PRIRUNIK ZA LJETNI

ALPINISTIKI TEAJ

















RIJEKA 2006.GODINE D.FRLETA
2

UPOZORENJE!


AUTORI SE ODRIU SVAKE
ODGOVORNOSTI NASTALE USLIJED
KORITENJA ZNANJA I TEHNIKA
PREDSTAVLJENIH U OVOM
MATERIJALU.


PENJANJE JE AKTIVNOST U KOJOJ SE
MOETE TEKO POVRIJEDITI ILI
POGINUTI!

SVATKO TKO SE BAVI PENJANJEM
INI TO NA VLASTITU
ODGOVORNOST !

3
SADRAJ :
1. PREDGOVOR.................................................................................................. 4
2. UVOD............................................................................................................... 6
3. KOLOVANJE ALPINISTA........................................................................... 6
4. POVIJEST......................................................................................................... 7
5. OPREMA.......................................................................................................... 8
6. UZLOVI.......................................................................................................... 15
7. MEUOSIGURANJA.................................................................................... 18
8. KOMUNIKACIJA U NAVEZU I POSTUPCI NA SIDRITU PRILIKOM
PENJANJA SMJEROVA OD VIE DUINA.................................................. 20
9. SPUTANJE NIZ UE -ABSEIL.................................................................. 25
9.1 PRIPREMA OSOBNE OPREME I OSIGURANJE NA SIDRITU...... 26
9.2 PRIPREMA UETA................................................................................ 27
9.3 SPUST NIZ UE...................................................................................... 28
9.4 DOLAZAK NA DONJE-SLIJEDEE SIDRITE.................................. 29
10. ALKA ........................................................................................................... 30
11. PRIPREMA PENJAKOG USPONA......................................................... 31
11.1. Vrste uspona i naini penjanja.............................................................. 31
11.2. Tehniki opis smjera............................................................................. 32
11.3. Oblici u stijeni....................................................................................... 32
12. VRSTE STIJENA......................................................................................... 34
13. OPASNOSTI U PLANINI............................................................................ 35
14. NESREA U PLANINI ............................................................................... 35
15. GORSKA SLUBA SPAAVANJA........................................................... 36

4
1. PREDGOVOR

itajui predgovore ostalih knjiga stekao sam dojam da bi u ovom dijelu trebalo biti
ozbiljan i napisati neto kvalitetno. Tako barem ja doivljavam predgovore u ostalim pisanim
djelima i obino su mi zanimljivi i interesantni. Stvarni razlog zato ovo piem je taj da
pojasnim neke stvari, a moda nisu direktno vezane, koje sam spoznao tijekom bavljenja
penjanjem i od izlaska prvog izdanja ovog DJELA.
Inicijator (dodue ne idejni jer se o tome prialo i prialo) je 1999. g. bio, (danas dr.),
ANTE KROBONJA koji je pun entuzijazma prvi neto konkretno sastavio u materijalnom
obliku. Putem prema Rabu na mom starom laptopu komentirali smo i ureivali koncept
prijanjeg izdanja, a ja sam daljnju izradu preuzeo na sebe. Neke stvari su manjkale, skice npr.
Tu je pomogao ELVIR SULI iji se tih lako moe prepoznati u nekim crteima. Pojedinci,
npr. ERIK i IGOR KARUZA, koji su tek pred nekoliko mjeseci zavrili teaj (Igor jo nije
pohaao teaj) ve su onda radili na zavrnom, binarnom make up-u skripte.
I evo nas u 2006. g. malo stariji i pametniji.
Oprema se u zadnjih est godina mijenjala i promijenila. Danas se, kao i onda,
proizvodi oprema koja ima ulogu da korisniku u najvioj moguoj mjeri povea razinu
sigurnosti i olaka koritenje.
Tehnika penjanja i osiguravanja je napredovala i promijenila se. Koriste se tehnike
penjanja i osiguravanja koje u najvioj moguoj mjeri (dok ne izmisle neto bolje)
omoguavaju spreavanje ozljeda i pojednostavljuju osiguravanje tijekom penjanja.
Sastav i motivi polaznika teaja i onih koji su teaj ve zavrili su se promijenili. Prije
ovog ubrzanog doba, na teaj penjanja dolazili su planinari kojima je to bila nadopuna
postojeeg znanja za kretanje planinama. Neki od njih su ostajali i nastavljali se baviti vie
penjanjem nego planinarenjem. Danas je to rijedak sluaj. Ritam ivota je takav kakav je i
danas se nema slobodnog vremena skoro nizato, a kamoli za penjanje. Iz tog razloga
pojedini ljudi koji dolaze, dou iz znatielje i ele samo vidjeti i probati. Veina polaznika po
zavretku teaja, penjanjem se nastave rekreativno baviti (penjati za svoj gut kada ih uhvati
elja) i njima osobno je, vjerujte, najbolje. Rjetkima (jao si ga njima) penjanje postane
sastavni dio ili ak smisao ivota. Postoje i pojedinci ili pojedinke, tijekom i poslije teaja,
koji se pojavljuju kako bi se pokazali/dokazali. Najmanje je ljudi koji ostaju i uz bavljenje
penjanjem pomau razvoju i napretku kluba i samog penjanja. Naalost, postoje i ljudi koji u
zabludi misle da ovdje pripadaju. Svatko tko je ''najglasniji na sastancima'' ili podie ruku za
odradu svih zadataka, a iste ne odradi na vrijeme ili ih ne odradi uope, ne pomae razvoju i
napretku kluba ili penjanja. U ovu grupu takoer ubrajam (i usput apeliram na) sve pojedince
koji (kapa dolje, ali...) penju samo za svoj gut. I na kraju oni pojedinci koje je bolje ''izgubiti
5
nego nai'' jer dou u klub samo onda kad im je neto potrebno, a smatraju da su svojom
pojavom doprinjeli u radu kluba i razvoju penjanja.
Povijest se nije promijenila nego se nastavlja.
emu sve ovo?
Tijekom odravanja teajeva i ispita na kojima se ovaj materijal koristio uvidjelo se da
se polaznici htjeli mi to ili ne uvijek najvie hvataju za ono opipljivo, a to je u biti ovo to
itate. Odgovori (pokazatelj usvojenih znanja) polaznika teaja na ispitima uvijek su usko tj.
direktno povezani s onim to se ovdje proita. To je u redu ako se na predavanjima i vjebama
drugaije ne napomene. Tako je dolazilo do situacija da se neki polaznik teaja poziva na ovaj
materijal, a nije bio na vjebi ili je kasnio na predavanje kad se to obraivalo tj. kada se
ukazivalo na zastarjelost nekih podataka. Kako je pri prvom pisanju koriten materijal i
podaci koji su tada bili dostupni i aktualni tako je to napravljeno i sada. To ne znai da je ovo
trenutno najbolji sistem na svijetu, ve najbolji koji je u ovom trenutku bio dostupan onima
koji su radili. Kada se idui put neto bude mijenjalo napraviti e se isto. Tako e moda
ponovo ba DIEGO KOTA ureivati materijal ili e ba DALIBOR FAK I MARKO
KRPEI pozirati za postupke na sidritu i sl. Tko zna? Moda smo ovaj put napravili sve po
pravilima struke. Bit e tu naravno zamjerki i ukazivanja greaka sa strane onih koji imaju
pravo i sa strane onih koji ''imaju pravo, bolje bi to rijeili samo nemaju vremena'', ili kako to
ve ide. Tko radi taj i grijei. Iskreno, volio bih da se nae netko tko e drei u ruci neto
novo rei: ''Ne valja, OVO MOJE JE BOLJE''.
Jedina stvar koja se nije promijenila (bar kod mene) je stalna elja za penjanjem.


