LEKSIKOLOGIJA

I. UVOD - leksem - ukupnost svih oblika i znaenja jedne rijei - leksik - opeuporabni termini - tvore svi leksemi hrvatskoga jezika - leksikologija - jezikoslovna disciplina, prouava rjeniki sustav (leksik) - podruja leksikologije - tvorba rijei, frazeologija, onomastika, nazivoslovlje, leksikografija lingvistika (jezikoslovlje) semiologija (znak i znakovni sustav) semantika (prouava sadrajnu stranu znakova)

II. JEDNO NA!NOS" I VI#E NA!NOS" LEKSE$A - jed%o&%a%i'e - monosemija (jednoznanost leksema) - (i)e&%a%i'e - polisemija (vieznanost leksema) leksi%o - sema%*ike (arija%*e leksema o metafora ( n je lisica!) o metonimija ("itam #afku!) - sema%*ike kompo%e%*e a) glavno (osnovno) b) sporedno (izvedeno) - de%o*a*i(%o +%eu*ral%o, &%ae%je - izravno upuuje na pojam - ko%o*a*i(%o +o-ilje.e%o, &%ae%je - oznake ili asocijacije - podru)*(lje%o +so'ijali&ira%o, &%ae%je - asocijacije zajednike svima ili veini govornika hrvatskog jezika - i%di(idual%o +oka&io%al%o, &%ae%je - konotacije ovisne o odre$enom kontekstu ili su svojstvene samo jednom piscu III. SINONI$IJA - si%o%imija - semantiki odnos dva ili vie vrsta leksema (ista vrsta rijei% razliit izraz, jednak sadraj) -vrste sinonima& bliskoznanice (zamjenjuju samo u nekim kontekstima - generacija, narataj, pokoljenje) istoznanice (zamjenjuju u svim kontekstima - tuga, alost) standardnojezini (tuga - alost) nestandardnojezini (kulja, top, sulja, kolac, kec!!!!) - kontaktni sinonimi - pripadaju razliitim hrvatskim govorima - hiperonim - znaenjska nadre$enica - hiponim - znaenjska podre$enica (specifina sastojnica) - kohiponim - znaenjske supodre$enice (ovjek - mukarac, ena)

'

IV. /O$ONI$IJA - 0omo%imija - izjednaenje izraza dvaju leksema razliitih znaenja - 0omo%imi - leksemi jednakih izraza a) obini (morfoloki) (jed ima pet unuka! b) leksiki para ()! lice jednine glagola parati) para (*! mn! imenice para) - 0omo%imski par%ja'i - dva leksema istog izraza, a razliita znaenja - homografi (istopisnice) pas - pas - homofoni (istozvunice) +inja - vinja - e*iri %ai%a %as*a%ka leksiki0 0omo%ima a) prilagodba posuenica (lat! bora, - bor - vrsta etinjaa . bor - kemijski element) b) tvorba rijei - tvorbeni homonimi (dopisati - pripisati . dopisati - zavriti pisanje) c) glasovne promjene u prolosti hrvatskoga jezika (klen - vrsta javora . klen - vrsta ribe) d) udaljavanje znaenja vieznanice (kosa - oru$e . kosa - padina)

V. AN"ONI$IJA - a%*o%imija - pojava znalenjske opreke izme$u dvaju leksema - antonimi po podrijetlu a) istokorijenski - upisati - ispisati b) raznokorijenski - istina - la - antonimi po naravi znaenjske opreke& a) binarni antonimi - komplementarni odnos - istina - la b) stupnjeviti - me$ustupnjevi - visok - nizak / me$ustupanj - normalna rasta c) obratni - pradjed - praunuk - po usvojenosti a) opejezini - bos -obuven b) individualni ili kontekstualni - 0udbina to drugima nalijeva vina, tebi e naliti ui! ((! 1esari) - oksimoron (stilska figura - otroumna ludost) - viestruka antonimija (star - koji je u kasnijoj ivotnoj dobi . star - koji je rabljen) - djelomina antonimija (dan - no)

