INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

broj 12 / god. XVIII. prosinac 2013. cijena 29 kn BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR Slo: 3,70 EUR

Usluge globalnog posluivanja

TEMA BROJA

CONTENT DELIVERY NETWORKS

SOFTVER

Visual Studio 2013

Godinu dana nakon Visual Studija 2012 doekali smo Visual Studio 2013. eka nas verzija puna novih mogunosti i poboljanja

HARDVER

IBM System x3650 M4

IBM-ovi x86/x64 serveri nisu bili naroito uzbudljivi s obzirom na tehnologije koje implementiraju, no izgleda da se stvari radikalno mijenjaju

AKTUaLNOSTI

Connected Continent
U Bruxellesu se stvara paket zakona namijenjenih stvaranju zajednikog europskog trita telekomunikacijskih usluga za sve graane EU

MREA NA TERENU IBM Solution Summit 2013 CISEx Hospital Days 2013 Webcamp LinuxCon Europe 2013, Edinburgh Ekobit DevArena 2013 ARM Ltd.

zazove skupe nabave, odravanja i proirenja infrastrukture rijeite u najkraem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan nain. Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na podruju virtualizacije i Cloud computinga, meu kojima vano mjesto zauzimaju VMware i HP tehnoloka rjeenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojeeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podran ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za koritenje i brzo se prilagoava Vaim potrebama, lako se proiruje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vae IT okoline. I na kraju, ali ne i manje vano, plaate tono onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rjeenje za oporavak od katastrofe
*VDC = Virtualni data centar

Kreiran na VMware vCloud platformi

Za vie informacija pogledajte: www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html Upit poaljite na: vdcinfo@megatrend.com

Bani 75, 10010 Zagreb Telefon: +385 1 4091 305 Fax: +385 4091 379 E-mail: poslovna.rjesenja@megatrend.com

sadraj
54

Mrea 12, godina XVIII, prosinac 2013.

TEMA BROJA Usluge globalnog posluivanja sadraja

Usluge globalnog posluivanja sadraja (Content Delivery Networks - CDN) ono su to omoguava Googleu i Facebooku da budu dostupni iz cijelog svijeta po prihvatljivim brzinama. Cilj je ove teme da malo priblii naine na koje zaista globalne tvrtke ine svoj sadraj dostupnim publici irom svijeta brzo, automatizirano i predvidljivo

29 Izborna skuptina udruge izvoznika softvera 74 Dell Latitude 14 E7440 75 Nashuatec SPC240DN 32 Hospital Days 2013 76 Croduino 33 Webcamp 34 LinuxCon Europe 2013, Edinburgh OSTALE RUBRIKE 37 Ekobit DevArena 2013 6 Uvodnik 42 ARM Ltd. 7 Kolumna: Ivo pigel 8 Kolumna: Tajana Barani SOFTVER 10 Kolumna: Draen Oreanin 66 Visual Studio 2013 12 Kolumna: Vanja vajcer 70 Vital Signs 2.5.0 14 Novosti 23 Koritenje CRM-a u EU i Hrvatskoj 24 Slika mjeseca Intervju mjeseca 40 Startup mjeseca: Yaba 45 Aktualnosti: Connected Continent 48 Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska 80 Aktualnosti: Digitalno piratstvo Informatika se s izazovima 83 Tehnologije: Agile u veim kompanijama koje pred nju postavlja doba drutvenih mrea, 86 Aktualnosti: IPMA Competence Baseline (ICB) raunalstva u oblaku i 88 Tehnologije: ADF Essentials na aplikacijskom pojave golemih koliina

podataka koji su nam dostupni putem mobilnih ureaja moe suoiti samo ako se tehnologije koje nudi - ponude kao usluga

MREA NA TERENU 26 IBM Solution Summit 2013

HARDVER 72 IBM System x3650 M4

serveru GlassFish 92 Tehnologije: PCI DSS 94 Digitalna radionica: Kriptografija 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Matruko

prosinac 2013. MREA

One Touch pametnije poslovanje

Universal Login Manager: Jedinstveno rjeenje za BESPLATNO optimiziranje vaeg poslovanja

Canon predstavlja Universal Login Manager, inovativnu aplikaciju na Canon imageRUNNER ADVANCE viefunkcijskim pisaima koja optimizira vae poslovanje u pogledu produktivnosti, sigurnosti i kontrole trokova. www.canon.hr/onetouch

Sada za kratko vrijeme Canon digitalni fotoaparat za moj lijepi osmijeh!

UVODNIK
Za jake igrae
T

Pie: Oleg Matruko

ema broja opet je mrak je vrijeme da ova udruga - najjae stvari ovaj sazre. Prvu grupu entuzijasta mjesec dolaze nam iz koji su cijelu stvar pokrenuli Ukrajine. Naime, kako ste s mjesta zamijenit e novo jamano opazili, jer smo i vodstvo, na elu s naim na svom webu tome davali zaista starim i zaista vjernim pozamaan prostor, Zagreb i zaista odlinim suradnikom i Hrvatsku ovaj mjesec po - Draenom Oreaninom. sjetio je najvei avion na Draen je poeo pisati za svijetu, Antonov 225, sagraMreu pred sto metaforikih en u Ukrajini - tonije, jo u godina, dok je jo bio tipini Sovjetskom savezu, ali ne trekorporativni IT-ovac. Kasnije bamo cjepidlaiti. Danas leti je od nule pokrenuo svoju pod zastavom ukrajinskog firmu, izborio se za nezamjeprevoznika specijaliziranog njivo mjesto u vrlo zahtjevnoj za teke terete, a u Zagreb brani i prava je, autentina je doao da preuzme tranpria o hrvatskom poduzetsformator proizveden u po nikom uspjehu. Cijelo je gonima Konar energetskih vrijeme pisao za Mreu, i to transformatora, za filipinskog sve - od najniih recenzija BI naruitelja. Tema nije striksoftvera, preko tema broja, tno informatika, ali smo je do visokomisaonih kolumni. Pratili smo svaki korak posjeta Velikog Ukrajinca Hrvatskoj - ovdje se vidi Mrija (nadimak opseno pratili na Bug On Ovim mu putem estitamo te Antonova 225) i kamion s transformatorom po koji je doao, neposredno nakon slijetanja Lineu jer svaki proizvodni i elimo mnogo sree na elu aviona izvozni podvig valja slaviti do CISExa. (Ni drugi lanovi nebesa. Najzad, ima li iega to danas nije povezano s informatikom? predsjednitva nisu manje bitni ni pametni, ali neka nam oproste - uz No koje to veze ima s temom broja, koja je - kako sam u prvoj ovakav panegirik Draenu i ogranien prostor Uvodnika, nema vie reenici kazao - mrak, kao i gotovo sve nae teme? Ivan Voras, guru mjesta; zato je tu tekst naeg novog suradnika Bojana B-). svega i kojeeg, obiteljskim je porijekom Ukrajinac, jak i uporan, spo Uz ovaj broj donosimo i prilog o konferenciji HROUG. Paljiviji itasoban da potegne kao i Antonov 225. Obradio je iznimno zanimljivu telji Mree ili posjetitelji konferencije HROUG primijetit e kako je iz i ambicioznu tematiku - content delivery networks (CDN), odnosno konferencije u konferenciju, i iz broja u broj ovog posebnog dodatka, sve vei prostor za, kako kae Davor Rankovi, predsjednik HROUG-a, usluge globalnog posluivanja sadraja. Od terenskih dogaaja istiemo dva: IBM-ovu lokalnu konferenciju sport i zabavu. Zabava je jako bitan dio konfe, pa dajmo joj prostor u novom formatu, koju je popratio Zvonko Pavi, legendaran koliko inzistira Davor, a kako su hrougovci urednici dodatka, tko smo mi da i Eufrazijeva bazilika u Poreu, gdje se skup odravao; te godinju se bunimo? U svakom sluaju - nestanardno oputen skup za kriterije skuptinu CISExa, organizacije hrvatskih izvoznika softvera. Dolo domaeg IT-a, to (ve godinama) pozdravljamo
Popis oglaivaa
Direktor: Aron Pauli - aron@bug.hr Pretplata i distribucija: Vesna Ujakovi Marketing: Voditelj: urica Briski - djurdjica.briski@bug.hr, Vinko Kriti - vinko.kristic@bug.hr Naslovnica: Hrvoje Brekalo Fotografije: Manfred Pecko Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja
DISTRIBUCIJA Tisak d.d. Slavonska avenija 11a, Zagreb Inter Press d.o.o., Fra Dominika Mandia bb, iroki Brijeg, BiH Delo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, Slovenija Jadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

OGLAAVA STR. ALGEBRA 53 ALTUS IT CANON IDC FORUM ISKON INTERNET 28 5, 79 22 99

Ulica Milana Ogrizovia 36a, 10000 Zagreb, tel. 01/ 38 21 555, fax. 01/ 38 21 669 URL: http://mreza.bug.hr/ E-mail: mreza@bug.hr Pretplata na asopis: pretplata@bug.hr Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Rosandi - miro@bug.hr Izvrni urednik: Oleg Matruko - oleg@bug.hr Pomonik glavnog urednika (grafika): Ren Lattinger - rene.lattinger@bug.hr Art direktor: Hrvoje Brekalo

Stalni suradnici: Luka Abrus, Bojan Bajgori anti, Denis Arunovi, Kreimir Brebri, Toni Drabik, Saa Ilievi, Esad Jakupovi, Kristina Kardum, Tihomir Katuli, Dinko Koruni, Domagoj Pavlei, Hrvoje Pelai, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis ahinovi, Ivo pigel, Vanja vajcer, Davor uti, Mladen Viher, Goran Vojkovi, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan drnja Izdavaki kolegij: Toni Cari, Aron Pauli, Miroslav Rosandi, Jadranko Stjepanovi, Robert ipek Izdava: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniku djelatnost IBAN: HR9624020061100058131 OIB 05461674840 Mrea 2013 Bug d.o.o.

CROZ 3

KODEKS/DELL 100 KODEKS/PATTON 61 M SAN GRUPA /IBM M SAN GRUPA/HP MEGATREND PR SAS 11 13 2 38,39

Rukopisi, slike, crtei i mediji za pohranu se ne vraaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Mree bez dozvole izdavaa. ISSN 1331 - 2839

SPAN 36 TOSHIBA 65

Rukopisi, slike, crtei i diskete se ne vraaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Mree bez dozvole izdavaa. ISSN 1331 - 2839

prosinac 2013. MREA

KOLUMNA
Pie: Ivo pigel,
ivo.spigel@perpetuum.hr

UROBOROS

Izlazna strategija
U
studentskim danima teme koje su me ivo zanimale bile su umjetna inteligencija i robotika. U tadanjem OZIR-u (Organizacija za znanstveni i istraivaki rad) okupilo nas se podosta, uglavnom s ETF-a i PMF-a. Radili smo na razvoju softvera iz razliitih podruja ovih velikih tema, od razvoja ekspertnih sustava do razumijevanja prirodnih jezika. Jedan od meni tada najzanimljivijih profesora bio je Rodney Brooks s MIT-a. U to se vrijeme istraivanje prof. Brooksa i njegovih suradnika kretalo u pravcu malih, modularnih robotskih elemenata koji bi se mogli slagati u slojeve - sloj sa senzorima, sloj za kretanje, kognitivne funkcije i sl. Ovih sam dana na Pioneers Festivalu u Beu (prikaz u iduem broju Mree) imao prilike da, nakon toliko go dina, vidim Brooksa uivo na pozornici. Bilo mi je to na neki nain veselje nakon toliko vremena, ali samo isticanje robotike kao relevantnog podruja za jednu tehnoloku konferenciju, k tome dobrim dijelom usmjerene startup projektima, bilo je posebna zanimljivost. Vrativi se u Zagreb, na naslovnici jednog asopisa prof. Bojan Jerbi, robotiar s FSB-a, ujedno i autor naslovne teme broja. Vidi vraga, pomislim, roboti u Beu, roboti u Zagrebu, je li mogue da se moja ljubav iz studentskih dana vraa na naslovnice? Nisu, naravno, toliko vane naslovnice koliko neumoljivi trendovi oko nas. Profesor Jerbi navodi brojke i statistike. Poetkom XX stoljea 70% stanovnitva Europe bavilo se poljoprivredom - danas je to 3%. Slino e se dogoditi u industrijskoj proizvodnji. Proizvodnost e rasti, a zaposlenost u proizvodnji padati. Vraja stvar, ta inovativnost i tehnologija. Ulaemo kako koja drava, ali ipak - velike napore i poprilina sredstva kako bismo unaprijedili razvoj tehnologije. U velikom broju sluajeva - dakako - tehnologija slui tome da zamijeni ljudski rad. esto je to dosadan, dehumaniziran ili opasan rad. Robotsko vozilo DokInga razminira zelenu livadu oko sela u Africi, gasi razbuktali poar ili se zavlai u nepristupane dijelove rudnika. Hura! Zato se onda udimo kada tehnoloke inovacije, novi proizvodi, softver, hardver i roboti doista uine ono za to smo ih stvarali - zamijene ljudski rad, skrate nam trud i muku, prijateljski nas otklone u stranu i kau Gle, stari, nemoj se muiti, ja sam tu i samo sam za to stvoren? Ili, citirajui ponovno prof. Jerbia: Roboti ne obolijevaju, ne idu na godinji odmor, ne trajkaju Doista idealni suradnici ili lanovi tima. Tekst ipak ide prema optimizmu: Dok teke i monotone poslove obavljaju roboti, mi emo se moi posvetiti kreativnim i ovjeka dostojnim zanimanjima. To je, naravno, super - jedino je pitanje hoe li netko biti spreman da plati to nae bavljenje lijepim stvarima. Vidimo da je publika sve manje sklona plaati one koji su stoljeima - ili bar desetljeima - bili uvaavani kao kreativni autoriteti koje bi svakako valjalo platiti. Novinari, urednici, glazbenici, filmske dive, knjievnici, redatelji, snimatelji i montaeri - svi bi oni eljeli biti kreativni, a sve njihove novine, knjige, filmove i glazbena dostignua svoju publiku nalaze kroz besplatne news portale (Paywall? Ne, hvala!) ili, dakako, zloglasne torrente. Information wants to be free but journalists want to get paid. Ako, dakle, publika ima sve manje volje novano nagraditi rad onih koji su koliko-toliko prepoznati i etablirani kreativci, koliko e se novca nai u opticaju za dojueranje automehaniare, radnike na traci, istaice, raunovoe ili poslovoe koje e roboti i umjetna inteligencija blagonaklono i njeno gurnuti u stranu kako bi mogli obaviti svoj posao - bez odmora i trajkova? U tehnolokim revolucijama koje smo dosad prolazili stvari su se s vremenom - vie-manje - sredile. Uobiajeni kliej kae da panici nema mjesta: nakon to tehnologija automatizira dosadne i opasne poslove iz jednog industrijskog razdoblja, otvaraju se sasvim nove potrebe potroaa, sasvim nova podruja i djelatnosti koje pokreu novi ciklus zapoljavanja. Moda e se to i ovom prilikom dogoditi. A moda i nee. Jason Calacanis, ameriki poduzetnik, investitor i organizator konferencije LAUNCH, pisao je prije kojih godinu dana o tome da nam se sprema budunost u kojoj e dananje podjele izmeu bogatih i siromanih, izmeu onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju, biti djeja igra prema onome to nas vrlo uskoro eka. U distopijskom drutu koje Calacanis najavljuje jedan dio stanovnitva doista radi te zanimljive, kreativne, inspirativne i dobro plaene poslove. Oni su, meutim, tek vrlo mala i vrlo privilegirana manjina, dok se obezvrijeena veina siro maha kako-tako snalazi u mrei socijalnih programa dimenzioniranih na nain da ugase fitilj drutvene eksplozije uz najmanji mogui troak. Nemogue je, dakako, predvidjeti koji e se od ovih scenarija - ili nekih sasvim drugaijih - doista dogoditi. Bilo bi super da se povijest ponovi i da nai klinci i unuci za koje desetljee imaju pune ruke posla s nekim zanimanjima koja su nam danas nedokuiva. Tko je, primjerice, prije samo desetak godina mogao zamisliti da e nai prijatelji i poznanici danas zaraivati kruh radei kao community manageri? No - nain na koji su se razvijali ciklusi razvoja tehnologije i zaposlenosti u prolosti nisu nikakva garancija za budunost. Nije teko zamisliti da se tzv. jobless recovery, fenomen koji su ekonomisti registrirali kao kratkoronu situaciju ve pred neko vrijeme, pretvori u dugotrajan trend. Jedino to moemo s koliko-toliko sigurnosti rei jest da je dobro obrazovanje, po mogunosti prirodo slovno-tehnikog tipa, jedna od najboljih izlaznica za sluaj opasnosti, odnosno produbljivanja ope krize. Ne znam koliko studentica i studenata ita Mreu, ali ako ste jedan od njih, a studirate na Pravu, Ekonomiji ili Filozofskom, odvojite si malo vremena za neki besplatni online teaj programiranja. Slobodno mi iz te sretne budunosti poaljite razglednicu - neu se ljutiti MREA prosinac 2013. 7

The girl thats driving me mad is going away.

The Beatles: Ticket to ride

KOLUMNA
Pie: Tajana Barani

Dave ili moan saveznik?

P
Budui da se blii kraj jo jedne poslovne godine, tema je ove kolumne raunovodstvo. Za one koji su nastavili itati nakon prve reenice imam dobru vijest obeajem da neu spominjati rijei poput konta i ostale terminologije od koje se poduzetnicima esto die kosa na glavi (bar u se truditi)
ribliavanje kraja godine znai da emo uskoro ponovo podvui crtu i osvrnuti se na rezultate poslovanja koje smo ostvarili u 2013. godini, a tada e se mnogi opet jako iznenaditi - premala im dobit ili je prevelika, iznos poreza na dobit im je neprihvatljiv, sumnjaju u iskazanu visinu trokova itd. Ve me godinama fascinira koliko malo interesa mnogi poduzetnici (posebno izraeno kod mikro- i malih poduzetnika) iskazuju prema svom poslovanju, odnosno njegovu rauno vodstvenom iskazivanju. esto je prisutna teza da je to nuno zlo i nametnuti troak poslovanja jer se nekakvi papiri i evidencije moraju davati dravi. To je, naravno, djelomino tono, jer zaista postoji zakonska obveza voenja poslovnih knjiga, financijskog izvjetavanja i sl., no raunovodstvo bi prvenstveno moralo sluiti poduzetniku da prati svoje poslovanje i upravlja njime. Danas je trite nemilosrdno; pozicije i odnosi snaga mijenjaju se svakodnevno i vie no ikad imperativ je na fleksibilnosti tvrtki i njihovoj spo sobnosti za brzu akciju. Svaka akcija ima i svoje posljedice koje se, izmeu ostalog, reflektiraju na likvidnost tvrtke, profitabilnost, zaduenost itd. Stoga je nuno da svaka tvrtka u svakom trenutku ima jasan pregled igre, kako na tritu tako i na svom terenu. tivnu posljedicu, a to je da sada tvrtke jo manje komuniciraju sa svojim raunovoom, naroito kad je raunovodstvo izvan tvrtke. Prije su bar jednom mjeseno morali doi da neto potpiu pa bi mogue tada i razmijenili koju rije i informaciju, a sada e poduzetnici esto rei da im je super jer nikad ne moraju vidjeti raunovou. Takvim se pristupom otvara prostor pogrekama i velikim rizicima uslijed pogrenog iskazivanja poslovnih dogaaja, no najvei je problem to vozite po autoputu s povezom na oima i napamet pipate cestu. Eric Ries u 7. poglavlju knjige Lean Startup odlino predstavlja raunovodstvo kao alat za mjerenje i upravljanje poslovanjem. Komunicirajte s raunovodstvom. Prije uvoenja novog proizvoda ili usluge pitajte za raunovodstvene i porezne aspekte planiranog poslovnog modela. Ako radite na razvoju proizvoda, isko municirajte to; zatraite pregled dozvoljenih varijanti evidentiranja nekog poslovnog dogaaja i posljedica tog evidentiranja na vaa financijska izvjea. Uspostavite raunovodstveno praenje pojedinih segmenata poslovanja kako biste u svakom trenutku znali koliko je profitabilan koji segment - to je kljuno za donoenje poslovnih odluka, preivljavanje, rast Raunovoe ne itaju misli, niti iz ulaznih i izlaznih rauna mogu sami puno zakljuiti; bar dvaput godinje dogovorite sastanak i proite bitne teme, planove, prokomentirajte kvartalna ili mjesena financijska izvjea. Nedavno je ukinuta obveza predavanja tromjesenih statistikih izvjea FINA-i, to je opet s jedne strane dobro, ali s druge strane sad mnogi zaista nemaju nikakav uvid u poslovne re-

Komunicirajte proaktivno s raunovodstvom

Tehnoloki napredak nije zaobiao ni raunovodstvenu struku, pa se tako danas ve koriste razni project management sustavi za komunikaciju s klijentima; e-mail je standard (fax se jo koristi samo za komunikaciju s Poreznom upravom); e-poslovanje omoguava online predaju veine zakonski propisanih obrazaca i izvjetaja. Raunovodstveni softver podrava praenje poslo vanja po profitnim i trokovnim centrima, sadri BI module i nudi brzo i efikasno izvjetavanje, prilagoeno potrebama pojedine tvrtke. Time je olakano praenje i upravljanje svakim pojedinim segmentom poslovanja. Meutim, premalo tvrtki koristi ove mogunosti, pa onda same vode prirune evidencije - najee pokuavaju pratiti profitabilnost pojedinih projekata ili segmenata poslovanja. Takve evidencije esto nisu tone jer mijeaju kategorije prihoda i priljeva, rashoda i odljeva itd. E-poslovanje sa sobom je donijelo i jednu nega-

AkTualno I u
U prolom sam broju navela dvije grant sheme koje su bile u najavi. U trenutku pisanja ovog teksta i dalje nisu otvorene, no moda ve budu aktualne kad ovaj broj Mree doe na kioske. Aktualni su i HBOR-ovi krediti koje sam spominjala u prethodna dva broja, kao i Dravna potpora za istraivako-razvojne projekte. elim skrenuti pozornost i na Zakon o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja. Ako se moete nai u okvirima navedenim u sljedeoj tablici, predlaem da se informirate o takvoj potpori.

prosinac 2013. MREA

poslovni savjetnik

zultate tijekom godine - naravno da se krajem godine iznenade, esto neugodno. Stoga otvorite e-mail s privremenim mjesenim ili tromjesenim rezultatima i pogledajte ih. Pitajte to ne razumijete, traite objanjenje. esto se moe uti meu poduzetnicima kako ni u kom sluaju i nikada ne smijete traiti povrat PDV-a. Kao sva praznovjerja, i ovo je nastalo zbog nedostatka informacija. Naravno da trebate traiti povrat PDV-a; pa to je vaa dunost kao odgovornog gospodarstvenika da upravljate imovinom tvrtke na najbolji mogui nain. Naravno, potrebno je imati uredne poslovne knjige.

Umjesto zakljuka

Financijski izvjetaji kao osobna iskaznica

Uprava je odgovorna za financijske izvjetaje tvrtke i njihovu korektnost i vjerodostojnost. Ponekad se poduzetnici prema njima odnose kao da nemaju nikakve veze s njima. Nedavno sam radila neke analize za odreenu skupinu izvoznika pa sam utvrdila da mnogi od njih nemaju iskazan izvoz u dodatnim podacima godinjeg financijskog izvjetaja. To su tvrtke koje se ponose svojim izvozom; teta to e drugi dobiti suprotnu informaciju gledajui njihova izvjea. Financijski su izvjetaji zrcalo vaeg poslovanja i predstavljaju osobnu iskaznicu tvrtke. Vai kupci, budui zaposlenici, konkurencija, financijske institucije, poslovni partneri - svi oni gledaju financijske izvjetaje i stjeu prvi dojam o vaoj tvrtki. Neki poduzetnici jo ne znaju da su financijski izvjetaji javno dostupni na FINA-inim stranicama. Takoer, sve je vei broj poslovnih servisa koji iz te baze nude podatke o svim poslovnim subjektima. Istodobno, sve je vie onih koji svakodnevno koriste te servise, a prva stvar koja iskoi kad se unese eljena tvrtka jest bonitetna ocjena tvrtke. Svi znamo sve o znaaju prvog dojma, a upravo su financijska izvjea esto podloga za stvaranje tog prvog dojma.

Ako ste itali dovde, ima nade da ovo moje piskaranje pokrene bar neto na bolje. Nazovite raunovou, zatraite financijska izvjea za zad nje dostupno proknjieno razdoblje, dogovorite sastanak, popriajte o svom poslovanju. Planirajte poslovanje do kraja godine, poreznu obvezu, razmotrite dozvoljene naine umanjenja porezne obveze, pripremite svoja financijska izvjea da na najbolji mogui nain odraavaju vae poslovanje. Planirate li znaajnije ulaganje, razmotrite prijavu potpore za ulaganja; ulaete li u razvoj, zatraite potporu za istraivako-razvojne projekte, razmislite o reinvestiranju dobiti, sagledajte prednosti i nedostatke pojedinih mjera i izaberite onu op timalnu za vau tvrtku. Predstavite svoju tvrtku na najbolji mogui nain jer - gleda se i utjee na odluke drugih koje se opet reflektiraju na vas. Poput efekta leptira. I sada u opet spomenuti potpore i strukturne fondove - sukladno smjernicama EU moraju se poticati najbolji. Trenutno aktualni natjeaj MINGO (do trenutka kad Mrea izae bit e zatvoren) boduje tvrtke i projekte prema njihovim financijskim pokazateljima, pri emu usporeuje pokazatelje iz financijskih izvjea pojedine tvrtke s pokazateljima brane, a samo oni bolji od prosjeka imaju priliku da dobiju bespovratna sredstva. Uspjene tvrtke njeguju koncept izvrsnosti i kvalitete u svim segmentima poslovanja; nemojte zanemarivati raunovodstvo kao nebitan segment - ono proima itavo vae poslovanje i naposljetku bez sentimentalnosti vrednuje to ste napravili i kako ste poslovali. A ve poetkom idue godine stiu nam novi natjeaji koji e vrednovati financijska izvjea za 2013. godinu - ne dozvolite si da padnete na formalnostima i sitnicama na koje danas moete utjecati. Ne zaboravite efekt leptira: sve se zbraja.

naJaVI (IZaBRano)
POREZNI POTICAJI Visina investicije 50.000* 0,15 1 mil. 1 3 mil. preko 3 mil.
Izvor: Hamag Invest (web) * Samo mikropoduzetnici mogu ostvariti poticaje ve i za investicije od 50.000 eura ** Stopa poreza na dobit od 20% umanjena je za 50%, 75% odnosno 100%, ovisno o visini investicije *** Razdoblje ouvanja investicije i radnih mjesta ne moe biti krae od razdoblja koritenja poticajnih mjera

Uvjet otvaranja novih radnih mjesta 3 5 10 15

Stopa poreza na dobit** 10% 10% 5% 0%

Maksimalno razdoblje koritenja poticaja 5 godina 10 godina 10 godina 10 godina

Minimalno razdoblje ouvanja investicije i radnih mjesta*** 3 godine 5 godina za velike subjekte 3 godine za male i srednje subjekte 5 godina za velike subjekte 3 godine za male i srednje subjekte 5 godina za velike subjekte 3 godine za male i srednje subjekte

U najavi su i natjeaji kroz EU program Creative Europe, pa kreativci, naroito gameri, mogu povremeno svratiti na web stranice programa jer se oekuje otvaranje natjeaja do kraja godine
MREA prosinac 2013. 9

KOLUMNA
Pie: Draen Oreanin

Pet pitanja
P
osao informatiara esto je teak i nezahvalan - mora biti uvijek na raspolaganju, rjeavati sve mogue i nemogue probleme korisnika, a kada neto krene naopako, uvijek je informatiar kriv. Kako je poznato da je bolje sprijeiti nego lijeiti, potrebno je poduzeti odreene mjere kako bi se radni zadaci odradili kvalitetno i na vrijeme, pa u tom svjetlu nije loe koristiti neke tips & tricks. Kljune osobine za uspjeno funkcioniranje informatiara jesu organiziranost i odgovornost, to primarno podrazumijeva da se zadaci koje dobivamo odrauju kako treba, bilo da je rije o zadacima na projektima na kojima rade vei timovi ili aktivnostima vezanima za korisniku podrku i odravanje. Svaki zadatak ima pet dimenzija koje kod zadavanja i rjeavanja zadatka trebaju biti definirane. Te dimenzije odgovaraju na pet kljunih pitanja - zato, to, tko, kada i koliko. Zato nam odgovara na pitanje iz kojeg se razloga neki zadatak radi, kako se to uklapa u cjelinu projekta ili rjeenja. Kod korisnike podrke to je jednostavno treba promijeniti toner zato to korisnici ne mogu printati. Kod rada u timu koji radi na razvoju softvera ili rjeenja bitno je da lan tima koji radi jedan segment bude svjestan cjeline i kako se njegov segment uklapa u cjeloviti sustav ili rjeenje. To e mu poznavanje cjeline omoguiti da svoje zadatke obavlja kvalitetno i da se njegove komponente bolje uklapaju u cjelinu. Odgovor na pitanje to daje nam detaljan opis zadatka koji se treba napraviti; to je tono na zadatak. Taj nam odgovor omoguava da se ne naemo u situaciji mai rukicama. Naravno, po nekad postoje zadaci kada se ne zna to se tono treba napraviti te je onda kljuno imati analitinost i kreativnost za osmiljanje i definiciju rjeenja. Ipak, u najveem broju zadataka vrlo se tono moe definirati to je tono opseg koji se treba realizirati, tako da sama realizacija bude jednostavnija i precizno definirana. Tko je dimenzija koja nam kae tko treba zadatak izvriti i tko je odgovoran za izvrenje zadatka. Ako je zadatak jednostavan i ako ukljuuje samo jednu osobu, onda je odgovornost vrlo jasna. esto postoje zadaci koji ukljuuju vie od jedne osobe i u takvim sluajevima odgovornost mora biti jasno definirana od poetka, dakle od trenutka zadavanja zadatka, kako bismo izbjegli situaciju puno babica, kilavo dijete. Kada e nam dati odgovor na pitanje koji je rok da se zadatak izvri. Odgovornost je informatiara da dobiveni zadatak realizira u roku i planiranom vremenu te da onoga od kog je dobio zadatak pravodobno informira o statusu zadatka. Neprihvatljivo je da netko dobije zadatak i da ne javi povratnu informaciju kada je zadatak izvrio, ili da doe rok kada je zadatak trebao biti zavren, pa tek tada kae da zadatak nije napravljen - ako ima bilo kakvih problema s realizacijom, to mora biti komunicirano na vrijeme. Koliko e vremena netko utroiti da izvri zadatak zadnja je bitna dimenzija. Vrijeme je jedini resurs koji je nepovratan. Procjena vremena potrebnog da se napravi zadatak treba biti kvalitetna i pouzdana. Vrlo je est sluaj da je ba neispravna procjena i podcjenjivanje potrebnog vremena za zadatak uzrok neispunjavanja zadataka i kanjenja. Sve su navedene dimenzije meusobno ovisne, pa emo neke uobiajene meuovisnosti malo detaljnije opisati. Rok i utroeno vrijeme na realizaciju vrlo su esto ovisni - mogue je da za neki zadatak treba dva sata za realizaciju, a da je rok zavretka dva tjedna. Tu meuovisnost opisujemo sa dva atributa - hitnost i vanost. Postoje zadaci koji su imaju veliku hitnost a malu vanost, poput zamjene tonera. S druge strane postoje zadaci koji su kompleksni i imaju veliku vanost, a manju hitnost, poput kompleksne nadogradnje infrastrukture koju treba detaljno unaprijed pripremiti. Kljuna je i veza izmeu opisa zadatka i uklapanja pojedinog zadatka u cjelovito rjeenje. Kroz tu vezu omoguava se svakome da shvati to je ustvari cilj angamana cijelog tima te da razvija vlastitu inovativnost i znanje. Inovativnost podrazumijeva elju za znanjem i uenjem, za napredovanjem u struci, za stvaranjem rjeenja i za rjeavanjem problema. Veina je informatiara educirana na fakultetima da budu analitini, da razumiju probleme, otklanjaju uzroke te rjeavaju probleme. Ovisno o tome koliko te potencijale koriste, toliko su uspjeni i toliko napreduju kao strunjaci i kao osobe. Ako za svaki zadatak u operativnom funkcioniranju ili na velikim projektima od poetka imamo odgovore na ovih pet pitanja te ako svaki lan tima odgovorno, pravodobno i kvalitetno rjeava svoje zadatke, moemo biti sigurni da je uspjeh zagarantiran. Naravno, postoje i softverske platforme koje omo guavaju i pospjeuju zajedniki rad i upravljanje zadacima i projektima, ali o tome nekom drugom prilikom - one su samo pomo ako ispravno po stavite temelje. Danas se susreemo s hrpom novih tehnologija i metodologija. Entuzijazam i elja za znanjem, uenjem i razvojem danas su nam potrebni vie nego ikad, ali potrebni su nam svima; da bi sustav u kojem radimo funkcionirao, svi moramo maksimalno vui u istom smjeru. Opisana pitanja i trikovi nisu primjenjivi samo na informatiare - i veina drugih struka treba ih se drati kako bi bili sigurni da e uloeni rad biti efikasan i optimalan, da se vrijeme nee troiti ubudale te da e uloeni trud poluiti oekivane rezultate.

Ono to je za uspjeh i rezultate najvanije jest da smo u svojem radu odgovorni i inovativni, pa emo pogledati par trikova kako da u tome budemo bolji

10

prosinac 2013. MREA

KOLUMNA
Zloesti vuk
Z

Pie: Vanja vajcer

Crtice iz meuzemlja

Otkrivanje snjenog ovjeka raunalne sigurnosti znaio bi kraj tradicionalnih metoda zatite raunala

li vuk (Bad Wolf), osim u Crvenkapici, pojavljuje se kao tema u prvoj od modernih ovostoljentih serija, Dr Who. Doktorova asistentica Rose Tyler u prostor-vremenskom kontinuumu, putujui kroz vrijeme, sama sebi ostavlja poruku koja bi u konanici trebala upozoriti Doktora da je u velikoj opasnosti. Pojam se pojavljuje na posterima disko-klubova u osamdesetima, ugraviran na projektilima, u imenima korporacija, pa ak i kao grafit na TARDIS -u. Pojam bad wolf, u kontekstu serije, opisuje kraj svemira i svega u njemu, situaciju koju Doktor po svaku cijenu mora izbjei. Nedavno se i u krugovima raunalne sigurnosti pojavio svojevrsni zli vuk, tonije zli BIOS. Potraite li na Twitteru hashtag #BadBIOS, pronai ete velik broj teorija o tome to se dogodilo i to se dogaa s raunalima koje je inficirao ovaj virus za BIOS. U svom viegodinjem bavljenju raunalima i zlo namjernim programima ve sam navikao na pitanja koja postavljaju poznanici, poput moje frizerke, koji kao nevjee nemaju puno iskustva s raunalima. Znate ve, ona situacija kad vam ef ili roak s kojim morate biti pristojni krajem radnog tjedna objasni da bi vas na samo par minuta elio preko vikenda vidjeti kod sebe jer vjeruje da mu je raunalo zaraeno jo neotkrivenim raunalnim virusom: Je li mogue preko routera dobiti virus? Pitanje je redovito popraeno detaljnim opisom to se dogaa. Ili se raunalo ne moe upaliti ili se usporilo (a tek mu je pet godina). Pristanete li pomoi, ne gine vam nekoliko sati preznojavanja dok vam rodijak zainteresirano i pomalo razoarano stoji iza lea oekujui da napravite udo i u hipu dijagnosticirate u emu je problem. Najee, nakon to se pokrenuli sve alate System internalsa i dobro se namuili odgonetavajui mrene pakete koje ste uhvatili Wiresharkom, priznajete da ni sami niste sigurni u emu je problem. A moda je raunalo jednostavno staro i treba nabaviti drugo, proiriti RAM ili reinstalirati Windowse? U nemoi odluujete da poete kui i vie se nikad ne bavite raunalima - i ba tada roaku dolazi revolucionarna ideja: a da se virus moda nije sklonio u monitoru? Tu vam konano poputa strpljenje i urlate na njega, pronalazei ispuni ventil za vlastitu frustraciju, pokuavajui ga dograbiti tipkovnicom. Ali to ako vam o slinom problemu pone priati ovjek koji se ve vie od 15 godina bavi raunalnom sigurnou te organizira svjetski poznatu konferenciju CanSecWest? Zanimljiva pria poinje prije otprilike tri godine, kada je Dragos Ruiu u svom laboratoriju primjetio neobino ponaanje svojeg MacBooka. Naime, program za nadogradnju BIOS-a, tonije EFI-ja, bez upozorenja je nadogradio firmware. tovie, raunalo se nakon toga vie nije moglo pokrenuti s CD ROM ureaja. Dragos bi takoer povremeno primijetio da se konfiguracija rau-

nala vraa u poetno stanje nakon vlastorune izmjene. U iduim mjesecima poele su se dogaati i druge teko objanjive stvari kada je raunalo pogonjeno Open BSD-om takoer svojevoljno odluilo da izmijeni svoje postavke i obrie podatke, a IPv6 promet generiran je i iz raunala koja su bila konfigurirana samo za IPv4. Najudnije od svega jest da su navodno inficirana raunala izmeu sebe komunicirala i bez omoguenog Wi-Fija, Bluetootha i ikakvih kablova, ukljuujui kablove za strujno napajanje. udno ponaanje ubrzo se proirilo i na Linux i Windows raunala. Shvativi da se radi o ozbiljnom napadu na njihovu mreu, Dragos i ekipa odluili su da obriu sva raunala i sve instaliraju ispoetka, bez obzira na dugotrajnost posla. Iako su dotad bili uli o nekim zlonamjernim programima koji mogu ostati na raunalu unato formatiranju diska, vjerovali su da je ponovna instalacija najbolji nain za rjeenje problema. Unato potpunom brisanju, simptomi bi se ponovno pojavili unutar par sati. Najei simptom bio bi nemogunost pokretanja s CD ROM ureaja. No to nije bio najvei problem jer su se pojavile indicije da trojanac, ili to god da je napalo raunala, moe preivjeti i izmjenu firmwarea to je zamijeeno kada je Regedit odbio poslunost u raunalu s izmijenjenim diskom i novom instalacijom Windowsa. Unato raznim postupcima ienja simptomi su se i dalje pojavljivali pa je Dragos samo mogao ustvrditi da se radi o iznimno sofisticiranom programu koji umije inficirati BIOS nekoliko proizvoaa, kao i EFI/ UEFI firmware. Inicijalna zaraza najvjerojatnije dolazi putem USB memorije koja iskoritava dosad nepoznatu ranjivost sustava, BIOS-a ili OS-a. Svakako je mogue i da se radi o sluaju krhkog mentalnog zdravlja, paranoidnoj shizofreniji koja je Dragosa navela na pomisao da dva ugroena raunala meusobno komuniciraju zrakom putem mikrofona i zvunika, modulirajui i demodulirajui pritom digitalni signal. Ova metoda komunikacije zvui kao plod mate, no ona nije i nemogua. Nedavno su slian nain komunikacije razvili studenti postdiplomskih studija na Cambridgeu, a za iPhone postoji i aplikacija chirp.io koja na slian nain moe prenijeti informaciju; slino je i s ostalim tehnikama na koje se u ovom sluaju sumnja. Ako se radi o sofisticiranom napadau kao to je NSA, nijedna se od ovih metoda ne moe tek tako iskljuiti. Ipak, postavlja se pitanje motivacije. Ako je netko razvio tehnologiju koju je teko ako ne i nemogue iskorijeniti, zbog ega bi ju izloio riziku napadajui ba strunjaka s podruja raunalne sigurnosti koji e brzo posumnjati da se ne radi samo o kvaru CD ROM ureaja, inae uobiajenom u mnogim laptopima? udan je i postupak samog Dragosa, koji je ekao pune tri godine kako bi se konano odluio da javno potrai pomo, na to su se osvrnuli mnogi kritiari njegove teorije. Sve u svemu, sluaj dobro ilustrira kompleksnost raunalnog okruenja jer u ovakvim sluajevima ni najvei strunjaci ne mogu biti sigurni radi li se o velikom zloestom vuku ili samo o obinim raunalima iji je hardver zreo za zamjenu.

12

prosinac 2013. MREA

NOVOSTI
Alcatel-Lucent

Rast prihoda
U treem kvartalu proizvoa telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucent ostvario je rast prihoda prvenstveno zahvaljujui dvoznamenkastom rastu na visokoprofitabilnom amerikom tritu. Prihodi u treem kvartalu porasli su za 7%, na 3,67 milijardi eura, no tvrtka je i dalje poslovala s gubitkom od 200 milijuna dolara. Novi CEO tvrtke Michel Combes, koji je na tu poziciju doao u travnju ove godine, najavio je usmjeravanje tvrtke na profitabilno poslovanje vezano uz 4G mobilne mree i proizvode za irokopojasni internet te je najavio otputanje 10.000 radnika kako bi utedio milijardu eura do 2015. godine. (K. B.) l

milijardi dolara. Gubitak od 41 milijuna dolara znatno je manji od prologodinjeg gubitka od 274 milijuna dolara u istom kvartalu, a kao glavni razlozi za gubitak navode se investicije u nove proizvode i irenje mree centara za isporuke proizvoda. U tekuem kvartalu u Amazonu oekuju rast prometa na 23,5 do 26,5 milijardi dolara, zbog ega su u tvrtki najavili zapoljavanje 70.000 sezonskih radnika kako bi mogli zadovoljiti sve narudbe. (K. B.) l

Atos

Jo rjeenja u oblaku
Na dogaanju odranom s Novellom i HP-om Atos je pokazao poslovna i tehnoloka rjeenja iz podruja sigurne razmjene sadraja i ispisnih rjeenja, osobito s mobilnih ureaja. Danas smo okrueni mobilnim telefonima i tabletima koje zaposlenici donose na posao, koristei poslovne resurse u manjem ili ve em obimu, no svakako u porastu, rekao je na spomenutom otvaranju zajednikog dogaanja tvrtki Atos i partnera Novella te Hewlett-Packarda Dejan Grubi, vii konzultant za enterprise rjeenja u oblaku iz Atosa. Tijekom poludnevnog dogaanja u zagrebakom hotelu Double Tree by Hilton predstavljena su poslovna i tehnoloka rjeenja iz podruja sigurne razmjene sadraja i ispisnih rjeenja s poseb nim fokusom na povezivanje s mobilnih ureaja. Zato i kako integrirati rjeenje Novell Filr u postojeu poslovnu okolinu kroz model javnog ili privatnog oblaka, pojasnili su u teoriji, ali i u prigodnoj demonstraciji uz sudjelovanje publike, Dejan Grubi i Alan abi. Evoluciju ispisnih rjeenja u posljednjih desetak godina te pogled na ispisne potrebe budunosti predstavili su Marko Horvati i Hrvoje Mareni. U prezentaciji rjeenja iPrint tvrtke Novell stavljen je naglasak na ispis s mobilnih ureaja za potrebe srednjih i velikih poslovnih okruenja, ali i za pruanje usluge ispisa krajnjim korisnicima.

