You are on page 1of 22

NACIONALNA ARHEOLOGIJA

4 utjecaja na kulturu Hrvata

(Bizantski, Franaki, Avarski-staromaarska i autohtoni romansko-ilirski supstrat) Povijest nacionalne arheologije Fra Lujo Marun, sred.2.pol.19.st., osniva nacionalne arheologije. Istraivao u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji U Kninu osniva "Kninsko starinsko drutvo" 1893. god. u Kninu otvoren PRVI MUZEJ HRVATSKIH SPOMENIKA i Kninsko starinsko drutvo mijenja ime u HRVATSKO STARINSKO DRUTVO. Cilj fra Luje je bio doi do senzacionalnih otkria/nalaza, zanemarujui ostalo (kontekst, stratigrafija...) Pisao je o nalazitima, ali ne dovoljno.

nalazi: MU GORNJI, kod Sinja, sluajni nalaz, kraj 1871.god., pri irenju crkvene sakristije naen predromaniki ZABAT, dio oltarne pregrade=ograda svetita, sa natpisom koji spominje ime kneza BRANIMIRA 888. god. U unutranjosti crkve i z Branimirova vremena izgraen je arhitrav oltarne pregrade 25.3. i 31.8. 888.godine ("za Branimira godina je Kristovi otkad je od Djevice primio tijelo 888 indicija esta") KAPITUL kod Knina, 1875. god. kninski upnik Fra Lujo Marun htio potvrditi izvjetaj popa Dukljanina (Grgur Barski) o 5 crkvi gdje je ubijen Hrv. kralj Dmitar Zvonimir 1075. god. na Kosovu, tj. dananja Biskupija kod Knina. Potvreno je postojanje tih 5 crkvi na Kosovu/Biskupiji. BISKUPIJA kod Knina, poloaj CRKVINA (crkva svete MARIJE): naeni dijelovi CIBORIJA (koji predstavlja nebeski svod), ovaj je etverostran ranoromaniki ZABAT sa likom sv. Marije i natpisom i istim ukrasom kao kod Branimirova natpisa. Ciborij moe biti: esterostran i etverostran krstioniki (piscina) i oltarni TRANZENA (ukraena prozorska reetka), ranoromanika, tetramorf (4 evanelista: Matej=aneo ili ovjek; Marko=lav; Ivan=orao; Luka=bik)

mandola oblak svetosti na kojem stoje Djevica i Isus

Istraiva don Frane Buli: obrazovan u glagoljakom svetitu, zavrio arheologiju u Beu, ravnatelj ST gimnazije, preko 40 godina urednik asopisa "Buletino di archeologo de storia Dalmatia". najvie prouava antike i kranske spomenike otkriva i sarkofag kraljice JELENE iz 962. god. u crkvi sv. Stjepana Otok kod Solina (90 komada; ona je udovica Hrv. kralja Stjepana II. i majka Drislavova). Potvrda Tome Arhiakona. i fragment ZABATA sa natpisom "de duce Trepimero"(za kneza Trpimira), u RIINICAMA kod Solina gdje je dao knez Trpimir izgraditi 852. god. - i prvi benediktinski samostan u Hrvatskoj, sa jednobrodnom-jednoapsidalnom crkvom. to otkrie daje mu ideju o osnivanju drutva BIHA. Umro je 1834.god. sa eljom da se sahrani u antikom sarkofagu. *OBOL novi na usta za prijelaz u drugi svijet.

TEORIJE O DOSELJENJU HRVATA 2 osnovne teorije: Nestorova (autohtonost slavena) teorija doseljenja

Slavistike i neslavistike teorije. Izvori Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet "De administrando imperio" (O upravljanju carstvom), 10. st. Ustvari je osobno pismo koje je car uputio svom sinu Romanu i to na grkom jeziku, a govori o stanju u carstvu. 3 originalno sauvana rukopisa, najstariji iz 11. st. (Vatikanski arhiv). Prvi ga objavljuje u 17. st. Johanes Meursius i to pod danas poznatim naslovom "De administrando imperio". Doseljenje Hrvata opisuje u dva poglavlja, pa se smatra da su to sastavljali razliiti ljudi . U jednom poglavlju spominju se kao Avari-Slaveni u 30. glavi dolazak Hrvata iz Bijele Hrvatske u 31. glavi se govori o dolasku pod Porgom iz Bijele Hrvatske i pokrtavanje (BIJELO oznaava ISTOK; Crveno Jug; .... istonjake oznake za strane svijeta).

Toma Arhiakon, 13.st., porijeklom iz romanske obitelji iz Splita. Studirao teologiju i pravo u Bologni. Napisao "Historia Salontana", 1267. god. (povijest salonitanske crkve; ivoti i djela slonitanskih biskupa). sadri podatke i o provali Tatara u 13. st. a o doseljenju Hrvata kae da su Hrvati Goti (od toga nastala i teorija o autohtonosti pomjeana sa 78 plemena iz Poljske). Prvi zapis u kojem papa Ivan IV. alje opata Martina 642. god. u Dalmaciju i Istru radi otkupa relikvija svetaca salonitanskih muenika i dr. Pavao akon, 642. god., Slaveni napali Sipon u Beneventu (Italiji) IRANSKA TEORIJA, na podruju dananje Afganistana, u pokrajini Harahvati, grad Herath. Ideja o Hrvatima koji su preko junoruskih stepa doli do Tanaisa na uu rijeke Dona u Azovsko more (dio Crnog mora) gdje su pronaene i 2 ploe sa osobnim imenima dvoje ljudi HRVAT Horvathos i Harvathos. Kraj 2./po.3. st., ove ploe koje su pohranjene u muzeju u Sant Peterburgu. Teorija Luje Margotia o doseljenju krajem 8.st. (povjesniari umjetnosti se pozivaju na nju)...