VI. 1ASLOJENOS" LEKSIKA A, V1E$ENSKA 1ASLOJENOS" LEKSIKA - (reme%ska rasloje%os* - pokazuje razvoj leksika u povijesnom tijeku - leksik hrvatskog standardnog jezika a) opeurabni - aktivni i pasivni b) leksik ograniene porabe - terminologija A !"#$" %&'( ')*+, &+ %" A - leksemi koji su u odre$enom razdoblju poznati veini govornika hrvatskog jezika% neutralna poraba u pisanoj i govornoj komunikaciji )A%"#$" %&'( ')*+, &+ %" A - zastarjeli leksemi -"%!'."/0" - djelovanje izvanjezinih initelja (kuda) A.-A"/0" - djelovanje unutarjezinih razloga - vrste& izrazni (horugva - zastava) sadr1ajni ili znaenjski (vra - lijenik) tvorbeni (ljepost - ljepota) fonoloki (cesar - car) grafijski i pravopisni (ortografski) (ovdje, ovdi - ondi) $+ .'!"/0" - leksemi karakteristini za leksik pojedinog pisca (ljesit - 3! #arnaruti - '4!st) $("2 " &+ %" - pojavljuju se samo u knjigama (brodokrje) &+ %" $A )."(+&A/3 - zastarjelice - rijetko rabljeni leksemi - ferije - pomodnice - oznauju neku pomodnu upotrebu - kokotica - o1ivljenice - rijei dole iz pasivnog leksika - dunosnik - novotvorenice - neologizmi - novostvorene rijei - vikendica / individualne novotvorenice - stilski obiljeene 2, 3OD1U!NA 1ASLOJENOS" LEKSIKA - lokali&mi - leksemi svojstveni jednom mjesnom govoru (gospar - (ubrovnik) - regio%ali&mi - leksemi karakteristini za sve govore koji pripadaju istoj skupini govora (utvaj - panjak posavski regionalizam) - dijalek*i&mi - leksemi karakteristini za cijelo podruje jednog narjeja - najvea prostorna proirenost - vrste& potpuni leksiki dijalektizam (hia - kua) leksiko - semantiki dijalektizam (magarac - tovar) tvorbeni dijalektizam (/bogatec - bogata) fonoloki dijalektizam (/crikva - crkva) etnografski dijalektizam (bevanda) - za etnografski dijalektizam hrvatski standardni jezik nema zamjena

4, 5UNK4IONALNA 1ASLOJENOS" LEKSIKA - s*ilis*ika - prouava funkcionalnu stranu porabe jezinih jedinica - vrste4 fonostilistika5 morfostilistika5 sintaktostilistika5 leksikostilistika5 semantostilistika - s*il - izbor razliitih mogunosti za izricanje istog sadraja 5UNK4IONALNI S"ILOVI /1VA"SKOGA S"ANDA1DNOG JE IKA6 '! nji1evno - umjetniki4 dramski5 pjesniki5 prozni - subjektivnost, osjeajnost, prenesena znaenja - poetizmi - leksemi karakteristini za pjesniki podstil 2! )ublicistiki (hibridni podstilovi) - preplitanje knjievnoumjetnikog i znanstvenog stila subjektivnost, objektivnost% poetizmi i struni leksik )! /nanstveni - objektivnost, misaonost, struni pojmovi - termini 5! Administrativni - blizak znanstvenom stilu (poslovni podstil slubenih spisa i poslovnih dopisa) objektivnost, nema prenesenih znaenja, kratke reenice (saetost, impersonalnost) 6! .azgovorni - svojstven ponajprije usmenoj komunikaciji, naziva se i kolokvijalni stil - kolokvijalizmi - leksemi esti u razgovornom stilu, ali ne i u biranom jeziku (kui) - 1argonizmi - leksemi koji pripadaju dobno ili profesionalno izdvojenim drutvenim skupinama (kulja) - vulgarizmi (verba obscena) - neprimjerene, nepristojne rijei (seljaina) LEKSI!KO 3OSU7IVANJE - je&i%o posu8i(a%je - preuzimanje jezinih jedinica - posu8e%i'e - jedinice posu$ene iz drugih jezika .azlozi posuivanja4 a) unutarjezini razlozi - hrvatski jezik u drugim jezicima nalazi rjeenja kojima popunjava praznine u vlastitom leksikom sustavu (evan$elje - 7susovo navijetanje, 8adosne vijesti% kola - prosvjetna ustanova) / kadto su posu$enice potrebne hrvatskom jeziku jer se znaenjem ne podudaraju s njima najbliim hrvatskom leksemima (npr! intervju - razgovor) b) izvanjezini razlozi - u vezi s drutvenom naravi jezika& - politike veze izme$u govornika dvaju (ili vie) naroda - njihove gospodarske veze - kulturne veze - znanstveno - tehnike veze - izravan zemljopisni dodir jezinih podruja $aini posuivanja a) izravno lat! lector . hrv! lektor e! pokus . hrv! pokus b) posredno gr! alaloa, lat! acacio . hrv! akacija c) kru1no (kombinacija izravnog i posrednog) hrv! akov - ma$! ako - slav! okov (9999) #rste posuenica4 a) prevedenice - domae rijei nastale na temelju strane (brzojav - telegram% neboder - engl! sk:scraper% prabiljenik - gr! ; lat! protonotarum) - izraz i sadraj naslije$eni su od stranog leksema b) internacionalizmi - u vie jezika isto osnovno znaenje i u osnovi isti izraz (demokracija, kronika, mozaik, stil) 5

