao na to da cijelog &ivota ,ude i.lo&en pogledu anonimne pu,like. Be. te sutinske saglasnosti, koja nema nikakve ve.e s talentom, koja je neto du,lje od talenta, niko ne mo&e postati glumac. 5lino tome, ljekar je onaj ko je pristao da se cijelog &ivota, i ,e. o,.ira na po,ijedice, ,avi ljudskim tijelom. <a osnovna saglasnost 8a nikako talent ili vjetina9 mu omoguava da ve u prvoj godini studija ude u salu .a seciranje i est godina kasnije postane ljekar. Kirurgija dovodi osnovni imperativ ljekarskog po.iva do ekstremne granice, gdje se ljudsko dodiruje s ,o&anskim. @ko sna&no udarite nekoga &elje.nom ipkom po glavi, sruie se i prestati disati .auvijek. <aj isti ovjek jednom ,i prestao disati tako i tako. 2,istvo je samo u,r.alo ono to je Bog neto kasnije sam o,avio. Bog je, mo&emo pretpostaviti, raunao s u,istvom, ali nije raunao s kirurgijom. Nije ni slutio da e se neko usuditi da gurne ruku u me(ani.am koji je on i.mislio, pa&ljivo umotao u ko&u, .apeatio i sakrio od ljudskog pogleda. Kad je <oma prvi put skalpelom dodirnuo ko&u ovjeka uspavanog narko.om, a onda odlunim pokretom .asjekao tu ko&u i otvorio je dugim i preci.nim re.om 8kao da je u pitanju ne&iva materija, kaput, suknja ili

.avjesa9, do&ivio je kratak ali inten.ivan osjeaj da ini svetogre. B upravo to ga je privlailoC <o je ,ilo ono ++4s muss sein5)+ du,oko ukorijenjeno u njemu, do koga ga nije dovela sluajnost, neki primari-jusov iijas, neki vanjski -aktor. @li kako je onda mogue da se tako ,r.o, energino i lako odrekao neega tako du,okogK 4dgovorio ,i nam da je to uinio .ato da ga policija ne .loupotrije,i. @li iskreno reeno, iako je to teoretski ,ilo mogue 8a i ,ilo je takvi( sluajeva9, nije ,ilo ,a naroito vjerovatno da ,i policija o,javila la&nu i.javu s njegovim potpisom. ovjek, naravno, ima pravo da se pri,ojava i malo vjerovatni( opasnosti. #o.volimo to. #o.volimo i to da je ,io ljut sam na se,e, na svoju nespretnost, i da je (tio i.,jei daljnje kontakte s policijom, koji ,i samo pojaavali u njemu osjeaj ,espomonosti. @ do.volimo i to da je ve i tako ,io lien svog po.iva, jer me(aniki rad u domu .dravlja, gdje je pisao recepte .a aspirine, nije imao nikakve ve.e s njegovim predstavama o ljekarskom poslu. Bpak, pored svega toga, naglost njegove odluke mi i.gleda neo,ina. #a se i.a nje nije krilo neto drugo, neto du,lje, neto to i.mie ra.umnom rasuivanjuK

+.

Bako je .,og <ere.e .avolio Beet(ovena, <oma se nije ,a mnogo ra.umio u mu.iku i sumnjam da je po.navao pravu (istoriju slavnog Beet(ovenovog motiva 7Muss es sein/ 4s muss sein5) Bilo je to ovako7 Neki gospodin #em,sc(er dugovao je Beet(ovenu pedeset -orinti i kompo.itor, koji je vjeito ,io ,e. para, spomenuo mu je taj dug. 7Muss es sein/) u.da(nuo je, sav nesretan, gospodin #em,sc(er, a Bet(o-ven se veselo nasmijao7 T>s muss seinC= 4dma( je tim rijeima dodao note i komponirao na taj realistiki motiv malu sklad,u .a etiri glasa - tri glasa pjevaju T>s muss sein, es muss sein, ja, ja, jaC= 8<o mora ,iti, mora ,iti, da, da, daC9, a etvrti glas dodaje7 TDeraus mit dem Beu-telC= 8Novanik na sunceC9. Bsti motiv postao je godinu dana kasnije osnova etvrte -ra.e njegovog posljednjeg kvarteta opus 6%. Beet(o-ven tada vie nije mislio na #em,sc(erov novanik. ?ijei 74s muss sein5) .vuale su mu sve sveanije, kao da i( i.govara sama 5ud,ina. 2 Kantovom je.iku i rijei T#o,ar danC=, i.govorene na odgovarajui nain, mogu .a.vu-ati kao meta-i.ika te.a. Njemaki je.ik je je.ik te!kih rijei. 74s muss sein5) vie nije ,ila ala nego ++der sch8er ge9asste 4ntschluss)Beet(oven je, prema tome, pretvorio aljivu inspiraciju u o.,iljan kvartet, vic u meta-i.iku istinu. <o je .animljiv sluaj pretvaranja lakog u teko 8prema 'armenidu, pretvaranje po.itivnog u negativno9. ;audo, takva promjena nas ne i.nenauje. 5 druge strane, ,ili ,ismo ogoreni da je Beet(oven pretvorio svoj o.,iljni kvartet u laku alu, u etveroglasni kanon o #em,sc(erovom novaniku. 'ri tome ,i postupao sasvim u 'armenidovom du(u - pretvorio ,i teko u lagano, prema tome, negativno u po.itivnoC Na poetku 8kao nepotpuna skica9 nala.ila ,i se velika meta-i.ika istina, a na kraju 8kao cjelovito djelo9 nala.ila ,i se lagana alaC 5amo to mi vie ne .namo misliti kao 'armenid. ini mi se da je ono agresivno, sveano, strogo 74s muss sein5) ve odavno tajno dra&ilo <omaa i da je u njemu postojala du,oka potre,a da u 'armenidovom du(u pretvara teko u lako. 5jetimo se kako je u jednom jedinom trenutku odluio da se vie nikad ne vidi sa svojom prvom &enom i sinom, i kako je s olakanjem primio svoj ra.la. s roditeljima. ;ar to nisu ,ili nagli i ne ,a sasvim ra.umni gestovi, kojima je od,acio ono to je i.gledalo kao teka o,ave.a, kao 74s muss sein5)/

<ada je to, naravno, ,ilo vanjsko 74s muss seinl)+ koje su mu nametale drutvene konvencije, dok je ++4s muss sein5) njegove lju,avi prema medicini ,ilo unutranjeg karaktera. 2toliko gore. 2nutranji imperativ je sasvim sigurno jai i .ato i.a.iva jo &ei revolt. Biti kirurg .nai rasjei povrinu stvari i pogledati to se krije unutra. Mo&da je upravo ta potre,a navela <omaa da tra&i ta se nala.i s druge strane onog ++4s muss sein5) #rugim rijeima, da vidi ta e ostati od &ivota kad se ovjek oslo,odi onoga to je do tada smatrao svojom misijom. Kad se predstavio srdanoj direktorici prakog predu-.eca .a ienje i.loga i pro.ora, odjednom je sagledao re.ultat svoje odluke u itavoj njegovoj realnosti i nei.-mjenjivosti, i uplaio se. 2 tom stra(ovanju pro&ivio je nekoliko prvi( dana na novoj du&nosti. @li kad je savladao neo,ian osjeaj kojim ga je ispunjavao novi &ivot 8to je trajalo oko nedjelju dana9, i.nenada je s(vatio da se u stvari naao na dugim -erijama. ?adio je stvari do koji( mu nije ,ilo nimalo stalo, ali ,ilo je to divno. 4djednom je s(vatio koliko su sretni ljudi 8koje je do tada uvijek sa&aljevao9 koji o,avljaju poslove na koje i( ne tjera nikakvo unutranje 74s muss sein5)+ i na koje mogu .a,oraviti onog trenutka kad napuste radno mjesto. Nikad do tada nije osjetio tu ,la&enu ravnodunost. Kad mu .a operacionim stolom neto ne ,i uspjelo onako kako je &elio, ,io je oajan i nije mogao spavati. esto je .,og toga gu,io i &elju .a &enama. 74s muss sein5) njegovog po.iva ,ilo je kao vampir koji mu je sisao krv. 5ad je (odao po 'ragu s pri,orom .a pranje i.loga i sa i.nenaenjem .akljuivao da se osjea deset godina mladi. 'rodavaice u velikim trgovinama su ga oslovljavale sa Tgospodine doktore= 8praki tam-tam je -unkcionirao upravo savreno9 i tra&ile od njega savjete u ve.i s pre(ladama, ,olovima u leima i nepravilnim menstruaci-jama. 'osmatrale su ga gotovo postieno kako poliva staklo vodom, stavlja etku na drku i pere i.log, Kad ,i mogle ostaviti kupce u prodavaonici, same ,i u.ele etku i prale i.log umjesto njega. <omaa su najee po.ivale velike ro,ne kue ali pre-du.ee ga je esto slalo i kod privatnika. Gjudi su masovne progone eki( intelektualaca tada jo pratili s i.vjesnom eu-orijom solidarnosti. Kad su njegovi nekadanji pacijenti sa.nali da <oma pere pro.ore, na.ivali su predu.ee i tra&ili njega. ;atim ,i ga doekali sa -laom ampanjca ili ljivovice, napisali u radni nalog da je oprao trinaest pro.ora i dva sata priali s njim, na.dravljajui mu. <omd je odla.io u sljedei stan ili prodavaonicu i.vanredno raspolo&en. 2 .emlju su poele sti.ati porodice ruski( o-icira, i. radio-

aparata su od.vanjale prijetee i.jave -unkcionera ministarstva unutranji( poslova, koji su postavljeni na mjesta urednika, a on je pijan vrljao po 'ragu i inilo mu se da stalno neto proslavlja. Bile su to njegove velike - eri je. 3ratio se u vrijeme kad je jo ,io mladi ,e. o,ave.a. B.nenada je, naime, ostao ,e. <ere.e. 3iao se s njom samo nou kad ,i se vratila i. ,ara i pro,udila ga i. prvog, laganog sna, a .atim ujutro kad je ona ,ila pospana a on &urio na posao. Bmao je esnaest sati samo .a se,e i to ie ,io neoekivano steeni prostor slo,ode. @ prostor slo,ode .a njega je od rane mladosti .naio &ene.

!.

Kad ,i ga prijatelji ponekad pitali koliko je imao &ena u &ivotu, odgovarao je neodreeno, a ukoliko ,i ostali uporni, govorio je7 TMoglo ,i i( ,iti oko dvije stotine.= Neki .avidni ljudi su tvrdili da pretjeruje, ali on se ,ranio7 T<o nije tako mnogo. 4dnose sa &enama odr&avam oko "% godina. 'odijelite dvije stotine sa dvadeset pet. #o,iete u prosjeku osam novi( &ena godinje. <o nije tako mnogo.= @li od vremena kad je poeo &ivjeti sa <ere.om njegova erotska aktivnost poela je naila.iti na organi.acione tekoe - mogao je .a nju odvojiti 8i.meu operacione sale i kue9 samo kratak vremenski period, koji je dodue inten.ivno koristio 8kao .emljoradnik to vrijedno o,rauje svoje usko planinsko polje9, ali koji se nije mogao uporediti s periodom od esnaest sati to ga je neoekivano do,io na poklon. 8Ka&em esnaest sati .ato to je i oni( osam sati kada je prao pro.ore ,ilo ispunjeno upo.navanjem novi( prodavaica, slu&,enica, domaica, sa kojima je mogao ugovarati sastanke.9 Jta je tra&io u njimaK 5ta ga je na njima toliko privlailoK ;ar lju,av nije vjeno ponavljanje istogK Nije. 2vijek ostaje mali procent ne.amislivog. Kad ,i vidio &enu u (aljini, mogao je, naravno, pri,li&no predstaviti se,i kako e i.gledati gola 8ljekarsko iskustvo tu se dopunjavalo s lju,avnikim9, ali i.meu pri,li&ne predstave i konkretne stvarnosti uvijek je ostajala i.vjesna mala ra. 0. Mukarce koji neprestano jure .a &enama mo&emo lako podijeliti u dvije kategorije. 1edni tra&e u svim &enama svoj vlastiti su,jektivni i stalno isti san o &eni. #ruge tjera &elja da osvoje ,eskrajno arenilo o,jektivnog &enskog svijeta. 4psjednutost oni( prvi( je lirska - tra&e u &enama sami se,e, svoj ideal, i stalno i.nova do&ivljavaju ra.oarenja, jer je ideal, kao to je po.nato, ono to se nikad ne mo&e nai. ?a.oarenje koje i( tjera od jedne &ene do druge daje nji(ovoj nestalnosti neko romantino opravdanje pa su mnoge sentimentalne dame sklone da ,lagonaklono gledaju na nji(ovo uporno mnogo&enstvo.

#ruga opsjednutost je epska i &ene u njoj ne vide nita to ,i i( moglo dirnuti - mukarac ne tra&i u &enama nikakav su,jektivni ideal, pa ga sve .anima i nita ga ne mo&e ra.oarati. B upravo ta nesposo,nost .a ra.oarenje ima u se,i neto to i.a.iva ogorenje drugi(. 4psjednutost epskog &enskara ljudima i.gleda neiskupljena 8neis-kupljena ra.oarenjem9. B kako lirski &enskar uvijek juri .a istim tipom &ene, niko ni ne primjeuje da stalno mijenja lju,avniceA prijatelji ga stalno dovode u nepriliku jer nisu u stanju da ra.likuju njegove prijateljice i na.ivaju i( stalno istim imenom. >pski &enskari 8a medu takve, naravno, spada i <oma9 udaljuju se u svojoj trci .a sa.nanjem sve vie od konvencionalne &enske ljepote, koje su se ,r.o .asitili, i neumitno .avravaju kao skupljai kurio.iteta. 5vjesni su toga, pomalo se stide se,e, i da ne dovode prijatelje u nepriliku, ne pojavljuju se sa svojim lju,avnicama u javnosti. ?adio je ve gotovo dvije godine kao pera pro.ora kad ga je naruila jedna nova klijentkinja. Njena ,i.arnost ga je .ainteresirala im ju je ugledao na otvorenim vratima stana. Bila je to ,i.arnost diskretna, neupadljiva, u granicama prijatne ,analnosti 8<omaeva sklonost kurio.itetima nije imala nieg .ajednikog s -elinijevskom sklonou monstrumima9. Bila je to i.u.etno visoka &ena, neto via od njega, imala je u.ak i veoma dug nos, a lice joj je ,ilo do te mjere neo,ino da je ,ilo nemogue rei kako je lijepa 8svi ,i se odma( po,uniliC9 iako 8,ar .a <omaa9 nije ,ila ni ru&na. Na se,i je imala (lae i ,ijelu ,lu.u i i.gledala je kao neka udna kom,inacija nje&nog djeaka, &ira-e i rode. 'osmatrala ga je dugo, pa&ljivo i ispitivaki, pogledom kome nije nedostajao ,ljesak inteligentne ironije. - 2ite, gospodine doktore - rekla je. 5(vatio je da ta &ena .na ko je, ali nije (tio reagirati na to, ve je upitao7 - *dje mogu u.eti voduK 4tvorila je vrata kupaonice. 2gledao je umivaonik, kadu, klo.etsku oljuA ispred kade, umivaonika i olje le&ali su mali ru&iasti prostirai. Iena slina &ira-i i rodi se osmje(ivala, oi su joj ,ile pritvorene, tako da je sve to je govorila i.gledalo puno nekog tajanstvenog smisla i ironije. - Kupaonica vam je na raspolaganju, gospodine doktore - rekla je. - Mo&ete u njoj raditi to vam se svidi.

- Mogu se i okupatiK - upitao je <oma. - ?ado se kupateK - upitala je. Napunio je kantu toplom vodom i vratio se u salon. - *dje &elite da ponemK 5legla je ramenima. - <o .avisi od vas. - Mogu li pogledati pro.ore u ostalim so,amaK - Ielite ra.gledati moj stanK - 4smje(ivala se kao da je pranje pro.ora neki njegov (ir koji je nimalo ne .anima. 2ao je u susjednu so,u. Bila je to spavaa so,a s jednim velikim pro.orom, sa dva kreveta postavljena jedan do drugog i slikom jesenjeg predjela, s ,re.ama i suncem na .alasku. Kad se vratio, na stolu je stajala otvorena -laa vina sa dvije ae. - Ielite li se malo okrijepiti prije tog velikog poslaK - upitala je. - 5a .adovoljstvom - rekao je <oma i sjeo. - 5igurno je .animljivo upo.nati toliko domainstava - rekla je. - Nije loe - rekao je <oma. - 5vuda vas ekaju &ene iji su mu&evi na poslu. - Mnogo ee ,ake i punice - rekao je <oma. - @ va pravi posao vam ne nedostajeK - ?adije mi recite otkud .nate ta je moj pravi posao. - 3ae predu.ee se (vali vama - rekla je &ena slina rodi. - 1o uvijekK - .audio se <oma. - Kad sam tele-onirala da poalju nekoga da opere pro.ore, upitali su me &elim li vas. ?ekli su mi da ste uveni kirurg koga su i.,acili i. ,olnice. <o me je, naravno, .ainteresiralo. - 3i ste divno rado.nala oso,a - rekao je. - ;ar se to vidi na meniK - #a, vidi se i. vaeg pogleda. - @ kako ja to gledamK - Imirite. B neprestano postavljate pitanja. - @ vi nerado odgovarateK

Njenom .aslugom konver.acija je od samog poetka poprimila arm koketiranja. Nita od onoga to je rekla nije se odnosilo na okolni svijet, sve njene rijei ,ile su usmjerene direktno na nji( same. B kako se od poetka glavna tema ra.govora svodila na njega i nju, ,ilo je sasvim jednostavno dopuniti rijei dodirima, i <oma, govorei o njenim pritvorenim oima, istovremeno joj je pomilovao kapke. 4na je na svaki njegov dodir u.vraala istim dodirom. Nije to radila spontano ve vie s nekom smiljenom dosljednou, kao da igra igru Tto uini ti meni, to u ja te,i=. <ako su sjedili jedno nasuprot drugom a ruke su im ,ile na tijelu onog drugog. <ek kad je <oma pokuao da prodre do njenog krila, poela se ,raniti. Nije ,io u stanju da procijeni koliko :z ta njena od,rana o.,iljna, aliK,ilo kako ,ilo,do tada je prolo mnogo vremena .a deset minuta morao je ,iti kod sljedeeg klijenta. 2stao je i o,jasnio joj da mora otii. Bila je sva .ajapurena. Moram potpisati nalog - rekla je. @li ja nita nisam radio - usprotivio se. ;a to sam ja kriva - rekla je i dodala ti(im, ,lagim, nevinim glasom7 - Morau vas ponovo naruiti da dovrite ono to .,og mene niste stigli ni .apoeti. Kad je <oma od,io da joj da nalog, rekla je nje&no, kao da ga moli .a neku uslugu7 - Molim vas, dajte mi da potpiem. - ;atim je rekla, &mirkajui7 - ?aun i tako ne plaam ja nego moj suprug. B ne plaa vama nego vaem predu.eu. <a transakcija nas se nimalo ne tie.

'ose,na neskladnost &ene sline &ira-i i rodi u.,uivala ga je i kasnije dok je mislio na nju koketiranje spojeno s nespretnou, iskrena seksualna &elja dopunjena ironinim osmije(om, vulgarna konvencionalnost stana i nekonvencionalnost njegove vlasnice. Kakva e ,iti kad ,udu vodili lju,avK Nastojao je da to .amisli, ali takvo neto nije ,ilo nimalo jednostavno. Nekoliko dana nije mislio ni na ta drugo, samo na to. Kad ga je po.vala po drugi put, vino i dvije ae su ve ekali na stolu. 4voga puta se, meutim, sve odvijalo veoma ,r.o. 2,r.o su se nali jedno u. drugo u spavaoj so,i 8sunce je .ala.ilo na slici s ,re.ama9 i lju,ili se. ?ekao joj je svoje uo,iajeno T5vucite seC= ali ona je, umjesto da ga poslua, .atra&ila7 TNe, najprije viC= Na to nije ,io naviknut i naao se pomalo u neprilici. 'oela mu je raskopavati (lae. Naredio joj je jo nekoliko puta 8s kominim neuspje(om9 da se svue, i na kraju je morao pristati na kompromis7 prema pravilima igre koje je nametnula posljednji put 8Tto vi uinite meni, to u ja uiniti vama=9, svukla mu je (lae, a on njoj suknju, onda mu je svukla koulju, a on njoj ,lu.u. Konano su se nali jedno naspram drugog, goli. #r&ao je ruke na njenom vla&nom krilu, a onda je pomjerio prste dalje prema analnom otvoru koji mu je ,io najdra&e mjesto na &enskom tijelu. Njen je ,io neo,ino i.,oen tako da je sugerirao predstavu duge pro,avne cijevi koja tu .avrava, malo provirujui i. tijela. 4pipao je taj vrsti, .dravi kru&i, taj najljepi od svi( prstenova koji se u ljekarskoj praksi na.iva s-inkter, i odjednom osjetio njene prste na vlastitoj stra&njici, na istom mjestu. 'onavljala je sve njegove pokrete s preci.nou ogledala. Bako je, kako sam rekao, upo.nao oko dvije stotine &ena 8a .a vrijeme dok je radio kao pera pro.ora taj ,roj se prilino poveao9, jo nije ,io do&ivio da pred njim stoji &ena via od njega, &mirka i miluje ga po stra&njici. #a savlada nelagodnost, ,r.o ju je povukao na krevet. Njegov pokret ,io je tako nagao da se i.nenadila. Njena visoka -igura pala je na leda s licem prekrivenim crvenim mrljama i uplaenim i.ra.om ovjeka koji je neoekivano i.gu,io ravnote&u. Kako je stajao ispred nje u(vatio ju je ispod koljena i podigao joj uvis dugake noge tako da su

odjednom i.gledale kao podignute ruke vojnika koji se predaje uplaeno gledajui u upereno oru&je. Nespretnost spojena s vatrenom &eljom, vatrena &elja spojena s nespretnou, predivno su u.,udili <omaa. 3odili su lju,av veoma dugo. 'ri tome je gledao u njeno lice prekriveno crvenim mrljama i tra&io na njemu uplaeni i.ra. &ene kojoj je neko podmetnuo nogu i koja pada, onaj i.ra. koji je nemogue simulirati i koji ga je maloas doveo do tako &estokog u.,uenja. 4nda je otiao u kupaonicu da se umije. 'ola je s njim i opirno mu o,janjavala gdje stoji sapun, gdje je spu&va i kako se puta topla voda. udio se .ato mu tako podro,no o,janjava te sasvim o,ine stvari. Na kraju joj je rekao kako je sve ra.umio i dao joj do .nanja da ,i &elio ostati sam. - Neete mi do.voliti da asistiram kod vae toaleteK - rekla je moleivo. Konano mu je uspjelo da je i.gura i. kupaonice. 2mio se, pomokrio se u lava,o 8to je o,iaj svi( eki( ljekara9 i inilo mu se da ona .a to vrijeme nestrpljivo trkara pred vratima ra.miljajui s kakvim ,i opravdanjem mogla upasti unutra. Kad je .atvorio vodu i s(vatio da u stanu vlada potpuna tiina, o,u.eo ga je osjeaj da ga ona odnekud posmatra. Bio je gotovo siguran da na vratima kupaonice postoji otvor u. koji je prilju,ila svoje lijepo &mirkavo oko. 4tiao je i.vanredno raspolo&en. Nastojao je da .apamti sve to je ,itno, da sa,ije uspomenu u -ormulu slinu kemijskoj, koja e mu poslu&iti da de-inira ono jedinstvo u njoj 8milioniti dio ra.liitog9. Konano je doao do -ormule koja je sadr&ala tri podatka7 nespretnost spojena s vatrenom &eljomA uplaeno lice nekoga ko je i.gu,io ravnote&u i padaA noge podignute uvis kao ruke vojnika koji se predaje gledajui u upereno oru&je. Kad je to ponovio, o,u.eo ga je sretan osjeaj da je opet osvojio komad svijeta, da je svojim imaginarnim skalpelom odsjekao komadi ,eskrajnog platna svemira.

".

'ri,li&no u isto vrijeme do&ivio je sljedee7 nekoliko puta se sastao s jednom mladom djevojkom u stanu koji mu je svakog dana do ponoi stavljao na raspolaganje njegov stari prijatelj. Nakon jednog ili dva mjeseca podsjetila ga je na jedan nji(ov sastanak7 navodno, vodili su lju,av na tepi(u ispred pro.ora dok su napolju ,ljetale munje i tutnjali gromovi. 3odili su lju,av u toku cijele oluje i to je ,ilo ne.a,oravno lijepoC <oma se tada gotovo uplaio - da, sjeao se kako su vodili lju,av na tepi(u 8prijatelj je u stanu imao samo jedan uski kau na kome se nije do,ro osjeao9, ali na oluju je ,io potpuno .a,oravioC Bilo je to .aista udno - mogao se sjetiti svi( sastanaka s njom, ak se tano sjeao i kako su vodili lju,av 8nije do.voljavala da joj prie straga9, sjeao se nekoliko reenica to i( je i.govorila u tim trenucima 8stalno je tra&ila da je vrsto dr&i .a ,okove i ,unila se to je gleda9, sjeao se ak i kakvo je ru,lje nosila - ali o oluji nije .nao nita. 4d lju,avni( avantura njegova memorija registrirala je samo strmu i usku sta.u seksualnog osvajanja - prvu ver,alnu agresiju, prvi dodir, prvu opscenost koju je rekao on njoj i ona njemu, sve sitne perver.ije na koje ju je postepeno naveo i one koje je od,ila. 5ve ostalo je - gotovo pedantno ,ilo i.,risano i. memorije. ;a,oravljao je ak i mjesto gdje je prvi put vidio neku &enu, jer je taj trenutak pripadao vremenu prije stvarnog seksualnog napada. #jevojka je govorila o oluji sanjalaki se osmje(ujui, a on ju je .aueno posmatrao, gotovo postien - do&ivjela je neto prekrasno, a on to nije do&ivio s njom. 2 nainu na koji je nji(ova memorija reagirala na veernju oluju ,ila je o,u(vaena sva ra.lika i.meu lju,avi i ne-lju,avi. ?ijeju ne-lju,av ne &elim rei da je prema toj djevojci gajio neki cinini odnos, da u njoj, kako se to o,ino ka&e, nije vidio nita osim seksualnog o,jekta. Naprotiv, volio ju je kao prijateljicu, cijenio je njen karakter i inteligenciju, ,io je spreman da joj pomogne kad god ,ude potre,no. Nije se on loe odnosio prema njoj - prema njoj se loe odnosila njegova memorija, koja ju je sama, ,e. njegove volje, iskljuila i. s-ere lju,avi. 'onekad se ini kao da u mo.gu postoji pose,no podruje koje ,ismo mogli na.vati poetika memorija i koja registrira ono to nas je oaralo, dirnulo, ono to je uinilo na &ivot ljepim. 4d

vremena kad je upo.nao <ere.u nijedna &ena nije imala pravo da ostavi ni najprola.ni-ji trag u tom dijelu njegovog mo.ga. <ere.a je despotski vladala njegovom poetikom memorijom i ,risala i. nje sve tragove drugi( &ena. <o nije ,ilo ,a pravedno, jer, na primjer, djevojka s kojom je vodio lju,av na tepi(u .a vrijeme oluje nije ,ila nita manje vrijedna poe.ije od <ere.e. 3ikala je T;atvori oi, dr&i me .a ,okove, dr&i me vrstoC=, nije joj se svialo to <oma dok vodi lju,av ima otvorene oi, to je pa&ljivo posmatra i to njegovo tijelo, podignuto i.nad nje, nije prilju,ljeno u. njeno. Nije (tjela da je prouava. Dtjela je da ga povue u ,ujicu oaranosti u koju se mo&e uga.iti samo .atvoreni( oiju. ;ato je i od,ijala da stane na sve etiri, jer se u takvom polo&aju nji(ova tijela nisu dodirivala a on je mogao da je posmatra u udaljenosti od gotovo pola metra. Mr.ila je tu udaljenost. Dtjela je da ,ude sjedinjena s njim. ;ato mu je smiljeno govorila u oi kako nije do&ivjela orga.am, iako je tepi( pod njom ,io potpuno mokar. - Nije mi do u&itka - govorila je - ja tra&im sreu, a u&itak ,e. sree nije u&itak. - #rugim rijeima, udarala je na kapiju njegove poetike memorije. @li ta kapija je ,ila .atvorena. 2 poetikoj memoriji nije ,ilo mjesta .a nju. ;a nju je ,ilo mjesta samo na tepi(u. Njegova avantura s <ere.om poela je tano tamo gdje su avanture s drugim &enama .avravale. 4digrala se na drugoj strani imperativa koji ga je tjerao u osvajanje &ena. Na <ere.i nije &elio nita otkrivati. #o,io ju je ve otkrivenu. 3odio je s njom lju,av prije nego to je stigao u.eti u ruku svoj imaginarni skalpel kojim je otvarao ispru&eno tijelo svijeta. 3odio je s njom lju,av prije nego to se stigao upitati kakva e ,iti kad ,udu vodili lju,av. Gju,avni sluaj doao je kasnije - do,ila je temperaturu i nije mogao da je poalje kui kao druge &ene. Kleao je kraj njene postelje i mislio kako ju je neko poslao ni. vodu u koari. 3e sam rekao da su meta-ore opasne. Gju,av poinje meta-orom. #rugim rijeima, lju,av poinje u trenutku kad &ena upie svoju prvu rije u nau poetiku memoriju.