Apple

Izvjee o vladinim upitima

Apple je objavio svoje izvjee Report on Government Information Requests, u kojem navodi broj zahtjeva za informacijama iz odgovarajuih tijela drava irom svijeta. U izvjeu se naglaava da je velika veina zahtjeva vezana uz izgubljene ili ukradene ureaje, dok je samo mali broj zahtjeva vezan uz terorizam i druge kriminalne radnje. Daleko najvie zahtjeva vezanih uz korisnike raune na Appleovim uslugama dolazi iz SAD-a, odnosno njih izmeu 1.000 i 2.000 (nije dozvoljeno iznositi tone brojke), a daleko iza njega, na drugom mjestu,

Amazon

Vei prihodi i manji gubici

Amazon je za trei kvartal prijavio 24% vee prihode nego u istom razdoblju prole godine, no i gubitak od 41 milijuna dolara. Ukupni prihodi tvrtke bili su 17,09 milijardi dolara, to je vie od oekivanja analitiara, koji su u prosjeku predviali da e tvrtka imati prihode od oko 16,76

nalazi se Velika Britanija sa 127 zahtjeva. SAD je takoer uvjerljivo vodei i po broju zahtjeva vezanih uz ureaje, odnosno njih 3.542, a slijedi Njemaka sa 2.156 zahtjeva. U Appleu naglaavaju da se njihovo poslovanje ne temelji na prikupljanju informacija o svojim korisnicima te stoga i nemaju potrebu da skladite takve informacije. Takoer istiu da tite osobne podatke

svojih korisnika i ifriraju sve podatke koji se alju putem usluga poput iMessagea i FaceTimea. (K. B.) l

BlackBerry

Raunajte na nas
BlackBerry je pokrenuo marketinku kampanju i putem

Sedam IT i IBM Hrvatska

Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja

U organizaciji tvrtki Sedam IT i IBM Hrvatska odrana je konferencija pod nazivom Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja. Konferenciju su tvrtke inicirale kako bi predstavile iskoristivost resursa potrebnih za optimizaciju infrastrukture za pohranu podataka koritenjem rjeenja IBM PureFlex, Flex System i FlashSystem. IBM PureFlex System rjeenje je integrirane infrastrukture dostupno u tri konfiguracije (Express, Standard, Enterprise) s raunalnim vorovima temeljenim na x86 ili POWER procesorima i koje se dodatnim opcijama moe prilagoditi kako bi odgovarali specifinim korisnikim potrebama. 14 Studija sluaja koju su predstavili Mirko Josipovi iz Sedam IT, koji je sudjelovao u implementaciji rjeenja, te Alan Rakvin iz Iskona, gdje je implementacija izvrena, potvrdila je funkcionalnosti rjeenja te stvarnu i pravodobnu predvidljivost koritenja potrebnih resursa, ime se tedi vrijeme i sniavaju trokovi poslovanja, a uinkovitost je ljudskih potencijala maksimizirana. Nakon korisnikih iskustava i predstavljanja rjeenja IBM Pure Flex, IBM-ovi strunjaci predstavili su IBM Flex System, rjeenje koje svojim moguno stima nadmauje blade posluitelje zbog fleksibilne arhitekture koja moe podrati trenutne poslovne potrebe. (R. I.)

prosinac 2013. MREA

IDC Cloud Leadership, Enterprise Mobility & Social Media Forum

Trite pada, cloud raste

Analitika tvrtka IDC Adriatics organizirala je petu po redu konferenciju koja se bavi raunalstvom u oblacima. Sadraj sad ve tradicionalnog dogaaja - privatne, javne i hibridne aplikacije te sigurnost i infrastrukturni trendovi u oblaku - proiren je temama iz mobilnog poslovanja i drutvenih mrea. Konferencija je okupila stotinjak sudionika u zagrebakom hotelu Antunovi. Kad gledamo svijet, analitiari IDC-a predviaju rast starih IT tehnologija po malim jednoznamenkastim stopama, dok e cloud tehnologije do 2020. godine rasti bar 12 do 15 posto. Konferenciju je obiljeilo predstavljanje treeg hrvatskog istraivanja trita cloud usluga tvrtke IDC Adriatics. Evo naglasaka: U 2012. godini vrijednost usluga vezanih uz javni oblak dosegnula je 56 milijuna kuna, iskazavi pritom stopu rasta znatno veu od ukupnog IT trita u zemlji. Cloud trite raslo je neto sporije nego se oekivalo, a i znatno manje u odnosu na usporedive zemlje, tvrdi Boris itnik, direktor IDC Adriaticsa. U Hrvatskoj IT trite (gledano u cijelosti) pada pet godina zaredom, a cloud usluge u tom istom razdoblju neprestano rastu, i to po stopi od 18 do 20 posto godinje. Dvije su komponente clouda - potroaki cloud i cloud usluge koje potroaima pruaju telekomi i integratori. Vrijednost cloud usluga u proloj godini bila je oko 10 milijuna dolara. Od toga su 75 % tzv. cloud naknade (44 milijuna kuna; ono to su potroai platili pruateljima usluga). Drugi su sloj (25%) usluge koje pruaju integratori i druge firme ponuai clouda. Cijelo hrvatsko trite cloud usluga ini tek 5,9% vrijednosti ukupnih IT usluga u naoj zemlji. Kad pogledamo cloud u odnosu na cijelo IT trite (dakle ne samo u usporedbi s uslugama) - tu je rije o udjelu od 2%. (Z. P.) l drutvene mree i mobilne komunikacije. Primjena i koritenje Big Data rjeenja zasad su najvidljiviji u trinim vertikalama poput bankarstva, telekomunikacija i maloprodaje. Druga po redu Big Data konferencija obuhvatit e teme poput upravljanja korporativnim informacijama, pristupa objedinjenim informacijama te skladitenja i sigurnosti velikih koliina podataka. (R. I.) l

Predstavljen je i koncept distribuiranog skeniranja u oblak Flow CM Professional tvrtke Hewlett-Packard, koji se koristi u kombinaciji s mrenim skenerima dokumenata, multifunkcijskim ureajima generacije Flow te ak i preuzimanjem podataka putem kamera na mobilnim ureajima (telefoni i tableti). Navedeno rjeenje, kao i predstavljeni rekorder iz Guinessove knjige rekorda po brzini ispisa za pisae HP Officejet Pro X, otvaraju novo podruje rjeenja za SME segment trita (small and medium enterprise), koje je raireno posebno u manjim zemljama poput Hrvatske i zemalja u regiji. (D. Petric)

otvorenog pisma u kojem naglaava svojim vjernim korisnicima da i dalje mogu raunati na njega. U otvorenom pismu, koje je objavljeno na drutvenim mreama i u 30 novina u devet zemalja, BlackBerry pokuava uvjeriti svoje korisnike da tvrtka jo uvijek ima tehnologiju kojom moe privui korisnike i da e nastaviti postojati i dalje. Ovo su sigurno izazovna vremena za tvrtku, no moete i dalje raunati na nas, istie se u pismu. Pismo dolazi u vrijeme velike neizvjesnosti vezane uz budunost tvrtke. (K. B.) l

prikupljanje, obradu i analizu ogromne koliine strukturiranih i nestrukturiranih podataka, koje nije mogue procesirati tradicionalnim alatima poslovnog izvjetavanja. Daleko je kompleksnija i ide daleko iznad uobiajenog pretraivanja podataka, traei skrivene meuodnose i obrasce ponaanja. Sastavnica je tree razvojne IT platforme, koju uz Big Data ine cloud,

Canon

Novi iR Advance
Canon je predstavio etiri nova vienamjenska pisaa formata A3 u seriji imageRUNNER Advance 4200. Ova nova serija zamjenjuje postojeu seriju 4000 i dostupna je od 1. studenog. imageRUNNER Advance trino je izuzetno uspjena serija proizvoda - od 2009. u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) Canon je prodao gotovo 360.000 ovih ureaja, navode u Canonu i nastavljaju kako su kljune mogunosti koje su bile opcija na prvoj generaciji sada dostupne standardno. One ukljuuju nagra ivani Universal Login Manager, mobilni PRINT & SCAN, sustav Access Management System, pretraive skenirane datoteke i sigurno brisanje vrstog diska. Ureajima se moe centralno upravljati te ih se moe udaljeno nadzirati i rekonfigurirati.

IDC

Druga Big Data konferencija

Analitika tvrtka IDC Adriatics je najavila organizaciju konferencije na temu Big Data and Business Analytics Forum 2013, koju e u suradnji sa svojim partnerima odrati 28. studenog ove godine u zagrebakom hotelu Antunovi. Big Data predstavlja

Kako bi se dodatno povealo vrijeme rada ureaja, novi mo deli nude opciju za udaljeno servisiranje - poput naruivanja tonera - i udaljenu nadogradnju i dijagnostiku. (R. I.)

MREA prosinac 2013.

15

NOVOSTI
Canon

Obnovljen portfelj profesionalnog ispisa

Canon je objavio da je aurirao svoj kompletni portfelj proizvoda za profesionalni ispis. U sklopu objave predstavljene su nove serije Canon imagePRESS C7011VP i C7011VPS, koji komercijalnim tiskarama i internim odjelima za ispis nude najnovije Canonove inovacije na podruju digitalnog tiska u boji. Obje serije nude novu, izuzetno brzu tehno logiju za RIP te proiruju mogunosti zavrne obrade i upravljanje bojama prilikom tiska. U Canonu navode da e volumen digitalnog monokromatskog produkcijskog ispisa u zapadnoj Europi dosei otprilike 220 milijardi A4 stranica u 2013. godini te su stoga predstavili i tri nove serije crno-bijelih produkcijskih pisaa: Canon varioPRINT 135, Canon imagePRESS 1135+ te Oc VarioPrint 6000+. Novi crno-bijeli pisai nude takoer proirene mogunosti zavrne obrade - in-line slaganje i klamanje omogueno je uz Finisher-AK1, dok je Saddle Finisher-AK2 namijenjen korisnicima koji trae uvezane preklopljene knjiice u malim nakladama do 100 stranica (25 listova). Profesio nalna jedinica za buenje nudi korisnicima mogunost automatskog buenja s prilagoenim uzorkom. Za korisnike koji iz razloga cijene, sigurnosti ili brige za autorska prava ne ele skener, dostupna je i verzija ureaja Canon varioPRINT 135 bez skenera, samo s pisaem. Pored noviteta u hardverskom dijelu portfelja za profesionalni ispis, Canon je takoer predstavio verziju 6.1 svog softvera za pripremu dokumenata Oc PRISMAprepare kako bi korisnicima ponudio veu funkcionalnost, istodobno nudei jednostavnu upotrebu. (R. I.)

CableLabs

10-gigabitni kabelski Internet

Neprofitna udruga tvrtki vezanih uz kabelski prijenos predstavila je novu verziju specifikacija DOCSIS, koja donosi brzine prijenosa podataka do 10 Gbps prema korisniku, odnosno 1 Gbps od korisnika prema mrei.

DOCSIS 3.1 trebao bi poboljati i energetsku efikasnost modema, omoguiti do 50% vei kapacitet prijenosa u postojeim kabelskim mreama te koristiti tehnologije za smanjenje kanjenja u mrei. Takoer se istie da je DOCSIS 3.1 unazad kompatibilan sa starijim verzijama standarda. Prvi modemi koji podravaju nove specifikacije oekuju

se na tritu 2015. godine, a prve komercijalne mree temeljene na novoj tehnologiji trebale bi poeti s radom tijekom 2016. (K. B.) l

Algebra

etiri nova programa

U suradnji s tvrtkama Datalab i Excel Educa, Uilite Algebra pokree etiri nova programa obrazovanja iz podruja raunovodstva i financija. Zajedno s postojeim programima osposobljavanja i usavravanja knjigovoa, ovi programi sainjavaju kompletnu vertikalu obrazovanja za raunovodstvene strunjake. Zahvaljujui novoj koncepciji ovih programa polaznici svladavaju ciljeve raunovodstvene struke te su po zavretku kolovanja spremni da preuzmu zahtjevnije raunovodstvene poslove u tvrtkama gdje rade ili samostalno obavljaju ovu djelatnost za druge poslovne subjekte. (T. D.) l

CPP

Odrana konferencija B4CLOUD

U zagrebakom Hypo centru 17. listopada 2013. odrana je prva konferencija Business for Cloud - B4CLOUD o modernom cloud poslovanju, u organizaciji Cloud poslovnofinancijskog sustava u Hrvatskoj - CPP-a te pod sponzorstvima Hrvatskog Telekoma i IBM-a. Oko 50 tvrtki s domaeg i svjetskog trita sudjelovalo je u organizaciji konferencije B4CLOUD, koja je okupila oko 400 posjetitelja. (R. I.) l

Allied Telesis Allied Telesis, provider sigurnosnih globalnih IP/Ethernet rjeenja objavljuje da je postavio Ivana Mladenovia na poziciju country managera za regiju Balkana (Hrvatska, Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija i Grka). U tom svojstvu Mladenovi e biti odgovoran za prihode i razvoj Allied Telesisova biznisa u ovim zemljama. Mladenovi e takoer biti zaduen za razvoj i odravanje prodajne mree distributera, kao i za druge lanove prodajnog kanala. Sense Consulting Tvrtki Sense Consulting pridruio se Emir Dani na mjestu projektnog menadera u odjelu za EU fondove. Dani e aktivno sudjelovati na razvoju poslovanja tvrtke na podruju EU fondova za privatne tvrtke, organizacije te dravnu upravu i lokalnu samoupravu.

KADROVSKI PUTOKAZ

16

prosinac 2013. MREA

Microsoft

Citus

Archos

Iznad oekivanja
Microsoft je za trei kvartal objavio iznenaujue dobre rezultate poslovanja koji su i prometom i dobiti znatno nadmaili oekivanja. Tvrtka je ostvarila dobit od 5,24 milijardi dolara, to je znatno vie od oekivanja analitiara, koja su u prosjeku bila oko 4,56 milijardi dolara. Ukupni promet tvrtke bio je 18,5 milijardi dolara, to je opet znatno vie od 17,8 milijardi dolara, koliko su oekivali analitiari. Microsoftov CEO Steve Ballmer naglasio je da nastavljaju transformaciju svojeg poslovanja u tvrtku vezanu uz ureaje i usluge te da je vidljiv velik interes kupaca za njihove nove ureaje poput Xboxa One, Surfacea 2 i Surfacea Pro 2 te mnotva ureaja temeljenih na Windowsima 8.1 i Windowsima Phone. U rezultatima poslovanja istie se da su prihodi od ureaja namijenjenih krajnjim korisnicima porasli za 4%, na 7,46 milijardi dolara; prihod od pretraivakih usluga za 47%; dok su prihodi od tableta Surface narasli na 400 milijuna dolara. Nakon objave ovih rezultata dionice tvrtke porasle su vie od 6%. (K. B.) l

Zlatna medalja na ARCA-i

Tvrtka Citus osvojila je Zlatnu medalju za mobilno rjeenje C@N Motion na Meunarodnoj izlobi inovacija ARCA 2013, odranoj od 03. do 05. listopada 2013. u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu. Priznanje je jedno u nizu osvojenih ove godine, poevi od zlatne medalje dobivene na Meunarodnoj izlobi inovacija INPEX 2013 u lipnju, u SAD-u, preko bronane medalje na najveem svjetskom sajmu inovacija INST-u i posebne nagrade Leading Innovation Award, koju dodjeljuje International Intellectual Property Network Forum odranom krajem rujna 2013. na Tajvanu. (R. I.) l

Dostupan Titanium
Novi tablet ARCHOS Titanium 97B HD s IPS zaslonom dijago nale 9,7, HD rezolucije 2.0461.536 toaka (246 ppi), snanim dual-core pro cesorom na 1,6 GHz potpomognutim etverojezgrenim grafikim koprocesorom dostupan je na hrvatskom tritu. Tablet je teak 650 grama, pogonjen je Androidom 4.1 te opremljen sa 8 GB memorije i utorom za SD kartice, a preporuena cijena iznosi 1.999 kn. (R. I.)

Dell

Softver za tvrtke
Dell Software predstavio je nova mobilna rjeenja kreirana kako bi tvrtke bolje podrale radnike koji rade izvan ureda te smanjile sigurnosne rizike i informatiku kompleksnost na minimum. S ciljem irenja operativne

informatike agilnosti, Dell uvodi novo rjeenje Dell KACE Endpoint Systems Management za sistemsko upravljanje u realnom vremenu tabletom ili smartfonom. Usto, Dell SonicWALL dodatno je proirio mogunosti sigurnog mobilnog pristupa kako bi odgovorio na potrebe mobilne radne snage, istodobno podiui razinu zatite korporativnih sustava i podataka od mobilnih prijetnji. Dell je takoer poboljao Dell Wyse Cloud Client Manager kako bi podrao sigurno upravljanje u oblaku za dodatne ureaje, predstavljajui set modularnih Mobility Consulting usluga za srednje velike korisnike. (T. D.) l

HAKOM

Mobilna mjerna stanica

HAKOM je pustio u rad prvu pokretnu kontrolno-mjernu stanicu. Pokretna je stanica jo jedna daljinski upravljana mjerna stanica u Republici Hrvatskoj i slui za nadzor i kontrolu radiofrekvencijskog spektra. Kontrolno-mjerna stanica trenutno je smjetena u priobalju Istre te omoguuje vrlo kvalitetna mjerenja radiofrekvencijskih signala na podruju sjevernog Jadrana. Ukljuivanjem ove stanice u kontrolno-mjerni sustav Hakoma Republika Hrvatska poveala je mogunost zatite radiofrekvencijskog spektra, to je iznimno vano s obzirom na probleme u prijemu radijskih i televizijskih signala u Istri. Radom ove stanice moi e se neprekidno pratiti sve promjene u radiofrekvencijskom spektru i lake identificirati talijanske odailjae koji rade na meunarodno neusklaenim frekvencijama te ometaju prijem hrvatskih radijskih i televizijskih programa. Osim zatite radijskih frekvencija za radio i televiziju, mjerna stanica ima mogunost mjerenja frekvencija koje koriste hitne slube te slube spaavanja, a ujedno slui i za zatitu svih korisnika radiofrekvencijskog spektra od neovlatene ili nepravilne uporabe radijskih frekvencija. (T. D.) l 17

Epson

POS pisa TM-P80

TM-P80 novi je Epsonov prijenosni termalni POS pisa konstruiran za funkcioniranje u razliitim poslovnim okrujima koji uz velike mogunosti povezivanja nudi i dugotrajnu autonomiju baterije te funkciju utede papira, navode u Epsonu. TM-P80 dolazi s opcijama Bluetooth ili Wi-Fi povezivosti te korisnicima omoguava fleksibilnost i prenosivost. Mo del s Wi-Fi podrkom donosi prednost Epsonove usluge ePOS, koja omoguava ispis priznanica, ulaznica i kupona gotovo na bilo kojoj lokaciji, izravno s mobilnog ureaja. To se moe uiniti s pomou bilo kojeg web preglednika koji podrava standard HTML5, bez potrebe za koritenjem osobnog raunala, po sluitelja i upravljakih programa. K tome, pisa se jednostavno uklapa u aktualne IT sustave. Uz Bluetooth podrku korisnici mogu ispisivati izravno s mobilnih ureaja bilo gdje, ak i na otvorenom, bez potrebe za spajanjem na mreu. S opcijskim punjaem mogue je istodobno puniti do etiri baterije te tako podrati terenski rad vie pisaa. Drop-in nain umetanja papira omoguava brzu i jednostavnu zamjenu, tako da kupci ne moraju ekati svoje raune ili potvrde. (R. I.)

MREA prosinac 2013.

NOVOSTI
Corvus Info

Norma PCI DSS

Hrvatska tvrtka za razvoj naprednih e-trgovinskih rjeenja usmjerenih poduzetnikim i korporativnim klijentima Corvus Info d.o.o. dobila je najvii stupanj sukladnosti s normom Payment Card Industry Data Security Standard (PCI DSS). Rezultat je to zavrene slubene revizije podatkovnog centra, sigurnosnih sustava i poslovnih procesa, to je izniman uspjeh koji Corvus Info svrstava u krug najboljih svjetskih kompanija koje se bave elektronikim plaanjem, tvrdi se u objavi za medije. (R. I.) l

odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine. Bruto mara biljei porast na 17% prvenstveno zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Povrat od prodaje (ROS) biljei porast na 11,2%. Ukupna novana sredstva, ukljuujui kratkoronu financijsku imovinu, iznose 470,3 milijuna kuna. Ostvaren je solidan novani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 70,4 milijuna kuna. Kompanija i dalje ima snanu bilancu s ukupnom imovinom od 1.013,8 milijuna kuna te udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 62,6%. (T. D.) l

NSK

Ericsson Nikola Tesla

Trei kvartal
Ericsson Nikola Tesla objavio je financijske rezultate za tree tromjeseje ove godine. Ostvaren je porast operativne dobiti od 20,4%, dok je neto dobit vea za 14,8% u

Nastavak arhiviranja HR weba

Nacionalna sveuilina knjinica u Zagrebu uspjeno nastavlja s projektom Hrvatski arhiv weba u kojem se prikupljaju i uvaju online sadraji za budue

narataje. Sadraj s Interneta takoer je vaan za hrvatsku kulturnu batinu, smatraju u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu. Arhiv je namijenjen preuzimanju i trajnom uvanju publikacija s Interneta kao dijela hrvatske kulturne batine. Arhivirani sadraji mogu se pretraivati preko naslova, URL-a, kljunih rijei ili predmetnih podruja, a dostupan je i putem online kataloga NSK-a. Kako bi se upotpunila baza arhiviranih sadraja, Hrvatski arhiv weba 2011. i 2012. godine proveo je dva pobiranja (harvestiranja) hrvatske internetske domene, a u planu je i harvestiranje domene .hr u 2013. godini. Alat za selektivno preuzimanje i arhiviranje digitalnog sadraja razvijen je u Sveuilinom raunskom centru (SRCE). Za harvestiranja domene .hr i tematska harvestiranja koriste se alatom Heritrix. Heritrix je softver otvorenog koda ija je primarna svrha kvalitetno pobrati i sauvati digitalne sadraje s weba. Do 2013. u Hrvatskom arhivu weba arhivirano je vie od

4.900 naslova u preko 33.000 arhiviranih primjeraka. Ukupna veliina arhiviranog sadraja iznosi preko 13 TB. (T. D.) l

SIMBIOZA

Masovno raunalno opismenjivanje

U Sloveniji je u listopadu izveden dosad najvei dobrovoljni projekt Simbioza, namijenjen pouavanju starijih vjetinama raunalstva i mobilne telefonije. Trea Simbioza odvijala se u vidu besplatnih radionica na 326 lokacija, na kojima je 4.819 starijih sudionika stjecalo nova znanja uz pomo 89 lokalnih i 12 regionalnih koordinatora te 3.529 dobrovoljnih predavaa, meu kojima je bilo najvie mladih. Pored masovnog prenoenja znanja starijim osobama i ujedno gradnje mosta meu generacijama, tjedan Simbioze s ukupno 8.348 sudionika obiljeili su tzv. odrivi projekti, koji ideje Simbioze mogu rairiti tijekom cijele godine. Simbioza sada nastavlja rad na novim meugeneracijskim projektima, izmeu ostalog u novom meugeneracijskom centru u Ljubljani. Posjeta predstavnika Austrije, BiH, Irske, Kine, Nizozemske, Njemake, Venezuele i SAD-a radionicama potvrdila je veliko zanimanje za irenje ideja Simbioze i u drugim dravama. (E. J.) l

INsig2

Posao u EU
Konzorcij predvoen hrvatskom tvrtkom INsig2, tvrtkom-keri kompanije IN2, koji ine jo varadinski Fakultet organizacije i informatike (FOI), zagrebaka tvrtka TMD Travel, rijeka tvrtka Ventex i amerika tvrtka AccessData, pobijedio je na natjeaju Europske organizacije za borbu protiv prevara (OLAF) i dobio posao vrijedan pet milijuna eura. Rije je o obrazovanju iz vjetina digitalne forenzike za gotovo 1.000 policijskih istraitelja iz zemalja Europske Unije. Edukacija e se odravati tijekom sljedee etiri godine u formi dvotjednih seminara u hotelu etiri opatijska cvijeta. Dio kolovanja obavljat e se i putem Interneta, prije i poslije seminara u Opatiji, gdje e se, uz stjecanje novih znanja, budui digitalni forenziari moi i meusobno bolje upoznati na nizu drutvenih dogaaja osmiljenih u okviru projekta. Progam e obuhvatiti brojna podruja digitalne forenzike - digitalne istrage na Windows, Mac i Linux raunalima, istrage mobilnih telefona i smartfona sa svim relevantnim operacijskim sustavima, istrage prometa po raunalnim mreama, forenziko klasi18

ficiranje velikih koliina digitalnog videa i digitalnih fotografija te ostale aktualne teme iz te domene. to se tie podjele poslova, FOI e napraviti kurikulum edukacije, kako na samim seminarima tako i u internetskom dijelu nastave; TMD Travel e se pobrinuti za logistiku oko putovanja i smjetaja; Ventex je preuzeo IT podrku kole za digitalnu forenziku; a InSig2 i amerika tvrtka AcessData e dati trenere. (Z. P.)

prosinac 2013. MREA

Toshiba Europe

Novi poslovni prijenosnici

Toshiba Europe predstavila je Satellite Z30 i Satellite Z30t - par ultratankih prijenosnika sa zaslonom 13,3 i Windowsima 8.1. Z30 omoguuje rad na bateriji u trajanju do 12 sati, a nudi i opciju ekrana osjetljivog na dodir u vidu modela Z30t. Pokree ga Intelov procesor Core i opremljen je s do 16 GB RAM-a, a kao opcija za pohranu podataka nudi se i SSD. Predstavljen je i Portg R30, koji takoer dolazi opremljen procesorima Intel Core etvrte generacije te s do 16 GB RAM-a i opcionalnim SSD-om, kao i nereflektirajuim HD zaslonom dijagonale 13,3 s LED pozadinskim osvjetljenjem koji omo guuje rad bez neugodnih odbljesaka. Na kraju, predstavljeno je i poslovno raunalo Tecra W50 sa 15,6-innim zaslonom, Intelovim Quad Core procesorima i Nvidijinom grafikom karticom Quadro s GDDR5 memorijom, namijenjeno zahtjevnim profesionalcima. Svi predstavljeni modeli nude izvrsnu povezivost putem gigabitnog Etherneta, Wi-Fija i Bluetootha 4.0, a opremljeni su i USB 3.0 prikljucima. (R. I.)

Intel

Stabilni prihodi
Intel Corporation izvijestio je o prihodu u treem tromjeseju u iznosu od 13,5 milijardi USD, dobiti prije oporezivanja u iznosu od 3,5 milijardi USD, neto dobiti u iznosu od 3,0 milijardi USD i dobiti po dionici u iznosu od 0,58 USD. Tvrtka je generirala otprilike 5,7 milijardi USD u gotovini od operacija, isplatila 1,1 milijardu USD dividendi te upotrijebila 536 milijuna USD za otkup 24 milijuna dionica. Ukupni prihod povean je za 5% u odnosu na prethodno razdoblje, dok u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nema promjene. Prihod odjela Data Center Group iznosio je rekordnih 2,9 milijarde USD, to je poveanje od 12% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (T. D.) l

poslovnih rashoda, pad ukupnih poslovnih prihoda i rast prihoda od internetskih, multimedijskih te podatkovnih usluga. Ukupni konsolidirani prihodi na kraju treeg tromjeseja 2013. godine iznose 399 milijuna kuna, to u usporedbi s rezultatima ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine ukazuje na smanjenje od 10,8%. (R. I.) l

Ericsson Nikola Tesla

rjeenja vezana uz zatitu od distribuiranih napada uskraivanjem resursa (Distributed Denial of Service - DDoS), izvijestila je da su u treem kvartalu ove godine napadai promijenili taktiku kako bi poveali snagu napada i sakrili svoje identitete. U tvrtkinu izvjeu Q3 2013 Global DDoS Attack Report navodi se kako su u treem kvartalu najvie zabrinutosti izazvali reflektirani napadi, koji

su u odnosu na isto razdoblje prole godine porasli 265%, odnosno 70% u odnosu na drugi kvartal. Stoga se istie da su DDoS napadai pronali jednostavniji i efikasniji nain za pokretanje napada s manjim botnetovima. Takoer se navodi da je ukupni broj napada na tvrtkine klijente u treem kvartalu ostao visok i predstavlja dosad najveu ukupnu vrijednost za pojedini kvartal. (K. B.) l

Ugovori u inozemstvu
Ericsson Nikola Tesla potpisao je, osim nedavno potpisanog i objavljenog ugovora s BH Telecomom, nekoliko ugovora u vrijednosti 80 milijuna kuna u zemlji i na tritima susjednih zemalja. Rije je o proirenjima i unapreenjima mobilnih i fiksnih mrea te o isporuci rjeenja u segmentu industrije i drutva. (T. D.) l

HP

Lagani tanki klijent

Tvrtka HP najavila je svoj novi tanki klijent, osmiljen kako bi poveao produktivnost poslovnih korisnika u pokretu. Rije je o laganijem ureaju koji se moe pohvaliti visokim performansama, pouzdanom povezivou i sigurnim pristupom podacima, tvrde u HP-u. Zahvaljujui prijenosnom tankom klijentu HP mt41 Mobile Thin Client i korisnici u pokretu mogu ostati produktivni te zatititi i najosjetljivije podatke. Nita zapravo nije pohranjeno na samom ureaju, ba kao to je sluaj i s tradicionalnim tankim klijentima. Zaposlenici mogu odraivati svoje poslovne zadatke samim ukljuivanjem spomenutog ureaja (koji izgledom podsjea na prijenosno raunalo) i prijavom na zatienu mreu iz ureda, od kue ili bilo s kojeg drugog mjesta odakle imaju pristup oblaku. (R. I.)

Optima Telekom

Trei kvartal
Optima Telekom objavio je financijske rezultate za tree tromjeseje. Osnovne su znaajke poslovanja u kvartalu mali rast EBITDA mare, smanjenje ukupnih

Prolexic Technologies

DDoS napadai mijenjaju taktiku

Prolexic Technologies, tvrtka specijalizirana za

MREA prosinac 2013.

19

NOVOSTI
Poslovna inteligencija

BASS u Londonu
Poetkom studenog predstavnici Poslovne inteligencije na dvije e strune konferencije u Londonu predstaviti svoje novo rjeenje Big Data Analysis as a Service (BASS). BASS omoguava korisnicima jednostavnu i usporednu analizu sentimenta korisnika prema proizvodima i brandovima bazirano na analitici velikih podataka u oblaku, koje od korisnika ne zahtijeva tehnika znanja i inicijalna ulaganja u infrastrukturu. Idejno rjeenje nastalo je kao rezultat istraivakih i razvojnih aktivnosti na projektu Eureka FAIR! te je u tijeku razvoj rjeenja sufinanciranog kroz program Poduzetniki impuls, Aktivnost B1 - Jaanje poslovne konkurentnosti. Dostupnost rjeenja za prve testne korisnike planirana je za veljau 2014. godine, a u Londonu e potencijalnim korisnicima biti predstavljen funkcionalni prototip. Poslovna inteligencija e se na konferenciji Big Data Monetisation in Telecoms od 4. do 6. studenog i na konferenciji Big Data Analytics 2013 7. studenog sponzorski predstaviti kao BIRD Consulting, koristei brand osmiljen za pozicioniranje u Europskoj Uniji. Uz predstavljanje na konferencijama, dogovoren je vei broj sastanaka s

potencijalnim korisnicima BASS rjeenja i potencijalnim partnerima za distribuciju. (T. D.) l

Intel

MICROSOFT/S&T/IBM (Si)

Promjene na elu vodeih tvrtki

Jesen je u Sloveniji donijela smjenu na vrhu tri vodee IT tvrtke. Novi je generalni direktor slovenske podrunice Microsofta Robert Trnovec, jedan od najpoznatijih slovenskih IT menadera, koji dolazi iz tvrtke S&T Slovenija, u kojoj je obavljao dunost predsjednika uprave od 2007. godine, a prije toga bio direktor prodaje i poslovnog razvoja u ATR Computers te generalni direktor tvrtke HewlettPackard Slovenija. Donedavna generalna direktorica slovenskog Microsofta Biljana Weber preuzela je voenje Microsoftove podrunice u ekoj. Tvrtkom S&T Slovenija odsad e upravljati nova trolana uprava, iji je predsjednik Sao Berger, koji je u tvrtki zaposlen ve 14 godina, od toga vei dio na mjestu potpredsjednika uprave i izvrnog direktora za podruje financija (u posljednje doba odgovoran i za rjeenja za vojnu industriju), a lanovi su Matja Kure i Aleksander Anti. Novi je izvrni direktor IBM-a Slovenija Julij Boi, ujedno odgovaran za IBM-ovo poslovanje u Bosni i Hercegovini, koji je u IBM-u bio rukovodioc odjela

Novosti u 4G
Intel je objavio komercijalnu dostupnost svog vienainskog, viepojasnog 4G LTE rjeenja. Platforma Intel XMM 7160 nalazi se u LTE verziji ureaja Samsung GALAXY Tab 3 (10.1), dostupnoj u Aziji i Europi. Intel je proirio i portfelj rjeenja za povezivanje putem 4G LTE veze te je predstavio PCIe (PCI Express) M.2 module za tablete, raunala Ultrabook i ureaje 2 u 1 sa 4G vezom, kao i integrirani radiofrekvencijski primopredajni modul SMARTi m4G. Ti novi pro izvodi proizvoaima ureaja omoguuju jednostavnu, uinkovitu i ekonominu ugradnju podrke za beinu vezu visokih performansi u vlastite ureaje, navode u Intelu. (T. D.)

za proizvode, administrator za kljune stranke, a zatim direktor prodaje softvera. Dosadanji izvrni direktor Roman Koritnik preuzima u IBM-u novu funkciju na razini regije. (E. J.) l

Sedam IT

Cisco Gold Partner

Tvrtka Sedam IT d.o.o. je stekla status Cisco Gold Partnera, prestinog partnerskog statusa koji tvrtka postie ispunjavanjem brojnih zahtjevnih kriterija. Stjecanje statusa Cisco Gold Partner podrazumijeva prethodno ispunjavanje

zahtjevnih Ciscovih kriterija, poput najvie razine poznavanja portfelja Ciscovih rjeenja i implementacijskih ciklusa te naprednog poznavanja i koritenja tehnoloke arhitekture i procesa kolaboracije. Znaajni su i posjedovanje vrhunskog tima ICT strunjaka, kontinuirana certifikacija i recertifikacija te sustavno ulaganje u obrazovanje zaposlenika. Pored statusa Cisco Gold, Sedam IT ve posjeduje i tri najvanije Ciscove tehnoloke specijalizacije: Advanced Borderless Network Architecture Specialization, Advanced Collaboration Architecture Specialization i Advanced Data Center Architecture Specialization. l

Samsung

Dostupni NFC pisai

Samsung Electronics objavio je dostupnost novih modela pisaa u boji opre mljenih NFC tehnologijom na hrvatskom tritu. Laserski pisa u boji C410 i multifunkcijski ureaj C460 osim NFC tehnologije mobilnog ispisa donose i Samsungovu tehnologiju ReCP (Rendering Engine for Clean Page) te polime rizirajui toner s fino rasprenim esticama i blagim glossy efektom. Uz pisae C410 i C460 korisnici mogu iskoristiti sve prednosti Googleova oblaka (Google Cloud) prilikom ispisa s tableta, smartfona te prijenosnog ili osobnog raunala, a nagraivana tehnologija Easy Eco Drive tedi toner, papir i struju. Samsung C410 dostupan je po preporuenoj maloprodajnoj cijeni od 1.399 kuna, dok je model C460W dostupan po preporuenoj maloprodajnoj cijeni od 2.099 kuna, odnosno 2.649 kn za inaicu oznake C460FW koja je, uz pisa i skener, opremljena i fax ureajem. (R. I.) 20

prosinac 2013. MREA

SAP

Odustajanje od softvera za male tvrtke

SAP navodno zaustavlja razvoje svojeg softvera temeljenog na Internetu, namijenjenog malim i srednjim tvrtkama. Prema pisanju njemakog tjednika Wirtschaftswoche, SAP e zaustaviti razvoj softvera Business By Design iako e postojei korisnici moi da ga nastave koristiti i dalje. SAP-ovi predstavnici izjavili su da je razvoj tog proizvoda smanjen, no nije ugaen. SAP je originalno oekivao da e Business by Design, u iji je razvoj utroeno tri milijarde eura, imati 10.000 korisnika i generirati milijardu eura prihoda godinje. No od izdavanja 2010. godine broj korisnika dosegao je tek 785, koji e ove godine tvrtki generirati oko 23 milijuna eura prometa. Za usporedbu, ukupni SAP-ovi prihodi vezani uz softverske usluge u drugom kvartalu bili su 3,35 milijardi eura. (K. B.) l

izmeu regionalnih centara i glavnih Googleovih datacentara uspostavljena stalna veza, omoguen je bri odziv, a slanjem podataka do bliih lokacija smanjuje se mogunost gubitka pojedinih paketa. (K. B.) l

Canon

Altima

SAP Gold VAR Partner

Zagrebaka tvrtka Altima postala je SAP Gold VAR Partner (SAP Gold Value-Added Resellers). Najvii partnerski status SAP dodjeljuje onim partnerima koji kreiraju, prodaju, odravaju i implementiraju SAP rjeenja za korisnike svih veliina i unutar raznovrsnih industrija i djelatnosti zadovoljavajui visoke standarde kvalitete. (T. D.) l

VarioStream za transakcijski ispis

Canon je predstavio Oc VarioStream 7170 - na tonerima zasnovan monokromatski jednostrani sustav za digitalni ispis s neprekinutim ulaganjem (ovakvi sustavi umjesto na pojedinane papire ispisuju na beskonanu traku). Sustav je namijenjen malim i srednjim korisnicima u komercijalnim i korporativnim okruenjima s manjim do srednjim obimom ispisa transakcijskih dokumenata, direktne pote, uputa za koritenje proizvoda i ispisa na posebne vrste medija. Pored ispisa na klasini papir, tehnologija beskontaktnog brzog nanoenja (non-contact flash fusing) ugraena u VarioStream 7170 omoguuje korisnicima da ispisuju na razne vrste posebnih medija poput naljepnica, tankih plastinih kartica, folija i laganih obrazaca. (R. I.)

Profil

Interaktivni udbenici
Profil klik - digitalni udbenici naziv je prvog softverskog rjeenja za multimedijske digitalne udbenike u Hrvatskoj, koje e uenicima osnovnih i srednjih kola omoguiti napredniju i temeljitiju komunikaciju s nastavnim gradivom te interaktivno istraivanje i upoznavanje teorije svih predmeta u hrvatskim kolama,

Google

Google raspruje posluitelje

Prema rezultatima istraivanja sveuilita University of Southern California, Google je u proteklih godinu dana dramatino poveao broj lokacija irom svijeta iz kojih posluuje upite prema svojoj trailici. Od listopada 2012. do kraja lipnja 2013. Google je poveao broj lokacija na kojima je smjetena njegova pretraivaka infrastruktura sa manje od 200 na vie od 1.400, a broj pruatelja usluga pristupa Internetu porastao je s malo vie od 100 na vie od 850. Pretraivaki upiti sada idu prvo do regionalnih centara, a odatle do glavnih Googleovih datacentara. Naime, time se ubrzava pretraivanje iako se uvodi dodatni korak. Budui da je

tvrde u izdavau Profil, autoru ovog rjeenja. Interaktivno upoznavanje nastavne materije kroz digitalne udbenike osigurano je edukativnim i ekskluzivnim multimedijskim sadrajem na hrvatskom jeziku, u prvom redu atraktivnim 3D animacijama

i drugim videozapisima, zatim zvukovnim zapisima, interaktivnim objektima i kvizovima, slikovnim prilozima i fotogalerijama, prezentacijama, tablicama te naposljetku poveznicama na web i sadraj unutar udbenika. (R. I.) l

Xerox

DocuMate 4700
Xerox je predstavio Xerox DocuMate 4700, A3 (1117) ploni skener s ugraenim hubom koji se moe koristiti samostalno ili povezati bilo kroz koji Xerox DocuMate sheet fed scanner. Ovakav dizajn pomae poduzeima da izbjegnu troak kupnje kombiniranog ADF/plonog skenera velikog formata. Ostali A3 ploni skeneri na tritu mogu se samo opcionalno povezati s ADF skene rima i potreban im je ADF skener posebno dizajniran za rad s plonom opcijom. DocuMate 4700 kri oba ova pravila i moe se dijeliti meu kolegama. (R. I.)
MREA prosinac 2013. 21

NOVOSTI
Combis

Finance Day 2013

Regionalni sistemski integrator, zagrebaka tvrtka Combis, u suradnji s tvrtkom Cisco Systems u zagrebakom hotelu Sheraton odrala je svoju estu po redu konferenciju - Finance Day. Dogaaj je okupio stotinjak sudionika, uglavnom strunjaka iz financijskog sektora i informatiara, koji su se kroz nizove poslovnih predavanja, tehnoloke radionice i interaktivni izlobeni prostor mogli upoznati s novim hardverskim i softverskim rjeenjima za banke i financijsko poslovanje 21. stoljea. Najvanija je vijest konferencije da Combis ulazi na trite elektronikog plaanja, prije svega na trite tzv. EFT POS terminala. Rije je o tritu koje u Hrvatskoj ini 94 tisue instaliranih ureaja. Problem je u tome to je ta baza preteno zastarjela - ureaji i softver potjeu iz razdoblja od 2004. do 2008. godine te ih je teko i skupo odravati. Usto, rije je o tritu koje vapi za novim funkcionalnostima - kao to su beskontaktno plaanje i mobilni ureaji - i novim poslovnim modelima kao to su leasing tih ureaja, zamjena starih za nove, otkup instaliranih ureaja i tome slino. Upravo u tim injenicama Combis vidi svoju priliku. Combis e na trite - koje danas dre dva proizvoaa hardvera - uvesti treeg igraa: svog partnera, tvrtku Pax. Rije je o EFT POS ureajima baziranima na operacijskom sustavu Linux, modularnog dizajna, to omoguuje raznolike konfiguracije. Osim tog ureaja, Combis je predstavio i rjeenje za elektroniki potpis austrijske tvrtke Xyzmo. Za te ureaje, ali i za ureaje druga dva dobavljaa hardvera, Combis e razviti i vlastite aplikacije i dodatne funkcionalnosti. Osim alata kojima plaamo u raznim situacijama, promjene u bankarstvu oitovat e se i u pojavi digitaliziranih i virtualnih poslovnica, koje sve vie prestaju biti mjesta na kojima se provode transakcije, a sve vie postaju centralna mjesta savjetovanja klijenata. U izlobenom dijelu konferencije Finance

Day mogla se vidjeti simulacija virtualne i digitalne poslovnice te sve prednosti dislociranog bankarstva i komunikacije s udaljenim ekspertom. Nova vrsta bankarstva zahtijeva i novu generaciju sigurnosnih rjeenja pa su Combisovi strunjaci predstavili neke od best practice scenarija koji pruaju adekvatnu zatitu financijskih transakcija i podataka. esti Combis Finance Day zakljuen je na domaim poslovnotehnolokim konferencijama nezaobilaznim okruglim stolom na kojem su sudjelovali Dubravka Luki, lanica uprave Sberbanka; Tanja Pureta, psihologinja i direktorica tvrtke Ramiro; te Draen Jurkovi, direktor projekata iz Agrokora. Diskusiju je moderirao Damir Horvat, direktor razvoja poslovanja na meunarodnim tritima u tvrtki Combis. Najvaniji naglasak iz rasprave: financijski e sektor u sljedeih pet godina najvie obiljeiti kreiranje novih proizvoda i usluga, a generatori tih inovacija bit e novi korisnici, preteno oni koji su se dosad vrlo malo ili nimalo koristili uslugama banaka - dakle, vrlo mlade generacije. (Z. Pavi)

IDC BIG DATA AND

FORUM 2013

BUSINESS ANALYTICS

28. studeni 2013 godine Hotel Antunovi Zagreb

Platinum partner Zlatni partner

Teme konferencije: Konferencija je namijenjena: Kako e Big Data utjecati na CIOs poslovanje vae kompanije? COOs, CFOs Napredna analiza Big Data Business Intelligence Menaderima okoline IT Direktorima Upravljanje korporativnim IT Menaderima informacijama i performansama Voditeljima razvoja Pristup objedinjenim Voditeljima odjela informacijama Arhitektima i Voditeljima skladita Standardizacija kvalitete podataka podataka Kompleksnost i kompatibilnost podataka Lada Dukic, Conference Specialist Skladitenje i sigurnost ldukic@idc.com, +385 1 304 0050 strukturiranih i nestrukturiranih podataka
Srebrni partneri Medijski partneri

ICT Business

22 186x81_HR.indd

prosinac 2013. MREA

8.11.2013 10:02:41

istraivanja Koritenje CRM-a u EU i Hrvatskoj

Vrhovno boanstvo prodajnih odnosa

Kau da je CRM neumoljiv. Da neprestano motri sa svoje planine obavijene tamnim oblacima i gustom maglom. Da zna sve i da je spreman da u tili as presudi svakome i svemu. Da svojim oboavateljima podaruje snagu i izdrljivost i da za slabosti nema strpljenja
TVORNICA
istraivanja

ada se govori o sustavima za upravljanje odnosima s kupcima (Customer Relationship Management - CRM ), obino se prije svega misli na tehnoloko (uglavnom softversko) rjeenje koje tvrtkama pomae u procesima prodaje novim kupcima i odravanja odnosa s postojeima. Pritom se esto zanemaruje inje nica da tehnologija u sklopu CRM-a slui tek kao alat kojim
B elgija Njemaka Austrija Finska vedska S lovaka Irska Nizozemska Luksemburg Danska Fra ncuska panjolska EU28 Italija C ipa r Malta Portugal S lovenija Rumunjska Hrva tska eka Grka UK Poljska B ugarska Litva Latvija Estonija Maarska 33 33 31 31 30 29 29 28 27 26 25 24 23 39 40 48 47 46

kompleksan i inae gotovo nemogu zadatak pamenja i podsjeanja na bitne injenice vezane uz stotine, tisue pa i stotine tisua klijenata (od povijesti njihovih narudbi, preko popisa usluga i proizvoda kojima se trenutano koriste, popisa usluga i proizvoda koje ele koristiti ali im se iz nekog razloga trenutano ne mogu osigurati, njihova zadovoljstva istima, do njihovih nadimaka, datuma roenja, omiljenih vrsta okolada, auAustrija Njemaka B elgija vedska Finska Nizozemska panjolska Irska Danska Fra ncuska EU28 Italija Luksemburg C ipa r S lovenija Portugal Malta
Izvor: Eurostat 2010. / Obrada: Tvornica istraivanja, 2013.

tomobila ili sportova) postaje mogu. Drugim rijeima, CRM (s tehnolokim rjeenjem ili bez njega) trebala bi prakticirati svaka tvrtka koja posluje na temelju kvalitete ponude svojih proizvoda i usluga i realnih potreba svojih klijenata. One koje posluju na onaj drugi nain ionako ve koriste CRM kakav se ne moe nabaviti na slobodnom tritu pa ih i ne treba uzimati u obzir. S obzirom na navedeno, zanimljivo je primijetiti da prema Eurostatovim podacima iz 2010. godine Hrvatska glede imanja i koritenja CRM-a za privlaenje novih i zadravanje postojeih kupaca u pravilu kaska za prosjekom EU28, odnosno ostalih drava-lanica EU. Iako je navedene podatke dobro konzumirati posoljene,
41 39 38 36 34 29 28 28 28 26 26 25

ne moe se odbaciti njihova barem indikativna vrijednost, a koja ukazuje na to da takvo stanje treba mijenjati. Naime, kada je rije o implementacijama CRM rjeenja, 22% hrvatskih tvrtki navodi da posjeduju takav sustav (u usporedbi sa 28% prosjeka EU28). Oekivano, manji udio njih svoje CRM rjeenje doista i koristi. Tako njih 20% doista i koristi svoje CRM sustave za zadravanje postojeih klijenata (nasuprot 26% prosjeka EU28), a njih samo 13% za privlaenje novih (u usporedbi sa 19% prosjeka EU28), ime smo bolji tek od Estonije i Maarske. Da nam je barem saznati to i kako rade Austrijanci. Njihovi visoki postoci vjerojatno ipak nisu posljedica njihovih oblanih i maglovitih planina.
29 27 26 25 24 23 21 21 20 20 19 19 19 19 18 18 18 17 17 15 14 13 13 13 13 13 10 7
Izvor: Eurostat 2010. / Obrada: Tvornica istraivanja, 2013.