1. DALMATINSKO-HRVATSKA GROBLJA RANOG HORIZONTA


do sad najbrojnije istraena na podr. sjeverne Dalmacije (izmeu rijeka Zrmanje i Krke). najznaajnija groblja tog podruja su: Nin-drijac, Nin-Materiza, Kai-Maklinovo brdo, Kai-Razbojne, Stankovci-Klaria kue Dubravice kod Skradina

izmeu rijeke Krke i Cetine najpoznatije i najbolje istraeno je groblje u Biskupiji kod Knina (s june strane crk. sv. Marije, s nalazima karolinkih maeva i ostruga s garniturom), otkriveno jo krajem 19. st.

Izmeu Rae i Cetine, razvoj starohrvatskih grobalja horizonata 7.-9.st., tipoloki je karakteristian. (po nainu gradnje grobova, grobnih priloga i naina pokopa). Tipoloki i kronoloki razvrstajemo ih na: 1) groblja spaljenih pokojnika sa zemljanim urnama, 7. st.

2) Kosturna groblja na redove s poganskim nainom pokopa, kraj 7. do sred. 9. st (prijelazni period od kraja 8. do sred.9.st obiljeen izrazito karolinkim kult. utjecajem u grob. invent.) 3) Kosturna grob. na redove s kranskim nainom pokopa i tipino dalmat.-hrvat. kulturom bez crkava (poneki tragovi karatansko-ketlake i bjelo.brdske kult.), 9. -11. st. 4) Istodobno kost.goblja na redove s kr.nainom i tipinom dalmat.-hrvatskom kulturom oko crkava, 9.-11. st. (traju do u razvijeni sred. vijek i novo doba).

1. groblja spaljenih pokojnika sa zemljanim urnama, 7. st.


A. MAKLINOVO BRDO u Kaiu: prvi je arheoloki dokaz o sahranjivanju spaljenih slavenskih pokojnika na podruju cijele exjugoslavije. najstariji nalaz Slavena (Hrvata). otkriveni 1967. god. (Janko Beloevi) 100-ak m JI udaljene su ove are od starohrvatskog kosturnog groblja s kraj 8./9. st. spaene su 4 cijele are (9 rekonstruirano); ukopane na 0, 5 m (uniteno oranjem). ispunjene pepelom i ljudskim kostima; spaljivanje vreno na posebnoj lomai, a ne na mjestu ukopa are. A nad njima su pravili manji ili vei humak koji je sauvao (koliko-toliko) are. (urne izraivane od slabo peene gline pomijeane s pijeskom i zrncima kalcita. Izraene rukom uz uporabu primitivnog lonarskog kola. Neke are su ukraene valovnicama i brazdama tipinim slavenskim ukrasom; a oblikom trbuasto-krunim. Analogne avrsko-slavenskim urnama sa nekropole u Devinjskoj Novoj Vesi kod Bratislave u Slovakoj) B. DUBRAVICE kod Skradina (5 km SI od njega) groblje na redove s kosturnim grob., njih 50 (8.-9.st) i paljevinsko groblje sa urnama/arama (6) datiranim u 7. st. Kosturno groblje je preslojilo ovo sa urnama, pa su neke urne i unitene. tu je otkriveno ranosred.v. groblje 1986. god. i to sluajno. kosturni grobovi su od neprav. kamenih ploa sa poklopcima i s drvenim ljesovima. A od priloga su najbrojniji keramiki lonci (27), a eljeznih noeva (18), drvenih vedrica (3)... paljevinski ine are ispunjene garom i pepelom (1989.god. naena je ara "in situ", sa ljudskim spaljenim kostima, poklopljena kamenim poklopcem). 7. ili prva desetljea 8. st. C. sv. LOVRE u Donjem polju kod ibenika vieslojno SH groblje (SH=starohrvatsko) s preko 100 grobova (9.-15. st.) i sa 2 zemljane urne s ostacima spaljenih ljudskih kostiju.

D. NESIGURNI paljevinski pokopi u urnama u Dalmaciji su i:

nedaleko od izvora Cetine u zaseoku Totii grob iz Smrdelja kod Skradina Ostali nesigurni podaci o paljevinskim grobljima sa razliitih poloaja u selu Biskupija kod Knina: Braia podvorice, Dolovi i Tatomirove bate (fra Lujo Marun, biljeke) E. Izvan podruja Dalmacije:

U ISTRI: lokalitet Babina brajda kod minja i Veliki Mlun U BiH: Sutlii kod Konjica (Pavao Aneli); arovice na rijeci Buni kod Mostara (Waclav Radimsky). Od ostalih: Bos. Raa, Trnovice kod Zvornika, Dvorine kod Bijeljine, Petoevci kod Banje Luke i Gomjenica kod Prijedora. Kamenica kod Mahvljana, abljak kod Livna.

U HRV: Vinkovci

2. Groblja na redove s kosturnim pokapanjem


Najbrojnija izmeu rijeka Zrmanje i Cetine (sjeverna Dalmacija): a) Nin sa irom okolicom (Materiza 25 grobova; drijac 337 koji je najvee i najznaajnije groblje ranog horizonta) b) Ravni Kotari (Kai-Maklinovo brdo; KaiRazbojne; KaiGlavurak; SmiliKulica; Biljane Donje-Trgulje; Stankovci-Klaria kue) c) juni prostor Bukovice (Rodaljice, Liani Ostroviki, Burnum-Ivoevci, Dubravice kod Skradina d) Izmeu Krke i Cetine (Biskupija-Crkvina (7.-16. st.); Biskupija-Braia podvorice, Biskupija-Bukorovia podvorice; Biskupija-Dolovi; Biskupija-Lopuka Glavica; Zdu kod Vrlike; Gornji Koljani-Crkvina; G. KoljaniVukovia most) Izmeu Trogira i Splita nije otkrivena nekropola ranog horizonta poganskog karaktera, ali su tu SH groblja s kranskim nainom pokopa kasnog horizonta 9. i 10. st.: (Mravinci-Glaviine, Bijai-Stombrate, Bijai-Piina, Lepuri, Suurac-Gajine, Solin-Majdan). SH groblja istog obiljeja otkrivena su i drugdje u sjev. i srednjoj Dalmaciji, Istri i Primorju:

Danilo-Eraci, Vrpolje-Kosa, bribir-Vratnice, Vrbica kod Bribira, Kai-Grede, Veli Dol kod Kriia, a dijelom i nekropola Strane-Gorica, te groblje minj u Istri, (Goloevo kod Barbana, Divigrad, Buzet 9/10. st.). U Donjoj Panoniji poganski horizont (groblja): Velika Gorica, Stari i; dok su ostala groblja tog horizonta po arheol. karakteru avaroslavensaka (Otok i Privlaka kod Vinkovaca, 8. i rano 9. st.). Osamljeni ratniki grobovi s nalazima karolinkog oruja: Podsused kod Zagreba, Cirkovljan u Meimurju, Medvedika kod urevca. U BiH, groblja s poganskim horizontom: Grborezi i Reetarica kod Livna; Rudii kod Glamoa, Mogorjelo kod apljine. *Poganski nain pokopa datira se okvirno od 7. do kraja 8. st., ali se on nastavlja i dalje u sredinu 9. st. U tom periodu imamo (uvjetovano ekspanzijom Franaka na JI Europe) prijelazno doba koje se izdvaja izrazitim karolinkim utjecajem (kraj 8. do poet. 2. pol. 9. st.). *Tijekom 1.pol. 9. st. kod Hrvata je uslijedilo doba konsolidacije (podiu se crkve i nastaju brojna groblja koja se od poganskih razlikuju po svom: arheolokom karakteru; smjetaju; grobnoj arhitekturi; nainu pokopa; sadraju grobnih nalaza. Tako u grobovima vie nema: keramikih posuda s popudbinom priloga oruja i raznih uporabnih predmeta novca u svojstvu obola

OSNOVNE ZNAAJKE SH GROBALJA: Najvie istraivana i naena na podruju S Dalmacije. Groblja SH horizonta poganskog naina pokopa, smjetena u najplodnijem podruju: U blizini prapov. i antikih lokaliteta ili na njima: (Kai-Maklinovo brdo, Burnum) ili na mjestima prapov. ili ant. nekropola (Nin-drijac, gdje je SH groblje preslojilo ilirsko; Biljane-Donje-Prine, preslojeno prapov. i ant. groblje; Kai-Glavurak, preslojena kasnoant. nekropola s pojedinanim istonogotskim grobovima). neka su smjetena uz grobne humke (Nin-Materiza) ili su ukopana u humke (Krnezi kod Nina). to se tie humaka pitanje je jesu li Hrvati preuzeli kultno mjesto ili su sami podizali humke.

Groblja SH horizonta s kranskim nainom pokopa, nastala tijekom 9. st. spadaju, velikim dijelom meu groblja na redove i bez crkvenog su objekta. A neka iz tog horizonta se prostorno veu na groblja ranog horizonta s pogan. obiljejima; dok su druga zasebna i traju do u razvijeni sred.v. SH groblja s kranskim nainom pokopa uz crkvene objekte (Biskupija-Crkivna, Gornje Koljane-Crkvina, Groblje oko crk.sv. Marte u Bijaima, Biljane Donje-Begovaa, GalovacCrkvina) Groblja s trajanjem/kontinuitetom od starokranskog vremena do ranog sred. vijeka: BiskupijaCrkvina; sv. Luka na Uzdolju; Riinice kod Solina; sv. Marta u Bijaima; Birbirska glavica; Crkvina u aviu kod Bribira; katedrala u Biogradu; crkva sv. Marije i sv. Asela u Ninu i Begovaa u Biljanima Donjim.

Razlikujemo 2 horizota:

RANI 7.-9. st. (Poganski)


1. 2. 3. 4. 5. grobovi sa spaljenim pokojnicima u zemljanim urnama grobovi u zemljanoj raci grobovi u zemljanoj raci s uporabom kamena grobovi s kamenom grobnom arhitekturom grobovi s drveni ljesovima zidane presvoene grobnice (Biskupija kod Knina i Crkvina u Galovcu izraeni od antikih spolija (pripadaju starokr. vremenu i upotrebljavane u ran.sred.vijeku) uporaba kamenih sarkofaga (za pokop pripadnika vieg drutveno sloja)

KASNI 9.-11. st. (Kranski)


S kamenom grobnom arhitekturom Rani horizont, 7.-9.st.: Oba rituala pokapanja (biritualno) Paljevinsko: Kai kod Zadra (Maklinovo brdo, 1967.god., Janko Beloevi) Dubravice kod Skradina (spaljivanje); oranjem uniteno paljevinsko groblje samo 4 are spaene Donje Polje sv. Lovre kod ibenika

Grobovi na redove: (karakteristika ranog sred. vijeka). 4 osnovna tipa grbova: I. II. III. IV. U obinoj zemljanoj raci (bez ikakve arhitekture) U obinoj zemljanoj raci s djelominom uporabom kamena Grobovi s kamenom arhitekturom(imaju prevlast od sredine 9. st./kristijanizacija) Grobovi s primitivnim drvenim ljesovima (sastavljeni kovanim eljeznim avlima)

NIN DRIJAC (7. 9. st.) Istraiva Janko Beloevi (1967., 1969., '70., '71., '74., '75., i 1979.). Dvije nekropole: Zapadna strana (278 grobova; 22 dvojna i 1 trojni grob) Istona strana (56 grobova) Preko 300 (334) grobova Poganski i kranski horizont (poganski sa jednostavnim grobovima, tj. Obine zemljane rake i sadri vie keramike. Postupno nestaje u 9.st. Kranski s vie nakita, od 9. st.; raka obloena kamenjem). U gotovo svim grobovima naeni ulomci slavenske keramike (sitne) koritene u ritualne svrhe, a posipane i po grobnoj raci5 posuda prekrivenih kamenom ploicom ili rimskim crijepom (za popudbinu jelo i pie)