6.

'rije nekoliko dana ponovo se upisala u njegove misli - vratila se ujutro kao uvijek kui s mlijekom i kad joj je otvorio vrata, vidio je da dr&i na grudima vranu umotanu u crveni al. <ako ciganke nose u naruju svoju djecu, pomislio je. Nikad nee .a,oraviti ogromni, optu&ujui kljun vrane pored njenog lica. Nala ju je .akopanu u .emlju. <ako su nekad radili ko.aci sa .aro,ljenim neprijateljima. - <o su uinila djeca - rekla je i ta reenica nije ,ila tek puka konstatacija, ve i i.ra. neoekivanog gaenja prema ljudima. 5jetio se kako je nedavno rekla7 - 3e sam ti gotovo .a(valna to nisi (tio da imamo djecu. 1uer mu se &alila kako ju je u lokalu napastvovao neki tip. 'okuavao je da do(vati njenu je-tinu ogrlicu i tvrdio kako je do nje sigurno dola prostitucijom. Bila je strano u.rujana .,og toga. 3ie nego to je potre,no, mislio je <oma. 4djednom je s nelagodnou postao svjestan kako je u posljednje dvije godine malo vremena proveo s njom i kako je imao malo prilike da dugo ste&e meu dlanovima njene ruke, sve dok se ne prestanu tresti. 5 tim je mislima otiao ujutro u kancelariju gdje je jedna slu&,enica rasporeivala peraima poslove .a cijeli dan. Neki privatnik je uporno .a(tijevao da mu pro.ore opere upravo <oma. 4tiao je na tu adresu nerado, ,ojao se da ga to opet .ove neka &ena. Neprestano je mislio na <ere.u i nije imao nimalo volje .a avanture. Kad su se vrata otvorila, oda(nuo je. 2gledao je pred so,om visokog, malo pogr,ljenog mukarca. Mukarac je imao veliku ,radu i podsjeao ga je na nekoga. - 2ite, gospodine doktore - rekao je osmje(ujui se i odveo ga u so,u. 2 so,i je stajao neki mladi. Gice mu je ,ilo .ajapureno. *ledao je <omaa pokuavajui da se osmje(uje. 3as dvojicu, mislim, nije potre,no da predstavljam - rekao je mukarac. Ne - rekao je <oma i ,e. osmije(a pru&io mladiu ruku. Bio je to njegov sin. <ek onda mu se predstavio i mukarac s velikom ,radom.

- ;nao sam da me podsjeate na nekogaC - rekao je <oma. - Kako da neC Naravno da vas po.najem. 'o imenu. 5jeli su u naslonjae i.meu koji( se nala.io ni.ak salonski stoli. <oma je postao svjestan da su o,a ovjeka koji tu sjede nasuprot njemu njegove nedo,rovoljne tvorevine. 5ina je stvorio jer ga je na to prisilila njegova prva &ena, a crte visokog mukarca pod pritiskom je naslikao policajcu koji ga je sasluavao. #a otjera te misli, rekao je7 - 'a, od kog pro.ora da ponemK Njegovi sagovornici su se nasmijali. #a, ,ilo je oigledno da se ne radi o pranju pro.ora. Nije ,io po.van da pere pro.ore, nego u klopku. Nikad nije ra.govarao sa svojim sinom. #anas mu je prvi put stisnuo ruku. 'o.navao ga je samo i. vienja i drukije ga i nije &elio po.navati. "elio je da ne .na .a njega, i (tio je da njegov sin &eli isto. - Gijep plakat, .ar neK - rekao je urednik poka.ujui na veliki uramljeni crte& na .idu nasuprot <omu. <ek tada je <oma pogledao oko se,e. Na .idovima je ,ilo mnogo .animljivi( slika, -otogra-ija i plakata. Erte& na koji je urednik poka.ao ,io je o,javljen !/!. godine u jednom od posljednji( ,rojeva tjednika, prije nego to e ga ?usi .a,raniti. Bila je to imitacija slavnog plakata i. ruskog graanskog rata ! $. godine koji je po.ivao do,rovoljce u Ervenu armiju - vojnik s crvenom .vije.dom na kapi gledao je posmatraa ravno u oi i poka.ivao u njega ispru&enim ka&iprstom. 4riginalni ruski tekst glasio je T*?@\@NBN>, 1>5B GB 5> '?B1@3B4 2 E?3>N2 @?MB12K= <aj tekst ,io je .amijenjen ekim7 T*?@\@NBN>, 1>5B GB B <B '4<'B5@4 #3B1> DBG1@#> ?B1>BK= Bila je to sjajna alaC 3vije hiljade rijei ,io je prvi slavni mani-est i. proljea !/+. godine, po.iv na radikalnu demokrati.aciju komunistikog re&ima. 'otpisao ga je ogroman ,roj intelektualaca, a dola.ili su da ga potpiu i o,ini ljudi tako da je potpisa ,ilo toliko da i( niko nije stigao pre,rajati. Kad je sovjetska armija upala u eku i kad su otpoele politike istke, jedno od pitanja koja su postavljana graanima ,ilo je7 T1esi li potpisao #vije (iljade rijeiK= 4naj ko je pri.nao da i( je potpisao do,ijao je trenutni otka.. - Gijep crte&. 5jeam ga se - rekao je <oma.

2rednik se nasmijao. - Nadajmo se da crvenoarmejac ne slua o emu ra.govaramo. ;atim je dodao, o.,iljnim tonom7 - #a ,ude sve jasno, gospodine doktore, ovo nije moj stan. 4vo je stan jednog mog prijatelja. 'rema tome, nije sigurno da nas policija ovog trenutka ne prislukuje. <akvo neto je mogue. #a sam vas po.vao se,i, to ,i ,ilo sasvim sigurno. - 1a, meutim, pola.im od toga da nemam ta da krijem pred ,ilo kim - nastavio je, sad ve le&ernijim tonom. - ;amislite, uostalom, kakva e to jednom prednost ,iti .a eke (istoriare. Nai e u policijskim ar(ivama snimljen &ivot svi( eki( intelektualacaC ;nate li na kakvim su mukama (istoriari knji&evnosti kad po&ele da in conereto prika&u seksualni &ivot jednog 3oltairea, Bal.aca ili <olstojaK 5 ekim piscima nee ,iti pro,lema. 5ve je ve snimljeno. 5vaki u.da(. ;atim se okrenuo imaginarnim mikro-onima u .idu i rekao glasno7 - *ospodo, kao i u svim slinim prilikama &elim da po(valim va posao i da vam .a(valim kako u svoje ime tako i u ime ,udui( (istoriara. 5va trojica su se neko vrijeme smijali a onda je urednik poeo priati o tome kako je njegov tjednik .a,ranjen, ta sad radi crta koji je smislio onu karikaturu i ta rade drugi eki slikari, -ilo.o-i i pisci. Nakon ruske inva.ije svi su ostali ,e. .aposlenja pa su sad radili kao perai pro.ora, uvari parkiralita, noni uvari, lo&ai u dr&avnim .gradama i, u naj,oljem sluaju 8koji je gotovo ,io ravan protekciji9, taksisti. 4no o emu je urednik priao nije ,ilo ne.animljivo, ali <oma nije ,io u stanju da se koncentrira. Mislio je na svog sina. 5jetio se kako ga ve nekoliko mjeseci sree na ulici. <o sigurno nije ,ilo sluajno. B.nenadilo ga je to ga vidi u drutvu proganjanog urednika. 'rva <omaeva &ena ,ila je ortodoksni komunista i <oma je automatski pretpostavljao da je sin pod njenim utjecajem. Nije .nao nita o njemu. Mogao ga je, naravno, direktno upitati u kakvim je odnosima s majkom, ali mu se inilo da ,i to u prisutnosti stranog ovjeka ,ilo netaktino. Konano je urednik preao na sutinu stvari. ?ekao je kako i. dana u dan sve vie ljudi sjedi u .atvorima samo .ato to ostaju pri svojim na.orima i .avrio svoje i.laganje rijeima7 - B tako smo rekli da ,i tre,alo predu.eti neto. - Jta namjeravate predu.etiK - upitao je <oma. 2 tom trenutku javio se njegov sin. Bilo je to prvi

put da ga uje kako govori. 5a .aprepatenjem je ustanovio da njegov sin muca. - 5a.nali smo - rekao je - da se sa politikim .atvorenicima loe postupa. Neki su .aista ve u kritinom stanju. ;ato smo .akljuili da ,i ,ilo do,ro napisati peticiju koju e potpisati najistaknutiji eki intelektualci, svi ija imena imaju i.vjesnu te&inu. Ne, to nije ,ilo mucanje, tek ,lago .amuckivanje koje je usporavalo ,ujicu njegovi( rijei tako da je svaka rije koju je i.govorio ,ila protiv njegove volje naglaena i podcrtana. Bio je oigledno toga svjestan i njegovo lice, koje je maloas ,ilo ,lijedo, opet se .arumenjelo. Dtjeli ,iste da vam savjetujem na koga da se o,ratite u mojoj struciK - upitao je <oma. Ne - nasmijao se urednik. - Nije nam potre,an va savjet. 'otre,an nam je va potpisC 4pet se osjetio polaskanC 4pet mu je ,ilo drago to se naao neko ko nije .a,oravio da je ,io po.nat kirurg. Branio se samo i. skromnosti. - ujte, to to su me i.,acili jo nije doka. da sam istaknuti ljekarC - Nismo .a,oravili ono to ste napisali .a na tjednik - rekao je urednik i osmje(nuo se <omau. 5 nekim oduevljenjem, koje je i.gleda i.maklo <omau, njegov sin je apnuo7 - #aC Ne .nam mo&e li moje ime na peticiji pomoi politikim .atvorenicima - rekao je <oma. - ;ar ne ,i tre,alo da potpiu prvenstveno oni koji jo nisu pali u nemilost i koji imaju ,ar malo utjecaja na one na vlastiK Naravno da ,i tre,alo - rekao je urednik i nasmijao se. B <omaev sin se nasmijao kao ovjek koji je ve odavno s(vatio neke stvari. - 5amo to oni to nikad nee potpisatiC - <o jo ne .nai da ne odla.imo k njima - nastavio je urednik. - Nismo toliko o,.irni da i( potedimo nelagodnosti. - Nasmijao se. - <re,alo ,i da ujete nji(ove i.govoreC <o je neto -antastinoC B sin se nasmijao u .nak saglasnosti. - 5vi, naravno, tvrde - nastavio je urednik - da se u potpunosti sla&u s nama, samo da ,i tre,alo postupiti drukije7 taktinije, ra.umnije, diskretnije. Boje se da potpiu, a istovremeno se ,oje da emo o njima stei loe miljenje ako ne potpiu.

, 5in i urednik opet su se glasno nasmijali. 2rednik je pru&io <omau list (artije s kratkim tekstom u kome se relativno pristojnim tonom tra&ilo od predsjednika repu,like da amnestira politike .atvorenike. <oma je nastojao da ra.milja ,r.o. @mnestija politiki( .atvorenika. ;ar e neko proglasiti amnestiju .ato to to tra&e ljudi koje je re&im od,acio 8pa prema tome i sami potencijalni politiki .atvorenici9K <akva peticija mo&e samo uiniti da politiki .atvorenici ne ,udu amnestirani ako se sluajno neka amnestija spremaC Njegov sin je rekao kao da mu ita misli7 - ?adi se prvenstveno o tome da ljudi do.naju kako u ovoj .emlji jo postoji aica ljudi koji se ne plae. B da se vidi gdje je ko. #a se &ito oisti od kukolja. #a, sve je to istina, ra.miljao je <oma, ali kakve to ve.e ima sa politikim .atvorenicimaK Bli se radi o nji(ovoj amnestiji ili se radi o ienju &ita od kukolja. <e dvije stvari nisu identine. - 4klijevate, gospodine doktoreK - upitao je urednik. #a, oklijevao je, ali se plaio da to ka&e. 'red njim na .idu ,ila je slika vojnika koji mu prijeti prstom i pita7 T;ar oklijeva da stupi u Ervenu armijuK=, ili T;ar jo nisi potpisao #vije (iljade rijeiK= ili T1esi li i ti potpisao #vije (iljade rijeiK=, ili TNe &eli, .nai potpisati peticiju .a amnestijuK= Ma ta da je govorio, prijetio je. 2rednik je prije nekoliko trenutaka rekao ta misli o ljudima koji se sla&u s tim da ,i politike .atvorenike tre,alo amnestirati, ali navode (iljadu ra.loga .,og koji( ne mogu potpisati peticiju. 5vi ti ra.lo.i ,ili su po njegovom miljenju samo i.govori i.a koji( se krije kukaviluk. Jta je onda <oma mogao da ka&eK 3ladala je tiina, i on se odjednom nasmijao. 'oka.ao je na crte& na .idu. - 4naj tamo mi prijeti i pita (ou li potpisati ili ne. <eko je ra.miljati pod takvim pogledomC 5va trojica su se nasmijali. 2 redu - rekao je konano <oma. - ?a.misli-u. Mo&emo li se nai ovi( danaK 2vijek e mi ,iti drago da se sastanem s vama, - rekao je urednik - ali .a ovu peticiju to ,i ,ilo prekasno. Ielimo da je odnesemo predsjedniku ve sutra.

3e sutraK -- <oma se sjetio kako mu je de,eli policajac donio papir s gotovim tekstom u kome je tre,alo da osudi upravo ovog visokog mukarca s ,radom. 5vi ga tjeraju da potpisuje tekstove koje nije sam napisao. 4vdje nema ta da se ra.milja - rekao je njegov sin. ?ijei su ,ile agresivne, ali nji(ov ton ,io je gotovo moleiv. *ledali su jedan drugog u oi i <oma je primijetio da njegov sin kad koncentrira pogled malo podi&e lijevu stranu gornje usne. 'o.navao je tu grimasu sa svog vlastitog lica kad god se pa&ljivo posmatrao u ogledalu da vidi je li do,ro o,rijan. Nije mogao da se odupre osjeaju nelagodnosti to je sad vidi na tuem licu. Kad djeca od djetinjstva &ive sa roditeljima, oni se na takvu slinost naviknu, i.gleda im neva&na, a kad je ponekad primijete, mo&e im i.gledati i .a,avna. @li <oma je prvi put u &ivotu ra.govarao sa svojim sinomC Nije ,io naviknut da sjedi i gleda u vlastitu iskrivljenu usnuC ;amislite da vam amputiraju ruku i presade je drugom ovjeku. <aj ovjek ,i se mogao nai kraj vas, gestikulirajui tom rukom u vaoj ,li.ini. 3i ,iste gledali u tu ruku kao u sa,last. 'remda ,i to ,ila vaa vlastita, do,ro po.nata ruka, plaili ,iste se da vas ne dodirneC - <a ti si na strani progonjeni(C - nastavio je sin. <oma je cijelo vrijeme ra.miljao o tome (oe li mu sin govoriti VVS ili vi- 5ve do tog trenutka njegove reenice ,ile su -ormulirane tako da ne mora donijeti tu odluku. 5ad se konano odluio. *ovorio mu je ti i <oma je odjednom ,io siguran da itava scena nema ve.e s amnestijom politiki( .atvorenika, ve da se radi o njegovom sinu7 ako potpie, nji(ove sud,ine e se spojiti i <oma e ,iti manje-vie prisiljen da se .,li&i s njim. @ko ne potpie, nji(ovi odnosi ,ie kao dosad svedeni na nulu, ali ovog puta ne po njegovoj volji ve po volji sina, koji e se odrei oca .,og njegovog kukaviluka. Bio je u polo&aju a(iste kome nije preostao nijedan pote. kojim ,i mogao i.,jei pora., i mora predati partiju. B tako je potpuno svejedno (oe li potpisati ili ne. <o nee promijeniti ni njegovu sud,inu ni sud,inu politiki( .atvorenika. - #ajte mi to - rekao je i u.eo papir.

:.

Kao da ga &eli nagraditi .a odluku, urednik je rekao7 - Gijepo ste napisali ono o >dipu. 5in mu je pru&io pero i dodao7 - Neke misli su kao atentat. 2rednikova po(vala ga je o,radovala, ali meta-ora koju je upotrije,io njegov sin i.gledala mu je pretencio.na i neumjesna. Na&alost - rekao je - &rtva tog atentata ,io sam samo ja. ;a(valjujui tom lanku vie ne mogu operirati svoje pacijente. Njegove rijei .vuale su (ladno i gotovo neprijateljski. #a ,i u,la&io tu malu disonancu, urednik je 8kao da se ispriava9 rekao7 - @li .ato je va lanak pomogao mnogim ljudima. ?ijei Tpomagati ljudima= .a <omaa su od djetinjstva .naile samo jedno7 Bjekarski po.iv. ;ar mo&e neki lanak pomoi ljudimaK 2 ta ova dvojica &ele da ga uvjereK ?educirali su itav njegov &ivot na jednu malu misao o >dipu, u stvari na neto jo manje - na jedno primitivno TNeC= to ga je rekao u lice re&imu. ?ekao je 8a glas mu je i dalje .vuao jednako (ladno, iako toga mo&da nije ,io svjestan97 - Nije mi po.nato da je taj moj lanak nekome pomogao. @ kao kirurg sam spasio &ivot nekolicini ljudi. 'onovo je nastupio trenutak tiine. 'rekinuo ju je sin7 - B misli mogu spasiti ljudima &ivot. <oma je vidio na njegovom licu svoja vlastita usta i pomislio kako je neo,ino posmatrati mucanje vlastiti( usta. - 2 tom lanku jedna stvar je ,ila i.vanredna - nastavio je njegov sin i vidjelo se da govori s naporom. - Beskompromisnost. 5misao, koji sad gu,imo, .a jasno ra.granienje do,ra i .la. Mi vie ne .namo ta .nai osjeati se kriv. Komunisti se i.govaraju da i( je prevario 5taljin. 2,ojica se opravdava da je -rustriran, jer ga vlastita majka nije voljela. @ ti si odjednom rekao7 pravdanja nema. Niko u du,ini due nije ,io neviniji od >dipa. @ ipak je ka.nio sam se,e kad je s(vatio ta je uinio.

<oma je silom otrgao pogled od vlastiti( usta na licu svog sina i nastojao da gleda samo u urednika. Bio je ra.dra&en i po&elio je da im se usprotivi. - ;nate, sve je to nespora.um - rekao je. *ranica i.meu do,ra i .la strano je neodreena. B uope nisam iao .a tim da neko ,ude ka&njen. Ka&njavati onoga ko ne .na ta radi je ,ar,arstvo. Mit o >dipu je lijep, ali ovako postupati s njim ... - Dtio je jo neto rei a onda se sjetio da u stanu postoje ureaji .a prislukivanje. Nije imao am,iciju da ga citiraju ,udui (istoriari. 3ie je stra(ovao da ga ne citira policija. <a ona je od njega tra&ila upravo to da se ovako ogradi od svog lanka. Bilo mu je neprijatno to je sad to mogla uti i. njegovi( usta. ;nao je da sve to ovjek u ovoj .emlji i.govori mo&e ,iti u svako do,a emitirano na radiju. 2utio je. - Jta vas je navelo da tako promijenite miljenjeK - upitao je urednik. - 3ie se pitam ta me je navelo da napiem onaj lanak ... - rekao je <oma i istog trenutka se sjetio7 doplovila je do njegovog kreveta kao dijete puteno ni. rijeku u koari. #a, .ato je u.eo u ruke tu knjiguA vraao se priama o ?omulu, o Mojsiju, o >dipu. B sad je opet ,ila kraj njega. 3idio ju je kako ste&e na grudi vranu umotanu u crveni al. <a slika ga je radovala. Kao da je ola da mu ka&e kako <ere.a &ivi, kako je u ovom tre- nutku tu, u istom gradu, i kako je sve ostalo sasvim ,e.naajno. Jutnju je prekinuo urednik. - 1a vas s(vatam, gospodine doktore. Ni ja ne volim ka&njavanje. @li mi i ne tra&imo ka&njavanje - nasmijao se - nego opratanje ka.ne. ;nam - rekao je <oma. 3e se ,io pomirio s tim da e u sljedeim sekundama uraditi neto to je mo&da plemenito, ali sigurno sasvim ,eskorisno 8jer nee pomoi politikim .atvorenicima9 i njemu lino neprijatno 8jer se sve dogaa u okolnostima koje su mu nametnute9. <voja je du&nost da potpieC - rekao je njegov sin, gotovo moleivo. #u&nostK 5in e ga podsjeati ta mu je du&nostK <o je ,ila najgora rije koju mu je neko mogao reiC 'onovo mu se pred oima pojavila slika <ere.e kako dr&i u naruju vranu. 5jetio se kako ju je agent juer napastvovao u ,aru. 'onovo joj dr(te ruke. 4starila je. @ njemu je stalo samo do nje. #o nje, roene i. est sluajnosti, do nje, cvijeta to je procvjetao i. primarijusova iijasa, do nje koja je na drugoj strani svi( ++4s muss seinl)+ samo do nje, samo do nje mu je stalo.

;ato jo ra.milja da li da potpie ili ne potpieK ;a sve njegove odluke postoji samo jedan kriterij7 ne smije uiniti nita to ,i njoj moglo nakoditi. <oma ne mo&e oslo,oditi politike .atvorenike, ali mo&e usreiti <ere.u. 'a ni to ne .na. @li ako potpie peticiju, gotovo je sigurno da e je agenti napastvovati jo ee i da e joj jo vie dr(tati ruke. - Mnogo je va&nije iskopati i. .emlje &ivu sa(ranjenu vranu nego slati peticije predsjedniku - rekao je. ;nao je da je reenica nera.umljiva, ali .ato mu se jo vie svia. 'ro&ivljavao je trenutke nekog i.nenadnog, neoekivanog .anosa. Bio je to crni .anos, isti kakav je osjetio kad je jednom davno sveano i.javio svojoj &eni da ne &eli vie vidjeti ni nju ni sina. Bio je to crni .anos, isti kakav je osjetio kad je u,acio u potanski sandui pismo u kome se .auvijek odrekao ljekarskog po.iva. Nije .nao da li postupa ispravno, ali ,io je siguran da postupa onako kako &eli. - Ne ljutite se, neu potpisati - rekao je.

Nekoliko dana kasnije mogao je itati u peticiji u svim novinama. Nigdje, naravno, nije pisalo da se radilo o utivo sroenoj mol,i napisanoj u prilog politiki( .atvorenika, mol,i da svi takvi .atvorenici ,udu amnestirani. Nijedne novine nisu citirale niti jednu reenicu i. tog kratkog teksta. 2mjesto toga su nadugako, nejasno i prijetei govorile o nekom protivdr&avnom proglasu koji je tre,alo da postane osnova .a novu ,or,u protiv socijali.ma. Navedena su imena ljudi koji su tekst potpisali, u. osudu i napade od koji( je <omaa (vatala je.a. B, .aista, to nije ,ilo teko pretpostaviti. 2 to vrijeme svaka javna akcija 8sastanak, peticija, ulini .,or9, ukoliko je nije organi.irala komunistika partija, ,ila je automatski proglaena ne.akonitom i .ato opasna .a sve sudionike. <o je svima ,ilo po.nato. Mo&da se upravo .,og toga &derao to nije potpisao peticiju. ;ato je u stvari nije potpisaoK 3ie nije u stanju ni da kako tre,a o,ra.lo&i motive svoje odluke. B ponovo ga vidim onako kako sam ga vidio na samom poetku romana. 5toji kraj pro.ora i gleda preko dvorita u .id stam,ene .grade. <o je slika i. koje se rodio. Kao to sam rekao, likovi se ne raaju kao &ivi ljudi i. majinog tijela, ve i. situacije, reenice, meta-ore u kojoj je kao u ora(ovoj ljusci skrivena neka osnovna ljudska mogunost, mogunost o kojoj autor misli da je jo niko nije otkrio ili da o njoj jo niko nita ,itno nije rekao. @li .ar ne va&i tvrdnja da autor mo&e govoriti samo sam o se,iK *ledati ,espomono preko dvorita i ne .nati ta da se radiA sluati uporno kranje vlastiti( crijeva u trenucima lju,avnog .anosaA i.dati i ne ,iti u stanju prekinuti taj predivni put i.dajeA podi.ati aku medu uesnicima 3elikog maraA poka.ivati du(ovitost pred tajnim policijskim mikro-onima sve sam te situacije upo.nao i sam do&ivio, a ipak niti i. jedne od nji( nije i.rastao lik koji sam ja sam sa svojim curriculum vitae- Ginosti u mom romanu su moje vlastite neostvarene mogunosti. ;ato i( sve podjednako volim i svi me podjednako u&asavajuA svaki od nji( je prekoraio neku granicu oko koje sam ja lino tek o,ila.io. B upravo ta predena granica 8granica i.a koje prestaje

moje ja9 me privlai. <ek i.a nje poinje tajna .a koju pita roman. ?oman nije ispovijed autora ve ispitivanje ta je ljudski &ivot u klopci u koju se pretvorio svijet. @li sad dosta. 3ratimo se <omau. 5am je u stanu i gleda preko dvorita u prljavi .id susjedne stam,ene .grade. 4sjea kako mu nedostaje onaj visoki mukarac s velikom ,radom, kako mu nedostaju njegovi prijatelji koje nije upo.nao i medu koje se nije svrstao. 4sjeao se kao da je na peronu sreo prekrasnu nepo.natu &enu, ali je ona, prije nego to je stigao da joj se o,rati, ula u spavaa kola .a Bstam,ul ili Gisa,on. ;atim je ponovo pokuao da ra.milja o tome ta je u stvari tre,alo uraditi. Bako je nastojao da potisne u stranu sve to je ,ilo pove.ano s emocijama 8divljenje prema uredniku i ra.dra&ljivost koju je u njemu i.a.ivao sin9, jo uvijek nije ,io siguran je li tre,alo da potpie tekst koji su mu podnijeli na potpis. 1e li ispravno podii glas kad nastoje uutkati ovjekaK #a. @li, s druge strane, .ato su novine posvetile toj peticiji toliko pa&njeK Jtampa 8totalno manipulirana od strane dr&ave9 mogla je itavu a-eru prosto preutjeti i niko .a nju ne ,i sa.nao. @ ako ve govori o njoj, to .nai da je dola vlastima kao naruenaC 'ala im je kao s ne,a da poslu&i kao opravdanje .a nov veliki talas progona. Jta je, prema tome, ,ilo ispravnoK 'otpisatiK 'itanje se mo&e -ormulirati i ovako7 1e li ,olje vikati i tako u,r.ati svoj krajK Bli tre,a utjeti i time kupiti sporije umiranjeK Bma li uope odgovora na ta pitanjaK 'onovo mu se javila misao koju ve po.najemo7 ljudski &ivot se dogaa samo jednom i .ato nikad neemo moi ustanoviti koja je naa odluka ,ila do,ra a koja loa .ato to smo u odreenoj situaciji mogli odluivati samo jednom. Nije nam dan neki drugi, trei ili etvrti &ivot da mo&emo uporediti ra.liite odluke. 5 (istorijom stvari stoje slino kao sa &ivotom pojedinaca. esi imaju samo jednu (istoriju. 1ednog e dana .avriti kao i <omaev &ivot i nee ,iti mogue ponoviti je. *odine / +. eki stale&i su digli glave, odluili da ,rane svoje vjerske slo,ode, naljutili se na cara koji je sjedio u Beu i i.,acili kro. pro.or prakog dvorca dva njegova visoka -unkcionera. <ako je poeo tridesetogodinji rat koji je doveo do gotovo potpunog unitenja ekog naroda. 1e li tre,alo da esi tada ,udu manje (ra,ri, ali opre.nijiK 4dgovor i.gleda jednostavan, ali nije.