Austrija Finska Irska vedska B elgija Njemaka panjolska Danska S lovaka Nizozemska Malta C ipa r Fra ncuska EU28 Portugal Luksemburg Grka
Izvor: Eurostat 2010. / Obrada: Tvornica istraivanja, 2013.

24 24 23 23 21 20 20 19 18 17 17 17 16 16 14 11 10

S lovaka Hrva tska eka Grka UK Rumunjska Poljska Litva B ugarska Latvija Estonija Maarska

UK Italija eka S lovenija Litva Rumunjska Poljska Latvija Hrva tska B ugarska Estonija Maarska

17

22 22 22 21 20 19 18 17 16 12 11

Udio implementacija CRM rjeenja u tvrtkama

Udio koritenja CRM rjeenja u tvrtkama s ciljem zadravanja postojeih kupaca

Udio koritenja CRM rjeenja u tvrtkama s ciljem privlaenja novih kupaca

MREA prosinac 2013. 23

SLIKA MJESECA

Majstori transformatora
Poetkom studenog Zagreb je posjetio najvei avion na svijetu Antonov 225. Razlog dolaska leteeg diva predstavljen nam je u pogonima Konar Energetski transformatori d.o.o. KPT, Konar Power Transformers. Kako tvrtka ak 97% svojih proizvoda izvozi, posve je logino da ima i naziv na engleskom. KPT zapoljava 515 radnika, transformatore izvozi ve desetljeima, a u posljednjih 10 godina izvezli su proizvoda i usluga u vrijednosti veoj od osam milijardi kuna. KPT-ovi strojevi bruje i struje u preko 80 zemalja svijeta. Direktor Ivan Mili za svaki transformator koji se gradi, ak i one koji izgledaju kao goli kostur, zna kamo ide dok etamo pogonom, objanjava: ovaj ide u Alir, ovaj u Nigeriju, ova dva u Junu Afriku, zatim eka, Filipini, Norveka, Azerbajdan Konarovi transformatori teki su od nekoliko tona do preko 200 tona. Ovako teki tereti uglavnom se izvoze preko luka u
24

Rijeci i Vukovaru. Izuzetno rijetko dogodi se da je kupcu toliko bitno da dobije trafo u roku juer da je za njega spreman poslati i transportni avion. U elektrani na filipinskom otoku Cebu instalirane snage 500 MW otiao je jedan od dva transformatora. Kupci su naruili novi, ali zbog za 50% smanjenog kapaciteta strujne mree trpjeli su svakodnevne goleme gubitke u elektrani od dva bloka po 250 MW radio je samo jedan. Gubici su toliko veliki da su umjesto ekanja da trafo doe morskim putem za 40-ak dana bili spremni unajmiti An-225 da ga doveze zrakom. Konar je, inae, narueni novi trafo zavrio u superbrzih pet mjeseci, na to su izuzetno ponosni; uobiajeni je rok za ovakav trafo oko godine dana. Ukupna je masa transformatora 210 tona, od ega avionom ide glavni dio od 140 tona. Manji komadi idu odvojenim letovima, a masa ulja koja se lije u trafo iznosi 42 tone to e biti obavljeno na samoj lokaciji na Cebuu. Na slici je direktor Konar Power Transformersa Ivan Mili ispred hale za testiranje transformatora u pogonima KPT-a. (O. M.)

prosinac 2013. MREA

MREA prosinac 2013.

25

Foto: O. Matruko

Mrea na terenu IBM Solution Summit 2013

Vodea tema konferencije IBM Solution Summit bila je preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet tehnologija sveprisutnost mobilnih ureaja, raunalstvo u oblaku, drutvene mree, velike koliine podataka (Big Data) i Internet stvari (instrumenata i senzora)

Pet tehnologija koje preob

ZVONKO Pavi

Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska

edanaesta poslovno-tehnoloka konferencija tvrtke IBM Hrvatska - IBM Solution Summit 2013. - odrana je krajem listopada u hotelu Parentium u Poreu. Dogaaj je okupio vie stotina sudionika, informatikih strunjaka i poslovnih ljudi iz nae zemlje. Vodea tema konferencije bila je preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet glavnih tehnologija naeg doba. Rije je zapravo o pet tehnolokih fenomena: sveprisutnost mobilnih ureaja, raunalstvo u oblaku, drutvene mree, velike koliine podataka (Big Data) i Internet stvari (instrumenata i senzora). U 30 predavanja,

Kerrie Holley, IBM Fellow i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija

Kognitivna raunala i industrijski internet

Posebno predavanje na IBM Solution Summitu odrao je Kerrie Holley, IBM Fellow (poasna funkcija koju tvrtka dodjeljuje posebno zaslunim znanstvenicima u svojim redovima) i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija. U izlaganju koje je naslovio Tehnoloki trendovi budunosti: Nova era raunalstva Holley je govorio o tome kako drutvene mree i sve povezaniji ureaji generiraju sve vie podataka, koje analitikim tehnologijama moemo pretvoriti u novo znanje i uvide. Tu su i cloud tehnologije, koje su zauvijek promijenile nain potronje informatike. Vodee tvrtke koriste se svim tim tehnologijama - mobilnima te cloud i big data tehnologijama - za stjecanje novih korisnika, smanjenje trokova i nalaenje novih izvora prihoda. Dolazi doba raunala koja e sama uiti i koja e s 26 ljudima prirodno komunicirati. Sustavi budunosti pomoi e ljudima da donose bolje odluke na temelju analize sve vee koliine podataka. Mi ih zovemo kognitivnim raunalnim sustavima jer ue umjetnom inteligencijom i strojnim algoritmima koji im pomau da predviaju i zakljuuju i - na odreeni nain - da misle. Primjerice, IBM-ovo kognitivno raunalo Watson primjenjuje se u raznim industrijama. U medicini se koristi na podruju dijagnostike, dok u maloprodaji pomae u odnosima s korisnicima. Kognitivno raunalstvo koristit e se softverski definiranim okrujima, nanotehnologijom, vizualnom analitikom i procesiranjem golemih koliina podataka. Predstoji nam i rast industrijskog interneta, koji e se temeljiti na interakcijama meu strojevima. Naa budunost bit e obiljeena pametnim strojevima, zakljuio je Holley.

kroz etiri konferencijska niza, IBM-ovi lokalni i meunarodni strunjaci, poslovni partneri i korisnici opisali su kako se te tehnologije-fenomeni, koritenjem raznih IBM-ovih rjeenja, mogu upotrijebiti za uspjenu optimizaciju, konsolidaciju i preoblikovanje poslovanja. to nas ini drukijima od drugih? Znanje koje imamo, vrijednost koju dodajemo svojim tvrtkama i zajednici i spremnost na promjene, izjavio je Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska, u svom uvodnom izlaganju te dodao: Podaci govore da jedan od tri poslovna lidera esto donosi odluke na temelju informacija kojima ne vjeruje ili su mu nedostupne, dok jedan od dva tvrdi da nema pristup informacijama koje su mu potrebne za posao. Nevjerojatnih 80% svih podataka koji danas postoje nestrukturirani su podaci. Razumjeti ih i stei koristan uvid iz podataka koji nisu strukturirani najvei je izazov s kojim se danas suoavamo. Meutim, tehnologija za obradu takvih podataka ve postoji i brojne organizacije ve su iskoristile nove mogunosti koje takva tehnologija prua.

Prvi u svijetu mobilnih rjeenja

to se tie mobilnih ure aja, IBM je razvio vlastitu strategiju - MobileFirst - osmiljenu na temelju trendova koji danas preoblikuju svijet mobilnih tehnologija: ureaji su uvijek uz nas, putem njih imamo pristup mnotvu podataka, moemo izvoditi razne

prosinac 2013. MREA

Citati s panela
Na kraju plenarnog dijela IBM Solution Summita odran je na informatikim konferencijama u naoj zemlji obavezni okrugli stol, na kojem su sudjelovali: Sonja Popovi, direktorica tvrtke SAP Hrvatska; Goran oreski, direktor tvrtke Altus IT; Hrvoje Somun, predsjednik uprave tvrtke APIS-IT; i Draen Oreanin, direktor tvrtke Poslovna inteligencija, koji je nastupio u ulozi zastupnika Udruge malih softverskih izvoznika CISEx. Raspravu je moderirao novinar Draen Tomi, glavni urednik portala ICTBusiness.info. Okrugli stol bio je svojevrsni komentar IBM-ove studije, a rasprava se fokusirala na tezu o novoj formi suradnje tvrtki i korisnika. Misli sudionika ovdje emo ilustrirati kljunim citatima. Korisnik je na prvome mjestu - potpuno smo usmjereni na dobrobit korisnika. (Popovi) Digitalna komunikacija s korisnicima je vana, no i dalje je presudan osobni kontakt. (oreski) IT strategija naeg korisnika je i naa strategija. (Somun) Kriza je okvir koji bitno utjee na odnos tvrtke i korisnika, no digitalizacija i internetizacija svijeta omoguavaju nam da korisnike pronalazimo diljem svijeta. (Oreanin) I jedno pojanjenje za kraj: Solution Summit - konferencija koju smo u prvom desetljeu njena odravanja znali kao IBM Forum konceptualno je nov dogaaj koji primjenjuje globalnu platformu za konferencije koju je osmislila tvrtka IBM.

likuju svijet

Rainer Pirker, ef IBM-ove poslovne jedinice za realizaciju strategije MobileFirst, zaduen za sredinju i istonu Europu

Panel - Draen Oreanin (Poslovna inteligencija, Udruga malih softverskih izvoznika, CISEx), Hrvoje Somun (APIS-IT), Goran oreski (Altus IT), Sonja Popovi (SAP Hrvatska) i Draen Tomi (ICTBusiness.info)
transakcije, imamo intimnije iskustvo s trinim markama koje koristimo i uvode nas u neto to se danas naziva Internetom stvari - svijet ispunjen instrumentima i senzorima. Koliko mobilne tehnologije zapravo utjeu na svijet, zorno je ilustrirao prvi govornik IBMova Solution Summita Rainer Pirker, ef IBM-ove poslovne jedinice za realizaciju strategije MobileFirst, zaduen za sredinju i istonu Europu. U jednom danu u svijetu se proda est puta vie mobitela (2,3 milijuna) nego to se rodi djece (370 tisua). to se tie biznisa - sve e tvrtke prije ili kasnije morati da stvaraju vlastite portfelje mobilnih aplikacija i integriraju ih s IT sustavima koje koriste. Analitike kue Gartner, Forester i IDC - svaka na svoj nain - tvrde: IBM je danas vodea tvrtka u razvoju mobilnih rjeenja. Mobilnost je sada u toki u kojoj je Internet bio prije 15 godina. Kako je Internet transformirao industrije kao to su bankarstvo, turizam i zdravstvo, tako e to uiniti i mobilnost. Ulazimo u drugi val mobilne revolucije, a to je mobilni biznis. Mobilnost moe pomoi organizacijama da inoviraju svoje poslovne modele, omoguavajui im ulazak na nova podruja poslovanja i definirajui nove industrije. Upotreba mobilnih tehnologija moe smanjiti kapitalne trokove i poveati produktivnost. Kompanije koje ne iskoriste mobilne mogunosti - imaju problem, zakljuio je Pirker.

Novo doba suradnje tvrtki i korisnika

Svake godine IBM na svojoj konferenciji prezentira rezultate istraivanja - spoznaje steene dubinskim razgovorima s vie od 4.000 direktora iz 70 zemalja i dvadesetak industrija, IBM C-Suite Study.

Ovogodinja je studija, za razliku prethodnih koje su se fokusirale na pojedine direktore (marketinga, financija, informatike i ostale), pozornost usmjerila na konsolidirane uvide svih direktorskih pozicija - sudjelovalo je i nekoliko direktora iz Hrvatske. Istraivanje je predstavio Kreo Perica, voditelj prodaje poslovnih rjeenja u IBM-u, zaduen za sredinju i istonu Europu. Evo nekih naglasaka iz istraivanja koje je proveo IBM-ov Institut za poslovnu vrijednost. Tvrtke se danas sve vie otvaraju prema svojim korisnicima s kojima sve vie komuniciraju putem raznih digitalnih kanala (drutvene mree, e-pota itd.). Taj dodir fizikog i digitalnog rezultira inovacijama i novim poslovnim modelima. Studija dalje otkriva da 60% direktora planira proaktivno primjenjivati ono to su nauili (ili e nauiti) od korisnika u kreiranju poslovnih planova tijekom sljedeih tri do pet godina. To je rast od ak 43% u odnosu na broj izvrnih direktora koji ve danas ukljuuju korisnike u razvoj poslovnih strategija. Korisnici su postali novi poslovni savjetnici menadmentu. Unato tomu to istiu da su ve sada pod velikim i izravnim utjecajem korisnika, kako u donoenju odluka, tako i u dnevnim poslovnim aktivnostima, jedna treina izvrnih direktora tvrtki smatra da su ostali lanovi njihova menadmenta izvan pravog dodira s korisnicima, pokazuju rezultati studije. 27

MREA prosinac 2013.

na brzim diskovima

VMWare

KVM Cloud

za sustave podrke

Virtualni LAN

najpovoljniji brzi internet

krojimo oblake po vaoj mjeri

nezavisni domai data centar s ISO certikatom za vae sigurno poslovanje

www.altus-it.hr

mrea na terenu Izborna skuptina udruge izvoznika softvera

Novo vodstvo

CISExa
Udruga hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx po prvi put od osnutka odrala je izbornu skuptinu i izabrala novo vodstvo. Za lanove Upravnog odbora izabrani su Draen Oreanin, predsjednik Uprave tvrtke Poslovna inteligencija i kolumnist Mree; Nikola Dujmovi iz Spana, Tomislav Car iz Infinuma, Vedran Klanac iz Ocean Medije i Tomislav Pokraji iz Binarije
BOJAN Bajgori anti

Zoran Vuji i Draen Oreanin, stari i novi predsjednik

nik Zoran Vuji predstavio je CISExov put od osnivanja u sijenju 2011. godine, kad se na inicijativu Gorana Radia okupilo 40-ak izvoznika softvera i osno valo udrugu. CISEx je u meuvremenu porastao na 182 lana; odrao 13 CISEx Fridaya, nalaenja lanova diljem Hrvatske; 28 se puta susreo s predstavnicima dravne administracije kako bi unaprijedio poziciju izvoznika softvera; dvaput nastupio na Velesajmu; organizirao 12 zajednikih inicijativa s drugim udrugama i organizacijama, a nedavno i zapoeo s izgradnjom diplomatske mree koja za sada

Lj

udi iz podnaslova sljedeih e se 30 mjeseci rotirati na funkciji predsjednika udruge, a prvi e tu ast imati Oreanin jer je dobio najvei broj glasova.

Zanimljivo je kako u novom Upravnom odboru CISExa nema nijednog ranijeg lana, no ne zbog toga to nisu izabrani, ve zbog toga to su, nakon to su odradili svoj dio posla, odluili svoje pozicije prepustiti nekome drugom. Na samom poetku dogaaja dosadanji predsjed-

Stari i novi upravni odbor CISExa

MREA prosinac 2013. 29

mrea na terenu Izborna skuptina udruge izvoznika softvera

INTERVJU: Nikola Dujmovi
Predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmovi u CISEx se ukljuio relativno nedavno, a nakon Oreanina dobio je najvei broj glasova prilikom izbora za Upravni odbor udruge. Mrea mu je postavila nekoliko pitanja Kako biste ocijenili poloaj hrvatskih izvoznika softvera u odnosu na onaj u kojem su vai kolege iz regije i Europske Unije? Mislim da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u svijetu koje ne prepoznaju softversku industriju, tako da nemamo nikakav poloaj. Prepoznavanje nae industrije kao uspjene i propulzivne jedan je od ciljeva za koje se mislimo stalno boriti. Kakav je trenutni imid Hrvatske u svijetu kad je rije o IT-u? Jesmo li igdje prepoznatljivi i moe li se to promijeniti? Imid Hrvatske u svijetu? Pa mislim da smo prepoznatljivi - jedan tenisa, jedan grad, jedan skija i skijaica, jedan rukometa moda dva, par nogometaa, pokoja plaa i mlaenje prazne slame Mislim da je to veini graana Hrvatske dovoljno; nama nije. to biste preporuili vlasnicima manjih IT tvrtki - kako uspjeti u inozemstvu? Tko bi se od njih trebao orijentirati na zapadno, a tko na istono trite? Koje nie trenutno nude najvie potencijala? Istok, zapad, to vie ne postoji; trite je cijeli svijet. App Store, Microsoft Store i Google Play ne vide granice. to je s hrvatskim obrazovnim sustavom? Odgovara li on potrebama trita po pitanju profila ljudi koje stvara? Na obrazovni sustav tradicionalno ne odgovara potrebama nijednog trita. Imam osjeaj da je obrazovni sustav usmjeren na obrazovanje za rad u (hrvatskoj) dravnoj upravi, a kao to znate, to nije trite. Velika panja u naem obrazovanju posveuje se rigidnom nabrajanju brojnih injenica, pa onda imamo i takvu radnu snagu. Velik broj naih nastavnika i profesora naalost ima mentalitet selektora, a ne uitelja. Postoje samosvjesni pojedinci meu nastavnicima i profesorima koji to razumiju i uspijevaju ipak stvoriti neki mali odmak, pa onda cijelo drutvo par dana godinje slavi njihove uspjehe kao svoje. Nije problem nauiti programiranju ljude koje je kolski sustav ohrabrio da razviju svoju kreativnost, da budu odgovorni prema zadacima, da s lakoom komuniciraju i izraavaju se, da vode mali projekt, da uivaju u rezultatima rada, da budu odgovorni pojedinci, da vole svoje drutvo i dravu, da ne mrze nikoga, da se ne ude drugaijem, da rjeavaju konflikte, da s veseljem naue i drugaije pismo, jezik i kulturu te, na kraju svega, da vole kolovanje i uenje. Mi jo uvijek raspravljamo o tome treba li djecu suoiti s modernim drutvom i nainom da se nose s izazovima koje nosi novo doba. Naalost, godine prolaze.

Dio neformalne atmosfere sa skupa udruge

ima pet CISEx veleposlanika na etiri kontinenta. Do ove posljednje inicijative dolo je dijelom i zbog neuinkovitosti hrvatske gospodarske diplomacije, pa su cisexovci zakljuili da e veu pomo imati jedni od drugih nego od onih kojima je to opis posla. U nekim drugim stvarima ipak su naili na podrku drave. Zajedno sa Zagrebakim inkubatorom po duzetnitva pokrenuli su inicijativu kako bi hrvatske tvrtke mogle nositi ime na nekom stranom jeziku (osim latinskog i grkog), koja je rezultirala (dodue sporim) izmjenama Zakona, a prihvaene su i neke od 25 inicijativa koje je CISEx predlagao Ministarstvu poduzetnitva i obrta, dok je i sm ministar Gordan Maras bio gost jednog CISEx Fridaya.

to mislite o dosadanjem djelovanju CISExa? to vas je motiviralo na ulanjenje u udrugu i kakvi su vai dosadanji dojmovi o njoj? Mislim da je CISEx super, zato to su ga osnovali i gurali mladi ili mlai entuzijasti profesionalci s jasnim moralnim naelima, pa su se i dobri ciljevi formirali. Genijalno je to to su veinom stvarno mladi i uspjeni; ja nisam ni mislio da ele ili oekuju nas stare, klasine IT firme. No ovog su me proljea uhvatili Goran Radi i par kolega jednom na anku i nakon par reenica shvatio sam da su oni svi ekipa s kojom se elim druiti te odmah platio lanarinu. Iako niste dugo u CISExu, na izbornoj skuptini dobili ste najvei broj glasova nakon Draena Oreanina. Kako to objanjavate? Draen i ja smo predloeni kao dva kandidata prethodnog Upravnog odbora, to je sigurno bila prednost jer je proli UO bio uspjean i ima kredibilitet kod lanstva. U kojem smjeru mislite da e ii udruga tijekom mandata drugog Upravnog odbora? Hoete li pokuati da privuete jo predstavnika veih IT tvrtki? Bez demagogije, nastavit emo dobrim dijelom putem koji je zacrtao stari UO, a danas mi je predsjednik rekao neka slobodno ja odradim ovaj razgovor za Mreu jer va urednik od njega sigurno oekuje kolumnu koja e biti manifest CISExa za sljedee dvije godine, pa je odjurio doma pisati. Tako da e u sljedeem broju vjerojatno osvanuti i brojni ciljevi novog UO-a.

Priliku vide i u problemima

Zahvaljujui injenici da su bili ujedinjeni, cisexovci su lake dospijevali i u medije, a injenica da su sve funkcije u udruzi volonterske sprijeila je negativnu selekciju prisutnu na nekim drugim mjestima. Pravu vrijednost CISExa svojedobno je istaknuo profesor na splitskom FESB-u, na kojem je ove godine odran jedan CISEx Friday, Ivica Puljak, koji je rekao kako mu je po sebno drago vidjeti ljude koji se ne ale kako se nita ne moe napraviti, nego u svemu, pa i u problemima, vide priliku. On je jednom zakljuio da bi taj dug trebalo proiriti i na druge aspekte drutva, a posebno na studente. Hvala svima na dosadanjem radu, pogotovo jer je sve napravljeno od dobre volje i od srca. Na nama je da nastavimo na isti nain, rekao je Oreanin i naglasio da je proaktivnost bitan uvjet opstanka izvoznika. Na pitanje to oznaava ono neovisno u imenu udruge, pojasnio je da se radi o mentalnoj neovisnosti, o tome tko je na vlasti, odnosno o jednom klijentu koji odluuje o poslovima u dravnoj upravi. Novog predsjednika nismo

30

prosinac 2013. MREA

INTERVJU: Goran Radi

Najzaslunija osoba za osnivanje CISExa, poduzetnik Goran Radi, prokomentirao je za Mreu svoja dosadanja iskustva iz rada udruge

intervjuirali za okvir uz ovaj tekst jer je ionako na kolumnist, pa u svakom broju sm i bez naih pitanja kae to misli. Na skuptini CISExa izabran je i sud asti koji vjerojatno nee imati posla ni u ovom mandatu, a koji ine Ken Yasue iz Studija djetelina, Emanuel Blagoni iz Extendisa, Nikola Kapraljevi iz Infinuma, Senko Rai iz Dobrog koda i Tatjana Barani iz Astra poslovnog inenjeringa, tvrtke koja ne izvozi softver, ali esto pomae izvoznicima prilikom priprema na razne oblike financiranja. Prema njezinim podacima, softver danas u Hrvatskoj zauzima 11. mjesto meu hrvatskim izvoznim proizvodima.

Kako ste doli na ideju osnivanja CISExa? Koje ste ciljeve htjeli postii? Kad sam 2009. godine poeo intenzivnije posjeivati svoje inozemne klijente, po putu sam se esto znao sresti s nekim slovenskim i srpskim kolegama. Upitao sam se gdje su hrvatske firme, to one rade. Nakon toga sam shvatio da razvijene zemlje imaju sline asocijacije i pomislio da bismo je trebali imati i mi u Hrvatskoj. Osnovni cilj koji sam htio postii bio je da ljudi isplivaju iz male bare pune krokodila, prestanu se muiti s nekvalitetnim domaim tritem i procvjetaju na globalnom. Jeste li zadovoljni postignutim do danas? Na koji ste pojedinani uspjeh udruge najponosniji, a ime niste zadovoljni? Naprosto sam oduevljen svime to smo postigli, a lista je podugaka. Ono na to sam najvie ponosan jest to je ogroman broj ljudi izdvajao na tisue sati, radei bez naknade, troei svoje i resurse svojih firmi, sami plaajui svoje kilometre i smjetaj, sve u cilju da bismo animirali i potakli kolege, studente i iru zajednicu. Kako se pojavila ta volonterska energija? Teko je uope objasniti odakle se to pojavilo. Dijelom vjerojatno zbog ope krize u drutvu. Ljudi naprosto ele pomoi. Mi smo potaknuli dijalog, a iz dijaloga se dogodilo sto ideja. Kad vas nazovu studenti iz Splita, ili mladi poduzetnici iz Virovitice, kako uope moete bilo kome rei ne? CISEx je pokrenuo niz inicijativa prema dravnim tijelima, prema kojima istodobno znate biti dosta kritini. Koliko ste zadovoljni onim to su oni napravili za poduzetnike i izvoznike? Da, jesmo kritini, ali nastojimo biti izrazito studiozni, detaljni i konstruktivni. U ministarstvima radi dobar broj naih istomiljenika. Trebalo nam je vremena dok ih nismo detektirali, a sad kad jesmo, esto imamo zajednike prepreke, birokratske ili zakonske. Sve to smo postigli na tom planu, a postigli smo stvarno strano puno u usporedbi s brojem kolega koji su u tome sudjelovali, sve je uspjelo samo zato to je netko tamo u ministarstvu ili agenciji bio na odvjetnik.

to bi Hrvatska trebala napraviti kako bi potaknula izvoz softvera i poveanje izvoza openito? Tko je Hrvatska u ovom vaem pitanju? Dravna administracija ili civilno drutvo? Mislim da je oekivanje da netko drugi neto uini put koji vodi u razoaranje. Recept je jednostavan: vi ponete neto raditi, a druga vas strana pone imitirati i takoer neto raditi. Tako to funkcionira i nikako drugaije. Ono kako ne funkcionira jest da vi drugoj strani govorite to bi ona trebala ili ne bi trebala raditi, a da pritom ne inite nita. Odnedavno postoje i ambasadori CISExa. Tko je osmislio taj projekt i kakva je njegova perspektiva u budunosti? Ideja se dugo kuhala na naem Upravnom odboru, a najvie posla oko nje odradio je kolega Ivo Luka. Zapravo sam objasnio u prethodnom odgovoru. Oekuje godinama neto od dravne gospodarske diplomacije. Ne dobije to i onda kae: to mi treba, mogu i dalje ekati ili sm neto uiniti. Mi smo uinili, obavijestili o tome i nae Ministarstvo vanjskih poslova, a reakcija je upravo ovakva kako sam je opisao. Sad konano neto super zajedno radimo. Perspektivu CISExovih ambasadora odredit e lanovi CISExa. Ako im oni budu trebali, perspektiva e biti odlina, a ako im ne budu trebali, nee je biti. Svi lanovi dosadanjeg Upravnog odbora, skupa s vama, koji ste osnovali udrugu, niste se kandidirali za drugi mandat. Zato? Planirate li ostati aktivni u CISExu? Tono je da se nismo kandidirali i tono je da smo oko toga bili sloni. Slino kao to smo bili sloni oko svega dosad, bez ijedne nesuglasice izmeu nas u gotovo tri godine. Mislim da je novi Upravni odbor sastavljen od sjajnih kolega i da dolazi s puno nove energije i entuzijazma. Oni su pod reflektorima, nee imati prilike da zabuavaju, a mi stari moemo odabrati one projekte i teme u kojima smo najbolji i koji nam priinjavaju najvee zadovoljstvo. Mislim da smo toliko inficirani svime ovim da ne bismo znali otii u penziju ni kad bismo htjeli.

Nakon malih, CISEx privlai i velike

Zanimljivo je i kako je sudionicima skuptine koji imaju pravo glasa podijeljen ureaj za glasanje slian bankovnom tokenu, koji je osim za izbor lanova Upravnog odbora i lanova Suda asti posluio i za jednoglasno donesenu odluku o humanitarnoj akciji kojom e se prikupiti raunala za opremanje kola koje nisu adekvatno opremljene. Iako je CISEx zapoeo kao udruga koja okupljala iskljuivo male tvrtke koje nisu mogle doi do izraaja u nekim drugim aso cijacijama u kojima su ih velike marginizirale, s vremenom su se u nju poele ukljuivati i neke tvrtke koje nisu tako male. Jo krajem 2011. godine lanom udruge postao je Konar KET, a kasnije su se prikljuile i neke druge tvrtke poput Spana i GDi Gisdate, iji su se vlasnici Nikola Dujmovi i Boran Lonari osobno odazvali izbornoj skuptini. Lonari, ija tvrtka ostvaruje 70% prihoda iz inozemstva, za Mreu je rekao da je zadovoljan jako pozitivnom atmosferom koja vlada meu lanovima.

MREA prosinac 2013.

31

mrea na terenu Hospital Days 2013

Miroslav Maari, savjetnik ravnatelja za informatiku KBC Zagreb; Tatjana Prena Trupec, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje; Dunja Durut-Besla, rukovoditeljica slube za nadzor IT sustava HZZO-a
uspjela je ostvariti 60 tisua pregleda vie (11-postotni rast) nego godinu dana ranije. Trokovi poslovanja bolnice smanjeni su za etiri posto. Zajednikom suradnjom tvrtki Samsung, Microsoft i IN2 napravljen je program za ravnatelje - aplikacija na tabletu koja bitno olakava i ubrzava procese u bolnici. Ipak, u hrvatskim je bolnicama tek treina sustava informatizirana. U svijetu, u prosjeku tri do etiri posto prorauna bolnica odvaja za informatizaciju, dok je to kod nas manje od jedan posto. Tako dvjestotinjak informatiara u hrvatskim bolnicama troi manje od jedan posto bolnikih prorauna, iz kojih gotovo 90% odlaze na plae zaposlenika.

Uspjesi i neuspjesi informatizacije

Kad je o informatici rije, mnoge stvari u hrvatskom zdravstvu ve dobro funkcioniraju. Meutim, ima i dosta toga (prije svega u bolnicama) na emu treba i dalje raditi
ZVONKO Pavi

Poslovni procesi pa onda IT

Plusovi i minusi

ruga godinja poslovnotehnoloka konferencija Hospital Days, namijenjena informatici u zdravstvenom sektoru, a koju organizira zagrebaka tvrtka IN2, okupila je tristotinjak sudionika, strunjaka specijalizira-

nih za rjeenja u medicini, u hotelu etiri opatijska cvijeta u Opatiji. Glavna tema bilo je poslovanje bolnica. Preciznije, razgovaralo se o sanaciji bolnica, njihovu upravljanju i raznim nainima kojima tehnologije mogu pomoi pri smanjenju trokova zdravstva u Hrvatskoj.

Kad je o informatici rije, mno ge stvari u hrvatskom zdravstvu ve dobro funkcioniraju - tijekom proteklog desetljea informatizirana je primarna zdravstvena zatita, sustav e-recepta postao je nezaobilazan, u procesu je projekt e-Uputnice, raspisan je projekt eHospital, a CARNet radi na uvezivanju posebnog zdravstvenog interneta - jedinstvene VPN mree kojom e se povezati sve zdravstvene ustanove u naoj zemlji. Meutim, ima i dosta toga na emu treba i dalje raditi. IT se smatra snanim alatom kojim se, prije svega, moe provesti sanacija bolnica - npr. Bolnica Dubrava u Zagrebu uporabom informatikog bolnikog sustava

NOVI PROJEKTI EZdRAVLJA

U sklopu bloka predavanja posveenih prezentaciji trenutnog stanja u projektu eZdravlje okupljenima je prikazan niz sadanjih i buduih projekata. Po prvi je put prikazan upravo zavreni elektroniki zdravstveni zapis (eKarton), a najavljeni su eRecept unutar bolnikog sustava te informatizacija kune njege, fizikalne njege u kui, medicine rada, palijative itd. Zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tatjana Prena Trupec i rukovoditeljica njihove slube za nadzor IT sustava Dunja Durut-Besla prezentirale su planove HZZO-a koji idu u smjeru integracije, konsolidacije, certifikacije i povezivanja s drugim tijelima i institucijama u Hrvatskoj, ali i u Europskoj Uniji. Vrlo jasna strategija i izvrsni projekti eZdravstva prepoznati su u Europi, a Hrvatska je jedan od vanih sugovornika po svim pitanjima vezanima uz informatizaciju zdravstva Europe i meusobnog povezivanja na prekograninoj suradnji, rekla je Prena Trupec. Savjetnik ravnatelja za informatiku KBC-a Zagreb dr. Miroslav Maari rekao je da sukladno strategiji razvoja zdravstva 2012. - 2020. treba stvoriti instituciju koja e uspostavljati i voditi informatizaciju zdravlja u Republici Hrvatskoj jer se ona trenutno vodi rascjepkano i ne razvija jednako. Istaknuo je i da sve to je napravljeno za primarnu zdravstvenu zatitu treba napraviti u bolnicama te povezati sve sustave, pri emu ne treba zaboraviti na njihovu meusobnu komunikaciju koja trenutno nije zadovoljavajua ni u primarnoj zdravstvenoj zatiti.

Opi je zakljuak da se veina problema hrvatskog zdravstva moe svesti na neuinkovito upravljanje bolnicama, a taj problem nije samo pitanje tehnologije nemogue je to rijeiti prije administrativne reorganizacije lokalne uprave. Usto, mnoge bolnice ne mogu same provesti informatizaciju - drava im u tome mora pomoi jer je to jedini nain da se premoste brojni lokalni partikularni interesi. Primjerice, bolnice u Splitu i Osijeku nemaju razvijenu informatiku. Utede u zdravstvenom sustavu mogu se ostvariti na naizgled banalnim stvarima utedom u manjoj potronji papira (cjelovitom digitalizacijom bolnike i zdravstvene dokumentacije) i umreavanjem sustava radi lakeg prijenosa podataka. Utede se mogu postii i tehnologijama kojima bi se konsolidirala nabava hrane i lijekova (od pet do 15 posto, prema nekim novijim procjenama) itd. Zdravstvo bi trebalo postati i glavna tema hrvatske vlade. To je problem koji ne moe rijeiti samo jedno ministarstvo. Tu je potrebna koordinirana akcija bar etiri ministarstva. I jedna misao za kraj: povrat informatikog ulaganja u zdravstvenom sustavu traje od est do 12 mjeseci - to je upola manje od najoptimisitinijeg povrata na ulaganje u drugim sektorima.

32

prosinac 2013. MREA

mrea na terenu Webcamp

Kad entuzijasti organiziraju

Tehnoloka konferencija Webcamp odrana u Zagrebu okupila je u Hypo centru oko 600 sudionika iz Hrvatske i regije
BOJAN Bajgori anti, BRUNO PODVEZANEC

ljune su razlike izmeu Webcampa i veine slinih konferencija koje su se mogle primijetiti jo prole godine, kad je konferencija po prvi put organizirana, to to na Webcampu nema nikakvog korporativnog ugoaja, dok su kotizacije besplatne. Osim sponzorima, sudionici to mogu zahvaliti entuzijazmu lanova osam programskih grupa zaslunih za organizaciju. Teme 24 predavanja koja su se odrala u dvije velike i uglavnom pune dvorane bile su vezane uz programiranje za web i mobile, a obuhvaale su tehnologije, tehnike savjete, primjere zanimljivih projekata, testiranje i drugo. Njihova sloenost unaprijed je bila oznaena u programu kako bi svatko mogao procijeniti hoe li prezentirani sadraj biti openit ili usko specijaliziran.

Popularnost

Iako postoji tek drugu godinu, ova konferencija ubrzo je postala iznimno popularna meu web geek populacijom. Zbog prevelike zainteresiranosti programera organizatori su morali promijeniti lokaciju odravanja na vei pro stor, pa se WebCampZG 2013 odrao u kongresnom centru Hypo Expo XII u ak dvije velike dvorane. Kao i prvi put, ali u manjem broju - oko 240 sudionika - konferencija je zamiljena da nudi vei spektar razliitih pre-

davanja o web i mo bilnim tehnologijama. Stoga su se predavanja odravala paralelno u dvije dvorane, a sudionici su mogli birati koja predavanja ele sluati. Sudionici su doli u velikom broju te na predavanjima esto nije bilo sjedeih mjesta, a prazni hodnici govorili su dovoljno o zainteresiranosti web programera za oda brana predavanja. Or- Obje velike dvorane bile su pune zainteresiranih ganizaciju cijele konferencije ini skup grupa koje radu s inozemnim klijentima imaju svoja redovna mjesena (ili odnosno tvrtkama koje trae ea) okupljanja, a vie o svima vrhunsku kvalitetu, a za po njima najbolje je pronai na web voljniju cijenu. Tako smo mogli stranicama WebCamp Zagreba uti i ve poznatog WebCamp http://2013.webcampzg.org/. ZG predavaa Merlina Rebro via, koji je ve svojevrsni hit Web & Mobile svugdje meu web populacijom, pa je Kroz razna predavanja vidimo i njegovo predavanje popunilo koliko su se danas mladi progra- dvoranu. Merlin je govorio o meri odluili za web i mobilne iskustvu s jednom norvekom tehnologije, koliko ve puno kompanijom s kojom su suraznaju o njima i koliko ih koriste ivali tri mjeseca. Kroz izvrsnu u svom svakodnevnom ivotu, organiziranost i planiranje vidibilo poslovnom bilo privatnom. mo kako nae tvrtke mogu bez Takoer treba istaknuti da dosta problema parirati najveima, ali developera i tvrtki radi za inoze- i najveim zahtjevima IT web i mna trita; veina je na tritu mobilne industrije. SAD-a, zatim EU, pa ak ima i Iako je ve poznato da u deposlova za nae u dravama na veloperskom svijetu radi veina Bliskom istoku. Stoga su na konferenciji i neka predavanja bila s iskustvima u

mukog roda, Mihaela Jurkovi probila je tu barijeru pokazavi nam da i za ljepi spol ima puno mjesta. Mihaela je u svom predavanju o CSS-u, odnosno Sassu i Compasu, odlino objasnila sve njihove mogunosti i prednosti kako bismo ih mogli primijeniti na svojim CSS projektima. Sass je posebice koristan kod veeg CSS koda: uz bolju organizaciju, kodom je tada lake manipulirati. Sve djevojke koje se ele vie informirati o IT industriji ne ka posjete http://croatia.girl geekdinners.com/ kako bi saznale vie o temama koje ih zanimaju te openito izmjenjivale iskustva sa svojim ostalim IT kolegicama.

WebCamp - budunost
S obzirom na veliki interes koji svake godine raste ne sumnjamo da e upravo ova konferencija biti jo popularnija, pa e i organizatorima biti sve tee organizirati ovako velik skup web programera. Kako u nazivu stoji, konferencija je namijenjena za developere na podruju Zagreba, no sudionika je bilo iz ire regije, to dovoljno govori o zainteresiranosti i kvaliteti cijele konferencije. Iako je kotizacija na konferenciji bila besplatna, to ne umanjuje profesionalnost konferencije, tovie moe biti pokazatelj drugima kako se odlinim entuzijazmom i trudom moe organizirati velika konferencija. elimo vidjeti vie ovakvih uspjenih konferencija, s izvrsnom casual atmosferom. Miro Svrtan, koji je u organizaciji predstavljao inicijativu ZgPHP MeetUp, za Mreu je rekao da je zadovoljan konferencijom i kao cilj za sljedeu godinu naveo je poveanje broja meunarodnih predavaa.