c) egzotizmi - oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (metaksa, kilt, fado, iglu, avokado, ljama, rupija, lord!!!!) d) eponimi - nazivi nastali prema imenu (sendvi, petrarkizam, baraba)% najee su nazivi nekih otkria, razdoblja u umjetnosti, knjievnosti, filozofiji!!! e) znaenjske (semantike) posuenice (mi - bubica, engl! mouse - bug) // strane rijei - navode se u izvornom obliku - njihova razliitost se u pismu uobiajeno istie drugom vrstom slova )rilagodba posuenica& '! grafijska i pravopisna - transkripcija i transliteracija 2! fonoloka - engl! co<bo: . hrv! kauboj prozodijska prilagodba - njem! (ozent . hrv! docent )! morfoloka - njem! die #ritik . hrv! kritika (enski rod -a) - engl! to bo, . hrv! bo,-a-ti 5! znaenjska - znaenje posu$enice jednako je u jeziku davaoca i hrvatskom jeziku (tal! ballerina . hrv! balerina) - znaenje posu$enice ue je u hrvatskom jeziku (engl! blues - melankolija, vrsta glazbe . hrv! bluz - vrsta glazbe) - znaenje posu$enice ue je u hrvatskom jeziku (ma$! hajdu(k) . hrv! hajduk) / usvojenice - posu$enice visoka stupnja uklopljenosti u hrvatski jezik (kola) / tuice - posu$enice koje se nekom svojom znaajkom ne uklapaju u hrvatski standardni jezik (anglizam ou - sho< - *!jd! oua, (!jd! ouu, =!jd! ou, 7!jd! ouom) 3U1I A$ I JE I!NA KUL"U1A - %ormira%os* - sustav pravila - op9a s*a%dard%oje&i%a %orma& a) pravopisna (ortografska) b) pravogovorna (ortoepska) c) fonoloka d) morfoloka - gramatika norma e) sintatika - gramatika norma f) leksika (normiranje porabe leksema) g) stilistika (stilska funkcionalnost leksema) - %orma*i(%i priru%i'i& pravopis, gramatika, rjenici - je&i%o is*u%s*(o ili je&i%i puri&am - posebna skrb za pravilnost i istou hrv! standardnog jezika - puristika naela i kriteriji& novotvorenice i prevedenice, dijalektizmi, posu$enice - osnovna puristika pravila '! egzotizmi, eponimi, usvojenice, te internacionalizmi ostaju 2! ostaje posu$enica za koju nemamo zamjene ili je zastarjela (antena, tangenta!!!) )! hrvatski leksem ima prednost pred posu$enicom (djelotvoran, ne efikasan) 5! posu$enicu treba rabiti samo ako je opseg sadraja iri ili ui, kad je hrvatski leksem ne moe zamijeniti, a da to ne bude na tetu preciznosti iskaza (opsegom sadraja ne podudaraju se leksemi autor i pisad, primitivan i prvotan!!!) 6! izraz posu$enice koji je prilago$en u viem stupnju ima prednost (prednost& kliej, kriterij, licencija, portret, asimilacijski!!!) 4! ponovno posu$ivanje i prilago$avanje je pogreno (aktualan -tono, aktuelan - krivo) - stilski obilje1ena upotreba