DANIJEL FRLETA

















6
2. UVOD

Ova skripta namijenjena je polaznicima poetnikog-ljetnog penjakog teaja
Rijekog alpinistikog kluba. Postoje tehnike penjanja i oprema koji se koriste i koje
polaznici mogu vidjeti, ali ne spadaju u osnovne pa o njima nee biti govora.
Pri prvoj izradi je kao smjernica koritena knjiga Zlatka Smerkea "Planinarstvo i
alpinizam", gdje su neke prikazane tehnike i podaci zastarjeli. Ovo jo uvijek nije glavni
udbenik, ve dopuna predavanjima i vjebama, kojom se pokuavaju pribliiti neke od
osnovnih tema koje se obrauju na teaju. Sadraj u cjelini ne predstavlja i ne dosee
minimum znanja koje je potrebno usvojiti da bi se zadovoljile teme koje su obraene kao dio
ljetnog penjakog teaja. Moda su neke od tema previe grubo opisane, stoga se preporua
da polaznici teaja redovito i paljivo prate predavanja i vjebe. Ukoliko se pojave neke
nejasnoe odmah se obratite voditelju teaja koji e vam pomoi da ih zajedniki razjasnite.

3. KOLOVANJE ALPINISTA

Nakon zavrenog zimskog i ljetnog penjakog teaja polaznici ne dobivaju naslov
alpinist ve postaju alpinistiki pripravnici. Drugim rijeima, nije svatko tko se bavi
alpinizmom alpinist. Prema uvjetima HPS-a, odnosno komisije za alpinizam, "alpinist" je
naslov koji se dobiva nakon poloenog ispita za naslov alpinist. Uvjeti za pristupanje ispitu za
naslov alpinist jesu:
- da je punoljetan,
- da ima najmanje godinu dana pripravnikog staa,
- da je sposoban samostalno voditi navez u smjeru IV. stupnja tekoe (za ene III. Stupnja
tekoe),
- da je ispenjao najmanje 30 razliitih smjerova u suhoj stijeni (od toga najmanje 5 viih od
300 m) u najmanje tri razliita penjaka podruja,
- da je ispenjao 2 razliita zimska smjera,
- da je ispenjao 1 smjer u ledu ili 2 u zaleenim slapovima ili da je zavrio ledenjaki teaj
koji organizira KA-HPS-a,
- da ga je matini odsjek ili klub predloio za polaganje alpinistikog ispita,
- da je pred ispitnom komisijom poloio ispit za naslov "alpinist".



7
Ispit za naslov "alpinist" organizira Komisija za alpinizam HPS imenujui za to posebnu
komisiju od tri lana. Ispitna komisija ima pravo postavljati pitanja iz cjelokupnog
alpinistikog sadraja /tehnikog, penjakog, povijesnog/ kako bi se moglo utvrditi
alpinistiko znanje, zrelost, obavjetenost i osjeaj odgovornosti kandidata. U ispitnoj
komisiji mora biti najmanje jedan alpinistiki instruktor i jedan gorski spaavatelj s naslovom
alpinist. Nakon poloenog ispita pripravnik stjee pravo na naslov "alpinist". Taj naslov je
trajan, a dodjeljuje ga HPS.

Alpinistiki instruktor moe postati svaka osoba koja nosi naslov alpinist najmanje godinu
dana i koja je poloio ispit pred ispitnom komisijom za alpinistikog instruktora koju imenuje
KA. Ispitnu komisiju ine tri alpinistika instruktora od kojih najmanje dvojica trebaju biti
gorski spaavatelji s naslovom alpinist, a najmanje jedan mora imati poloene ope predmete
za alpinistikog instruktora na Fakultetu za fiziku kulturu u Zagrebu.

4. POVIJEST

Alpinizam je teko definirati jer je to vrlo sloena ljudska aktivnost koja u sebi sadri
komponente porta i filozofije. Moda se mnogi nee sloiti s ovom tvrdnjom, no veina e se
sloiti da bez poznavanja povijesti alpinizma alpinist ne moe biti potpun alpinist.
U ovoj skripti neemo opisivati povijest planinarstva i alpinizma jer o toj temi postoji
mnotvo pisanih radova, ve emo navesti samo najosnovnije dogaaje.
- 1786. prvi uspon na Mont Blanc, Michael-Gabriel Paccard i Jean-Jacquest Balmat. Taj se
dogaaj uzima kao poetak klasinog alpinizma,
- Poetkom 19. st. osvojena je veina alpskih vrhova, a prednjae Nijemci, Talijani,
Francuzi, Englezi i vicarci.
- 1865. uspon na Matterhon, na vrh su se prvi popeli Whymper, Hudson, Douglas, Hadow,
Croz, Taugwalder i Taugwalder da bi se dva dana nakon Whimpera uspeo i Carrel,
- Tridesetih godina ostaju samo tri velike neispenjane stijene u Alpama, a to su sjeverne
stijene Matterhorna, Grand Jorassesa i Eigera .
- ispenjana i Alpska trilogija. 1931 Matterhornova sjeverna stjena, 1935 sjeverna stijena
Grand Jorassesa te 1938. sjeverna stijena Eigera,
- 1950.-1960. ispenjano svih etrnaest osamtisunjaka.
- 1953. Edmound Hillary i Tenzing Norkej stoje na vrhu Mount Everesta .
- 1998. osnovan Rijeki alpinistiki klub.