3 osnovna naina pokopa na drijacu: a) Grobovi u obinoj zemljanoj raci 1/3 b) Grobovi s kamenom grobnom arhitekturom 2/3 c) Grobovi s drvenim ljesovima (20-ak) Ploe na pokojnicima u grobovima 13, 237, 278 i 310. (vampirizam???). U grobu 313 kamen ispod glave pokojnika. grob 76, keramika posuda uz noge + 20 ulomaka razbijenog rimskog stakla. grob 173, majka s djetetom, na kosturu majke 30 pueva. grob 62, majka i dijete, u ustima pokojnice obol (srebrni novac franakog cara Lotara 840.-855.). trojni grob 322? u drvenom lijesu (1.pol.9.st): o s karolinkim maem tipa H, par ostruga s garniturom za zakopavanje (po 2: kope, jezica i petlje), koplje, no s koricama, 2 eljezna noa, cjevasti pojasni okov; o ogrlica (torques) od srebrne ice etvrtasta presjeka; ogrlica od staklene paste; o 2 glinene posude o Novac kao privjesak o staklena boca (tehnika slobodnog puhanja, tanko staklo prozirne ukastozelene boje) o staklena aa (od tankog plavkastozelenog prozirnog stakla) grob 310, 1. pol. 9. st., uz karaice, strelice (vrkovi), perlice od staklene paste, nalazila se i prozirna staklena plavkastozelena aa.

NIN-MATERIZA, 8. st. Humak Materiza 1 km JI od Nina. Mate Sui 1948. god poeo istraivati (JI starna 16 SH grobova). Druga kampanja istra. 1955. god. Mate Sui i ime Batovi (cijeli humak, jo 9 grobova na SZ). Time je ispitana prva SH nekropola iz poganskog razdoblja Hrvata na podruju Dalmacije. Dva tipa grobova: 1. u obinim zemljanim rakama i 2. s kamenom arhitekturom.

*S tim da niti jedan nije imao poploano dno, ni pokrivnu plou. Ostaci paljevine kod i na 3 groba (16, 20 i 21). Grobni nalazi: keramika (16), orue, oruje i nakit u 13 grobova naeni.

KAI-MAKLINOVO BRDO, 8.-1.pol. 9.st. 15 km SI od Zadra (od 1954.-'67. god. istraeno je 7 srednjovjekovnih lokaliteta na irem podruju sela, a otkriveno vie od 1000 grobova koji datiraju od 7.-13. st. + 3 crkve) na poloaju Maklinovo brdo otkrivena je najstarija nekropola na podruju Dalmacije, a prva istarivanja proveo je Mate Sui 1955. god. u 3 kampanje (1955., '57. i '67. god.). otkrivena su ukupno 55 groba iz SH razdoblja. 2 su osnovna naina pokopa na nekropoli:

1) grobovi u jednostavnim zemljanim rakama (12) 2) i s upotrebom kamena (43) nije pronaen niti jedan djeji grob. svi su grobovi kosturni.

Od pogrebnih obiaja istiu se dvije odsjeene glave (vampirizam) bez drugih kostiju; kao i ploe postavljene na kostur pokojnika (grudi i noge) to se nalazi i na ostalim SH grobljima pogan. horiz. prilozi su brojni i nalaze se u 43 od 55 grobova.

Kai-Maklinovo brdo, poloaj vinograd S. Dre arno groblje (opisano na str. 4. ove skripte)

KAI-RAZBOJNE u blizini (JI) nalazi se lokal. Mastirine sa SH crkvom esterolisna tlocrta. 1956. god. pristupilo se istra. nekropole (prije toga se istraivala crkva) i otkrivena je 37 grobova. svi grobovi su kamene arhitekture, i to 32 od 37 su imala pokrivene ploe; a veina i dno. A takav nain pokopa u poganskom horizontu u Dalmaciji je rijetkost. Po tehnici gradnje i obliku moe se podijeliti na: a) ovalne (prevladavaju) b) paetvorinaste c) i trapezoidne *Niti u jednom od grobova nije uoena ritualnost to je rijetkost kod ovog horizonta SH grobova.

KAI GLAVURAK, pjeani humak grobovi u jednost. zemljanim rakama s kamenom arhitekturom.

nalaene su glinene posude (prilikom kopanja pijeska) i tako je gotovo potpuno unitena SH nekrop. s preko 200 grobova. Pa su 1965. god. poduzeta zatitna istra. pod vodstvom Janka Beloevia, a istraeno je 25 grobova (10 iz doba seobe naroda i 15 SH).

Dakle, tu je postojala kompleksna nekropola: najstarija faza se datira u 6. st. (kasnoantiko ivlje + IGotski grobovi) SH nekropola koja se u veem dijelu protezala J od humka imala je dva horizonta: STARIJI (2.pol.8. st. do u 1.pol. 9.st.), poganski i MLAI (od 10. do 11. st.) i kamena arhitekt. grobova. SMILI-KULICA, 8. do 1.pol. 9. st. 1973.god. Arh. muzej u ZD-u pod vodstvom Janka Beloevia naao je ono to je ostalo od SH nekropole koja je ve bila gotovo potpuno unitena. Svi grobovi bili su kamene arhitekture orijentacija SZ-JI (obino je bila I-Z, s glavom na Z koja gleda na I, tj. izlazee sunce).

BILJANE DONJE-TRLJUGE, poloaj Prine (8.-11. st.) 18 km I od ZD-a istraivanja 1973. god pos vodstvom J. Beloevia spaena 23 SH groba + 5 koji su godinu prije spaeni.

STANKOVCI-KLARIA KUE, 8. st. 1972. god. pod vodstvom J. B. istraeno >300m2 terena i spaeno 13 SH grobova (poganskih obilj.) 2 osnovna tipa grobova: 1) u obinim zemljani rakama i 2) s kamenom arhitekturom bez ploa na dnu i pokrovu, a ovalni grobovi su orijentirani raznoliko SI-JZ (glava na SI) meu grobovima otkriveno i vatrite (prva pojava te vrste u tom horizontu u Dalmaciji)

BURNUM- IVOEVCI poloaj upljaja (areal rimskog logora Burnum), fra Lujo Marun 1897. god. istraio 30-ak SH grobova grobovi, veinom, izraeni od kamenja uzetog iz poruenih antikih kua i ulomaka rimskih kamenih natpisa.