<ri stotine dvadeset godina kasnije,

!6+. godine, itav svijet je odluio da na min(enskoj

kon-erenciji preda nji(ovu .emlju Ditleru. 1e li tre,alo tada da sami ratuju protiv osam puta nadmonijeg neprijateljaK ;a ra.liku od / +. godine, tada su poka.ali vie opre.nosti nego (ra,rosti. Nji(ovom kapitulacijom poeo je drugi svjetski rat, koji je doveo do toga da je eki narod de-initivno i.gu,io slo,odu, na mnogo decenija ili stoljea. 1e li tre,alo da ,udu opre.niji nego (ra,rijiK Jta je tre,alo da radeK Kad ,i se (istorija eke mogla ponavljati, ,ilo ,i sigurno do,ro svaki put ispro,ati drugu mogunost i uporediti re.ultate. Be. takvog eksperimenta, sve rasprave su tek igra (ipote.ama. 4inmal ist keinmal- 4no to se dogodi jednom kao di se nikad nije dogodilo. Distorija eke vie se nee ponoviti, nee ni (istorija >vrope. Distorija eke i >vrope su dvije skice koje je nacrtalo sud,onosno neiskustvo ovjeanstva. Distorija je laka kao pojedinani ljudski &ivot, nepodnoljivo laka, laka kao perje, kao uskovitlana praina, kao ono ega sutra nee ,iti. <oma je jo jednom, s pomalo nostalgije, mo&da ak i lju,avi, pomislio na visokog pogr,ljenog urednika. <aj ovjek je postupao kao da (istorija nije skica ve gotova slika. 'ostupao je kao da e se sve to radi ,e.,roj puta ponoviti u vjenom vraanju i ,io je siguran da nikad nee posumnjati u svoja djela. Bio je uvjeren u svoju istinu i to nije smatrao .a .nak ogranienosti nego .a .nak plemenitosti. <aj ovjek je &ivio u (istoriji koja se ra.likovala od <omaeve, u (istoriji koja nije ,ila skica 8ili koja ,ar .a se,e ne .na da je skica9. Kad ,i se (istorija eke mogla ponavljati, ,ilo ,i sigurno do,ro svaki put ispro,ati drugu mogunost i uporediti re.ultate. Be. takvog eksperimenta, sve rasprave su tek igra (ipote.ama. 4inmal ist keinmal- 4no to se dogodi jednom kao di se nikad nije dogodilo. Distorija eke vie se nee ponoviti, nee ni (istorija >vrope. Distorija eke i >vrope su dvije skice koje je nacrtalo sud,onosno neiskustvo ovjeanstva. Distorija je laka kao pojedinani ljudski &ivot, nepodnoljivo laka, laka kao perje, kao uskovitlana praina, kao ono ega sutra nee ,iti. <oma je jo jednom, s pomalo nostalgije, mo&da ak i lju,avi, pomislio na visokog pogr,ljenog urednika. <aj ovjek je postupao kao da (istorija nije skica ve gotova slika. 'ostupao je kao da e se sve to radi ,e.,roj puta ponoviti u vjenom vraanju i ,io je siguran da nikad nee posumnjati u svoja djela. Bio je uvjeren u svoju istinu i to nije smatrao .a .nak ogranienosti nego .a .nak ple-

menitosti. <aj ovjek je &ivio u (istoriji koja se ra.likovala od <omaeve, u (istoriji koja nije ,ila skica 8ili koja ,ar .a se,e ne .na da je skica9.

/.

Nekoliko dana kasnije pala mu je na pamet jo i ova misao, koju ,ilje&im kao dodatak pret(odnom poglavlju7 2 svemiru postoji planeta gdje se svi ljudi raaju po drugi put. B pri tome ostaju potpuno svjesni &ivota provedenog na .emlji i svi( iskustava koja su tamo stekli. @ postoji mo&da jo jedna planeta gdje emo se svi roditi po trei put, sa iskustvima i. o,a pret(odna &ivota. @ mo&da postoje i daljnje planete na kojima se ljudski rod rada uvijek .a jedan stepen 8.a jedan &ivot9 .reliji. <o je <omaeva ver.ija vjenog vraanja. Naravno, mi ovdje na ;emlji 8na planeti ,roj jedan, na planeti neiskustva9 mo&emo tek maglovito predstaviti se,i ta e se dogaati s ovjekom na sljedeim planetarna. Doe li ,iti mudrijiK 1e li .relost neto to je u ljudskoj moi7 Mo&e li je dostii ponavljanjemK 5amo u perspektivi ovakve utopije mogli ,i se s punim opravdanjem upotre,ljavati pojmovi pesimi.am i optimi.am - otpimist je onaj ko vjeruje da e na planeti ,roj pet, (istorija ovjeanstva ,iti manje krvava. 'esimist je onaj ko tako ne misli.

$.

uveni roman 1ulesa 3emea, koji je <oma mnogo volio dok je ,io dijete, .vao se 3vije godine 9erijii- i .aista, dvije godine su maksimalna mjera .a -erije. <oma je radio kao pera pro.ora ve treu godinu. 2pravo ti( dana je postao svjestan 8napola s tugom, napola s ti(im smije(om9 da je ve -i.iki umoran 8svaki dan je imao jedan, a ponekad i po dva lju,avna okraja9 i da, ne gu,ei apetit na nji(, osvaja &ene krajnjim napre.anjem snaga. 8#odajem, ne seksualni(, nego -i.iki( snagaA nije imao tekoa sa svojom seksualnou, ve sa disanjem, i upravo je u tome ,ilo neto komino9. 1ednog dana je pokuao organi.irati .a popodne sastanak, ali, kako se to ponekad dogaa, nije se mogao dogovoriti ni s jednom &enom, pa je prijetila opasnost da mu popodne ostane pra.no. Bio je ve oajan .,og toga. 3e deset puta je tele-onirao jednoj djevojci, veoma privlanoj studentici glume, ije je tijelo ,ilo opaljeno od sunca, negdje na nudistikim pla&ama 1ugoslavije, tako ravnomjerno kao da ju je tamo polako okretala na ra&nju neka strano preci.na maina. 2.alud ju je na.ivao i. svi( trgovina u kojima je radio i kad je oko etiri sata .avrio posao i krenuo u kancelariju da preda potpisane naloge, i.nenada ga je na ulici, u samom centru 'raga, .austavila nepo.nata &ena. - *ospodine doktore, gdje ste se i.gu,iliK - upitala je osmje(ujui se. 'otpuno ste nestali i. mog vidokruga. <oma je pokuavao da se sjeti otkud je po.naje. Nekadanja pacijentkinjaK #r&ala se kao da su intimni prijatelji. Nastojao je da odgovara tako da ona ne primijeti kako je nije prepo.nao. 3e je poeo ra.miljati kako da je nagovori da pode s njim u prijateljev stan od koga je klju nosio u d&epu, kad je i. jedne sluajne primjed,e s(vatio ko je ta &ena7 ,ila je studentica glume, prekrasno opaljenog tijela, koju je cijelog dana u.alud na.ivao preko tele-ona. <aj sluaj ga je nasmijao, ali i u&asnuoA umoran je ne samo -i.iki ve i psi(iki. #vije godine -erija ne mogu se produ&iti u ,eskonanost.

)erije ,e. operacionog stola ,ile su ujedno -erije ,e. <ere.e - est dana u tjednu jedva su se vidjeli i samo nedjelju su provodili .ajedno. Bako su o,oje e.nuli jedno .a drugim, morali su se pri,li&avati jedno drugom kao da i( dijeli velika udaljenost, slino kao kad je doputovao .a njom i. Eiri(a. Gju,avni in im je donosio u&itak, ali ne i utje(u. 3ie nije vikala, a u trenucima orga.ma njeno lice kao da je i.ra&avalo ,ol i neku udnu odsutnost. 5amo u snu ,ili su svake noi nje&no sjedinjeni. #r&ali su se .a ruke i ona je .a,oravljala na provaliju 8provaliju dnevne svjetlosti9 koja i( je ra.dvajala. @li te noi nisu ,ile dovoljne da ona osjeti njegovu pa&nju i .atitu. Kad ,i je ujutro vidio, ste.alo mu se srce od strepnjeA i.gledala je loe, kao da je ,olesna. 1edne nedjelje ga je .amolila da se odve.u kolima nekamo i.van 'raga. 4dve.li su se do ,anjskog gradia i ustanovili da su u njemu sve ulice do,ile nove ruske na.ive, a onda su sreli ,iveg <omaevog pacijenta. <aj susret ga je ra.galio. 4djednom je neko ponovo ra.govarao s njim kao s doktorom i osjetio je kako ga i. daljina do.iva njegov nekadanji &ivot sa svojim prijatnim, pravilnim ritmom, s pregledima ,olesnika, s njegovim pogledom punim povjerenja, na koji na i.gled nije o,raao pa&nju, ali kojem se u stvarnosti radovao i .a kojim je e.nuo. 3raali su se kolima kui i <oma je ra.miljao o tome kako je nji(ov povratak i. Eiri(a u 'rag ,io katastro -alna greka. 2pirao je pogled u cestu, jer nije (tio da vidi <ere.u. Bio je ,ijesan na nju. 'onovo je ,io svjestan sve one nepodnoljive sluajnosti njenog prisustva u njegovom &ivotu. ;ato je tu pored njegaK Ko ju je polo&io u koaru i poslao ni. voduK B .ato ju je poslao upravo na o,alu njegove posteljeK B .ato upravo nju, a ne neku dragu &enuK 3o.ili su se i .a cijelo vrijeme nisu ni rijei progovorili. 3ratili su se kui i utke veerali. Jutnja je le&ala i.meu nji( kao nesrea. 'ostajala je i. minute u minutu sve te&a. #a se oslo,ode te utnje, ,r.o su otili na poinak. 2 snu je .aplakala, pa je morao da je pro,udi. - Bila sam sa(ranjena - priala mu je. - 3e dugo. #ola.io si svakog tjedna. 2vijek ,i pokucao na gro,, i ja ,i( i.ila. 4i su mi ,ile pune gline. T<a ovako ne mo&e gledatiC= govorio si i istio glinu i. moji( oiju.

T@li ja i tako ne vidim=, govorila sam. T2mjesto oiju imam samo rupe.= @ onda si jednog dana otiao na dugo putovanje, a ja sam .nala da si s nekom tuom &enom. <jedni su prola.ili, a te,e nije ,ilo. 'laila sam se da mi ne promakne tvoj dola.ak pa uope nisam spavala. Konano si opet pokucao na gro,, ali ,ila sam tako iscrpljena nakon tog mjeseca ,e. sna da nisam imala snage da i.iem. Kad mi je to konano uspjelo, pogledao si me ra.oarano. ?ekao si mi da loe i.gledam. 4sjeala sam da ti se nimalo ne sviam, da su mi o,ra.i upali i da inim nagle pokrete. B.vinjavala sam se. TNe ljuti se, itavo vrijeme nisam spavala.= @ ti si rekao i.vjetaenim, umirujuim glasom7 T>to vidi. <re,a da se odmara. <re,alo ,i da u.me mjesec dana odmora.= @ ja sam do,ro .nala ta ti podra.umijeva pod odmoromC ;nala sam da me ne &eli vidjeti mjesec dana, jer e ,iti s nekom drugom &enom. 4tiao si, a ja sam sila u gro,, ponovo svjesna da neu mjesec dana spavati kako ne ,i( propustila tvoj dola.ak i da u, kad doe nakon mjesec dana, ,iti jo ru&nija nego danas tako da e ,iti jo vie ra.oaran. Nikad nije uo nita ,olnije od te prie. 5te.ao je <ere.u u naruju, osjeao dr(tanje njenog tijela i inilo mu se da nije vie u stanju nositi se sa svojom lju,avlju. ;emljina kugla mo&e se tresti od eksplo.ije ,om,i, domovinu mo&e pljakati svakog dana novi ulje., svi stanovnici susjedne ulice mogu ,iti odvueni na gu,ilite - sve ,i to podnio lake nego to ,i se usudio pri.nati. @li nije mogao podnijeti tugu jednog jedinog <ere.ina sna. 3raao se natrag u san o kome mu je priala. ;amiljao je kako je miluje po licu i neprimjetno, da ne osjeti, isti glinu i. njeni( oni( duplji. @ onda je uo kako i.govara onu nevjerovatno ,olnu reenicu7 T@li ja i tako ne vidim. 2mjesto oiju imam samo rupe.= 5rce mu se steglo tako da mu se uinilo da je na ru,u in-arkta. <ere.a je ponovo .aspala, ali on nije mogao oka sklopiti. ;amiljao je njenu smrt. Mrtva je i sanja strane snove, ali kako je mrtva, on je ne mo&e pro,uditi. #a, to je smrt7 <ere.a spava, sanja strane snove, a on ne mo&e da je pro,udi.

!.

;a pet godina, koliko je prolo od dana kad je ruska vojska upala u <omaevu domovinu, 'rag se mnogo promijenioA <oma na ulicama vie nije sretao iste ljude kao nekada. 'olovina njegovi( po.nanika je emigrirala, a od polovine koja je preostala jedna polovina je pomrla. <o je injenica koju nijedan (istoriar nee .a,ilje&iti7 godine poslije ruske inva.ije ,ile su godine pogre,aA -rekvencija umiranja ,ila je daleko vea od normalne. <u ne mislim samo na sluajeve 8dragocjene, moglo ,i se rei9 kad su ljudi ,ili prosto otjerani u smrt kao 1an 'roc,i.ka. Nakon etrnaest dana svakodnevnog emitiranja njegovi( privatni( ra.govora otiao je u ,olnicu. ?ak, koji je vjerovatno od ranije ti(o drijemao u njegovom tijelu, naglo se rascvjetao kao ru&a. 4perirali su ga u. asistenciju policije, koja je, kad je ustanovila da je pisac osuen na smrt, i.gu,ila svaki interes .a njega i ostavila ga da umre na rukama svoje &ene. @li umirali su i oni kcje niko nije direktno progonio. Be.nae koje je .avladalo u .emlji prodiralo je kro. due u tijela i unitavalo i(. Neki su oajniki ,je&ali od naklonosti re&ima, koji i( je namjeravao o,asuti poastima i tako prisiliti da se poka&u ruku pod ruku s novim vlasto-drcima. <ako je, ,je&ei od lju,avi partije, umro pjesnik )rantiek Dru,in. Ministar kulture, pred kojim se oajniki skrivao, stigao ga je tek kad je le&ao u lijesu. B.nad tog lijesa je odr&ao govor o pjesnikovoj lju,avi prema 5ovjetskom 5ave.u. Mo&da je (tio da takvim lupetanjem pro-,udi Dru,ina. @li svijet je ,io tako odvratan da se nikome nije dalo ustajati i. mrtvi(. <oma je otiao u krematorij da prisustvuje pogre,u slavnog ,iologa i.,aenog sa univer.iteta i i. @kademije nauka. Na smrtovnici nije smjelo ,iti navedeno vrijeme o,reda, kako se gro, ne ,i pretvorio u demonstraciju. 4&aloeni su tek u posljednjem trenutku sa.nali da e umrli ,iti kremiran u pola sedam ujutro. Kad je uao u salu krematorija, <oma nije mogao s(vatiti ta se dogaa - dvorana je ,ila osvijetljena kao -ilmski atelje. B.nenaeno je gledao naokolo i primijetio da su na tri mjesta postavljene kamere. Ne, to nije ,ila televi.ija, ,ila je to policijaA snimala je o,red kako ,i ustanovila ko je sve prisustvovao. 5tari kolega umrlog naunika, jo uvijek lan @kademije nauka, imao je (ra,rosti da govori nad lijesom. Nije ni sanjao da e tog dana postati -ilmski glumac.

Kad je o,red .avren i kad su svi i.ra.ili sauee rod,ini pokojnika, <oma je u jednom uglu sale primijetio grupicu ljudi i medu njima visokog pogr,ljenog urednika. 'onovo je osjetio kako ga o,u.ima e&nja .a tim ljudima koji se niega ne plae i koje sigurno pove.uje vrsto prijateljstvo. 'riao mu je, osmje(nuo se, (tio da ga po.dravi, ali pogr,ljeni urednik mu je rekao7 - 'a.ite, gospodine doktore, radije ne prila.iteC Bila je to neo,ina reenica. Mogao ju je s(vatiti kao iskreno, prijateljsko upo.orenje 8T'a.ite, snimaju nas, ako ,udete s nama ra.govarali, mo&ete imati neugodnostiC=9, a mogla je imati i ironian pri.vuk 8TKad ve niste imali (ra,rosti da potpiete peticiju, ostanite dosljedni i nemojte se sastajati s namaC=9. Ma kakav ,io pravi smisao te reenice. <oma je posluao i udaljio se. Bmao je osjeaj da je u trenutku kad se (tio o,ratiti lijepoj &eni na peronu koja je ula.ila u spavaa kola meunarodnog ekspresnog vlaka, kad je (tio da joj ka&e koliko joj se divi, &ena stavila prst na usta i nije mu dopustila da govori.

"0.

Bstog dana poslije podne imao je drugi .animljiv susret. 'rao je i.log jedne velike prodavnice o,ue kad je neposredno u. njega .astao jedan mlad ovjek. Nagnuo se prema i.logu kao da prouava cijene. - 'oskupile su - rekao je <oma, ne prestajui da ,rie potoie vode sa stakla. Mladi ovjek se okrenuo i pogledao ga. Bio je to njegov kolega i. ,olnice, onaj koga sam na.vao 5., onaj isti koji se nekad s osmije(om .gra&ao nad idejom da <oma napie samokritiku i.javu. <oma se radovao tom susretu 8i. pukog naivnog .adovoljstva to nam ga donose neoekivana .,ivanja9, ali je u pogledu svoga kolege 8u prvoj sekundi, kad 5. jo nije ,io stigao da se savlada9 primijetio neugodno i.nenaenje. - Kako siK - upitao je 5. 'rije nego to je stigao odgovoritiW <oma je postao svjestan da se 5. stidi svog pitanja. Bilo je, naravno, glupo da ljekar koji radi svoj posao pita TKako siK= ljekara koji pere i.loge. #a ga oslo,odi nelagodnosti, <oma je odgovorio to je mogao veselije7 - 4dlino samC - 4dma( je, meutim, osjetio da ono Todlino= .vui protiv njegove volje 8i upravo .ato to je nastojao da to ka&e veselo9 kao gorka ironija. ;ato je ,r.o upitao7 - Jta ima novo u ,olniciK - Nita - odgovorio je 5. - 5ve je po starom. B taj je odgovor, iako je tre,alo da ,ude sasvim neutralan, ispao prosto neumjestan, i to su o,ojica .nali i .nali su da to o,ojica .naju. Kako mo&e ,iti sve po starom ako jedan od nji( pere i.logeK @ primarijusK - upitao je <oma. Ne via gaK - upitao je 5. Ne - rekao je <oma. Bila je to istinaA od dana kad je otiao i. ,olnice, vie nije vidio primarijusa, iako su nekad odlino sara-ivali i ,ili gotovo skloni smatrati da su prijatelji. Ma koliko se trudio, Tne= koje je ,io upravo i.govorio .a.vualo je tu&no i <oma je osjeao da se 5. ljuti to mu je <oma postavio takvo

pitanje, jer ni on sam, kao ni primarijus, nikad nije doao da pita <omaa kako mu je i je li mu neto potre,no. ?a.govor i.meu dvojice nekadanji( kolega je postao nemogu iako je to o,ojici ,ilo &ao, pose,no <omau. Nije se ljutio na kolege to su ga .a,oravili, i volio ,i da to mo&e o,jasniti tom mladom ovjeku. Dtio je da mu ka&e7 TNe tre,a da ti ,ude neugodnoC Normalno je i sasvim je u redu to se ne sastajete sa mnomC Ne tre,a da ima komplekse .,og togaC Meni je drago to te vidimC= @li plaio se da to ka&e, jer je sve to je do tada i.govorio .vualo drukije nego to je (tio, pa ,i i te iskrene reenice kolega mogao smatrati .a agresivnu ironiju. - Ne ljuti se - rekao je konano 5. - 5trano &urim. - 'ru&io mu je ruku. - <ele-onirau ti. Kad su ga optu&ivali .a navodni kukaviluk, svi njegovi drugovi su se osmje(ivali. 5ad, kad ga vie ne mogu pre.irati, kad su prisiljeni da ga potuju, sad ga i.,jegavaju. 2ostalom, ni ,ivi pacijenti vie ga nisu po.ivali i aavali ampanjcem. 'olo&aj deklasiranog intelektualca vie nije ,io neto pose,noA postao je neto trajno i neugodno .a posmatranje.

" .

3ratio se kui, legao i .aspao ,r&e nego inae. Nakon otprilike jednog sata, pro,udili su ga ,olovi u &elucu. Bile su to njegove stare tego,e, koje su se redovno javljale u trenucima depresije. 4tvorio je kunu apoteku i opsovao. 2 njoj nije ,ilo lijekova. ;a,oravio i( je na,aviti. Nastojao je da snagom volje savlada napad i to mu ie gotovo uspjelo, ali nije vie mogao .aspati. Kad se <ere.a vratila kui oko pola dva, po&elio je da popria s njom. 'riao joj je o pogre,u, o tome kako urednik nije (tio ra.govarati s njim i o susretu s kolegom 5. 'rag je postao gadan - rekla je <ere.a. 'ostao je - saglasio se <oma. Nakon nekoliko trenutaka <ere.a je ti(o rekla7 - Naj,olje ,i ,ilo otii odavde. - #a - rekao je <oma - samo to nemamo kamo otii. 5jedio je na krevetu u pid&ami, ona je sjela kraj njega i pre,acila mu ruku preko ramena. Na selo - rekla je. Na seloK - ponovio je .aueno. <amo ,ismo ,ili sami. <amo ne ,i sretao ni urednika ni svoje ,ive kolege. <amo &ive drugi ljudi, tamo je priroda, koja je ostala kakva je uvijek ,ila. <oma je u tom trenutku osjetio sla, ,ol u &elucu. inilo mu se da je star i da ne e.ne ni .a im drugim osim .a mirom i tiinom. Mo&da si u pravu - rekao je s naporom, jer je teko disao kad god je imao ,olove. Bmali ,ismo kuicu i mali vrt - nastavila je <ere.a - a Karenjin ,i mogao da tri naokolo koliko mu srce &eli. #a - rekao je <oma. ;amislio je kako ,i ,ilo kad ,i .aista otili na selo. Na selu ne ,i mogao imati svakog tjedna drugu &enu. <o ,i ,io kraj njegovi( erotski( avantura. - 5amo to ,i se na selu dosaivao sa mnom - rekla je <ere.a kao da ita njegove misli. Bolovi su se pojaali. Nije mogao govoriti. 'omislio je kako je i njegovo tranje .a &enama ,ilo neko ++4s muss sein5)+ imperativ kome je ro,ovao. e.nuo je .a odmorom. @li pravim odmorom,

prema tome, oslo,oenjem od svih imperativa, od svi( ++4s muss sein5) Kad je mogao da se pomiri sa odmorom od operacionog stola u ,olnici 8i to .auvijekC9, .ato se ne ,i mogao odmoriti i od ovog operacionog stola svijeta na kome je imaginarnim skalpelom otvarao ljuturu u kojoj &ene kriju svoj ilu.orni milioniti dio ra.liitogK - <e,e ,oli &eludacC - tek tada je primijetila <ere.a. 'otvrdio je. - 1esi li u.eo injekcijuK ;avrtio je glavom. - ;a,oravio sam i( na,aviti. Gjutila se .,og njegove nemarnosti i gladila ga po elu, oroenom sitnim kapima .noja. 5ad mi je malo lake - rekao je. Ge.i - rekla je i pokrila ga. ;atim je otila u kupaonicu, ,r.o se vratila i legla pored njega. 4krenuo je na jastuku glavu prema njoj i da( mu je .astao7 tuga to je .raila i. njeni( oiju ,ila je nepodnoljiva. - <ere.a, reci mi ta ti je - upitao je. - 2 posljednje vrijeme s to,om se neto dogaa. 1a to osjeam. 1a to .nam. ;avrtjela je glavom. - Ne, nije mi nita. 2.alud porie. 2vijek ono isto - rekla je. T2vijek ono isto= o,u(vaalo je njegova nevjerstva i njenu lju,omoru. @li <oma je i dalje insistirao. - Ne, <ere.a. 4vog puta je neto drugo. 4vako loe nikad nije ,ilo. - 4nda u ti rei - odgovorila je <ere.a. - Bdi i operi kosu. Nije s(vatio ta govori. <u&no, nimalo ljutito, gotovo nje&no je rekla7 - <voja kosa ve nekoliko mjeseci ima neki sna&an vonj. 3onja na &ensko krilo. Nisam (tjela da ti to ka&em, ali ve sam toliko noi prisiljena da udiem miris krila neke tvoje lju,avnice ... im je to i.govorila, &eludac ga je ponovo .a,olio. Bio je oajan. @ toliko se praoC <ako je ,ri&ljivo prao itavo tijelo, ruke, lice, da na njemu ne ostane ni najmanji trag tueg mirisa. B.,jegavao je miriljave sapune u tuim kupaonicama. 2vijek je nosio sa so,om vlastiti, o,ian sapun. @ na kosu je .a,oravioC Ne, na kosu nije ak ni pomislioC

5jetio se &ene koja mu je .nala sjesti na lice i tra&ila da je voli itavim svojim licem i glavom. 5ad ju je mr.io. <akve glupe idejeC ;nao je da ne mo&e nita porei, da se mo&e samo glupo osmje(ivati i otii u kupaonicu da opere kosu. 'onovo ga je pomilovala po elu. - 5amo ti mirno le.i. <o vie i tako nije va&no. 3e sam se navikla. Ieludac ga je ,olio, e.nuo je .a mirom i tiinom. Napisau pismo onom pacijentu to smo ga sreli u ,anji - rekao je. - 'o.naje li kraj u kome se nala.i njegovo seloK Ne - rekla je <ere.a. <omau je ,ilo stra(ovito teko da govori. 5mogao je samo da ka&e7 TJume . .. ,re&uljci... - #a, uiniemo tako. 4tii emo odavde. @li sad vie nemoj govoriti - rekla je, neprestano ga milujui po elu. Ge&ali su jedno pored drugog, ne govorei nita. Bol je polako nestajao. 2,r.o su o,oje .aspali.