8
5. OPREMA

NAPRTNJAA
Postoje naprtnjae u raznim veliinama, od 20 do 120 litara volumena koji se moe
smjestiti u unutranjost. Pri izboru valja paziti na veliinu lea (veliine od 1 do 5 ili sa
mogunou prilagodbe), odnosno da naprtnjaa anatomski stoji na leima te da veinu tereta
prenosi na bokove, a ne na ramena. Time se olakava noenje i disanje jer se omoguava
irenje grudnog koa.
Alpinistika naprtnjaa mora imati mogunost privrivanja cepina i dereza s vanjske
strane, a poeljni su i remenii za skije.
Prilikom slaganja stvari u naprtnjau treba voditi rauna o pravilnom rasporedu i redoslijedu
spremanja (tee stvari uz kraljenicu npr. tekuina za pie u mijehu, a manje potrebne stvari
na dno, npr. vrea za spavanje).

UAD
Penjako ue je osnovni penjaki rekvizit s zadaom osiguranja penjaa pri padu.
Postoje statika i dinamika ueta.
Penjako ue se sastoji od: kouljice (vanjski vidljivi dio), koja je kod dinamikih
ueta obino arena, jezgre i kontrolne niti (Slika 1). Koeficijent elastinosti kod dinaminih
ueta je vei od 4%, to ublaava pad penjaa.

Slika 1 - Konstrukcija ueta.

Duljine dinamikih ueta kreu se izmeu 40 i 80m. Debljine ovise o namjeni a kreu
se od: cca. 9.1mm do 11 mm za jednostruka,
cca. 8 mm pa na vie za udvojena, te
cca 7.5 pa na vie za dvostruka ueta.

Nain oznaavanja ueta prikazan je na slici 2.
9

Slika 2 - Nain koritenja pojedinih vrsti ueta.

Pri koritenju treba izbjegavati gaenje po uetu i kontakt
ueta s otrim predmetima. Ue se uva u tamnom i suhom
prostoru. Prilikom penjanja koristi se i podloak za ue na koji se
ue slae i koji slui kao torba za ue u kojemu se ono nosi. U
nedostatku podloke ue se slae na tzv. nain ,,NA KNJIGU
prikazan na slici 4.




Uz navedene karakteristike ue ima i karakteristiku broja padova faktora 2, a taj broj
se mijenja po UIAA standardu, a direktno ovisi o debljini i tipu ueta (jednostruko, dvostruko
ili udvojeno). Faktor pada izraunava se po formuli:




fp=_____________duljina pada_____________
duljina ueta izmeu palog penjaa i partnera






Slika 3 - Nain slaganja ueta
Slika 4 - Faktor pada pri koritenju ueta.
10
Ue ima svojstvo da upija vodu ime dobija na masi i postaje tee. Neke ueta imaju
sposobnost manje apsorpcije vode to im daje prednost pri koritenju u vlanim uvjetima.
(tzv. DRY UETA).
Ueta bi prije poetka uporabe trebalo oznaiti, tj. na krajevima napisati: duljinu, debljinu, tip
ueta i datum poetka uporabe .
Koliko e se dugo vremena neko ue koristiti ovisi najvie o periodinosti uporabe no
svakako se treba pridravati preporuka proizviaa.

ALPINISTIKA KACIGA
Kaciga titi glavu od padajuih predmeta te titi od udarca glavom prilikom pada
penjaa u stijeni. Treba koristiti namjenske i atestirane kacige koje imaju poseban sistem
prilagodbe i privrivanja na glavu penjaa, kako bi se u to veoj mjeri osigurali i zatitili.

POJAS
Pojas je dio penjake opreme koji slui za povezivanje penjaa i ueta te raspreivanje
sila i ublaavanje udarca pri padu.
Najee se koriste pojasevi koji se stavljaju oko pojasa, a imaju i nogavice (Slika 5).
Kod tih pojaseva teite je negdje u visini zdjelice, a glavni dio optereenja podnose bedra, tj.
noge. Postoje pojasevi koji imaju i naramenice, a teite je povieno i nalazi se na prsima.
Naramenice (prsni dio pojasa) mogu biti i zasebni dio no ne koriste se samostalno bez donjeg
dijela pojasa. Najee se koriste kada se penjemo s s naprtnjaom jer spreavaju prevrtanje
uslijed pada.


Slika 5 - Pojas i dijelovi pojasa
11
SPONKE
Sponke slue za povezivanje dvaju dijelova opreme u jedan niz-cjelinu (osmica-pojas,
ue-klin...).
Prema obliku (Slika 6) dijelimo ih na: ovalne (pravilne), krukolike, asimetrinog D
oblika i pravilnog D oblika (rjee) te na one s maticom ili bez nje.


Slika 6 - Oblici sponki

Sponke s maticom slue za sve vrste osiguranja penjaa, a sponke bez matice se
koriste za izradu meuosiguranja te noenje opreme. Na sponki je ugravirana izdrljivost
otvorene i zatvorene sponke te izdrljivosti u razliitim smjerovima optereenja. Posebno
treba voditi rauna da je pored navedenog istaknuta norma ili standard koji sponka
zadovoljava (UIAA, CE, EN,) Izdrljivost sponke kada je zatvorena i pravilno optereena
ne bi trebala biti manja od 22 KN.

KOMPLET
Komplet je dio opreme koji se sastoji od trake (vrpce razliitih duljina) koja povezuje
dvije sponke. Koristimo ga za ublaavanje trenja i bolju amortizaciju prilikom pada.

PEDULE (penjaice)
Pedulama se naziva posebno oblikovana i od posebne gume izraena obua
namijenjena iskljuivo penjanju.

12
KLINOVI (Slika 7)
Klinovi slue za izradu sigurnosnih toaka (meuosiguranja ili toki
sidrita). Postoje klinovi razliite tvrdoe, ovisno za koju su vrstu stijene
namijenjeni (tvrdi za granit, meki za vapnenac).
Prema obliku pukotine u koju se zabijaju mogu biti: vodoravni,
okomiti i univerzalni.




OKOVI (zaglavci) (Slika 8)
okovi se koriste umjesto klinova za postavljanje meuosiguranja u irim pukotinama.
Mogu biti sa sajlom ili s zamkicom.











FRENDOVI (Slika 8)
Namjena im je ista kao i okovima, ali im je prednost ta da se mogu prilagoavati
irini pukotine do odreene granice. Postoje razne veliine od 1 do 5 ovisno o proizvoau.
Postavljanje u pukotinu ovisi o smjeru optereenja (uvijek prema dolje), a ne o obliku
pukotine.

STREMENI (ljestvice)
Stremeni se koriste za napredovanje u umjetnom (tehnikom) penjanju kao zamjena za
hvatita i/ili noita.
Mogu biti izraeni od tkanine (trake) ili mogu biti napravljeni od metalnih ploica i
ueta. Obino se na vrhu stremena nalazi FIFI kukica koja olakava povlaenje stremena za
sobom.
Slika 7 - Vrste klinova i njihova
primjena u raznim pukotinama
Slika 8 - Primjer postavljanja oka i frenda,
(optereenje je prema dolje)
13
ZAMKA
Zamke su krai komadi ueta debljine od 2 do 10 mm. Slui u izradi sidrita ili za
postavljanje meuosiguranja. Za izradu bilo kakvog osiguranja ne bi trebali koristiti debljine
manje od 6mm.