Dio organizacije: Branko Mihaljevi iz Hujaka, Ana Mandi iz Girl Geek Dinners Hrvatska i Domagoj Pavlei iz FutureDEV-a
MREA prosinac 2013. 33

mrea na terenu LinuxCon Europe 2013, Edinburgh

LinuxCon Europe, trei put

Mikko Hypponen, poznati strunjak za sigurnost iz tvrtke F-Secure, odrao je predavanje o prislukivanju

Nakon Praga i Barcelone, domain treeg europskog LinuxCona bio je Edinburgh. Roadshow koji pod ovim nazivom LinuxFoundation provodi po cijelom svijetu posljednjih nekoliko godina ni ovaj put nije razoarao oko 1.500 sudionika, i to glamurom i sadrajima kakve veina ne povezuje s Linux zajednicom, ljudima i dogaanjima

IVAN GUTiN

utujua ekipa Linux Foundationa po trei se put pojavila u Europi, nakon to gotovo svaki mjesec radi takvu ili slinu konferenciju negdje u svijetu. Posljednjih nekoliko godina rade strahovito veliku promociju Linuxa, u emu im uvelike pomau glavni igrai na tom polju: IBM, HP, Citrix, Huawei, Samsung, Oracle i niz drugih manjih sponzora LinuxFoundationa i njihovih konferencija. Kao i proteklih godina, i ove se godine u sklopu LinuxCona odrao i niz vezanih konferencija kao to su CloudOpen Europe, Automotive Linux Sumit Fall i Embedded Linux Conference Europe. Ali to su samo one vee, jer odrava se i niz manjih konferenci-

ja kao to su Enlightenment Developer Day, OpenDaylight Mini Summit, Open Compute Engineering Workshop, KVM Forum & oVirt Workshop, Tizen Developer Lab and Mini-Summit, GStreamer Conference, Tracing Summit, Yocto Project Developer Day, Gluster Workshop, U-Boot Mini-Summit i Xen Project Developer Summit. to LinuxCon razlikuje od ostalih Linux konferencija? Prije svega, organizira ju Linux Foundation, krovna fondacija koja okuplja kljune ljude open source zajednice, ne preferirajui nijednu distribuciju; koordinira i financira niz velikih i kljunih open source projekata (upravo je ovom prilikom premijerno predstavljen OpenVirtualization Alliance); povezuje brojne proizvoae hardvera s developerima; titi i unapreuje

Diskusija Kernel Developer Panel jedan je od najzanimljivijih dogaaja na LinuxConu

34

prosinac 2013. MREA

NOVOSTI U LIBReOFFIceU 4.2+

Michael Meeks predstavio je novosti koje nas oekuju u novim inaicama LibreOfficea

Control (daljinski upravlja za prezentacije) Michael Meeks, 8 integracija s Google Driveom LibreOffice developer 8 iznova napisana jezgra Calca koja je sada drastino bra, s podrkom za (SUSE, Collabora, OpenCL 8 drastino ubrzanje uvoza i izvoza nekih formata uz primjenu multithreadinga The Document Foundation) 8 veliko ubrzanje zamjenom dosadanje interne HSQLDB baze Firebirdom 8 proiene konfiguracijske postavke 8 autocompletion za StarBasic 8 izvoz u hibridni PDF koji sadri i izvorni ODF zapis, to omoguuva potpuno ureivanje takvog PDF dokumenta LibreOfficeom 8 zapis dokumenta u Flat ODF obliku pogodnom za ispis, analizu i stvaranje XML zapisa (prilikom spremanja dokumenta odabere se nastavak .fodt umjesto uobiajenog .odt) 8 zajedniko dijeljeno ureivanje dokumenata

8 LibreOffice za Android i iOS 8 novi i bogatiji Starter Center (poetni ekran kod pokretanja LibreOfficea) 8 novi Math Panel 8 unaprijeeni Android Impress Remote Control i novi iOS Impress Remote

Magnet za publiku - razgovor s Linusom Torvaldsom oekivano privlai najvei broj sudionika
Linux platformu; organizira edukacije, konferencije i sline dogaaje. Na LinuxConu moete vidjeti i uti vodee ljude iz open source zajednice koje ete teko sresti na drugim dogaajima, a jo ih tee - naalost - dovesti na neku manju lokalnu konferenciju tipa DORS/CLUC. Tijekom LinuxCona okupljaju se vodei developeri popularnih open source projekata s kojima se moe porazgovarati ili prisustvovati njihovim radionicama i okruglim stolovima Tijekom tri dana konferencije odrano je preko 100 predavanja u desetak paralalenih trackova. Nisu sve teme bile orijentirane iskljuivo na sm Linux, ve i ire na open source (ali i open hardware te openito open i cummunity pristup svemu), razvoj i razvojne alate openito, kolaboraciju, zatitu privatnosti i sl.

Document Foundationu i tako pomau jo bri razvoj tog uredskog paketa.

Kernel report

Jonatan Corbet, kernel developer, tradicionalno donosi izvjetaj o razvoju i novitetima kernela
iz finske tvrtke F-Secure. Fokus njegova predavanja bili su privatnost, prislukivanje i aktualna dogaanja na tom podruju, a na kraju je poentirao preporukom da se u smislu zatite privatnosti i boljeg uvida u programe i servise koje koristimo svakako to vie koriste open source programi, operacijski sustavi te cloud rjeenja, po mogunosti u svojoj zemlji ili kao privatni cloud.

Linus, The Keynote of Keynotes

Najposjeenije je keynote predavanje, oekivano i po obiaju, razgovom s Linusom Torvaldsom, kojem je ovo jedna od rijetkih prilika da se uope pojavljuje u javnosti (ak je u jednom trenutku i rekao da uz vrlo fleksibilan ugovor s Linux Foundationom, koji ga plaa, jedini je njegov uvjet bio da ima pravo odbiti javni nastup ako to eli). Ponovo je poruio developerima - kojih je bilo dosta u publici - da je vanije da piu kvalitetan programski kd nego da ga napiu to prije. Takoer, za maintainere nije nuno da budu super-inenjeri, ve je bitnije da budu odgovorni, dostupni i da se to prije javljaju na upite. Naglasio je i da je Valveovo izdavanje Steama za Linux jedna od najboljih stvari koje su se mogle desiti za Linux Desktop. Od ostalih keynote predavanja najzanimljiviji su svakako bili Kernel Developer Panel s petoricom vodeih kernel developera te zapaeno izlaganje svjetski poznatog strunjaka za sigurnost Mikka Hypponena

LibreOffice hype

Najpopularniji i najnapredniji open source paket uredskih programa LibreOffice brzo grabi naprijed. Nova vea izdanja dolaze svakih est mjeseci s brojnim ispravkama i nadogradnjama. Tako je npr. verzija koja je izala u lipnju ove godine imala oko 10 tisua izmjena i nadogradnji u odnosu na onu izdanu u sijenju. Novosti koje nas oekuju u novim inaicama u sijenju 2014. godine i kasnije proitajte u izdvojenom okviru. Osim na novim funkcionalnostima samog LibreOfficea, radili su i na unapreenju samog razvoja, pa su tako razvili alate za brzu, jednostavnu i estu izradu paketa (build proces), koja ujedno automatski detektira tipine i najee pogreke u razvoju. Sve je vei broj tvrtki koje daju donacije The

Tradicionalno, kernel developer (te suosniva i urednik portala Linux Weekly News, www.lwn.net) Jonathan Corbet iznosi trenutanu situaciju u razvoju Linuxa (kernela) i dolazee novitete u iduim inaicama. Posljednjih godinu dana, od inaice 3.6 do 3.12, koja e izai tjedan dana nakon konferencije, na razvoju je radilo prosjeno 1.250 developera; svaka nova verzija 3.x izdavana je u intervalima od oko 10 tjedana i donosila je impresivnih 10-13 tisua izmjena i nadogradnji, to ve godinama linearno raste uz istodobno skraivanje intervala izdavanja, a to je rezultat sve veeg doprinosa sve veeg broja deve lopera. Zanimljivo je da se od oko 100 meuverzija i 4.000 ispravaka u inaici 3.0 dolo do samo 15 meuverzija i manje od 1.000 ispravaka u inaici 3.10, to pokazuje da se pie sve bolji kd i da se sve bolje i vie testira. Unato tome, svjesni su da je kernel postao prevelik i da je sve tee nai dovoljno testera za tolike nove, esto i vrlo malo rairene funkcionalnosti. Najvei doprinos razvoju posljednjih est inaica kernela dali su developeri izvan tvrtki (11,6%), zatim RedHat i Intel po 9,1%, Linaro 5,6%, zatim SUSE, IBM, Google, Samsung po 2-4% te Oracle, Broadcom, AMD, Nvidia i Cisco po 1-2%.

Trae se linuxai

Naglasak Jima Zemlina u izlaganju na otvaranju da postoji ogromna potrebna za sve vie developera potvrdile su i gotovo sve tvrtke-izlagai na konferenciji: praktiki sve nude zaposlenje developerima raznih profila. Idui LinuxCon Europe 2014 odrat e se u njemakom Dsseldorfu. Dotad snimke keynote predavanja te prezentacije s ovogodinje konferencije moete nai na www. linuxfoundation.org. MREA prosinac 2013. 35

mrea na terenu Ekobit DevArena 2013

Otvaranje konferencije pruilo je kratak uvod u najzanimljivije teme dana

Tehnologija med zagorskim bregima

DevArena je osmu godinu za redom okupila 200-tinjak razvojnih inenjera, softverskih arhitekata i IT strunjaka, po prvi put u Tuheljskim toplicama
DOMAGOJ Pavlei evArena nije najvea niti jedina do maa informatika konferencija, no ve se godinama smatra najtehnolokijom. Taj epitet zaradila je visokom tehnolokom razinom predavanja koja ni ove godine nije razoarala - veinom su to predavanja za one koji znaju o emu se govori pa ele produbiti svoje znanje. Ekobitovci se dodue ne libe priati Vjerojatno najzabavnija stvar na konferenciji bio je quadcopter Parrot kojim se i u stilu to je nova, upravljalo Windows Phone i Windows 8 aplikacijama no onda moete biti sigurni da se radi o tehnologijama koje su ili tek nedavno objav- podijeli s drugima na najbolji mogui nain. I ljene ili su jo u razvojnim fazama svog zaista, veina predavaa upravo je iz redova zaposlenika te tvrtke, uz nekoliko vanjskih postojanja. Konferenciju organizira tvrtka Ekobit, gostiju, u pravilu Microsoftovih zaposlenika koja se primarno bavi razvojem softverskih ili MVP-ova. Dodamo li njima Ekobitove rjeenja, pa je ovo prilika da svoja iskustva kune MVP-ove te iskusne inenjere koji se svakodnevno bave stvarima o kojima govore - jasno je zato po osmi put zaredom uspijevaju okupiti zavidan broj sudionika, ponuditi lepezu kvalitetnih tema i, to je moda najvanije, obraditi ih na nain blizak developerima. Ova jednodnevna konferencija organizirana je u ak etiri niza predavanja u kojima se moglo nai puno raznolikih tema. Od veih podruja koja su bila zastupljena valja izdvojiti ALM i TFS, razvoj Windows Store i Windows Phone aplikacija, a dobar dio prostora dobio je i razvoj za web - iz raznih kutova, preko ASP.NET-a i TypeScripta, pa sve do Ako predava sjedi dok predaje, to ne znai da je korporativnih drutvenih mrea i alata za nepristojan, nego da pokazuje demo, kojih na kolaboraciju. Iako to nije bio primarni fokus konferencije, srameljivo su se pojavile i neDevAreni ne nedostaje

ke interesantne teme iz IT Pro podruja, kao i pokoja o upravljanju projektima. Kompletan raspored, da sad ne prepisujemo, moete nai na slubenim stranicama konferencije (www.devarena.hr), no primijetit ete da se sve vrti oko Microsoftovih tehnologija, kojima se organizator primarno bavi, pa se sukladno tome i konferencija fokusira na te teme. Na ovogodinji program konferencije uvelike je utjecao, poruili su organizatori, posjet estoro Ekobitovih strunjaka najvanijem Microsoftovu developerskom dogaaju konferenciji Build, odranoj ovog ljeta u San Franciscu, gdje su sudionici dobili najnovije informacije direktno od razvojnih inenjera iz Redmonda o smjeru razvoja na Micro softovim platformama. Od njih su sudionici DevArene iz prve ruke doznali na emu trenutno radi najvea svjetska softverska tvrtka te kakvi nas tehnoloki noviteti oekuju u nadolazeem razdoblju. Sada ve tradicionalna specifinost konferencije jesu chalk and talk predavanja koja se odravaju na hodniku - odnosno u kavanskoj atmosferi, oputeno i leerno. Jo uvijek nismo dokuili vole li sudionici ta predavanja zbog ugodnih fotelja ili leernije atmosfere, no moemo zakljuiti da su vrlo popularna i da se gotovo na svakom traila sto ovaj, fotelja vie. Organizacija konferencije, kao i uvijek, bila je na visokoj razini. Odabir Tuheljskih toplica kao mjesta odravanja po svemu je briljirao osim po pitanju internetske infrastrukture za posjetitelje. Ili bismo tako daleko da kaemo da je ba fora biti skinut s Interneta jedan dan, no kad se malo bolje razmisli, nije to neto to zaista elimo. Realno, rijetko koji hotel ili kongresni centar uope moe opsluiti 200-tinjak internetskih ovisnika, posebno jer svaki ima barem dva ureaja sa sobom, no tu u pravilu uskau mobilne mree koje se u toplicama zadravaju na slovu E. Sve u svemu, DevArena je i ove godine pokazala sve svoje ari i zadrala visoku razinu na koju smo od nje navikli. Ekobit je pokazao da i dalje zna napraviti vrhunsku konferenciju pa joj se veselimo i sljedee godine, nadamo se u isto vrijeme i na istom mjestu, s boljim Internetom. MREA prosinac 2013. 37

POSLOVNA ANALITIKA

SAS Visual Analytics

Suvremeno poslovanje zahtijeva da poslovni korisnici u poduzeima svoje podatke koriste na sve inovativnije naine. Ne ograniavaju se unaprijed stvorenim oekivanjima to e saznati iz podataka i gdje e uporabiti rezultate. U podacima otkrivaju nove spoznaje, otvaraju nove prilike i donose preciznije poslovne odluke kojima usmjeravaju poslovanje.
se moe brzo pretvoriti u korisne poslovne informacije. SAS Visual Analytics omoguava poslovnim korisnicima u poduzeima da samostalno dohvaaju podatke iz svih izvora koji su im potrebni za izvoenje analiza. Istodobno se oslobaa osoblje u IT odjelima jer ne trebaju neprestano servisirati poslovne korisnike, koji pri svojem radu mogu biti nezavisniji. Budui da poslovni korisnici ne moraju ekati da im IT odjel pripremi podatkovno skladite ili OLAP kocke, mnogo bre mogu doi do rezultata. Ako kasnije odlue da se izabrani postupci pri analizama podataka automatiziraju i periodiki ponavljaju, mogu precizno specificirati developerima u IT odjelima ime da im napune podatkovno skladite i kako. Time se tedi mnogo vremena i truda koji bi se inae potroili za usklaivanje korisnikih zahtjeva izmeu poslovnih korisnika i developera. Proces analize podataka U poduzeu biste moda eljeli poboljati odnose sa strankama preko razliitih kanala i poslovnih jedinica te pritom uvesti personaliziranu ponudu u skladu s vrijednou pojedine stranke i njenom profitabilnou. Zato poslovni korisnici najprije moraju bolje upoznati svoje stranke, razumjeti njihove potrebe i preferencije te u skladu s tim pripremiti ponudu. A cjelokupni proces integracije podataka u uobiajena rjeenja poslovnog izvjetavanja koje bi zadovoljile odgovorom na pitanja traje predugo; esto su i podaci nepotpuni jer u integraciji nisu zahvaeni svi SAS Visual Analytics Explorer

poduzeima koriste uobiajene alate za poslovno izvjetavanje kada poznaju scenarije po kojima e analizirati podatke. Zato, primjerice, imaju unaprijed definirane dimenzije, mjere, hijerarhije i najznaajnije upite. OLAP kocke prilagoene su korisnikim zahtjevima. Za potpuno iskoritavanje bogatstva podataka to ipak nije dovoljno. Potrebno je omoguiti korisnicima da sami izvode proizvoljne analize, upite i pretrage nad podacima koje odmah otkrivaju. Jo je bolje ako su analize potkrijepljene vizualnim prikazima podataka. A ni to nije sve. Za uinkovito iskoritavanje podataka potrebna je napredna analitika, npr. traenje korelacija meu podacima, otkrivanje trendova, ili predvianje vjerojatnosti da e se neki poslovni dogaaj zbiti u budunosti. Ako su dosad analize tog tipa mogli izvoditi tek strunjaci sa specijaliziranim znanjem na podruju rudarenja podataka, uz suvremene je alate sve to dostupno i poslovnim korisnicima. Napredna analitika postaje dostupna sve irem krugu korisnika.

Sve to omoguava SAS Visual Analytics SAS Visual Analytics namijenjen je poslovnim korisnicima jer podrava njihov nain razmiljanja pri analiziranju i istraivanju podataka. Spaja programsko rjeenje za analizu podataka s tehnologijama za visoki kapacitet; zato korisnicima pomae da brzo dobiju odgovore na postavljena poslovna pitanja. Poduzea su zatrpana podacima iz svih moguih izvora, od operativnih i transakcijskih sustava, skeniranih dokumenata, biljekih o ulaznim i izlaznim kontaktima sa strankama, do drutvenih medija i Interneta. Podaci mogu biti strukturirani ili nestrukturirani, vie ili manje isti, u razliitim, ponekad nekompatibilnim formatima. A ta poplava podataka za poduzea ima strateku vrijednost kad

SPONZORIRANI TEKST

SAS Visual Analytics Administrator potrebni izvori podataka. Kad se poslovni korisnik prihvati pregledavanja novog izvora podataka, najprije eli saznati neto openito o njemu. Zanima ga kako su podaci distribuirani, koji podaci iskau, koje su vrijednosti meusobno zavisne i sl. SAS Visual Analytics brzo iscrta grafikone koji vizualno prikazuju takve vrijednosti te po potrebi izrauna korelacije meu zavisnim vrijednostima. Kada korisnik treba podatke filtrirane ili zdruene na odreeni nain, npr. u obliku vlastite hijerarhije, to moe uiniti sm u alatu SAS Visual Analytics, bez pomoi IT odjela. Zato moe nastaviti s pregledavanjem podataka koje si sm priredi u strukturi i opsegu koji najbolje odgovaraju izvoenoj analizi. Moe pripremiti dinamina, interaktivna izvjea, koja po potrebi oznai napomenama. Svi korisnici s podacima rade u grupnom nainu rada jer je njihov rad u SAS Visual Analytics povezan preko servera i podran tehnologijama za meusobno komuniciranje i razmjenu ideja. Korisnici izvjea mogu razmjenjivati elektronikom potom, komentirati ih, oznaavati i prosljeivati drugima. Analize i izvjea mogu objaviti na kontrolnoj ploi i tako ih uiniti dostupnima drugim korisnicima. Budui da su objavljena izvjea interaktivna, omoguavaju da svaki korisnik dalje ruje po podacima odnosno istrauje u smjeru u kojem otkriva nove spoznaje. Jednako su tako izvjea dostupna i preko mobilnih ureaja; zato ih korisnici uvijek i svuda imaju u ruci. Osim analiza i izvjea poslovni korisnici

izvode i naprednu analitiku. Moda ele otkriti koje su stranke najsklonije kupovini novih proizvoda; trae koje bi stranke mogle u blinjoj budunosti napustiti poduzee; ili pak ele otkriti i sprijeiti zloupotrebe prije nego to se dogode. Za sve to mogu upotrijebiti prediktivnu analitiku ugraenu u SAS Visual Analytics. Korisnici ne moraju poznavati sve detalje o pripremi i provjeri takvih modela, ili kako izabrati prikladan algoritam. U alatu izaberu eljenu vrstu prediktivnog modela, a SAS Visual Analytics izrauna predvianje. Pokae i intervale pouzdanosti kako bi korisnik znao koliko je model dobar. Do kraja ove godine u SAS Visual Analytics bit e ugraena i mogunost analize tekstova. Nakon lokalizacije za upotrebu na hrvatskom tritu, kad proizvod bude prilagoen hrvatskom jeziku, bit e mogue raditi i analize tekstova, npr. odreivanje naklonosti (sentiment analysis) koju SAS ExplorerMap dobivamo iz podataka drutvenih medija. Korisnici e moi da analiziraju zabiljeke u vezi sa strankama u pozivnim centrima poduzea, npr. za traenje novih prilika s obzirom na njihove pokude ili pohvale. Kratko vrijeme odziva Poslovni korisnici mogu biti uinkoviti u svom radu ako dobivaju odgovore na svoja pitanja brzo, dok su jo aktualni. Zbog vrlo velikih koliina podataka korisnici su pak preesto ogranieni u svom radu jer se moraju pomiriti s dugim vremenima odziva. Ponekad si zato pomau uzorcima podataka na kojima analize protjeu bre, ali ne daju uvijek dovoljnu preciznost. SAS Visual Analytics omoguava korisnicima da rade s punim opsegom podataka i izvode upite koji se izvode u smisleno kratkom vremenu. Budui da SAS Visual Analytics radi u distribuiranom okruenju, koliina memorije nije ograniena, ve moe biti proizvoljno velika preko virtualne memorije u raunalnom klasteru. Kad korisnici trebaju analizirati vrlo velike koliine SAS Mobile BI

podataka, mogu se odluiti i za podeavanje Hadoop okoline u distribuiranoj okolini, koje SAS Visual Analytics transparentno koristi za jo bolje iskoritavanje raunalnih kapaciteta. Iako se podaci pohranjuju u raunalnoj memoriji, IT odjel ne mora pripremiti cjelokupnu okolinu. Korisnici mogu sami ukljuiti sve izvore podataka koji su im potrebni za analize te ih kroz grafiko suelje prenijeti u memoriju. Ako pri analizama podataka ele ukljuiti svoj izvor, npr. datoteku u Excelu, mogu ga odmah sami dodati. Sreene su i korisnike autorizacije, tako da svaki korisnik vidi samo one podatke do kojih ima pravo pristupa.

U rukama poslovnih korisnika Alatima kojima poslovnim korisnicima omoguavamo samostalne upite nad podacima postiemo mnoge prednosti. Rastereujemo IT odjel, koji se moe vie posvetiti drugim zadaama i troi manje vremena za usklaivanje zahtjeva s korisnicima. Poslovni korisnici pak bre mogu doi do rezultata. Svoje podatke vrlo dobro poznaju, pa njihov rad moe biti mnogo uinkovitiji jer ne moraju kompjuteraima objanjavati znaenje podataka i pravila za rad s njima. Kad se naviknu na alat, izvjea mogu izraivati samostalno i brzo. Iako vrijedi da ispravne poslovne odluke ovise o tonosti i kompletnosti dostupnih podataka, ponekad je bolje imati dostupnu veinu podataka danas nego ekati na ba sve podatke nekad u budunosti. Damo li korisnicima u ruke prikladne alate, oni e moi da sami istrauju nad podacima i iskoritavaju mo koja im je time dana.

Pogledajte demo na www.sas.com/vademo

STARTUP MJESECA
Piu: Hrvoje ari i eljka Tihomirovi

Yaba

Kako usporediti sve i sva

Na internetu postoji mnotvo mjesta gdje moete ocijeniti i usporediti svakojake proizvode i usluge ali Yaba tei da postane the mjesto na kojem najbre i najjednostavnije moete doznati to stvarno valja - bilo da se radi o odresku od tune, objektivu DSLR aparata ili financijskom konzaltingu

ve se ee dogaa da se za neki poslovni potez isNa Yaba.hr ve postavi da je moda moglo se ocjenjuju i drukije, a pogotovo ako se radi restorani o odabiru poslovnih partnera jer ponekad saznamo tko je kakav i limarije, tek nakon to stvari krenu nizbrfakulteti i do. Kada bi nam prije nego to tijela dravne zaponemo poslovati s nekim uprave poduzeem netko doapnuo da npr. ne potuju rokove ili da ne plaaju na vrijeme, da im direktor nije od rijei ili slinu informaciju, dobro bismo odvagnuli hoemo li s njima imati posla. Isto je i s puno jednostavnijim odlukama koje donosimo svaki dan. Primjerice, hoemo li pizzu naruiti od pizzerije Halo ili Bing, goste pozvati na veeru u razvikani skupi restoran ili moda neki samozatajni iza oblinjeg ugla te u kojem emo se salonu s povjerenjem dati oiati. Uvijek bismo rado uli preporuku ili bili zahvalni ako nas netko sprijei da odaberemo pogreno. O ovome je razmiljala i ekipa startupa Yaba, koja nije stala samo na razmiljanju, ve su smislili nain kako da ovakve informacije nabave, podijele i s njima naprave posao. Marka Porobiju, idejnog zaetnika Yabe, neformalnog CEO-a i CFO-a, u startupu zaduenog za pitanja zakona i ostala slina podruja (inae odvjetnika po struci) pitali smo prvo otkud ideja; kako je sve poelo. Naravno, kao i veina dobrih ideja, i ova je sinula zbog neke vlastite potrebe u nekom specifinom trenutku.

Luka, Bojan, Marko i Denis moda izgledaju kao grupa kolaraca na izletu, ali ine nevjerojatno ambiciozan startup koji se upravo natjee za nagradu od milijun funti

Sve je poelo tako da sam se jednu veer zatekao u jednom vrlo osebujnom bircu u Lisabonu, koji je u ponudi imao sedamdesetak vrsta vrhunske tune. Kada me ulovila glad, shvatio sam da nemam pojma kako da odaberem stvarno najbolju tunu, kao i da ne postoji mjesto (offline ili online) gdje bih u sekundi mogao saznati takav podatak. OK, postoje siteovi poput Yelpa, TripAdvisora i sl. na globalnoj razini tzv. direct consumer service ratinga, ali ne postoji jedan unificirani sustav koji bi bio the rating sustav za sve biznise, proizvode i usluge, ma emu oni sluili i na kojoj razini postojali (B2B, B2C, javne slube). Od tog mi se trenutka po glavi poela motati ideja da pokuam osmisliti i stvoriti platformu koja bi sluila upravo tom cilju, ali i puno ire od toga, kae Marko.

Od ideje do Yabe

Ideja je bila tu, inila se potentnom i Marko je okupio ekipu. S razvojem su poeli u proljee 2012. godine. Do studenog su razvili prvu, tzv. pub -test verziju, koja je izala na .hr domeni iskljuivo s ciljem testiranja modela. Tehniki jo uvijek sve radi kao da je offline jer je cilj od poetka bio izlazak na globalnoj razini i polagano simultano graenje sustava na vie razina, kae Marko. Yaba je od poetka zamiljena kao projekt s etiri stupnja razvoja. Prvi dio, Yaba Core, u osnovi je inovativni rating sustav namijenjen ocjenjivanju svih poslovnih subjekata i njihovih poslovnih jedinica. Temelji se na ocjenjivanju svih bitnih karakteristika kao to su kvaliteta proizvoda/usluge,

40

prosinac 2013. MREA

Savjet buduim startupima

1. Upornost, upornost i upornost. ak i kada vam se ini da je pred vama sto zidova ograenih bodljikavim icama koje morate preskoiti, nemojte odustati. A pogotovo ne odustajte ako vam okolina pone govoriti To se ne moe napraviti! Da moe, ve bi netko to napravio! Kada to ujete, znajte da ste na pravom putu. 2. Nemojte se bojati pogreaka. Svaka je pogreka vrlo vrijedno iskustvo, ali i dokaz da se ne bojite rizika. A svi korisnici i investitori znaju cijeniti one koji su spremni riskirati za uspjeh svoje ideje.

vrijednost za novac ili ponaanje osoblja kako bi se dobila objektivna i korektna ocjena. Yabai su primijetili da se kod slinih usluga esto rating sustavi simplificiraju radi jednostavnosti koritenja pa je takva informacija nepotpuna jer prua samo okvirnu sliku ponude. Netko je moda u osnovi ocijenjen sa 4/5, ali iz toga se ne moe utvrditi koje su prave prednosti i mane. Primjerice, netko moe imati odlian proizvod, ali je taj proizvod preskup; ili su pak ljudi zadueni za rad s kupcima neprihvatljivo neugodni. Drugi je dio social network dio Yabe, koji e se prvenstveno fokusirati na povezivanje korisnika, privatnih i po slovnih. Nudit e povezivanje s poslovnim partnerima na vie razina (vidljivo ili tajno, ovisno o njihovim odnosima), povezivanje potroaa s njihovim brendovima, grupiranje poslovnih korisnika prema situaciji u offline svijetu Iz tog dijela sustava crpit e se najvie podataka, a sadravat e najvei dio usluga namijenjenih poslovnim korisnicima za koje e biti voljni i platiti. Trei dio sustava bit e orijentiran na ocjenjivanje proizvoda i usluga. Ono gdje namjeravaju preskoiti konkurenciju i otii korak dalje jest da e korisnik Yabe na temelju podatka o proizvodu ili usluzi odmah dobiti i kompletni cross-reference o tome to ga zanima - gdje je bolji, jeftiniji i sl. Primjerice, ako bude traio podatak o ratingu nekog modela fotoaparata, moi e odmah saznati tko sve nudi taj model, kako ga ocjenjuju korisnici diljem svijeta, postoje li razlike u istom modelu ovisno o mjestu prodaje Dakako, i taj dio sustava bit e zanimljiv poslovnim korisnicima voljnim da plate podatke. Yaba e, izmeu ostaloga, biti i real-time market research platforma koja e korisnicima u sekundi izlistati relevantne podatke koji se inae skupljaju godinama i ija je analiza iznimno skupa. Osim toga, cilj je i ultimativna povezanost, tj. doi to je blie mogue matematikom modelu savrene dvostrano usmjerene mree, na kojoj je mogue dodatno podeavati i usavravati sve parametre koji e usmjeravati rad platforme. Najbitnije je da nitko, nikad, ni pod kojim uvjetima nee moi kupiti mjesto na search listi - jedino e ocjena moi da dovede nekoga na prvo mjesto, istie Marko.

3. Nikada nemojte zaboraviti osnovna moralna naela na kojima temeljite svoju ideju. Ako vam je jedini cilj zaraditi novac to bre i to lake, moda ete to i uspjeti na kratak rok, ali ete u jo kraem roku izgubiti i puno vie od toga. Svojim radom ne utjeete samo na ekonomiju ve i na itavo drutvo, a bolji svijet svima treba biti prvi i osnovni cilj.

Marko Porobija, Bojan Kaniaj, Denis Keman i Luka Porobija ine ui tim Yabe

Upoznajte tim
Ui tim ini njih estero, razliitih opredjeljenja i struka. Osim naeg glavnog sugovornika Marka Porobije, tu je njegova ivotna partnerica Martina Leskovar, direktor, COO i voditelj ureda s iskustvom u korporativnom poslovanju i uredska majka; Denis Keman, CTO, matematiki genijalac, zaduen za voenje tehnikog dijela projekta i sve kompleksne backend algoritme koji moraju osiguravati neovisnost podataka, spreavati zloupotrebu sustava i omoguavati korisnicima da stvarno dobiju ono to je smisao projekta; Bojan Kaniaj, u ijoj su nadlenosti dizajn i UX - druga vrsta genijalca, umjetniko-anarhistika dua - sve to lijepo izgleda na siteu njegovo je djelo, no on nikad nije potpuno zadovoljan i stalno radi na unapreenju vizualnog identiteta i funkcionalnosti sustava; Matej Posavec, lead developer, zagrieni biciklist (ima i medalje s utrka, ali se ne voli hvaliti), zaduen primarno za front-end (HTML, JavaScript i ostalo), ali naravno da u tako malom sustavu radi i na svim ostalim komponentama; te Luka, Markov brat, social media freak, zaduen za analizu, razmiljanje i komponiranje pitanja koja se tiu ponaanja ljudi na drutvenim mreama i slinim platformama.

Sigurnost sustava velik je izazov

Nikad ne ide sve glatko, pa smo zapitali kakve su tekoe morali prevladati razvijajui Yabu. Tehniki gledano, samo u dijelu razvoja sustava Yaba Core postojale su i postoje stotine pitanja koja smo morali i moramo rijeiti, a sve s ciljem sigurnosti sustava, zatite podataka korisnika te osobito osiguranja neovisnosti i onemoguavanja zlouporabe sustava. Primjerice, trebalo je sprijeiti bilo koga da iskoristi sustav i pumpa svoje odnosno rui tue ocjene. Samo nam je taj dio sustava oduzimao i jo nam uvijek oduzima jako puno vremena, kako u teoretskoj raspravi tako i u praktinom radu, kae Marko A odakle se financira Yaba? Veim je dijelom novac na vlastiti, odnosno Lukin i moj, a dio su u nas uloili rodbina i prijatelji - samo FF; treeg F (fools) vjerujem da nema, odnosno ako postoji, onda smo to svi mi zajedno. Da se ne zavaravamo, radi se o jako malim iznosima u nekim poslovnim razmjerima, do sada cca. 35.000 eura, koje smo uglavnom koristili da bismo imali osnovna sredstva za rad. Ove godine u kolovozu prijavili su se na Million Pound Startup Contest i uli u polufinale, to nije bilo nimalo lako

s obzirom na to da se u prvom krugu prijavilo ukupno 1047 startupa iz 71 zemlje svijeta. Za prolaz je trebalo skupiti to vie glasova, a kako kae Marko, konkurencija je radila svata - od besramnog pumpanja glasova u jednom danu do meusobnog ruenja ocjena izmeu konkurenata. U prosincu emo saznati ulaze li u finale tog natjeaja. Yabai su ponosni to su svi njihovi glasovi doli od stvarnih osoba s imenom i prezimenom i da su im svi parametri ocijenjeni s najmanje 90%. U polufinale su uli zaslueno i na temelju onoga to rade, a dalje je, kako kau, sve na njima samima. Drimo im fige. MREA prosinac 2013. 41

Mrea na terenu ARM Ltd.

Desna ruka mobilnosti

Intelovi su procesori obiljeili razvoj suvremene informacijske tehnologije, no mobilna revolucija odvija se na leima starog/ novog konkurenta. Nekada Advanced RISC Machines, danas jednostavno ARM, nesporni je lider mobilnog trita
TIHOMIR Katuli

Acorn Archimedes bio je prvo komercijalno dostupno raunalo zasnovano na ARM procesorima

ntelovi i s njima kompatibilni procesori ve tri desetljea predstavljaju neizostavan sastojak osobnih raunala. ak je i Apple 2005. godine, nakon etvrt stoljea koritenja Motorolinih i kasnije IBM-ovih procesora, konano preao na Intelovu arhitekturu. Posustali AMD vie ne pred stavlja pravu konkurenciju Intelu, no moe li Intel zaista mirno spavati? Te 2005. godine, kada su Macovi napo kon preli u x86 tabor, teko je bilo pred vidjeti kako e za samo nekoliko godina glavni konkurent Intelu postati britanska fabless tvrtka sa sjeditem u sveuilinom gradiu osamdesetak kilometara sjeverno

Sjedite ARM Ltd. u Cambridgeu, UK

42

prosinac 2013. MREA

30 GODINa JEZGrI la CarTE

od Londona. Cambridge je sjedite ARM Ltd., tvrtke koja razvija i licencira ARM procesore. ARM-ov uspjeh sagraen je na temeljima investicije jo poetkom osamdesetih godina prolog stoljea i nije se dogodio nimalo sluajno. Kao tvrtka, ARM je ivot zapoeo 1990. godine kao joint venture britanskog Acorn Computersa i nekolicine partnera. Acorn je bio britanski proizvoa osmerobitnih kunih raunala, iroj javnosti poznat po modelima poput Acorn Electrona, Archimedesa i naravno kunog raunala BBC Micro. BBC model B pobijedio je na natjeaju britanske vlade za odabir kunog raunala u edukacijske svrhe pa se te be kutije sjeaju svi koji su osamdesetih polazili britanske kole. Acorn je sredinom osamdesetih, nakon niza proizvoda koje trite nije prihvatilo, preao u Olivettijeve ruke, a sredinom 1987. tritu je ponudio Acorn Archimedes, prvo komercijalno raunalo zasnovano na ARM procesorima. Poslije je taj know-how ugraen u temelje nove tvrtke. Projekt pod nazivom Acorn RISC Machine, koji je rezultirao ARM1 procesorom, zapoeo je prije 30 godina - u listopadu 1983. Od te prve, ARMv1 arhitekture do aktualne ARMv8-A, razvijeno je 11 obitelji procesora, od kojih su svakako najpoznatije ARMv4/ARM8 (StrongARM), ARMv5 (XScale), kao i sveprisutni ARMv7-A (Cortex-A5, A67, A8, A9, A12 i A15), koje susreemo u modernim smartfonima (Krait, Scorpion, Apple A6, A6X). Ovom popisu treba dodati i najnoviju 64-bitnu arhitekturu ARMv8-A (zasad najpoznatiju kao temelj procesora Apple A7 u novom iPhoneu 5s). ARM-ove jezgre zasnovane su na RISC pristupu dizajnu procesora, a jednostavniji dizajn rezultira niom cijenom, manjom potronjom energije i manjim toplinskim otiskom, zbog ega ARM dominira tritem procesora za baterijski napajane ureaje poput smartfona ili tableta. ARM-ov poslovni model omoguava znaajne prilagodbe postojeih jezgara naruiteljima. Periodiki osvjeavajui i dodavajui nove mogunosti postojeim modelima procesorskih jezgara tvrtka nudi i varijante koje sadre dodatne mogunosti prema interesu naruitelja (ovisno o tome hoe li se ugraivati u runu igrau konzolu, fotoaparat, navigacijski ureaj, smartfon ili server ope namjene).

Osnivai

Osim Acorna, u osnivanju ARM-a su djelovali su VLSI (danas dio Phillipsa, odnosno NXP Semiconductora) i jedna kalifornijska tvrtka iz Cupertina, tada po znata kao Apple Computer. Apple je bio i ostao kljuni partner i investitor u ARM, pa odabir njihove arhitekture za pogon iPhonea i iPada nimalo ne udi. Appleo va linija iPod otpoetka je zasnovana na ARM-kompatibilnim ipovima. Konano, i avangardno runo raunalo Newton takoer je bilo bazirano na ARM-ovu ipu. Za razliku od svojih neposrednih konkurenata - AMD-a, Intela, Freescalea i drugih proizvoaa procesora - ARM ne proizvodi vlastite procesore, SoC rjee nja ili GPU-ove. Izgradnja, opremanje i odravanje tvornica mikroprocesora kapitalno je ekstremno zahtjevan posao koji i velikim igraima poput Intela ili AMD-a moe znaajno naruiti bilancu (sjetimo se samo AMD-ovih problema nakon velikih investicija u Fab30 tvornicu u Dresdenu). Zapravo, od konkurenata na tritu procesora samo jo Intel moe adekvatno investirati u vlastite tvornice umjesto koritenja tuih pogona.

ARM procesori pogone smartfone, televizore i druge ureaje

Raspberry Pi takoer koristi ARM ipove

Poslovni model

ARM-ov odabir fabless pristupa sasvim je racionalan model razvoja u industriji koja trai ekstremno visoka ulaganja. Tvrtka je nastala na temelju investicije u lokalnu pamet (Sveuilite Cambridge), a poslovni model otpoetka se temeljio na dizajnu i licenciranju vlastitih rjeenja uz naplatu raznih usluga potrebnih da se ta rjeenja efikasno proizvode i integriraju u nove proizvode. Danas ARM posjeduje urede i razvojne centre irom svijeta, od Sjednjenih Drava, preko Norveke, ved ske, Francuske, Njemake i Dalekog istoka

U suradnji s AMD-om ARM-ovi e se procesori koristiti i u serverima

MREA prosinac 2013. 43

Mrea na terenu ARM Ltd.

Intel mobilnog trita

ARM-ov poslovni model licenciranja dizajna svojih procesora pokazao se kao vrlo efikasna strategija. Prema nekim podacima, preko 90% svih smartfona koriste procesore razvijene na temelju ARM-ovih rjeenja. ARM-ovi procesori nalaze se i u velikom broju digitalnih televizora, set-top boxova, multimedijskih playera i navigacijskih ureaja. Prema podacima IDC-a, preko 60% svih embedded procesora zasnovano je na arhitekturi ARM, a taj bi postotak do 2016. mogao narasti na skoro 70%. Iako je dvojbeno definirati mobilno raunarstvo u odnosu na smartfone i klasina PC raunala, prema IDC-u se ARM-ovi procesori nalaze u 31% svih mobilnih raunala. Ukupno, samo u jednom kvartalu 2012. u svijetu je proizvedeno preko 1,8 milijardi ARM procesora.

U srcu Tegre 4 nalazi se etverojezgreni ARM procesor

KOJI OPEraCIJSkI SUSTaV ODaBraTI

Jo jedan od razloga iroke ARM-ove prihvaenosti jest nevjerojatan raspon operacijskih sustava koji mogu pogoniti raunala i ureaje koji se temelje na njihovim procesorima. Prvi operacijski sustav pisan za ARM ipove bio je Arthur, razvijen u Acornu 1987. godine, a koji se i danas odrava i polako razvija kroz Risc OS projekt. ARM arhitekturu podravaju mnogi embedded i real-time operacijski sustavi poput QNXa, Linuxa, Windowsa CE, Symbiana, FreeRTOS-a, VxWorksa itd. Na tritu mobilnih ureaja, ARM ipovi pogone ureaje pod operacijskim sustavima iOS, Android, Windows Phone, Blackberry OS/10, MeeGo, Firefox OS, Tizen, Bada, Ubuntu Touch i Sailfish. to se desktop sustava tie, Windows RT, BSD i razne distribucije Linuxa podravaju sustave zasnovane na ARM ipovima.

(Japan, Kina, Tajvan), pa do naeg susjed stva - jedan se ured nalazi i u Sloveniji. ARM klijentima nudi nekoliko razliitih mo dela licenciranja svojih procesorskih jezgara. Neki proizvoai ele planove za gotove procesore koje se odmah moe proizvoditi i nisu zainteresirani za posebne modifikacije ili dublje zadiranje u strukturu ipova - za njih ARM licencira opis odabrane jezgre uz simulacijski model i testne programe za proizvodnju i provjeru kvalitete i ispravnosti.

Samsungovi ipseti Exynos temelje se na ARM jezgrama

S druge strane, ambicioznijim se klijentima intelektualno vlasnitvo nad ARM jezgrama ustupa u Verilog (IEEE 1364) obliku, to klijentima omoguava zahvate u konstrukciju jezgara i implementaciju vlastitih novih mogunosti ili poboljanja. ARM tipino ne doputa sublicenciranje proizvodnje tako modificiranih jezgara, ali doputa da klijent koji je kupio licencu prodaje proizvedene ipove. Osim te podjele, ARM-ova politika cijena uzima u obzir i vrijednost jezgara, odnosno performanse procesora, pa licenciranje jezgara viih performansi kota vie od onih niih performansi.