;;-

2sred noi se pro,udio i s i.nenaenjem ustanovio da je sve to je sanjao ,ila ista erotika. 1asno se sjeao samo posljednjeg sna7 u ,a.enu je plivala na leima ogromna gola &ena, ,ar pet puta vea od njega, s tr,u(om koji je sve do pupka ,io o,rastao gustim crnim dlakama. *ledao je u nju s ru,a ,a.ena, stra(ovito u.,uen. Kako je mogue da je ,io u.,uen u trenucima dok mu se tijelo grilo od ,olova u &elucuK B kako to da je ,io u.,uen gledajui &enu koja ,i u njemu u ,udnom stanju i.a.vala samo gaenjeK 2 satnom me(ani.mu nae glave okreu se jedan u. drugi dva .upanika. Na jednom od nji( su vi.ije, na drugom tjelesne reakcije. ;u, na kome je vi.ija nage &ene dodiruje odgovarajui .u, na kome je napisan imperativ erekcije. @ko se .,og neega .upanici pomjere i .u, u.,uenja doe u dodir sa .u,om na kome je naslikana lastavica u letu, polni organ mukarca uspravljae se kad ovjek vidi lastavicu. 2ostalom, po.navao je studiju jednog kolege koji je prouavao ljudski san i koji je tvrdio da mukarci do,i-jaju erekciju "ez o"zira na sadr&aj sna. <o samo .nai da je ve.a i.meu erekcije i gole &ene tek jedan od (iljadu naina na koji je 5tvoritelj podesio satni me(ani.am u glavi mukarca. @ kakve ve.e sa svim tim ima lju,avK Nema nikakve. @ko se .upanik u <omaevoj glavi pomjeri tako da gapone u.,uivati samo pogled na lastavicu, njegova lju,av prema <ere.i nee se nimalo promijeniti. @ko je u.,uenje me(ani.am kojim se ,avi na 5tvoritelj, lju,av je ono to pripada samo nama i ime i.miemo vlasti 5tvoritelja. Gju,av je naa slo,oda. Gju,av je na suprotnoj strani od ++4s muss seinl) @li ni to nije u potpunosti istina. Bako je lju,av neto ra.liito od satnog me(ani.ma seksa koji podeava na 5tvoritelj, ona je ipak pove.ana s tim me(ani.mom. 3e.ana je u. njega kao nje&na gola &ena .a klatno ogromnog .idnog sata. 3e.ati lju,av .a seks ,ila je jedna od naj,i.arniji( ideja 5tvoritelja, ka&e <oma.

@ na to dodaje jo i ovo7 1edini nain da se lju,av sauva od gluposti seksa ,io ,i drukije podesiti sat u naoj glavi i u.,uivati se pri pogledu na lastavicu. 5 tom slatkom milju je .aspao. B na pragu sna, u novoj udnoj .oni po,rkani( predstava, ,io je odjednom siguran da je otkrio rjeenje svi( tajni, klju arolije, novu utopiju, raj - svijet u kome se mukarac u.,uuje kad vidi lastavicu i gdje mo&e voljeti <ere.u a da mu u tome ne smeta agresivna glupost seksa. ;aspao je.

"6.

Bilo je tu nekoliko polugoli( &ena koje su se motale oko njega, a on se osjeao umoran. #a po,jegne od nji(, otvorio je vrata susjedne prostorije. <u je ugledao pred so,om na kauu djevojku. B ona je ,ila polugola, samo u gaicama, le&ala je na ,oku oslanjajui se na lakat. *ledala je u njega s osmije(om kao da je .nala da e doi. 'riao joj je. Kro. tijelo mu se irio osjeaj nei.mjerne sree to ju je konano naao i to mo&e ,iti s njom. 5jeo je pored nje, neto joj govorio a ona je neto govorila njemu. B. nje je .raio mir. 'okreti njene ruke ,ili su spori i ra.vueni. itavog &ivota je e.nuo .a tim smirenim pokretima. 2pravo taj &enski mir mu je nedostajao cijelog &ivota. @li u tom trenutku dolo je do kli.anja i. sna u ,udno stanje. Naao se na onoj niijoj .emlji gdje ovjek vie ne spava, ali nije ni ,udan. 5 u&asom je gledao kako mu djevojka nestaje ispred oiju i govorio sam se,i7 ;a,oga, ne smijem je i.gu,itiC 4ajniki je nastojao da se sjeti ko je u stvari ta djevojka, gdje ju je upo.nao, ta je s njom do&ivio. Kako je mogue da to ne .na, a tako je do,ro po.najeK 4,eavao je sam se,i7 ;a,oga, ne smijem je i.gu,itiC 4ajniki je nastojao da se sjeti ko je u stvari ta djevojka, gdje ju je upo.nao, ta je s njom do&ivio. Kako je mogue da to ne .na, a tako je do,ro po.najeK 4,eavao je sam se,i da e joj odma( ujutro tele-onirati, ali samo to je to rekao uplaio se - ne mo&e joj tele--onirati kad ne .na njeno imeC @li kako je mogao .a,oraviti ime nekoga koga tako do,ro po.najeK Bio je ve gotovo sasvim ,udan, oi su mu ,ile otvorene. *dje sam to, pitao je. #a, u 'ragu sam, ali ta djevojka, je li ona uope i. 'ragaK #a je nisam sreo negdje drugdjeK #a nije i. JvicarskeK 'rolo je jo nekoliko trenutaka dok nije s(vatio da djevojku ne po.naje, da ona nije ni i. Jvicarske ni i. 'raga, da je to prosto djevojka i. snova. ;,og svega toga ,io je tako u.rujan da je ostao sjediti na krevetu. <ere.a je du,oko disala pored njega. Mislio je na to kako ta djevojka i. snova nije slina nijednoj &eni koju je nekad sreo u &ivotu. #jevojka koja mu je i.gledala tako intimno poznata ,ila je u stvari sasvim nepoznata- B upravo .a njom je vjeno e.nuo. @ko postoji neki njegov lini ?aj, onda ,i on u tom ?aju morao &ivjeti pored nje. <a &ena i. snova je ++4s muss sein5) njegove lju,avi.

5jetio se po.natog mita i. 'latonove 2oz"e0 Gjudi su najprije ,ili (erma-roditi i Bog i( je rasjekao na dvije polovine, koje od tada lutaju svijetom tra&ei jedna drugu. Gju,av je e&nja .a naom vlastitom i.gu,ljenom polovinom. #opustimo da je takoA da svako od nas ima negdje na svijetu partnera s kojim je nekad ,io jedno tijelo. <a druga polovina <omaa ,ila je djevojka o kojoj je sanjao. 5amo to ovjek nikad ne nala.i drugu polovinu samog se,e. 2mjesto toga mu poalju ni. vodu u koari neku <ere.u. @li ta e ,iti ako .aista sretne &enu koja mu je namijenjena, drugu polovinu samog se,eK Kome e dati prednostK Ieni i. koare, ili &eni i. 'latonovog mitaK ;amislio je da &ivi u idealnom svijetu s djevojkom i. sna. Bspred otvoreni( pro.ora nji(ove vile prola.i <ere.a. 5ama je, .astaje na trotoaru i posmatra ga svojim ,eskrajno tu&nim oima. B on ne mo&e i.dr&ati taj pogled. 'onovo osjea njen ,ol u svom vlastitom srcu. 'onovo ga savladava saosjeanje, ponovo tone u njenu duu. Bskae kro. pro.or, ali ona mu s gorinom govori neka samo ostane tamogdje misli da je sretan. 'onovo gestikulira na onaj otri, neuravnote&eni nain koji mu je uvijek smetao, koji mu se nikad nije sviao na njoj. Dvata te nervo.ne ruke, ste&e i( medu svojim dlanovima da i( smiri. B .na da e spremno napustiti dom svoje sree, da e spremno napustiti svoj raj u kome &ivi sa djevojkom i. snova, da e i.dati ++4s muss sein5) svoje lju,avi da ,i otiao s <ere.om, &enom roenom i. est smijeni( sluajnosti. B dalje je sjedio na krevetu gledajui u &enu koja je le&ala pored njega i dr&ala ga u snu .a ruku. 4sjeao je nei.recivu lju,av prema njoj. Njen san mora da je u tim trenucima ,io veoma lak, jer je otvorila oi i .aprepateno ga pogledala. - Jta to gledaK - upitala je. ;nao je da je ne smije pro,uditi, da je mora vratiti u san, pa je nastojao da odgovori tako da njegove rijei stvore u njenim mislima sliku novog sna. - *ledam u .vije.de - rekao je. - Ne la&i da gleda u .vije.de, gleda dolje. - ;ato to smo u avionu. ;vije.de su ispod nas - odgovorio je <oma. - #a, u avionu - rekla je <ere.a. 1o vre je ste-gla <omaevu ruku i ponovo .aspala. <oma je .nao da <ere.a sad gleda u du,inu kro. okrugli pro.or aviona koji leti visoko i.nad .vije.da.

J>5<B #B47 3>GBKB M@?J

<ek godine !+0. mogli smo proitati u unda< =i,mesu kako je umro 5taljinov sin 1akov. Kao .aro,ljenik u njemakom logoru .a drugog svjetskog rata, ,io je rasporeen u istu ,araku s engleskim o-icirima. Bmali su .ajedniki .a(od, koji je 5taljinov sin uvijek ostavljao .agaen. >ngle.ima se nije svialo da idu u .a(od uma.an i.metom, pa makar to ,io i.met sina tada najmonijeg ovjeka na svijetu. ;amjerili su mu. 2vrijedio se. 'onovo su ga upo.oravali i tjerali ga da oisti .a(od. 2.rujao se, poeo se svaati, (tio je da se tue. Na kraju je .atra&io raport kod komandanta logora. Dtio je da ovaj presudi u nastalom sporu, ali naduveni Nijemac nije (tio ra.govarati o govnima. 5taljinov sin nije mogao podnijeti takvo poni&enje. 2.vikujui u ne,o strane ruske psovke potrao je prema elektrinom strujom na,ijenoj ogradi logora. Bacio se na &ice. Njegovo tijelo, koje vie nikad nee .agaditi >ngle.ima .a(od, ostalo je da visi na ogradi.

".

5taljinovom sinu nije ,ilo nimalo lako. Bio je sin &ene koju je njegov otac, po svemu to se .na, sam ustrijelio. Mladi 5taljin ,io je, prema tome, istovremeno sin ,o&ji 8jer su se prema njegovom ocu odnosili kao prema ,ogu9 i od,aeni sin. Gjudi su ga se ,ojali i. dva ra.loga - mogao im je nakoditi jer je ,io moan 8,io je ipak 5taljinov sin9, a mogla im je nakoditi i njegova naklonost 8otac je umjesto od,aenog sina mogao ka.niti njegove prijatelje9 . 'rivilegije i nemilost, srea i nesrea, niko nije kon-kretnije osjetio u kojoj su mjeri te suprotnosti meuso,no .amjenjive i kako je istinita tvrdnja da je od jednog do drugog pola ljudske eg.istencije samo jedan korak. 4nda su ga u samom poetku lata .aro,ili Nijemci, a drugi .aro,ljenici, pripadnici naroda koji mu je uvijek ,io u sutini nesimpatian .,og svoje nera.umljive .atvorenosti, optu&ili su ga da ne vodi rauna o istoi. 4n, koji je na svojim ,edrima nosio najte&u od svi( drama 8,io je istovremeno sin ,o&ji i svrgnuti aneo9, tre,a da odgovara ne .a u.viene stvari 8koje se odnose na ,oga i anele9 nego .a govnaK ;ar su najvia i najni&a drama tako vrtoglavo ,li.u jedna drugeK 3rtoglavo ,li.uK ;ar mo&e ,li.ina prou.rokovati vrtoglavicuK Mo&e. @ko se sjeverni pol pri,li&i ju&nom tako da se dodirnu, ;emljina kugla e nestati i ovjek e se nai u pra.nini koja i.a.iva vrtoglavicu i mami u pad. @ko su nemilost i privilegiranost jedno isto, ako nema ra.like i.meu niskog i u.vienog, ako sin ,o&ji mo&e ,iti po.ivan na odgovornost .,og govana, ljudska eg.istencija gu,i svoje dimen.ije i postaje nepodnoljivo laka. 2 takvom trenutku 5taljinov sin e potrati prema &icama na,ijenim elektrinom strujom da na nji( ,aci svoje tijelo kao na tas vage to stri &alosno podignut .,og ,eskrajne lakoe &ivota koji je i.gu,io svoje dimen.ije. 5taljinov sin je i.gu,io &ivot .,og govana. @li smrt .,og govana nije ,esmislena smrt. Nijemci koji su &rtvovali &ivote da ,i proirili granice svog ?eic(a dalje prema istoku, i ?usi koji su ginuli da se vlast nji(ove dr&ave proiri to dalje na .apad, da, oni su umirali .a glupu stvar i nji(ova smrt ,ila je ,esmislena i ,e. prave vrijednosti. 5mrt 5taljinovog sina ,ila je, nasuprot tome, jedina meta-i.ika smrt usred opeg ,e.umlja rata.

6.

Kad sam ,io mali i listao 5tari .avjet prireen .a djecu i ilustriran gravirama *ustava #orea, vidio sam na jednoj slici *ospoda na o,laku. Bio je prika.an kao starac, imao je oi, nos, dugu ,radu, a ,udui da je imao i usta, .akljuio sam, onda sigurno i jede. @ ako jede, mora imati i crijeva. @li ta misao me je odma( uplaila, jer sam osjeao, iako odgojen u manje-vie nevjernikoj porodici, da je .amiljati ,o&ja crijeva svetogre. Be. ikakve teoloke pripreme, sasvim spontano, s(vatio sam ve kao dijete da govna i Bog ne idu .ajedno, pi prema tome i da je osnovna te.a kranske antropologije po kojoj je ovjek stvoren prema liku ,o&jem prilino sumnjiva. Bli jedno ili drugo - ili je ovjek stvoren prema liku ,o&jem, pa onda i Bog ima crijeva, ili Bog nema crijeva i ovjek mu nije slian. 5tari gnostici su to osjetili jednako do,ro kao ja kad sam imao pet godina. 3alentin, veliki majstor gno.e i. drugog stoljea, tvrdio je, u nastojanju da rijei taj prokleti pro,lem, kako je Bsus Tjeo, pio, ali nije de-ecirao=. *ovno je te&i teoloki pro,lem nego .lo. Bog je dao ovjeku slo,odu i mo&emo se na kraju krajeva saglasiti kako nije odgovoran .a ljudske .loine. @ odgovornost .a govna pada u potpunosti na onoga ko je stvorio ovjeka.

:.

5veti 1eronim, koji je &ivio u etvrtom stoljeu, kategoriki je od,ijao pomisao da su @dam i >va u ?aju vodili lju,av. 1oannes 5cottus >riugena, veliki teolog i. devetog stoljea, ,io je, nasuprot tome, sklon takvoj pretpostavci. ;amiljao je, meutim, da se @damu polni organ di.ao kao ruka ili noga, prema tome kad god je i kako god je @dam to po&elio. Nemojmo i.a ti( predstava tra&iti vjeni san mukarca opsjednutog milju na prijeteu impotenciju. Misao 5cottusa >riugene ima drugi smisao. @ko se udo mo&e podii na prosto nareenje mo.ga, to .nai da je u.,uenje nepotre,no. 2do se ne podi&e .ato to smo u.,ueni, ve .ato to mu to nareujemo. 4no to je veliki teolog smatrao nespojivim s ?ajem nije ,io polni odnos i s njim pove.ani u&itak. Nespojivo s ?ajem ,ilo je u.,uenje. ;apamtimo to do,ro7 u ?aju je postojao u&itak, ali nije ,ilo u.,uenje. 2 ra.matranjima 5cottusa >riugene mo&emo pronai klju i.vjesnog teolokog opravdanja 8tako.vane teodiceje9 govna. #ok je ovjek smio &ivjeti u ?aju, on 8slino kao Bsus prema 3alentinovim predstavama9 ili nije de-icirao ili - to i.gleda daleko vjerovatnije - govno nije smatrao .a neto odvratno. 2 trenutku kad je Bog istjerao ovjeka i. ?aja istovremeno mu je dao da s(vati koliko je gadan. ovjek je poeo da krije ono ega se stidio, i u trenutku kad je podigao veo, .aslijepio ga je do tada nevien sjaj. <ako je, odma( nakon otkrivanja odvratnog, upo.nao i u.-,uenje. Be. govna 8u doslovnom i prenesenom smisluA ne ,i ,ilo seksualne lju,avi kakvu po.najemo, praene lupanjem srca i .aslijepljenou ula. 2 treem dijelu ovog romana priao sam o polunagoj 5a,ini, kako je s polucilindrom na glavi stajala pored o,uenog <omaa. <om prilikom sam neto preutio. 2 trenucima dok se posmatrala u ogledalu, u.,uena time to samu se,e ini smijenom, kro. glavu joj je proletjela misao kako e je <oma s polucilindrom na glavi odnijeti na .a(odsku koljku, na to e ona pred njim ispra.niti crijeva. 2 tom trenutku poelo je da joj lupa srce, u glavi joj se .avrtjelo, povukla je <omaa na tepi( i poela vritati od strasti.

%.

5uko, i.meu oni( koji tvrde da je svijet stvorio Bog i oni( koji misle da je nastao sam od se,e vodi se oko neega to preva.ila.i na ra.um i nae iskustvo. Mnogo je realnije ra.mimoila&enje oni( koji se pitaju o postojanju takvom kakvo je dano ovjeku 8,ilo kako ili ma od koga9 i oni( koji se s tim postojanjem ,e. primjed,e sla&u. B.a svi( evropski( vjera, religijski( i politiki(, stoji prvo poglavlje 'ostanka, i. kojeg slijedi da je svijet stvoren kako tre,a, da je postojanje do,ro i da je, prema tome, ispravno i mno&iti se. Na.ovimo tu osnovnu vjeru kategorika saglasnost s postojanjem@ko je do prije kratkog vremena rije govno .amjenjivana u knjigama takama, to nije ,ilo i. moralni( ra.loga. <a neete, nadam se, tvrditi kako je govno nemoralnoC 4tpor prema govnima meta-i.ikog je karaktera. <renutak de-eciranja je svakodnevni doka. nepri(vatljivosti stvaranja. Bli-ili7 ili je govno pri(vatljivo 8u tom sluaju, ne tre,a se .akljuavati u .a(odu9, ili smo stvoreni na nepri(vatljiv nain. B. toga proi.la.i da je estetski ideal kategorike suglasnosti s postojanjem svijet u kome se o govnu ne govori, u kome se svi dr&e kao da ono ne postoji. <aj estetski ideal na.iva se kiKi je njemaka rije koja se rodila sredinom sentimentalnog devetnaestog stoljea i kasnije prela u sve je.ike. esta upotre,a je, meutim, i.,risala njen prvo,itni .naaj - ki je apsolutno negiranje govna, u doslovnom i prenesenom smislu. Ki iskljuuje i. svog vidokruga sve to je u ljudskoj eg.istenciji sutinski nepri(vatljivo.

/.

'rvi 5a,inin unutranji revolt protiv komuni.ma nije ,io etikog, ve estetskog karaktera. 4no to je u njoj i.a.ivalo otpor nije ,ila toliko ru&noa komunistikog svijeta 8uniteni dvorci pretvoreni u staje .a krave9, koliko ona maska ljepote koju je taj svijet stavljao sam se,i - drugim rijeima, komunistiki ki. 'rimjer tog kia ,ila je sveanost .vana 'rvi maj. 3idjela je prvomajske povorke u vrijeme kad su ljudi jo ,ili oduevljeni, ili su ,ar vrijedno glumili oduevljenje. Iene su ,ile o,uene u crvene, ,ijele i plave majice tako da su posmatrane sa ,alkona i pro.ora -ormirale ra.ne sim,ole - petokrake .vije.de, srca, slova. B.meu pojedini( dijelova parade ili su mali orkestri i svirali mar-eve. Kad ,i se povorka pri,li&ila tri,ini, osmijesi ,i .a,listali i na najsumornijim licima, kao da svi &ele doka.ati kako se istinski raduju ili, ,olje reeno, kako su istinski saglasni- B nije se radilo samo o politikoj saglasnosti s komuni.mom, ve o saglasnosti s postojanjem kao takvim. 'roslava 'rvog maja napajala se i. du,okog vrela katego, rike saglasnosti s postojanjem- Nepisana, nei.govorena parola u toj povorci nije ,ila TIivio komuni.amC=, nego TIivio &ivotC=. Komunistika politika ,ila je dovoljno pronicljiva i lukava da preu.me tu parolu. B upravo ta idiotska tautologija 8TIivio &ivotC=9 privlaila je u komunistiku povorku i ljude koji su prema ciljevima komuni.ma ,ili ravnoduni.

$.

#eset godina kasnije 8tada je ve &ivjela u @merici9, prijatelj njeni( prijatelja, jedan ameriki senator, vo.io ju je u svom ogromnom automo,ilu. Na .adnjem sjeditu je sjedilo etvoro djece. 5enator je .austavio kola, djeca su i.ila i potrala preko velikog travnjaka prema .gradi stadiona u kojoj se nala.ilo kli.alite. 5enator je sjedio .a volanom, sanjivo gledao u etiri male tree -igure, a onda se o,ratio 5a,ini. - 'ogledajte i( - rekao je i rukom opisao krug koji je o,u(vatao stadion, travnjak i djecu. - 4vo ja na.ivam sreom. B. ti( rijei od.vanjala je ne samo radost .,og toga to djeca tre a trava raste, ve i ra.umijevanje .a &enu koja je dola i. .emlje komuni.ma, gdje, prema du,okom senatorovom uvjerenju, trava ne raste, a djeca ne tre. 5a,ina je, meutim, u tom trenutku .amiljala ovog senatora na tri,ini usred 'raga. Na licu mu je ,io onaj isti osmije( koji su komunistiki dr&avnici sa visine svoje tri,ine upuivali nasmijanim graanima u povorci.

+.

4tkud senatoru uvjerenje da djeca .nae sreuK 1e li im mogao .aviriti u duuK @ ta ako se, u trenutku kad su ga i.gu,ili i. vida, troje djece ,acilo na etvrto, da ga istukuK 5enator je .a svoju tvrdnju imao samo jedan argument - svoj osjeaj. <amo gdje govori srce nije pristojno da ra.um stavlja svoje primjed,e. 2 carstvu kia vlada diktatura srca. 4sjeaj koji ki i.a.iva mora, naravno, ,iti takav da ga mo&e dijeliti velik ,roj ljudi. ;ato se ki ne mo&e ,a.irati na nekoj neo,inoj situaciji, ve samo na osnovnim slikama koje su ve vrsto ure.ane u ljudsku memoriju7 ne.a(valna ki, .anemareni otac, djeca koja tre preko travnjaka, i.daja domovine, sjeanje na prvu lju,av. Ki i.a.iva dvije su.e ganutosti. 'rva su.a ka&e7 Kako je to divno, djeca koja tre po travnjakuC #ruga su.a ka&e7 Kako je to divno ,iti dirnut, .ajedno s itavim ovjeanstvom, nad djecom koja tre po travnjakuC <ek ova druga su.a pravi od kia ki. Bratstvo svi( ljudi svijeta mo&e poivati samo na kiu.

!.

<o niko ne .na ,olje od politiara. Eim u ,li.ini ugledaju -otogra-ski aparat,odma( tre do naj,li&eg djeteta da ga podignu i polju,e u o,ra.. Ki je estetski ideal svi( politiara, svi( stranaka i pokreta. 2 drutvu u kome &ive, jedan u. drugog, ra.ni politiki pokreti koji jedan drugome ometaju i ograniavaju utjecaj, mo&emo jo kako-tako i.mai inkvi.iciji kiaA pojedinac mo&e .adr&ati svoju individualnost a umjetnik mo&e stvoriti neoekivana djela. <amo, meutim, gdje je sva vlast u rukama jednog politikog pokreta, u,r.o emo se nai u carstvu totalitarnog kia. Kad ka&em totalitarnog, to .nai da je sve to naruava ki iskljueno i. &vota - svaka demonstracija individuali.ma 8te&iti ra.liitosti isto je to i pljunuti u lice nasmijanog ,ratstva9, svaka sumnja 8jer e onaj ko pone sumnjati u sitnice .avriti sa sumnjom u &ivot kao takav9, svaka ironija 8jer u carstvu kia tre,a sve primati krajnje o.,iljno9, pa ak i majka koja je napustila porodicu, ili mukarac koji daje prednost mukarcima nad &enama i tako ugro&ava sveto geslo T3olite se i mno&ite seC=. 5 tog stanovita mo&emo tako.vani gulag smatrati .a neto slino septikoj jami, u koju totalitarni ki ,aca otpatke.

0.

'rva decenija poslije drugog svjetskog rata ,ila je vrijeme najstranijeg staljinskog terora. <ada su, .,og neke gluposti, u(apsili <ere.inog oca i desetogodinju djevojicu i.,acili i. stana. 2 isto to vrijeme studirala je dvadesetogodinja 5a,ina na @kademiji likovni( umjetnosti. 'ro-esor marksi.ma o,janjavao je njoj i njenim kolegicama sljedeu te.u socijalistike umjetnosti7 sovjetsko drutvo stiglo je ve tako daleko da osnovni kon-likt u njemu vie nije i.meu do,ra i .la, nego i.meu do,rog i ,oljeg. *ovno 8to jest ono to je sutinski nepri(vatljivo9 sad mo&e postojati samo Tna drugoj strani= 8recimo u @merici9 i samo odatle, i.vana, kao neto strano 8recimo u liku pijuna9 mo&e se in-iltrirati u svijet Tdo,rog i ,oljeg=. B .aista, sovjetski -ilmovi koji su upravo u tim najgro.nijim vremenima preplavili kina svi( komunistiki( .emalja ,ili su pro&eti upravo nevjerovatnom nevino-u. Naj&ei suko, do koga je moglo doi i.meu dvojice ?usa ,io je lju,avni nespora.um7 on je mislio da ga ona vie ne voli, a ona je mislila da on ne voli nju. Na kraju ,i pali jedno drugom u .agrljaj a i. oiju ,i im kapale su.e sree. #anas se ti -ilmovi konvencionalno o,janjavaju ovako7 prika.ivali su komunistiki ideal, dok je komunistika stvarnost ,ila daleko gora. 5a,ina se ,unila protiv takvog o,janjenja. Kad je .amislila da ,i se svijet sovjetskog kia mogao pretvoriti u stvarnost i da ,i ona morala &ivjeti u takvoj stvarnosti, osjetila je kako je (vata je.a. #ala ,i ,e. najmanje oklijevanja prednost &ivotu u stvarnom komunistikom re&imu, sa svim progonima i redovima .a meso. 2 stvarnom komunistikom svijetu mo&e se &ivjeti. 2 svijetu ostvareni( komunistiki( ideala, u tom svijetu nasmijani( idiota s kojima ne ,i mogla jedne rijei i.mijeniti, umrla ,i od u&asa .a nedjelju dana. ini mi se da je osjeaj to ga je sovjetski ki ,udio u 5a,ini ,io slian u&asu to ga je pro&ivljavala <ere.a GB snu dok je marirala s golim &enama oko ,a.ena, prisiljena da pjeva vesele pjesme. Bspod povrine vode plutali su leevi. <ere.a nije mogla da se o,rati niti jednoj od &ena, nijednom rijeju, niti jednim pitanjem. Kao odgovor ,i ula samo sljedeu stro-u pjesme. Nije niti jednoj od nji(

mogla ak ni tajno namignuti. 4dma( ,i poele poka.ivati na nju mukarcu koji je stajao u koari i.nad ,a.ena i tra&iti da je u,ije. <ere.in san otvara pravu -unkciju kia - ki je paravan i.a kog se krije smrt.