TRAKA / Vrpca
Samo ime govori to je to. Najee se upotrebljava pri izradi sidrita na dvije toke, a
osim toga gotovo uvijek moe nadomjestiti zamku. Prednost im je vea vrstoa i plosnati
oblik koji se bolje prilagoava na otrijom rubovima. Po konstrukciji postoje cjevaste i
ploaste trake. Izdrljivost trake kada je zatvorena u prstene bi trebala biti manja od 22 KN.
Trake se mogu kupiti gotove duljine tj. tvorniki spojene avom. Takoer se mogu kupiti
tono eljene duljine te spojiti kravatnim uzlom.

KLADIVO (penjaki eki)
Kladivo se koristi za zabijanje klinova, kao i za vaenje meuosiguranja.

SPRAVICE TJ. POMAGALA (Slika 9)
Osmica (Kruka)
Osmica je dio opreme koji koristimo za osiguravanje prvog penjaa i za sputanje niz
ue. Koristi se za jednostruko i dvostruko ue.

Gri-Gri
Ovo je dio opreme koji koristimo za osiguravanje partnera. Ima mogunost
samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa. Koristi se za jednostruko ue debljine 10mm-
11mm.



Slika 9 Pomagala
(Gri-Gri, Reverso, Tre, koarica, ploica)
14
Reverso
Ovo je dio opreme koji koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue. Nema
mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu prvog penjaa. Koristi se za jednostruko i
dvostruko ue. Prednost mu je da ne uvija ue.

Tre
Ovo je dio opreme koji takoer koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue.
Ima mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa i sputanju niz ue. Koristi se
za jednostruko i dvostruko ue. Prednost mu je da ne uvija ue.

Ploica-Koarica
Ovo je dio opreme koji takoer koristimo za osiguravanje partnera i sputanje niz ue.
Nemaju mogunost samoblokiranja pri optereenju tj. padu penjaa ili sputanju niz ue.
Koristi se za jednostruko i dvostruko ue. Prednost im je da ne uvijaju ue.

Shunt
Shunt (Slika 10) je spravica kojom se blokira jednostruko ili dvostruko ue (dvostruko
iste debljine). Shunt se nikad ne koristi samostalno. Kombinira se nekim od pomagala pri
sputanju po uetu, umjesto Prusikovog uzla.


















Slika 10 Shunt i noenje shunta na pojasu te postavljanje na dvostruko ue.
15
6. UZLOVI

Pri izradi svakog uzla treba voditi rauna:
- da nam ostane barem 10-ak cm ili 10 debljina vika ueta
- da je uzao pravilno napravljen i uredno sloen
- da napravimo sigurnosne uzlove ako su potrebni.


1. OSMICA (Slika 11)

Ovaj uzao slui u raznim situacijama za fiksiranje
ueta. Npr. pri provlaenju ueta kroz alku.






2. UPLITANJE OSMICE (Slika 12)
Slui za navezivanje penjakog ueta na pojas.







3. VRZNI UZAO (Slika 13)

Vrzni uzao slui za izradu vlastitog osiguranja na
sidritu u smjerovima od nekoliko duljina ueta.
Prednost mu je brza mogunost regulacije oba
kraja, ali pri koritenju treba voditi rauna da
nikad niti jedan od krajeva nije slobodan.





Slika 11 - Osmica ili vodiki uzao
Slika 12 - Upletena osmica
Slika 13 - Vrzni uzao i nain izrade
16
4. POLUVRZNI UZAO (Slika 14)

Ovaj uzao slui za osiguravanje partnera
prilikom penjanja. Takoer moe koristiti kao
improvizirano sredstvo za sputanje. Moe se
raditi s jednom ili dvije niti ueta.



5. DVOSTRUKI KRINI UZAO (Slika 15)

Ovaj uzao slui za povezivanje dvaju ueta
iste ili razliite debljine. Ako su priblino
iste debljine onda sa obe niti radimo 2
namotaja, a ako su osjetno razliite debljine
(npr povezivanje zamke od 6mm i ueta od
10mm), s tanjom radimo 3, a s debljom 2
namotaja. Kontrola ispravnosti uzla su
krievi s iste strane.

6. AMBULANTNI UZAO

Ambulantni uzao slui za povezivanje dvaju ueta
iste debljine. Prednost mu je mogunost
povezivanja dviju niti koje pritom ujedno i
meusobno nategnemo. Mana mu je manja
izdrljivost pri meusobnom proklizavanju niti pa
se obavezno moraju raditi sigurnosni uzlovi.

7. BULINOV UZAO

Bulinov uzao slui umjesto pojasa za navezivanje na ue. Na bulinov uzao obavezno dolaze
osiguravajui uzlovi.








Slika 14 - Poluvrzni uzao i nain izrade
Slika 15 - Dvostruki krini i nain izrade
Slika 16 - Ambulantni uzao
Slika 17 - Bulinov uzao i nain izrade
17
8. PRUSSIKOV UZAO

Prussikov uzao slui kao osiguranje pri spustu u nedostatku shunta. Krajevi koji vire iz uzla moraju
biti duljine 3-7 cm tj. tri prsta. Omjer zamke i niti ueta na kojoj se radi mora biti 2:3 tj. Zamka
mora biti za 1/3 tanja od ueta. Kao nain dobivanja najvee debljine zamke na nekoj debljini
(promjeru) ueta, moemo koristiti donju formulu.

Najvei promjer zamke za prussik =___debljina ueta__x 2
3












9. KRAVATNI UZAO (Slika 20)

Ovaj uzao slui za povezivanje dvaju krajeva traka.









10. DVOSTRUKA OSMICA (Slika 21)

Dvostruka osmica slui nam kao improvizacija penjakog
pojasa ili pri fiksiranju jednostrukog ueta za spust preko dvije
toke.





Slika 20 - Kravatni uzao i
nain uplitanja
Slika 21 - Dvostruka osmica i
nain izrade
Slika 19 - Prusikov uzao i nain uplitanja
Slika 19 - Nain ulopavanja u prusikov uzao
18
7. MEUOSIGURANJA

Na ureenim penjalitima ili u smjerovima od vie duina nailazimo na umjetno
postavljena meuosiguranja. To su u principu tiple koje se postavljaju u izbuenu rupu u
vrstoj i kompaktnoj stijeni. Postavljaju se ljepljenjem (tijelo i alka u komadu) uz pomo
spacijalnih ljepila ili najee zabijanjem sidrenih vijaka i zavidavanjem ploice na njih.