ARM-ovi ipovi imaju niske energetske zahtjeve i ne trae posebno hlaenje pa predstavljaju idealno rjeenje za mobilne ureaje i embedded aplikacije. ARM-ova arhitektura big.LITTLE, koja u istom ipu objedinjuje sporije i energetski nezahtjevne jezgre s brima i rastronijima kako bi se moglo dinamino prebacivati iz procesorski nezahtjevnog u zahtjevniji mod rada, iroko je prihvaen model koji se koristi u nekim od najpopularnijih smartfona na dananjem tritu (Samsung Galaxy S3, S4). Kada su u listopadu 2012. predstavljena arhitektura ARMv8 i Cortex-A53 i A57 jezgre, naglaeno je da su meusobno kompatibilne kako bi ih se moglo iskoristiti u okviru big.LITTLE dizajna. to eka ARM nakon osvajanja mobilnog trita? Prema pisanjima amerikih medija, Advanced Micro Devices (AMD) ve e sljedee godine ponuditi serverske proce sore zasnovane na ARM jezgrama, kodnog imena Seattle. Ovi e procesori biti zasnovani na do 16 64-bitnih ARM jezgara. Oekuje se da e se prvi komercijalno dostupni serveri s ovim procesorima pojaviti u drugoj polovici 2014. godine. Prema najavama iz AMD-a, njihovi serveri zasnovani na ARM ipovima bit e do etiri puta bri i energetski efikasniji od X-series quad-core Opteron ipova iz aktualne ponude. U 30 godina postojanja ARM je proao put od sveuilinog spin-outa, preko Appleova i HP-ova servisa, do ozbiljnog konkurenta Intelu. Odabir dobrog poslovnog modela i licencne politike tek je poeo donositi ozbiljne rezultate. Ulazak na nova trita i smanjivanje procjepa u performansama prema Intelovim mainstream procesorima uvjetuje daljnji uspjeh.

Serverska budunost

tedljivost prije svega

Uspjeh i rairenost ARM procesora u mo bilnoj komunikaciji i raunalstvu uzroko vana je jednostavnim i energetski iznimno efikasnim dizajnom. 44

prosinac 2013. MREA

AKTUaLNOSTI Connected Continent

Europsko vijee sastalo se krajem listopada kako bi raspravljalo o stvaranju jedinstvenog europskog telekomunikacijskog trita

telekomunikacija
Krajem listopada u Bruxellesu su se susreli predsjednik Europske komisije i lanovi Europskog vijea povodom inicijative pod nazivom Connected Continent - paketa zakona namijenjenih stvaranju zajednikog europskog trita telekomunikacijskih usluga
TIHOMIR Katuli

Zajedniko trite
I
ako neki aktualni gospodarski pokazatelji govore da je nakon godina recesije europsko gospodarsko podruje napokon poelo pokazivati znakove oporavka, u svjetlu nepovoljnih dugoronih ekonomskih i drutvenih trendova Stari kontinent treba iznai nove izvore gospodarskog rasta. Jednako tako, presudno je i otvarati nova radna mjesta, istodobno potiui inovativnost i konkurentnostm u emu Europa sve vie zaostaje za SAD-om i razvijenim azijskim gospodarstvima. Dok ostatak svijeta ubrzano razvija internetsku ekonomiju zasnovanu na elektro nikoj trgovini dobrima i uslugama, uslijed nagomilane nacionalne birokracije europske tvrtke imaju problema u irenju ak i naelno zajednikim gospodarskim prostorom Unije. U proteklih dvadesetak godina etablirali su se itavi novi sektori gospodarstva, poput online trgovine. Tradicionalne usluge poput osiguranja i bankarskih poslova takoer se prilagoavaju novim okolnostima. Tradicionalni poslovni entiteti koji su oduvijek pruali takve usluge,

poput banaka i osiguravajuih drutava, sve su ee izvrgnuti nemilosrdnoj konkurenciji novih igraa koji dolaze iz manje reguliranih sektora, gdje vlada estoko i nemilosrdno trino natjecanje na globalnoj razini. Ba kao to su ameriki proizvoai automobila pedesetih i ezdesetih kapitalizirali svoje nevjerojatne prihode pokreui vlastite financijske i osiguravajue kue, tako i dananji industrijski giganti poput telekoma i ICT kompanija agresivno ulaze na teritorij banaka, osiguravajuih drutava, konzultantskih kompanija itd. U tom su smislu europske kompanije zakinute u usporedbi s amerikim, kineskim ili japanskim takmacima, koji se razvijaju i dominiraju na ogromnim domaim i susjednim tritima. Kako u Europi zapravo ne postoji pravo integrirano trite na podruju elektronikih komunikacija (unato naelima EU), ve zapravo samo skup polupovezanih nacionalnih trita ija fragmentacija oteava rad europskim kompanijama, Europska je komisija jo u proljee ove godine najavila usvajanje mjera koje e omoguiti nastanak zajednikog europskog telekomunikacijskog trita u najkraem moguem roku. MREA prosinac 2013. 45

AKTUaLNOSTI Connected Continent

U danima koji su prethodili listopadskom sastanku potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za tzv. Digitalnu agendu nizozemska politiarka Neelie Kroes obratila se javnosti putem stranica Komisije kako bi iznijela korake koji bi trebali dovesti do nastanka takvog zajednikog trita i omoguiti da novo zajedniko trite vrijedno preko 110 milijardi eura postane jedan od temelja zajednikog rasta europskog gospodarstva. Kroes se osvrnula na nekoliko tema kao to su utjecaj zajednikog trita na malene nacionalne operatere telekomunikacijskih usluga, ukidanje roaminga i posebnih naknada za poziv ili poruke prema korisnicima u drugim europskim zemljama, zabranu blokiranja i usporavanja online usluga, koordinaciju razvoja i implementacije buduih mrenih tehnologija svih vrsta koje mogu omoguiti kvalitetnije internetske fiksne i mobilne veze i irenje javno dostupnog Wi-Fija te konano podrku investicijama u postojee napredne tehnologije brzog broadbanda poput 4G veza ili optike prema krajnjim korisnicima (prema podacima Komisije, samo 54% europskih kuanstava moe odabrati ovakve veze). to se malih operatera tie, stav je Komisije da e zajedniko dinamino trite omoguiti razvoj malenim, inovativnim i dinaminim kompanijama koje bi inae teko mogle prodrijeti izvan matinog trita. Naravno, posljedica je integracije da e veliki europski telekomunikacijski giganti efikasnije integrirati svoje operacije koje trenutno funkcioniraju u rascjepkanim nacionalnim okvirima, ali e manje, lokalne tvrtke imati olakan pristup drugim tritima (barem u regulatornom smislu). Ukidanje roaminga, odnosno preciznije usklaivanje cijena roaminga s cijenama u nacionalnom prometu bez znaajnog podizanja cijena neto je to udruge potroaa zahtijevaju otkad postoji suvremena mobilna telefonija, no u posljednje doba (a sigurno i kao rezultat pritisaka iz Bruxellesa) mnogi operateri takoer smatraju da je vrijeme prohibitivno visokih roaming naknada, barem na teritoriju EU, zauvijek zavreno. Druga je pozitivna strana integriranog trita i sniavanje trokova poziva ili slanja poruka u mobilnu mreu koja se nalazi na teritoriju druge drave lanice.

Digitalna agenda ide dalje

Neelie Kroes, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za Digitalnu agendu

Mrena neutralnost i kvaliteta usluge

Blokiranje i usporavanje razliitih online servisa predstavlja prepoznatu diskriminirajuu praksu s kojom se trenutno suoavaju deseci milijuna Europljana. Inicijativa Connected Continent zabranjuje daljnje blokiranje i usporavanje pristupa inovativnim internetskim servisima i osigurava razvoj novih takvih servisa te istodobno (osobito u kontekstu bandwidtha koji Netflix i sline streaming usluge mogu progutati) osigurava da takvi novi servisi vlastitom popularnou ne nakode uobiajenom internetskom podatkovnom pro metu. Prvi put dosad europski zakonodavac trai od pruatelja usluga pristupa Internetu da u ugovore ugradi odredbu o tome koja e biti prava, ostvariva brzina pristupa za korisnika, za razliku od este dosadanje 46

Dosadanji napredak u provedbi Digitalne agende

prosinac 2013. MREA

Zapoljavanje prije svega

prakse oznaavanja neke teoretske maksimalne brzine koju mnogi korisnici (osobito kabelskih tehnologija) u praksi nisu imali anse da ostvare. Odredba o konkretnoj brzini koju korisnik treba moi da ostvari u svakodnevnom radu bit e sastavni dio novih ugovora za korisnike na podruju Europske Unije, to e korisnicima dati pravno uporite u sluaju da pruatelj usluga ne moe osigurati ugovorenu razinu brzine i kvalitete usluge. Prema nekim pokazateljima, potro aki zahtjevi za beinim podatkovnim vezama na podruju Europske Unije posljednjih godina prate gotovo eksponencijalnu krivulju. Kako bi se zadovoljili trini zahtjevi za propusnou mobilnih podatkovnih mrea, potrebno je unaprijed planirati razvoj i izgradnju potrebne infrastrukture za novu generaciju mrea, to je financijski i organizacijski riskantno i zahtjevno. Zbog toga na podruju razvoja novih mrea Komisija eli promovirati naela koordinacije, dijeljenja (odnosno licenciranja) raspoloivih resursa, promocije trinog natjecanja te usvajanja transparentnog investicijskog okolia. Komisija se nada da e tako nacionalna regulatorna tijela imati koristi od stratekih savjeta i iskustava tijela drugih lanica. Komisija takoer eli olakati razvoj javnih Wi-Fi mrea koje bi trebale nadopunjavati mobilne podatkovne mree i natjecati se s njima. Nadalje, prioritetan je razvoj i irenje novog broadbanda zasnovanog na 4G ili optikoj tehnologiji, koji je trenutno komercijalno dostupan samo polovici europskih kuanstava (podaci Komisije govore o 54%). Postavlja se pitanje otkud e se financirati novi, bri broadband ako istodobno telekomunikacijski operateri ulaskom na zajedniko trite gube neke dosadanje izdane izvore prihoda poput roaminga, odnosno prihoda koje e nagrizati sve ea paneuropska konkurencija.
Na stranu s aktivizmom Neelie Kroes (o kojoj se svojedobno govorkalo da bi mogla zasjesti u Barrosovu fotelju nakon izbora 2014.), aklamacija kojom je inicijativa Connected Continent prihvaena u Vijeu zapravo je jednako zasnovana na koristima za potroae (o kojima smo ve govorili), telekomunikacijske tvrtke (u prvom redu pojednostavljenje regulative i lake investiranje), javnost openito (garancija mrene neutralnosti, jae trino natjecanje), kao i na neem politiki jo interesantnijem - novim radnim mjestima, osobito za mlade strunjake. Naime, kriza nezaposlenosti koja osobito pogaa europski jug osobito je pogodila mlade strunjake s nedovoljno iskustva. Komisija se nada da bi ulaganje u digitalni sektor, kako ga zovu u Komisijinim dokumentima, moglo pokrenuti nove projekte i zaposliti dio tog svjeeg kadra s obzirom na to da takva industrija drugdje zapoljava vrlo mladu radnu snagu. Nadalje, zajedniko trite trebalo bi pruiti brojne mogunosti i europskim startupima, koji e svoje usluge tako moi ponuditi prema platenoj moi uvjerljivo najveem svjetskom tritu umjesto da sreu trae s druge strane Atlantika. Komisija je u prateem dokumentu posebno istaknula injenicu da se ovom mjerom nee ustrojavati neki posebni EU regulatorni organ, ve e Komisija direktno blokirati prijedloge nacionalnih regulatora koji bi mogli ii protiv zajednikog trita telekomunikacijskih usluga. U tome e imati podrku BEREC-a (Body of European Regulators for Electronic Communications). Hoe li incijativa Connected Continent uspjeti u namjeri da stvori trite snanije od azijskog ili amerikog, ostaje nam da vidimo, no jedno je sigurno: Komisija je napokon, pred istekom mandata, odluna u reformi 40 godina starih pravno-birokratskih zapreka na putu istinskom zajednikom tritu.

Jedan je od ciljeva inicijative Connected Continent daljnje irenje novih broadband tehnologija

Kroes je u svojem je obraanju istaknula da vodee svjetske investicijske banke oekuju da e zakonodavni paket Connected Continent olakati investiciju u komunikacijsku infrastrukturu, to e olakati izgradnju sljedee generacije infrastrukture, u emu investicijski krugovi ele sudjelovati - prema njenoj izjavi, ak 82% veih europskih investicijskih banaka i fondova oekuju porast investicija kao posljedicu ove reforme. Nekoliko dana kasnije, u skladu s oekivanjima, lanovi Vijea Europe predvoeni predsjednikom Komisije Barrosom i predsjednikom Vijea Hermanom Van Rompuyem podrali su prijedlog za uspostavu zajednikog telekomunikacijskog trita i pozvali na brzo usvajanje potrebne legislative, na emu ve punom parom rade relevantni odbori (poput Odbora za industriju, istraivanja i energiju) u Europskom parlamentu.

Godina: 2012

Postotak ostvarene brzine xDSL prikljuaka u odnosu na reklamiranu

% oglaavane brzine

MREA prosinac 2013.

47

mrea na terenu INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

48

prosinac 2013. MREA

FOTO: OLEG MATRUKO

Svaku tehnologiju
moe se

ponuditi S kao uslugu

OLEG MATRUKo I ZVoNKo Pavi

VMware za sredinju Europu, razgovarali smo o poslovanju kompanije u regiji i naoj zemlji, o planovima za sljedeu godinu, softverski definiranom datacentru, nezaobilaznom cloud computingu i virtualizaciji kao tehnolokom standardu naeg doba. Objasnite nam poslovnu strategiju tvrtke VMware. to vas ini razliitim od drugih proizvoaa softvera za virtualizaciju? to je glavna konkurentska prednost? Svijet danas preoblikuju etiri velike sile: drutveni mediji, mobilnost, Cloud i Big Data. Njihov je utjecaj informatiku uinio najvanijim imbenikom poveanja konkurentnosti kompanija. Brzo ulazimo u doba raunalstva u oblaku (cloud ) i sveprisutnih mobilnih ureaja putem ko jih usluge postaju dostupne milijardama novih korisnika, putem mnotva novih aplikacija. Informatike se tehnologije s tim izazovom mogu suoiti jedino ako se ponude kao usluge. Korisnici VMwareovih tehnologija nalaze se na putovanju koje poinje u fazi proizvodnje, nastavlja se u poslovnoj produkciji, a na kraju dolaze do cilja koji predstavlja isporuka IT-a kao usluge. Kad primjene VMwareove tehnologije, nai korisnici zapaze fundamentalni pomak u nainu na koji IT odjeli razvijaju, izvode i isporuuju usluge poslovnom dijelu tvrtke. Pritom VMware slijedi tri glavne strateke inicijative, ija su izvorna imena: Software-Defined Data Center (SDDC), Hybrid Cloud te End-User Computing Technology. Dakle, u prijevodu, to su softverski definirani datacentri, hibridni cloud i tehnologije za raunalske sustave krajnjih korisnika.

Ivom Sladoljevim, efom tvrtke

Informatika se s izazovima koje pred nju postavlja doba drutvenih mrea, raunalstva u oblaku i pojave golemih koliina podataka koji su nam dostupni putem mobilnih ureaja moe suoiti samo ako se tehnologije koje nudi - ponude kao usluga

Globalni ekosustav

Svake godine traimo svoje korisnike da kvantificiraju pogodnosti koje im donosi koritenje VMwareovih proizvoda. Za 2012. godinu na svjetskoj razini to iznosi 10 milijardi dolara kroz virtualizaciju posluitelja

Kakvi su konsolidirani prihodi VMwarea u regiji za koju nam moete dati konkretne financijske podatke? Naravno, i za Hrvatsku. VMware objavljuje rezultate samo na globalnoj razini, ne na razini regija. Ukupni prihod za 2012. bio je 4,61 miliMREA prosinac 2013. 49

mrea na terenu INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

Gotovo svaka srednja ili velika tvrtka u Hrvatskoj u veoj ili manjoj mjeri koristi VMwareova rjeenja
vatskoj izabrali VMware kao preferirano rjeenje. Na naem dogaaju VMware Cloud Day 2013, odranom u lipnju u Zagrebu, nekoliko partnera predstavilo je svoje javne cloud usluge razvijene na VMwareovoj platformi. Meu njima bili su Hrvatski Telekom, IT Soft, Megatrend, Metronet i Sedmi Odjel. Kako se moe postati VMwareov partner? to su minimalni zahtjevi za taj status? to od partnera oekujete u smislu razvoja poslovanja u Hrvatskoj? VMware Partner Network na je nagraivani partnerski program. Ulaskom u njega, kroz razliite razine i naine, taj program partnerima prua opsene resurse, obuku i podrku, kako bi mogli izgraditi svoje poslovanje i uiniti ga jedinstvenim na tritu. Svi detalji o VMwareovu partnerskom programu dostupni su na naoj web stranici. To je takoer nain za prijavu u partnerski program.

jardi dolara, to predstavlja rast od 22% u odnosu na 2011. godinu. Upravo su objavljeni rezultati za tree tromjeseje 2013. godine. Ostvaren je rast od 14% u odnosu na isto tromjeseje prole godine, odnosno prihod od 1,29 milijardi dolara. Tko i to generira najvie prihoda - kad gledamo vertikale, zemlje regije te naposljetku vae proizvode - koji su najprodavaniji? to VMwareu donosi najvie novca? VMware ne iznosi takve podatke u javnost. Meu naih 500.000 korisnika u svijetu nalaze se tvrtke razliitih veliina iz razliitih industrija. Sa svojim partnerskim ekosustavom moemo isporuiti odgovarajua rjeenja u skladu sa specifinostima razliitih industrija ili regija u kojima se nai korisnici nalaze. to bi bila tri trenutno najvanija projekta u Hrvatskoj koja se temelje na VMwareovim tehnologijama? To vam ne smijem kazati, ali mogu kazati da su VMwareovi proizvodi dio gotovo svih vanijih infrastrukturnih IT projekata koji se trenutno izvode u Hrvatskoj.

VMware u Hrvatskoj
to su ciljevi koje je VMware postavio za svoj hrvatski ured i koliko su ostvareni, a to su planovi i ciljevi sljedee godine - gledano kroz financije i u smislu poslovanja? VMware u Hrvatskoj slijedi strateke inicijative koje nam je postavila korporacija. Ve sam ih naveo: Software-Defined Data Center (SDCC), Hybrid Cloud i End-user Computing. to se tie sljedee, 2014. godine, oekujemo ubrzavanje prihvaanja SDDC tehnologija jer sve vei broj korisnika uvia dodatnu vrijednost koju donosi automatizacija njihove virtualne infrastrukture. Koliko korisnika i partnera imate u Hrvatskoj? Navedite najvanije. Gotovo svaka srednja ili velika tvrtka u Hrvatskoj u veoj ili manjoj mjeri koristi VMwareova rjeenja. Nae tehnologije nalaze se u sreditu IT sustava banaka, telekomunikacijskih tvrtki, dravnih institucija, proizvodnih i trgovakih kompanija. Imamo preko 40 aktivnih partnera koji pomau korisnicima da ostvare do datnu vrijednost putem virtualizacijskih tehnologija. Takoer smo ponosni da su isporuitelji javnih cloud usluga u Hr-

Softverski datacentar
Svi u IT-u govore o cloudu, no koliko se, realno, danas u Hrvatskoj cloud primjenjuje? Kakav pristup cloudu ima VMware? Svi mi ve ivimo u eri Cloud Computinga - raunalstva u oblaku. Cloud pomie granice u prihvaanju tehnologija kod krajnjih korisnika jer nudi IT kao uslugu. Dakle i u Hrvatskoj su cloud rjeenja i tehnologije ve ovdje s nama i oko nas. Ve sam spomenuo nae partnere u Hrvatskoj koji nude javne cloud usluge lokalnim tvrtkama. U biti, veina nas kao pojedinci u privatnom ili poslovnom ivotu svakoga dana koristimo neke vrste cloud usluga. U poslu to esto radimo i mimo formalnih procedura i odobrenja. Tvrtka Vanson u svibnju ove godine za VMware je provela studiju u kojoj je sudjelovalo 1.500 IT direktora i 3.000 uredskih radnika irom Europe. Ta studija, nazvana Covert Clouds, otkrila je da 37% direktora sumnja da se novac troi na cloud proizvode i usluge bez formalnog znanja IT odjela. Kroz svoje strateke inicijative VMware podupire korisnike na putu koji vodi isporuci IT-a kao usluge. Nai korisnici VMware rjeenjima mogu izgraditi svoje privatne cloud sustave. Takoer, koristei istu tehnologiju, mogu se povezati s javnim cloud uslugama te tako ostvariti integraciju koju nazivamo hibridni cloud. Dajte nam sad recite: to su softverom definirano umreavanje i softverski datacentar - na VMwareov nain? Kroz virtualizaciju posluitelja VMware svojim korisnicima donosi

Ivo Sladoljev - kratka biografija

Ivo Sladoljev roen je u Vodicama 1969. godine. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u ibeniku. U Zagrebu je 1993. diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Kasnije, kroz rad, dopunjava svoja znanja menadmenta - zavrio je MBA na sveuilitu The Open University u Engleskoj. Prvi posao - prodajni predstavnik u IBM-u, gdje je tijekom 10 godina rada, izmeu ostalih pozicija, bio i menader PC odjela, a vodio je i odjel za poslovni razvoj i prodaju softverskih proizvoda. Nakon toga dvije je godine proveo u Hewlett-Packardu, gdje je vodio prodaju za financijski sektor. Prije dolaska u VMware proveo je etiri godine u tvrtki Combis kao izvrni direktor za IT usluge. U VMware dolazi 2009. godine, na poloaj koji ta tvrtka naziva Territorry Manager za regiju Adriatic. Sada je regionalni menader za sredinju Europu, odgovoran za izgradnju i voenje VMwareovih operacija u regiji. 50

prosinac 2013. MREA

znaajne utede u kapitalnom dijelu i u dijelu operativnih trokova. Krajnji je cilj stopostotna virtualizacija svih aplikacija. Rekao bih da je to ve poznata stvar. Novost je da sada moemo na isti nain virtualizirati i automatizirati preostale dijelove raunskog centra: ureaje za pohranu podataka te mrene i sigurnosne ureaje. Software-Defined Data Center (SDDC) ubrzava put prema isporuci informatike tehnologije kao usluge. Po sluitelji, ureaji za pohranu podataka, mreni i sigurnosni ureaji sada se izvravaju kroz softver pa se njima upravlja centralno i integrirano. Cilj je virtualizacija cjelokupnog datacentra, koji je automatiziran i kojim se upravlja s jednog mjesta. Mnogi nai korisnici to ve rade. Primjerice, privatni cloud tvrtke NYSE Euronext zasnovan na VMwareovim SDDC rjeenjima upravlja gotovo treinom svjetskog bogatstva. Drugi je primjer tvrtka Worldpay - globalni lider u platnom prometu koji je kroz virtualizaciju mrenih ureaja uspio ostvariti istu razinu fleksibilnosti i brzine rada kao i u virtualiziranom posluiteljskom dijelu. Sada nam tehnologija omoguava da krajnji korisnik dobije traenu IT uslugu pritiskom tipke mia,

Svijet danas preoblikuju etiri velike sile: drutveni mediji, mobilnost, Cloud i Big Data

bez potrebe za ekanjem dok IT odjel ne posloi svu potrebnu infrastrukturu. to ini VMwareovu ponudu za male poduzetnike? VMwareovi su proizvodi dostupni kroz velik broj paketa koji omoguavaju razliite funkcionalnosti i razliite razine cijena. Svaki kupac moe izabrati rjeenje koje odgovara njegovim trenutnim potrebama i raspoloivom novcu. Kasnije se lako moe nadograditi na naprednije i kompleksnije proizvode. Prema vaem miljenju, to su najizazovnija podruja poslovanja u naoj regiji i zemlji? Gdje ide najtee? Ono to vidim jest da cjelokupne gospodarske okolnosti takoer utjeu i na IT projekte. Sve investicije detaljno se ocjenjuju iz razliitih kutova, pa prodajni ciklusi traju due nego prije. U cijeloj

regiji najvie su zahvaene male i srednje tvrtke.

Virtualizacija i trita
Da li i koliko virtualizacije troi javni sektor? to su specifinosti tog trita? Kako im vi pristupate? Danas je virtualizacija de facto standard. Gledajui na svjetskoj razini, neovisni analitiari procjenjuju da se 68% IT poslovanja izvrava na virtualiziranim sustavima. Takoer se procjenjuje da je danas virtualizirano ve 40, pa i do 70 posto poslovno kritinih aplikacija. Vjerujem da slian omjer vrijedi i za Hrvatsku te da je isto u javnom i privatnom sektoru. U regiji vidimo trend izgradnje centralnih vladinih cloud sustava, koji integriraju raunske centre iz svih dravnih institucija. To su veliki i sloeni projekti u kojima
MREA prosinac 2013. 51

mrea na terenu INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

je VMware zajedno sa svojim partnerima duboko ukljuen. Isporuujemo svoje tehnologije i usluge, a krajnji je cilj izgradnja cloud sustava koji e isporuivati IT kao uslugu krajnjim korisnicima. Kako se kriza odraava na VMwareovo poslovanje? Svake godine traimo svoje korisnike da kvantificiraju pogodnosti koje im donosi koritenje VMwareovih proizvoda. Za 2012. godinu na svjetskoj razini to iznosi 10 milijardi dolara kroz virtualizaciju posluitelja. Mi prognoziramo da e kroz implementaciju SDDC tehnologija utede biti est do sedam puta vee. To na godinjoj razini predstavlja 60 do 70 milijardi dolara utede, koje organizacije mogu reinvestirati prema svojim potrebama. Dakle, VMware osigurava svojim korisnicima rjeenja i naine da se nose s novim gospodarskim uvjetima. To je jedan od razloga zato nae poslovanje raste unato trenutnim (kriznim) trinim okolnostima. Postoji li neki aspekt ulaska Hrvatske u EU koji e posebno pogodovati poslovanju tvrtke VMware u naoj zemlji? Naravno, ima tu i mana navedite jednu. Ja vidim samo prednosti. U zemljama regije EU fondovi se koriste za velike infrastrukturne projekte. Oni su na raspolaganju i naim organizacijama. Kad je rije o IT-u openito, kakvi su vai dojmovi o zemljama regije? Kako u VMwareu percipirate Hrvatsku, a kako Sloveniju i, recimo, Srbiju? Rekao bih da se mi u Hrvatskoj, kad gledamo regiju, nalazimo negdje u sredini. U nekim zemljama jo je uvijek visok postotak fizike IT infrastrukture i ondje se projekti uglavnom odnose na virtualizaciju posluitelja. Ipak, veina je zemalja na razini gdje se tekui planovi odnose na automatizaciju virtualiziranih IT sustava te na primjenu virtualizacije u klijentskom dijelu. Takoer imamo primjere naprednih korisnika VMwarea koji imaju automatiziran okoli sa self provisioning rjeenjima koji stvarno ive koncept isporuke IT-a kao usluge. Postoji li neki trend ili pojava na tritima regije koji e posebno dobro ili posebno loe utjecati na vae poslovanje? Ve vidimo kako etiri velike sile - drutveni mediji, mobilni ureaji, Cloud i Big Data - utjeu na planove i pristup IT-u kod naih korisnika u regiji. Sve je vie tema razgovora kako omoguiti isporuku IT-a kao usluge kroz implementaciju VMware SDDC i virtualizacijskih rjeenja za krajnje korisnike.

52

Kroz virtualizaciju posluitelja VMware svojim korisnicima donosi znaajne utede u kapitalnom dijelu i u dijelu operativnih trokova

VMware - pogled izbliza

VMware je lider u podruju virtualizacije i cloud infrastrukture, to pokazuje i nedavna studija koja je saela istraivanje trita rjeenja za upravljanje cloudom koje je provela tvrtka IDC. Prema toj studiji, VMware zauzima prvo mjesto, ispred ostalih globalnih IT korporacija. Danas ima vie od 500 tisua korisnika, od malih i srednjih tvrtki pa sve do najveih svjetskih korporacija. Meu njima je 100% s popisa Fortune 100, 99% tvrtki s popisa Fortune 1000 i 98% tvrtki s popisa Fortune Global. Sve te tvrtke koriste VMwareove tehnologije i usluge. U partnerskom ekosustavu nalazi se vie od 55 tisua tvrtki, ukljuujui tehnoloke i konzultantske partnere, proizvoae hardvera i softvera, distributere i preprodavae te sistemske integratore. VMware Service Provider Program (VSPP) sastoji se od najveih svjetskih isporuitelja usluga (service providera), to VMwareovim korisnicima prua mogunost da isprobaju i izaberu javnu cloud uslugu ovisno o svojoj specifinoj poslovnoj i IT potrebi. Taj se ekosustav pruatelja javnih cloud usluga kontinuirano iri i ve sada predstavlja zajednicu od desetak tisua lanova. VMware neprekidno pomae svojim korisnicima u razvijanju, izvoenju i isporuci IT usluga za poslovanje. VMworld Europe, godinji dogaaj za korisnike i partnere, koji je nedavno odran u Barceloni, privukao je preko 8.500 sudionika.

prosinac 2013. MREA

UPII o v t s r a raun
ni je n e ij c o e lj o jb Na * j o k s t a v r uH struni studij

U trenutku izdavanja Akreditacijske preporuke Visoko uilite Algebra je najbolje ocijenjen struni studij u Republici Hrvatskoj

Programsko inenjerstvo
6 semestara, 3 godine, 180 ECTS bodova
Priprema za 9 prestinih industrijskih certikata, ispiti ukljueni u cijenu studiranja.

Sistemsko inenjerstvo
6 semestara, 3 godine, 180 ECTS bodova
Priprema za 9 prestinih industrijskih certikata, ispiti ukljueni u cijenu studiranja.

Multimedijsko raunarstvo
6 semestara, 3 godine, 180 ECTS bodova
Priprema za 9 prestinih industrijskih certikata, ispiti ukljueni u cijenu studiranja.

Postani:
Struni prvostupnik inenjer raunarstva

Postani:
Struni prvostupnik inenjer raunarstva

Postani:
Struni prvostupnik inenjer multimedijskog raunarstva

ski studij Specijalistiki diplom rstva primijenjenog rauna

4 semestra, 2 godine, 120 ECTS bodova

*ovisno o izbornim predmetima

Priprema za 10-tak prestinih industrijskih certikata*, ispiti ukljueni u cijenu studiranja.

Postani: Struni specijalist

inenjer raunarstva

Visoko uilite Algebra - Visoka kola za primijenjeno raunarstvo

+385 1 2222 182 / Ilica 242 (ulaz iz Domobranske) / info@racunarstvo.hr

www.racunarstvo.hr facebook.com/racunarstvo

TEMA BROJA

Content delivery
Usluge globalnog posluivanja sadraja

54

Ilustracija: HRVOJE BREKALO

prosinac 2013. MREA

networks (CDN)
Zaista globalni sadraji
Pie: IVAN VORAS Usluge globalnog posluivanja sadraja (Content Delivery Networks - CDN) ono su to omoguava Googleu i Facebooku da budu dostupni iz cijelog svijeta po prihvatljivim brzinama. Veina naprednijih korisnika Interneta na nekoj razini razumije da velika web sjedita kao Facebook i Google osim velikog broja samih servera koji posluuju sadraj imaju i vie od jednog datacentra u kojima se ovi nalaze. Oni koji su ili gledati IP adresu Googleovih servera vidjeli su da iza jedinstvenog simbolikog imena www.google.com stoji ovei broj razliitih IP adresa. Mnogi su vjerojatno stali ovdje i ostatak prie im je ostao u magli, pohranjen u sobicu s natpisom terra incognita, ili su si to objasnili relativno mutnim pojmom da se radi o nekakvom klasteru servera. Stvarnost i tehnologija zapravo su mnogo zanimljiviji. Cilj je ove teme da malo priblii naine na koje zaista globalne tvrtke ine svoj sadraj dostupnim publici irom svijeta brzo, automatizirano i predvidljivo. Naglasak e biti na distribuiranom posluivanju sadraja web aplikacija na globalnoj razini, no dio opisanih tehnologija moe se koristiti i u situacijama koje nisu tako geografski zahtjevne te za potrebe izgradnje sustava visoke dostupnosti

MREA prosinac 2013.

55

TEMA BROJA CONTENT DELIVERY NETWORKS (CDN)

ww w. go

Usluge globalnog posluivanja

20 20 8.1

og

8.1

le.

hr

17

17

.22

.22

9.1

9.1

50

52
.24
r g.h u .b w w

21

0 3.2

3 .12

DNS

Od browsera do servera
Nain na koji internetski preglednici dolaze do informacije o tome koji server pitati za sadraj koji im treba u sreditu je velikog broja strategija o distribuiranom posluivanju sadraja

piete li adresu kao www.bug.hr u svoj internetski preglednik i pokrenete dohvat sadraja, prva poruka koju ete vidjeti meu statusima operacija obino je Resolving Vjerojatno ne moramo objanjavati da se svi URL-ovi na webu sastoje od naziva protokola, naziva servera te puta do samog sadraja, u shemi protokol://server/ sadrzaj. U ovom sluaju, protokol je obino HTTP, a on se oslanja na TCP/IP za samu ko munikaciju preko Interneta. Adrese u TCP/IPu iskljuivo su numerike, npr. 161.53.72.119 u sluaju IPv4 ili 2001:b68:16:250::72:119 kod IPv6, to znai da mora postojati neto to prevodi naziv servera u numeriku adresu. Upravo taj zadatak obavlja sustav i protokol zvan DNS - domain name system.

Domene posvuda

DNS je jedan od najuspjenijih distribuiranih sustava na Internetu. Iako se naoko radi o jednostavnom servisu koji prevodi ime (npr. www.bug.hr) u adresu (213.202.123.24), sustav je distribuiran na osnovi odgovornosti odnosno vlasnitva odreenih adresa u hijerarhijskom poretku. Tako vlasnik najopenitije domene (hr) odreuje tko je zaduen za sljedeu razinu u hijerarhiji (bug.hr), a on odreuje to se dogaa s adresama sljedee razine (www.bug.hr). U svakom od tih koraka moe se rei da adresa tu zavrava i prevodi se izravno u IP adresu ili neki drugi podatak, ili da postoji jo jedna razina odgovornosti kojoj se delegira odgovornost za prevoenje adrese.

Pritom je posebno zanimljiv sluaj kada za jedno ime postoji vie IP adresa. Ovo je sasvim dozvoljena i standardizirana situacija koja se koristi dovoljno esto da je postala uobiajena. Internetski preglednik koji zatrai informacije o simbolikoj adresi dobit e popis svih IP adresa koje su joj dodijeljene, a redoslijed adresa bit e permutiran s ciljem da se svaka od njih pojavi s jednakom vjerojatnou na prvom i svim drugim mjestima u popisu. Najee e za kontaktiranje servera biti odabrana prva adresa iz popisa, to znai da e se dugorono, na velikom uzorku klijenata koji uspostavljaju komunikaciju, jednak broj kontakata ostvariti prema svim adresama u popisu. Ova je situacija funkcionalna po defaultu bez obzira na posebnu podrku u

croatia$ host www.google.com www.google.com has address 208.117.229.114 www.google.com has address 208.117.229.84 www.google.com has address 208.117.229.98 www.google.com has address 208.117.229.103 www.google.com has address 208.117.229.118 www.google.com has IPv6 address 2a00:1450:400a:804::1011

us-east$ host www.google.com www.google.com has address 74.125.239.49 www.google.com has address 74.125.239.51 www.google.com has address 74.125.239.52 www.google.com has address 74.125.239.48 www.google.com has address 74.125.239.50 www.google.com has IPv6 address 2607:f8b0:4010:801::1010

GeoDNS - razliite lokacije na svijetu vidjet e razliite popise IP adresa za www.google.com

56

prosinac 2013. MREA

sadraja
aplikaciji koja eli komunicirati preko Interneta jer ne ovisi o aplikaciji nego o serverima podataka DNS-a. Opisani se sustav esto naziva DNS round robin (DNSRR) i definitivno je najjednostavniji nain kojim se mreni promet s veeg broja klijenata moe raspodijeliti po serverima.

Nedostaci DNSRR-a
DNS round robin klijentima alje permutirani popis IP adresa unesenih za jednu simboliku adresu, s ciljem da svaki zahtjev za komunikacijom ili barem svaki klijent odabere drugu IP adresu te se tako optereenje raspodijeli izmeu nekoliko servera. Najvidljiviji je problem ovakve sheme ako jedan od servera u popisu prestane raditi. Najjednostavnija posljedica bila bi da e svaki n-ti klijentski zahtjev naii na pogreku, no stvarna je situacija malo kompleksnija. Dananji e preglednici pokuati ponovni pristup sa sljedeim serverom u listi, ali samo ako je pogreka na koju naiu nedvosmislena - npr. ako doslovno ne mogu uspostaviti TCP komunikaciju sa serverom. Ako je pogreka na serveru takve naravi da je komunikacija mogua, ali se klijentu alje poruka o pogreci ili pogreni podaci, preglednik e ih jednostavno prikazati. Strategije unutar DNS sustava kojima se smanjuje ili uklanja vjerojatnost da e klijent vidjeti pogrean server ukljuuju skraenje vremena tijekom kojeg se informacije iz DNS-a smatraju aurnima (time to live) i stavljanje load balancer servera ispred samih web servera.

Pametne domene

DNS sm po sebi jest servis kao i svi drugi na Internetu. Postoje serveri koji posluuju informacije i klijenti koji ih primaju i koriste. U originalnom planu, informacije koje se posluuju klijentima bile su statike: serveri su imali svoje adrese koje su se mijenjale samo kada bi se dogodile neke promjene u infrastrukturi. U pravilu se moglo raunati da e informacija o IP adresi koja je vezana uz neko simboliko ime biti valjana barem tijekom nekoliko dana, ako ne i mjeseci (time to live, TTL). Ovo se koristi za privremeno spremanje (cache) podataka u serverima te klijenti obino ne pitaju uvijek izvorini DNS server s konkretnim podacima, nego neki koji im je blizu, npr. onaj ISP-ov. U vrlom novom Internetu, izvorini server (onaj koji zna na kojoj je adresi www.bug.hr) moe suraivati sa sustavom nadzora servera koji ima podatke o tome koji serveri jesu ili nisu dostupni te ak koji su serveri najmanje optereeni. Uz dovoljno kratko vrijeme validnosti podataka (TTL), ogromna veina ili svi klijenti nee ni primijetiti kada ispadne jedan od servera. To je sljedei korak u izradi sustava za posluivanje sadraja s vie web servera, a da se jo uvijek ne modificiraju sami serveri. Logini je nastavak ugradnja jo vie logike u DNS server. Iako to originalnim protokolom nije bilo predvieno (i dugo nije bilo uobiajeno), nita ne spreava servere da razliitim klijentima za iste upite daju razliite informacije. Klijentu A koji pita DNS za IP adresu nekog servera moe se dati adresa razliita od one koja se daje klijentu B. Postoje besplatne i dobro odravane baze podataka (npr. http://dev.maxmind.com/geoip/ ) s pomou kojih se priblino moe rei u kojem se zemljopisnom podruju ili barem u kojoj dravi nalazi odreena IP adresa. Ova se informacija moe inteligentno iskoristiti u DNS serveru tako da, ako postoji vie identinih servera na razliitim lokacijama (barem razliitim kontinentima), DNS server klijentu vrati IP adresu servera koji mu je zemljopisno najblii. Vanost fizike udaljenosti klijenata i servera intuitivno je jasna: ak i da podaci mreom putuju brzinom svjetlosti, jo uvijek su izmeu servera i klijenta prisutni brojni mreni ureaji (routeri, switchevi, firewalli ) koji unose relativno drastina usporenja u komunikaciji. Dok je unutar lokalne gigabitne mree sasvim uobiajeno da jedan ping (razmjena paketa u oba smjera) traje oko 0,1 ms, ping na drugi kontinent zna trajati i preko 100 ms te proi kroz 20-ak razliitih routera na tom putu. Kada bi se radilo samo o jednom dogaaju (jednom paketu), 100 ms nije tako puno, ali moderne se web stranice

Preciznost GeoIP-a
GeoIP je kolokvijalni, generiki naziv za usluge ili postupke koje za zadanu IP adresu pronalaze priblinu zemljopisnu lokaciju gdje se ova adresa nalazi. Rasponi IP adresa dodjeljuju se tvrtkama i organizacijama po potrebi te se iz ovog podatka (koji je javan) otprilike moe pogoditi drava. Daljnja je tonost esto upitna - podaci se skupljaju po sistemu snai se kako zna i ne postoji mehanizam kojim bi telekomi, ISP-ovi i drugi veliki korisnici obavjetavali nekog o zemljopisnoj raspodijeljenosti IP adresa. Umjesto toga, koriste se sluajni podaci, npr. oni s mobilnih ureaja koji imaju ukljuen GPS i Wi-Fi. Za najpoznatiju GeoIP bazu, onu MaxMindovu, postoje javno objavljeni podaci o procjenama tonosti. Na primjeru Hrvatske, procijenjeno je da se otprilike 64% IP adresa moe povezati sa zemljopisnom lokacijom unutar kruga od 40 km. Za samo 14% adresa iz Hrvatske nije mogue odrediti ni najblii grad. Hrvatska je mala zemlja i unutar nje nema puno smisla optimizirati pristup serverima na temelju procjene zemljopisne lokacije, ali na globalnom tritu ponekad ima. Zanimljivo je da zbog manjka IPv4 adresa ovaj nain odreivanja lokacije klijenta postaje sve manje precizan jer se adresni prostor cjepka na sve manje dijelove koji se u sluaju velikih korisnika mogu nalaziti na razliitim stranama drava ili kontinenata.

Zemljopisni DNS

Tko distribuira distributere?

Ovaj se tekst bavio koritenjem DNS-a za raspodjeljivanje klijentskih zahtjeva na skup servera, bilo u svrhu performansi ili pouzdanosti, ali iz toga postaje oito da je DNS sm po sebi osjetljiva usluga. Postoji nekoliko mehanizama ugraenih u DNS po defaultu koji smanjuju utjecaj problema samog DNS sustava. Prvi je mehanizam to je mreni protokol DNS-a stateless, usluga koja ne ovisi o trajno uspostavljenoj vezi izmeu servera i klijenata. Za posluivanje IP adresa neke domene moe se unijeti po nekoliko DNS servera (najmanje dva) te su, kako je protokol stateless, ti serveri potpuno ravnopravni: ako jedan od njih prestane raditi, koristit e se drugi. Sljedei je to se podaci DNS-a cacheiraju hijerarhijski: ako va internetski preglednik pita DNS server vaeg ISP-a, ISP-ov e DNS server pitati dalje ako nema traenu informaciju te e informaciju privremeno pohraniti da bi ju mogao proslijediti sljedeem klijentu koji pita. Vrijeme tijekom kojeg se pohranjuje ova informacija obino je dulje od samog TTL-a te poveava ansu da e klijenti dobiti traenu informaciju iako su DNS serveri koji su izvor ovih adresa u kvaru. sastoje od velikog broja datoteka koje treba preuzeti (slike, CSS, JavaScript). Ako stranica ima 10-ak takvih elemenata u sebi, moe doi do blizu sekunde ekanja prije kraja uitavanja, to svakodnevno osjeaju svi koji koriste Gmail. Najjae strategije naravno kombiniraju ko ritenje veeg broja servera i odreivanje zemljopisne blizine servera. Zatraite li IP adrese za www.google.com iz Hrvatske, dobit ete popis koji je potpuno drugaiji od onog koji biste dobili da ove adrese zatraite iz SAD-a, a unutar SAD-a jo postoji razlika s obzirom na to na kojem ste kraju kontinenta. MREA prosinac 2013. 57

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima kupujte pojedinana izdanja pretplatite se na 1 / 3 / 6 / 12 mjeseci BESPLATNO za pretplatnike tiskanog izdanja

TEMA BROJA Usluge globalnog posluivanja sadraja

www.google.com?

www.google.com?

www.google.com?

www.google.com?

www.google.com?