2 carstvu totalitarnog kia svi odgovori dani su unaprijed i iskljuuju ,ilo kakvo pitanje. B. toga proi.ila.i da je stvarni neprijatelj totalitarnog kia ovjek koji pita. 'itanje je kao no& koji rasijeca platno naslikane kulise kako ,ismo .avirili da vidimo ta se krije i.a nje. <ako je, uostalom, 5a,ina o,jasnila <ere.i smisao svoji( slika7 u prednjem planu je ra.umljiva la&, a i.a nje se na.ire nera.umljiva istina. 5amo, oni koji se ,ore protiv tako.vani( totalitarni( re&ima teko se mogu ,oriti iskljuivo sumnjama i .apitki-vanjem. B njima su potre,ne nji(ove i.vjesnosti i jednostavne istine, istine ra.umljive to veem ,roju ljudi i sposo,ne da i.a.ovu kolektivno prolijevanje su.a. 1ednom je neka politika organi.acija priredila 5a,ini i.lo&,u. 5a,ina je pogledala katalog - na njemu je ,ila njena -otogra-ija preko koje je ,ila nacrtana ,odljikava &ica. Bila je tu i njena ,iogra-ija, slina &ivotopisu nekog muenika ili sveca7 patila je, ,orila se protiv nepravde, morala je napustiti svoju i.muenu .emlju i ,ori se dalje. TBori se svojim slikama .a sreu= glasila je posljednja reenica u tom tekstu. 'rotestirala je, ali nisu je ra.umjeli. <a .ar nije istina da se u komunistikim .emljama proganja moderna umjetnostK - Moj neprijatelj nije komuni.am nego kiC - rekla je ,ijesno. 4d tada je poela polako misti-icirati svoju ,iogra-iju tako da joj je, kad se nala u @merici, ak uspjelo da .ataji da je e(inja. Bilo je to tek oajniko nastojanje da po,jegne od kia u koji su ljudi (tjeli pretvoriti njen &ivot.

"

5tajala je pred ta-elajem na kome je ,ilo zapoeto platno. B.a njeni( leda sjedio je u naslonjai jedan starac i pratio svaki pote. njenog kista. 4nda je pogledao na sat. - Mislim da ,i tre,alo da poemo - rekao je. 4dlo&ila je paletu i otila u kupaonicu da opere ruke. 5tarac se uspravio u naslonjai i nagnuo da do(vati tap naslonjen na sto. 3rata ateljea vodila su ravno na travnjak. 5mrkavalo se. #vadesetak metara dalje nala.ila se ,ijela kua sagraena od drveta, s osvijetljenim pro.orima u pri.emlju. 'ogled na ta dva pro.ora to svijetle u dan koji se gasi neo,ino je dirnuo 5a,inu. Eijelog &ivota je tvrdila da je njen najvei neprijatelj ki. @ .ar ga i sama ne nosi u se,iK Njen ki je slika doma, mirnog, slatkog, (armoninog, u kome vladaju do,ra majka i mudri otac. <a se slika pro,udila u njoj poslije smrti roditelja. B to je njen &ivot ,io manje slian tom slatkom snu, to je ,ila podlo&nija njegovoj aroliji i nekoliko puta su joj potekle su.e kad je na televi.iji gledala sentimentalnu priu u kojoj ne.a(valna ki grli .anemarenog oca, a u dan to se gasi svijetle pro.ori doma sretne porodice. 5a starcem se upo.nala u NeF Yorku. Bio je ,ogat i volio je slike. Iivio je sam sa svojom isto tako starom &enom u vili daleko od grada. 'ored vile se nala.ila neka danja staja. Napravio je od nje atelje .a 5a,inu, po.vao je da doe i cijelog dana posmatrao pokrete njenog kista. 5ad upravo sve troje veeraju .ajedno. 5tara gospoda govori 5a,ini TKeri mojaC=, ali po svemu sudei situacija je o,ratna - 5a,ina je tu kao majka s dvoje djece, koja se u svemu oslanjaju na nju, dive joj se i spremna su sluati je ako odlui da im neto naredi. 1e li to na pragu starosti nala roditelje kojima se nekad kao djevojka istrgla i. rukuK Bli je konano nala djecu koju sama nikad nije imalaK #o,ro je .nala da je to ilu.ija. Njen ,oravak kod staraca samo je kratka stanka. 5tari gospodin je o.,iljno ,olestan, a njegova &ena, kad ostane ,e. njega, otii e kod svog sina u Kanadu. 5a,inin put i.daje e se nastaviti i u nepodnoljivoj lakoi postojanja povremeno e se i. du,ine njenog ,ia javiti smijeno sentimentalna pjesma o dva osvijetljena pro.ora i.a koji( &ivi sretna porodica.

<a pjesma je dira, ali 5a,ina svoje osjeaje ne u.ima previe o.,iljno. #o,ro .na da je ta pjesma lijepa la&. 2 trenutku kad se ki identi-icira kao la&, on prela.i u ne-ki, gu,i svoju autoritativnu mo i postaje dirljiv kao svaka druga ljudska sla,ost. 1er niko od nas nije natovjek da u potpunosti i.makne kiu. Ma koliko ga pre.irali, ki pripada ljudskom udesu.

6.

B.vor kia je kategorika saglasnost s postojanjem. @li ta je osnova postojanjaK BogK ovjekK Bor,aK Gju,avK MukaracK IenaK Na to ra.ni ljudi gledaju ra.liito i .ato postoje i ra.ne vrste kia - katoliki, protestantski, &idovski, komunistiki, -aistiki, demokratski, -eministiki, evropski, ameriki, nacionalni, internacionalni. 4d vremena -rancuske revolucije jedna polovina >vrope na.iva se,e ljevicom+ dok je druga polovina do,ila na.iv desnica- *otovo je nemogue de-inirati jedne ili druge prema nekim teoretskim principima koje .agovaraju. 2 tome nema niega udnog - politiki pokreti ne poivaju na racionalnim stanovitima, nego na predstavama, slikama, rijeima, ar(etipovima, koji .ajedno ine ovaj ili onaj politiki ki'redstava 3elikog mara, kojom se .anosi )rancu., je politiki ki koji pove.uje ljude ljevice svi( godina i usmjerenja. 3eliki mar, to je onaj divni put naprijed, put prema ,ratstvu, jednakosti, pravdi, srei i jo dalje preko svi( .apreka, jer .apreka mora ,iti ako mar tre,a da ,ude 3eliki mar. #iktatura proletarijata, ili demokracijaK 4d,acivanje potroakog drutva, ili poveavanje proi.vodnjeK *iljotina, ili ukidanje smrtne ka.neK <o uope nije va&no. 4no to ovjeka ljevice ini ovjekom ljevice nije ova ili ona teorija, ve njegova sposo,nost da svaku teoriju uini sastavnim dijelom kia .vanog 3eliki mar naprijed.

:.

)ran., naravno, nije ovjek kia. 'redstava 3elikog mara igra u njegovom &ivotu pri,li&no istu ulogu kao sentimentalna pjesma o dva osvijetljena pro.ora u 5a,ininom &ivotu. ;a koju politiku stranku )ran. glasaK Bojim se da uope ne glasa i da na dan i.,ora radije odla.i na i.let u planine. <o, naravno, ne .nai da ga 3eliki mar vie ne .anima. Bilo je divno sanjati o tome kako smo svi uesnici povorke koja marira, koja marira stoljeima, i )ran. nikad nije .a,oravio taj divni san. 1ednog dana su mu tele-onirali prijatelji i. 'ari.a. 4rgani.uju po(od u Kam,od&u i po.ivaju ga da im se pridru&i. Kam,od&a je u to vrijeme ,ila prola kro. graanski rat, ameriko ,om,ardiranje i teror domai( komunista, to je sve umanjilo taj mali narod .a jednu petinu stanovnitva, da ,i se konano nala okupirana od susjednog 3ijetnama, koji je tada ve ,io samo orue u rukama 5ovjetskog 5ave.a. 2 Kam,od&i je vladala glad i ljudi su umirali, jer nije ,ilo ni osnovne medicinske .atite. Meunarodne organi.acije ljekara mnogo puta su .a(tijevale od 3ijetnamaca da im odo,re ula.ak u .emlju, ali ovi su to od,ijali. B tako su po.nati evropski intelektualci odluili da pjeice dou do kam,od&anske granice i da se tim velikim spektaklom pred oima svijeta i.,ore .a odo,renje da ljekari udu u okupiranu .emlju. 'rijatelj koji je tele-onirao )ran.u ,io je jedan od oni( s kojima je nekad marirao u povorkama parikim ulicama. 2 poetku je ,io oduevljen njegovim po.ivom, a onda je pogledao studenticu s velikim naoarima. 5jedila je u -otelji nasuprot njemu, a njene oi i.a okrugli( stakala i.gledale su jo vee. )ran. je imao osjeaj da ga te oi mole neka nikamo ne putuje. ;ato se i.vinio prijatelju, rekavi da je sprijeen drugim o,ave.ama. 'o&alio je im je spustio slualicu. 2dovoljio je, dodue, svojoj ovo.emaljskoj lju,avnici, ali je okrenuo lea svojoj ne,eskoj lju,avi. ;ar Kam,od&a nije varijanta 5a,inine domovineK ;emlja koju je okupirala vojska susjedne komunistike .emljeK ;emlja na koju se spustila ruska akaK )ran.u se odjednom uinilo da mu je napola .a,oravljeni prijatelj tele-onirao .ato to mu je ona .a to dala mig.

Ne,eska ,ia sve .naju i sve vide. @ko se ukljui u taj po(od, 5a,ina e ga gledati i radovae se. 5(vatie da joj je ostao vjeran. - #a li ,i se ljutila kad ,i( ipak poaoK - upitao je djevojku s naoarima, koja je &alila .a svakim danom provedenim ,e. njega, ali nije ,ila u stanju da mu ,ilo ta uskrati. Nekoliko dana kasnije naao se u velikom avionu na parikom aerodromu. Bilo je tu dvadesetak ljekara i s njima pedesetak drugi( intelektualaca 8pro-esora, pisaca, poslanika, pjevaa, glumaca i gradonaelnika9. 'ratilo i( je oko etiri stotine novinara i -otogra-a.

%.

@vion je sletio u Bangkoku. etiri stotine sedamdeset Bjekara, intelektualaca i novinara odve.li su se u dvoranu velikog internacionalnog (otela gdje su i( ekali drugi lje-kari, pjevai, glumci i -ilo.o-i, te jo nekoliko stotina novinara sa ,lokovima, magneto-onima, -otogra-skim aparatima i -ilmskim kamerama. 2 proelju dvorane nala.io se podijum, na podijumu dugaak sto a .a stolom dvadesetak @merikanaca, koji su ve ,ili poeli da vode sastanak. )rancuski intelektualci, s kojima je )ran. doao, osjeali su se odgurnuti i poni&eni. 'o(od u Kam,od&u ,io je nji(ova .amisao, a sad odjednom @merikanci, kao da se to samo po se,i ra.umije, preu.imaju vodstvo, govore engleski i nije im ni na kraj pameti da i( neki )rancu. ili #anac mo&da ne ra.umije. #anci su, naravno, ve odavno .a,oravili da su nekad ,ili narod pa su od svi( >vropljana samo )rancu.i smogli snage da protestiraju. Bili su tako principijelni da su od,ili protestirati na engleskom je.iku pa su se o,ratili @merikancima na podiju svojim mater-njim je.ikom. @merikanci su na nji(ove rijei reagirali utivim osmijesima, jer nisu ra.umjeli ni rijei. )rancu.ima na kraju nije preostalo drugo nego da svoju primjed,u -ormuliraju na engleskom. ;ato se na ovom skupu govori samo engleski kad su tu i )rancu.iK - upitali su. @merikanci su se strano .audili tako udnoj primjed,i, ali nisu prestali da se osmje(uju i spremno su se sagla-sili da se sve i.jave prevode. #ugo su tra&ili prevodioca, a onda je sjednica konano nastavljena. 5vaka reenica prevedena je s engleskog na -rancuski pa je .,og toga sjednica trajala dvostruko du&e, u stvari vie nego dvostruko .ato to su svi )rancu.i .nali engleski pa su prekidali prevodioca, ispravljali ga i prepirali se s njim oko svake rijei. 3r(unac sjednice ,io je trenutak kad je .a govornicu stala uvena amerika glumica. ;,og nje su u salu nagrnuli novi -otogra-i i snimatelji pa je svako slovo koje je glumica i.govorila ,ilo popraeno kljocanjem jednog aparata. *lumica je govorila o napaenoj djeci, o ,ar,arskom komunistikom re&imu, o pravu ovjeka na sigurnost, o ugro&avanju tradiconalni( vrijednosti civili.iranog drutva, o neprikosnovenoj slo,odi pojedinca i predsjedniku arteru koji je &alostan .,og onoga to se dogaa u Kam,od&i. 'osljednje rijei i.govorila je plaui.

2 tom trenutku ustao je mladi -rancuski ljekar s riim ,rkovima i poeo vikati7 - #oli smo da lijeimo ljude koji umiruC Nismo doli radi slave predsjednika arteraC 4vo nije nikakav ameriki propagandni cirkusC Nismo doli da protestiramo protiv komuni.ma, nego da pomognemo ,olesnimaC Brkatom ljekaru su se pridru&ili jo neki )rancu.i. 'revodilac se uplaio i nije se usuivao da prevodi ono to su govorili. #vadeset @merikanaca na podiju ponovo su i( gledali sa mnogo simpatija, osmje(ujui se, a mnogi medu njima su saglasno klimali glavama. 1edan je ak podigao stisnutu aku, jer je uo da >vropljani tako rade u trenucima kolektivne eu-orije.

/.

Kako je to uope mogue da lijevi intelektualci 8jer je medu nji( spadao ljekar s riim ,rkovima9 pristanu da mariraju protiv interesa jedne komunistike .emlje iako je komuni.am uvijek smatran sastavnim dijelom ljeviceK 2 trenutku kad su postupci .emlje .vane 5ovjetski 5ave. poprimili skandalo.ni karakter, ovjek ljevice imao je dvije mogunosti7 da pljune na svoj dosadanji &ivot i prestane marirati, ili da 8s manje ili vie oklijevanja9 uvrsti i 5ovjetski 5ave. medu prepreke na putu 3elikog mara i marira dalje. 3e sam rekao da je ki 3elikog mara ono to ini ljevicu ljevicom. Bdentitet kia nije dan politikom strategijom, ve slikama, meta-orama, rjenikom. 'rema tome, mogue je prei preko o,iaja i marirati protiv interesa komunistike .emlje. Nije, meutim, mogue .amijeniti rijei drugim rijeima. Mogue je prijetiti akom vijetnamskoj armiji, ali nije mogue u. to vikati T#olje komuni.amC=. T#olje komuni.amC= je, naime, parola neprijatelja 3elikog mara i onaj ko ne &eli i.gu,iti o,ra. mora ostati vjeran istoti vlastitog kia. *ovorim ovo samo .ato da o,jasnim nespora.um i.meu -rancuskog Bjekara i amerike glumice, koja je u svojoj egocentrinosti ostala uvjerena da je &rtva .avisti ili mi.oginije. 2 stvarnosti, )rancu. je poka.ao istanan estetski osjeaj - rijei Tpredsjednik arter=, Tnae tradicionalne vrijednosti= i T,ar,arski komunistiki re&im= spadale su u rjenik amerikog kia i nisu imale ta da tra&e u kiu 3elikog mara.

$.

5ljedeeg dana ujutro svi su sjeli u auto,use i odve.li se preko cijelog <ajlanda do kam,od&anske granice. 2vee su stigli u jedno malo selo, u kome je .a nji( i.najmljeno nekoliko kuica postavljeni( na stu,ovima. ?ijeka sklona i.lijevanju i. korita prisiljavala je ljude da &ive gore, dok su dolje, ispod stu,ova, ,ile smjetene svinje. )rancu. je spavao u jednoj prostoriji sa jo etvoricom pro-esora. 2 snove mu se mijealo roktanje svinja ispod poda i (rkanje slavnog matematiara na susjednom le&aju. 2jutro su svi ponovo sjeli u auto,use. #va kilometra prije granice ,io je prekinut svaki sao,raaj. #alje je vodio samo uski put do graninog prela.a koji je uvala vojska. @uto,usi nisu mogli dalje. Kad su i.ili, )rancu.i su ustanovili da su i( @merikanci opet pretekli i da ve ekaju postrojeni na elu kolone. Nastupio je najte&i trenutak. 'onovo je po.van prevodilac i prepirka se ra.,uktala. Konano je postignut spora.um7 na elu kolone ii e jedan @merikanac, jedan )rancu. i jedna kam,od&anka, prevodilac. B.a nji( e ii ljekari, a .atim ostali. @merika glumica nala se na samom .aelju. 'ut je ,io u.ak, a s jedne i druge strane prostirala su se minska polja. 5vakog trenutka naila.ili su na prepreke - ,etonske ,lokove sa ,odljikavom &icom i uskim prola.om i.meu nji(. Morali su ii u koloni po jedan. 4ko pet metara ispred )rancu.a koraao je uveni njemaki pjesnik i pop pjeva, koji je ,io napisao ve devet stotina trideset pjesama o miru i protiv rata. Nosio je na dugakoj motki ,ijelu .astavu, koja je pristajala u. njegovu crnu ,radu i inila ga ra.liitim od ostali(. 4ko te dugake povorke trkarali su -otogra-i i ka-mermani. Jkljocali su i .ujali svojim aparatima, trali naprijed, .astajali, povlaili se, snimali uei i ponovo ustajali i jurili naprijed. 'ovremeno ,i pro.vali po imenu nekog slavnog mukarca ili &enu tako da se okrenu prema njima u trenutku kad pritisnu okida.

+.

Neto je visjelo u .raku. Gjudi su poeli da usporavaju korak i osvru se. @merika glumica, kojoj su odredili mjesto na .aelju, od,ila je da dalje trpi to poni&enje i odluila da krene u napad. 'otrala je naprijed. Bilo je to kao u trci na pet kilometara, kad trka, koji je do tada tedio snage i dr&ao se .aelja grupe, odjednom i.,ije na elo, presti&ui sve takmiare. Mukarci su se u neprilici osmje(ivali i sklanjali se s puta da omogue slavnoj takmiarki po,jedu, ali &ene su poele vikati7 - 5tanite u redC 4vo nije parada .a -ilmske .vije.deC *lumica se, meutim, nije dala uplaiti i trala je dalje naprijed .ajedno s petoricom -otogra-a i dvojicom -ilmski( snimatelja. @ onda je jedna )rancuskinja, pro-esor lingvistike, u(vatila glumicu .a ruku i rekla joj 8na stranom engleskom je.iku97 - 4vo je po(od ljekara koji &ele lijeiti smrtno ,olesne Kam,od&ance, a ne spektakl .a -ilmske .vije.deC 'ro-esorica lingvistike tako je vrsto stegla glumiinu ruku da ova nije ,ila u stanju da se otrgne. - Bdite dodavolaC - rekla je 8na odlinom engleskom je.iku9. - 2estvovala sam ve u stotinu ovakvi( po(odaC 5vuda je potre,no da se vide .vije.deC <o je na posaoC <o je naa moralna o,ave.aC - *ovno - rekla je pro-esorica lingvistike 8na odlinom -rancuskom je.iku9. *lumica ju je ra.umjela i .aplakala. - 4stani takoC - viknuo je kamerman i kleknuo ispred nje. *lumica se .agledala u o,jektiv njegove kamere, a su.e su joj se kotrljale ni. lice.

'ro-esorica lingvistike konano je pustila ruku amerike glumice. 2 tom trenutku ju je po.vao njemaki pjeva s crnom ,radom i ,ijelom .astavom. @merika glumica nije nikad ula .a njega, ali u trenucima poni&enja ,ila je osjetljivija nego inae na svaki .nak simpatije i potrala je prema njemu. 'jeva je pre,acio koplje .astave u lijevu ruku a desnu pre,acio glumici preko ramena. 4ko glumice i pjevaa i dalje su skakutali -otogra-i i kamermani. 5lavni ameriki -otogra- je (tio da u(vati na istoj slici nji(ova lica i ,ijelu .astavu, to nije ,ilo nimalo lako, jer je koplje ,ilo dugako. ;ato je krenuo natrake u ri&ino polje. <ako se dogodilo da je naga.io na minu. 4djeknula je eksplo.ija i komadi njegovog tijela poletjeli su naokolo, kropei evropske intelektualce kapljicama krvi. 'jeva i glumica se, u&asnuti, nisu mogli pomjeriti s mjesta. ;atim su o,oje pogledali u .astavu. Bila je umrljana krvlju. B taj pogled i( je u&asnuo, ali nakon to su jo nekoliko puta ,oja&ljivo pogledali uvis, poeli su da se osmje(uju. Bili su ispunjeni pose,nim, do tada nepo.natim, ponosom to je .astava koju ] nose posveena krvlju. Krenuli su dalje.

"0.

*ranicu je inila mala rijeka, koju nije ,ilo mogue vidjeti, jer se u. nju prote.ao dug .id visine oko metar i po, na koji su ,ile naslagane vree s pijeskom kao .atita .a tajlandske vojnike. 5amo na jednom mjestu nije ,ilo .ida, na mjestu gdje je preko rijeke vodio most. Na most niko nije smio stupiti. Na suprotnoj strani rijeke nala.ila se vijetnamska okupaciona armija, ali se nije mogla vidjeti. Njeni polo&aji ,ili su savreno maskirani. Bilo je, ipak, sasvim sigurno da e, im neko stupi na most, nevidljivi 3ijetnamci otvoriti vatru. 2esnici mara su stajali i.a .ida, podi&ui se na prste da vide vijetnamsku stranu. )ran. je uvukao glavu u prostor i.meu dvije vree s pijeskom, pokuavajui da vidi neto. Nije vidio nita, jer ga je odgurnuo jedan od -otogra-a, koji je smatrao da ima vee pravo na to mjesto. )ran. je pogledao i.a se,e. 2 kronji velikog, usamljenog sta,la sjedilo je, kao jato crni( vrana, sedam -otogra-a i gledalo prema drugoj o,ali. 2 tom trenutku &ena prevodilac, koja je ila na elu povorke, prinijela je ustima veliku tru,u i poela govoriti kmerskim je.ikom onima na drugoj strani rijeke. 4vdje su ljekari, rekla je, i tra&e doputenje da stupe na teritoriju Kam,od&e i tamo pru&e pomo kome je potre,naA nji(ova akcija ne predstavlja politiko mijeanje u stvari .emlje, podstie i( samo ,riga .a ljudske &ivote. 5 druge strane je odgovorila gotovo nevjerovatna tiina. <iina tako potpuna da je na sve pala tjesko,a. 2 toj tiini kljocanje -otoaparata .vualo je kao ,rujanje neki( eg.otini( kukaca. )ran.a je i.nenada u(vatio osjeaj da je 3eliki mar stigao do kraja. 4ko >vrope se ste&u granice tiine i prostor na kome se 3eliki mar odvija samo je mali podijum usred planete. Mase, koje su se nekad gurale oko podiju-ma, ve odavno su se okrenule na drugu stranu i 3eliki mar se nastavlja u samoi i ,e. pu,like. #a, govori )ran. sam se,i, 3eliki mar se nastavlja uprkos ne.ainteresiranosti svijeta, ali postaje nervo.an i nesreen. 1uer protiv @merikanaca u 3ijetnamu, danas protiv 3ijetnamaca u Kam,od&i, juer .a B.rael, danas .a 'alestince, jue .a Ku,u, danas protiv Ku,e, stalno protiv @merike, stalno protiv masakra i uvijek u .nak podrke &rtvama novi( masakra, >vropa marira, i da ne .aostane .a ritmom dogaaja i nijedan ne propusti, njen korak postaje sve

,r&i tako da 3eliki mar postaje mar poskakujui(, u&ur,ani( ljudi, a po.ornica se neprestano smanjuje dok se jednog dana ne pretvori u taku ,e. dimen.ija.

" .

Iena prevodilac je jo jednom i.govorila svoj poziv u veliku tru,u. Kao odgovor, ponovo je .avladala nei.mjerna, ,eskrajno ravnoduna tiina. )ran. se osvrtao naokolo. <a utnja na suprotnoj strani rijeke udarila je sve uesnike u lice kao amar. B pjeva s ,ijelom .astavom i amerika glumica stajali su .,unjeni, i.gu,ljeni, nisu .nali ta da rade. )ran. je i.nenada s(vatio da su svi smijeni, i on i drugi, ali to sa.nanje nije ga odvojilo od nji(, nije ga ispunjavalo ironijom, naprotiv, upravo u tom trenutku osjetio je ,eskrajnu lju,av prema njima, lju,av kakvu osjeamo prema ljudima .a koje .namo da su osueni. #a, 3eliki mar se pri,li&ava kraju, ali .ar je to ra.log da ga )ran. i.daK ;ar se i njegov vlastiti &ivot ne pri,li&ava krajuK <re,a li mo&da da se ruga eks(i,icioni.mu oni( koji su dopratili (ra,re ljekare do graniceK Jta mogu svi ti ljudi uraditi drugo nego igrati po.oriteK 1e li im ostala neka druga mogunostK )ran. je u pravu. Mislim na urednika koji je organi.irao skupljanje potpisa .a amnestiju politiki( .atvorenika u 'ragu. #o,ro je .nao da ta akcija nee pomoi .atvorenicima. 'ravi cilj nije ,io oslo,oditi .atvorenike, nego poka.ati da jo ima ljudi koji se ne plae. <o to je radio ,ilo je po.orite, ali druge mogunosti nije imao. Nije mogao da ,ira i.meu djela i po.orita. Mogao je ,irati samo da igra po.orite ili da ne radi nita. 'ostoje situaije kad su ljudi prinu*eni da igraju po.orite. Nji(ova ,or,a sa utljivom silom 8sa utljivom silom na suprotnoj strani rijeke, s policijom pretvorenom u utljive mikro-one u .idu9, to je ,or,a po.orine dru&ine koja je nasrnula na armiju. )ran. je vidio svog prijatelja sa 5or,one kako podi&e aku i prijeti toj tiini na drugoj strani.

"".

Iena prevodilac je i.govorila svoj po.iv po trei put. <iina koja joj je i ovog puta odgovorila i.nenada je pretvorila )ran.ovu tjesko,u u divlji ,ijes. 5tajao je po red mosta koji je ra.dvajao <ajland i Kam,od&u i jedva savlaivao &elju da istri na taj most, da vie u ne,o strane psovke i umre u prodornom prasku metaka. <a i.nenadna )ran.ova &elja nas podsjea na neto - da, podsjea nas na 5taljinovog sina koji je potrao da se ,aci na strujom na,ijene &ice, jer nije mogao podnijeti pogled na to kako se polovi ljudske eg.istencije pri,li&avaju i dodiruju tako da vie nema ra.like i.meu u.vienog i niskog, i.meu anela i mu(e, i.meu Boga i govna. )ran. se nije mogao pomiriti s tim da je slava 3elikog mara isto to i komina tatina oni( koji koraaju u njemu i da se velianstvena ,uka evropske (istorije gu,i u ,eskrajnoj tiini, tako da vie nema ra.like i.meu (istorije i utnje. 2 tom trenutku (tio je staviti na vagu svoj vlastiti &ivot kako ,i doka.ao da je 3eliki mar te&i nego govno. @li ovjek nita tako ne mo&e uiniti. Na jednom tasu vage ,ilo je govno, na drugi je 5taljinov sin ,acio svoje tijelo, ali vaga se nije pokrenula. 2mjesto da pusti da ga u,iju, )ran. je sagnuo glavu i krenuo s ostalima u koloni po jedan natrag do auto ,usa.

"6.