BISKUPIJA-CRKVINA, najvaniji srednjov. arheoloki lokalitet (8.-14. st) istraivanja oko crkve Sv. Marte od kraja 19. st.: 1. fra Lujo Marun 1886.-1908 2. revizijska Stjepan Gunjaa 1950.-1952. 3. 2000. god. Ante Miloevi i Ljubo Gudelj 1. Istraivanja pod vodstvo fra Luje Maruna iznjedrila su najveu koliinu nalaza, ali voena bez kvalitete i dokumentacije (stratigrafija, kontekst....) procjene grobova na Crkvini u Biskupiji su oko 1000 grobova 4 tipa grobova: 1) od neobraenih kamenih ploa (mnotvo naunica, novca i dr. predmeta, te ostruge) 2) sarkofazi (uzimani s rim. nekrop. i u njih pokapani hrv. odlinici) 3) zidani grobovi oblijepljeni malterom u koje se polau pokojni bez lijesa; poklopcima pokriveni i razinom zemlje postavljen steak (malo nalaza prsten, naunica) 4) zidani etani grobovi (duboki, neki presvoeni, neki obloeni kamenim ploama; pokapano vie mrtvaca jedan iznad drugoga na katove i meusobno odijeljeni kamenim ploama. Najee 3, a rijee 2 kata grobova. Naeno ovakvih 20-ak). BEZ NALAZA. 2. u revizijskim istraivanjima (1950./51.) pronaeno 88 SH grobova koji se dijele u 3 vrste: 1) u jednostavnoj raki s ostatkom lijesa (1) 2) grobovi u jednostavnoj raki bez lijesa (8, I-Z) 3) grobovi obzidani obinim kamenjem i pokriveni ploama (79, ovalni, pravok., prijelazni tip) U oba tipa grobova naeni brojni prilozi, a najvie nakit (karaice: obine, naroskane, S, s koljencem; jednojagodne, dvojag., trojag., etverojagodne naunice; prstenje; ogrlica od 1040 raznobojnih staklenih perlica, ukrasne aplike), mletaki novac (6).

BISKUPIJA-BUKOROVIA PODVORNICA ovdje otkriveni temelji tzv. "etvrte" predromanike crkve u Biskupiji (L. Marun, 1889.) ioko crkve groblje 10.-12. st. (moda i paljevinski grobovi). od 1939. do 1951. ukupno otkrivena 123 SH groba (SH= starohrvatska). u dosta grobova primijeeni tragovi paljevine od glave do sredine tijela. 4 tipa grobova: 1) Obina zemljana raka bez kamena (27; 8. stoljee) 2) ovalni grobovi od tesane sedre ili obinih ploa od vapnenca (51; 9.-12. st.) 3) pravokut. grob. od sedre ili nepravilnih kamenih ploa (18; kasniji od prethodnih) 4)grobovi trapezoidnog oblika (21; 13.-15. stoljee)

BISKUPIJA-BRAIA PODVORNICA L.Marun. Naeno 50-ak grobova. Veino u drvenim ljesovima. SH grobovi 7. i 8. st. s mogunou da neki pripadaju i dobu seobe naroda. Prilozi: noevi, strelice, igle, ila, kresiva, kremenje, praporci, koplje, ealj, puce, ogrlice staklenih perli, prstenje naunice.

BISKUPIJA-DOLOVI 3 kosturna groba, a moda i paljevinski. To su jednostavne zemljane rake. Po L. Marunu iz 8. st.

VRLIKA-ZDU, 1 km JI od Vrlike 1902. god. sluajno otkriveni grobovi u obinoj zemlji. 1957. god. ponovno sluajno, pa poduzeta zatitna istraivanja (Duan Jelovina) i otkriveno 5 ranosrednjovjekovnih grobova. U 4 groba kod glave naene keramike posude i to je to.

KOLJANE GORNJE-CRKVINA 1890. i 1891. god. prva istraivanja. Ostaci SH crkve i dekorativne plastike iz 9. st., te grobovi bez priloga - svi od obinih kamenih ploa. Trobrodna crkva je konano otkopana 1897. god (do tad se mislilo da je jednobrodna), a u atriju 2 groba s prilozima ostruga. Dok se s I strane bazilike nalo mnogo grobova sa prilozima srebrnih naunica. revizijska iskopavanja 1956. god. (1936. slabo obraeni podaci istraivanja)

KOLJANJE GORNJE-VUKOVIA MOST 1897. god. (3 groba). u grobu 1 (drveni lijes) otkriven ma sa pripadajuom garniturom + ostruge s garniturom za zakopavanje (kopa+preica+jeziak x2) GRBOREZI, lokalitet MRAMORJE kod LIVNA 1954. '55. i 1956. god., otkopano veliko kasnosrednjovjekovno groblje 14.-15.st. (266 grobova). neki od tih grobova vjerojatno pripadaju starijem vremenu i dio su groblja na redove 8.-9. st.

PODGRADINA-REETARICA kod LIVNA 1987. god sluajno otkriveni grobovi sa zemljanim rakama u ruevinama starokranske (SK) crkve.