Slika 22 Tipla za ljepljenje i sidreni vijak s ploicom

Prilikom postavljanja meuosiguranja moemo koristiti i prirodne oblike kao to su: pjeani
sat, rog ili stablo (slika 23)








Pri penjanju osobito treba voditi
rauna o pravilnom ukopavanju
kompleta u meuosiguranja. to znai i
kako izgleda pravilno ukopan komplet
pokazuje nam slika 24.


Pri ukopavanju kompleta
vrataca moraju gledati suprotno od
smjera optereenja tj. pada penjaa.



Slika 24 - Pravilno ukopavanje ueta u komplet
Slika 23
a) pjeani sat; b) rog; c) stablo
a. b. c.
19
Prije nego to va partner nastavi penjati kao prvi, obvezno treba ukopati prvi
komplet kako biste izbjegli situaciju prikazanu na slici 25b. Ukopavanjem prvog kompleta je
bitno jer:
1. Pri padu penja nas die gore
2. Tee moe doi do faktora pada 2

a. b.


Prilikom penjanja ue se ne smije nalaziti izmeu nogu, kao na slici
26, jer u tom sluaju pad moe zavriti okretanjem na glavu. Kod penjanja
ue uvijek mora biti izmeu penjaa i stijene.









Slika 25
a) Situacija s ukopanim prvim kompletom
b) Situacija s neukopanim prvim kompletom
Slika 26 - Situacija kada dolazi do prevrtanja
penjaa kojem ue prolazi ispod noge
20
8. KOMUNIKACIJA U NAVEZU I POSTUPCI NA
SIDRITU PRILIKOM PENJANJA SMJEROVA OD
VIE DUINA

Penjai FRANE i JOA dolaze pod smjer i pripremaju se za uspon.

DRUGI PENJA (koji e osiguravati vodeeg penjaa u ovoj duini) se priprema za
osiguravanje. Na sponku s maticom ubacuje poluvrzni uzao i zatvara je. Sada je spreman pa
kae: PENJI. (Slika 27)













VODEI PENJA kada je spreman (ima potrebnu opremu i upletenom osmicom je navezan
na pojas), odgovara: PENJEM i zapoinje penjati.

Dobro uvjebani navezi nemaju potrebe za komuniciranjem dok jedan penje, no ukoliko je
ue previe labavo ili nategnuto onaj tko penje (prvi ili drugi) vie partneru NATEGNI
odnosno POPUSTI to se odnosi na natezanje ili poputanje ueta.

DOLAZAK PRVOG-VODEEG PENJAA NA SIDRITE

VODEI PENJA kada stigne do sidrita, prvo osigurava sebe ubacivanjem vrznog
uzla u sponku i njenim zatvaranjem na jednoj toki sidrita. (Slika 28a)
Kroz tu sponku provlai traku (ne otvara sponku jer se je osigurao na nju). (Slika 28b)
Traku ukopava u drugu toku ime povezuje dvije toke.
Uvija jednu od niti trake te treu sponku ukopava hvatajui obje niti trake.
(Slika 28c i 28d)
Slika 27 Navezivanje u penjaki navez i priprema osiguravanja
21
Nakon toga vikne: PUSTI OSIGURANJE to znai da ga drugi penja vie ne mora
osiguravati jer je osiguran na novom sidritu.















DRUGI PENJA skida poluvrzni preko kojeg je osiguravao i vie: VUCI UE kako
bi se viak ueta izmeu njih napeo.

VODEI PENJA povlai ue i slae ga na policu ili preko nogu kako ne bi
slobodno visilo i negdje zapelo.
Kad vodei - prvi penja povue svo slobodno ue, drugi penja vie: KRAJ (ueta).

VODEI PENJA ukopava poluvrzni u sponku koja
povezuje obje toke sidrita i poinje osiguravati partnera o
emu ga obavjetava rijeju: PENJI. (Slika 29)


Kada je spreman DRUGI PENJA vie: PENJEM i
poinje penjati.
(Ukoliko je bio na sidritu vie PENJEM, a tek onda skida
svoje osiguranje sa sidrita, skuplja opremu i poinje
penjati.)

Prvi poinje osiguravati tj. povlaiti ue kroz poluvrzni.

Slika 29 Osiguravanje
drugog penjaa na sidrite
Slika 28 Izrada sidrita na dvije toke
a b
c d
22
DOLAZAK DRUGOG PENJAA NA SIDRITE

Dolaskom na sidrite drugi penja se osigurava na toku koja je slobodna tj. na kojoj
nije osiguran prvi penja. (Slika 30a i 30b).

Penja koji ostaje na sidritu-osigurava vodeeg poluvrznim na svoj pojas. U sponku
koja povezuje dvije toke ubacuje se ue ime je odmah postavljeno i prvo
meuosiguranje. Penja koji ostaje na sidritu-osigurava mora biti udaljen najmanje 1
metar od prvog meuosiguranja. To se postie regulacijom vrznog uzla preko kojeg je
osiguran.
Kada je penja koji ostaje na sidritu spreman za osiguravanje vodeeg kae PENJI.
Vodei penja skida svoje osiguranje, kae PENJEM i poinje penjati.
(Slika 30c i 30d).




















Postupak i komunikacija se ponavljaju do vrha smjera.



Slika 30 Postupci na sidritu tijekom prelaska drugog penjaa u vodee penjanje
a b
c d
1m
23
SIDRITE KOJE SE SASTOJI OD 1 VRSTE TOKE-ALKE

U sluaju dolaska na sidrite koje se sastoji od jedne vrste toke (metalna alka) postupak se
razlikuje u tome to se uope ne postavlja traka.

DRUGI PENJA (koji e osiguravati vodeeg penjaa u ovoj duini) se priprema za
osiguravanje. Na sponku s maticom ubacuje poluvrzni uzao i zatvara je. Sada je spreman pa
kae: PENJI .

VODEI PENJA kada je spreman (ima potrebnu opremu i upletenom osmicom je navezan
na pojas), odgovara: PENJEM i zapoinje penjati.

DOLAZAK PRVOG-VODEEG PENJAA NA SIDRITE

VODEI PENJA kada stigne do sidrita-alke, prvo osigurava sebe ubacivanjem
vrznog uzla u sponku koja je u alki i njenim zatvaranjem. (Slika 31a)
Ukopava u alku drugu sponku te nakon toga vikne: PUSTI OSIGURANJE to
znai da ga drugi penja vie ne mora osiguravati jer je osiguran na novom sidritu-
alki.

DRUGI PENJA skida poluvrzni preko kojeg je osiguravao i vie: VUCI UE kako
bi se viak ueta izmeu njih napeo.

VODEI PENJA povlai ue i slae ga na policu ili preko nogu kako ne bi
slobodno visilo i negdje zapelo.
Kad vodei-prvi penja povue svo slobodno ue, drugi vie: KRAJ (ueta).