5vima nam je potre,no da nas nek-ii- posmatra. 'rema tome pod kakvom vrstom pogleda &elimo &ivjeti, dijelimo se u etiri kategorije. 'rva kategorija e.ne .a pogledom ogromnog mnotva anonimni( oiju, drugim rijeima, .a pogledom pu,like. <o je sluaj njemakog pjevaa, amerike glumice, pa i urednika sa velikom ,radom. Bio je naviknut na svoje itaoce i kad su ?usi jednog dana .a,ranili njegov tjednik, imao je osjeaj da se naao u ra.rijeenoj atmos-eri. Niko nije mogao .amijeniti pogled nepo.nati( oiju. inilo mu se da e se uguiti. @ onda je jednog dana postao svjestan da ga na svakom koraku prati policija, da policija prislukuje njegove tele-onske ra.govore, pa ak i da ga tajno -otogra-ira na ulici. @nonimne oi opet su ,ile u. njega i ponovo je mogao disatiC <eatralno se o,raao mikro-onima u .idovima. 2 policiji je naao i.gu,ljenu pu,liku. #rugu kategoriju ine oni kojima je .a &ivot potre,an pogled mnogi( po.nati( oiju. <o su neumorni organi.atori koktel partija i veera. 5retniji su nego ljudi i. prve kategorije, koji, kad i.gu,e pu,liku, imaju osjeaj da su se u dvorani nji(ovog &ivota ugasila sva svjetla. *otovo svako od nji( to jednom do&ivi. Gjudi druge kategorije, nasuprot tome, uvijek pronau neki pogled koji im je potre,an. Meu nji( spadaju Marie-Elaude i njena ki. <u je .atim i trea kategorija u koju spadaju oni koji ne mogu ,e. pogleda voljenog ,ia. Nji(ova situacija je opasna kao i kod ljudi i. prve kategorije. 4i voljenog ,ia jednom e se sklopiti i u sali e .avladati tama. Meu te ljude spadaju <ere.a i <oma. Konano, tu je i etvrta kategorija, najdragocenija, oni( koji &ive pod imaginarnim pogledom neprisutni( ljudi. <o su sanjari. Na primjer )ran.. 'utovao je do kam,o-d&anske granice samo radi 5a,ine. @uto,us je poskakivao po tajlandskoj cesti, a on je osjeao kako ona upire u njega dug pogled. 2 istu kategoriju spadao je i <omaev sin. Na.vau ga Jimon. 8?adovae se to ima ,i,lijsko ime kao otac.9 4i .a kojima e.ne su <omaeve oi. Nakon to se upetljao u akciju skupljanja potpisa, i.,acili su ga sa univer.iteta. #jevojka s kojom je iao ,ila je neakinja seoskog &upnika. 4&enio se njom i postao traktorist u .adru.i, katolik--vjernik i otac. 4nda je od nekog sa.nao da i <oma &ivi

na selu i o,radovao se7 sud,ina je uspostavila simetriju nji(ovi( &ivota. <o ga je podstaklo da mu napie pismo. Nije tra&io odgovor. Dtio je samo da <oma skrene svoj pogled na njegov &ivot.

":.

)ran. i Jimon su sanjari u ovom romanu. ;a ra.liku od )ran.a, Jimon nije volio svoju majku. 4d djetinjstva je tra&io oca. Bio je spreman vjerovati da je neka nepravda uinjena ocu o,janjenje .a nepravdu koju otac ini njemu. Nikad se nije ljutio na njega, jer nije (tio da ,ude save.nik majke koja je neprestano ogovarala njegovog oca. Iivio je s njom do svoje osamnaeste godine i poslije mature je otiao na studije u 'rag. 2 to vrijeme <oma je ve prao pro.ore. Jimon ga je mnogo puta ekao, nastojei da i.re&ira sluajan susret na ulici. @li otac nikad nije .astao da pora.govara s njim. 'rikljuio se ,ivem uredniku s velikom ,radom samo .ato to ga je njegova sud,ina podsjeala na oevu. 2rednik nije .nao <omaevo ime. lanak o >dipu ,io je davno .a,oravljen i urednik je .a njega sa.nao tek od Jimona kad ga je .amolio da i od <omaa .atra&e da potpie peticiju. 2rednik je pristao samo .ato da uini radost djeaku koga je volio. Kad se sjeao tog sastanka, Jimon se stidio svoje treme 5igurno se nije svidio ocu. @li .ato se otac svidio njemu. 5jeao se svake njegove rijei i sve vie mu je davao .a pravo. 'ose,no mu je ostala u sjeanju reenica TKa&njavati onog ko ne .na ta radi je ,ar,arstvo.= Kad mu je stric njegove djevojke dao u ruke Bi,liju, privukle su ga Bsusove rijei7 T4prostite im jer ne .naju ta ine.= ;nao je da njegov otac nije vjernik, ali u slinosti ti( reenica vidio je neto kao tajni .nak7 otac je saglasan s njegovim putem. Bio je na selu ve treu godinu kad je do,io pismo u kome ga je <oma po.vao u posjetu. 5usret je proao prijateljski, Jimon se osjeao slo,odan i uope nije mucao. Mo&da nije ,io ni svjestan da se nisu ,a naj,olje ra.umjeli. 4ko etiri mjeseca kasnije do,io je telegram s vijeu da su <oma i njegova &ena poginuli prilikom prevrtanja kamiona u kome su se vo.ili. <ada je sa.nao .a &enu koja je nekad ,ila oeva lju,avnica, a sad je &ivjela u )rancuskoj. Na,avio je njenu adresu. Kako je oajniki e.nuo .a imaginarnim okom koje e pratiti njegov &ivot, povremeno joj je pisao duga pisma.

"%.

5a,ina e do,ivati pisma tog tu&nog, nepo.natog ovjeka do kraja &ivota. Mnoga od nji( ostae neproitana, jer je .emlja i. koje dola.e sve manje .anima. 5tarac je umro a 5a,ina odselila u Kali-orniju. 1o dalje na .apad, jo dalje od Heke. #o,ro prodaje svoje slike i voli @meriku. @li samo ono to je na povrini. 4no to je ispod povrine .a nju je tui svijet. Nema dolje ni djeda ni strica. 5tra(uje od pomisli da e je .atvoriti u lijes i spustiti u ameriku glinu. ;ato je napisala jednog dana oporuku u kojoj je postavila .a(tjev da njeno mrtvo tijelo ,ude spaljeno a pepeo ra.,acan. <ere.a i <oma su umrli u .naku te&ine. 4na &eli umrijeti u .naku lakoe. Bie laka od .raka. 'rema 'ar-menidu, to je pretvaranje negativnog u po.itivno.

"/

@uto,us se .austavio pred (otelom u Bangkoku. 3ie niko nije imao volje .a sjednice. Gjudi su se u grupama ra.miljeli po gradu, neki su o,ila.ili (ramove a neki otili u javne kue. 'rijatelj sa 5or,one po.vao je )ran.a da .ajedno provedu vee, ali )ran. je &elio da ,ude sam. 5putao se mrak, pa je i.iao na ulicu. 5talno je mislio na 5a,inu i osjeao na se,i njen dugi pogled, pod kojim je uvijek poinjao sumnjati sam u se,e, jer nije .nao ta 5a,ina u stvari misli. 'a i sad ga je taj pogled poeo ispunjavati osjeajem nelagodnosti. #a mu se sluajno ne rugaK #a ne smatra kult koji joj posveuje pomalo aavimK #a mu ne &eli rei kako je vrijeme da konano odraste i potpuno se posveti lju,avnici koju mu Ae poslalaK ;amiljao je lice s velikim okruglim naoarima. 5(vatio je da je sa svojom studenticom uistinu sretan. 'utovanje u Kam,od&u mu je odjednom i.gledalo smijeno i ,e.naajno. ;ato je uope putovao ovamoK 5ad .na. 'utovao je ovamo da ,i konano s(vatio da njegov stvarni &ivot, njegov jedini &ivot nisu povorke i 5a,ina, nego njegova djevojka s naoarimaC #oputovao je ovamo da s(vati kako je stvarnost vie od sna, mnogo vie od snaC B. tame je i.ronio lik i poeo mu neto govoriti na nepo.natom je.iku. 'osmatrao ga je ,lagonaklono i pomalo .aueno. Nepo.nati mukarac se klanjao, osmje(ivao se i cijelo vrijeme neto stra(ovito uporno o,janjavao. Jta mu to govoriK inilo se da ga nekamo po.iva. 2(vatio ga je .a ruku i poveo. )ran. je pomislio kako je mo&da nekome potre,na njegova pomo. Mo&da ipak nije doputovao u.alud. Mo&da je po.van da ovdje nekome pomogne. 4djednom su se pored mukarca koji je priao pojavila jo dvojica. 1edan od nji( .atra&io je na engleskom je.iku novac. 2 tom trenutku djevojka s naoarima je nestala i. njegovi( misli i ponovo se u njega .agledala 5a,ina, nestvarna 5a,ina sa svojom velikom sud,inom, 5a,ina pred kojom se osjeao sitan. Njene oi su ga posmatrale gnjevno, ne.adovoljno - opet je dopustio da ga prevareC 4pet neko .loupotre,ljava njegovu glupu do,rotu.

Naglim pokretom istrgao se mukarcu koji ga je dr&ao .a rukav. ;nao je da je 5a,ina uvijek voljela njegovu snagu. 2(vatio je drugog mukarca .a ruku koju je ovaj ,io ispru&io prema njemu, vrsto je stegao i savrenim judo .a(vatom pre,acio ovjeka preko glave. 5ad je ,io .adovoljan so,om. 5a,inine oi su ga neprestano pratile. 3ie ga nikad nee vidjeti poni&enogC 3iega nikad nee vidjeti kako se povlaiC )ran. vie nikad nee ,iti mekan i sentimentalanC Bspunila ga je gotovo vesela mr&nja prema tim mukarcima koji su namjeravali da se smiju njegovoj naivnosti. 5tajao je lako povijen, ne sputajui pogled s nji(. @li onda ga je neto teko pogodilo u glavu, i sruio se. Kao kro. maglu je osjeao da ga nekamo nose. @ onda je poeo padati. 4sjetio je &estok udar i i.gu,io je svijest. 'ro,udio se tek u &enevskoj ,olnici. B.nad njegovog kreveta se naginjala Marie-Elaude. Dtio joj je rei da ne &eli njeno prisustvo. Dtio je da studentici s velikim naoarima odma( jave ta se dogodilo. Nije mislio ni na koga, samo na nju. Dtio je da vie kako ne &eli vidjeti nikog drugog, samo nju, ali je s u&asom ustanovio da ne mo&e govoriti. *ledao je Marie-Elaude s ,eskrajnom mr&njom, a onda pokuao da se okrene prema .idu. Nije, meutim, mogao da se pomjeri. 'okuao je da okrene ,ar glavu, ali ni glavu nije mogao pokretati. ;ato je .atvorio oi, da je ne vidi.

"$.

Mrtvi )ran. je konano pripao svojoj .akonitoj &eni, kako joj nikad ranije nije pripadao. MarieElaude sad odluuje o svemu, preu.ima na se,e organi.aciju pogre,i, alje smrtovnice, kupuje vijence, naruuje kod krojake crnu (aljinu, koja je .apravo vjenana (aljina. #a, tek suprugov pogre, je pravo vjenanje .a suprugu, kraj &ivotnog puta, nagrada .a sve patnje. 'astor je, uostalom, do,ro svjestan toga i govori nad gro,om o vjernoj supru&anskoj lju,avi koja je morala proi kro. mnoga iskuenja da ,i .a pokojnika do kraja ostala sigurna luka u koju se mogao u posljednjem trenutku vratiti. B )ran.ov kolega, koga je Marie-Elaude .amolila da govori nad lijesom, prije svega je odao pri.nanje (ra,roj supru.i pokojnika. Negdje po.adi, naslonjena na jednu prijateljicu, stajala je djevojka s velikim naoarima. Nastojanje da ne .aplae i mnogo progutani( praaka uinili su da je jo prije kraja o,reda do,ila greve. 5avila se, u(vatila .a stomak, i prijateljica je morala da je odvede s gro,lja.

"+.

im je do,io od predsjednika .adruge telegram, sjeo je na motocikl i odve.ao se u <omaevo selo. 5am je organi.irao pogre,. Na spomenik je ispod oevog imena stavio natpis7 >tio je kraljevstvo "oije na zemlji;na da to otac nikad ne ,i rekao tim rijeima, ali siguran je da natpis do,ro i.ra&ava ono to je otac &elio. Kraljevstvo ,o&je .nai pravdu. <oma je e.nuo .a svijetom u kome vlada pravda. ;ar Jimon nema prava da i.ra.i oev &ivot svojim vlastitim rjenikomK <a to je oduvijek pravo oni( koji ostajuC Na spomeniku i.nad )ran.ovog gro,a pie7 Povratak poslije dugog lutanja- Natpis se mo&e s(vatiti na religio.ni nain7 lutanje ovo.emaljskim &ivotom, povratak u naruje ,o&je. @li oni upueni .naju da reenica ima i svjetovni smisao. Marie-Elaude, uostalom, o tome svaki dan pria7 )ran., .latni, do,ri )ran. nije i.dr&ao kri.u svoji( pedeseti( godina. B u kand&e kakve ,ijedne &ene je paoC Nije ,ila ak ni lijepa. 81este li primijetili one ogromne naoare, nije se vidjela i.a nji(C9 @li pedesetogodinjak 8to nam je svima po.natoC9 prodao ,i vlastitu duu .a komad mladog tijela. @li samo njegova vlastita &ena .na koliko je patio .,og togaC Bile su to istinske muke .a njegaC 1er )ran. je u du,ini due ,io astan i do,ar. Kako drukije o,jasniti to ,esmisleno, oajniko putovanje nekamo u @.ijuK Bao je tamo po svoju smrt. #a, Marie-Elaude to im je do,io od predsjednika .adruge telegram, sjeo je na motocikl i odve.ao se u <omaevo selo. 5am je organi.irao pogre,. Na spomenik je ispod oevog imena stavio natpis7 >tio je kraljevstvo "oije na zemlji;na da to otac nikad ne ,i rekao tim rijeima, ali siguran je da natpis do,ro i.ra&ava ono to je otac &elio. Kraljevstvo ,o&je .nai pravdu. <oma je e.nuo .a svijetom u kome vlada pravda. ;ar Jimon nema prava da i.ra.i oev &ivot svojim vlastitim rjenikomK <a to je oduvijek pravo oni( koji ostajuC Na spomeniku i.nad )ran.ovog gro,a pie7 Povratak poslije dugog lutanja- Natpis se mo&e s(vatiti na religio.ni nain7 lutanje ovo.emaljskim &ivotom, povratak u naruje ,o&je. @li oni upueni .naju da reenica ima i svjetovni smisao. Marie-Elaude, uostalom, o tome svaki dan pria7

)ran., .latni, do,ri )ran. nije i.dr&ao kri.u svoji( pedeseti( godina. B u kand&e kakve ,ijedne &ene je paoC Nije ,ila ak ni lijepa. 81este li primijetili one ogromne naoare, nije se vidjela i.a nji(C9 @li pedesetogodinjak 8to nam je svima po.natoC9 prodao ,i vlastitu duu .a komad mladog tijela. @li samo njegova vlastita &ena .na koliko je patio .,og togaC Bile su to istinske muke .a njegaC 1er )ran. je u du,ini due ,io astan i do,ar. Kako drukije o,jasniti to ,esmisleno, oajniko putovanje nekamo u @.ijuK Bao je tamo po svoju smrt. #a, Marie-Elaude to .na sasvim sigurno7 )ran. je svjesno tra&io smrt. 2 posljednjim danima, kad je ve umirao i nije imao nikakvi( potre,a da la&e, (tio je vidjeti samo nju. Nije mogao govoriti, ali oima joj je .a(valjivao. 'ogledom ju je molio .a oprotenje. B ona mu je oprostila.

"!.

Jta je ostalo od umirui( u Kam,od&iK 1edna velika -otogra-ija amerike glumice kako dr&i u naruju &uto dijete. Jta je ostalo od <omaaK Natpis >tio je kraljevstvo "oje na zemlji5ta je ostalo od Beet(ovenaK 5mrknuti mukarac s ,ujnom grivom koji i.govara mranim glasom7 ++4s muss sein? Jta je ostalo od )ran.aK Natpis Povratak poslije dugog lutanjaB tako dalje i tako dalje. 'rije nego to ,udemo .a,oravljeni, ,iemo pretvoreni u ki. Ki je prela.na stanica i.meu postojanja i .a,orava.

5>#MB #B4 K@?>N1BN43 45M1>D

Kro. pro.or se pru&ao pogled na padinu o,raslu krivim sta,lima ja,uka. B.nad padine (ori.ont je .atvarala uma a krivulja ,rda vukla se u daSjinu. 2vee se na ,lijedo ne,o penjao ,ijeli mjesec i to je ,io trenutak kad je <ere.a i.la.ila na prag. Mjesec na jo ne.amraenom ne,u i.gledao je kao lampa koju su ujutro .a,oravili da ugase pa je cijelog dana svijetlila u so,i mrtvi(. Krive ja,uke su rasle na padini i nijedna od nji( nije mogla otii s mjesta na kome je i.rasla, kao to ni <ere.a i <oma nee moi vie nikad otii i. ovog sela. 'rodali su automo,il, televi.or, radio, samo da ,i mogli kupiti kuicu s ,atom od .emljoradnika koji je &elio odseliti u grad. Iivjeti na selu ,ila je jedina mogunost ,jekstva koja im je preostala, jer je u selu vladala stalna nestaica ljudi, a stanova je ,ilo dovoljno. Niko nije ,io .ainteresiran da ispituje politiku prolost ovjeka spremnog da radi na polju ili u umi. <akvima niko nije .avidio. <ere.a je ,ila sretna to su otili i. grada s pijanim gostima u ,aru i nepo.natim &enama koje su ostavljale u <omaevoj kosi miris svog krila. 'olicija je prestala da se ,rine .a nji( i sluaj s in&injerom se stopio u jedno sa scenom na 'et-inu,tako da gotovo vie nije .nala ta je san a ta stvarnost. 82ostalom, je li in&injer .aista ,io u slu&,i tajne policijeK Mo&da je ,io, mo&da i nije. Mukarci koji .a lju,avne sastanke koriste posuene stanove, i koji ne vole da sa istom &enom vode lju,av vie puta, i nisu tako dragocjeni.9 <ako je <ere.a ,ila sretna i imala je osjeaj da je ,li.u cilja - ,ila je .ajedno s <omaem i ,ili su sami. 5amiK Moram ,iti preci.niji. <o to sam na.ivao samoom .nai da su prekinuli sve ve.e sa dotadanjim prijateljima i po.nanicima. 'resjekli su svoj &ivot kao da je traka od tkanine. @li .ato su se do,ro osjeali u drutvu stanovnika sela s kojima su radili i koje su ponekad posjeivali u nji(ovim domovima ili po.ivali se,i. 4nog dana kad je u ,anjskom gradiu s ruskim imenima ulica upo.nala predsjednika ovdanje .adruge, <ere.a je u se,i i.nenada otkrila sliku sela koju su u njoj ostavile uspomene na proitano ili njeni preci - svijet .ajednitva u kome svi predstavljaju veliku porodicu pove.anu .ajednikim interesima i navikama7 svake nedjelje misa u crkvi, krma u kojoj se sastaju mukarci ,e. &ena, dvorana u istoj krmi gdje u su,otu svira kapela i itavo selo plee.

5elo u komunistikoj .emlji, meutim, vie nije slino toj prastaroj slici. Erkva se nala.ila u susjednoj opini i niko u nju nije iao, krma je pretvorena u uredsku .gradu, mukarci se nisu imali gdje sastajati i piti pivo, mladi nisu imali gdje plesati. Erkvene pra.nike ,ilo je .a,ranjeno slaviti, a dr&avni pra.nici nisu nikoga .animali. Kino se nala.ilo u gradiu udaljenom dvadeset kilometara. B tako su se poslije radnog dana, u toku koga su se ljudi veselo dovikivali i avrljali u minutama preda(a, svi .atvarali u etiri .ida svoji( kua, ispunjeni( modernim namjetajem i. koga je i.,ijao neukus kao propu(, i sjedali pred osvijetljene ekrane televi.ora. Nisu po.ivali jedni druge u goste, tek tu i tamo poneko ,i skoknuo do susjeda na par rijei prije veere. 5vi su sanjali o tome da odsele u grad. 5elo im nije pru&alo nita to ,i ,ar malo podsjealo na .animljiv &ivot. B mo&da je upravo .ato to tu niko nije (tio da pusti korijenje dr&ava postepeno gu,ila vlast nad selom. ;emljoradniku koji nije vie vlasnik .emlje, koji je samo radnik na polju, nije stalo ni do predjela ni do posla, netru ta i.gu,iti, nema .,og ega stra(ovati. ;,og te ravnodunosti selo je sauvalo .natnu mjeru autonomije i slo,ode. 'redsjednika .adruge nije niko imenovao 8kao direktore u gradovima9, ve su ga ,irali sami .adrugari i. svoji( redova. Kako su svi &eljeli da odu sa sela, <ere.a i <oma imali su medu njima sasvim pose,an polo&aj doli su do,rovoljno. @ kako su ostali koristili svaku priliku da odu ,ar na jedan dan u neki od gradova u ,li.ini, <ere.i i <o-mau ,ilo je dovoljno da ,udu tamo gdje jesu pa su u,r.o ,olje upo.nali stanovnike sela nego to su se oni po.navali meuso,no. 'ose,no je predsjednik .adruge postao nji(ov istinski prijatelj. Bmao je &enu, etvoro djece i prase, koje je dresirao kao da je pas. 'rase se .valo Me-isto i ,ilo je glavni atrakcija i ponos sela. B.vravalo je nareenja, ,ilo je isto i ru&iasto i (odalo na svojim papcima kao &ena iroki( ,edara na visokim potpeticama. Kad je Karenjin prvi put ugledao Me-ista, ,io je stra(ovito u.,uen i dugo ga je o,ila.io i njuio. 2,r.o se, meutim, sprijateljio s njim i davao mu prednost nad seoskim psima, koje je pre.irao, jer su ,ili ve.ani .a kuicu i lajali, neprestano i ,e. ra.loga. Karenjin je pravilno s(vatio vrijednost pose,nosti i mogao ,i( rei da je cijenio to svoje prijateljstvo sa prasetom. 'redsjednik .adruge ,io je sretan to mo&e pomoi svom nekadanjem ljekaru, ali ujedno i nesretan to .a njega ne mo&e uiniti vie. <oma je postao o-er kamiona i prevo.io alat i .adrugare na polja.

;adruga je imala etiri velike staje s kravama i jednu manju sa etrdeset junica. 4 njima se ,rinula <ere.a i dva puta dnevno i( i.vodila na pau. Kako su ,liske i lako dostupne livade ,ile namijenjene .a koenje, <ere.a je mo rala odla.iti sa stadom na okolne ,re&uljke. 1unice su postupno pasle travu na udaljenim panjacima i <ere.a je tako o,ila s njima itav prostrani predio oko sela. Kao nekad u malom gradu, uvijek je nosila u ruci knjigu, pa ju je otvarala i itala dok su junice pasle. Karenjin ju je uvijek pratio. Nauio je da laje na mlade krave koje su ,ile previe nestane i (tjele da se udalje od ostali(, i radio je to oigledno s u&ivanjem. Bio je od nji( troje sigurno najsretniji. Njegova -unkcija Tstra-&ara sata= nije nikad ,ila toliko potovana kao tu, gdj-j nije ,ilo mjesta improvi.acijama. 3rijeme u kome su <ere.a i <oma tu &ivjeli pri,li&avalo se pravilnosti njegovog vremena. 1ednog dana poslije ruka 8to je ,ilo vrijeme kad su imali dva sata slo,odno9 i.ili su sve troje da proetaju po padini i.nad kue. - Ne svia mi se kako tri - rekla je <ere.a. Karenjin je vukao .adnju nogu. <oma se sagnuo i opipao mu .adnju apu. 4tkrio je na no.i malu i.,oinu. 5ljedeeg dana stavio ga je pored se,e na sjedalo u ka,ini kamiona i odve.ao se do susjednog sela, gdje je &ivio veterinar. 'onovo ga je posjetio nedjelju dana kasnije i vratio se kui sa vijeu da Karenjin ima rak. <ri dana nakon toga ga je operirao, .ajedno s veterinarom. Kad ga je dove.ao kuiK Karenjin se jo nije ,io sasvim pro,udio i. narko.e. Ge&ao je pored nji(ovog kreveta na tepi(u i cvilio, otvoreni( oiju. Na no.i je imao na jednom mjestu o,rijano kr.no i re. sa est avova. 'okuao je da ustane, ali nije mogao. <ere.a se uplaila da vie nee moi (odati. - Ne ,oj se - rekao je <oma. - 1o je omamljen od narko.e. 'okuala je da ga podigne, ali je iskesio .u,e. 1o nikad se nije dogodilo da pokua ugristi <ere.uC Ne .na ko si - rekao je <oma - Nije te prepo.nao. 'olo&ili su ga pored postelje, gdje je u,r.o .aspao. ;aspali su i oni. Bila su tri sata ujutro kad i( je pro,udio. 3rtio je repom i ga.io po <ere.i i <omau. Ma.io se, divlje i ne-.asito.

B to se jo nikad nije dogodilo da i( pro,udiC 2vijek je ekao da se oni pro,ude, i tek tada se usuivao da skoi na nji(ov krevet. 4vog puta, kad se usred noi potpuno osvijestio, nije mogao da se savlada. Ko .na i. kakvi( daljina se vratioC Ko .na s kakvim se utvarama ,orioC B kad je vidio da je kod kue i prepo.nao svoje naj,li&e, morao je podijeliti s njima tu svoju ogromnu radost, radost .,og povratka i ponovnog roenja

".

4dma( na poetku Knjige postanka pie da je Bog stvorio ovjeka kako ,i mu povjerio vladavinu nad pticama, ri,ama i &ivotinjama. Naravno, Knjigu postanka je pisao ovjek, a ne konj. Nije nimalo sigurno da je Bog povjerio vladavinu nad drugim stvorenjima upravo ovjeku. 'rije se ini da je ovjek i.mislio Boga da ,i u.urpiranu vladavinu nad kravom i konjem pretvorio u svetu stvar. #a, pravo ovjeka da u,ije jelena ili kravu je jedino u emu se itavo ovjeanstvo sla&e ak i dok vodi najkrvavije ratove. <o pravo nam i.gleda kao neto samo po se,i ra.umljivo, jer se na vr(u (ijerar(ije nala.imo mi. Bilo ,i, meutim, dovoljno da se u igru umijea neko trei, recimo posjetilac sa druge planete, kome je Bog rekao T3ladae nad ,iima sa svi( .vije.daC=, pa da sve to je u 'ostanku ,ilo samo po se,i ra.umljivo postane pro,lematino. ovjek koga Marsovac ,ude upregao u kola ili koga neko stvorenje sa Mlijenog puta ,ude peklo na ra&nju mo&da e se sjetiti telei( kotleta koje je ,io naviknut da vidi u svom tanjim i .amolie 8prekasnoC9 kravu da mu oprosti. <ere.a ide .a stadom junica, tjera i( pred so,om, svakog trenutka mora neku od nji( upo.oravati na red, jer su mlade krave ra.dragane i sklone da po,jegnu s puta u polje. Karenjin je prati. 3e dvije godine vodi s njom svakog dana junice na pau. 2vijek ga je .a,avljalo da ,ude strog prema njima, da laje na nji( i grdi i(. 8Njegov Bog mu je povjerio da vlada nad kravama i on je ,io ponosan na to.9 4vog puta se, na&alost, kree s naporom, skakue na tri nogeA na etvrtoj ima ranu koja neprestano krvari. <ere.a se svaki as saginje i miluje ga po leima. ;a etrnaest dana poslije operacije postalo je oigledno da proces nije .austavljen i da e Karenjinu i. dana u dan ,iti sve gore. 2sput sreu susjedu koja u gumenim i.mama &uri u staju. 5usjeda .astaje. - Jta je s vaim psiemK Nekako epaC - <ere.a ka&e7 - Bma rak. *otov je. - 4sjea kako joj se ste&e grlo i ne mo&e da govori. 5usjeda vidi su.e u <ere.inim oima i ljuti se. - ;a,oga, neete valjda plakati .,og psaC *ovorei to, ona ne misli nita loe, to je do,ra &ena i &eli svojim rijeima da utjei <ere.u. <ere.a to .na, uostalom ve je dosta dugo na selu da s(vati da seljaci, kad ,i voljeli svakog svog kunia kao ona Ka-renjina, ne ,i mogli nijednog u,iti i pomrli ,i od gladi .ajedno sa svojim &ivotinjama.