- puristiki zahtjevi ne obvezuju u stilski obiljeenoj porabi standardnog jezika (ponajprije u jeziku knjievnog djela) - puristika ogranienja ne vrijede za narjeja, argone i razgovorni jezik

I$ENA
- o%omas*ika +ime%oslo(lje, - podrijetlo, sustavnost i znaenje imena - op9e ime%i'e ili apela*i(i - imenice kojima se imenuju svi pripadnici odre$ene vrste bia,pojava ili stvari - (las*i*a ime%a - pojedinani pripadnici ili skup pripadnika odre$ene vrste, bia ili pojava -rvatska imena dijele se u dvije osnovne skupine4 a) antroponimi (imena ljudi) - antroponomastika (grana onomastike) b) toponimi (imena mjesta kojima pribrajamo i imena zemalja5 dr1ava i rijeka) - toponomastika (grana onomastike ) > hrvatskoj a%*ropo%imiji razlikujemo& a) osobna imena b) nadimke c) prezimena - pridjevci (upan (esimir, ?uraj (almatinac) - patronimi - prezimena nastala od oeva imena - matronimi - prezimena nastala od majina imena d) etnonimi - imena naroda i etnikih skupina (3aski, "ileanci, @ijemci!!!) "O3ONI$I a) ojko%imi - imena naseljenih mjesta ((ubrovnik) b) oro%imi - imena gora (*vozd) c) 0idro%imi - imena voda (potoci, rijeke, jezera - Aura) / eg&o%imi - posebna skupina ojkonima - hrvatska imena naseljenih mjesta koja se nalaze izvan hrvatskoga jezinog podruja (=tena, 3e, 8im) / k*e*ik - posvojni pridjev izveden od imena naseljenih mjesta / e*%ik - ime stanovnika naseljena mjesta / o%omas*oka s*ilis*ika - prouava podrijetlo, znaenje i funkcionalnost imena u knjievnom djelu

51A E$I
- :ra&emi - vielane jezine jedinice, u govornom aktu reproduciraju se kao cjelina - :ra&eologija& a) jezikoslovna disciplina disciplina koja prouava frazeme b) ukupnostz frazema nekoga jezika (npr! frazeologija) 3#(+!" 6A 7" $+ A #.%!A &+ %+0A 7"&A 8.A/+04 '! postojana veza leksema - ne moe se mijenjati ni zamjenjivati (trn u peti - frazem trn u stopalu B frazem) 2! ta postojana veza sastoji se od najmanje dviju punoznanica - to mogu biti imenice (jabuka razdora), imenica i pridjev (medvjea usluga), glagol i imenica (stezati remen), glagol i prilog (izii nakraj), imenica i prilog (korak naprijed), broj i imenica (jedan korak) )! barem jedna punoznanica gubi svoje leksiko znaenje i dolazi do znaenjske preobrazbe - dobiva posebno znaenje (baciti koplje u trnje - frazem ije je znaenje& odustati od daljnje borbe za neto) 5! frazemi se u kontekstu mogu aktualizirati u svim sintatikim funkcijama (frazem 7ogu iza lea u reenici& 7van ivi 3ogu iza le$a, po funkciji - prilona oznaka) 4

