Puni naziv tvrtke, adresa i sjedite

PROCJENA OPASNOSTI

Podaci o ovlatenoj tvrtki koja je ocijenila procjenu opasnosti:

Naziv: Sjedite: Broj ovlatenja: Datum:

ZOP-tehnoloke usluge d.o.o. Graanske duice 72, Zagreb

UP/I-116-01/03-04/53 UrBroj: 526-08-05-7

ig i potpis ovlatene osobe

1
SADRAJ A) OPI PODACI A. 1. PODACI O POSLODAVCU A. 2. PODACI O GRAEVINAMA NAMJENJENIMA ZA RAD A. 3. OBAVLJANJE POSLOVA ZATITE NA RADU B) PODACI O POSTOJEEM STANJU B. 1. OPI PODACI B.1.1. Poetak rada B.1.2. Djelatnost B.1.3. Broj radnika po radnim mjestima B. 2. OPIS RADNOG PROCESA B.2.1. Unutarnji transport B.2.2. Poslovi odravanja B.2.3. Opasne radne tvari B. 3. B. 4. B. 5. B. 6. IZLOENOST OPASNOSTIMA / PODACI ZA ANALIZU RADNIH MJESTA PREGLED OZLJEDA NA RADU BROJ PROFESIONALNIH OBOLJENJA POREMEAJI U PROCESU RADA
stranica

C) ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA C. 1. USKLAENOST SA ZAHTJEVIMA KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI SREDSTVA RADA C. 1.1. Opremljenost strojeva i ureaja zatitnim napravama C. 1.2. Osiguranje od udara elektrine struje C. 1.3. Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije C. 1.4. Osiguranja potrebne radne povrine i radnog prostora C. 1.5. Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju C. 1.6. Odravanje istoe C. 1.7. Temperatura, vlanost i brzina kretanja zraka C. 1.8. Osiguranje od buke i vibracija C. 1.9. Zatita od elektromagnetskog ili drugih zraenja C. 1.10. Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja C. 1.11. Osiguranje prostorija za osobnu higijenu C. 2. ANALIZA PRIMJENE POSEBNIH PRAVILA ZATITE NA RADU C. 2.1. Poslovi s posebnim uvjetima rada C. 2.2. Zatita mladei, ena i radnika umanjenih radnih sposobnosti C. 2.3. Osobna zatitna sredstva C. 2.4. Obavjetavanje iz zatite na radu C. 2.5. Pruanje prve pomoi i medicinska pomo C. 2.6. Zatita nepuaa, zabrana uzimanja alkohola i dr. sr. ovisnosti C. 2.7. Osposobljavanje za rad na siguran nain C. 3. ANALIZA SVIH OZLJEDA NA RADU C. 4. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA OD OZLJEDA NA RADU PO RADNIM MJESTIMA D) PLAN MJERA ZA SMANJENJE RAZINE OPASNOSTI E) PRILOZI Popis poslova za koje je potrebno provesti osposobljavanje za rad na siguran nain Popis poslova s posebnim uvjetima rada Popis opasnih kemijskih tvari Popis radnih prostorija i prostora za koje postoji obveza ispitivanja radnog okolia Popis strojeva i ureaja s poveanim opasnostima Popis radnih mjesta na kojima se moraju koristiti osobna zatitna sredstva Tlocrti Ostalo Preslika uvjerenja o osposobljenosti za ovlatenika/poslodavca za ZNR ili Ugovora s ovlatenom tvrtkom Preslika Rjeenja o MTU

PROCJENA OPASNOSTI

A) OPI PODACI
A.1. NAZIV POSLODAVCA, ADRESA, SJEDITE

Naziv Sjedite
A.2. PODACI O GRAEVINAMA NAMJENJENIM ZA RAD

A. 3. OBAVLJANJE POSLOVA ZATITE NA RADU Poslodavac ima manje od 50 zaposlenih, te obavlja poslove zatite na radu u skladu s lankom 19. Zakona o zatiti na radu: Poslodavac sam obavlja poslove zatite na radu i osposobljen je u skladu s

Pravilnikom o programu i nainu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlatenika za obavljanje poslova zatite na radu (NN 69/05)
Poslodavac sam obavlja poslove zatite na radu ali nije osposobljen u skladu s

Pravilnikom o programu i nainu provjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlatenika za obavljanje poslova zatite na radu (NN 69/05)
Poslodavac je u smislu lanka 13. st. 2. Zakona o zatiti na radu, imenovao ovlatenika na kojeg je prenio obavljanje poslova zatite na radu. Ovlatenik poslodavca osposobljen je za obavljanje navedenih poslova, a odnos ovlatenika i poslodavca ureen je ugovorom o radu odnosno odlukom poslodavca. Preslika Uvjerenja i ugovora o radu nalazi se u prilogu Procjene. Poslodavac je ugovorio obavljanje poslova zatite na radu s ovlatenom tvrtkom. Preslika Ugovora nalazi se u prilogu procjene opasnosti

PROCJENA OPASNOSTI

B) PODACI O POSTOJEEM STANJU

B.1. OPI PODACI B.1.1. POETAK RADA Datum upisa u registar trgovakog suda: MBS: Datum posljednjeg usklaenja:

B.1.2. DJELATNOST

B.1.3. BROJ RADNIKA

Broj radnika temeljem ugovora o radu:
redni broj

naziv radnog mjesta

muki

ene

ukupno

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. ukupno: Broj uenika na praktinoj nastavi:

redni broj

naziv radnog mjesta

muki

ene

ukupno

1. 2. ukupno:

PROCJENA OPASNOSTI

B.2.

OPIS RADNOG PROCESA B.2.1. UNUTARNJI TRANSPORT

DA NE

U radnom procesu koriste se sredstava unutarnjeg transporta (SUT) Ako DA: povrine za kretanje SUT izvedene su bez neravnina i odvojene su od onih za kretanje pjeaka te jasno oznaene radnici koji rukuju SUT struno su osposobljeni za rukovanje istima radnici koji rukuju SUT osposobljeni su za rad na siguran nain za radnike koji rukuju SUT utvreni su posebni uvjeti rada radnici posjeduju Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti SUT opremljena su zatitnim i signalnim napravama SUT redovito se ispituju kao strojevi/ureaji s poveanim opasnostima Popis sredstava unutarnjeg transporta:

Komentar:

B.2.2. POSLOVI ODRAVANJA

DA NE

U radnom procesu sudjeluje radnik na poslovima odravanja Ako DA: radnik koji obavlja poslove odravanja osposobljen je za siguran rad strojevi/ureaji opremljeni su zatitnim napravama redovito se ispituju strojevi/ureaji s poveanim opasnostima prijenosni el. ureaji opremljeni su zatitnim napravama prikljuni kablovi prijenosnih el. ureaja su bez oteenja pratei pribor prijenosnih el. ureaja je ispravan runi alat je ispravan i siguran za rad radnik na odravanju redovito koristi osobna zatitna sredstva Opis poslova i popis sredstava rada:

Komentar:

PROCJENA OPASNOSTI

B.2.3. OPASNE RADNE TVARI

DA NE

U radnim procesima koriste se opasne radne tvari Ako DA:

izvrena je zamjena opasne tvari manje opasnom ili neopasnom (ukoliko je uinak isti) opasni procesi su izolirani, da se ne izlau radnici koji u procesu ne sudjeluju izveden je uinkovit sustav lokalne i ope ventilacije opasne radne tvari se skladite i uvaju u skladu s propisima provodi se redovito ispitivanje svih sredstava rada i sustava za ventilaciju razina aerozagaenja je uvijek u granicama GVI i KGVI provode se redovita ispitivanja razine aerozagaenja utvreni su posebni uvjeti rada za radnike koji su izloeni kemijskim opasnostima radnici posjeduju uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnici redovito obavljaju lijenike preglede za sve opasne radne tvari postoji evidencija i sigurnosno-tehniki listovi provedeno je osposobljavanje za rad na siguran nain i toksikoloko osposobljavanje postavljene su pisane upute za rad na siguran nain i znakovi opasnosti zaposlenici koriste sredstva za osobnu zatitu koja kvalitetom odgovaraju opasnostima

Klasifikaciju opasnih tvari izvriti temeljem Pravilnika o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN 23/08) kako slijedi:

T+
vrlo jaki otrov

T
otrov

Xn
tetna tvar

C
nagrizajue djelovanje

Xi
nadraujue djelovanje

E
eksplozivna tvar

O
oksidirajua tvar

F+
vrlo lako zapaljiva tvar

F
zapaljiva tvar

N
opasno za okoli

Opis poslova i popis opasnih radnih tvari:

Komentar:

PROCJENA OPASNOSTI

B.3.

IZLOENOST OPASNOSTIMA

Opasnosti na radnom mjestu su one injenice i stanja koja pod odreenim uvjetima mogu ugroziti ivot i zdravlje radnika te mogu uzrokovati uglavnom izravne fizike ozljede, a dijelimo ih na: Mehanike opasnosti Opasnosti od elektrine struje Opasnosti od poara i eksplozije Toplinske opasnosti (vrue ili hladne tvari i predmeti) tetnosti na radnom mjestu su imbenici (faktori) radnog okolia koji kod radnika mogu izazvati profesionalno oboljenje (najee nakon dulje izloenosti). tetnosti na radnom mjestu dijelimo na: Nepovoljne mikroklimatske uvjete Buku i vibracije Kemijske tetnosti Bioloke tetnosti tetna zraenja Nedostatnu rasvjetu Napori na radnom mjestu su: Tjelesni napori Psihofiziki napori. Tono i potpuno utvrivanje svih opasnosti, tetnosti i napora osnova je svake analize radnog mjesta kojoj je cilj u potpunosti odrediti mjere zatite i utvrditi sigurne radne postupke. esto se u praksi deava da radnik biva ozlijeen tijekom obavljanja poslova koji nisu utvreni analizom radnog mjesta. Uglavnom su to sporedni poslovi koje radnik obavlja rijetko. Za obavljanje takvih poslova radnik moda nije osposobljen ili zbog rijetkog izvoenja ne obavlja neke poslove rutinirano ili nije opremljen potrebnom zatitnom opremom. Stoga je upravo analiza radnog mjesta ta na temelju koje treba provesti uspjenu organizaciju rada, osposobljavanje za rad na siguran nain u svim tehnolokim procesima u kojima sudjeluje, utvrivanje sigurnih radnih postupaka, potrebne zatitne opreme te dunosti radnika.

Mehanike opasnosti
Padovi zaposlenika (s visine, u razini, u dubinu) Otri i iljati predmeti (u stanju mirovanja) Dijelovi koji se gibaju (kruno, pravocrtno gibanje i sl.) Letee estice (pri tokarenju, bruenju ili rasprsnue dijelova) Pad ili ruenje predmeta na radnika Udar (sudar s predmetom i sl.) Mehanike opasnosti pojavljuju se pri radu sa strojevima i ureajima (statinim i prijenosnim), pri radu sa samohodnim radnim strojevima, runim alatom, upravljanju i posluivanju transportnim sredstvima, rukovanju i radu s predmetima rada, pri kretanju na radu. Zatita na radu od mehanikih opasnosti provodi se prije svega primjenom osnovnih pravila zatite na radu kojima se uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. Ona sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi.

PROCJENA OPASNOSTI

Opasnost od elektrine struje

Elektrina struja moe uzrokovati toplinske, mehanike, kemijske ili bioloke ozljede na tijelu, a u odreenim sluajevima i smrt. Opasnost od udara elektrine struje predstavlja: Direktan dodir s dijelovima pod naponom; koji mogu uzrokovati; nepropisno poloeni goli vodii, oteena izolacija na vodiima i prikljunim instalacijama, loa izvedba prekidaa, sklopki i ostalih elemenata - kada dijelovi koji su pod naponom nisu zatieni odnosno kada je zatita nesavjesnim postupkom uklonjena, nezakljuani razvodni ormari, radovi na vodovima i instalacijama pod naponom koji nije prethodno iskljuen, radovi na elektrinim ureajima nestrunih osoba i sl. Indirektan dodir s dijelovima pod naponom; (previsoki napon dodira) kao posljedica kvara na izolaciji elektrinih predaja. Indirektan dodir moe uzrokovati elektrini ureaj ili njegov metalni dio (kuite) koji dodiruje radnik, a koji je zbog oteene ili neispravne izolacije poprimio odreeni napon prema zemlji. To e se dogoditi ako takvi elektrini ureaji ili njihovi dijelovi nisu uzemljeni ili na drugi nain tieni. Opasnosti od elektrinog luka; elektrini luk nastaje prekidom strujnog kruga ili kod proboja zraka pri velikim elektrinim poljima. tetan je za ovjeka i sredstva rada. Izaziva opekotine i oteenja oiju.

Opasnost od poara i eksplozije

Opasnost od poara predstavljaju gorive tvari u obliku krutina (drvo, ugljen, papir, tekstil i sl. - osobito njihova praina), zapaljivih tekuina (benzin, alkohol, ulja i sl.), te gorivih plinova (zemni plin, butan - propan, acetilen i sl.) Opasnost od eksplozije predstavljaju: krute tvari ako se nalaze u usitnjenom (prainastom) stanju pare zapaljivih tekuina gorivi plinovi u smjesi sa zrakom u odreenom omjeru Najei izvori poara su: otvoreni plamen, iskra, uarena tijela i vrui predmeti, elektrine instalacije, statiki elektricitet, samozapaljivost tvari.