NIN-SV. KRI, (8.-15. st.) istraivanja J. Beloevia (1968., '69., '70. god.) oko crkve 202 groba, malo priloga Otkrivene dogradnje i pregradnje poruene antike arhitekture u suhozidnoj teh. tako je dobiven stambeni prostor. Tu su otkrivena kuna ognjita kao i ostaci materijalne kulture iz 8. st. srednjo.v. nalazi su malobrojniji od antikih. A od sitnih nalaza brojno je zastupljena ranosrednjovjekovnih naseobinska keramika; (i renesansno glazirano stolno posue, tal. majolika, te hispano-maurska keramika) Istraeni grobovi leali su u 3 sloja: 1.najgornji sloj, kamena grobna arhitek. (recentni sloj, bez arheoloke vrijednosti) 2. drugi sloj (10.-12.st.) na dubini od 0, 25 1 m najvei je i ima preko 100 grobova (ovalni prevladava), grobovi su kameni (veinom poploana dna i s pokrovnim ploama). Sahranjivano vie pokojnika. Orijentacija raznolika (karakteristino za grobove oko crkava. Prilozi malobrojni, tipoloki poznati oblici SH nakita 10.-13. st. naunice i prstenje najbrojniji, preice, uporabni predmeti u grobu 188 relikvijarni kri, jedan nalaz bizantskog relikvijarnog kria otkriven u zatvorenoj grobnoj cjelini na SH grobljima u Dalmaciji. *Prvi i drugi sloj mogu se datirati u 10. st. pa nadalje. 3. trei sloj, 8. st. na dubini od 1 - 1,5 m. Leao na niveleti (u ravnini) antike Aenone, a neki grobovi ukopani i u ilirski sloj. ovaj sloj se razlikovao od prethodnih po grobnoj arhitekturi i nainu sahrane, orijentaciji i grobnim prilozima. Orijentacija SZ-JI (na SZ glava). grobovi u obinim zemljanim rakama. Po jedan pokojnik. A uz kostur vie ili manje kamenja ili rimskih tegula crijepova). prilozi rijetkost. od 55 grobova u samo 4 naeni prilozi i to uglavnom nakit (zlatna karaica, 2 obine, prsten, zlatnik Konstantina V. Kopronima (741.-775.) kao obol. sloj ima veliku arheoloku vrijednost i u njem je moda pokapano autohtono stanovnitvo koje je ivjelo u simbiozi sa novopridolim.

2. MAEVI
Karolinki import. Kovani u Porajnju u 2.pol. 8. st. (a u 9. st. kovani u Porajnju i drugdje). na podruju Dalmacije naeno 19 (dvosjekli/spathe), i jo 2: airi kod Stoca i na i u Divoselu na Velebitu. maevi potjeu iz ratnikih grobova u koje su dospjeli u 9. st. (izostanak maeva prije kraja 8.st., govori kako se Slaveni nisu koristili njima bar ne esto). I obino uz lijevi kuk/nogu pokojnika. MA se sastoji od dva dijela: BALAKA (dijeli se na: JABUICU, RUKOHVAT(gelender) i NAKRSNICU) i SJEIVA

uz maeve naene u zatvorenim grobnim cjelinama redovito se pronalaze i dijelovi GARNITURE za zakopavanje (kopa, jeziac i petlje - x2).

Tipovi maeva naeni u Dalmaciji: tip H tip K prijelazni tip K O (O III) poseban tip 1 tip X tip (alfa)

tipoloki nedefinirani maevi

Tip H
Petresen unutar tipa izdvojio 2 varijante: stariju i mlau mlaa - kasno 8. i rano 9. st.; obrubljen hrbat na bazi jabuice i na nakrsnici starija 9.-11. st.; hrbat jedva vidljiv - najvie naenih u Skandinaviji - ima trokutastu jabuicu sa zaobljenim rubom - jabuica i nakrsnica esto ukraeni tauiranjem1; i obino su to dvosjekli maevi. Nalazita: - Gradac kod Drnia, Katuni kod Omia, Nin-drijac, Rudii Glamo.

TAUIRANJE, kovaka tehnika doraivanja oruja, tj. ulaganja mekanijeg u tvri materijal (zlato u eljezne povrine)

Tip K
- potjeu iz Porajnja (2.pol. 8. st.) {iz kasnomerovinkih maeva sa zoomorfnim zavrecima na jabuicama} - najvie ih iz Norveke, Sj. Irske i Hrvatske. - ma ima ralanjenu krunu jabuice najee 5, a rijetko 6 ili 7 renjeva. Renjevi su ili jednake irine ili je srednji reanj iri i povieniji - nakrsnica ima krau i duu varijantu primjeri sa jabuicom bogato ukraenom tauiranjem nisu rijetkost i platiranje nakrsnice. - dvosjeklo sjeivo je esto damascirano2 i ima lijeb za otjecanje krvi. Unutar ovog tipa moemo razlikovati i prijelazni tip K O koji ima jabuicu identinu kao tip K, a nakrsnica umjesto zaobljenih ima zailjene krajeve to je odlika tipa O. Nalazita: - Biskupija-Crkvina (signatura VLFBERTH majstor/radionica + garnitura za zakopavanje) - Kninsko polje Gugine kue - Koljane Gornje Vukovia most - Mogorjelo - Stolac-airi - Podgradina, Livno, Reetarica - Poletnica kod Zadvarja - Prozor kod Otoca Gornja Luka (signatura ULFBREHR) - Podsused kod Zagreba

Tip X - potjeu iz Z i srednje Europe iz franakih radionica u srednjem i donjem Porajnju, kasno 9. st.
(Arbman), 10. i 11. st. (Petersen). Mnogi nalazi s podruja negdanje Velike Moravske. - dua, uglavnom vodoravna nakrsnica. Nalazita: Koljane, Brodski Drenovac, Dabar.

Posebni tip 1

{Petersenov tip, koji odgovara Anerovoj skupini3 1 i 2

- trodijelno izvedena kruna jabuice s povienim srednjim dijelom

- nemaju jednako oblikovanu jabuicu (jednoobraznu) tako da ovom tipu pripadaju i maevi sa izrazito otupljenim vrhom jabuice, ali i prijelazni oblici ka tipu H, tj. K. - nakrsnica je u pravilu kratka, ravna i masivna - sjeivo je redovito damascirano i po sredini lijeb za otjecanje krvi.

2 3

Damasciranje, posebna tehnika izrade oruja; spajanje traka iz razliitih vrsta eljeznog materijala - kovanjem ANEROVA podjela maeva: 1. maevi bez ukrasa, 2. ukraeni iz 1.pol.8.st/, 3. tip Manheim preteno ukraeni iz 2.pol.8/rano 9.st. i 4. skandinavski maevi posebnog tipa iz ranog 9. st.