Serveri u nizu
CDN-ovi u vlastitoj izradi
U nastavku teme bit e opisani neki najpoznatiji svjetski CDN-ovi, ali zapravo je uspostavljanje mini CDN-a danas iznimno lako za sve s pristojnim poznavanjem tehnologija opisanim u temi. Konfiguracija obinog DNSRR-a mogua je u svim DNS serverima i uslugama, ak i onima koje zakupite s virtualnim privatnim serverima od nekih od mnotva ponuaa hostinga na Internetu. Dovoljno je za isto simboliko ime upisati vie zapisa s IP adresama (tip A za IPv4 odnosno AAAA za IPv6), a DNS e po defaultu napraviti pravu stvar i dogodit e se jednostavni load balancing. Trik je naravno na vrijeme uhvatiti ako serveri na jednoj od ovih adresa postanu nedostupni i promijeniti podatak u DNS serveru. Za ovo i za posluivanje informacija koje su zemljopisno diferencirane ipak e biti potrebna vea kontrola nad DNS serverima, bilo tako da ih imate pod vlastitom kontrolom ili da ste zakupili odgovarajuu uslugu kod nekog (npr. Amazon Route 53 ili Global Traffic Director). Ako je DNS server pod vaom kontrolom, moete koristiti funkcionalnost kao GeoDNS za BIND. Ako imate skup servera koji posluuje jednu ili vie aplikacija, relativno je jednostavno upogoniti Varnish (ili neki drugi reverse proxy; meu ostalim, ovu

Osim preusmjeravanja klijenata na razini DNS-a, velike usluge na Internetu imaju i posebne servere koji interno usmjeravaju dolazei mreni promet prema vlastitim, ponekad vrlo sloenim kriterijima

funkciju mogu obavljati haproxy, nginx, pa ak i Apache), koji dolazne HTTP zahtjeve moe po nekom kriteriju rasporediti na backend aplikacijske servere. Idealna bi konfiguracija to vie statikih sadraja posluila odmah, a dinamine zahtjeve proslijedila dalje. Danas se ak i relativno sloena konfiguracija koja koristi opisane mehanizme moe napraviti uz vrlo malu investiciju. Vrlo je jednostavno i ekonomino zakupiti VPS hosting u datacentrima na nekoliko kontinenata te bilo samostalno bilo preko spomenutih DNS proizvoda sastaviti svoj globalni CDN.

lijentske mrene aplikacije, npr. internetski preglednici, uspostavljaju TCP/ IP vezu sa serverom na IP adresi koju su dobili od DNS-a te preko te veze komuniciraju svoj zahtjev i ekaju na odgovor. U klasinom klijentsko-serverskom modelu server koji je prihvatio klijentsku vezu jest taj koji (veim dijelom) odrauje posao i klijentu vraa rezultat. Ako postoji vei broj klijenata nego servera (to je normalan sluaj), serveri prihvaaju vei broj veza te razliitim tehnikama - od multipleksiranja do vienitnosti - obrauju zahtjeve kako im dolaze. Moderni Internet pak ima tako velike zahtjeve da je praktiki nemogue odrati ovakav odnos klijenata i servera. ak i uzevi u obzir da simbolika adresa www. google.com vodi na desetak razliitih IP adresa te klijenti dobivaju razliite popise adresa s obzirom na svoju zemljopisnu lokaciju, ova je raspodjela regionalna te se na svaku od ovih desetak IP adresa pokuavaju spojiti deseci milijuna klijenata. Ve je i intuitivno jasno da je iza svake od ovih IP adresa vei broj web servera.

Fantastini svijet reverznih HTTP proxyja

HTTP proxy jest server koji s jedne strane prima HTTP zahtjev od preglednika te ga s druge strane predaje nekom drugom HTTP serveru na obradu i njegov rezultat vraa nazad pregledniku. Nekada su se proxy serveri koristili za cache kada je Internet bio spor i skup: svi u nekoj tvrtki koristili su jedan lokalni proxy server, a on bi van prema Internetu usmjeravao samo one zahtjeve koje nije prethodno vidio. Na ve viene zahtjeve odgovarao bi lokalno spremljenim sadrajem umjesto da jo jednom pita server preko Interneta. MREA prosinac 2013. 59

TEMA BROJA CONTENT DELIVERY NETWORKS (CDN)

Reverzni proxy postavlja se kao glavni server za neku adresu (kao to je www.google.com), na njega se izravno spajaju preglednici preko Interneta, a on odreuje kojem e serveru u podatkovnom centru biti preusmjereni odreeni HTTP zahtjevi. Odgovor od ovih servera vraa klijentu kao da se nita neobino nije dogodilo. Kriteriji po kojima se zahtjevi preusmjeravaju na backend servere mogu biti iznimno kompleksni, ovisno o potrebama, ali se u najveem broju sluajeva svode na tri glavna uvjeta.

Usluge globalnog posluivanja

Dolazne HTTP konekcije

Danas uobiajena konfiguracija za web server koristi redundanciju za poveanje dostupnosti i brzine rada

Firewall + SSL front-end + front load balancer

Load balancing for the win

Prvi je uvjet aplikacija. Ovo je praksa koju konkretno Google polako naputa, ali ju jo uvijek koriste i on i druge tvrtke. Radi se o tome da iako adresa servera moe uvijek biti ista, nastavak adrese govori o tome koja se aplikacija koristi (npr. www. google.com /, www.google.com / mail, www.google.com/about, www. google.com/mobile i sl.) te se zahtjev preusmjerava onoj grupi servera koja je zaduena za pojedinu aplikaciju. Ovim se postie uniformnost u adresama i izgradnja branda, a budui da se proxy u velikim okruenjima koristi gotovo uvijek, preusmjeravanje u odnosu na URL praktiki je besplatna operacija. Drugi je uvjet neto vezano uz klijenta - bila to njegova lokacija ili dublji podatak. Npr. zahtjevi se mogu preusmjeriti razliitim grupama servera u odnosu na to da li je klijent logiran u aplikaciju ili nije (tj. anoniman je). Za pretpostaviti je da logiranim korisnicima elimo dati bre servere ili vie servera. Slino je mogue napraviti u odnosu na to je li klijent jedan od onih koji plaaju pretplatu ili pristup aplikaciji ili ne. U vrlo velikim okruenjima moda

Varnish1

Varnish2

www1

www2

www3

www4

www5

www6

www7

www8

Memcached 1

DB master

DB slave

Memcached 2

Varnish
Danas definitivno najpopularniji i najfleksibilniji reverzni HTTP proxy za load balancing sadraja izmeu servera jest Varnish, alat koji je zapoeo jedan od nekada glavnih programera jezgre operacijskog sustava FreeBSD i koji detaljno zna kako se raunala ponaaju od poetka do kraja. Varnish je viefunkcijski alat. S jedne je strane to obian HTTP proxy koji ima funkciju cachea te neke klijentske zahtjeve (npr. one za statinim sadrajima kao to su slike, CSS i JavaScript) moe rijeiti sm, bez pitanja backend 60 servera - u nekim sluajevima ovo moe biti dovoljno da rastereti backend servere i prui bolje performanse klijentima. S druge strane, implementiran je iznimno fleksibilan mehanizam kojim se moe odrediti to se treba dogoditi s odreenim klijentskim zahtjevima. Varnish ima vlastiti mini programski jezik specijaliziran za implementaciju pravila kojima se opisuje postupak obrade zahtjeva. Ako se eli implementirati da razliiti serveri posluuju razliite aplikacije te im se zahtjevi preusmjeravaju u odnosu na poetak URL-a, u Varnishu se to radi ovako: backend mail { .host = "192.168.1.20"; } S ovakvom e konfiguracijom klijentski zahtjevi oblika www. mojsite.hr/mail/abc ii backend rss { na jedan server, a oni .host = "192.168.1.30"; oblika www.mojsite.hr/ } rss/abc na drugi. Vrlo je jednostavno konfigurirati sub vcl_recv { da to nisu dva konkretna if (req.url ~ "^/mail") { servera nego se radi o set req.backend = mail; vie servera, izmeu kojih } else if (req.url ~ "^/rss") { se zahtjevi preusmjeravaju set req.backend = rss; naizmjence, te jo ugraditi } i praenje je li neki od } servera u kvaru. Varnish je open source alat dostupan u svim modernim distribucijama Linuxa i drugih Unixoida.

prosinac 2013. MREA

sadraja
ak nisu toliko bitni ovi podaci, ali je potreb no nekako raspodijeliti klijente po serverima jednostavno zato to ih je previe. U takvim se situacijama moe izraunati hash korisnikog imena (broj koji e ga jedinstveno predstavljati) te putem tog broja odreene klijente vezati uz odreene servere. Ova je tehnika vrlo esta i specijalan je sluaj algoritama za sharding. Na kraju, klijente je mogue rasporediti prema stanju na samim serverima. Sustav nadzora stanja servera zna koji su serveri u kvaru i koliko je optereenje na preostalim serverima te na temelju tih informacija moe preusmjeriti zahtjeve na serverima za koje se zna da su u funkciji i najmanje su optereeni. Malo pametniji sustav takoer moe detektirati kada se dogodi kvar servera usred posluivanja zahtjeva te pokuati ponovno (retry) s drugim serverom. Najvei primjeri ovakve konfiguracije pod svojim nadzorom imaju vei broj podatkovnih centara koji su jo i zemljopisno distribuirani te u sluaju da se dogodi navala na jedan centar mogu interno preusmjeriti zahtjeve na drugi.

Anycast
Jedna vana tehnologija koju koriste uglavnom samo najvei jest anycast. Radi se o posebnom nainu usmjeravanja (routing) mrenih paketa koji na prvu ruku izgleda kao hack u odnosu na normalnu situaciju. Kod anycasta, vie servera odnosno mrea spojenih na Internet tvrde da imaju iste IP adrese iako su fiziki razdvojene i nepovezane izravno. U uobiajenim okolnosima (tzv. unicast) to je pogreka odnosno nepodrana situacija, no u suradnji s velikim ISP-ovima moe se postii da razliiti dijelovi Interneta smatraju da su neke IP adrese koje naoko izgledaju posve normalno zapravo na razliitim fizikim lokacijama u mrei. Npr. dva servera, od kojih je jedan u Europi a jedan u Sjevernoj Americi, mogu imati istu IP adresu i biti skoro pa normalno spojeni na Internet, no na globalnoj e se razini IP paketi namijenjeni ovoj IP adresi usmjeriti na jedan odnosno drugi server, ovisno o konfiguraciji velikih routera koji ine Internet. Ovo je razliito od GeoDNS-a jer DNS server uvijek vraa istu IP adresu, a sami paketi od ove adrese i do nje putuju razliitim fizikim putevima unutar Interneta. Ve iz opisa vidljivo je da je ovo osjetljiva i relativno krhka situacija koja zahtijeva dobru konfiguraciju i kooperaciju velikih entiteta na Internetu, no kao opcija postoji i koristi se sve vie. Moda je najvei razlog za koritenje anycasta sm DNS. Da biste doli do DNS servera, mora biti poznata njegova IP adresa (jer nije mogue dobiti adresu iz simbolikog imena dok DNS nije aktivan), pa se zemljopisna distribucija servera izvodi anycastom. Poznati Googleov javni DNS server na adresi 8.8.8.8 izveden je upravo tako: ovisno iz kojeg dijela svijeta koristite ovu adresu, doi ete do razliitog fizikog servera.

Ekstremna skalabilnost

Najmoniji efekti rasporeivanja klijentskih zahtjeva po serverima postiu se kombinacijom svih navedenih tehnika. Na poetku, kao prva linija obrane, stoji DNS, koji klijentu koji eli saznati IP adresu iza simbolikog imena daje svaki put drugu adresu iz popisa koji ve sm po sebi ovisi o zemljopisnoj lokaciji klijenta. Na svakoj je od ovih IP adresa inteligentni HTTP

proxy koji prema bilo prema poslovnim (vrsta klijenta, aplikacije i slino) bilo tehnikim kriterijima preusmjerava klijenta na odreenu grupu servera. Unutar same grupe servera dalje moe postojati distribucija sadraja prema daljnjim kriterijima. Npr. ako se klijente preusmjerava

prema hashu njihova imena, nezgodno je ako se taj hash koristi za identifikaciju jednog jedinog servera koji moe biti u kvaru; u takvom sluaju hash zapravo predstavlja grupu servera izmeu kojih se dalje radi load balacing s obzirom na optereenje i kvarove.

MREA prosinac 2013.

61

TEMA BROJA CONTENT DELIVERY NETWORKS (CDN)

Usluge globalnog posluivanja

Najvea rijeka
Amazon je veteran na podruju cloud tehnologija te je potpuno neiznenaujue to ima opsenu ponudu usluga vezanih uz hosting sadraja na globalnoj razini. U sreditu ovih usluga to se CDN-a tie jest CloudFront
CloudFront
Proizvoa Amazon

+
Velike tehnike mogunosti i vrlo jednostavna konfiguracija, barem za statike webove

+
Relativno malo kontrole nad detaljima implementacije

DOJAM
Najlaki nain za uspostavljanje zemljopisno distribuiranog CDN-a

URL
http://aws.amazon.com/cloudfront/

mazonov CloudFront vjerojatno je najjednostavnija usluga svoje vrste s obzirom na ukljuivanje, koritenje i nain obrauna trokova. Kao i kod svih Amazonovih proizvoda, potreban vam je samo korisniki raun s kojim se mogu obavljati plaanja - sve ostalo izvodi se preko suelja na webu Amazonovih web servisa i automatizmom. CloudFront omoguuje distribuciju sadraja u sedam Amazonovih podatkovnih centara: u SAD-u, Europi, Hong Kongu, Japanu, Junoj Americi, Australiji i Indiji. Konkretna distribucija podataka te load balancing izmeu servera unutar podatkovnog centra obavljaju se auto matski (ili automagino), odnosno elastino s obzirom na potranju. To jednostavno znai da ne postoji mogunost kontrole to se dogaa

s kopijama podataka na niskoj razini: Amazonova e se infrastruktura sama pobrinuti da se podaci posluuju s dovoljnog broja servera da se zadovolji potranja. Sve to korisnik moe napraviti jest ograniiti podatkovne centre koji se koriste za distribuciju sadraja na samo one iz Europe i SAD-a, odnosno Europe, SAD-a i Azije. Iza kulisa, CloudFront radi nalik proxy serverima. Prilikom stvaranja nove distribucije sadraja (novog front-end servera), jedini nuan podatak jest ime servera koji posluuje originalni sadraj. Amazon e za potrebe distribucije stvoriti novi virtualni server s imenom kao to je d2aa27t4du7cxh.cloudfront.net. Za svaki pojedini zahtjev HTTP klijenta na ovaj server CloudFront e pogledati ima li traeni podatak

Bljesak u oblacima
CloudFlare je tvrtka specijalizirana za nuenje usluge CDN-a, to joj je i glavni posao. U relativno kratkom vremenskom roku postali su znaajan igra u ovom podruju, s velikim mogunostima i zanimljivim pristupom
CloudFlare
Proizvoa CloudFlare

+
Velike tehnike mogunosti i vrlo jednostavna konfiguracija, barem za statike webove

+
Relativno malo kontrole nad detaljima implementacije

DOJAM
Najlaki nain za uspostavljanje zemljopisno distribuiranog CDN-a

URL
https://www.cloudflare.com/

loudFlare je tvrtka nastala oko ideje uspostavljanja CDN usluga za svoje klijente te je, za razliku od Amazona, posveena samo tom cilju. Dok je Amazonova usluga tipinija s obzirom na to kako je implementirana i to nudi, CloudFlare ima blago drugaiju viziju i pristup problemu koji je blii bleeding edge idejama. Za poetak, umjesto da stvara novi virtualni server s jedinstvenim imenom, za koji se moe kreirati DNS CNAME unos s boljim imenom, CloudFlare eli potpuno preuzeti ulogu DNS servera za domene koje se posluuju CDN-om. Ovo je u neku ruku bolje jer se po defaultu koriste sve napredne tehnologije za distribui-

ranje i ubrzanje rada samog DNS-a te je manja vjerojatnost da e neto biti krivo konfigurirano na strani DNS-a, a loije je jer se mie kontrola DNS-a iz ruku korisnika (koji moda eli s njim napraviti neto naprednije).

Vrli novi podaci

Dok Amazon u principu posluuje sadraj kakav dobije od izvorinog servera, s minimalnim modifikacijama u situacijama gdje je to nuno (npr. promjena adrese za POST zahtjev u HTML formi tako da pokazuje na izvorini server umjesto na CDN), CloudFlare nudi nekoliko modela u kojima se sadraj moe znaajnije prilagoditi odnosno optimizirati za

62

prosinac 2013. MREA

sadraja
spremljen u lokalnoj kopiji (cache) te e ga, ako ga nae, poslati klijentu. Ako ga ne nae, proslijedit e upit HTTP serveru koji posluuje originalni sadraj, pohraniti njegov odgovor i zatim ga proslijediti klijentu. Uz malo panje u programiranju (koritenjem odgovarajuih zaglavlja) preko CloudFronta se moe posluivati i dinamian sadraj web aplikacija, s tim da je CloudFront dovoljno inteligentan da izmijeni odredine adrese u HTML formama. Pri tome je mapiranje adresa koje se nude za distribuciju 1:1. Ako klijent zatrai npr. dokument d2aa27t4du7cxh.cloudfront.net/negdje/ index.html, dobit e lokalnu kopiju dokumenta moj.site.hr/negdje/index.html. Amazon je naravno teka kategorija kad se radi o uslugama hostinga u cloudu, osobito s obzirom na to to se sve korisnicima nudi i s kojom lakoom. Iza URL-a koji CloudFront stvara za korisnika (onaj dugaki, runi) stoji impresivna koliina tehnologije. CloudFront koristi sve trikove opisane u ovoj temi da bi ubrzao pristup sadrajima: od DNSRR-a do zemljopisno distribuiranih podatkovnih centara i automatskog internog load balancinga izmeu servera s nadzorom i detektiranjem kvarova na serveru - a sve se ovo takoer dogaa automatski i praktiki skriveno od pogleda korisnika. U veini sluajeva nije preporuljivo posjetiteljima weba davati ovakvo dugako i runo simboliko ime servera, no i za to ima lijeka:

Ukljuivanje CloudFronta radnja je od svega nekoliko koraka te s malim brojem razumljivih opcija

Koliko para, toliko muzike

mogue je napraviti DNS CNAME unos s pro izvoljnim imenom koji e kao svojevrsni alias pokazivati na Amazonovu simboliku adresu, a koja e dalje pokazivati na skup IP adresa u svojstvu DNSRR-a. Meu naprednijim su mogunosima koje se mogu podesiti kod CloudFronta: koritenje HTTPS-a i konfiguracija odgovarajueg SSL certifikata, ograniavanje trajanja podataka u cacheu (podrazumijevana je postavka da se koriste informacije koje u zaglavljima alje izvorini server), ograniavanje HTTP metoda koje e front-end server dopustiti, konfiguracija to e se dogoditi s cookiejima i query string dijelom URL-a, posluivanje privatnih sadraja

(tj. dostupnih samo autoriziranim korisnicima) te logiranje zahtjeva. Ako je ukljueno logiranje, logovi se pohranjuju u Amazonov S3 bucket, odakle se mogu preuzimati i analizirati po potrebi. Plaanje CloudFronta nalik je drugim Amazonovim cloud proizvodima u smislu da se ne plaa paualno, nego prema potroenim resursima. U ovom se sluaju naplauje mreni promet po gigabajtu mjeseno (ovisno o lokaciji datacentra, od 12 do 25 US centi) te po broju posluenih HTTP zahtjeva (jedan ili dva centa na 10.000 zahtjeva). Jedan relativno malo posjeen web po ovim bi tarifama stajao oko 100 USD mjeseno.

bre posluivanje. Prva je razina optimizacije CloudFlarea automatska minifikacija svih tekstualnih sadraja. Ovo je uobiajena operacija koja modificira HTML, CSS i JavaScript datoteke tako da smanji redundanciju u njima i kodira ih na nain koji ih ini osjetno manjim (i brim, jer se smanjuje vrijeme prijenosa preko mree). Njenim se koritenjem u kontekstu CDN-a sadraj koji se preuzima s izvorinog servera prekodira i takav sprema u cache prije prosljeivanja klijentima. Sljedea razina optimizacija ne samo da prekodira pojedinane sadraje s ciljem da smanji njihovu veliinu, nego utjee i na semantiku sadraja te mijenja slike. Ako postoji vie CSS i JavaScript datoteka, one se spajaju u jednu prije minifikacije te se u HTML dokument koji ih koristi ugrauje asinkrono uitavanje JavaScript koda da se povea osjeaj brzine websitea. Ovakve promjene teoretski mogu nakoditi stranicama te se mogu iskljuiti ako se to dogodi. CloudFlare koristi ak 23 lokacije za posluivanje sadraja, koje su najvjerojatnije zakupljeni resursi u podatkovnim centrima neovisnih dobavljaa. Ovo je u svakom sluaju dobra stvar jer uvodi redundanciju te potencijalno bolje performanse. Ovakav model ima tu prednost da su korisnici praktiki zatieni od naglog rasta posjeenosti njihova sitea. Kao bonus mogunosti, CloudFlare nudi detaljnu analitiku pristupa sadrajima, cloudoliku mogunost koritenja web aplikacija koje su izvan samog web sjedita koje se distribuira CDN-om te zatitu od sigurnosnih problema.

CloudFront je vrlo lagan za ukljuivanje te nudi napredne mogunosti koje su vrhunske u svojoj klasi
Kako je posluivanje sadraja od DNS-a nadalje pod kontrolom CloudFlarea, mogue je primjenjivati detekciju i zatitu od DDoS-a i slinih. Model naplate CloudFlarea potpuno je drugaiji od Amazonova. Dok Amazon naplauje potronju (mreni promet i broj zahtjeva) bez obzira na vremensko razdoblje, CloudFlare naplauje svoju uslugu paualno, bez obzira na potronju. Jo je jedna razlika to CloudFlare nudi svoju osnovnu uslugu besplatno! Ako nemate neke specifine zahtjeve (meu ostalim, ako ne koristite SSL), moete imati svoj web distribuiran po svijetu bez ikakva plaanja. Za zahtjevnije korisnike postoje jo tri plana: Pro, koji kota 20 USD mjeseno + 8 USD za svaki dodani site; Business, koji kota 200 USD mjeseno; i Enterprise, koji poinje od 3.000 USD mjeseno, ali se zapravo prilagoava konkretnim potrebama. Planovi koji se naplauju nude dodatne mogunosti optimizacije brzine pristupa i sigurnosne provjere (meu ostalim, za XSS i SQL injectione). Uza sve opisane pogodnosti (a pogotovo zbog postojanja besplatnog modela), CloudFlare je zaista usluga koju se moe preporuiti. Jedini je nedostatak potreba za prebacivanjem DNS servera na njega, no budui da se nudi ureivanje DNS podataka iz web suelja, za neke je to sigurno i pozitivna promjena. MREA prosinac 2013. 63

TEMA BROJA Usluge globalnog posluivanja sadraja

proizvodi. Radi se o usluzi koja koristi nekoliko datacentara diljem svijeta da bi se korisnicima omoguilo preuzimanje sadraja s bliske im lokacije. Uvoenje objekata (datoteka) u CDN takoer se radi na uobiaje ni nain: pri prvom preuzimanju datoteke se pokupe s izvorinog servera. Windows Azure CDN nudi dvije zone iz kojih se datoteke posluuju krajnjim korisnicima: jedna je za Sjevernu Ameriku i Europu, druga je priblino za ostatak svijeta, s tim da meu zonama nema preklapanja. Ukupni je broj datacentara za CDN 24. Kao to mu i ime kae, Azure CDN moe se koristiti samo za posluivanje sadraja koji su ionako ve prisutni u Azure cloudu, odnosno Azure Storage Services, te nije openito rjeenje za CDN iako je za vjero vati da bi Microsoft radio iznimke u sluajevima kada bi im se to isplatilo.

Lokacije podatkovnih centara za Windows Azure CDN, s podjelom na dvije svjetske zone

Globalno veliki
Osim boutique tvrtki i usluga koje se mogu naruiti na komad, postoje i veliki igrai koji rade samo s velikima. Kod ovih nije mogue naruiti jednostavnu uslugu preko Interneta i platiti PayPalom, nego se radi o B2B pregovorima

CacheFly

nternet je biznis, to znai i da za razliite nie usluga na njemu postoji vei broj tvrtki ko je se bore za svoj dio kolaa. Hosting vie-manje statikih sadraja u smislu CDN-a moda ne izgleda kao naroito inteligentan po sao, no zamislite samo koliko bi milijuna korisnika diglo svoj glas kada ne bi mogli vidjeti svoje slike na Facebooku tijekom nekoliko sati ili dana.

Akamai

Ako ste malo gledali linkove na slike, videozapise i druge masovne sadraje koje vam donose veliki siteovi kao to su Facebook, Twitter, Apple i Microsoft, moda ste u njima uoili ime servera koje sadri znakove akacdn ili akamaihd,

MetaCDN
MetaCDN nudi poneto specijaliziranu uslugu CDN-a orijentiranu videosadraju. Iako mogu u potpunosti odraditi i normalan CDN statikih datoteka preko HTTP-a koji rade i svi ostali, najvee mogunosti nude za videosadraje. Uz samo posluivanje, rade rekodiranje (rekompresiju) sadraja te izbor varijante sadraja prema karakteristikama (formatu i zahtjevnosti) za odreene vrste krajnjih korisnika. U nastavku ove usluge MetaCDN radi i live streaming video- i audiosadraja nad kojim su nainjene opisane optimizacije.

to znai da ste upravo sadraj pokupili s Akamaijevih servera. Akamai postoji od 1998. godine, to znai da su poznato ime meu velikim tvrtkama koje vaan dio poslovanja ostvaruju na Internetu, a danas se hvali da posluuje 30-ak posto HTTP prometa na Internetu. U ekosustavu CDN-ova, ovo je ogromna gorila. Danas tvrtka nudi ovei broj usluga i proizvoda koji se nastavljaju na sredinju temu posluivanja sadraja. Zahvaljujui velikoj rairenosti i dugogodinjem iskustvu, Akamai moe ponuditi i relativno egzotine kombinacije kao posluivanje razliitih sadraja za mobilne ureaje ovisno o tome jesu li se spojili preko 3G-a ili Wi-Fija te analizu i restrukturiranje web aplikacija na nain koji optimizira brzinu njihovog uitavanja. Za odreene vrste sadraja (audio, video streaming) postoje posebno optimizirana rjeenja, a pokriveni su i razni poslovni zahtjevi te sigurnosna pitanja (SSL, DoS, proxy, compliance). U osnovi, ako elite ita raditi na Internetu globalno i moete to platiti, Akamai e vam to napraviti bre i moda bolje.

Windows Azure CDN

Microsoftu dugo treba da prepozna novo trite, ali obino naprave korektnu ponudu u takvima. Azure CDN dio je Micro softove cloud ponude i ponaa se otprilike jednako kao prethodno opisani

CacheFly je tvrtka specijalizirana za jednu odreenu vrstu CDN-a, koristei anycast za pruanje svih sadraja krajnim korisnicima. Kao to je opisano u okviru, anycast je nain konfiguracije servera i mree na Internetu u kojem se za pristup sadraju koriste uvijek iste IP adrese, no fizike lokacije servera na kojima su ove adrese zemljopisno su raspodijeljene (u osnovi, razni dijelovi Interneta misle da se ista IP adresa nalazi u razliitim fizikim lokacijama). Anycast se tradicionalno izbjegava pri posluivanju velike koliine velikih sadraja jer je takva konfiguracija usmjeravanja paketa na Internetu relativno krhka i ovisi o dogovoru velikih sustava od kojih je Internet sastavljen te se najee koristi za usluge koje ne zahtijevaju kontinuirani prijenos velikih koliina podataka, kao to je DNS. Budui da je znatno lake napraviti GeoDNS koji radi bez ovako udne arhitekture na Internetu, malo se tko bavi anycastom u kontekstu CDN-a. CacheFly je to shvatio kao izazov i ve oko 10 godina nudi ba opisanu uslugu. Prednost je dakako to je mune tehnike detalje ve odradio te se klijenti sami ne moraju dogovarati s ISP-ovima i drugim vlasnicima velikih mrea da bi napravili neto slino. CacheFly posjeduje servere na vie od 30 lokacija u svijetu, ime su pokrili praktiki sva zanimljiva trita. Osim u najskupljim varijantama podrke, CacheFly zahtijeva da serveri s izvorinim sadrajima budu unutar njihove mree, to je blago nalik Azureu, ali razliito od uobiajenih usluga koje nude drugi CDNovi. Budui da se radi o relativno maloj i agilnoj tvrtki, u vie se navrata reklamiraju kao vrlo fleksibilni - za one koji si to mogu priutiti.

64

prosinac 2013. MREA

SOFTVER Visual Studio 2013

IVAN KARDUM

Razvojni alat po mjeri developera

Novi Visual Studio izlazi tono prema planu. Godinu dana nakon Visual Studija 2012 doekali smo Visual Studio 2013. Moda bismo mogli pomisliti da je godina dana premalo za neke velike novosti, no kada je rije o novom Visual Studiju, to sigurno nije tako. eka nas verzija puna novih mogunosti te poboljanja na gotovo svakom koraku

d izdavanja verzije 2012 prola je godina dana. Microsoft je u meuvremenu izdao i tri kvartalne nadogradnje. Nekad bismo ih nazivali service packovima, ali u meuvremenu se odustalo od tog naziva i sada ih nazivamo updateovima. Istina, nije samo naziv promijenjen; kvartalni updateovi imaju i neto drugaija obiljeja od nekadanjih service packova. Najvaniji je taj da je rije o nadogradnjama koje izlaze prema tono odreenom planu: svaka tri mjeseca. Tom dinamikom Microsoft nastavlja i dalje; nove verzije jednom godinje te nadogradnje kvartalno. Ovaj ritam vrijedi i za Team Foundation Server, kao i za Visual Studio. Team Foundation Server (TFS) postao je ionako nezaobilazan posluiteljski partner Visual Studija. Visual Studio mogue je naravno i dalje koristiti bez povezanosti s TFS-om. No razvijamo li u timu te elimo koristiti sve mogunosti koje nam nude alati za timski rad, neophodno je uvesti Team Foundation Server ili njegovu cloud varijantu Team Foundation Services te ga povezati s Visual Studiom. Novosti su TFS-a 2013 mnogobrojne i zasluuju jedan iroki i potpuno odvojeni osvrt. No ostavimo TFS za sada po strani i pogledajmo za poetak samo Visual Studio. Koje su to novosti nove verzije koje e svakodnevni rad developera uiniti produktivnijim, brim i jednostavnijim?

Boje su u nama

Prvo to primjeujemo u novoj verziji Microsoftova razvojnog okruenja jest vanjtina. Microsoft je vratio boje u Visual Studio. Oni koji jo uvijek koriste Visual Studio 2010 i nisu ni prelazili na verziju 2012 moda ne razumiju zato je ovo toliko bitno. Meutim, sivilo koje je Microsoft uveo u verziju 2012

Napredna dijagnostika
U novoj verziji Visual Studija Microsoft je posebnu panju pridao dijagnostici. Kroz novi skup alata nazvanih Performance & Diagnostic Hub mogue je izvriti razliite vrste analiza, profiliranja i dijagnostike nad aplikacijom. Ovisno koju vrstu aplikacije izraujemo, kroz Performance & Diagnostic Hub bit e nam ponuene razliite vrste alata. Najvei broj dijagnostika ponuen je za Windows Store aplikacije. Profiliranje performansi, koje je dosad bilo omogueno za jezike .NET i C++, odsad je mogue i za JavaScript. Kada govorimo o performansama, ne misli se samo na to koliko se koja metoda brzo izvrava. S novim aplikacijama, posebno za ureaje osjetljive na dodir, performanse programa imaju i novo, proireno znaenje. To novo znaenje Microsoft naziva Pillars of Performance i glasi Fast, Fluid, Efficient ili, u prijevodu, brzo, fluidno i efikasno. Brzo se odnosi na brzinu pokretanja aplikacija i

Performance & Diagnostic Hub ovisno o vrsti aplikacije, na raspolaganju su nam razliite vrste dijagnostike

66

prosinac 2013. MREA

Novi trendovi - prati ih i Visual Studio novim alatima

nije se ba svidjelo korisnicima. Kritike na vie-manje jednobojno korisniko suelje bile su meutim dovoljno glasne da Microsoft odlui vratiti boje u novoj verziji. To naravno ne znai da Visual Studio 2013 izgleda kao verzija 2010. Korisniko iskustvo Visual Studija definitivno je evoluiralo. Zadralo je dobre strane, promijenilo loe, doradilo nedostatke. Ve kod prvog pokretanja Visual Studija 2013 ponudit e vam se izbor tema. Na raspolaganju su vam tri teme, a naknadno naravno moete doraivati i prilagoavati korisniko suelje svojim eljama. Osim oitih promjena boja, ikona i tema, meu prvim stvarima koje se primijete u novom Visual Studiju jest mogunost povezivanja s Microsoft Live ID raunom. Preko njega omoguena je razmjena informacija i sinkronizacija postavki meu razliitim ureajima istog korisnika. To da developeri istovremeno rade na vie raunala vie nije iznimka, stoga je ovo veini vrlo korisna znaajka. to se tie vizualnih promjena, primijetit ete i ponovni redizajn Team Explorera. Tu su opet glavnu rije imali korisnici, u ovom sluaju developeri, koji su navodili razne primjedbe na verziju Team Explorera 2012.

Code map - grafiki prikaz call stacka tijekom izvoenja programa

Povratne vrijednosti u prozoru debugera - malo ali izuzetno korisno svojstvo novog debugera
Jedna od glavnih primjedbi bila je ta to je prozor pending changes (prozor s popisom lokalno promijenjenih datoteka) postao sastavni dio sveobuhvatnog Team Explorera i nije se mogao vizualno odvojiti od njega. U verziji 2013 omogueno je odvajanje (undocking) ne samo prozora pending changes nego i drugih sastavnih dijelova Team Explorera, ime je omoguena vea preglednost nad njegovim informacijama. Kada uzmemo u obzir da developeri uglavnom rade s vie od jednog monitora, onda je i mogunost odvajanja prozora po raznim ekranima itekako bitna. Osim mogunosti undockanja u Team Exploreru, Microsoft je na raznim mjestima ugradio podrku za efikasniji raspored prozora te rad s vie monitora. Moemo rei da je cijelo korisniko suelje u potpunosti orijentirano na efikasnost i produktivnost u radu programera - ba kako i treba biti kada je rije o modernom razvojnom okruenju.

Novi alati za nove ureaje

pojedinih njezinih dijelova. Fluidno predstavlja nain interakcije s korisnikom: fluidnost skrolanja, reakciju na dodir. Efikasnost se odnosi na potronju baterije i memorije te suivot aplikacije s ostatkom sustava, kao to su reakcije na standardne operacije ureaja preko gumba za pretraivanje i dijeljenje sadraja. Novi alati za dijagnostiku namijenjeni su upravo tome kako bi nae aplikacije bile u skladu s ta tri principa: brze, fluidne i efikasne.

Dijagnostiki izvjetaj - grafiki i podatkovni izvjetaj o performansama aplikacije

To da je Microsoft kompanija ureaja i servisa (devices & services) moe se uti gotovo na svakom Microsoftovu dogaaju ili predstavljanju novih ureaja. Meutim, to nije samo jo jedan marketinki slogan; to je zaista nova Microsoftova strategija i vidi se u svakom novom Microsoftovom proizvodu. Visual Studio oduvijek je namijenjen razvoju raznih vrsta aplikacija i s novom verzijom poboljanja su na svakom koraku. Meutim, na prvi je pogled oito da je Microsoft najvie uloio u svojstva za razvoj aplikacija za nove Windows ureaje, Windows 8 i Windows Phone aplikacije te Azure servise u oblaku. Microsoft tu privrenost novim vrstama aplikacija ne skriva. ak je i gotovo sve alate koji olakavaju izradu i odravanje aplikacija za Windows Store ugradio u besplatnu ediciju Visual Studio Express iako su identini alati za druge vrste aplikacija u nekoj od skupljih verzija Visual Studija. S verzijom 2013 dobili smo razne alate posebno namijenjene debugiranju i dijagnostici Windows Store aplikacija. Graphics Diagnostics posebno pomae debugiranju DirectX igara za Windows Store. Uvedena je dijagnostika za potronju memorije te potronju baterije posebno namijenjena novim ureajima. Da je Microsoft prije par godina uveo alat koji mjeri koliko energije, mjereno u mAh, troe pojedini dijelovi aplikacije, veina bi pomislila da je to nepotrebno. Meutim, s novim ureajima, u kojima je vrijeme autonomije jedno od glavnih ogranienja, itekako je bitno koliko energije potroi koja aplikacija. Dijagnostika nam omoguava da kroz grafiki alat prepoznamo koji su kritini dijelovi aplikacije koji gutaju bateriju. Potronja se posebno prikazuje kroz energiju koju konzumira procesorska snaga, grafiki prikaz na ekranu te podatkovni promet preko Wi-Fija ili mobilne mree. Mnoge ove alate uope nije mogue pokrenuti u sada ve starim Windowsima 7, a neki od njih zahtijevaju iskljuivo Windows 8.1. MREA prosinac 2013. 67

SOFTVER Visual Studio 2013

Peek Definition (Alt+F12) - programeri traili
JavaScript u drutvu velikih
Visual Studio razvojna je okolina namijenjena programiranju u razliitim programskim jezicima. Uz stari dobri C++ i standardne .NET jezike C# i VB.NET, podrani su i razni drugi: F#, Python, Silverlight (XAML) i razni specijalizirani jezici i tehnologije za pojedine vrste aplikacija. Meutim, jedan jezik posebno je dobio na teini upravo s novom verzijom Visual Studija. Rije je o JavaScriptu. JavaScript odavno je podran jezik u Visual Studiju, meutim godinama je, moemo rei, nepravedno zanemarivan. U Visual Studiju 2013 JavaScript ne samo da je postao ravnopravan programski jezik nego se stjee dojam da je na mnogim mjestima i preferirani jezik. JavaScript je konano dobio podrku za sve standardne alate na koje smo navikli sluei se recimo jezikom C#. IntelliSense konano radi kako treba, breakpointovi i ostali standardni alati za debugiranje rade ba onako kako smo navikli i s ostalim programskim jezicima. Zanimljiva novost, posebno namijenjena JavaScriptu, jest debugiranje bez projekta. Debugerom se moemo zakvaiti bilo na koju Windows Store aplikaciju te emo, ako je ona napisana u JavaScriptu - a mnoge jesu - moi da analiziramo njezin kd kroz debuger kao da je rije o naem projektu. Ovo je posebno zanimljivo kad trebamo otkriti odreeni problem na aplikaciji u okruenju gdje nam kd aplikacije bilo iz kojeg razloga nije dostupan, a takve situacije nisu nimalo rijetke.

Peek Definition - editor unutar editora

Skakanje iz metode u metodu standardni je postupak developera tijekom razvoja i debugiranja. Svaki programer esto odlazi u definiciju metode i zatim se vraa natrag. Peek Definition novo je svojstvo Visual Studija koje omoguava pogled u definiciju metode unutar malog prozora bez potrebe za mijenjanjem konteksta datoteke u kojoj se nalazimo. Iako ovo svojstvo zaista nije tehnoloki revolucionarno, uvelike olakava svakodnevni rad programera i sigurno je jedna od novosti koje e se developerima posebno svidjeti. Osim to koristei to svojstvo moete vidjeti definiciju metode, moete ju i direktno mijenjati bez potrebe za eksplicitnim otvaranjem izvorne datoteke. Alt+F12 koji slui otvaranju Peek Definition prozora sigurno e postati jedna od najee koritenih kombinacija tipki svakog programera u novom okruenju.

Debugiranja nikad dosta

Pametni scrollbar - u novom Visual Studiju ni scrollbar vie nije samo scrollbar. To je pametni scrollbar, koji daje informacije o cjelokupnoj datoteci, pogrekama, brekpointima te oznakama (bookmarks) u izvornom kodu, a takoer omoguava brzi pregled koda po cijeloj datoteci
68

Programerima vjerojatno najvanija svojstva svakog razvojnog okruenja jesu mogunosti debugiranja. Novi ureaji i novi zahtjevi trita ine razvoj softvera sve sloenijim. Kada u jednoj aplikaciji imamo nekoliko razliitih programskih jezika, hrpu razliitih tehnologija i servisa u odvojenim posluiteljima ili u oblaku, onda nam klasini alati za debugiranje vie nisu dovoljni. Sa svakom novom verzijom Visual Studija Microsoft uvodi nove mogunosti debugiranja. Verzija 2010 uvela je IntelliTrace; 2012 nove mogunosti za paralelno i udaljeno debugiranje. Visual Studio 2013 donio je jo novih poboljanja. Uz ve spomenutu prvoklasnu podrku za debugiranje JavaScripta i debugiranje bez projekta, posebno je zanimljivo asinkrono debugiranje Windows Store aplikacija i code map debugiranje. Kod debugiranja asinkronih poziva odsad emo moi tijek dogaaja pratiti i kroz call stack. Jednostavno se metode koje se pozivaju asinkrono pojavljuju ispod okvira s oznakom [Async Call]. Code map debugiranje pak omoguava vizualni prikaz pozivnog stoga (call stack) i meuovisnosti metoda koje sudjeluju u pozivu. Osim novih alata unaprijeen je i postojei alat za debugiranje IntelliTrace. Ve u verziji 2012 omogueno je koritenje IntelliTracea u produkcijskom okruenju. Omo gueno je da se analiza pokrene iz Power Shell skripte bez koritenja ostatka Visual Studija i time prikupe dijagnostika i detaljni podaci o eventualnim iznimkama i pogrekama kroz vrijeme izvrenja IntelliTracea.

prosinac 2013. MREA

U novoj verziji debugiranje produkcije dodatno je unaprijeeno te je omogueno direktno povezivanje s alatima za nadzor System Center 2012. System Center nadzire sustav i prikuplja logove te u sluaju uoene pogreke preko IntelliTracea alje bitne informacije razvojnom timu. Razmjena informacija izmeu Visual Studija i System Center alata omoguena je preko zajednike veze s Team Foundation Serverom.