Toplinske opasnosti (vrue ili hladne tvari i predmeti)

Vrue tvari ili predmeti mogu u dodiru s koom uzrokovati opekline, a mogu biti: vrui ili uareni metali (pri zavarivanju, lijevanju, kovanju i sl.) ostali vrui materijali pri obradi (staklo, plastine mase, voda, hrana i sl.) vrui materijali pri odravanju (dijelovi strojeva i sl.) vrui mediji u cjevovodima (vrua voda, para i sl.) otvoreni plamen. Hladne tvari ili predmeti mogu u dodiru s koom uzrokovati ozljede, a mogu biti: hladni predmeti odnosno smrznuti proizvodi (hrana i ostala roba u hladnjaama) hladni mediji (tekui plinovi - tekui duik i sl.) hladni materijali pri odravanju led.

tetnosti uzrokovane loim mikroklimatskim uvjetima

Mikroklimatske uvjete odreuje temperatura, vlanost i brzina strujanja zraka. U pogledu ovih mikroklimatskih imbenika u svim radnim prostorijama poslodavac je duan osigurati povoljne uvjete rada u ljetnom i u zimskom razdoblju. Ovisno o veliini odstupanja od propisanih uvjeta mogu nastupiti poremeaji koji e uzrokovati nelagodu kod radnika (kod manjih odstupanja) ili e uzrokovati poveani broj kroninih bolesti (kod veih odstupanja).
PROCJENA OPASNOSTI

Buka
tetno djelovanje na organizam ovisi o jakosti i frekvenciji buke. Jaa buka niih frekvencija manje je tetna od buke iste jakosti ali viih frekvencija. Djelovanje buke oituje se kroz poveanu napetost, smanjenu koncentraciju, umor i razdraljivost. Moe doi i do trajnog oteenja sluha. Ako je do oteenja sluha dolo kod radnika koji je kroz due razdoblje bio izloen djelovanju tzv. industrijske buke iznad propisane jakosti, to se smatra profesionalnom boleu. U radnim prostorijama buka najee nastaje: pri radu strojeva i ureaja, pri radu pomonih ureaja (ventilatori, kompresori, agregati), pri transportu materijala, pri obradi materijala,

Vibracije
tetne vibracije su titraji predmeta s kojima zaposlenik pri radu dolazi u dodir. Pritom se u obzir uzima frekvencija i amplituda vibracija. Smatra se kako najtetnije djeluju vibracije s frekvencijom izmeu 40 i 125 Hz, naroito ako im amplituda iznosi vie od 100 mikrometra. tetno djelovanje vibracija moe biti: tetno djelovanje na cijelo tijelo - vibracije koje se vode od nogu odnosno stranjice po tijelu (profesionalni vozai teretnih motornih vozila). tetno djelovanje na ake i ruke - vibracije koje se vode preko ruku u tijelo (udarne builice) Izvori vibracija mogu biti: strojevi i postrojenja (vibracije se prenose na podlogu, a odatle na ostale strojeve, objekte) vozila i strojevi (teretna vozila, graevinski strojevi) prijenosni strojevi i ureaji (motorne pile, pneumatski strojevi i builice) Izloenost vibracijama izaziva oteenja krvnih ila, miia, tetiva, kostiju i zglobova te ivaca. Veliina oteenja ovisit e o vrsti i trajanju vibracija, mikroklimatskim uvjetima, nefiziolokom poloaju tijela pri radu i osobinama zaposlenika. Ako je do oteenja zdravlja dolo kod radnika koji je due razdoblje bio izloen djelovanju vibracija, to se smatra profesionalnom boleu.

Kemijske tetnosti
Kemijske tetnosti nastaju kod koritenja raznih tvari koje mogu biti u krutom, tekuem ili plinovitom stanju. Radnici tijekom rada dolaze u dodir s tim tvarima, meu kojima su mnoge opasne po zdravlje i ivot. S obzirom na svojstva i nain djelovanja na organizam ovjeka, opasne tvari mogu se podijeliti u slijedee grupe: - otrovne tvari - agresivne ili nagrizajue tvari - lako zapaljive i eksplozivne tvari. Otrovne tvari unesene u organizam ve i u malim koliinama dovode do poremeaja ivotnih funkcija, a posljedica je trovanje. Te tvari mogu ui u organizam udisanjem, gutanjem ili kroz kou. Agresivne ili nagrizajue tvari imaju nagrizajue svojstvo te oteuju tvari s kojima dolaze u dodir. Jednako djeluju i na organizam ovjeka. Mogu uzrokovati teka oteenja koe, oiju dinih putova i probavnih organa. U ovu grupu spadaju kiseline i luine.
PROCJENA OPASNOSTI

U grupu lako zapaljivih i eksplozivnih tvari ubrajaju se industrijski plinovi (propan, butan, acetilen), te velik broj organskih otapala i razrjeivaa (benzen i derivati, alkoholi, esteri, eteri i dr.). Osim to su lako zapaljive tekuine, mnoga organska otapala su i otrovna. Druga su svojstva organskih otapala djelovanje na kou kojim uzrokuju dermatitis, te djeluju na ivani sustav. Kemijske tvari su uobiajeni izraz za tetne tvari koje mogu uzrokovati razliita oteenja zdravlja radnika koji dolaze s njima u dodir pri proizvodnji, rukovanju, transportu, skladitenju ili koritenju. U praksi se mogu pojaviti u obliku praina, dimova, plinova, para, magle, vlakna i dr. tetnost ovisi o mnogim fizikalnim, kemijskim ili otrovnim svojstvima, ali je najvanija koliina tvari koja je ula u organizam. Zbog toga je za svaku kemijsku tvar propisana maksimalno dopustiva koncentracija (MDK) za 8-satni rad bez opasnosti za organizam. Za neke tvari propisana je kratkotrajna dopustiva koncentracija (KDK) kod koje izloenost moe trajati najvie do 15 minuta i ne smije se pojaviti vie od etiri puta tijekom radnog vremena. Djelovanje tetnosti na organizam moe biti akutno, tj. kratkotrajno i to od nekoliko sekundi do nekoliko sati najee preko dinih organa i koe. Kratkotrajno djelovanje tetnosti moe uzrokovati ozljedu na radu. Kronino djelovanje nastupa u razdoblju od nekoliko mjeseci ili godina i oituje se profesionalnom boleu.