Nalazita: Morpolaa-Tubia kue, Orli kod Knina, Prelog-Cirkovljan (Meimurje) Medvedika kraj urevca

Tipoloki nedefinirani maevi:


- Divoselo na Velebitu - Humac-sv. Mihovil - Mostar, Vukodol (+ par razliitih ostruga i metalno okovi vojnikog stijega), oko 800. god./uniteni grob - Zvonigrad (gradina kod Mostara) - Biskupija-Crkvina - Bijai, Stombrate

3.OSTRUGE
- ne spadaju u oruje, ali su dio opreme (u parvilu) ratnog konjanitva. Prvi ih upotrebljavaju Kelti u srednjelatensko doba. A u antici dobivaju savrenije oblike i vi e se uporabljuju. U ranom srednjem vijeku dobivaju nove osobine: kratki iljak konusnog oblika i dui krakovi ostrunih lukova, te zavravaju uicama koje su paralelno postavljene u odnosu na ostrune krakove (ove ostruge su noene pojedinano, u merovinko doba, i to uz petu lijeve noge). Poetkom 8. st. pojavljuju se u parovima u 2. pol. 8. st. u Porajnju se uz ostruge s uicom poinju proizvoditi i ostruge s malo kraim krakovima i sistemom za zakopavanje koji je koristio ploice sa zakovicama (na kraju ostrunih krakova) *Ostruge i s duim i s kraim ostrunim krakovima imaju kratak trn. *Trn poslije 800. god. postaje dui i ostruge masivnije, ali im se izgled ne mijenja. *Vee promjene tek u 11. st. (iljak, koji se s obzirom na os krakova svija, postaje piramidalan i pupoljast). *Na podruju ranofeudal. Hrv. ostruge, uz vrke strelica, su najbrojniji nalaz ratnike opreme. - s podruja Dal. Hrv. objavljena su 42 para ostruga i 29 pojedinanih. Lokaliteti: - Biskupija-Crkvina (35) - Koljani-Crkvina (12) - Nin-drijac (11)
**prve rasprave o tipologiji djelo su Ljube Karamana i podijelio ih je na osnovu naina oblikovanja ostrunih krakova 1) koji zavravaju uicom i 2) sa ploicom sa zakovicama

**Zdenko Vinski je dokazao da nema kronoloke razlike izmeu ove dvije varijante i podijelio ih na: 1. 2. ranokarolinke laganije ostruge od bronce (iznimno srebra) s tanjim krakovima i kraim iljcima masivnije od bronce i ponekad eljeza s debljim krakovima i duim iljcima pripisuje karolinkim radionicama 3. jednostavne eljezne Z. Vinski smatra produktom domaih radionica (uzor karolinke)

5 OSNOVNIH TIPOVA OSTRUGA: odlika ranosrednjov. ostruga je trokutast presjek ostrunih krakova i luka
1. ostruge s paralelnim uicama. 2.pol. 8. st. 2. ranokarolinke lagane ostruge (tzv. paradne ostruge; karolinki import, misionari).

Kraj 8./po. 9. st.


3. karolinke masivne, raskono ukraene (za elitu, nisu sluile u vojne svrhe). 9. st. 4. masivne, jednostavne 5. ostruge 11. st.

1) rijetke. Lokaliteti: Gornji Vrbljani i Gradac kod Posuja. *narebren luk 2) od plemenitih metala. 5 pari u Dal.Hrv., 4 iz Biskupije-Crkvina i iz Mostara-Vukodol 2 razliite. 3) od pl.metala i spadaju meu najljepe primjerke karolinkog tipa i vremena. - Na podr. Dalmat. Hrv. do sada naeno 7 pari: - 4 iz Biskupije-Crkvina, - Koljane Gornje-Crkvina (2 para) - Sultanovii-Gorica (1 par)
*2. i 3. tip ima isti mehanizam za zakopavanje (na kraju ostrunih krakova nalazi se pravokutno ili titasto raskovane ploice sa zakovicama, pomou koji su se na ostruge privrivali remeni)

4) masivne, jednostavne (heterogene), - mogu se izdvojiti 2 osnovne grupe i jedna neodreena: 1 one uvijek izraene od eljeza (Biskupija-C, Nin-., Koljane-C., Kai-maklinovo b., Podgradina kod Livna-Reetarica...). Bez ukrasa, osim na bronanoj oplati geometrijski. Kraj 8 do sred. 9. st. 2 krakovi s kalotastim proirenjem, ukraena zrakastim ukrasom (Gradac kod Posuja, Varivode Kistanje, Bribir-Vratnice, Biskupija-C.). Kraj 9./poetak 10. st. 3 ove se ne mog uvrstiti u dvije prethodne podgrupe (Bajagi Sinj, Biskupija-Crkvina, Lukar kod Oklaja, Piramatovci-sv. Lovre, Podgradina kod Livna-Reetariva) 5) glavana promjena na ostrugama iz 11. stoljea je svijanje iljka u odnosu na os ostrunog luka i krakova. (5 parova i 5 pojedinanih ostruga ovog tipa dosada je registrirano).

Lokaliteti: Koljane-Crkvina, Biskupija-C, Koljane kod Vrlike, Radui (pupoljast vrh iljka) Gorica kod Gruda i Zvirii kod Humca (izdueni iljak krunog presjeka).

KOPLJA
Na osnovu naina uporabe, 2 su osnovna tipa: - LAKO koplje za bacanje - MASOVNO, koplje za blisku borbu.

Ali se obino dijele na: LISTOLIKA i koplja S KRILCIMA. *karolinka ratnika oprema koplja s krilcima i dvosjekli ma (spatha). KOPLJA S KRILCIMA (krilca na donjem dijelu tuljca i uvijek usporedna s otricom). Najee ih koristili konjanici, a uloga krilaca je da zaustave vrh koplja kako ne bi u potpunosti proao kroz tijelo protivnika lake za izvui!!! Gospode, Boe!!!, pa je raspon krilaca uvijek vei od irine sjeiva. - na slavenskim nekropolama su karolinki import 9.-11-. st. (Poljska, eka, Slovaka i podruje Ketlake kulture). Iz Hrvatske 11 primjeraka sa osam nalazita (ostaci drveta u tuljcu radiokarbonskom analizom datiraju
koplja od 770.-990. god.).