Ujedinjeni web razvoj

Tijekom posljednjih nekoliko godina web razvoj na Microsoftovoj tehnologiji dobio je velik broj novih mogunosti. Kroz svaku verziju Visual Studija poveava se broj novih tipova web projekata. Visual Studio 2013 donosi pojednostavljenje i umjesto novih vrsta i podvrsta projekta nudi nam samo dva predloka: ASP.NET Web Forms i ASP.NET MVC. Dodue i dalje je mogue, radi kompa-

tibilnosti s prethodnim verzijama, odabrati neki od prijanjih predloaka. Ovo pojednostavnjenje ne znai da nam nisu na raspolaganju sve mogunosti web razvoja kao i dosad. tovie, moguih dodataka i opcija za na web projekt ima jo i vie, no njih emo najee dodavati kroz NuGet dodatke, to je ionako postao standardni nain upravljanja dodacima. Osim novog projektnog predloka, web developeri dobili su jo puno poboljanja s novim Visual Studiom. Tu su razna sitna poboljanja u HTML editoru i ve spomenute nove mogunosti debugiranja JavaScript koda. Uvedena je i mogunost paralelnog pokretanja web aplikacija u vie razliitih

Debugiranje bez projekta - omoguuje debugiranje bilo koje Windows Store aplikacije, a ako su aplikacije pisane u JavaScriptu, takoer i pristup izvornom kodu
preglednika unutar jedne debug sesije. Kroz razne dodatke Visual Studio oito je prepo znao zahtjeve web developera, koji su dosad esto pored Visual Studija koristili i razne developerske opcije drugih alata za debugiranje web aplikacija. Posebno je popularan skup alata za razvojne inenjere koje iz verzije u verziju donosi Google Chrome. Chrome je u mnogoemu dosad bio praktiniji od samog Visual Studija za debugiranje web aplikacija, pogotovo kada je rije o JavaScriptu. S novom je verzijom Microsoft u Visual Studio, a isto tako i u razvojne (F12) alate novog Internet Explorera, konano ugradio sve to je potrebno za moderni razvoj web aplikacija.

Sve za tim
Microsoftova ALM platforma - Visual Studio puno je vie od alata za programere. Zajedno s Team Foundation Serverom i popratnim alatima ini sustav za upravljanje svim stadijima ivota aplikacija

Code Lens - objektivom po kodu

Code Lens jo je jedno svojstvo na koje e se svaki pravi programer jako brzo naviknuti. Code Lens su skupine indikatora iznad metoda u obliku prozoria. Jedna od prvih stvari koja se primijeti kada se postojei projekt otvori u novom Visual Studiju upravo je Code Lens, mali sivi indikator iznad metoda koji nenametljivo ali vidljivo prikazuje bitne informacije o svakoj metodi. O kojim je informacijama rije, najbolje se vidi na projektima povezanim s Team Foundation Serverom. Otvorimo li projekt koji nije povezan s TFS-om, vidjet emo u Code Lensu iznad metode samo Code Lens - bitne informacije o metodi dostupne na broj referenci. Klikom na taj broj dobit emo u licu mjesta malom prozoriu linkove na sve te reference. Iako je ova funkcionalnost samo po sebi ve izuzetno korisna, puna snaga Code Lensa uoljiva je tek na projektima povezanim s Team Foundation Severom. U tom sluaju Code Lens pokazat e razne indikatore koji proizlaze iz informacija dostupnih preko TFS-a. Pokazat e se popis autora metoda, ukljuujui sve promjene tijekom vremena napravljene na toj metodi. Pokazat e se informacije o unit testovima koji se pokreu tom metodom. Takoer e se vidjeti i popis bugova koji su eventualno rijeeni tom metodom, kao i popis svih pregleda koda (code reviews) nainjenih nad svim promjenama te metode.

Visual Studio nije samo skup modernih alata za razvoj razliitih vrsta aplikacija i servisa. Visual Studio je sustav za cjeloivotno upravljanje aplikacijama, odnosno Application Lifecycle Management (ALM). elimo li koristiti Visual Studio za timski razvoj softverskih projekata, nuan nam je i Team Foundation Server (TFS). Zajedno s novom verzijom Visual Studija izaao je i novi TFS 2013 i s njim skup svih potrebnih popratnih alata i servisa. TFS 2013 donio je cijeli niz poboljanja, kao i nekoliko potpuno novih alata. Spomenimo samo neke. Team Rooms potpuno je nov alat za kolaboraciju u timu. Zatim, za upravljanje isporukom verzija (release management) Microsoft je Team Foundation Server upotpunio novim alatom InRelease. Visual Studio InRelease nastao je Microsoftovom akvizicijom, odnosno kupnjom gotovog alata od kanadske firme InCycle, i tako stadij ALM-a za isporuku verzija obogatio vjerojatno najboljim alatom iz tog podruja dostupnim na tritu. Puno je toga Microsoft dodao u novi skup alata za ALM, kao i u sm Team Foundation Server - no vie o tome u nastavku. Zasad smo vas uveli u novosti koje nam donosi Visual Studio kao alat za razvoj, a u sljedeem broju pogledat emo detaljnije to nam sve donosi Team Foundation Server 2013 i popratni alati za timski rad modernih razvojnih timova. MREA prosinac 2013. 69

SOFTVER Vital Signs 2.5.0

Imate li netrivijalnu organizaciju s vie od nekoliko zaposlenih te veim brojem raunala, servera, aplikacija ili drugih sustava koji su zatieni lozinkama, prije ili kasnije zatrebat e vam neto kao Secret Server za distribuciju pravih lozinki pravim ljudima

Vitalni znaci
MATE Strgai se manifestiraju, a nai ih krajnji korisnici primijete u svom radu.

mate li manji podatkovni centar s jednim ili dva domenska kontrolera, datotenim te Exchange i SQL posluiteljima smjetenima na zasebna fizika raunala te bazinom mrenom opremom, otklanjanje opisane potekoe bit e relativno bezbolno i brzo jer se pravi izvor problema nee moi dugo skrivati. U sloenim se pak okruenjima ovakav incident moe za tili as pretvoriti u pravu nonu moru, a pronalaenje igle u plastu sijena u odnosu na rjeavanje ovakvog problema moe se initi kao trivijalna zadaa. VitalSigns je alat koji e, ako je dobro podeen, biti nezamjenjiv u detekciji izvorita postojeeg problema, a omoguit e i preventivno djelovanje te nam ukazati na probleme u njihovu zaeu, tj. prije nego
VitalSigns 2.5.0
Proizvoa Savision Tip Alat za centralni nadzor Windows Server operacijskih sustava te Exchange, SQL i Hyper-V proizvoda Minimalna konfiguracija Server 2008 x64, 2 GB RAM Preporuena konfiguracija Server 2012 R2, SCOM 2012, 8 GB RAM Cijena 450 eura za svaku dashboard licencu (cijena je podlona promjenama, a izmeu ostaloga ovisi i o broju kupljenih licenci te o paketu odravanja koji se zakupi)

Moni arobnjak

Posluitelj na koji emo instalirati VitalSigns mora biti lan domene, a usto moraju biti zadovoljeni jo neki zahtjevi vezani prven-

stveno za servise i karakteristike (features) koji se na tom posluitelju moraju nalaziti. Budui da se alat administrira kroz web konzolu, aktivni IIS 7.0 servis je esencijalan. Uz IIS, moramo instalirati i .NET 3.5.1 te .NET 4.0 okvire. Ako posluitelj na koji instalirate alat tijekom instalacije ima pristup Internetu, instalacijski e arobnjak preuzeti sav potreban softver s weba, dok ete dodatne karakteristike poput WCF-a ili HTTP activation servisa ipak morati aktivirati sami. Ako na posluitelju ve postoji web sajt, alat e svoju konzolu postaviti na njega, a ako ga nema, instalacijski e arobnjak kreirati novi.

+
Jednostavnost instalacije, integracija u System Center infrastrukturu, objanjenja pojedinih brojaa

+
Nedostatak e-mail notifikacija, slaba dostupnost pisane dokumentacije

DOJAM
Alat trai odreenu prilagodbu, ali kada jednom podesite granine vrijednosti njegovih brojaa, izuzetno dobro odrauje svoj posao. Nedostatak pisane dokumentacije kompenziran je izuzetno susretljivim i komunikativnim support odjelom

USTuPIO
Savision

U poetku vidimo samo da neto nije u redu s naim SQL posluiteljem. Kroz drill-down dolazimo do brojaa koji otkriva pravi izvor problema. Ako nismo sigurni to pojedini broja znai, moemo otvoriti okvir Expert Knowledge, u kojem je objanjeno tono to koji od njih predstavlja

70

prosinac 2013. MREA

Zakuasta integracija
Ovako kreirani sajt po defaultu e koristiti HTTPS protokol, no izmjenama unutar njegove datoteke web.config mogue ga je zamijeniti bazinim HTTP-om. Odluite li se za podrazumijevani HTTPS protokol, tijekom instalacije e vam biti potreban i digitalni certifikat, a ako ne elite dodatne trokove (a nemate vlastiti PKI), instalacijski arobnjak maksimalno vam olakava ivot te nudi opciju kreiranja self-signed certifikata odmah tijekom instalacije. Korisnik koji je odradio instalaciju auto matski postaje VitalSigns administrator te se sa svojim vjerodajnicama (credentials) moe prijaviti na njegovo suelje i obavljati sve administrativne zadae unutar web konzole. Prvi je korak u koritenju ovog alata do davanje posluitelja koje elimo nadzirati u njegovu administracijsku konzolu. Windows Server 2003, SQL Server 2005, Hyper-V Server 2008, Exchange Server 2007 i sve novije inaice navedenih proizvoda mogu biti objekti nadzora. VitalSigns je agentless monitoring alat, to znai da na target posluitelj ne moramo postavljati nikakav dodatni softver, a za prikupljanje podataka koriste se protokoli WMI i RemoteShell. Zbog navedenog na posluitelju koji elimo nadzirati mora biti aktivirana karakteristika PowerShell remoting, koju omoguujemo kroz lokalnu PowerShell konzolu jednostavnim cmdletom enable-PSRemoting. Svaki posluitelj koji elimo nadzirati moramo runo dodati u vor web konzole koji odgovara njegovoj roli, a svaki posluitelj (bez obzira na rolu) dodatno moemo registrirati i u Windows Server vor koji e prikazivati bazine informacije posluiteljeva operacijskog sustava. Za registriranje nam trebaju posluiteljev naziv ili njegova IP adresa te vjerodajnice korisnika s administratorskim ovlastima na ciljanom posluitelju. Kada smo sve posluitelje koje elimo nadzirati registrirali kroz VitalSigns web konzolu, moemo pristupiti dashboard okviru konkretnog posluitelja. Izgled ovog okvira definiraju brojai koji e se na njemu nalaziti, a oni e opet ovisiti o vrsti posluitelja koji nadziremo, pa emo tako za Exchange imati brojae koje neemo imati na SQL ili Hyper-V konzoli, i obratno. Budui da se svi navedeni servisi vrte na operacijskom sustavu Windows Server (pa donekle i ovise o njemu), dashboard svakog od ovih posluitelja, uz role-specific brojae, imat e i vor System ispod kojega e biti prikazani brojai specifini samo za operacijski sustav tog posluitelja.
VitalSigns se moe integrirati s alatima SCOM 2007 i 2012 te SCSM 2010 i 2012. elite li da VitalSigns planira kapacitete za va Hyper-V posluitelj, ovakva vam je integracija neophodna. VitalSigns e oitavati alarme i incidente s navedenih System Center alata te e ih prikazivati unutar svoje konzole u kontekstu zahvaenog posluitelja. Opcija Hyper-V Dashboard Overview unutar administracijske konzole zahtijeva da uz VitalSigns bude instaliran i Hyper-V Management Pack for SCOM. Integraciju sa SCOM ili SCSM alatima radimo istoimenim konektorima unutar konzole Administration alata VitalSigns. Savision nam je u svrhu integracije pripremio i dva SCOM Management paketa koja moemo pronai unutar VitalSigns instalacijskog direktorija. Prvi, Savision Vital Signs Management Pack for Hyper-V, opcionalan je, a implementirat emo ga jedino ako unutar VitalSigns Hyper-V konzole elimo pratiti protekle statistike podatke radi razumijevanja trendova pojedinih podsustava. Drugi, nespretno nazvan Savision Vital Signs For Virtual Infrastructure Management Pack For Hyper-V, obavezan je elimo li da nas VitalSigns savjetuje oko planiranja resursa za na Hyper-V host. Da bi njegovi savjeti bili iole precizni, moramo mu dopustiti da situaciju snima barem nekoliko dana tijekom normalnog rada hosta. Oba se navedena paketa oslanjaju na prije spomenuti Hyper-V Management Pack for SCOM, tako da on mora biti instaliran prije nego ova dva paketa instaliramo na SCOM posluitelj. elimo li izvriti ovakvu integraciju s navedenim System Center alatima, uz ve navedene licence trebat e nam jo i licenca System Center connector.

Registracija obavezna

nam svrhu alat nudi mogunost samokalibracije, pa tako kada svi servisi i podsustavi na ciljanim posluiteljima rade unutar zadanih parametara, alatu moemo narediti da snima stanje odreeni vremenski period te da na temelju u tom periodu prikupljenih vrijednosti postavi granine razine brojaa. Uza svaki broja imamo i njegov kratki opis, to nam uvelike olakava snalaenje (barem u poetku koritenja alata). Uz karticu KPIs, za rolu Windows Server tu su i kartice koje prikazuju stanje sistemskih servisa i pro cesa, instaliranih aplikacija te logikih diskova i njihovih particija. Pravu vrijednost alat pokazuje kada ga koristimo za nadzor sloenih sustava poput Exchange, SQL ili Hyper-V posluitelja. Za njih nam, osim navedenih informacija o temeljnim posluiteljevim podsustavima, alat moe pruiti i uvid u server-specific servise. Ispod ve spomenute kartice KPIs za ovakve e se posluitelje nalaziti dva vora: System, koji e prikazivati stanje posluiteljeva operacijskog sustava, te u ovisnosti o roli Hyper-V, Exchange Server ili SQL vor. Ovaj potonji sadravat e kljune informacije vezane za osnovne role-specific brojae. Za Hyper-V tako moemo pratiti podatke vezane

za kljune podsustave njegovih virtualnih posluitelja, njihove virtualne mree, virtualne diskove te snapshot toke. Za Exchange posluitelj emo ispod Exchange Server vora imati podvorove Client Access i Transport, unutar kojih moemo pratiti brojae kao to su broj trenutnih POP3 ili IMAP konekcija, OWA Response time, Delivery Failures, Messages Delivered i sl. Uz karticu KPIs na konzoli po stoji jo cijeli niz dodatnih kartica iji nazivi ovise o roli praenog posluitelja. Na Hyper-V konzoli tako imamo kartice Virtual Machines i Virtual Networks, neke od kartica unutar SQL konzole su Databases, Sessions i Jobs, dok e konzola Exchange posluitelja prikazivati kartice s nazivima karakteristinim za ovaj servis poput Queues ili Message Tracking Log.

Potraga kroz plast sijena

Dobro ugoen

Kartica Key Performance Indicators (KPIs) nalazit e se na konzoli svih posluiteljskih rola. Unutar ove kartice moemo pratiti performanse kljunih podsustava posluitelja poput CPU-a, RAM-a, HDD-a i mree. Za svaki e od ovih podsustava alat pratiti i grafiki prikazati cijeli niz brojaa, a na nama je da zadamo granine vrijednosti nakon kojih e nas alat upozoriti na problem. Naalost, e-mail notifikacije nije mogue postaviti, a alat se za ovakvu funkcio nalnost oslanja na SCOM. Budui da se prati ogromna koliina brojaa, runo postavljanje i naknadna kontrola graninih vrijednosti pojedinog brojaa mogli bi biti teko izvedivi. U tu

Dok ne postavimo ispravne granice pojedinih brojaa, alat nam nee biti od velike koristi. Granice moemo postaviti runo ili dopustiti da to alat sm odradi kroz odreeni vremenski period tijekom ispravnog rada praenog sustava

Kada na nekom posluitelju doe do probijanja postavljene granine vrijednosti (treshold ) nekog brojaa, zelena e se kvaica (check mark) kraj tog posluitelja promijeniti u crveni krii. Pristupom njegovoj konzoli vidimo unutar kojeg je high-level podsustava dolo do pogreke, a daljnji drill-down omoguuje nam da doemo do tono odreenog brojaa koji je izaao iz zadanih granica i koji uzrokuje (ili e uzrokovati) probleme u radu naeg klijenta s poetka prie. Budui da je u scenariju opisanom u uvodu dijagnostika 90% rjeenja, ne treba posebno isticati vrijednost ovakva alata u takvim situacijama. Alat je mogue preuzeti sa slubenih Savisionovih web stranica, ali vam bez licence nee biti ni od kakve koristi. Za licencu morate kontaktirati tvrtku - ili e ona kontaktirati vas nakon to ispunite formular u kojem morate objasniti u kakvom okruenju alat elite koristiti. Postoji nekoliko tipova licenci vezanih za VitalSigns. Product license je temeljna licenca koja omoguuje pokretanje alata, ali vam ona bez dashboard licence neophodne za pristup pojedinoj kontrolnoj ploi nee nimalo koristiti. Za svaki od navedenih proizvoda koje planiramo nadzirati moramo imati odreeni broj dashboard licenci, pa ako imamo dva Exchange posluitelja i po jedan SQL i Hyper-V posluitelj, trebaju nam dvije Exchange te po jedna SQL i Hyper-V dashboard licenca. MREA prosinac 2013. 71

HARDVER IBM System x3650 M4

Server

Gledajui povijesno, barem na naem tritu, IBM-ovi x86/ x64 serveri nisu bili naroito uzbudljivi s obzirom na tehnologije koje implementiraju i praktiki se nikad nisu ni pribliavali kategoriji best buy u odnosu cijene i mogunosti, no izgleda da se stvari radikalno mijenjaju

IVAN VORAS BM-ovi System x serveri (oni sa x86/x64 procesorima) uvijek su bili u principu robustan ali ne i previe uzbudljiv niti jeftin izbor. Rekli bismo da su ih uglavnom kupovali ili ziherai kojima nije teko platiti vie da dobiju to vie mirnog sna ili oni koji ne plaaju vlastitim novcem. Budui da je cijena hardvera u modernom biznisu relativno malen dio ukupnih trokova, to ponekad moe biti i razumna strategija. Iznenaujue, ali stvari se s Velikim Plavim izgleda mijenjaju: server na testu cjenovno je razumno pozicioniran s obzirom na mogunosti. Generacija M4 iz koje je ovaj server objavljena je prole godine te sadri podrku za najmodernije procesore, memoriju i popratni hardver. U sluaju procesora, podrane su v2 verzije Xeona E3 i E5 (u serveru na testu procesor je E5-2620v2), koje pak podravaju memorije brzine do 1.866 MHz (384 GiB memorije po procesoru, odnosno 768 GiB ukupno u ovakvom serveru) te QPI sabirnicu brzine do 8 GT/s i PCI Express 3.0. Od dva mogua procesora, server na testu doao je opremljen jednim, no radi se o zanimljivom esterojezgrenom modelu iz obitelji Ivy Bridge koji se s ukljuenim Hyperthreadingom u operacijskom sustavu vidi kao 12 procesora. Ovo je najjeftiniji i najslabiji od esterojezgrenih procesora u ponudi te radi na 2,1 GHz. Svakoj od jezgara pridrueno je 256 KiB L2 cachea te je za sve jezgre dostupno jo 15 MiB L3 cachea. Podrane su sve moderne tehnologije kao EPT, AES-NI, SSE 4.2, AVX, F16C (AMD-ova ekstenzija za 16-bitne floating point brojeve) te Smart Cache (za bolje iskoritenje L2 i L3 cache memorija). Intelova praksa verzioniranja generacija procesora vrlo je praktina, no pomalo pro izvoljna u detaljima kako e tono izgledati sljedea verzija navodno istog procesora. Tako je Xeon E5-2620 v1, prethodna verzija procesora, na testu radila na 2 GHz, dok verzija 2 s istim osnovnim imenom radi na 2,1 GHz. Iako razlika od 100 MHz nije naroito znaajna, sigurno pridonosi barem malo ukupnim poboljanjima u performansama i ostavlja dojam da je Intel u ovom sluaju igrao na sigurno: tako je garantirano

s karakterom

Grijalica

Unutranjost servera tipinog je IBM-ovskog dizajna - klasina i dobro organizirana

KOME JE SERVER NAMIJENJEN?

Ovaj model servera nabrijan do zuba moe prihvatiti dva 12-jezgrena procesora (48 procesorskih jezgara ako je ukljuen Hyperthreading), 768 GiB memorije i 32 SSD diska. Postoji jako malo toga to takav server ne bi mogao raditi. Server na testu je skoro pa bare-bones verzija za daljnju konfiguraciju, sa dva diska i 8 GiB RAM-a, te je veina njegove prostrane unutranjosti zamjetno prazna. Ovisno o potrebama, server se moe konfigurirati s vie ili manje komponenata razliitih karakteristika.

72

prosinac 2013. MREA

Server podrava do dva procesora najnovije generacije E5-26xx v2, od kojih je u testiranom serveru prisutan samo jedan
da e sljedea verzija imati barem mrvicu bolje performanse ba u svim testovima. Kod nekih upgradeova verzije razlike su mnogo drastinije. Npr. E5-2440 v1 esterojezgreni je procesor na 2,4 GHz, a E5-2440 v2 e, izgleda, biti (nije jo objavljen) osmerojezgreni procesor na 1,9 GHz. Kao to bi rekli Amerikanci - go figure. U svakom sluaju, verzija 1 bila je na arhitekturi Sandy Bridge, verzija 2 na arhitekturi Ivy Bridge, a verzija 3, koja za ovu vrstu procesora (Xeon E5) tek treba doi, bit e na arhitekturi Haswell. Test brzine enkripcije redovito obavljamo na svim serverima za recenziju, naredbom openssl speed OpenSSL-a u CentOS-u 6. Rezultati su i ovaj put sasvim oekivani s obzirom na blagu promjenu generacija i razliku u openitoj brzini procesora izmeu dvije generacije. Skrenuli bismo panju jo jednom na poveanje performansi koje se moe postii koritenjem posebnih instrukcija za AES u novijim Intelovim procesorima, nazvanih AES-NI. Naravno, to nije nita novo; AES-NI je dostupan ve vie od tri godine u serverskim procesorima od Xeona 56xx nadalje, no vrijedi ga ponovno spomenuti u sluaju da razmiljate o tome treba li prijei na noviju generaciju procesora ili ne. Budui da su enkripcija odnosno zatita podataka danas vrue teme, moda vas razlika u performansama od vie od 5 uvjeri da je dobro prijei. S ukljuenim AES-NI, AES-128 postaje bri od dosad najbreg i najrasprostranjenijeg algoritma RC4. Jasno, potreban je i odgovarajui softver odnosno konfiguracija softvera da bi se ova prednost mogla iskoristiti.

TEHNIKE KARAKTERISTIKE PowerEdge R710 Izvedba Procesori i ipset Mogunosti procesora Ugraena/maksimalna memorija Integrirana mrena suelja Proirenja Dodatna suelja Diskovni kontroler Ugraeno/ukupno mjesta za interne diskove Poseban disk za OS RAID na svim diskovima RAID razine DVD-ROM ureaj Jedinica napajanja/maksimalno Hot-swap/redundant napajanja Snaga jedinice napajanja Izmjenjivi ventilatori Otvaranje kuita bez alata (tool-free) Izmjena diskova bez alata (tool-free) LED za indikaciju pogreke diska/ventilatora/napajanja Softver za nadgledanje i upravljanje Jamstveni rok Cijena servera (bez PDV-a) Ustupio

Rack-mountable, 2U 1Intel Xeon E5-2620 v2, 2,1GHz, 6 core, 15 MiB L3, C600 EPT, SSSE3, SSE 4.2, AVX, AES-NI, VT-x, VT-d, VT-c, SDCC 8 GB/768 GB (ECC DDR3) 4Intel 10/100/1000 Mbit/s 4PCI-E x8 6USB2.0 (dva s prednje strane) ServeRAID M5110e 512 MiB cache 2300 GB SAS, 3,5/8 podrano 4 RAID 0, 1, 5, 10 4 2/2 4/4 550 W 4, redundantni 4 4 4/4/4 IMM2 3 godine 15.920 kn M SAN grupa, tel. 01/3659-900, www.msan.hr

KAkO kONFIGURIRATI SSL / TLS?

Razlozi i detalji konfiguracije podrke za TLS (SSL) u web serverima kompleksni su i zahtijevaju znanje algoritama enkripcije i kako oni interagiraju meusobno (jer se nikada ne koristi samo jedan). Ako samo elite konfigurirati Apache SSL po najsvjeijim preporukama, to ukljuuje koritenje algoritama koji jame nemogunost dekripcije sadraja i ako je kompromitiran privatni klju (ECDHE), AES u stream nainu rada (GCM) te najnoviju verziju TLS-a (1.2), potrebne su vam ove linije u konfiguraciji Apachea: SSLProtocol +TLSv1.2 +TLSv1.1 +TLSv1 +SSLv3 SSLCompression off SSLHonorCipherOrder on SSLCipherSuite ECDHE-RSA-AES128-GCM-SHA256:DHE-RSA-AES128-SHA256:AES128-GCM-SHA256:RC4-SHA Novije e verzije OpenSSL-a same koristiti AES-NI ako ga nau, a svoju konfiguraciju HTTPS servera moete provjeriti online alatom na adresi www.ssllabs.com/ssltest/.

udesa enkripcije

Moderan server

Velika je panja posveena pouzdanosti servera te su tako podrani memory sparing, interleaving & mirroring (priblino nalik RAID-u za diskove, ali s memorijom), Light Path dijagnostika koja ledicama na matinoj

ploi ukazuje gdje bi mogao biti kvar, stalni nadzor komponenata u IMM-u (integrated management module) i predvianje mo guih kvarova (predictive failure analysis) te pre-boot dynamic systems analysis alat za dijagnostiku. IBM je prvi (prije nekoliko godina) prigrlio UEFI kao boot environment te se IBM-ovi serveri najbolje slau s operacijskim sustavima koji koriste UEFI (sreom, to su danas svi normalni), a za upravljanje serverom (i vanije, grupama servera) dostupan je Systems Director. IBM je takoer ugledao svjetlo i poeo prihvaati modu distribuiranih sustava kod kojih se maksimiziraju lokalne mogunosti pohrane u serverima umjesto koritenja SANova te je tako ovaj model servera (ne nuno konkretni server na testu) mogue opremiti

s do 32 tanka 1.8-inna SSD-a, 16 malih 2,5-innih diskova, ili est velikih 3,5-innih diskova. RAID kartica koja dolazi po defaultu (M5110e, bazirana na LSI-ovu ipu) podrava RAID 0, 1 i 10, no naprednije verzije podravaju sve uobiajene razine RAID-a, pa ak i flash-backed cache memoriju. Model servera (ponovno ovisno o konfiguraciji) podrava do est PCI-Express slotova brzine x8, no s opcionalnim dodatnim riserom mogu postati dostupni i slotovi brzine x16.

Relativno niska cijena za IBM-ov server Mogunost ugradnje do dva procesora, od kojih svaki moe imati do 12 jezgara Opcionalne konfiguracije kuita za prihvat do 32 tanka SSD diska Otvaranje kuita i izmjena diskova bez alata
(prije Hyperthreadinga)

to je zanimljivo kod ovog servera?

Diskovi se, oekivano, izmjenjuju bez potrebe koritenja alata

MREA prosinac 2013. 73

HARDVER Dell Latitude 14 E7440

Lagan i otporan
U odnosu na druge proizvoae prijenosnika i ultrabookova Dell je svoju novu liniju ureaja predstavio s blagim zakanjenjem, ali sada je jasno zato je tome tako - oni su mnogo vie od starih modela s ubaenim novim Intelovim procesorom Haswell
DAVOR uti

itava Dellova mobilna linija nedavno je doivjela redizajn i dobila niz konstrukcijskih i funkcionalnih poboljanja. Meu te dotjerane ureaje svakako se ubraja 14-inni Latitude E7440, ureaj koji se veliinom dijagonale smjeta na crtu izmeu prijenosnika i ultrabooka, a debljinom profila i masom ipak je blii potonjem. O kakvim tono proporcijama govorimo? Profil Latitudea E7440 debeo je svega 21 mm, a masa mu iznosi 1,63 kilograma. Time spada u gornji dio teinske kategorije u svijetu ultrabookova, ali nemojmo smetnuti s uma da se radi o 14-, a ne 13-innom mo delu. Ovaj dodatni in ekranskog prostora osjetan je u praksi i u kombinaciji s Full HD rezolucijom rezultira prostranom i vrlo upotrebljivom radnom povrinom ak i kada je rije o situacijama gdje istodobno imamo otvorena dva dokumenta jedan pored drugog - 13-inni ureaji u takvom su scenariju slabo upotrebljivi.

Visoka klasa

to se konstrukcijskih materijala tie, poklopac je nainjen od ugljinih vlakana, a kuite od aluminija. Aluminij, dodue, gotovo neete vidjeti golim okom jer su sve
Dell Latitude 14 E7440 Ekran 14 (1.9201.080, TN panel) Intel Core i5-4200U 1,6 GHz Procesor Intel HD 4400 (integrirana) Grafika kartica 8 GB/256 GB SSD Memorija/Disk 4/4/4/8 LAN/WiFi/Bluetooth/3G Optiki pogon Optiki pogon DispayPort, HDMI Videoizlazi Dodaci Web kamera, ita memorijskih kartica, konektor
Masa Operacijski sustav Jamstvo Cijena za docking station 1,68 kg Windows 8 Pro 64-bit 3 godine 12.738 kn

dodirne povrine presvuene finom i na dodir iznimno ugodnom gumom. Opisana izvedba u novije se doba sve ee via u svijetu prijeno snika te smatramo da se radi o trendu koji treba pozdraviti - guma odlino funkcionira kao povrina za odmaranje dlanova i eliminira problem hladnoe aluminija zbog koje neki zaziru od tog materijala. Konstrukcijske odlike Latitudea E7440 ispunjavaju kriterije vojnog standarda MIL-STD-810G, to znai da je ureaj otporan na prainu, tekuine, ekstremne temperature i druge vanjske (ne)prilike. Naravno, na tekuine je otporna i tipkovnica. Tipke nisu fiziki razdvojene, no svejedno meu sobom nude dovoljno prostora da ak i vlasnici velikih aka mogu brzo tipkati. Posao pritom dodatno olakava smislen raspored tipki, ali i bijelo pozadinsko osvjetljenje, koje e odueviti svakoga tko nije savladao vjetinu slijepog tipkanja. Zanimljivo je da se na sredini tipkovnice nalazi trackpoint po mnogima najbolji dodatak za pomicanje pokazivaa po ekranu. Dotini posjeduje tri vlastite tipke smjetene ispod tipkovnice i namijenjene pritiskanju palcem.

5:55

Trackpoint, dodatak koji susreemo tek kod poslovnih prijenosnika najvie klase, udobno se smjestio posred tipkovnice novog Latitudea
aspektu (svjetlina, otrina, interpretacija bo ja). Ako touchscreen smatrate imperativom i preduvjetom za prelazak na Windowse 8, koji su na testirani Latitude E7440 tvorniki instalirani, sreu ete morati potraiti sa skupljom konfiguracijskom varijantom ovog ureaja. Veina konektora kojima Latitude E7440 raspolae poredana je po njegovoj stranjici - rijetkost meu modernim prijenosnicima. Ovdje su dva USB 3.0 porta, DisplayPort i HDMI videoizlazi, LAN konektor te prikljuak napajanja. Ni zaobljeni bokovi nisu pusti: s lijeve strane nalazi se ita memo rijskih kartica, a desno je jo jedan USB 3.0 port, kombinirani audioulaz/izlaz te maleni prekida za hardversko iskljuivanje Wi-Fija. Hardverska kima ovog ultrabooka Intelov je niskonaponski dvojezgreni procesor Core i5-4200U, a pridrueno mu je 8 GB RAM-a te Samsungov 256-gigabajtni SSD. Grafika kartica integrirana je u procesor. Performanse su u svim poslovima izuzev grafiki vrlo intenzivnih izvrsne, a ne razoarava ni vrijeme autonomije: bez vanjskog napajanja moi ete raditi nekakvih est sati - ili koji sat vie u sluaju da smanjite svjetlinu ekrana i aktivirate mehanizme za utedu energije.

Bez Gorille

Latitude E7440 u najopremljenijim konfiguracijskim varijantama dolazi s ekranom osjetljivim na dodir i zatienim Gorilla Glassom. Testirani primjerak imao je obian mat ekran TN tipa, s kvalitetom prikaza koju ne bismo nazvali spektakularnom, ali to ne mijenja injenicu da je zadovoljavajua u svakom

+
Kvaliteta konstrukcije, dimenzije i masa, performanse u svakodnevnom radu, tipkovnica, trogodinje jamstvo

+
U ovom cjenovnom razredu oekuje se IPS ekran

DOJAM
Nejeftin ali iznimno uvjerljiv poslovni ultrabook

USTuPIO
Kodeks, tel. 01/3688-666

Na desnom boku ureaja nalazi se prekida kojim je mogue hardverski iskljuiti Wi-Fi
prosinac 2013. MREA

74

HARDVER

BOJA za malo kuna

DAVOR uti

Nashuatec SPC240DN

Kompaktne dimenzije, pristojna brzina i prilino povoljna cijena glavne su odlike Nashuatecova lasera u boji namijenjenog manjim uredima i individualnim korisnicima
etiri puta sporije od monokromatskih) te da dolaze samo s USB-om. Ove tvrdnje poesto znaju biti tone, no da nisu uvijek - dokaz je ovaj Nashuatecov model, oznake SPC240DN. Iza ovog sterilnog alfanumerikog niza krije se jednoprolazni laserski pisa u boji brzine ispisa 16 stranica po minuti (i u boji i crno-bijelo), s ugraenom mreom i podrkom za obostrani ispis. Ono to je jo vanije - sve se to u paketu dobiva po poprilino niskoj troznamenkastoj cijeni od svega 899 kuna.

ez obzira na rapidni pad cijena zadnjih godina, u glavama veine korisnika jedna je od prvih asocijacija na laserske pisae u boji: skupo, brate. Oni s malo vie iskustva u tim stvarima na to e se nadovezati i injenicom da su jeftini laserski kolorci uglavnom i spori jer koriste etveroprolazni ispisni mehanizam (papir se kod ispisa u boji pored bubnja provlai etiri puta, to znai da se dokumenti u boji ispisuju

Ujednaen paket

Kontrolna ploa - jednostavna i funkcionalna. U stanju mirovanja zaslon prikazuje razine tonera
formata A4), a kompaktan je i visinom - iako mu se visina moe poveati kupovinom opcionalne ladice za papir koja ukupnom kapacitetu od 250 listova dodaje jo 500 (jedan list u zasebnom runom ulagau ne raunamo). Zamjena tonera obavlja se jednostavno i brzo, emu pomae injenica da su svi elementi integrirani u jednu jedinicu - ne mijenjate toner i bubanj odvojeno. Kontrolna ploa takoer je jednostavna za koritenje: preko osvijetljenog dvorednog zaslona kontrolirate sve bitne funkcije, a u uobiajenom stanju zaslon prikazuje trenutne razine potroenosti svakog tonera.

Ethernet prikljuak ne via se esto u zadnje vrijeme

Nashuatec SPC240DN Tip Jednofunkcijski laserski pisa A4 u boji 2.400600 dpi Rezolucija 16/16 str/min Brzina (po standardu ISO, kolor/mono) USB, Ethernet Suelje 549 kn (2.300 str. crni); 649 kn Cijena svakog tonera
Cijena (2.300 str. kolor) 899 kn

Ako se pitate kako to sve radi u praksi, moemo rei da smo vrlo zadovoljni. Brzina je u skladu s deklariranom u oba sluaja, a na ispis prve stranice priekat ete prihvatljivih petnaestak sekundi (tome treba dodati pola minute ako se pisa budi iz dubokog sna). Kvaliteta otiska crnog teksta je bez zamjerke, isto kao i monokromatske grafike. to se boje tie, kvaliteta je sasvim zadovoljavajua ako imate na umu cijenu i ako ne pretjerujete - ovaj pisa sigurno nije namijenjen svakodnevnom grafikom ispisu. Ureaj zauzima poprilino malo mjesta na stolu (u svaku stranu 5-10 cm vie od papira

Softver kai

+
Cijena, brzina, Ethernet

+
Nedoraen softver

DOJAM
Vrlo kvalitetan i jeftin pisa za manje urede

USTuPIO
Harvey Norman, tel. 01/5566-200

Trea srea: instalacijski program prisilit e vas da birate izmeu nekoliko vrlo slinih drivera, od kojih je samo jedan ispravan

I dok je hardver vie nego solidan, na softverski paket imamo zamjerke - prije svega na njegov instalacijski dio. Ubacivanjem CD-a u pogon dobit ete na izbor instalaciju tri razliita drivera iji nazivi zvue skoro identino - no instalacija pogrenog u naem je sluaju rezultirala time da Windowsi 7 nakon spajanja USB kabla nisu mogli instalirati pisa. Stvar je rijeena tek resetiranjem, ponovnim pokretanjem instalacijske procedure i odabirom drugog drivera s popisa. Sline arhainosti sadri i sustav instaliranja pisaa spojenog u mreu. Driver inae ureaj identificira kao Ricohov, to vas ne bi trebalo zbuniti jer je Nashuatec dio Ricoha i pisa se pod Ricohovim imenom i prodaje na nekim tritima. MREA prosinac 2013. 75

HARDVER Croduino

Platforma mikrokontrolera Arduino napravila je pravi bum u hobistikoj izradi pametnih ureaja usporediv s onim to je kasnije napravio Raspberry Pi. Mala tvrtka e-radionica napravila je svoju inaicu, ali i skup dokumentacije i predavanja o koritenju ovih ureaja
Croduino
Proizvoa Tip Cijena e-radionica Mikrokontroler kompatibilan s Arduinom 120 kn (s USB kablom)

Designed by e-radionica in Croatia

Patriotski pozadina ploice sadri simpatinu kartu i identifikaciju porijekla

+
100% kompatibilno s Arduinom, vrlo povoljna cijena, veliki broj online tutoriala na hrvatskom

+
Dimenzije ploice nisu iste kao kod Arduina

DOJAM
Fantastino koristan projekt koji ima anse da mladim generacijama priblii izradu elektronikih proizvoda, a hobistima konano znai izvor Arduina u Hrvatskoj

URL
http://www.e-radionica.com/

USTuPIO
e-radionica, tel. 097/7447-744

76

prosinac 2013. MREA

IVAN VORAS

INTERVJU - David Zovko, e-radonica

Croduino je proizvod mlade ekipe iz akova koja ne radi samo gotove stvari nego i edukaciju o tome kako sklopovi i komponente funkcioniraju. Razgovarali smo s Davidom Zovkom. Odakle ideja za Croduino? Mi u e-radionici esto smo koristili originalni Arduino, ali smo nailazili na par problema s njime koji su nam konano bili razlog za kreaciju Croduina. Arduino nije slubeno dostupan u Hrvatskoj. Morali smo ga nabavljati iz Slovenije ili Italije, to nikako ni nama nije bilo pristupano, a kamoli nekom obinom klincu koji eli neto nauiti o elektronici. Originalni je Arduino takoer prosjenom entuzijastu elektronike skup, a i velik je i nemogue ga je uklopiti u manja kuita. S Croduinom, konkretno prvom ploicom Croduino Basic, pokuali smo rijeiti neke od tih problema koji su nas muili: dimenzija je 53 cm, kota 120 kn s USB kablom i dostupan je u Hrvatskoj! Je li ga bilo teko napraviti? Koji se dio radi kod nas, a koji u inozemstvu? Croduino nije bilo teko napraviti iako je iznimno dugo trajalo. Budui da je Arduino open source, doputene su modifikacije originalnog hardvera, to smo mi iskoristili i dizajnirali Croduino. Posebnu smo panju dali dizajnu i nekakvom vizualnom identitetu ploice, to se, nadamo se, moe primjetiti. Ploica se za sada veinom radi u Kini: sve od PCBa i nabavke komponenata do njihova lemljenja na PCB. Konani dio, bootloadanje (stavljanje programia potrebnog za normalan rad ploice na mikrokontroler) i testiranje, radimo mi u akovu. elja nam je proizvoditi Croduino ovdje, u Hrvatskoj, ali tehnike nam mogunosti to jo uvijek ne doputaju. Naime, za to bi nam trebalo jo od tehnike opreme tzv. Pick and Place maina koja stavlja minijaturne komponente na njihova mjesta na ploici. Jedva ekamo dan kada emo umjesto Designed in Croatia na Croduinu moi napisati Made in Croatia. Kome biste preporuili Croduino? Svima koje barem malo zanima elektronika! To je neto s im je vrlo lako poeti, a opet vas ne sputava da kasnije, kada se ufurate, napravite neki iznimno kompleksan projekt. Cijeli je sustav zaista sposoban za gotovo svaku ideju koja vam padne na pamet. Lako je krenuti s Croduinom zbog dostupnosti tutorijala i lekcija koje vas uvode u svijet Arduina. Takvi postoje na engleskom jeziku u tisuama verzija, a i mi sami imamo vlastite Croduino lekcije u kojima smo krenuli od samih osnova ploice i elektronike te polako idemo prema kompliciranijem. Ti su tutorijali na hrvatskom te ih izdajemo svaki ponedjeljak na adresi https://vimeo.com/channels/croduino. to je e-radionica? Koliko vas ima? ime se sve bavite? e-radionica smo moj brat Tihomir i ja, a na se obrt nalazi u akovu. To je zapravo webshop i online mjesto za uenje elektronike. Konkretno radimo LED trake, kontrolere, napajanja i sl. te raznu DIY elektroniku: Croduino i dodatke za njega, senzore, komponente i pribor. Nedavno smo pokrenuli ak i Kickstarter projekt imenom Simavision, ali naalost nije uspio. Radi se o ambijentalnom interaktivnom pozadinskom osvjetljenju TV-a ledicama kontroliranima Croduinom. Ako elite saznati vie o njemu, moete na adresi http://goo.gl/aZSHVv. Od zanimljivih stvari koje smo radili jest stol s LED osvjetljenjem (za klubove i slino), https://vimeo.com/61671855 i simulator zvjezdanog neba za lokale, http://goo.gl/I4qwnw. Naa je stranica na Facebooku www.fb.com/e. radionica, trudimo se objasniti sve to radimo i nauiti posjetitelje kako stvari rade i kako sami mogu raditi slilne stvari. Konano, elja nam je da svoje proizvode izvozimo i plasiramo ih na europsko trite. Nastavljamo raditi s nadom da emo to jednog dana moi stvarno napraviti. MREA prosinac 2013. 77

rduino je jo jedna od onih stvari za koje znaju svi koji nisu bili pod kamenom (ili na religioznom proputovanju Indijom ili Svetom Zemljom, po izboru). Radi se o platformi koja ukljuuje Atmelov mikrokontroler i potrebnu elektroniku da bi ga se programiralo i spojilo na USB suelje te analogne i digitalne ulaze i izlaze kojima ovaj mikrokontroler neto zaista moe i kontrolirati. Mikrokontroleri su mali procesori. To je ona kategorija hardvera koja je u modernom svijetu praktiki nevidljiva, a nalazi se svugdje: u automobilima, vemainama, mikrovalnim i obinim penicama te praktiki svugdje gdje je potrebno neto pametno napraviti s ureajem, a ne isplati se u njega staviti veliko raunalo s megabajtima ili giga bajtima memorije te megahercima ili gigahercima procesorske snage. Pogledajte primjer mikrovalne s digitalnim LED prikazom i kontrolama na buttone : sve to ona treba jest reagirati na gumbe za trajanje i snagu zraenja, gumb gasi-pali i senzor otvorenih vrata, te neto prikazivati na LED zaslonu. To je dovoljno glup zadatak da se ne isplati staviti neki ARM ili jai CPU, a dovoljno zahtjevan da ga je znatno jednostavnije napraviti u softveru nego kreirati digitalni sklop koji sve to radi bez softvera u uem smislu. Arduino je platforma koja je mikrokontrolere pribliila geekovskim masama. Po prvi put ljudi koji misle da je cool napraviti i programirati svoj toster, light-show, kontroler klimaureaja, protuprovalni alarm ili ak neki jednostavniji komad industrijske opreme dobili su komponentu s kojom to mogu napraviti a da nemaju svoje industrijsko postrojenje - ak im u mnogo sluajeva ne treba ni lemilica.