Slika 31 Postupak prvog penjaa na sidritu s jednom vrstom tokom
a b c
24
VODEI PENJA ukopava poluvrzni u sponku koja je slobodna na alki i zatvara
maticu. Poinje osiguravati partnera o emu ga obavjetava rijeju: PENJI.
(Slika 31 b i 31c)

Kada je spreman DRUGI PENJA vie: PENJEM i poinje penjati.
(Ukoliko je bio na sidritu vie PENJEM, a tek onda skida svoje osiguranje sa
sidrita, skuplja opremu i poinje penjati.)

Prvi poinje osiguravati tj. povlaiti ue kroz poluvrzni.

DOLAZAK DRUGOG PENJAA NA SIDRITE

Dolaskom na sidrite drugi se osigurava takoer na alku. (Slika 32a)
Penja koji ostaje na sidritu-osigurava poluvrznim vodeeg penjaa na svoj pojas. U
alku ubacuje sponku i ue prvog penjaa tj. odmah postavlja i prvo meuosiguranje.
Penja koji ostaje na sidritu-osigurava mora biti udaljen najmanje 1 metar od prvog
meuosiguranja. To postie regulacijom vlastitog osiguranja tj. vrznog uzla.
(Slika 32c)
Kada je penja koji ostaje na sidritu spreman za osiguravanje vodeeg kae PENJI.
Vodei penja kae PENJEM, skida svoje dotadanje osiguranje s alke i poinje
penjati. (Slika 32d)



















Slika 32 - Postupci na sidritu od jedne vrste toketijekom prelaska drugog penjaa u vodee penjanje
a b
c d
1m
25
9. SPUTANJE NIZ UE -ABSEIL

Za sputanje niz ue postoji nekoliko naina. Na slici 33. vidimo primjer zastarjelog
naina spusta pomou tzv. Dlferove sjedaljke ili improvizacija zabacivanjem ueta oko ruku
i preko lea. Ova dva sistema moemo koristiti na kraim i znatno manje strmim
dijelovima, gdje bi priprema cijelog sistema za spust niz ue uzela previe
vremena.
U situacijama kada se preko
stijene nije mogue spustiti vlastitom
snagom tj. gore navedenim
improvizacijama ili bi to bilo preopasno
ili prenaporno, potrebno je postaviti
cjelokupnu opremu i sistem za spust niz
ue.






Na slici 34. prikazan je primjer spusta kakav se danas koristi.

Neki od smjerova od vie duina imaju ureen silaz
tzv. Abseil pistom. Ona moe ii po samom smjeru
koristei sidrita za penjanje ili moe biti pomaknuta od
smjera i posebno ureena. Razlog je u tome to bi normalan
hodaki silaz sa vrha smjera u nekim situacijama bio dulji, a
moda ak i tei od samog uspona. Uz opis smjerova za koje
je predvien silaz uetom obino stoji i napomena kolika je
duljina ueta potrebna za to.
Osim u situacijama kada je to predvieno (silaz
spustom niz ue poslije ispenjanog smjera) moe nam se
desiti da nam je potrebno spustiti u podnoje jer nismo u
mogunosti ispenjati smjer do vrha. To je uobiajena pojava,
ali o njoj treba voditi rauna. Tj. navedeno uzeti u obzir te
osigurati opremu potrebnu za silaz.
Slika 33 Primjeri improviziranog spusta niz ue
Slika 34 Postav opreme za spust niz
dvostruko ue
26
Osnovni princip sputanja je sputanje niz dvije niti ueta koje kasnije moemo povui
za sobom.
Ukoliko smo penjali sa jednostrukim uetom moramo biti svijesni da emo za spust
niz ue imati samo polovicu njegove duljine (stavljamo sredinu na sidrite i dobijamo pola
duljine). Ako smo penjali s dvije niti ueta, spajamo ih i dobivamo za spust niz ue njihovu
punu duljinu.
Npr.
Jednostruko ue od 60m (jedna nit ukupno 60m) omoguava spust od 30m (polovica
ukupne duljine).
Dvostruko ue od 60m (dvije niti ukupno 120m) omoguavaju spust od 60m (polovica
ukupne duljine).

Ovdje emo govoriti o spustu po ureenoj abseil-pisti.

Za svaki spust niz ue treba pripremti najmanje:
1. Sistem za trenje(poluvrzni, osmica, koarica, ploica, reverso...)
2. Sistem za blokiranje (zamka za prusika, shunt )
3. Sistem za osiguravanje na sidritu (traka duljine cca. 1m)
4. Tri sponke s maticom

Spust niz ue emo podijeliti u etiri faze:
1. Priprema osobne opreme i osiguranje na sidritu
2. Priprema ueta
3. Spust niz ue
4. Dolazak na donje-slijedee sidrite

9.1 PRIPREMA OSOBNE OPREME I OSIGURANJE NA SIDRITU
Na mjestu sa kojeg se sputamo provuemo traku kroz pojas (kuda se navezujemo) i na
sredini napravimo obian vor. Jednu sponku ukopamo u vrh trake, a zatim sve to u sidrte
preko kojeg emo se sputati. Sada smo osigurani i moemo se razvezati(ako smo navezani).
Isto radi i drugi penja.

Nikad ne isputati ue iz ruku. Ako su na potrebne obje ruke, ue fiksiramo sponkom za
sebe ili u sidrite kako nam ne bi ispalo.


27

Slika 35 Priprema osobne opreme za spust niz ue

9.2 PRIPREMA UETA
Ukoliko smo koristili jednostruko ue (jednu nit), traimo sredinu koja e biti ukopana u
sidrite za spust.
To radimo tako da:
1. provlaimo jedan kraj ueta kroz sidrite (Slika 36a)
2. na svakom kraju radimo uzlove min. 1 metar od kraja (Slika 36c)
3. spajamo dva kraja u ruku i na duplo slaemo ue na knjigu dok partner provlai ue
kroz sidrite. (Slika 36d)
4. Kad je cijelo ue pravilno sloeno jo jednom provjerimo da li je provueno kroz
sidrite. (Slika 36b)
5. Povikom (PAZI UE) upozoravamo one ispod nas te bacamo smotano ue.













Slika 36 Postupak pripreme ueta za spust
a b
c d
28
Ukoliko smo koristili dvostruko ue (dvije niti), provlaimo kraj jednog ueta i
povezujemo ga s drugim uetom. (Slika 37)
Dalje radimo kako je i prije navedeno osim to partner ne mora provlaiti ue ve nam
pomae u slaganju ueta za bacanje.