Bioloke tetnosti
Bioloke tvari u koje spadaju virusi, bakterije, paraziti, gljivice, kukci, organske tvari i dr., a s kojima dolazi u dodir zaposlenik na radu (rad s novcem), mogu izazvati razliite, najee profesionalne bolesti. Izvori biolokih tetnosti su: rad s ljudima oboljelim od zaraznih bolesti (zdravstvo, znanstveno-istraivaki rad) rad s zaraenim ivotinjama, mesom i otpacima ivotinja, (veterinari, radnici koji rade na utovaru i istovaru zagaene robe). rad na otvorenom - dodir s ivotinjama koje ugrizom unose otrove ili viruse (radnici koji obavljaju poslove u nekim podrujima poljoprivrede, umarstva, graevinarstva i sl.)

tetna zraenja
1. Ionizacijska zraenja - kada su izvor zraenja odreeni radioaktivni elementi i ureaji koji proizvode zraenja (rendgen). Ionizacijska zraenja susreu se u zdravstvu kod rendgenskih snimanja, terapije zraenjem, u nuklearnoj medicini te pri poslovima kontrole proizvoda (izotopi, rendgen). Visoke doze mogu djelovati trenutno izazivajui akutnu radijacijsku bolest dok trajnije izlaganje ionizacijskom zraenju moe uzrokovati rak, leukemiju, oteenje koe i sl., to se sve smatra profesionalnim bolestima. Opasnosti od ionizirajueg zraenja pojavljuju su u posebnim radnim procesima. 2. Neionizacijska zraenja koje proizvode odreeni ureaji, npr. laserski ureaji, kao i materijali zagrijani na temperaturu viu od 2000 C. Od neionizacijskih zraenja najtetnije djelovanje mogu imati ultraljubiasta zraenja koja najee oteuju oi pri elektrozavarivanju. Ultraljubiastog zraenja ima i u prirodi od sunca, naroito zbog proboja ozonskog sloja emu su izloeni radnici koji radove obavljaju preteno na otvorenom prostoru to dugorono moe uzrokovati rak koe. Vrlo tetna mogu biti i laserska zraenja koja zbog velike koliine energije usmjerene na malu povrinu
PROCJENA OPASNOSTI

10

mogu uzrokovati na koi oteenja od blagog crvenila do dubokih opeklina, a na oku (ronici, lei i mrenici) teka oteenja.

Rasvjeta
Odgovarajua rasvjeta radnih prostorija i prostora omoguuje tono i brzo opaanje te ispravno i sigurno obavljanje vidne zadae uz to manji zamor oiju, a posredno titi radnika i od ozljeda na radu. Neodgovarajua rasvjeta poveava napor vida i uzrokuje subjektivne smetnje, kao to su umor oka, glavobolja i dr. Uz to moe doi i do padova zbog nedostatne rasvjete. Najprikladnija je prirodna rasvjeta. Prirodno svjetlo mora biti dovoljne jakosti i ravnomjerno rasporeeno po radnom prostoru. Mora biti sprijeeno blijetanje, toplinsko zraenje i izravno sunevo svjetlo. Kako se poslovi obavljaju i u vrijeme nedovoljne prirodne rasvjete, koja uostalom nije uvijek dovoljne jakosti, postavlja se umjetna rasvjeta. Umjetna rasvjeta mora biti odgovarajue jakosti s dobrom prostornom ravnomjernou i bez blijetanja, zasjenjenih mjesta, titranja i treperenja u rasvjetnim tijelima.

Tjelesni napori Tjelesnim naprezanjem moe se smatrati svaka vea aktivnost koja zahtjeva
dinamiki ili statiki napor, odnosno miini rad, npr. kod stajanja, hodanja, savladavanja nekog otpora, podizanja ili prenoenja tereta i sl. Veliina tjelesnog naprezanja ovisi o potronji energije (koliine utroene energije) za neki posao te o uvjetima radne okoline u kojoj se obavlja neki posao (temperaturi, vlanosti, strujanju zraka). Na veliinu tjelesnog naprezanja utjeu i individualne karakteristike ovjeka, kao i uvjebanost pokreta koje zahtijeva rad. Nefizioloki poloaj tijela je svaki dugotrajni poloaj tijela u kome se nejednako optereuje aparat za kretanje (lokomotorni aparat), u prvom redu miii i zglobovi, to izaziva poveani statiki napor koji dovodi do ubrzanih degenerativnih promjena (proces starenja). Npr., to je dugotrajni sagnuti poloaj, kleanje, uanje, rad iznad glave i dr. (i dugotrajno stajanje i sjedenje je nepovoljno, ako ga zaposlenik zbog procesa rada ne moe privremeno promijeniti).

Psihofiziki napori Napor vida - izraen je kod radnika koji rade na raunalu. Stres - rad u nepovoljnim uvjetima uz vremensko ogranienje i visoku razinu
odgovornosti. Dua izbivanja zbog rada na udaljenim lokacijama, prekovremeni rad u uvjetima odreenim zahtjevima naruitelja (radovi koji se moraju obaviti u to kraem vremenu). esto se izvori psihofizikih napora javljaju pri poslovima koji zahtijevaju opaanje i primjenu raznih signala, npr. akustikih, optikih i dr., osobito u situacijama znaajnim za osobnu sigurnost kao i sigurnost drugih, pri radu u smjenama te za vrijeme nonog rada, na poslovima koji obuhvaaju odnose sa suradnicima, pri voenju poslova i dr.

Prisutnost odredbenih vrsta opasnosti i tetnosti utvruje se mjerenjima, zapaanjima, analizom radnih mjesta, radnih postupaka, analizom radnog prostora, primjenom utvrenih ili prihvaenih metoda za procjenu opasnosti. Pri tome treba otkrivanje opasnosti usmjeriti na izvore opasnosti za radnika, sredstva rada i radni okoli.
PROCJENA OPASNOSTI

11

PODACI ZA ANALIZU RADNOG MJESTA

Naziv radnog mjesta:
ukupan broj radnika

_________________________________________________________________
muki ene mlai od 18 godina invalidi

Raspored radnog vremena i odmora

tjedno _____ sati dnevno _____ sati broj smjena I / II / III / turnusi dnevni odmor 30 min / _________ skraeno r. vrijeme DA / NE

Poslovi s posebnim uvjetima rada

utvreni DA / NE / NP osnova po toki:____________ lijeniki pregledi DA /NE / NP sta s uveanim trajanjem DA / NE

Osposobljavanje
struna osposobljenost osposobljen za rad na siguran nain periodika provjera znanja osposobljen iz zatite od poara evidencija

DA /NE / NP

DA / NE

DA /NE / NP

DA / NE

DA / NE

Opis poslova - redovitih radnih zadataka:

Opis poslova - povremenih radnih zadataka:

Strojevi, ureaji, pribor i oprema kojima se pri radu koriste:

Materijali, sirovine i druge tvari koje se pri radu koriste:

Opasnosti na radnom mjestu:

Mehanike opasnosti otri, iljati i strei predmeti rotirajui ili dijelovi koji se gibaju letee estice ruenje predmeta na radnika sudar radnika s predmetom ili sredstvom unutar. transporta napad tree osobe Padovi radnika s visine u razini u dubinu Elektrina struja direktni dodir dijelova pod naponom indirektni dodir Poar i eksplozije poar eksplozija smjese para eksplozija posuda pod tlakom Toplinske opasnosti opekotine hladne tvari i predmeti OSTALO:

tetnosti na radnom mjestu:

Kemijske tetnosti boje i razrjeivai sredstva za pranje i dezinfekciju produkti izgaranja praina dimovi zavarivanja Bioloke tetnosti Mikroklimatski uvjeti nepovoljna temperatura nepovoljna vlanost brzina strujanja zraka Klimatski i atmosferski uvjeti rad na otvorenom tetna zraenja

Napori na radnom mjestu:

Tjelesna naprezanja runo prenoenje tereta guranje ili vuenje tereta dugotrajna tjelesna aktivnost Nefizioloki poloaj tijela dugotrajno kleanje dugotrajno uanje dugotrajno stajanje dugotrajno sjedenje Psihofiziki napori velika odgovornost noenje oruja prekovremeni rad

neionizacijsko
zavarivanje rad na otvorenom ljeti Buka sredstava rada ostali izvori Vibracije OSTALO:

OSTALO:

PROCJENA OPASNOSTI

12

B. 4. PREGLED OZLJEDA NA RADU

DA NE

U posljednjih 5 godina dogodile su se ozljede na radu: Ako DA:

ukupan broj ozljeda na radu u posljednjih 5 godina: ________ broj ozljeda nastalih tijekom obavljanja radnih zadataka: ________ broj ozljeda nastalih tijekom slubenog puta: ________ broj ozljeda nastalih tijekom puta kua - posao: ________ ozljede na radu prijavljene su na propisanim obrascima u HZZO ozljede na radu prijavljene su nadlenoj Inspekciji rada za radnike koji su na radu ozlijeeni vodi se propisana evidencija nadlenoj Inspekciji rada upuen je GO obrazac

B. 5. BROJ PROFESIONALNIH OBOLJENJA Od poetka rada nisu zabiljeeni sluajevi profesionalnih oboljenja. B. 6. POREMEAJI U PROCESU RADA 1. POREMEAJI U PROCESU RADA KOJI MOGU IZAZVATI TETNE POSLJEDICE ZA SIGURNOST I ZDRAVLJE RADNIKA Od poetka rada nije bilo poremeaja u procesu rada koji bi mogli izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika. 2. POREMEAJI U PROCESU RADA KOJI BI MOGLI UGROZITI SIGURNOST I ZDRAVLJE RADNIKA TE IRI OVJEKOV OKOLI U procesu rada ne koriste se ili skladite opasne radne tvari navedene u prilogu br. 1 Pravilnika o izradi procjene opasnosti, te nema opasnosti od ugroavanja sigurnosti i zdravlja radnika niti ireg ovjekova okolia. Od poetka rada nije bilo poremeaja koji bi ili na tetu ove injenice.

PROCJENA OPASNOSTI

13

C) ANALIZA I PROCJENA PRIKUPLJENIH PODATAKA

C.1. USKLAENOST SA ZAHTJEVIMA ZA SREDSTVA RADA (ANALIZA PRIMJENE OSNOVNIH MJERA ZATITE NA RADU)

C. 1.1.

Opremljenost strojeva i ureaja zatitnim napravama

DA NE

U radnom procesu koriste se strojevi/ureaji utvreni Pravilnikom o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (NN 47/2002):

Ako DA:
strojevi i ureaji opremljeni su zatitnim napravama provodi se redovito ispitivanje strojeva/ureaja s poveanim opasnostima za strojeve ureaje koji su u uporabi poslodavac posjeduje Uvjerenje o ispravnosti

C.1.2.

Osiguranje od udara elektrine struje

razvodni ormari el. struje zakljuani su ime je onemoguen pristup neovlatenima razvodni ormari el. struje oznaeni su znakom opasnosti od el. struje razvodni ormari opremljeni su jednopolnom shemom i oznakama strujnih krugova provodi se redovito ispitivanje elektrinih instalacija za elektrine instalacije poslodavac posjeduje Uvjerenje o ispravnosti prikljuni kablovi el. ureaja nemaju oteenja

C. 1.3.

Sprjeavanje nastanka poara i eksplozije

DA NE

kod poslodavca postoje aparati za poetno gaenje poara sukladno Pravilniku o odravanju i izboru vatrogasnih aparata (NN 35/94, 55/94 i 103/96) vatrogasni aparati redovito se odravaju i servisiraju u skladu s propisom radnici su osposobljeni iz zatite od poara i posjeduju Uvjerenja u radnom procesu koriste se tvari/ureaji koje mogu izazvati poar ili eksploziju

Ako DA:
za greevine u vlasnitvu poslodavca provedena je kategorizacija od strane MUP-a kod poslodavca postoji osoba zaduena i osposobljena za poslove zatite od poara poslodavac ima izraen Pravilnik o zatiti od poara u radnom procesu ili kao energent za grijanje koristi se plin (propan/butan ...)

Ako DA:
provodi se redovito ispitivanje nepropusnosti plinske instalacije plinske instalacije obojene su utom bojom i bez oteenja plinska troila redovito se ispituju u skladu s propisima

OSTALO:

PROCJENA OPASNOSTI

14

C.1.4.

Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora

OBRAZAC ZA ANALIZU RADNOG PROSTORA

Radna prostorija/prostor:

__________________________________________________ OCJENA

GRUPA

ZADOVOLJAVA

ELEMENT ISPITIVANJA
slobodna povrina poda slobodni zrani prostor visina ukupna povrina prostorije razina materijal izvedba odravanje materijal i izvedba obrada boja odravanje materijal smjer otvaranja i irina broj i raspored stanje povrina upadni kut svjetla nain otvaranja stanje i odravanje nain zagrijavanja dimnjaci raspored grijaih tijela povrina grijai tijela regulatori odravanje temperatura relativna vlanost brzina strujanja zraka provjetravanje (prirodno) prisilna ventilacija broj izmjena zraka ispitivanja prirodno osvjetljavanje opa rasvjeta lokalna rasvjeta odravanje i ispitivanje razina buke izvori vibracija ispitivanje OZS vrste opasnih radnih tvari GVI: ppm / mg/m3 ispitivanja rezultati ispitivanja oprema za prvu pomo sanitarne prostorije garderoba

PROPISANI ZAHTJEVI

UTVRENO STANJE

101 102 103 104 111 112 113 114 121 122 123 124 131 132 133 134 141 142 143 144 151 152 153 154 155 156 161 162 163 164 165 166 167 171 172 173 174 181 182 183 184 191 192 193 194 201 202 203

VELIINA I VISINA

2 m2 po radniku 10 m3 po radniku min. 2,8 m iznad razine okolnog zemljita otporan na habanje, vodonepropustan ravan, gladak ali ne klizav redovito toplinska, zvuna te zatita od oborina keramike ploice ili masna boja svjetla redovito ovisno o namjeni prostorije u smjeru izlaza, min. 0,7 m ovisno o smjetaju prostorije (30 ili 50 m) min. 12,5 % povrine poda min. 24 O s lakoom ovisno o radnom procesu ovisno o nainu grijanja ovisno o veliini prostorije ovisno o veliini prostorije ovisno o nainu grijanja 20 - 25 0C 65 - 80 % 0,5 m/s ovisno o radnom procesu ovisno o radnom procesu ovisno o radnom procesu redovito u propisanim rokovima ovisno o radnom procesu

RASVJETA

MIKROKLIMA

ZAGRIJAVANJE

PROZORI

VRATA

ZIDOVI I STROP

PODOVI

redovito u propisanim rokovima do 80 dB osnovnim mjerama ukloniti irenje redovito svake 2 g. ovisno o izmjerenoj razini

AEROZAGA ENJA

BUKA

ormari s propisanim sadrajem ovisno o broju radnika ovisno o djelatnosti i broju radnika

OSTALI PODACI O RADNOM PROSTORU:

OSTAL O

PROCJENA OPASNOSTI

NE ZADOVOLJAVA

IFRA

15

C.1.5.

Osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju

DA NE

izlazi te putovi za prolaz i evakuaciju radnika su dovoljno su iroki i prohodni oznaavanje izlaza i evakuacijskih putova izvedeno je u skladu s propisima radnici su upoznati s rasporedom evakuacijskih putova vjebe evakuacije provode se svake 2 godine

C.1.6.

Odravanje istoe
DA NE

sve radne i pomone prostorije i prostori redovito se iste smee se odlae na predviena mjesta i odreena mjesta osigurano je redovito odvoenje smea

C.1.7. Osiguranje potrebne temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka Izvedeni nain grijanja: ___________________________________________________
_______________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

Ventilacija radnih prostorija: ________________________________________________ _______________________________________________________________________

_______________________________________________________________________
DA postoje radni procesi pri kojima se u radni prostor oslobaa temperatura ili vlaga NE

Ako DA:
provodi se redovito ispitivanje mikroklimatskih uvjeta poslodavac posjeduje Uvjerenje o ispitivanju mikroklimatskih uvjeta radnici koriste propisanu zatitnu opremu

C.1.8.

Osiguranje od buke i vibracija

DA NE

postoje radni procesi pri kojima se u radni prostor oslobaa buka

Ako DA:
provodi se redovito ispitivanje razine buke poslodavac posjeduje Uvjerenje o ispitivanju buke u radnom prostoru radnici koriste propisanu zatitnu opremu za radnike izloene buci utvreni su posebni uvjeti rada

C.1.9.

Osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja

DA NE

svi radnici obavljaju radne zadatke u zatvorenom prostoru pri emu nisu izloeni nepovoljnim klimatskim ili atmosferskim uvjetima

Ako NE:
radnici koriste propisanu zatitnu opremu za radnike izloene nepovoljnim uvjetima utvreni su posebni uvjeti rada za hladno razdoblje radnicima su osigurane prostorije za povremeno zagrijavanje za toplo razdoblje radnicima se osiguravaju napici za nadoknadu tjel. tekuine

PROCJENA OPASNOSTI

16

C. 1.10.

Zatita od elektromagnetskog ili drugih zraenja

DA NE

postoje radni procesi pri kojima su radnici izloeni tetnim zraenjima

Ako DA:
radnici koriste propisanu zatitnu opremu za radnike izloene tetnim zraenjima utvreni su posebni uvjeti rada poslodavac posjeduje dokumentaciju o izvorima zraenja

C.1.11.

Osiguranje prostorija za osobnu higijenu

DA NE

s obzirom na broj radnika postoji dovoljan broj higijensko-sanitarnih prostorija osigurana je odvojena sanitarna prostorija i garderoba za enske i muke radnike radnicima su osigurani tuevi (ako se radi o "prljavim" radnim procesima radnici raspolau dovoljnim brojem sredstava i opreme za osobnu higijenu

PRIMJENA DRUGIH OSNOVNIH MJERA ZATITE NA RADU:

POPIS PROPUSTA I NEDOSTATAKA U PRIMJENI OSNOVNIH MJERA ZATITE NA RADU:

PROCJENA OPASNOSTI

17

C.2.

ANALIZA PRIMJENE POSEBNIH PRAVILA ZATITE NA RADU

C.2.1.
Ako DA:

Poslovi s posebnim uvjetima rada

DA NE

postoje radna mjesta s posebnim uvjetima rada Zaokruite po kojoj toki Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84):
rukovanje/upravljanje stroj./ureajima na mehanizirani pogon na kojima se ne moe primijeniti zatita od mehanikih opasnosti. upravljanje i rukovanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon ( buldoeri, bageri, kombajni, viliari i sl.) rukovanje ureajima na postrojenju za dobivanje i preradu sirove nafte i plina rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama, energetskim postrojenjima i posudama pod tlakom. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon poslovi signaliste ( vezanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicom i sl.) rukovanje ureajima na postrojenjima za uskladitenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekuina i plinova. ronilaki poslovi rukovanje ureajima za opskrbu zrakom u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilakih poslova montaa i odravanje elektrinih instalacija, ureaja, postrojenja napona veeg od 250V i napona 220V s posebnim zahtjevima. graevinsko-montani poslovi na podizanju skela, postavljanju oplata i ograda. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom punjenje i paljenje mina poslovi vatrogasca uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem poslovi koji zahtijevaju teko fiziko naprezanje (runo noenje tereta teih od 25 kg za mukarce i 15 kg za ene ; te poslovi koji se preteno izvode u nefiziolokom i prisilnom poloaju tijela ). 17. poslovi koji se izvode na visini a nisu primjenjiva osnovna pravila ZNR ( makar povremeno iznad 3 m ). 18. rad u nepovoljnoj mikroklimi ( mikroklima izvan standarda; rad pod utjecajem hladnoe ) 19. rad u buci (poslovi u prostorima gdje je mogua buka vea od 90 dB ) 20. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen vibracijama i potresanju. 21. rad u povienom atmosferskom tlaku. 22. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen ionizacijskom zraenju. ( rendgen, radioaktivni materijali ili drugi izvori ) 23. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen neionizacijskom zraenju ( UV, IC, lasersko, elektrozavarivanje i sl.) 24. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen nefibrogenim prainama ( cement i sl.). 25. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen fibrogenim prainama ( azbest, talk, i sl.). 26. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen organskim prainama ( brano, dlaka, pamuk i sl.). 27. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini i dimu olova i njegovih anorganskih spojeva 28. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen tetraetil olovu ( mogu sastojak benzina ). 29. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen parama ive i praini ivinih spojeva. 30. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen kromu i njegovim spojevima. 31. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen niklu i njegovim spojevima. 32. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini i dimovima mangana i spojeva. 33. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini i dimovima kadmija. 34. " " izloen praini i dimovima vanadija, selena i platine (proizvodnja keramike, stakla, boja, fotografskih kemikalija i sl.) 35. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini tvrdog metala 36. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen uranu i njegovim spojevima. 37. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini i dimu berilija. 38. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen parama i praini arsena i njegovih spojeva. 39. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen praini i dimovima fosfora i njegovih spojeva. 40. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen kiselinama i luinama. 41. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen plinovitim nadraljivcima ( formaldehid, amonijak, klor, sumporni dioksid, aceton, i sl.) 42. " " izloen fluoru i njegovim spojevima ( proizvodnja keramike,stakla, emajla, zatitnih sredstava za drvo i sl.) 43. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen ogljinom monoksidu. 44. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen cijanovodiku 45. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen ugljinom disulfatu. 46. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen glikolima. 47. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen parama nafte i derivatima nafte. 48. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen halogenim derivatima ugljikovodika. 49. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen vinil klorid monomeru. 50. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen benzenu i drugim homolozima. 51. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen nitro i amino derivatima benzena. 52. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen kemijskim i drugim tvarima u proizvodnji i preradi umjetnih smola i plastinih masa. 53. poslovi pri kojima je zaposlenik izloen organofosfornim i karbamatnim pesticidima 54. Poslovi pri kojima je radnik izloen drugim pesticidima 55. Poslovi pri kojima je radnik izloen praini umjetnih gnojiva 56. Poslovi pri kojima je radnik izloen biolokim agensima 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

radnici koriste propisanu zatitnu opremu radnici redovito obavljaju lijenike preglede o emu se vodi propisana evidencija svi radnici na navedenim radnim mjestima upueni su na lijeniki pregled koji se provodi kod spec.med.rada dr. _____________________________ iz _______________________________________

PROCJENA OPASNOSTI

18

C.2.2.

Zatita mladei, ena i radnika umanjenih radnih sposobnosti

DA NE

poslodavac nema zaposlenih mlaih od 18 godina i nema zaposlenih invalida zatita ena ureena je u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zatiti na radu

C.2.3.

Osobna zatitna sredstva

DA NE

postoje radni procesi pri kojima radnici moraju koristiti zatitnu opremu

Ako DA:
svim radnicima osigurana je propisana zatitna oprema sva zatitna oprema zadovoljava kvalitetom s obzirom na utvrenu razinu opasnosti zatitna oprema obvezno se mijenja kada izgubi zatitnu funkciju (dotrajalost, istroenost) poslodavac posjeduje dokumentaciju o zatitnoj opremi

C.2.4.

Obavjetavanje iz zatite na radu

DA NE

postoje radni procesi pri kojima je potrebno osigurati pisane upute za siguran rad

Ako DA:
pisane upute stavljene su na raspolaganje svim radnicima izloenima opasnostima postavljeni su znakovi opasnosti, zabrane i obavjetavanja na svim mjestima (strojevima, instalacijama) na kojima su radnici izloeni opasnostima

C.2.5.

Pruanje prve pomoi i medicinska pomo

DA NE

u skladu s odredbama lanka 62. Zakona o zatiti na radu postoji dovoljan broj radnika koji su osposobljeni za pruanje prve pomoi osposobljenim radnicima osigurana je oprema za pruanje prve pomoi

C.2.6.

Zatita nepuaa, zabrana uzimanja alkohola i sreds. ovisnosti

DA NE

ureeno je u skladu s odredbama iz lanka 63. i 64. Zakona o zatiti na radu

C. 2.7.

Osposobljavanje za rad na siguran nain

DA NE

postoje radni procesi pri kojima je potrebno radnike osposobiti za siguran rad

Ako DA:
poslodavac posjeduje program osposobljavanja za rad na siguran nain radnici su osposobljeni za rad na siguran nain teorijski radnici su osposobljeni za rad na siguran nain praktino poslodavac posjeduje propisanu evidenciju o osposobljavanju

POPIS PROPUSTA I NEDOSTATAKA U PRIMJENI POSEBNIH MJERA ZATITE NA RADU:

PROCJENA OPASNOSTI

19

C. 3. ANALIZA OZLJEDA
Br.________
Priroda ozljede

Naziv radnog mjesta: ___________________

Ozlijeeni dio tijela Izvor ozljede Nain nastanka

Radni proces: ____________

Uzrok povrede Broj izgubljenih radnih dana

Osposobljen za siguran rad

Periodika provjera znanja

Prethodne ozljede na istom radnom mjestu

Prethodne ozljede istog radnika

Posebni uvjeti rada

Koritena osobna sredstva

DA / NE

DA / NE

DA / NE

DA / NE

DA / NE

DA / NE

PROCJENA OPASNOSTI

20

C.4. PROCJENA PREOSTALOG RIZIKA OD OZLJEDA NA RADU

ODREIVANJE RAZREDA RIZIKA ZA RADNO MJESTO: PRIMJENA OSNOVNIH MJERA ZNR
provedena nije provedena

PRIMJENA POSEBNIH MJERA ZNR

provedena nije provedena nije provedena

vrsta mjere

vrsta mjere

zatitne naprave na strojevima osiguranje od udara el. struje zatita od poara i eksplozija radne povrine i radni prostor putovi za prolaz, prijevoz, evakuaciju mikroklima u propisanim normama rasvjeta u propisanim normama buka/vibracije u prop. normama zatita od tetnog zraenja GVI i KGVI tetnih u prop. normama istoa i odravanje radnog prostora prostor za osobnu higijenu

utvreni posebni uvjeti rada redoviti zdravstveni pregledi zatita ena, mlad. i zap. umanj. rad.s. koriste se propisana OZS znakovi opasnosti, zabrane, upozorenja pisane upute za rad na siguran nain osposobljavanje za siguran rad pruanje prve pomoi i oprema posebne upute za rad / opasna zraenja ostale posebne upute ovisno o procesu posebna struna osposobljenost osiguranje napitaka