/ :ra&emske i%ai'e ili (arija%*e - najee se razlikuju jednom sastavnicom% frazem trn u peti ima inaicu trn u oku% hladan kao kamen - hladan kao mramor - hladan kao led!!! / :ra&emske (i)e&%a%i'e - Cetar je u svom poduzeu bog bogova (vrlo utjecajan ovjek)! 3ilo nam je bog bogova (izvrsno)! / :ra&emske is*o&%a%i'e +si%o%imi, - frazmeska istoznanost - !anak kao akalica, %uh kao bakalar, %ama kost i ko1a . vrlo tanak, mrav / :ra&emska a%*o%imija - :ra&emski a%*o%imi - 9ivjeti na kruhu i vodi (oskudno ivjeti) . 9ivjeti kao bubreg u loju (ivjeti u izobilju) )'6."(+!&' " #.%!+ 8.A/+0A / Drazemi nastaju frazeologiziranjem (na poetku slobodna veza leksema - na kraju frazem) '! 8razemi prema sredinjoj punoznanici - imeniki (kamen smutnje) - glagolski (vedriti i oblaiti) - pridjevski (mrtav umoran) - prilo1ni (navratn nanos) 2! 8razemi po podrijetlu - nacionalni (od #ulina bana) - biblijski (pasti kao mana s neba) - frazemi stranog podrijetla - prevedeni i neprevedeni (tal! vedere le stelle - vidjeti sve zvijezde) )! 8razemske sraslice - bar jedna od sastavnica nema vlastitoga lekseikog znaenja (mile lale,ni bu ni mu) 5! 8razemi po pintatikom ustrojstvu - frazemi reenice ( tkako je poleo rat, inilo mu se da su svi njegovi poslovi samo trla baba lan da joj pro$e dan! - znai& uzaludan posao) - frazemi sintagme ("itatelji vole majostra od pera!)

"VO12A 1IJE!I
- prouava naine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih rijei - novi leksemi tvore se prema tvorbenim uzorcima od leksema koji ve postoje u hrvatskom jeziku - Os%o(%i leksem - u tvorbenom procesu slui kao polazite - "(ore%i'a - leksem koji nastaje tvorbenim procesom - Os%o(%i leksem i *(ore%i'a stoje u tvorbenoj vezi - "zravna ili bli1a tvorbena veza (praznak - znak) - )osredna ili dalja tvorbena veza (uiteljica - uiti) - "(or-e%a os%o(a - dio tvorenice koji joj je zajedniki s osnovnim leksemom - Korije% leksema - uva zajedniku znaenjsku jezgru srodnih leksema - E*imologija - prouava korijene, podrijetlo, razvoj leksema - "(or-e%a porodi'a - ine je sve tvorenice izme$u kojih postoji tvorbena veza - I&(ede%i'e - tvorenice motivirane jednim osnovnim leksemom (Ervat - hrvatski) - Slo.e%i'e - tvorenice motivirane dvama osnovnim leksemima (zrakoplov) - "(or-e%a ra)lam-a ili *(or-e%a a%ali&a - ralanjivanje tvorenice na tvobrne sastavnice - "(or-e%i )a( - granica izme$u tvorbenih sastavnica - "(or-e%e sas*a(%i'e - *(or-e%a os%o(a (hrvat) - pre:iks (pra-) - su:iks +%as*a(ak, (-ski) F