Slika 37 Povezivanje krajeva dvostrukog ueta
9.3 SPUST NIZ UE
Prvi penja koji e se sputati postavlja sistem za blokiranje na obje niti ueta i ukopava
ga u spojnu traku na pojasu. (Slika 38)


Slika 38 Ukopavanje sistema za blokiranje

Zatim postavlja na obje niti sistem za trenje i ukopava ga u traku (ali ispod obinog
vora) u kojoj je osiguran. (Slika 39)


Slika 39 - Ukopavanje sistema za trenje
29
Provjerava cijeli sistem te iskopava gornju sponku (Slika 40) trake iz sidrita te
zapoinje sputanje.

Slika 40 Poetak spusta niz ue

9.4 DOLAZAK NA DONJE-SLIJEDEE SIDRITE
Po dolasku na slijedee sidrite prvi penja:
1. osigurava se trakom i slobodnom sponkom
2. skida sistem za trenje
3. skida sistem za blokiranje
4. vikne SLOBODNO kako bi se i drugi penja mogao spustiti istim sistemom i ponoviti
postupak

Nikad ne isputati ue iz ruku. Ako su na potrebne obje ruke, ue fiksiramo sponkom za
sebe ili u sidrite kako nam ne bi ispalo.

Kad je i drugi penja oslobodio ue skidamo uzlove i povlaimo ue.
Ukoliko smo koristili dvije niti (spojene uzlom) povlaimo kraj ueta na kojem je uzao.
Ponovo postavljamo ue u sidrite i nastavljamo po gore navedenom redoslijedu.
Postupak ponavljamo do podnoja smjera tj. kraja sputanja.









30
10. ALKA

Na vrhu nekih opremljenih sportskih smjerova nalazi se metalna "ALKA".
Na slici 41. vidimo tijek pravilnog provlaenja ueta kroz alku. Na ovaj nain penja je u
svakom trenutku potpuno osiguran pa kada pravilno provue ue, njegov ga partner sputa na
zemlju.

Tijek provlaenja ueta penjaa kroz alku je slijedei:

Dolaskom do sidrita penja se preko kompleta ukopava direktno u alku (ovaj komplet nema
ulogu osobnog osiguranja ve omoguava slobodne ruke za daljnje postupke)
Penja odozdo provlai duplo ue i radi uzao osmicu.
Osmicu preko sponke s maticom ukopava u pojas i zatvara istu.
Razvezuje ue sa pojasa i kraj kojim je bio navezan provlai kroz alku.
Obavjetava partnera na zemlji da je spreman za sputanje tj. kae: NATEGNI i malo se
podigne kako bi ue preuzelo optereenje umjesto kompleta.
Kad ue preuzme optereenje iskopavamo komplet iz alke i kaemo partneru: SPUTAJ te
nas on poinje sputati.


Slika 41 Provlaenje ueta kroz alku

Prednost ovog naina je u tome to smo u svakom trenutku potpuno osigurani, a ne moe doi
do gubljenja-isputanja ueta iz ruku tijekom provlaenja kroz alku.





31
11. PRIPREMA PENJAKOG USPONA

Valja spoznati svoje mogunosti i prema njima odabrati cilj. Nakon to smo odabrali
cilj razraujemo taktiku uspona. Taktiku uspona dijelimo na tri osnovne komponente: prilaz,
uspon i silazak. Za svaku od ove tri komponente koristimo razliitu opremu.
Jedan od najeih razloga neuspjeha su nepovoljne vremenske prilike, stoga je
prognoza vremena neizostavni dio svakog plana.

11.1. Vrste uspona i naini penjanja

Alpinistiki uspon je svaki ispenjani smjer od najmanje dvije duine ueta ili visine
preko 50 m.
Vrste uspona :
- Prvenstveni uspon penjanje potpuno novog i neopremljenog smjera (nema
ureenih sidrita ili postavljenih meuosiguranja), koji jo nitko nije ispenjao prije
nas.
- Ponavljanje penjanje nekog smjera koji moe biti djelomino ili u potpunosti
opremljen (mogu postojati ureena sidrita ili meuosiguranja), tj. netko je ve
smjer ispenjao prije nas.

Slobodno penjanje je nain penjanja po stijeni kada za napredovanje koristimo samo
snagu i tehniku vlastitog tijela, dok opremu koristimo iskljuivo kao osiguranje pri padu. Ovaj
nain penjanja sastavni je dio alpinizma.
portsko penjanje je kao to mu i ime govori, port u kojem je cilj popeti se to vie ili
bre ili tee. Ovdje se oprema isto kao i kod slobodnog penjanja koristi samo kao osiguranje
od pada.
Vrste slobodnog penjanja :
- Na pogled penjemo prvi puta slobodno neki smjer bez ikakvih informacija o
njemu i bez da nam netko govori gdje su hvatita ili noita;
- Flash - penjemo prvi puta slobodno neki smjer, ali nam netko kae gdje su hvatita
i noita;
- Red Point penjemo slobodno smjer s ukopanim kompletima i poznatim
hvatitima;
- Jojo penjemo smjer slobodno od spita do spita (kod svakog spita sjednemo u
pojas);
- Top Rope penjemo smjer slobodno s uetom koje je ve postavljeno na sidrite.
32
Tehniko (umjetno) penjanje dio je alpinizma, a sastoji se od svladavanja izuzetno tekih,
glatkih, nadvisnih i lomljivih stijena, kada za napredovanje koristimo svu dostupnu opremu.

11.2. Tehniki opis smjera

Svi ve ispenjani smjerovi moraju imati opis smjera te ocjenu, to nam pomae pri
odabiru potrebne penjake opreme, hrane i pia.

U opisu smjera nalazi se: teina smjera (smjer se uvijek ocjenjuje po najteem detalju,
dok se preostali dio smjera ocjenjuje u zagradi), duljina smjera, vrijeme penjanja, potrebna
oprema te opis kuda vodi silaz u podnoje planine.

Primjer:
- Ania kuk
- Mosoraki smjer V+,(IV)
- 350 metara, 3-5 h
- potrebni kompleti
- silaz po oznaenom putu.

11.3. Oblici u stijeni

Kako se u stijeni obino ne nalazi samo jedan smjer,treba poznavati oblike u stijeni
(Slika 42.) i njihove nazive da bismo to preciznije utvrdili kuda ide koji smjer.

1. Vrh
2. Nadvis
3. Strop
4. Polica
5. Dupka,nia
6. Brid
7. Glava
8. Igla
9. Toranj
10. Stup
11. Rebro
12. Pukotina
13. Zaglavljeni kamen
14. Kamin
15. ljebina
16. Jaruga
17. Terasa

Slika 42 - Oblici u stijeni
33
U tehnikom opisu, skici smjera (slika 44.), nalaze se sve duine smjera zajedno s
tekoom pojedine duine, dok su simbolima (slika 43.) prikazana sva sidrita i ostala mjesta
u smjeru koja nam mogu posluiti kao orijentacija pri penjanju.