Lokaliteti kopalja (obe vrste): 1.Cetina kod Trilja, 2.Rudii kod Glamoa, 3. Stolac - Hatelji, 4.Mogorjelo (2 koplja- vrbin list i lovorovo) 5.Stolac airi 6.Vir Posuje 7.Nin drijac 8.Poletnica kod Zadvarja 9 i 10 nepoznata nalazita u Hercegovini.

BOJNI NOEVI
- krai od 20 cm, smatraju se oruem - dui od 20 cm, oruje. ***ali je bitan kontekst pronalaska!!

Rijetki su u slavenskim nekropolama. esti u vrijeme seobe naroda posebno kod germanskih plemena, ali i u kasnijem razdoblju (merovinkom i karolinkom). - Bojni noevi s podru. Dalm.Hrv datiraju se od sred. 8. st. (Nin Materiza) do sred. 9. st. - unutar samih bojnih noeva razlikuju se 2 tipa: 1) kratki bojni noevi (SCRAMASAX); 20 40 cm + irina 2, 5 4 cm Nin-drijac (20) i Maklonovo brdo u Kaiu (7). Bisk. Crkvina, Kai Razbojne, Knin Spas... 2) dugi bojni noevi (SAX); dui od 40 cm - rijetki, samo 4 naena: Nin Mteriza (2), Biskupija-Crkvina i Knin.

SJEKIRE orue i oruje (9.-11. st.), a negdje i u 7. st. - iako su osnovno naoruanje slavena, kod nas su rijetke (15).od toga samo 1 iz zatvorene grobne cjeline. Na osnovu uice i sjeiva dijele se na: 1)sjekire uskog sjeiva 2)bradate sjekire ** najranije datirana je sjekira iz VEDRINA (7. i 1.pol. 8. st.), analogije u Albaniji. Ante Miloevi je povezuje sa zbivanjima oko pada Salone!!*** 1)sjekire uskog sjeiva (koritene od prapovijesti do srednjeg vijeka); 8-10. st. A na osnovu zavretka uice dva su podtipa: a) sjekire sa ekiastim zavretkom (kod nas ovaj!!) b) sa ravnim zavretkom na kraju uice Lokaliteti: 1.Krka Biluia buk, dvije 2.Biskupija Crkvina, 1 sigurno i moda 2 loe ouvane 3.Otres 4.Morpola 5.Nin 6.okolica Knina 2)bradate sjekire (2.pol. 8./po. 9. st.) Na osnovu uice imamo podjelu na: a) sa ekiastim zavretkom (Kai Maklinovo brdo) b) sa ravnim zavretkom na kraju uice (Biskupija-Crkvina, 2) + Panonija: Velika Gorica, Novo ie

POJASNI JEZICI nalazita: 1.GORNJI VRBLJANI kod izvora Sane, 8. st. (Ivo Bojanovski, Zdenko Vinski) - izduenog pravokutnog oblika s polukrunim zavretkom, od bronce, 16 x 2,1 (2,4) cm, s tragovim a pozlate i srebra - obje strane ukraene prednja s krievima u medaljinima+reljefna slova - stranja su polja pravokutna (ukivanje) i u njima natpis (rovaenje) - natpis ine sigle, odnosno abrevijature (skraenice) SSCS (SCS SCS DNS SB = Sanctus x3 Dominus Sabaoth) - prostor izmeu srebrnih ploica ukraen rovaenjem pozlaenim viticama i ivotinjskim ornamentom (u stilu Taisova kalea) na aversu. - na reversu: natpis na prav. ploicama(3) "TETGIS FABER ME FACIT" (tetgis me izradio ili

ukrasio).

2. u MOGORJELU, - pojasna garnitura (dvodijelna kopa+ dvodijelni jeziac); u blizini ma, koplje, slavenska keramika. - stilski srodna onoj iz Gornji Vrbljana iz 2.pol. 8. st. - u obliku U + zavretak u obliku ivotinjske glave. 3. MEDVEDIKA kod urevca, jednodijelni bronani (rovaeni ivot. motiv)

PRIVJESCI 1) Biskupija-Crkvina, zlatni privjesak, jajolikog oblika

2) Nin-drijac, medaljon (srebrni)

i kri (iz djejeg groba, od lijevane bronce sa

prikazom ljudskog lika na krajevima krakova)

SAKRALNI PREDMETI 1) KADIONICA, 8. st. iz stare Vrlike kod izvora Cetine, naena 1925. god. (kod naselja Vrh Rika 9.st.) - od lijevanog srebra, dijelom pozlaena, s geometrijskim ornamentom (rovaen), a noga i zdjelica, a u niello tehnici izmeu arkada na zdjelici izvedeni u obrisima cvjetni ornamenti.

- gornji dio s arkadama (3) i provuenim laniem s trokrakom na vrhu. **Bavarski knez Tasilo i njegoc kale i 777. god. na kojem su ivotinj.+biljni+pleterni (rovaeni) ukras kojih nema na naoj kadionici iz stare Vrlike.

2) RELIKVIJAR sv. Asela, 9. st. - drveni okvir sa svih strana pokriven srebrnim pozlaenim limom i s iskucanim geometrijskim i biljnim ornamentom - glavana figuralni prikaz u dvije je zone: gornja - Krist Pantokrator (gr. Svemoni) s desno rukom blagoslivlja, a lijevom dri knjigu (u gornjoj mandorli) u donjem pojasu 3 sveca (sv. Ambroz, sv. Marcela, sv. Anselmo).

3) relikvijar nepoznatog sveca iz 2. pol. 8. st. - od drva u obliku sarkofaga, obloen srebrnim limom sa 6-ero latinim i 8-mero latinim rozetama. 4) Lopudski relikvijar, 2. pol. 8. st., u obliku kvadrata; srebrni lim sa djelominom pozlatom. Na prednjoj strani 3 arkade pod kojima su krievi. Na poklopcu 1 arkada s kriem i kraim stranama po 1 kri.

NAKIT