- spoj%ik +i%*er:iks, (-o-) - "zvoenje i slaganje dva su osnovna postupka u tvorbi rijei "VO12ENI NA!IN ;. 3ra(i *(or-e%i %ai%i a! %38" %A&$A !#'.7A - tvorbena osnova G tvorbeni nastavak (sufiks) . *H=I3GJ@ b! ).+8" %A&$A !#'.7A - tvorbenoj osnovi predmee se tvorbeni predmetak (prefiks) . ( G "=0@7# c! ).+8" %A&$' - %38" %A&$A !#'.7A . 3J0 G #8=? G =@ d! %&A,A$(+ - dvije tvorbene osnove povezuju se spojnikom -o- . 8 A=@ - - C70=1 - $3&!" ).+8" % K . I7A - K - IJHJ@ - )'&3%&'9+$":+ . H + 8 - +7?J@=1 (obje sastavnice zadravaju svoj naglasak) e! %&'9+$' - %38" %A&$A !#'.7A . 08J(@? - - L# H - =1 f! %.A%!A$(+ (sraslice) . 3H=* - (=@ 2! 3omo9%i *(or-e%i %ai% - ).+'7.A/7A ili '$#+./"(A - prelazak rijei iz jedne vrste u drugu& - pridjev !r! mlada . imenica !r! mlada "VO12A I$ENI4A - sufiksalna tvorba, najplodniji nain . kroja, sretnik, piskaralo, arov, cvjetaa, poklopac, cementara, samoa, crvi, komadina, krunidba, hodanje, letenje, uenje, =lirac, 0lavonka - prefiskalna tvorba . dopredsjednik, me$uvrijeme!!! - prefiksalno - sufiksalna tvorba . primorje, dovratak!!! - tvorba imenikih slo1enica slaganjem . romanopisac, bjelokost, samoironija!!! - imenike tvorenice nastale slo1eno - sufiksalnom tvorbom . nogomet, debelokoac!!! "VO12A 31IDJEVA - sufiksalna tvorba, najei nain . blatan, konat!!! - prefiksalna i slo1eno - sufiksalna tvorba . omalen, dvosmjeran!!! - prefiksalno - sufiksalna tvorba . bezimen "VO12A 31ILOGA - sufiksalna tvorba . danomice, stojeke!!! - prefiksalna tvorba . olako, previe!!! - prefiksalno - sufiksalna tvorba . netremice, bezobzirce!!! "VO12A GLAGOLA - sufiksalna tvorba . zapis - iva - ti / imperfektivizacija . obeati - obeavati / perfektivizacija . klecati - klecnuti - prefiksalna tvorba, najplodniji tvorbeni nain . dopisati - prefiskalno - sufiksalna tvorba . poploati / perfektivizacijsko - imperfektivizacijski niz

LEKSIKOG1A5IJA
- ,&'%A." - prvi rukopisni popisi leksema - .(+;$" - samostalni popis leksema u obliku knjige - &+ %" ',.A8"(A - umijee sastavljanja i pisanja rjenika (HJ#07# *8=D) - #.%!+ .(+;$" A& a) enciklopedijski (opi, nacionalni, posebni) b) jezini - po sadraju& opejezini, posebni ; specijalni - po opsegu& mali, srednji (priruni), veliki - po broju jezika& jednojezini, dvojezini, viejezini / $A!3 $":A (&+0A) - kanonski oblik leksema (infinitiv, nom!jd,) /1VA"SKI 1JE!NI4I PRVI RJENICI - Aneksni rjenici - popisi rijei s objanjenima o znaenju - $icollo .occabonella - &"7+. 6+ %"0)&":"73%, N+! st (viejezini rjenik) - -ieron<mus 0eglser - 6":!"'$A."30 =3A!3'. &"$,3A.30, '6O2! - 8aust #rani - 6":!"'$A."30, Aleci, '6O6! (petojezini rjenik) <VII.s* - (akov 0ikalja4 7&A,' (+/" A %&'#"$% ',A, '45O! - 6'! (s kratkom gramatikom) - 7artol ai4 "$%!"!3!"'$30 &"$,3A+ "&&>.":A+, 8im, '4P5! (gramatika) - (uraj -abdeli4 6" :"'$A. "&" .+;" %&'#+$% +, *raz, '4FP!('!djelo kajkavske leksikografije) <VIII.s* - Ardellio della 7ella4 6"/"'$A."', Aleci, 'F2M! (s gramatikom) - "van 7elostenec4 ,A/')->&A:"30, Iagreb, 'F5P! - 8ranjo %unik i Andrija (ambrei4 &+?":'$ &A!"$30, Iagreb, 'F52! <I<.s* - (oakim %tulli4 &+?":'$, 'MP'!, 'MP4!, 'M'P! (trojezini rjenik) - "van 0a1urani i (akov 31arevi4 $(+0A; ' - "&".% " %&'#A., Iagreb, 'M52! - 7ogoslav 2ulek4 $(+0A; ' - -.#A!% " .(+;$" , Iagreb, 'M4P! .(+;$" /$A$%!#+$', $A/"#&(A, Iagreb, 'MF5! - F6! - 6ragutin )ari& dvojezini rjenici (hrvatsko - talijanski i talijansko - hrvatski rjenik) - doprinos obnovi hrvatskoga standardnog jezika - .(+;$" -.#A!% ', "&" %.)% ', (+/" A (7! svezak), 'MMP! - =kademijin rjenik - prvi hrvatski jednojezini rjenik (stogodinji rad, 'MMP! - 'OF4!)