Broj ozljeda na radu

UTVRENI RAZRED RIZIKA:
1 2 3 4 5 : : : : : Prihvatljiv ostatak rizika Srednjorono potrebne mjere Kratkorono potrebne mjere Nuno odmah poduzeti mjere Odmah prekinuti rad u opasnom podruju

Vrste ozljede prema teini

OBRAZLOENJE:

Potrebno provesti:

NP = nije primjenjivo

ODREIVANJE RAZREDA RIZIKA ZA RADNO MJESTO: PRIMJENA OSNOVNIH MJERA ZNR

provedena nije provedena

PRIMJENA POSEBNIH MJERA ZNR

provedena

vrsta mjere

vrsta mjere

zatitne naprave na strojevima osiguranje od udara el. struje zatita od poara i eksplozija radne povrine i radni prostor putovi za prolaz, prijevoz, evakuaciju mikroklima u propisanim normama rasvjeta u propisanim normama buka/vibracije u prop. normama zatita od tetnog zraenja GVI i KGVI tetnih u prop. normama istoa i odravanje radnog prostora prostor za osobnu higijenu

utvreni posebni uvjeti rada redoviti zdravstveni pregledi zatita ena, mlad. i zap. umanj. rad.s. koriste se propisana OZS znakovi opasnosti, zabrane, upozorenja pisane upute za rad na siguran nain osposobljavanje za siguran rad pruanje prve pomoi i oprema posebne upute za rad / opasna zraenja ostale posebne upute ovisno o procesu posebna struna osposobljenost osiguranje napitaka

Broj ozljeda na radu

UTVRENI RAZRED RIZIKA:
1 2 3 4 5 : : : : : Prihvatljiv ostatak rizika Srednjorono potrebne mjere Kratkorono potrebne mjere Nuno odmah poduzeti mjere Odmah prekinuti rad u opasnom podruju

Vrste ozljede prema teini

OBRAZLOENJE:

Potrebno provesti:

NP = nije primjenjivo

PROCJENA OPASNOSTI

21

D) PLAN MJERA ZA SMANJENJE OPASNOSTI

OPENITO: Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti sadri primjenu osnovnih i posebnih pravila zatite na radu, kao i drugih mjera koje se moraju primijeniti odnosno poduzeti sa svrhom otklanjanja opasnosti ili smanjivanja iste na najmanju moguu mjeru. D. 1. PRIMJENA OSNOVNIH PRAVILA ZATITE NA RADU: opremljenost sredstava rada zatitnim napravama osiguranje od udara elektrine struje spreavanje nastanka poara i eksplozije osiguranje osiguranje osiguranje osiguranje osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika istoe potrebnih mikroklimatskih parametara potrebne rasvjete radnog mjesta i radnog okolia

ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja osiguranje od djelovanja po zdravlje tetnih tvari zatita od tetnog zraenja D. 2. PRIMJENA POSEBNIH PRAVILA ZATITE NA RADU: osposobljavanje za rad na siguran nain utvrivanje posebnih uvjeta rada u smislu dobi ivota, spola, strune spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duevnih i tjelesnih sposobnosti osposobljavanja radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada redovita nabava i davanje na koritenje radnicima propisanih osobnih zatitnih sredstava. redovita nabava i davanje na koritenje radnicima sanitetskog pribora za pruanje prve pomoi utvrivanje i postavljanje potrebnih znakova sigurnosti i znakove opih obavijesti na mjestima rada, na sredstvima rada i pripadajuim instalacijama utvrivanje naina sigurnog obavljanja procesa rada i postavljanje pisanih uputa za siguran rad na odreenim radnim mjestima sustavno praenje ozljeda na radu voenje svih propisanih evidencija, te knjige nadzora i uvanje isprava osposobljavanje radnika za rad s opasnim radnim tvarima, osposobljavanje radnika iz pruanja prve pomoi.

PROCJENA OPASNOSTI

22

MJERE ZATITE NA RADU KOJE JE POTREBNO PROVESTI U SVRHU SMANJENJA RAZINE OPASNOSTI

OVLATENA OSOBA ZA PROVEDBU: Ovlatena osoba za provedbu mjera je: KONTROLA: Kontrolu provedbe propisanih mjera ZNR obavlja: KOLIINA SREDSTAVA: Koliinu sredstava odrediti e poslodavac u skladu s obujmom mjera opisanih i zakljuenih ovom Procjenom opasnosti.

PROCJENA OPASNOSTI

23

D) PRILOZI
Prilog br.1. POPIS RADNIH MJESTA ZA KOJA JE POTREBNO PROVESTI OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN
naziv radnog mjesta OSNOVNI PROGRAM POSEBNI PROGRAM PERIODIKA PROVJERA

Prilog br. 2. POPIS POSLOVA S POSEBNIM UVJETIMA RADA

naziv radnog mjesta
PUR po toki: lijeniki pregled obavljen evidencija

Prilog br. 3. POPIS OPASNIH RADNIH TVARI

naziv opasne radne tvari
GVI KGVI evidencija / sigurnosno tehniki list

PROCJENA OPASNOSTI

24

Prilog br.4. POPIS RADNIH PROSTORIJA I PROSTORA ZA KOJE POSTOJI OBVEZA ISPITIVANJA RADNOG OKOLIA
radni prostor / prostorija
Mikroklima Buka Rasvjeta

Prilog br.5. POPIS STROJEVA I UREAJA S POVEANIM OPASNOSTIMA

* * * * * * * * naziv stroja / ureaja: proizvoa: ____________________ inventarski broj: ____________________ tvorniki broj: ____________________ naziv stroja / ureaja: proizvoa: ____________________ inventarski broj: ____________________ tvorniki broj: ____________________

Poslodavac je duan, u skladu s vaeim propisima o nainu ispitivanja strojeva i ureaja, obavljati ispitivanje strojeva i ureaja utvrenih u ovoj Listi u sljedeim sluajevima: prije njihovog stavljanja u uporabu, najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe, poslije rekonstrukcije a prije ponovnog poetka koritenja, prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni.

Prilog br. 6. POPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA SE MORAJU UPOTREBLJAVATI OSOBNA ZATITNA SREDSTVA ( s naznakom sredstava ) Naziv radnog mjesta
Osobna zatitna sredstva

PROCJENA OPASNOSTI