Bpak joj rijei njene susjede .vue neprijateljski. - ;nam - odgovara ,e. protesta, ali odma( se okree i odla.i dalje cestom. 4sjea se usamljenom sa tom svojom lju,avi prema psu. 5 tu&nim osmije(om govori sama se,i kako je mora skrivati ,ri&ljivije nego to ,i morala kriti nevjerstvo. Gjudi se .gra&avaju nad lju,avlju prema psu. Kad ,i susjeda sa.nala da <ere.a vara <omaa, veselo ,i je, .avjereniki, potapala po leima. Bde dalje sa svojim junicama, koje se taru jedna o druge ,okovima, i govori se,i da su to istinski drage &ivotinje. Mirne, nimalo .lo,ne, ponekad djetinjasto veseleA i.gledaju kao de,ele &ene pedeseti( godina koje se pretvaraju da nisu starije od etrnaest. Nema dirljivijeg pri.ora od krava kad se igraju. <ere.a i( posmatra sa simpatijama i govori se,i 8ta misao joj se ve dvije godine neprestano vraa9 kako ljudi para.itski &ive na kravama kao pantljia-ra u ovjekuA pripili su se u. nji(ova vimena kao pijavice. ovjek je para.it krave, tako ,i u svom prirodopisu de-inirao ovjeka neki ne-ovjek. <u de-iniciju, mo&emo, naravno, s(vatiti kao alu i utivo joj se nasmijati. @li <ere.a se, koja sasvim o.,iljno ra.milja o njoj, nala.i na kli.avom terenuA njene misli su opasne i udaljavaju je od ovjeanstva. 3e u 'ostanku Bog je dao ovjeku da vlada nad &ivotinjama, iako to mo&emo s(vatiti i tako da mu je tu vladavinu samo povjerio- ovjek nije postao vlasnik, nego samo upravnik planete, koji e jednom morati da podnese raun o svojim postupcima. #escartes je nainio odluan korak dalje - nainio je od ovjeka Tgospodara i vlasnika prirode=. B to je sigurno u nekoj du,okoj ve.i s injenicom da je upravo on de-initivno od,io mogunost da &ivotinje imaju duu - ovjek je vlasnik i gospodar, dok je &ivotinja, ka&e #escartes, samo automat, o&ivljeni stroj, Tmac(ina animata=. @ko &ivotinja cvili, to nije pla, to je samo kripanje me(ani.ma koji ne -unkcionira pravilno. Kad toak kripi, to ne .nai da kola pate, nego da nisu podma.ana. Bsto tako tre,a s(vatiti i cviljenje &ivotinja i ne &alostiti se nad psom koga u la,oratoriji &ivog sijeku na komade. 1unice pasu na livadi, <ere.a sjedi na panju a Kare-njin sjedi pored nje s glavom polo&enom na njeno koljeno. B <ere.a se sjea kako je jednom, mo&da prije deset godina, proitala u novinama kratku vijest - u nekom ruskom gradu po,ili su sve pse. <a vijest, neupadljiva i nai.gled ,e.naajna, uinila je da prvi put osjeti stra( od te velike susjedne .emlje.

<a vijest kao da je ,ila nagovjetaj svega to e doi. 2 prvim godinama poslije ruske inva.ije jo se nije moglo govoriti o teroru. Kako je praktino itav narod ,io protiv okupacionog re&ima, ?usi su morali pronai meu esima nove ljude i i.gurati i( na vlast. @li gdje da i( tra&e kad su vjera u komuni.am i lju,av prema ?usiji ,ile mrtveK <ra&ili su i( medu onima koji su u se,i nosili &elju da se .,og neega osvete &ivotu. Bilo je potre,no sjediniti nji(ovu agresivnost, u.gajati je i odr&avati u stanju pripravnosti. Bilo je potre,no uvje&,avati je na provi.ornim ciljevima. <im ciljem postale su &ivotinje. Novine su u to vrijeme poele o,javljivati cikluse lanaka i organi.irati anketiranje italaca. <ra&ilo se, na primjer, da u nekom gradu ,udu istrije,ljeni golu,ovi. B ,ili su istrije,ljeni. @li glavna kampanja ,ila je usmjerena protiv pasa. Gjudi su ,ili jo oajni .,og katastro-e koja i( je .adesila okupacijom, ali novine, radio i televi.ija su govorili samo o psima koji .agauju trotoare i parkove, ugro&avajui .dravlje djece, koji su potpuno ,eskorisni, a ljudi i( ipak (rane. 5tvorena je takva psi(o.a da se <ere.a ,ojala da na(ukana masa ne uini kakvo .lo Karenjinu. <ek godinu dana kasnije se nagomilana 8i na &ivotinjama istrenirana9 .lo,a usmjerila na svoj pravi cilj - na ljude. 'oelo je i.,acivanje i. slu&,e, (apenje, poeli su sudski procesi. Iivotinje su mogle oda(nuti. <ere.a miluje Karenjina po glavi koja nepomino poiva na njenom koljenu. *ovori u se,i otprilike ovo7 lijepo se odnositi prema drugom ovjeku, nema nieg naroitog u tome. <ere.a se mora odnositi pristojno prema ostalim stanovnicima sela, jer u suprotnom ne ,i mogla &ivjeti na selu. ak se i prema <omau mora odnositi s lju,avlju, jer joj je <oma potre,an. Nikad neemo moi sa sigurnou ustanoviti u kojoj su mjeri nai odnosi prema drugim ljudima posljedica nai( osjeaja, lju,avi, mr&nje, do,rote ili .lo,e, a u kojoj su mjeri predodreeni odnosom snaga i.meu pojedinaca. 5tvarna do,rota ovjeka mo&e se poka.ati u svoj svojoj istoti i slo,odi samo u odnosu prema nekome ko ne posjeduje nikakvu mo. 'ravi ispit ljudskog morala, onaj osnovni 8iskren tako du,oko da i.mie naem pogledu9 jest u odnosu ovjeka prema onima koji su mu preputeni na milost i nemilost - prema &ivotinjama. @ ,a tu je dolo do -undamentalnog de,akla ovjeka, u toj mjeri sutinskog da su i. njega proi.ili svi ostali. 1edna od junica je prila <ere.i, .astala i dugo je posmatrala krupnim smeim oima. <ere.a ju je po.navala. Na.ivala su je Marketa. Dtjela je da da imena svim svojim junicama, ali nije stigla. Bilo

i( je previe. Nekad davno, sigurno prije vie od etrdeset godina, sve krave u tom selu imale su imena. 8@ ako je ime .nak prisutnosti due, mo&emo rei da su ga imale uprkos #escartesu.9 @ onda su sela pretvorena u velike .adru&ne -a,rike i krave su poele provoditi itav &ivot u svoja dva kvadratna metra staje. 4d tada vie nemaju imena, pretvorene su u ,,mac(inae animatae=. itav svijet se saglasio s #escar-tesom. 5talno mi je pred oima <ere.a kako sjedi na panju, miluje Karenjina po glavi i ra.milja o de,aklu ovjeanstva. @ onda se preda mnom pojavljuje druga slika7 Niet-.sc(e u <orinu i.la.i i. svog (otela. 3idi pred so,om konja i koijaa koji ga udara ,iem. Niet.sc(e prila.i konju i pred .auenim koijaem grli ga oko vrata i plae. Bilo je to ++!. godine i Niets.c(e se ve ,io udaljio od ljudi. #rugim rijeima, tada je ,uknula njegova duevna ,olest. @li upravo .ato mi se ini da njegov gest ima mnogo du,lji smisao. Niet.sc(e je priao konju da .atra&i od njega oprotenje .a #escartesa. Njegovo ludilo 8prema tome, de-initivni ra.ila.ak s ovjeanstvom9 poelo je u trenutku kad je .aplakao nad konjem. @ to je onaj Niet.sc(e koga volim, isto kao to volim <ere.u, na ijim koljenima poiva glava na smrt ,olesnog psa. 3idim i( jedno pored drugog - o,oje sila.e s ceste po kojoj ovjeanstvo, Tgospodar i vlasnik prirode=, mariraju naprijed.

6.

Karenjin je rodio dvije ki-le i jednu pelu i sad .auen posmatra svoje neo,ino potomstvo. Ki-le su ,ile mirne, ali pela se motala naokolo, omamljena, a onda je u.let jela i nestala. <o je ,io san to ga je sanjala <ere.a. im se pro,udila, ispriala ga je <omau, i o,oje su u njemu pronali neto kao utje(u - san je pretvorio Karenjinovu ,olest u trudnou, a drama poroaja imala je smijean i istovremeno nje&an is(od7 dvije ki-le i jednu pelu. 'onovo ju je o,u.ela sasvim nelogina nada. 2stala je i o,ukla se. B ovdje na selu njen dan je poinjao odlaskom u trgovinu po mlijeko, kru( i ki-le. @li ovog puta, kad je po.vala Karenjina da poe s njom, jedva je podigao glavu. <o je ,ilo prvi put da od,ije uestvovanje u o,redu na kome je sam nekad ,e.uslovno in.istirao. B tako je otila ,e. njega. - @ gdje je KarenjinK - upitala ju je prodavaica, koja je ve ,ila pripremila ki-lu .a njega. Ki-lu je ovog puta odnijela <ere.a u tor,i. 3e na vratima ju je i.vukla i poka.ala je Karenijnu. Dtjela je da doe po nju. @li on je i dalje nepomino le&ao. <oma je vidio koliko je <ere.a nesretna. ;ato je sam u.eo ki-lu u usta i stao na sve etiri ispred Karenjina. ;atim je polako krenuo prema njemu. Karenjin ga je posmatrao, inilo se da mu je u oima .asvjetlucala iskra .animanja, ali nije ustao. <oma je licem gotovo dodirnuo njegovu njuku. Ne pokreui tijelo, pas je do(vatio .u,ima dio ki-le koji je strao i. <omaevi( usta. 2 tom trenutku <oma je ispustio ki-lu, preputajui je Karenjinu. ;atim se, i dalje na sve etiri, povukao i poeo re&ati. 'retvarao se kako ne namjerava prepustiti ki-lu ,e. ,or,e. 'as je na to odgovorio gospodaru re.anjem. KonanoC <o je ,ilo ono na ta su ekaliC Karenjin jo ima volje da se igraC Karenjin jo uvijek &eli da &iviC <o re.anje ,ilo je Karenjinov osmije( i (tjeli su da taj osmije( traje to du&e. ;ato mu je <oma ponovo priao na sve etiri i do(vatio .u,ima vr( ki-le koji je pas dr&ao u gu,ici. *lave su im ,ile jedna u. drugu. <oma je osjeao miris pseeg da(a a po licu su ga kakljale duge dlake to su Karenjinu rasle oko njuke. 'as je jo jednom .are&ao i trgnuo glavom. 5vakome od nji( ostala je u .u,ima polovina ki-le. @ onda je Karenjin nainio staru greku. Bspustio je svoj komad ki-le i pokuao da se domogne

polovine koju je u .u,ima dr&ao njegov gospodar. ;a,oravio je, kao uvijek, da <oma nije pas i da ima ruke. <oma nije ispustio ki-lu i. usta, ali .ato je u.eo rukom isputenu Karenjinovu polovinu. - ;a,oga, <omae, ta nee mu u.eti ki-lu - viknula je <ere.a. <oma je polo&io o,je polovine ki-le na pod pred Karenjina, koji je ,r.o progutao jednu od nji(, a drugu dugo i demonstrativno dr&ao u .u,ima, kao da se (vali kako je po,ijedio u suko,u oko ki-le. 'osmatrali su ga i ponovo govorili kako se Karenjin osmje(uje i kako, dok se osmje(uje, ima ra.loga da &ivi, iako je osuen na smrt. 5ljedeeg dana se, uostalom, uinilo da se njegovo stanje po,oljava. ?uali su. <o je ,ilo do,a kad su o,oje imali slo,odno vrijeme, pa su i.la.ili da proetaju. Karenjin je to .nao i uvijek nemirno trkarao oko nji(. @li ovog puta, kad je <ere.a u.ela u ruku ogrlicu i u.icu, samo i( je pogledao, ne pomjerajui se. 5tajali su i.nad njega nastojei da se dr&e 8.,og njega i radi njega9 veselo, kako ,i mu ,ar malo popravili raspolo&enje. <ek nakon nekoliS ko trenutka, kao da se sa&alio, doskakutao je do nji( na tri noge i pustio da mu <ere.a stavi ogrlicu. - <ere.a - rekao je <oma - .nam da si .amr.ila -otoaparat, ali danas ga ponesiC <ere.a ga je posluala. 4tvorila je ormar da potra&i ve .a,oravljeni, .atureni -otoaparat, a <oma je dodao7 - 1ednom e nam te -otogra-ije donositi mnogo radosti. Karenjin je ,io dio naeg &ivota. Kako to, "io/ - rekla je <ere.a kao da ju je .mija ugri.la. @parat je le&ao pred njom na dnu ormara, ali nije se sagnula da ga u.me. - Neu ga ponijeti. Ne &elim misliti na to kako Karenjina nee ,iti. @ ti o njemu ve govori u prolom vremenuC Ne ljuti se - rekao je <oma. Ne ljutim se - rekla je <ere.a ,lago. - B ja sam ve mnogo puta u(vatila se,e kako mislim o njemu u prolom vremenu. 3e mnogo puta sam morala podviknuti sama se,i. B upravo .ato neu ponijeti aparat. Jetali su cestom utei. Jutjeti je ,io jedini nain da misle o Karenjinu u prolom vremenu. Nisu odvajali pogled od njega, neprestano su ,ili s njim. ekali su da se osmje(ne. @li on se nije osmje(ivao, samo je strpljivo iao, stalno na tri noge. - 4n to ini nama .a lju,av - rekla je <ere.a. - Nije (tio da ide u etnju. 'oao je samo .ato da nama uini radost.

<o to je rekla ,ilo je tu&no, ali su ipak, premda toga nisu ,ili svjesni, ,ili sretni. Bili su sretni ne uprkos tu.i nego .a(valjujui tu.i. #r&ali su se .a ruke, a pred so,om su o,oje imali istu sliku7 psia koji epa, psia koji predstavlja deset godina nji(ovog &ivota. Jetali su jo malo, a onda je, na nji(ovo veliko ra.oarenje, Karenjin .astao i okrenuo se. Morali su se vratiti. Mo&da tog istog dana ili sutradan, <ere.a je neoekivano ula u <omaevu so,u i vidjela kako ita neko pismo. uo je kad su se vrata otvorila i gurnuo pismo u stranu, medu ostale papire. <o joj nije promaklo. Kad je odla.ila, primijetila je kako <oma neupadljivo gura pismo u d&ep. ;a,oravio je, meutim, kovertu. Kad je ostala sama, do,ro ju je prouila. @dresa je ,ila napisana nepo.natim, prilino kitnjastim rukopisom, .a koji je .akljuila da je &enski. Kad su se kasnije sreli, upitala ga je, sasvim le&erno, je li stigla kakva pota. - Nije - rekao je <oma, i <ere.u je o,u.elo oajanje, oajanje utoliko gore to se ,ila ve odvikla od njega. Ne, nije pomislila kako <oma ima neku tajnu lju,avnicu. <o je ,ilo praktino nemogue. ;na kako provodi svaki slo,odan trenutak. @li i.gleda da je ostala neka &ena u 'ragu na koju misli i do koje mu je stalo iako mu ne mo&e ostavljati miris svog krila u kosi. B ne pomilja da ,i je <oma mogao .,og te &ene ostaviti, ali ima osjeaj da je srea dviju posljednji( godina, koje su proveli na selu, ponovo oskvrnuta la&ima. 3raa joj se stara misao7 Njen dom nije <oma, nego Karenjin. Ko e navijati sat nji(ovi( dana kad njega vie ne ,udeK <ere.a je mislima ,ila u ,udunosti, u ,udunosti ,e. Karenjina, i osjeala se u njoj usamljena. Karenjin je le&ao u uglu i cvilio. <ere.a je otila u vrt. *ledala je u travu i.meu dvije ja,uke i .amiljala kako e tu sa(raniti Karenjina. ;arila je potpeticu u .emlju i nacrtala njom u travi pravougaonik. <o je ,ilo mjesto .a njegov gro,. - Jta to radi - upitao je <oma, koji je, neprimijeen, priao dok je to radila, i.nenadivi je kao ona njega prije nekoliko sati dok je itao pismo. Nije mu odgovorila. 'rimijetio je kako joj se opet, poslije dugog vremena, tresu ruke. 2(vatio ju je .a ruke. Bstrgla se. - 1e li to gro, .a KarenjinaK Nije odgovorila.

Njena utnja ga je nervirala. - 'red,acuje mi da o njemu govorim u prolom vremenu, a ta radi tiK - prasnuo je. - <i ga ve sa(ranjujeC 4krenula mu je leda i otila u kuu. <oma je otiao u svoju so,u i .alupio .a so,om vrata. <ere.a i( je otvorila i rekla7 - @ko ve uvijek misli samo na se,e, ,ar sad ,i mogao malo misliti i na njega. 5pavao je i pro,udio si gaC 5ad e opet cviliti. ;nala je da postupa nepravedno 8pas nije spavao9, .nala je da se ponaa kao primitivna &ena koja &eli raniti i .na kako se to radi. <oma je na prstima uao u so,u u kojoj je le&ao Karenjin, ali ona nije (tjela da ga ostavi nasamo s njim. 4,oje su se nagnuli i.nad njega, svako s jedne strane. 2 tom .ajednikom pokretu nije ,ilo pomirenja. Naprotiv. B ona i on ,ili su sami. <ere.a sa svojim psom, <oma .sa svojim psom. Bojim se da e tako ra.dvojeni, jedno i drugo sami, ostati u. njega do posljednjeg trenutka.

:.

;ato je <ere.i tako va&na rije idila/ Mi koji smo odgojeni na mitologiji 5tarog .avjeta mo&emo rei da je idila slika koja je ostala u nama kao uspomena na ?aj - &ivot u ?aju nije ,io slian pravolinijskom kretanju koje nas vodi u nepo.nato, nije ,io avantura. Kretao se u krugu medu po.natim stvarima. Njegova jednolinost nije donosila dosadu, nego sreu. #ok je ovjek &ivio na selu, u prirodi, okru&en domaim &ivotinjama, u naruju godinji( do,a i nji(ovog ponavljanja, u svemu tome je stalno postojao i.vjestan odra. one rajske idile. ;ato je <ere.a, kad je u ,anjskom gradiu srela predsjednika .adruge, i.nenada ugledala pred so,om sliku sela 8sela u kome nikad nije &ivjela, koje nije po.navala9 i ,ila je oarana. 4sjeala se kao da gleda una.ad, prema i.gu,ljenom ?aju. Kad se u ?aju @dam nagnuo i.nad i.vora, jo nije .nao da vidi se,e. Ne ,i s(vatio <ere.u kad je kao djevojka stajala pred ogledalom nastojei da kro. tijelo vidi svoju duu. @dam je ,io kao Karenjin. <ere.a se esto .a,avljala tako da ga je vodila pred ogledalo. Nije po.navao svoju sliku i odnosio se prema =njoj s nevjerovatnom ravnodunou i nemarom. 2poredenje Karenjina i @dama me dovodi na misao da u ?aju ovjek jo nije ,io ovjek. 'reci.nije reeno, ovjek jo nije ,io i.,aen u putanju ovjeka. Mi smo ve odavno i.,aeni i letimo kro. pra.ninu vremena koje se odvija pravolinijski. Bpak, u nama jo uvijek postoji tanka vrpca koja nas ve.uje .a daleki magloviti ?aj u kome se @dam naginje i.nad i.vora i, sasvim ra.liit od Narcisa, ne sluti da je ,lijeda, &uta mrlja to se pojavila u vodi .apravo on. e&nja .a ?ajem je e&nja ovjeka da ne ,ude ovjek. Kad je kao dijete nala.ila majine uloke umrljane menstruacionom krvlju, osjeala je gaenje i mr.ila majku .,og toga to nema dovoljno stida i sakrije i(. @li i Karenjin, koji je ,io kuja, imao je menstruacije. #ola.ile su jednom u pola godine i trajale po etrnaest dana. #a ne prlja stan, <ere.a mu je stavljala i.meu nogu veliki komad vate i o,laila mu svoje stare gaice, koje je dugakom vrpcom vjeto ve.ivala da mu ne spadnu. B puni( etrnaest dana se smijala njegovoj gardero,i.

Kako to da je menstruacija kod psa ,udila u njoj veselu nje&nost, dok joj se vlastita menstruacija gadilaK ini mi se da je odgovor jednostavan7 pas nije nikad ,io istjeran i. ?aja. Karenjin ne .na nita o dvojnosti tijela i due i ne .na .a gaenje. ;ato se s njim <ere.a osjea tako do,ro i smireno. 8B .ato je tako opasno pretvarati &ivotinju u machina animata a kravu u automat .a proi.vodnju mlijekaA ovjek tako presijeca nit koja ga je ve.ala .a ?aj pa ga, u toku leta kro. pra.ninu vremena, nita nee moi .austaviti ni utjeiti.9 B. ti( .,rkano na,acani( ideja iskrsava pred <ere.om ,ogo(ulna misao, koje se nikako ne mo&e oslo,oditi7 lju,av koja je ve&e u. Karenjina ljepa je od one koja postoji i.meu nje i <omaa. Gjepa, ne i vea. <ere.a ne &eli optu&ivati ni <omaa ni se,e, ne &eli tvrditi da ,i se mogli vise voljeti. 2mjesto toga, ima utisak da je ljudski par stvoren tako da nji(ova lju,av ,ude a priori gore vrste nego to mo&e ,iti 8,ar u naj,oljem sluaju9 lju,av i.meu ovjeka i psa, taj ,i.arni odnos u (istoriji ovjeka, koji 5tvoritelj vjerovatno nije planirao. <a lju,av je ,e. interesa - <ere.a nita ne tra&i od Karenjina. Ne tra&i od njega ni lju,av. Nikad se,i nije postavljala pitanja koja toliko mue ljudske parove7 3oli li meK 1e li volio nekoga vie nego meneK 3oli li on mene vie nego to ja volim njegaK Mo&da sva ta pitanja to se postavljaju u lju,avi, koja je mjere, ispituju, prouavaju, sasluavaju, u stvari u samom poetku unitavaju lju,av. Mo&da nismo u stanju da se volimo upravo .ato to &elimo da ,udemo voljeni, to jest .ato to od onog drugog tra&imo neto 8lju,av9, umjesto da mu prila.imo ,e. .a(tjeva i &elimo samo njegovu prisutnost. B jo neto - <ere.a je pri(vatila Karenjina onakvog kakav je ,io, nije (tjela da ga mijenja prema svom liku, unaprijed se saglasila s njegovim pseim svijetom, nije pokuavala da mu ga u.me, nije ,ila lju,omorna na njegove tajne interese. <rudila se oko njega ne .ato da ga promijeni 8kao to mu& &eli promijeniti svoju &enu, a &ena mu&a9, ve samo .ato da ga naui elementarni je.ik koji e im omoguiti da se spora.umijevaju i .ajedno &ive. Konano, lju,av prema psu je do,rovoljna, niko joj je nije nametnuo. 8<ere.a ponovo misli na majku i svega joj je &ao7 #a je majka ,ila jedna od nepo.nati( &ena i. sela, mo&da ,i joj njena vesela gru,ost ,ila simpatinaC @(, da je majka ,ila neka strana &enaC <ere.a se od djetinjstva stidjela to je majka okupirala crte njenog lica i kon-iscirala njeno ja. @li najgore je ,ilo to to ju je stara .apovijed TGju,i oca i majku...= prisiljavala da ,ude saglasna s tom okupacijom, da tu agresiju

na.iva lju,avljuC Majka nije ,ila kriva to se <ere.a ra.ila s njom. B nije se ra.ila s njom .,og toga to je majka ,ila takva kakvaS je ,ila, ve .ato to je ,ila majka.9 *lavno je, meutim, da nijedan ovjek ne mo&e donijeti drugom idilu na poklon. <o mo&e samo &ivotinja, .ato to nije ,ila istjerana i. ?aja. Gju,av i.meu ovjeka i psa je idilina. 2 njoj nema kon-likta, nema muni( scena, nema ra.voja. Karenjin je okru&io <ere.u i <omaa svojim &ivotom .asnovnim na ponavljanju i oekivao je od nji( isto. #a je Karenjin ,io ovjek a ne pas, sigurno ,i ve odavno rekao <ere.i7 TMolim te, vie me ne .a,avlja da svaki dan nosim ki-lu u .u,ima. ;ar ne mo&e .a mene i.misliti neto novoK= 2 toj je reenici o,u(vaena itava sud,ina ovjeka. Gjudsko vrijeme se ne okree u krugu, ve juri po pravoj liniji naprijed. <o je ra.log .ato ovjek ne mo&e ,iti sretan, jer je srea e&nja .a ponavljanjem. #a, srea je e&nja .a ponavljanjem, govori se,i <ere.a. Kad predsjednik .adruge i.ie poslije rada u etnju sa svojim Me-istom i sretne <ere.u, nikad ne propusti da ka&e7 T*ospodo <ere.aC ;ato ga nisam upo.nao ranijeK ;ajedno ,ismo se udvarali djevojkamaC #vojici takvi( pra-saca nijedna &ena ne ,i odoljelaC= Njegov prasac ,io je uvje&,an da poslije ti( rijei .aroke. <ere.a se smijala iako je unaprijed .nala ta e predsjednik rei. 3ic ponavljanjem ne gu,i nita od svog arma. Naprotiv. 2 kontekstu idile i (umor je podlo&an slatkom .akonu ponavljanja.

%.