/1VA"SKI JE IK U <<. s*olje9u Od ;=>;. do ;=;?. - "van 7roz i 6ragutin 7orani4 -.#A!% " ).A#')"% - !omo 0areti4 ,.A0A!" A " %!"&"%!" A -.#A!% ',A "&" %.)% ',A $("9+#$', (+/" A - (osip 8lorschutz4 ,.A0A!" A -.#A!% ',A (+/" A - "van 7roz i 8ranjo "vekovi4 .(+;$" -.#A!% ',A (+/" A, 'OP'! / )3."%!"4 - #atroslav .o1i4 7A.7A."/0" 3 -.#A!% '0 (+/" 3 - $ikola Andri4 7.A$"; (+/" A -.#A!% ',A - 'O'5! - A$ +!A ' (+/";$'0 3(+6"$(+$(3 -.#A!A " %.7A - ?ovan 0kerli Od ;=;?. do ;=@>. - !omo 0areti4 -.#A!% " "&" %.)% " (+/";$" %A#(+!$" , 'O25! - 0arko %oljai4 (+/";$" " %!"&"%!"; " %A#(+!$" - C!,uberina5 @ rsti4 .A/&" A "/0+A3 -.#A!% ',A " %.)% ',A $("9+#$', (+/" A - 'O5P - prvi razlikovni rjenik - $ikola Andri i "so #elikanovi4 2!A (+ 2!A, 'O)M! - prvi suvremeni slikovni rjenik - 'O5'! -.#A!% A +$:" &')+6"(A (7! svezak) - urednik 0ate 3jevi Od s(i-%ja ;=@A. do prolje9a ;==>. - $'#'%A6% " 6','#'., prosinac 'O65!, zajedniki jezini prirunik& 8?J"@7# -.#A!% '%.)% ', $("9+#$', (+/" A 0- " 0% (Aatice hrvatske i Aatice srpske) - otre kritike - 6+ &A.A:"(A o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika 'O4F! - 'OF'! - E8+=Q0# C8 H?JRJ - 7abi - 8inka - 0ogu4 -.#A!% " ).A#')"% (nije objavljen) - SHondonacT - 7rabec--raste-9ivkovi4 ,.A0A!" A -.#A!% '%.)% ',A (+/" A - !e1ak-7abi4 ).+,&+6 ,.A0A!" + -.#A!% ',A (+/" A, 'O4P! - 'OM4! .@ atii4 %"$!A %A -.#A!% ',A $("9+#$', (+/" A %@ 7abi4 !#'.7A ."(+;" 3 -.#A!% '0 $("9+#$'0 (+/" 3 #@ Ani i (@ %ili4 ).A#')"%$" ).".3;$" -.#A!% ', "&" %.)% ', (+/" A 3o(ijes* 0r(a*skog s*a%dard%og je&ika6 - &judevit (onke4 $("9+#$" (+/" 3 !+'."(" " ).A %" - /latko #ince4 )3!'#"0A -.#A!% ',A $("9+#$', (+/" A - Heksikografski zavod Airoslav #rlea - (ulije 7enei4 .(+;$" -.#A!% ',A $("9+#$',A (+/" A '6 ).+)'.'6A 6' "@,@ '#A;"*A Od ;==>. do da%as - #ladimir 7rodnjak4 .A/&" '#$" .(+;$" %.)% ', " -.#A!% ', (+/" A - #ladimir Ani4 .(+;$" -.#A!% ', (+/" A (prvi priruni jednojezini rjenik)

'P