Pri penjanju tehnikih smjerova, kada se za napredovanje preko stijene koristi oprema ( ne
penjemo slobodno rukama i nogama nego koristimo komplete, stremene, kukice i dr.), onda
za ocjenjivanje koristimo sljedeu ljestvicu. To je ljestvica od A0 do A5, gdje A znai
artificiale (umjetno). Donji dio ljestvice prilino je precizan: A0 je ako se rukama podignemo
preko kompleta, A1 je ako stanemo u stremen, dok ostale ocjene ovise najvie o uvjetima u
stijeni (lomljivost,opremljenost i dr.) i mogunostima postavljanja meuosiguranja.
Osim ovakve vrste ocjenjivanja alpinistikih smjerova postoji jo nekoliko ljestvica.
Te ljestvice, osim same teine stijene i detalja u njoj, uzimaju za teinu smjera u obzir i sam
pristup smjeru te silaz sa stijene koji ponekad moe biti i tei od samog uspona.

Takva je francuska ljestvica tekoa:
- F facile lako
- PD - peu difficile - umjereno teko
- AD - assez difficile - dosta teko
- D - difficile- teko
- TD - tres difficile - vrlo teko
- ED - extremement difficile - iznimno teko (ova ocjena ide od 1 do 4)
Slika 43 - Simboli kojima se sluimo pri opisu smjera
34






















U slobodnom penjanju koristi se nekoliko ljestvica koje su prikazane na slici 45. Kad
pogledamo tablicu, ispada da svaka zemlja ima svoju ljestvicu, no kod nas, a i inae u Europi,
najvie se koriste UIAA ljestvica i francuska ljestvica tekoa.

12. VRSTE STIJENA

Kako vozai voze po cestama, tako se penjai penju po stijenama.
Stijene se razlikuju po svojim karakteristikama i oblicima koji se u njima nalaze.
Najee stijene po kojima penjemo su :
- Vapnenac vrst i kompaktan s pukotinama nepravilnog oblika. Primjer su stijene u:
Veloj dragi, Gorskom kotaru i Velebit s Paklenicom.
- Granit vrst i kompaktan. Ovu vrstu stijena karakteriziraju: otri tornjevi, grebeni te
dugake, uske i pravilne pukotine kao i grube hrapave ploe. Primjer su Centralne
Alpe.
- Dolomitske sastavljene su od blago nagnutih ili vodoravnuih slojeva. Karakteriziraju
je veliki visoki tornjevi. Primjer za to su Talijanske alpe tj. Dolomiti.
- Pjeenjak krhak tj. krljiv. To uzrokuje slabu mogunost postavljanja
meuosiguranja. Poznati su pjeenjaci u ekoj i Slovakoj.
Slika 44 - Usporedna ljestvica tekoa za slobodno penjanje Slika 45 - Skica jednog alpinistikog smjera
35
13. OPASNOSTI U PLANINI

Kretanjem po planinama izloemo se nekim opasnostima koje moemo ili ne moemo
otkloniti, ovisno o njihovoj prirodi.

SUBJEKTIVNE SU OPASNOSTI: nepoznavanje vlastitih sposobnosti, bolest, slabost
organizma, nezdrave ambicije, neiskustvo..
To su one opasnosti na koje sami direktno utjeemo.

OBJEKTIVNE SU OPASNOSTI: odroni stijena i leda, mrak, vremenske nepogode, snjene
opasnosti (lavine, strehe, pukotine), ivotinje...
Na ove opasnosti ne moemo utjecati.

Iz gore navedenog teksta moe se zakljuiti da veinu opasnosti moemo otkloniti
poznavajui sebe ili ih ublaiti pravilnim i racionalnim razmiljanjem.

14. NESREA U PLANINI

Ako nam se u planini dogodi nezgoda, treba znati pravilno i pravovremeno reagirati. to
napraviti, koga i kako obavijestiti.
Prilikom dolaska na mjesto nesree treba :
- zadrati prisebnost
- utvrditi da nema opasnosti za sebe
- evakuirati unesreenog iz opasne zone
- utvrditi opasnost ozljeda - pruiti prvu pomo u okviru svojih znanja
- utopliti unesreenog
- oznaiti mjesto nesree
- obavijestiti GSS - potrait pomo

Pozivi u pomo mogu biti povici, zvidanje, bubnjanje, mahanje, svjetlosni signali i dr.
- 6 znakova u minuti,svakih 10 sekundi = POZIV
- 3 znaka u minuti, svakih 20 sekundi = ODGOVOR


Ovi se signaki mogu poslati radio stanicom ili pozivom na brojeve policije 92 ili Centra za
obavjeivanje 112 . U koliko se desi da za poziv u pomo aljemo preko mobilnog telefona,
a signal je jako slab (nedovoljan za razgovor) poziv u pomo moemo uputiti slanjem SMS
36
poruke direktno na neku od centrala GSS-a. Broj deurne centrale GSS RIJEKA je 091-721-
0000 centrale. Prije odlaska u planinu (na podruju RH raspitati emo se koja je od stanica
GSS-a najblia kako bi SMS poruku poslali direktno njoj).

Ako nam se dogodi da nam prie helikopter sa spasavaocima, treba mu dati do znanja je li
nam pomo potrebna ili nije. Komunikacija s helikopterom odvija se pomou ruku:
- obje ruke podignute iroko u zrak znae Y Yes, DA trebam pomo,
- ruke postavljene dijagonalno; jedna ruka gore, druga dolje oznaavaju N No,
NE trebam pomo.


Slika 46 Poloaj tijela pri komunikaciji s helikopterom

15. GORSKA SLUBA SPAAVANJA

Gorska sluba spaavanja je sluba javnog karaktera s ciljem spaavanja, pruanja
prve pomoi, transportiranja unesreenih i prevencije nastanka nesrea. Podruje djelovanja
su: planine, speleoloki objekti, nepristupani tereni i ostale sline situacije. GSS takoer
djeluje i onda kada ostali resursi (hitna pomo, vatrogasci...) svoju zadau spaavanja ne
mogu obaviti u urbanim sredinama. Sluba ima svoje baze, stanice i obavjetajne toke.
Obavijesti o nesrei mogu se javiti policiji ili Centru za obavjeivanje, koji onda aktivira
GSS.
Prilikom poziva treba rei: tko zove, to se dogodilo, gdje, kada i kako se nesrea
dogodila, tko su unesreeni, vrstu ozljeda, kako je saznao za nesreu onaj tko obavjetava,
vremenske uvjete na mjestu nesree, broj telefona s kojega se javlja i bilo koju drugu korisnu
informaciju koja bi mogla olakati spaavanje.