'as nema mnogo prednosti pred ovjekom, ali jedna od nji( je vrijedna spomena7 u njegovom sluaju eutana.ija nije .akonom .a,ranjenaA &ivotinja ima pravo na smrt i. milosra. Karenjin je (odao na tri noge i sve vie vremena provodio le&ei u kutu. Evilio je. 5upru&nici su se slagali u tome da ga ne smiju pustiti da nepotre,no pati. 5amo, saglasnost s tim principom nije i( oslo,aala od, strep-njom ispunjene, nei.vjesnosti - kako prepo.nati trenutak kad patnje postaju nepotre,no velikeK Kako odrediti trenutak kad vie nije vrijedno &ivjetiK #a ,ar <oma nije ,io ljekarC <ad ,i se mogli sakriti i.a nekog treeg. Mogli ,i otii do veterinara i .amoliti ga da da psu injekciju. ;aista je strano preu.eti ulogu smrtiC <oma je dugo tvrdio kako mu sam nikakvu injekciju nee dati, da e po.vati veterinara. @li onda je s(vatio da mo&e Karenjinu dati privilegiju kakvoj se nijedan ovjek ne mo&e nadati7 smrt e mu doi u liku oni( koje voli. Karenjin je cvilio cijele noi. Kad ga je <oma ujutro opipao, rekao je <ere.i7 - Neemo vie ekati. Bilo je jutro i u,r.o je tre,alo da podu na posao. <ere.a je otila u so,u kod Karenjina. Ge&ao je apatino, nije reagirao ni kad ga je maloas <oma pregledao, ali kad je uo kako se otvaraju vrata, podigao je glavu i pogledao u <ere.u. Nije mogla podnijeti taj pogled, gotovo se uplaila. <ako nikad nije gledao u <omaa, tako je gledao samo u nju, ali ovog puta taj pogled je ,io pose,no i.ra&ajan. Ne, to nije ,io ni oajan ni tu&an pogled. Bio je to pogled pun stranog, nepodnoljivog povjerenja. B. tog pogleda moglo se proitati pitanje. itavog &ivota Karenjin je ekao na <ere.in odgovor i sad joj je davao do .nanja 8mnogo upornije nego inae9 da je jo spreman da od nje uje istinu. 85ve to potjee od <ere.e .a njega je istinaA i kad ka&e T5jediC= ili ,,Ge.iC=, to su istine s kojima se poistovjeuje i koje daju smisao njegovom &ivotu.9 <aj pogled stranog povjerenja nije dugo trajao. <renutak kasnije pas je ponovo spustio glavu na ape. <ere.a je .nala da je tako vie niko nee pogledati. Nikad mu nije davala slatkie, ali prije nekoliko dana kupila je .a njega nekoliko ta,li okolade. 4dmotala je staniol, ra.lomila okoladu i polo&ila komadie oko njega. #onijela mu je vode u

posudici da mu nita ne nedostaje dok ,ude sam. 'ogled koji joj je maloas ,io uputio kao da ga je umorio. Bako je ,io okru&en okoladom, nije podigao glavu. Gegla je pored njega na pod i .agrlila ga. 4njuio ju je, veoma polako i umorno, i jednom ili dva puta li.nuo. 'rimila je to li.anje .atvoreni( oiju, kao da pokuava da .auvijek .apamti taj trenutak. 4krenula je glavu, da joj li-.ne i drugi o,ra.. ;atim je morala otii svojim junicama. 3ratila se tek poslije ruka. <oma jo nije ,io kod kue. Karenjin je le&ao jo uvijek okru&en okoladom i nije podigao glavu kad je uo da dola.i. Njegova ,olesna noga ,ila je nateena i otok se ,io provalio jo na jednom mjestu. B.meu dlaka se pojavila svijetlocrvena kap, koja nije nimalo podsjeala na krv. 'onovo je legla pored njega na pod. 1ednu ruku je pre,acila preko njegovog tijela a oi su joj ,ile .atvorene. 4nda je ula kako neko udara u vrata. - *ospodine doktore, gospodine doktoreC - ula je. - 4vdje je prase i njegov predsjednikC - Nije imala snage da ra.govara ,ilo s kim. Nije se ni pomjerila, nije otvorila oi. 1o jednom je ula7 - *ospodine doktore, stigli su prasciC -, a onda je .avladala tiina. <ek pola sata kasnije doao je <oma. 4tiao je utke u ku(inju i pripremio injekciju. Kad je uao u so,u, <ere.a je ve ,ila ustala a i Karenjin je s naporom pokuavao da stane na noge. Kad je ugledao <omaa, jedva primjetno je .avrtio repom. - 'ogledaj - rekla je <ere.a - jo se osmje(ujeC ?ekla je to moleivo, kao da tim rijeima tra&i ,ar kratku odgodu, ali nije in.istirala na tome. 'olako je prostrla ara- na kau. Bio je to ,ijeli ara- s u.orkom u vidu mali( lju,iasti( cvjetia. 5ve je ve ,ila smislila i pripremila, kao da je ve dugo .amiljala Karenjinovu smrt. 8@(, kako je to strano, mi u stvari unaprijed sanjamo o smrti oni( koje volimoC9 3ie nije imao snage da skoi na kau. 2.eli su ga u naruje i .ajedno podigli. <ere.a ga je polo&ila na ,ok a <oma mu je pregledao no&icu. <ra&io je mjesto gdje se naj,olje vidjela vena. 4nda je na tom mjestu maka.icama podre.ao dlaku. <ere.a je kleala kraj kaua i dr&ala u rukama Karenjinovu glavu, u. samo lice. <oma ju je .amolio da mu vrsto stegne .adnju nogu na mjestu i.nad vene, koja je ,ila tanka tako da je ,ilo teko .a,osti u nju iglu. #r&ala je Karenjinovu apu, ali nije udaljila lice od njegove glave. *ovorila mu je ,e. prestanka, ti(im glasom, a on je mogao misliti samo na nju. Nije se

,ojao, jo dva puta joj je li.nuo o,ra.. <ere.a mu je aptala7 - Ne plai se, ne plai se, tamo te vie nita nee ,oljeti, tamo e sanjati o vjevericama i .eevima, tamo e ,iti krave, ,ie tamo i Me-isto, ne plai se... <oma je .a,io iglu u venu i pritisnuo klip. Karenjin je malo trgnuo nogu, nekoliko sekundi je u,r.ano disao a onda je disanje naglo prestalo. <ere.a je kleala na podu pored kaua i pritiskala o,ra. u. njegovu glavu. ;atim su o,oje morali ponovo otii na posao, a pas je ostao da le&i na kauu, na ,ijelom ara-u s lju,iastim cvjetiima. 2vee su se vratili. <oma je otiao u vrt. 'ronaao je i.meu dvije ja,uke pravougaonik to ga je prije nekoliko dana <ere.a nacrtala petom. <u je poeo kopati. <rudio se da sauva date dimen.ije. Dtio je da sve ,ude onako kako je to <ere.a &eljela. 4stala je u kui kraj Karenjina. Bojala se da ga ne sa(rane &ivog. 'rislonila je u(o u. njegovu njuku i inilo joj se da uje sla,aan da(. 4dstupila je i vidjela kako mu se grudi jedva primjetno pokreu. 8Ne, ula je vlastiti da( koji je jedva primjetno pokretao njeno tijelo, tako da joj se uinilo da se pokreu grudi psa.9 B.vukla je i. tor,ice ogledalce i prislonila ga u. Karenjinovu njuku. 4gledalce je ,ilo tako prljavo da joj se uinilo da vidi kako se .amaglilo od da(a. - <omae, on je &ivC - viknula je kad se <oma vratio i. vrta s cipelama ulijepljenim ,latom. Nagnuo se i.nad njega i .avrtio glavom. 2.eli su svako s jedne strane ara- na kome je le&ao, <ere.a kraj nogu, <oma kraj glave. 'odigli su ga i i.nijeli u vrt. <ere.a je pod rukom osjetila da je ara- mokar. #oao je k nama i napravio ,aricu, i otiao je od nas s ,a-ricom, pomislila je i ,ila je sretna to osjea pod rukama tu vlagu, posljednji Karenjinov po.drav. #onijeli su ga medu ja,uke i spustili u raku. Nagnula se i.nad rake i namjestila ara- tako da ,ude potpuno pokriven. inilo joj se nepodnoljivim da glina, kojom e ga u,r.o .atrpati, pada na njegovo golo tijelo. ;atim je otila u kuu i vratila se nosei ogrlicu, remen i aku okolade koja je od jutra le&ala na podu nedirnuta. 5ve je to polo&ila u. njega.

'ored rake je ,ila gomila svje&e iskopane gline. <oma je u.eo u ruke lopatu. <ere.a se sjetila svog sna7 Karenjin je rodio dvije ki-le i jednu pelu. <a reenica je odjednom .a.vuala kao epita-. ;amislila je nadgro,ni spomenik i.meu dvije ja,uke, s natpisom7 T4vdje le&i Karenjin. ?odio je dvije ki-le i jednu pelu.= 2 vrtu je vladao sumrak, ,io je trenutak i.meu dana i veeri, na ne,u je stajao ,lijedi mjesec, kao lampa .a,oravljena u so,i mrtvi(. 4,oma su cipele ,ile ulijepljene ,latom kad su odnijeli kramp i lopatu u upu u kojoj su dr&ali alat7 gra,lje, asove, motike

/.

5jedio je u svojoj so,i, gdje je ,io naviknut da ita knjigu .a stolom. 2 takvim trenucima <ere.a mu je prila.ila, naginjala se i.nad njega i prilju,ila o,ra. u. njegov. Kad je to tog dana uinila, primijetila je da <oma ne gleda u knjigu. 'red njim je le&alo pismo i, premda se sastojalo samo od pet redaka otkucani( mainom, <oma je dugo i nepomino .urio u njega. - 5ta je toK - upitala je <ere.a, ispunjena strepnjom. Ne okreui se <oma je u.eo pismo i pru&io joj ga. 2 pismu je pisalo da mora jo istog dana doi na aerodrom kraj susjednog grada. Konano se okrenuo prema njoj i <ere.a je vidjela u njegovim oima isti u&as kakav je i sama osjetila. - 'oi u s to,om - rekla je. ;avrtio je glavom. - 'o.iv se odnosi samo na mene. - Ne, poi u s to,om - ponovila je. 4dve.li su se <omaevim teretnjakom. 2,r.o su se nali na aerodromu. Bio je prekriven maglom. Bspred nji( su se ocrtavale nejasne konture nekoliko aviona. Bli su od jednog do drugog, ali na svima su vrata ,ila .atvorena i nisu mogli ui. Konano su doli do jednog s otvorenim vratima do koji( su vodile stepenice. 'opeli su se u. stepenice, na vratima se pojavio stjuard i po.vao i( da uu. @vion je ,io malen, samo .a tridesetak putnika, i potpuno pra.an. 2li su u prola. i.meu sjedita neprestano dodiru jui jedno drugo, ne .animajui se previe .a ono to se dogaa oko nji(. 5jeli su na sjedita jedno u. drugo i <ere.a je polo&ila glavu na <omaevo rame. 'rvo,itni stra( se ,io rasplinuo i postepeno pretvarao u tugu. 2&as je ok, trenutak potpune .aslijepljenosti. 2&as je lien svakog traga ljepote. 3idimo samo prodornu svjetlost nepo.natog dogaaja koji oekujemo. Kod tuge se, nasuprot tome, pretpostavlja da .namo. <oma i <ere.a su .nali ta i( eka. 5vjetlost u&asa je osla,ila i mogli su vidjeti svijet u plaviastom, nje&nom osvjetljenju, koje je stvari inilo ljepim nego to su ranije ,ile. 2 trenutku kad je itala pismo <ere.a nije osjeala nikakvu lju,av prema <omau, .nala je samo da ga sad ne smije ni na trenutak napustitiA u&as je uguio sve ostale misli i osjeaje. 5ad, dok je sjedila

naslonjena na njega 8avion je letio kro. o,lake9, stra( je popustio pa je ponovo postala svjesna svoje lju,avi. ;nala je da je to lju,av ,e. mjere i granica. @vion je konano sletio. 2stali su i otili do vrata koja je stjuard otvorio. B dalje su dr&ali jedno drugo oko struka, i tako su .astali na vr(u stepenica. 2gledali su trojicu mukaraca s kapuljaama na glavama i pukama u rukama. Nije ,ilo nikakvog smisla oklijevati, nisu imali kamo po,jei. 'olako su ili i kad su stali na tlo, jedan od mukaraca je podigao puku i nanianio. Nije se uo pucanj, ali <ere.a je osjetila kako <oma, koji se trenutak ranije privijao u. nju dr&ei je oko struka, pada na .emlju. 3ukla ga je prema se,i, ali ga nije mogla .adr&ati - pao je na ,eton piste. Nagnula se i.nad njega. Dtjela se ,aciti na njega i prekriti ga svojim tijelom, ali u tom trenutku je primijetila da se dogaa neto neo,ino - njegovo tijelo poelo se naglo smanjivati. Bilo je to neto tako nevjerovatno da je pretrnula i ostala kao parali.irana. <omaevo tijelo postajalo je sve manje i manje, vie uope nije ,ilo slino <omau, od njega je ostalo neto sasvim maleno, i ta stvarica je poela da se kree, potrala i po,jegla preko aerodromske piste. Mukarac koji je pucao skinuo je masku i lju,a.no se osmje(nuo <ere.i, a onda se okrenuo i potrao .a onom stvaricom koja je smueno trkarala tamo-amo kao da oajniki tra&i skrovite. Neko vrijeme su se tako gonili, a onda se mukarac ,acio na .emlju i lov je ,io .avren. 2stao je i vratio se <ere.i. Nosio je onu stvaricu u ruci. <a stvarica se tresla od stra(a. Bio je to .ec. 'ru&io ga je <ere.i. 2 tom trenutku stra( i tuga su se rasplinuli i ,ila je sretna to dr&i u naruju tu &ivotinjicu, to je ta &ivotinjica njena, to je mo&e priviti u. svoje tijelo. ;aplakati od sree. 'lakala je i plakala, nije mogla gledati od su.a. 4dnijela je .eia kui s osjeajem da je sad veoma ,li.u cilja, da je tamo gdje je (tjela ,iti, tamo odakle se ne ,je&i. Bla je prakim ulicama i lako pronala svoju kuu. Iivjela je u njoj s ocem i majkom kad je ,ila mala. @li majke i oca tamo nije ,ilo. #oekalo ju je dvoje staraca koje nikad ranije nije vidjela, ali .a koje je .nala da su njeni pradjed i pra,aka. 4,oje su imali lica na,orana kao kora drveta i <ere.a je ,ila sretna to e stanovati s njima. @li je sad (tjela da ,ude sama, sama sa svojom &ivotinjicom. Nala je sa sigurnou svoju so,u, u kojoj je stanovala od svoje pete godine kad su roditelji odluili da .aslu&uje .ase,nu prostoriju.

2 so,i je stajao kau, stoli i stolica. Na stoliu je stajala upaljena svjetiljka koja je cijelo to vrijeme ekala na nju. Na svjetiljci je sjedio leptir raireni( krila, na kojima su ,ile naslikane velike oi. <ere.a je .nala da je na cilju. Gegla je na kau ste&ui .eia u. o,ra..

$.

5jedio je .a stolom .a kojim je ,io navikao da ita knjige. 'red njim je le&ala otvorena koverta s pismom. - #o,ijam s vremena na vrijeme pisma o kojima ti nisam (tio priati - rekao je <ere.i. 'ie mi moj sin. Nastojao sam da njegov i moj &ivot nikad ne uspostave ve.u. B pogledaj kako mi se sud,ina sveti. 1o prije nekoliko godina su ga i.,acili s -akulteta. 5ad je traktorist u nekom selu. Moj i njegov &ivot se, dodue, ne dodiruju, ali teku jedan pored drugog istim smjerom kao dvije paralelne linije. - @ .ato mi nisi (tio priati o tim pismimaK - upitala je <ere.a, osjetivi kako joj je laknulo. - Ne .nam. Bilo mi je nekako neprijatno. - 'ie ti estoK - 5 vremena na vrijeme. - @ o emuK 4 se,i. - 1e li .animljivo to to pieK - 1este. Majka mu je, kao to .na, ,ila vatrena komunistkinja. 3e odavno se ra.iao s njom. 5prijateljio se s ljudima koji su se nali u istoj situaciji kao mi. Nastojali su da pokrenu neku politiku akciju. Neki od nji( danas le&e u .atvoru. @li i s njima se ,io ra.iao. 5ad govori o njima, distancirajui se, kao o Tvjenim revolucionarima=. @ on se pomirio s ovim re&imomK Ne, nije nikako. 3jeruje u Boga i misli da je u tome klju svega. <re,a, navodno, da svi u svakodnevnom &ivotu &ivimo po normama koje propisuje vjera i uope ne o,raamo pa&nju na re&im. #a ga ignoriramo. @ko vjerujemo u Boga, mo&emo, navodno, u svakoj situaciji svojim vlastitim djelovanjem stvoriti ono to on na.iva Tkraljevstvo ,o&je na .emlji=. 4,janjava mi da je crkva u naoj .emlji jedino do,rovoljno udru&enje ljudi i jedino koje i.mie dr&avnoj kontroli. ;anima me da li je u crkvi .ato da se mo&e ,olje oduprijeti re&imu ili .ato to .aista vjeruje u Boga. - 'a upitaj gaC

- 2vijek sam se divio vjernicima - nastavio je <oma. Mislio sam da posjeduju neki pose,an dar .a van-ulnu percepciju, koji ja nemam. Neto kao vidovitost. 5ad, meutim, vidim na svom sinu da je vjerovati .apravo veoma lako. Kad je ,io u tekoj situaciji, pri(vatili su ga katolici i vjera je odjednom ,ila tu. Mo&da je odluio da vjeruje i. .a(valnosti. Gjudske odluke su strano jednostavne. Nije napisao svoju adresu - rekao je <oma, a .atim dodao7 - Na potanskom &igu je, naravno, ime .adnje pote. Bilo ,i dovoljno poslati pismo na tamonju .emljoradniku .adrugu. <ere.a se pred <omaem stidjela svoji( sumnji pa je (tjela da ispravi krivicu ,lagonaklonim odnosom prema njegovom sinu. - 'a .ato mu onda ne napieK ;ato ga ne po.ove da doeK - 5lian je meni - rekao je <oma. - Kad govori, krivi gornju usnu kao ja. 'omalo je neo,ino gledati vlastitu usnu kako govori o *ospodu. <ere.a se nasmijala. <oma se takoer nasmijao. - <omae, ne ,udi djetinjastC - rekla je <ere.a. - 5ve su to ve tako stare prie. <i i tvoja prva &ena. ;ar je njemu stalo do te prieK Jta on ima s njomK ;ato ,i se ru&no odnosio prema nekome samo .ato to si u mladosti imao lo ukusK #a ,udem iskren, imam tremu od tog susreta. <o je glavni ra.log .ato mi se ne da da ga .ovem. Ne .nam .ato sam ,io tako umiljen. ovjek nekad neto odlui, ni sam ne .na kako, i ta odluka se onda po inerciji sama odr&ava. B i. godine u godinu sve je te&e promijeniti je. 'o.ovi ga - rekla je. Bstog dana popodne, dok se vraala i. staje, ula je glasove na cesti. Kad je prila ,li&e, ugledala je <omaev kamion. <oma je stajao sagnut i skidao toak. Nekolicina momaka je stajala naokoloA ekali su, ,espomoni, da <oma .avri opravku. 5tajala je i nije mogla odvojiti pogled od tog pri.ora. <oma je i.gledao star. Kosa mu je posijedila a njegovi nespretni pokreti nisu ,ili pokreti Bjekara koji je postao o-er, ve pokreti ovjeka koji vie nije mlad. 5jetila se nedavnog ra.govora s predsjednikom. ?ekao joj je da je <omaev kamion u ,ijednom stanju. ?ekao je to u ali, nije nikoga optu&ivao, ali u njegovim rijeima se osjeala .a,rinutost. <oma se ,olje ra.umije u ljudsko tijelo nego u motor - rekao je smijui se, a onda joj je pri.nao da

je ve nekoliko puta tra&io od vlasti da dopuste <omau o,avljanje ljekarske prakse u opinskom domu .dravlja. 2stanovio je, meutim, da to policija nikad nee dopustiti. 5klonila se i.a jednog sta,la da je niko od ljudi oko kamiona ne vidi, ali nije prestala da posmatra <omaa. 5rce joj se ste.alo - pred,acivala je se,i toliko toga. ;,og nje se vratio i. Eiri(a u 'rag. ;,og nje je otiao i. 'raga. 'a ni ovdje mu nije dala mira i jo ga je nad umiruim Karenjinom muila tajnim sumnjama. 2vijek mu je u se,i pred,acivala da je ne voli dovoljno. 5voju vlastitu lju,av smatrala je .a neto to je van svake sumnje, a njegovu lju,av .a puki o,.ir prema njoj. 5ad vidi koliko je ,ila nepravedna - da je .aista osjeala .a <omaa takvu veliku lju,av, ostala ,i s njim u inostranstvuC <oma je tamo ,io .adovoljan, tamo se pred njim otvarao nov &ivotC @ ipak je otila od njega Bstina, uvjeravala je samu se,e kako to ini i. irokogrudo-sti, da mu ne ,ude na teret. @li da ta irokogrudost nije ,ila samo i.govorK 2 stvari, .nala je da e doi .a njomC #o.ivala ga je i vukla sve ni&e i ni&e, kao to vile mame putnike u movare da se tamo utope. Bskoristila je trenutak kad je imao greve u &elucu da i. njega i.mami o,eanje kako e otii na selo. Kako je lukava .nala ,itiC ;vala ga je kao da nastoji stalno i.nova provjeravati koliko je voli, i .vala ga je tako dugo dok se nije naao gdje je sada - sijed i umoran, de-ormisani( i .greni( ruku koje vie nikad nee moi u.eti skalpel. Nali su se tamo odakle vie nema odlaska dalje. @ kamo ,i jo mogli otiiK 2 inostranstvo i( nikad nee pustiti. 2 'rag se vie nee moi vratiti, tamo im niko nee dati .aposlenje. @ da idu u neko drugo selo, .a to nemaju nikakvog ra.loga. *ospode ,o&e, je li .aista ,ilo potre,no da stignu ak ovamo pa da se uvjeri da je on voliK Konano mu je uspjelo da montira toak. 5jeo je .a volan, momci su se popeli na karoseriju, motor je .a-,rujao. 4tila je laici i napunila kadu vodom. Ge&ala je u vreloj vodi i govorila se,i kako je cijelog &ivota koristila vlastite sla,osti protiv <omaa. 5vi smo skloni da u sna.i uvijek vidimo krivca, a u sla,osti nevine &rtve. @li <ere.a sad .na da je u njenom sluaju ,ilo suprotnoC B njeni snovi, kao da su .nali u emu je jedina sla,ost tog mukarca, uka.ivali su mu na <ere.ine patnje i tjerali ga na povlaenjeC Njena sla,ost je ,ila agresivna i prisiljavala ga na stalne kapitulacije dok konano nije i.gu,io svoju snagu i pretvorio se u .eca u njenom naruju. 5talno je mislio na taj san.

B.ila je i. kade i otila da potra&i neku (aljinu. Dtjela je da o,ue najljepu (aljinu, da mu se svidi, da ga o,raduje. 5amo to je .akopala posljednje dugme, u kuu je ,uno upao <oma s predsjednikom .adruge i jednim upadljivo ,lijedim mladim .adrugarom. - Br.oC - viknuo je <oma. - Neku jaku rakijuC <ere.a je otrala i donijela -lau ljivovice. Natoila je aicu, koju je mladi .adrugar ,r.o iskapio. 2 meuvremenu je sa.nala ta se dogodilo - mladi je na poslu iaio ruku u ramenu i urlao od ,olova. Niko nije .nao kako da mu pomogne pa su po.vali <omaa. koji mu je jednim pokretom namjestio .glo,. Mladi je iskapio jo jednu aicu i rekao <omau7 - <voja supruga je danas neo,ino lijepa. Budalo - rekao je predsjednik - gospoda <ere.a je uvijek lijepa. ;nam da je uvijek lijepa - rekao je mladi - ali danas se i lijepo o,ukla. Nikad vas nisam vidio u toj (aljini. 5premate se .a i.la.akK Nikamo se ne spremam. <u sam (aljinu o,ukla .a <omaa. #oktore, kakav si ti sretnik - rekao je predsjednik, smijui se. - <o mojoj staroj ne pada na pamet, da se lijepo o,ue .a mene. 'a .ato i i.vodi u etnju prase, a ne &enu - rekao je mladi i dugo se smijao svojoj ali. Jta, uostalom radi Me-istoK - 2pitao je <oma. - Nisam ga vidio najmanje... ;amislio se. - Najmanje jedan satC e.ne .a mnom - rekao je predsjednik. Kad vas vidim u toj (aljini, po&elim da pleem s vama - rekao je mladi <ere.i. - #a li ,i je pustio sa mnom na ples, doktoreK Bdemo svi na ples - rekla je <ere.a. Doe liK - upitao je mladi <omaa. - @li kamoK - upitao je <oma. ;adrugar je predlo&io susjedni gradi, gdje u (otelu postoji ,ar i podijum .a ples.

'oi e s nama - rekao je mladi .apovjednikim tonom predsjedniku, a kako je u se,i imao ve treu aicu rakije, dodao je7 - @ko Me-isto e.ne .a to,om, poveemo i njegaK #oveemo im dva prascaC 5ve &ene e pasti na dupe kad ugledaju dva prascaC - B nakon toga dugo se smijao. @ko vas nee ,iti stid Me-ista, poi u s vama - rekao je predsjednik pa su se svi ukrcali u <omaov kamion. <oma je sjeo .a volan, <ere.a je sjela pored njega, dvojica mukaraca i.a nji(A ponijeli su i napola ispijenu -lau ljivovice. <ek kad su proli kro. selo, predsjednik se sjetio da su .a,oravili Me-ista. 3ikao je na <omaa da se vrati. Nema potre,e, jedan prasac je dosta - rekao je mladi, i to je umirilo predsjednika. 'adao je mrak. 3o.ili su u. ,rdo, po serpentinama. 5tigli su u grad i parkirali kamion pred (otelom. <ere.a i <oma nikad ranije nisu ,ili u tom (otelu. 5ili su ni. stepnice u suteren gdje se nala.io ,arski pult sa nekoliko stolova i podijumom .a ples. 1edan gospodin, star oko e.deset godina, svirao je klavir, a otprilike podjednako stara dama violinu. 5virali su lagere stare etrdeset godina. Na podijumu je plesalo pet-est parova. Mladi se osvrnuo i rekao7 - 4vdje nema nijedne po mom ukusuC - B odma( je .amolio <ere.u .a ples. 'redsjednik i <oma su sjeli .a jedan slo,odan sto i poruili -lau vina. - *lupost - rekao je predsjednik. - 4staemo ovdje preko noi. - ;atim je otiao na recepciju da re.ervira dvije so,e. Kad se <ere.a vratila s mladiem sa podija, .a ples ju je .amolio predsjednik. <ek na kraju je plesala s <omaem. ;a vrijeme plesa mu je rekla7 - <omac, sve .lo u tvom &ivotu dola.i od mene. ;,og mene si stigao ak ovamo. <ako nisko da se ni&e ne mo&e. Kakve su to glupostiK - rekao je <oma. - Jta je to nisko/ #a smo ostali u Eiri(u, operirao ,i ,olesnike. @ ti ,i -otogra-irala. <o je glupo uporedsnje - rekla je <ere.a. - ;a te,e je tvoj posao ,io sve, a ja mogu raditi ,ilo ta, potpuno mi je svejedno. 1a nisam apsolutno nita i.gu,ila. @ ti si i.gu,io sve. <ere.a - rekao je <oma - nisi primijetila da sam ovdje sretanK <voja misija je da operira - rekla je.

<ere.a, misija je glupost. 1a nemam nikakvu misiju. Niko nema nikakvu misiju. B veliko je olakanje ustanoviti da si slo,odan, da nema nikakvu misiju. Nije ,ilo mogue ne vjerovati njegovom iskrenom glasu. 'onovo je pred so,om vidjela jutronju sliku - kako popravlja teretni automo,il, i i.gleda star. 5tigla je tamo, kamo je &eljela - ta uvijek je &eljela da ,ude star. 'onovo se sjetila .eca koga je pritiskala u. o,ra. u svojoj djeijoj so,i. Jta to .nai pretvoriti se u .ecaK <o .nai i.gu,iti svaku snagu. <o .nai da jedno od nji( nije vie sna&nije od drugog. Kretali su se plesnim koracima u. .vuke klavira i violine a <ere.a je dr&ala glavu na njegovom ramenu. <ako je dr&ala glavu dok su .ajedno sjedili u avionu koji i( je nosio kro. maglu. 'onovo je pro&ivljavala istu neo,inu tugu kao tada. <a tuga je .naila7 stigli smo na posljednju stanicu. <a srea je .naila7 .ajedno smo. <uga je ,ila -orma, a srea je ,ila sadr&aj. 5rea je ispunjavala prostor tuge. 3ratili su se .a sto. 'lesala je jo dva puta s predsjednikom i jednom s mladiem, koji je ve ,io tako pijan da je pao na podiju. @ onda su svi napustili ,ar i otili u svoje so,e. <oma je okrenuo klju i upalio luster. 3idjela je dva kreveta jedan u. drugi, kraj jednog kreveta noni ormari s lampom i. ijeg je sjenila, uplaen svjetlou, u.letio veliki noni leptir i poeo da kru&i po so,i. B. ,ara u suterenu dopirali su ti(i .vui klavira i violine.

5@#?I@1 'rvi dio7 @akoa i teina #rugi dio7 3u!a i tijelo <rei dio7 Neshvaene rijei etvrti dio7 3u!a i tijelo 'eti dio7 @akoa i teina Jesti dio7 ?eliki mar! "+% 66% % :! 0 %6 "0!

5edmi dio7 Karenjinov osmijeh