Mali megaherci

Za one koji kad uju CPU misle gigaherc, vrijedi rei da se frekvencije rada mikrokontrolera kreu u rasponu od kiloherca do niskih brojeva megaherca. Croduino je baziran na mikrokontroleru ATmega328 iz obitelji AVR, koji radi na frekvencijama do 20 MHz. Rije do ovdje je stavljena namjerno jer mnoge situacije ne trebaju mikrokontroler tako visokih performansi. Takoer, dok se 64-bitni procesori danas poinju stavljati i u mobitele, ovaj je mikrokontroler 8-bitni. Za geekove u vama, ovo znai da podaci unutar ipa, u ip i iz njega putuju po osam bitova, a moda e vam biti zanimljivo i da se u osnovi radi o RISC arhitekturi, a instrukcije unutar procesora najee se mogu izvesti unutar jednog takta te odgovara jednakost

HARDVER Croduino
ATmega328, koliine su 32 KiB flasha, 2 KiB SRAM-a i 1 KiB EEPROM-a. Arduino je brand elektronikih kompo nenata meu kojima su najvanije plo ice na kojima se nalazi mikrokontroler, USB kontroler, pinovi putem kojih su dostupni analogni i digitalni ulazi i izlazi ovog mikrokontrolera te sva potrebna elektronika da bi to radilo. U pravilu, ove ploice dobivaju struju preko USB-a, ali postoje i varijante sa zasebnim napajanjem. Croduino se spaja preko mini B USB konektora, a ploica sadri i regulator napona na 5 V pa se moe koristiti i izvan okruenja s USB-om. Spomenuto je USB suelje nain na koji se izvode pametne radnje s Arduinom: programiranje mikrokontrolera i suradnja s velikim raunalom. Jednom programiran, mikrokontroler funkcionira samostalno i raunalo mu nije nuno potrebno. Arduino se najlake programira iz IDE-a koji je nainjen za tu svrhu. Radi se o jednostavnoj aplikaciji koja sadri editor koda te naredbe za kompajliranje i upload koda na ploicu.

Arduino se programira iz ugodnog IDE-a, editora u koji su ugraene sve potrebne funkcionalnosti
1 MHz = 1 MIPS. Ne samo da je to presporo za 3D grafiku nego je presporo i za glatku 2D grafiku, ali je savreno ako trebate, recimo, upravljati semaforom. Za razliku od velikih raunala, mikrokontroleri ove vrste sadre i nekoliko kilobajta flash memorije na kojima se pohranjuje program koji oni izvode (da, samo jedan program), nekoliko kilobajta RAM-a te neto EEPROM memorije u koju program moe pohranjivati podatke koji su mu vani da traju izmeu reboota. Sve ovo se nalazi unutar samog ipa mikrokontrolera. U sluaju

Croduino sadri 14 digitalnih IO pinova te osam analognih, koji se mogu koristiti za komunikaciju sa svijetom
78

Arduino je predstavnik generacije otvorenog hardvera, u smislu da su specifikacija i shema ureaja javno dostupne i teoretski svatko moe napraviti svoj klon Arduina. Ovu e-radionica je izradila i niz videopredavanja o koritenju Croduina koja su vrlo pogodna za poetak je teoriju u praksu provela ekipa iz akova rada s njim pod imenom e-radionica, koja ne samo da u Hrvatskoj prodaje samu ploicu po cijeni koja je osjetno nia od one koju bi platili za uvoz Arduina nego je izradila i velik broj videouputa o tome kako ga koristiti. Sama je ploica manjih dimenzija nego mainstream varijante Arduina, to je s jedne strane dobro jer ju je lake ugraditi u razna kuita i vlastite projekte, no s druge strane zahtijeva prilagoavanje ako se s njom ele koristiti elektronike komponente (tzv. shields ) koje ovise o tonim dimenzijama ploice. Croduino je naravno softverski potpuno kompatibilan s Arduinom te je mogue koristiti doslovno ogromnu koliinu dostupnog softvera, primjera i dokumentacije koji danas za njega postoje. Ako imate imalo sklonosti elektronici ili ak samo ideju to napraviti uz malo elektronike, Croduino moe biti ba ono to trebate da biste napravili neto cool.

Mikro iz Hrvatske

prosinac 2013. MREA

SPONZORIRANI TEKST

Vea produktivnost, via sigurnost i bolja kontrola trokova na dodir gumba

sigurnost smatraju izuzetno znaajnom doivljavaju sigurnosne propuste, kao to je ispis osjetljivih dokumenata na dijeljenim pisaima na mrei. Zatita informacija s ULM-om Kako bi odgovorio na ove izazove, Canon je na novoj seriji vienamjenskih ureaja imageRUNNER ADVANCE predstavio Universal Login Manager. Universal Login Manager (ULM) je napredno rjeenje za kontrolu pristupa i individualnu identifikaciju korisnika na vienamjenskim ureajima koje manjim i srednjim tvrtkama donosi sigurnost kakva se obino nalazi u velikim mreama, optimizirane trokove te viu produktivnost. Ne zahtijeva server, moe se integrirati s postojeim servisom za autorizaciju poput Active Directoryja ili koristiti samostalno, a za korisnike imageRUNNER ADVANCE ureaja je posve besplatan. Upotreba Universal Login Managera nudi kontrolu nad time tko koristi pojedini ureaj i za koji posao, bez kompromisa u pogledu praktinosti i produktivnosti. Universal Login Manager nudi izbor vie vrsta prijave kako bi zatitio ureaj od neovlatenog pristupa. Nakon prijave, korisniku se prikazuje personalizirano i detaljno prilagoeno korisniko suelje koje podrava njegov individualni nain rada i time mu tedi trud i vrijeme. Uobiajeni poslovi kao skeniranje u e-mail ili specifinu aplikaciju mogu se snimiti i dodati u obliku gumba u izborniku. To korisniku omoguuje da sljedei put pokrene snimljenu operaciju samo jednim dodirom. Omoguen je i pristup osnovnoj statistici koritenja te obrascima koritenja po ureaju i korisniku, kako bi tvrtke mogle uoiti podruja na kojima se mogu ostvariti utede. Korisnici prethodnih modela iz serije imageRUNNER ADVANCE takoer mogu iskoristiti ove nove mogunosti, a s rastom njihovog poslovanja Universal Login Manager se moe jednostavno nadograditi na cjelovito rjeenje za upravljanje dokumentima uniFLOW. Nagraivane inovacije Universal Login Manager primio je priznanje za Izvanredan doprinos u inovaciji 2013 kojeg dodjeljuje cijenjeni institut BLI. U Canonu ponosno istiu kako ovo priznanje potvruje tvrtkinu privrenost pruanju inovativnih rjeenja koja pomau organizacijama postii poslovnu efikasnost i drati trokove pod kontrolom.

Canonov Universal Login Manager je univerzalno rjeenje za kontrolu pristupa na pisaima i viefunkcijskim ureajima koje titi vae osjetljive dokumente i pomae pri kontroli trokova

vremenima kada je sigurnost vitalnih poslovnih i korisnikih podataka kljuna, a curenje podataka esto moe uzrkovati nepopravljivu tetu, jednostavna i visokoefikasna metoda provjere identiteta na mjestu ispisa moe osigurati miran san i omoguiti produktivniju radnu okolinu, a istovremeno drati trokove pod kontrolom. Budui da broj stvorenih dokumenata iz dana u dan raste, korisnici pri obavljanju svog posla ovise o pisaima, skenerima i kopirnim ureajima. 30% njih kae da bez pristupa pisau ili vienamjenskom ureaju ne bi bili u mogunosti obavljati svoj posao. to se sigurnosti na ovim ureajima tie, mnoge organizacije priznaju da - iako

AKTUaLNOSTI Digitalno piratstvo

stupnjevitog odgovora
Nakon Francuske, i Sjedinjene Drave postaju poprite zanimljivog kriminolokog eksperimenta. Hoe li stupnjeviti odgovor na korisniko piratiziranje iskorijeniti digitalno piratstvo u SAD-u?
TIHOMIR Katuli dgovor na pitanje iz podnaslova zasluuje podui osvrt, no nestrpljivima emo odgovoriti ve u prvoj reenici: zasigurno nee. Krugovi koji zastupaju ideju o stupnjevitom odgovoru na digitalno piratstvo bili bi sretni kad bi nova amerika incijativa postigla barem marginalno bolje rezultate nego tzv. HADOPI (Haute Autorit pour la diffusion des uvres et la protection des droits sur internet) zakon u Francuskoj, no to se po svoj prilici nee dogoditi - a evo i zato. 80

ZAMKA
O

Ameriki ISP-ovi usporavat e brzinu internetske veze korisnicima koji opetovano piratiziraju

Da je digitalno piratstvo iroko rairena pojava, jasno je bilo kome tko je upalio raunalo u posljednjih 30 godina. Multimedija, konvergencija podatkovnih i komunikacijskih tehnologija, jednostavnost upotrebe - sve su to faktori koji su, pored galopirajue informacijske revolucije, omoguili i masovne zloupotrebe, a ponajvie nedozvoljenu reprodukciju i distribuciju digitalnih sadraja koju nazivamo digitalnim piratstvom. Ova virtualna otimaina uzrokuje raznovrsne efekte - sasvim sigurno, utjecala je na prihode nositelja prava na digitalne sadraje (u prvom redu izdavakih kua, kojima autori prenose svoja prava jer nisu naviknuti, ne

znaju ili ne ele sami efikasno ekonomski iskoritavati svoja djela). Utjecala je i na prihode autora - konano, autori od tih istih izdavaa dobivaju honorare. No da budemo sasvim objektivni, digitalno piratstvo ima i dokumentiranih pozitivnih efekata. Korisnici konzumiraju vie digitalnih sadraja - koriste vie softvera, sluaju vie glazbe, gledaju vie filmova i itaju vie knjiga nego to bi mogli da su isti sadraj pribavili legalnim putem. Nisu rijetki autori i mediji koji, zahvaljujui piratstvu, imaju iru publiku ili su postali globalne medijske zvijezde (gledate li Top Gear?). Isto tako, neke tvrtke ve desetljeima svjesno igraju igru dvostrukih standarda, potpuno svjesne da piratizacija njihova softvera predstavlja izvrsnu marketinku strategiju - itave generacije kineskih i indijskih programera odrasle su na piratiziranom zapadnjakom softveru.

prosinac 2013. MREA

Tko su, zapravo, pirati?

Borba protiv nedozvoljene upotrebe, reprodukcije i distribucije autorskih djela u digitalnom okruenju obiljeena je specifinim osobinama ugroenog dobra - digitalnog objekta zatite koji se moe praktiki neogranieno umnoavati i distribuirati bez dodatnih trokova. Osim toga, u kriminolokom smislu, digitalno se piratstvo razlikuje od drugih pojavnih oblika kompjutorskog kriminaliteta svojom sveprisutnou - danas zaista svatko moe postati piratom. Ne zahtijeva posebnu tehniku obuenost iznad razine osnovne raunalne pismenosti koju posjeduje praktiki svaki korisnik. Nije potrebna ni posebna motivacija (frustracija, otuenost, iluzija veliine ili obina pohlepa) koja krasi hakere, ve samo elja da se konzumira digitalni sadraj. Zbog svih navedenih razloga zakonodavcima svih naprednijih zemalja digitalno pi-

ratstvo ve je desetljeima vrua tema. Za ovu priu, i svjei ameriki sluaj, zanimljiv je dogaaj koji se zbio sredinom prolog desetljea, kada je francuski zakonodavac naumio novim zakonom ubiti dvije muhe prilagoditi svoje zakonodavstvo europskoj pravnoj steevini implentirajui tada aktualnu direktivu InfoSoc i rijeiti akutni problem piratstva.

Porezom protiv piratstva

Piratebay je iznimno lukrativan biznis (za pirate)

Odredbe tzv. DADVSI ( Loi sur le Droit dAuteur et les Droits Voisins dans la Socit de lInformation ) zakonskog prijedloga trebale su posluiti kao pravni okvir ozakonjivanja distribucije i reprodukcije sadraja putem peer-to-peer mrea i drugih internetskih tehnologija. Predloeno rjeenje odnosilo se na sluaj gdje je rije o fizikim osobama kao inicijatorima i primateljima transmisije, pod uvjetom da se usvoji adekvatan i pravian oblik naknade. DADVSI je predstavljao zanimljivo rjeenje zasnovano ne na represiji ve na legalizaciji downloada putem sustava pravine naknade. Download s Interneta bio bi podrgnut vrsti obvezne licencije koja bi imala slinosti s naknadom na temelju ogranienja za izradu privatne kopije (i kod nas poznatom tzv. porezu na prazne medije). Razmatrani su modeli prema kojima bi francuski korisnici plaali naknadu u visini od sedam eura mjeseno po broadband prikljuku, a zauzvrat bi imali kulturni flatrate - neogranieni download digitalnih sadraja (iznimno povoljna naknada, za francuski ivotni standard). Usvajanje takvog rjeenja koje bi legaliziralo neovlatenu distribuciju putem peer-topeer mrea zapravo bi predstavljalo primjenu postojeih mjera koje se koriste u sluaju drugih upotreba koje je teko pojedinano kontrolirati, poput kabelske retransmisije i ve spomenutog sustava prikupljanja naknade za izradu privatne kopije kao prepoznatog i relativno standardnog autorskopravnog ogranienja. Ovaj prijedlog pokrenuo je estoku javnu debatu u Francuskoj. Predstavnici strukovnih udruenja autora i drugih nositelja prava kritizirali su nisku naknadu i nametanje mandatorne licence kao neprihvatljivog ogranienja.

Naalost, prijedlog DADVSI nije usvojen; francuski je zakonodavac radije usvojio HADOPI - zakon kojim je ustrojena posebna dravna agencija iji je zadatak progon poinitelja kroz trostupanjsku eskalaciju sankcija koja kree s opomenom, a moe zavriti dubioznom sankcijom zabrane koritenja Interneta. Da je DADVSI usvojen u izvornom obliku 2006. godine, prema predloenim bi rjeenjima francuskim i meunarodnim autorima dosad bilo isplaeno gotovo deset milijardi eura u vidu autorskih naknada. Umjesto toga, francuska drava dobila je nove trokove, u prvom redu nove slubenike na proraunu (ni Francuzi nisu imuni na dravnu hobotnicu), a autori i nositelji prava nisu dobili nikakvu naknadu niti su im prihodi znaajnije porasli. Francuski graani u sve veem broju pribjegavaju upotrebi kriptografskih komunikacijskih metoda kako bi izbjegli nadzor davatelja usluga i agencije HADOPI. Popularizacija upotreba tih metoda istovremeno oteava otkrivanje ozbiljnih poinitelja djela poput distribucije djeje pornografije te sadraja ksenofobine i rasistike prirode. Inicijativa HADOPI vjerojatno je poznata itateljima Mree - njeni konkretni rezultati, s druge strane, ostaju predmet uske strune pozornosti. Ipak, brojke koje su prole godine prezentirane francuskom predsjedniku Hollandeu dovode u pitanje smisao itavog eksperimenta, to nas konano dovodi do ovogodinjih dogaaja u Sjedinjenim Dravama. Za razliku od francuskog primjera, ame riki su nositelji prava nakon kontroverzi koje su pratile prologodinju SOPA/PIPA priu i ranije zakonske prijedloge ovaj put odluili krenuti putem samoregulacije. Novi tzv. Copyright Alert System ili, kako ga ameriki novinari zovu Six strike system, predstavlja zajedniki plan davatelja usluga internetskog pristupa i amerike industrije zabavnih sadraja, za koji se nadaju da e pomoi u borbi protiv digitalnog piratstva koje sve vie uzima maha i u Sjedinjenim Dravama. Ovaj sporazum zanimljiv je jer predstavlja prvi ozbiljni ustupak amerikih davatelja usluga internetskog pristupa prema nositeljima prava, odnosno odmak od zatite koju ISP-ovima ve 15 godina pruaju odredbe amerikog Digital Millenium Copyright Acta. DMCA davateljima usluga prua sigurno utoite ( safe harbor ) pred nositeljima prava u sluaju da se poinitelji piratstva slue njihovim uslugama, zauzvrat traei od ISP-ova da na dojavu o zloporabi uklone sporni sadraj kako ne bi odgovarali za nastalu tetu. Prema novom sustavu, korisnici usluga pristupa koji budu optueni da su nedo zvoljeno pristupali ili distribuirali zatiene sadraje primit e nekoliko uzastopnih upozorenja. Sustav je (oito) ime dobio po broju upozorenja koja korisnik moe primiti prije nego to ISP protiv njega pokrene postupak koji moe rezultirati i uskratom usluge. Prema okvirnom sporazumu meu pruateljima usluga, svaki je pruatelj slobodan implementirati vlastitu inaicu sustava upoMREA prosinac 2013. 81

Copyright Alert System (CAS)

AKTUaLNOSTI Digitalno piratstvo

U skladu s vremenom?
Autorsko pravo nije nova pravna disciplina - upravo je zalo u etvrto stoljee postojanja. Pravo kao struka openito nije osobito sklono naglim promjenama, tovie konzervativno je i prije svega cijeni stabilnost i sigurnost - no je li autorsko pravo zaista zaostalo za vremenom; je li rije o reliktu iz prolih vremena kojem nema mjesta u budunosti, kako nas uvjeravaju piratski aktivisti? Za standarde pravne znanosti, autorsko se pravo razvija sasvim pristojnom brzinom; ak bismo mogli rei da u posljednje vrijeme ustro prati drutveni i tehniki razvoj. Kontrarno opem dojmu, temeljenom na prizemnom diskursu koji dominira popularnim medijima poput televizije i dnevnih novina, niti je autorsko pravo zaostalo i suvino niti su strunjaci za autorsko pravo dinosauri koji ive u 19. stoljeu okrueni debelim knjiurinama i petrolejkama. Neki od njih ve godinama argumentirano dokazuju da je trenutna paradigma borbe protiv digitalnog piratstva otpoetka zasnovana na pogrenim pretpostavkama - represiji prema korisnicima umjesto ponudi novih usluga koje e korisnici rado i legalno koristiti.

Inicijativa amerikih ISP-ova protiv pirata - ovaj put iskljuenje slijedi nakon estog prekraja (u baseballu: strike)
zorenja. Prema izvorima u amerikim medijima, jedan od najveih providera, Verizon, kao konanu mjeru prekriteljima predlae usporavanje broadband veze na razinu brzine dial-up pristupa u trajanju od nekoliko dana. Prije primjene te mjere Verizon prvo alje dvije obavijesti, zajedno s uputstvima za otkrivanje i deinstaliranje softvera koji moe biti odgovoran za zloupotrebe. Ako korisnik ne odustane od ilegalnog file sharinga, slijedi obavijest s edukacijskim filmiem o posljedicama piratizacije. Nakon pete ili este obavijesti slijedi usporavanje brzine pristupa, no Verizon svojim korisnicima ostavlja mogunost da plate 35 dolara kako bi u postupku pred arbitrom dokazali da nisu poinili nikakvu zloupotrebu - u sluaju da arbitar presudi u njihovu korist, novac e im se vratiti, kao i puna kvaliteta usluge. Ovo je zanimljivo rjeenje (zanimljivo pravnicima, kao to je neobian nalaz zanimljiv lijeniku - pacijentu se ne mora nuno svidjeti) koje e sigurno imati i zanimljivu primjenu. Time Warner Cable, jo jedan gigantski ISP, planira privremeno suspendirati pristup Internetu poiniteljima koji tada trebaju nazvati slubu za korisnike i obeati(!) da vie nee piratizirati. Zamislimo primjenu ove mjere u domaim uvjetima. I preostali lanovi CAS inicijative - Comcast, Cablevision i AT&T - imaju vlastite programe implementacije CAS programa, iako u trenutku nastanka ovog teksta detalji jo nisu poznati javnosti. to se industrijskih analitiara tie, kao i organizacija koje se bave zatitom korisnikih prava - osobito zatitom privatnosti - ne skrivaju se dvojbe oko efikasnosti novog sustava. Mnogi smatraju da je rije prvenstveno o psiholokom pritisku koji bi korisnike trebao istovremeno uplaiti i educirati o posljedicama piratstva. Neki analitiari smatraju da bi iz tih razloga program mogao utjecati na smanjenje razine piratstva, barem u prvo vrijeme primjene, no postoji (barem na temelju francuskog iskustva) opravdana bojazan da e file sharing servisi implementirati razne kriptografske protumjere koje e oteati ili 82 onemoguiti analizu mrenog prometa u mjeri u kojoj se sa sigurnou moe zakljuiti da je rije o nedozvoljenom prometu zatienim sadrajima. Osim toga, kako smo ranije spomenuli, takva utrka u naoruanju meu ISP-ovima i korisnicima moe omoguiti pravim kibernetikim kriminalcima lake poinjenje drugih kaznenih djela, od kojih su neka osobito pogubna (djeja pornografija, terorizam, raunalna sabotaa).

Od dinosaura, za dinosaure?

U gornjem lijevom kutu, prof. Cristophe Geiger, francuski strunjak za autorsko pravo koji je predlagao obvezno licenciranje i kulturni flat-rate

prosinac 2013. MREA

TEHNOLOGIJE Agile u veim kompanijama

Scrum proces - Prikaz glavnih elemenata scruma

Agilnost i za velike
Velike kompanije sve vie koriste ili bi htjele koristiti agilni pristup projektima - ustvari, htjele bi biti konkurentnije i profitabilnije. U kojoj mjeri Agile pomae tom njihovom cilju i koji su izazovi u toj tranziciji?
funkcionalnosti definirane dosegom projekta u planiranom vremenu i budetu. Iz rezultata velikog broja (kompleksnih) softverskih projeelativno nedavno bio sam na sastanku kata d se zakljuiti da ni najbolji eksperti u s kolegom iz velike hrvatske kompanije kompaniji ne mogu procijeniti koliko e trajati koji vodi IT razvojne timove, pa mi je implementacija. prepriao jednu epizodu s posla. Konstantno Ako pogledamo istraivanje Standish Groupa mu stiu zahtjevi za realizaciju novih aktivnosti iz 2012. godine, koje je napravljeno prikui kad god se pokuava braniti argumentima da pljanjem podataka u zadnjih 10 jednostavno nema dovoljno resurgodina, vidimo da je agilni pristup sa, esto dobiva odgovor: Radi Waterfall Agile projektima triput uspjeniji od inovativnije, koristi agilni pristup. tradicionalnog. Pitanje koje si treTo je esta i poznata situacija u 9% 14% bamo postaviti jest: zato? Naravmnogim veim organizacijama: 29% no, trebalo bi detaljnije analizirati pritisak i nezadovoljstvo poslovnih metodologiju izrade izvjetaja i odjela brzinom isporuke softversame definicije uspjenog projekta, skih projekata s jedne strane te 42% no jedan je od razloga drugaiji nezadovoljstvo IT-a nedovoljno pristup planiranju i implementaciji. jasnim zahtjevima i prioritetima 49% Agilni pristup stavlja fokus na ispos druge strane. Velike kompanije ruku gotovih funkcionalnosti, koje kontinuirano vode bitku s prespo57% se kontinuirano implementiraju u rim odgovorom na zahtjeve trita i kratkim vremenskim intervalima te optimizacije internih procesa, zbog ih korisnici mogu odmah koristiti. ega im padaju konkurentnost Uspjeni Problematini Propali Ovakav pristup donosi nekoliko i dobit. Evidentno je da postoje prednosti: kvalitetna povratna problemi u realizaciji projekata i organizacijske strategije, posebno Uspjenost projekta - Usporedba uspjenosti agilnog i waterfall projektnog pristupa, informacija od korisnika rano u prema CHAOS izvjetaju Standish Groupe iz 2012. godine (na temelju podataka projektu, jednostavnija modifikakad je rije o razvoju softvera. cija isporuka te puno vea tonost Poznati je problem koji softverprikupljenih od 2002. do 2010. godine) DARIO Novakovi

ski projekti imaju, pogotovo u kompleksnim korporacijskim okolinama, probijanje rokova i trokova projekta, uz polovino ispunjavanje zahtjeva. Postoji velik broj istraivanja koja pokazuju da je samo oko 30% softverskih projekata uspjeno. Neu sad ulaziti u to to ini uspjean projekt; u ovom sluaju misli se na projekte u kojima su implementirane sve

MREA prosinac 2013.

83

TEHNOLOGIJE Agile u veim kompanijama

strateku prednost na tritu. Jedna od premisa agilnog pristupa jest da Idealni (procijenjeni) burndown Stvarni burndown Velocity (story points/sprint) se funkcionalnosti koje nose najveu 35 poslovnu vrijednost trebaju implementirati prije onih s manjom poslov30 nom vrijednou. Za njenu provedbu potrebno je imati mehanizme za 25 procjenu poslovne vrijednosti. Taj se problem moe sagledavati na nivou 20 cijele organizacije i na nivou pojedi15 nog projekta. Iskustveno znamo da nije lako donositi odluke o tome koji 10 nam je projekt u organizaciji vaniji od kojega. Da bismo na neki iole 5 smislen nain to zakljuili, trebamo 0 procijeniti kako nam pojedini projekti utjeu na ostvarenje naih poslovnih ciljeva te ih na temelju toga rangirati 12 11 10 9 8 7 6 kako bismo u konanici dobili portfelj 5 Sprintovi 4 3 2 1 projekata koji nam poslovno ima najvie smisla za realizaciju poslovne Burn-down chart - Prikaz preostalog posla s procijenjenim i realnim vrijednostima te koliinom obraenih zahtjeva strategije i ciljeva organizacije. po iteraciji (velocity) Isti preduvjet postojanja portfelja projekata povezanog s kljunim u procjeni potrebnog angamana. Praksa je organizaciju, moemo nai dosta zajednikih pokazateljima poslovanja trebao bi postojati pokazala da ovakav pristup moe drastino elemenata s preprekama kod uvoenja tradicio- za kvalitetno upravljanje resursima, tj. rjeavati smanjiti vrijeme planiranja i tonije predvidjeti nalne discipline upravljanja projektima. Nemali problem prioriteta u sluajevima nedostatka redatum izlaska pojedine verzije proizvoda. broj velikih kompanija jo uvijek nije na eljenoj sursa na projektima, to je jedan od vrlo estih razini po pitanju organizacijskog upravljanja problema. Teoretski je jasno da je za ostvarenje Muke po projektnoj praksi projektima. Iako je primjetan znaajan rast u stratekih ciljeva kompanije bolje zavriti pet No uspjenost projekata nije samo pitanje posljednjih 10 godina u implementaciji PMO- kljunih projekata i kasniti sa est manje vanih odabira projektne metodologije, ve i njene a u organizacijama, prije svega u razvijenom nego kasniti sa svih 11 i tako staviti pod veliki primjene te same organizacijske politike. Ako svijetu, pitanje je u kojoj se mjeri najbolje znak pitanja inicijalno planirani povrat na invemalo pogledamo izazove na koje nailazimo u projektne prakse stvarno koriste u poslovanju sticiju. No za to se, pogaate, opet vraamo na tranziciji u agilno upravljanje projektima i agilnu i samim tim u kojoj mjeri pruaju kompaniji informaciju o vrijednosti pojedinog projekta za kompaniju, ili jo tonije, na nau procjenu potencijala rezultata tih projekata. Slobodno moemo zakljuiti da e korAGILNO NaPRIJED poracije koje danas imaju problem s defiKoji je najbolji nain za organizacijske prirode, to se na kritinim i regulatornim niranjem i povezivanjem KPI-ova i svojih implementaciju agilne smo spominjali na poetku projektima, na projektima aktivnosti (projekata) imati sline probleme metodologije u korporaciji? teksta. gdje se ne oekuje velik broj i kod primjene agilne metodologije. Ako se Nema jednoznanog Takoer e u uvoenju promjena te na projektima spustimo na nivo projekta gdje agilni pristup odgovora. Korporacije i promjena znaajnu ulogu s velikim brojem razvojnih jednostavnije funkcionira, onda je mogue velike organizacije imaju igrati edukacija i pravilno inenjera biti koriteniji vidjeti da je uloga vlasnika proizvoda ili kompleksnu strukturu, postavljanje oekivanja. klasini planski model. Dio procesa vrlo vana: uloga product ownera velik broj procesa i kulturu Fokus menadmenta obino kompanija vjerojatno e se postaje vrlo eksponirana. Svaka organizacija koju su gradile godinama je na rokovima i to brem nai u modificiranom waterfall trebat e product ownere, koji e moi i znate je promjene nemogue izbacivanju kompletnog ti da donose relevantne odluke o prioritetima modelu s dijelovima agilnog uvesti brzo. Jasno je da proizvoda i usluga na trite, i funkcionalnostima proizvoda i usluga. Nije pristupa (iterativno planiranje, su neophodne vizija kako uz minimiziranje trokova. da ih nije oduvijek trebala, no agilnim pristurefaktoriranje, planiranje bazirano na funkcionalnostima postii agilnu organizaciju Agilni je pristup fokusiran na pom ova uloga postaje znatno zahtjevnija i proizvoda, iterativni razvoj te snana podrka visokog isporuku vrijednosti rano i odgovornija za uspjenost projekta. softvera i sl.). menadmenta. kontinuirano kroz projekt. Pri uvoenju agilnog pristupa u korporacije U svakom su sluaju interes Za oekivati je da e tranzicija Svaka kompanija mora proi prvi bi koraci sigurno trebali ukljuivati tou velikim kompanijama trajati kroz proces uenja, ispitivanja i trend neupitni. Istraivanje no utvrivanje problema i njegove stvarne VersionOnea koje se vie godina te je jedan od i djelomine promjene kako uzroke kako bi se moglo utvrditi na koji provodi nad softverskim prvih zadataka postavljanje bi dobila odgovor na pitanje problem pokuavamo dati odgovor. Ovo je profesionalcima pokazalo ciljeva, tj. definiranje podruja koji joj pristup donosi najveu posebno vano velikim organizacijama, gdje je nastavak trenda interesa u kojima kompanija eli da vrijednost. Za oekivati je da bi inicijativa tranzicije u agilno upravljanje za agilnim pristupom, koji bude agilnija. To moe biti e korporacije u konanici projektima mogla ostati na marginama komje narastao sa 59% u 2011. brzina isporuke, kvaliteta koristiti hibridni model panije dugi niz godina, pokuavajui da rijei na 83% u 2012. godini. proizvoda, vei povrat na upravljanja projektima, gdje posljedice, a ne uzrok.
40
Preostali angaman (story points)

investiciju (ROI), promptniji odgovor na zahtjeve trita ili neto peto. Svakako bi jedan od prvih koraka trebao biti analiza trenutnog stanja i prepoznavanje konkretnih razloga loije realizacije projekata. Sigurno e u jednom dijelu taj problem biti

e se dio projekata voditi agilnim, a dio waterfall pristupom. Uobiajeno je da se na poetku procesa tranzicije agilni pristup koristi kod manje kritinih projekata, onih s velikim brojem promjena i iskusnijim razvojnim timovima, dok e

Sm agilni pristup ve je pokazao da moe biti jedna od komparativnih prednosti za korporacije. To su injenice koje svakako nijedna velika kompanija ne moe ignorirati te ako ve nije, treba pod hitno uhvatiti prikljuak s ovim promjenama.

Promjena paradigme upravljanja organizacijom i projektima

Moda najvei izazov u tranziciji u agilnu organizaciju i agilno upravljanje projektima u velikim kompanijama predstavlja promjena postojee paradigme upravljanja organizacijom, gdje izmeu ostaloga treba u konanici doi do promjene u strukturi menadmenta u organizaciji: potrebno je dakle pronai ba-

84

prosinac 2013. MREA

Scrum je jedna od metodologija koje koristimo

39% 16% 13% 11% 8% 6% 4% 2%

0% 10% 20% 30% 40% 50%

lans izmeu tradicionalnih voditeljskih funkcija (kao to su voditelji projekta, linijski menaderi i lanovi uprave) s drugaijim shvaanjem vo enja i novih ulogama (kao to su scum master i product owner). Ti izazovi vidljivi su i u istraivanju VersionOnea iz 2011. godine (The State of Agile Development), gdje su kao glavne prepreke u daljnjoj tranziciji u agilnu organizaciju prepo znati sljedei imbenici: promjena organizacijske kulture (52%); dostupnost zaposlenika s odgovarajuim vjetinama (40%); generalni otpor promjenama (39%). Funkcije i odgovornosti koje ima voditelj projekta u klasinom waterfall projektu, prema najkoritenijem agilnom modelu scrumu, rasporeuju se izmeu product ownera, razvojnog tima i scrum mastera. Product owner odgovoran je za poslovni aspekt projekta, to izmeu ostalog ukljuuje upravljanje zahtjevima korisnika tijekom projekta, njihovo rangiranje prema poslovnim prioritetima, osiguranje budeta te brigu o po stizanju oekivane poslovne koristi zbog koje je projekt i pokrenut. Scrum tim odgovoran je za planiranje, procjenu i razvoj funkcionalnosti te samostalno utvruje najbolji nain za ostvarenje zadanih funkcionalnosti. lanovi tima zajedniki odluuju koja e osoba raditi na kojem od zadataka, koja su tehnika znanja i iskustvo potrebni za postizanje potrebne kvalitete, kao i ostale detalje same implementacije. Scrum master ima ulogu trenera i savjetnika tima, pomaui timu da bude to efikasniji. Ova je uloga odgovorna za scrum proces, savjetovanje tima i menadmenta po pitanju scruma, rjeavanje moguih prepreka u realizaciji te praenje napretka projekta. Klasini pristup projektima zahtijeva detaljno definiranje i planiranje svih funkcionalnosti na poetku projekta kako bi se utvrdio budet te definirali resursi i terminski plan. Ovi su klasini parametri duboko integrirani u sustave i nain upravljanja kompanijom. Scrum metodologijom projekti se odrauju iterativno u sprintovima koji traju dva do etiri tjedna, to se unaprijed fiksno definira. Product owner odgovoran je za zahtjeve korisnika (user stories) u product backlogu te ih prikuplja i rangira tako da se prvo realiziraju poslovno najinteresantniji zahtjevi. Na poetku svakog sprinta tim zajedno s product ownerom dogovara to e se raditi u sljedeem sprintu. Preuzete zahtjeve tim detaljnije raspisuje i planira u svom sprint backlogu te rasporeuje aktivnosti izmeu sebe, ime zavrava planiranje sprinta i kree implementacija. Kada sprint krene, vie se ne mogu dodavati nove aktivnosti u sprint backlog, ve se one trebaju planirati za sljedei sprint. Takoer, nain praenja realizacije agilnih projekta predstavlja znatnu razliku u odnosu na klasini pristup. Parametri koji se najee koriste u praenju realizacije projekta jesu velocity i burn-down charts. Velocity je primarna mjera koja predstavlja koliinu zahtjeva koje tim moe odraditi u jednom sprintu, mjerena story pointsima (proizvoljna mjera truda potrebnog da se implementira korisniki zahtjev). Burndown chart pokazuje koliinu preostalog posla. Fokus se pomie s terminskog trajanja aktivnosti na isporuku zaokruene funkcionalnosti, s konstantnom povratnom informacijom od korisnika te samo okvirnu procjenu trajanja projekta na

Scrum se koristi za sav razvoj softvera

Ne znamo to je Scrum Znamo to je Scrum, no nismo ga koristili Trenutno smo u Scrum pilotu Isprobali smo Scrum, no nema odluke o nastavku Scrum se koristi u cijeloj organizaciji Scrum se koristi na drugim projektima (koji nisu razvoj softvera)

Scrum u kompanijama - Izvjetaj o koritenju scruma u kompanijama (Scrum Alliance - State of the Scrum Report iz 2013. godine; 500 ispitanika iz 70 zemalja; 45% ispitanika iz kompanija s preko 1.000 zaposlenih; 22% iz kompanija s preko 10.000 zaposlenih)
Nemamo waterfall projektni pristup Scrum se koristi za neke projekte, a za sve ostale waterfall Scrum je vrlo uspjean i samo to koristimo Scrum je uspjeno predstavljen kao dodatak waterfall metodi Nakon detaljne evaluacije tipova projekta, zahtjeva i ostalih parametara, odlueno je da se koristi ili Scrum ili waterfall Scrum je predstavljen i integriran u nau waterfall metodu Nismo uspjeno predstavili Scrum, tako da se i dalje koristimo waterfall metodom Neuspjeno smo pokuali integrirati Scrum i waterfall 0%

31% 24% 13% 9% 8% 8% 6% 2%

7% 14% 21% 28% 35%

Hibridni projektni pristup - 49% ispitanika koristi hibridni pristup - scrum i waterfall (Scrum Alliance - State of the Scrum Report iz 2013. godine)
temelju velocityja i procjene kompleksnosti pojedinog funkcionalnog zahtjeva. Budet nije u formi projekta klju u ruke, nego isporuke maksimalne vrijednosti u raspoloivom vremenu, novcu i ljudskim resursima. Naravno, mogue je i uputno pratiti i druge parametre kao to je broj bugova u kodu, koliinu neprihvaenih funkcionalnosti po sprintu i druge parametre koji e dati jasniju sliku o statusu projekta. Iako je scrum metodologija relativno jednostavna, upravo zbog znaajne promjene naina rada predstavlja velik zalogaj za svaku veu kompaniju. Utjecaj na komunikaciju, kulturu u organizaciji i same ljude vrlo je velik te se sama tranzicija treba tretirati kao proces upravljanja promjenama. MREA prosinac 2013. 85

AKTUALNOSTI Standardi IPMA Competence Baseline (ICB)

IPMA Competence Baseline (ICB) predstavlja standarde sposobnosti upravljanja projektima koje je postavio International Project Management Association (IPMA), a koriste se za certifikaciju voditelja projekata kako bi se osigurala dosljedna primjena prakse, alata i metoda kroz zadani okvir znanja. I naglasimo slobodni su za uporabu!

Oko sposobnosti - temelj IPMA Competence Baseline

Certificirana sposobnost
GORAN Vojkovi

(izvor: Hrvatski NCB)

ada u Hrvatskoj spomenemo projektno upravljanje (makar e se u svakod nevnom govoru obino rei project management ), prva je asocijacija najee certifikat PMP - Project Management Professional, kojim upravlja PMI - Project Management Institute. Meutim, meunarodnih udruga koje se bave projektnim upravljanjem, modela upravljanja projektima i modela certifikacije osoba zaduenih za upravljanje projektima ima vie - spomenimo takoer neprofitnu udrugu Computing Technology Industry Association (CompTIA), koja ima ima svoju metodologiju Project+ i sustav certificiranja za nju. No u ovom tekstu opisat emo jednu treu, takoer iznimno jaku meunarodnu udrugu: International Project Management Association (IPMA) sa sjeditem u vicarskoj i njen model projektnog upravljanja IPMA Competence Baseline (ICB). IPMA je, ukratko reeno, neprofitna organizacija za meunarodno promoviranje projektnog upravljanja. Organizirana je kao federacija preko 50 nacionalnih i meunarodnih udruga usmjerenih prema projektnom upravljanju, s preko 120.000 lanova prema podacima iz 2012. godine. Organizacija je zapoela svoje aktivnosti davne 1965. godine u Beu, voena grupom europskih menadera. Godine 1979. dobila je dananji naziv - IPMA.

dard koji uspostavlja smjernice za rad profesionalaca u podruju projektnog upravljanja - IPMA Competence Baseline (ICB). Ukupno je, prema podacima iz 2012. godine, izdano preko 150.000 IPMA certifikata u svijetu. IPMA naela i normative u Hrvatskoj promo vira Hrvatska udruga za upravljanje projektima (Croatian Association for Project Management - CAPM), koju moete nai na www.capm. hr. Osnovne su djelatnosti CAPM-a: razvoj i promicanje profesionalizacije u upravljanju projektima; zastupanje interesa projektnih menadera; povezivanje ljudi aktivnih u upravljanju projektima; razvoj i uspostava mree znanja i informacija; utjecanje na stvaranje javnog miljenja o bitnim pitanjima upravljanja projektima; njegovanje suradnje s drugim nacionalnim udrugama projektnih menadera; te, naravno, rad udruge u skladu s normativima IPMA-e. IPMA Competence Baseline Version 2.0 bio je

prvi skup smjernica, izdan 1999. godine. Danas je u primjeni IPMA Competence Baseline Version 3.0 iz 2006. godine. Za razliku od veine drugih modela projektnog upravljanja, ovaj je model u potpunosti slobodan za preuzimanje. Cijela opsena knjiga verzije 3.0. (212 stranica) dostupna je besplatno za preuzimanje kao PDF. I ne samo to - aktivisti Hrvatske udruge za upravljanje projektima potrudili su se da ju prevedu, tako da postoji hrvatski prijevod pod nazivom Hrvatski nacionalni vodi za temeljne sposobnosti upravljanja projektima Verzija 3.0 i takoer je slobodan za preuzimanje kao PDF sa stranica www.capm.hr. Meu brojnim standardima i modelima koje smo posljednjih godina predstavili u Mrei, zaista jo nije bilo sluaja da netko prevede cijeli model i jo ga besplatno stavi na uporabu - pa ovome svaka pohvala! Naravno, uvijek se moe rei da je jezik

CERTiFiKaciJa
ICB je, kako smo rekli, temeljno zamiljen kao priprema za dobivanje IPMA certifikacije. Sama certifikacija je podijeljena u etiri razine: Razina A: Certified Projects Director (Ovjereni direktor projekata/Voditelj programa/Voditelj portfelja projekata); Razina B: Certified Senior Project Manager (Ovjereni vii voditelj projekta/Voditelj sloenog projekta); Razina C: Certified Project Manager (Ovjereni voditelj projekta); te Razina D: Certified Project Management Associate (Ovjereni suradnik za upravljanje projektima). Kako je navedeno na stranicama Hrvatske udruge za upravljanje projektima, razinu A-C mogu traiti iskusni voditelji projekata, direktori, voditelji programa i voditelji portfelja projekata za: investicijske projekte, razvojne i istraivake projekte, projekte u informatici i telekomunikacijama te projekte reorganizacije i unapreenja poslovanja. Metodologija dakle nije usmjerena samo na IT! Razinu D moe traiti svatko tko ima dovoljno znanja i sposobnosti iz svih podruja upravljanja projektima, bez obzira na iskustvo te sudjelovanje na seminaru ili workshopu iz upravljanja projektima.

Promocija projektnog upravljanja

86

Cilj je udruge razvoj i promocija projektnog upravljanja, a u tome je iznimno vaan i stan-

prosinac 2013. MREA

IPMA Competence Baseline definira 46 elemenata sposobnosti u tri kategorije

u etiri razine usko povezana sa standardima kvalitete kao to je ISO 9000, a moe se koristiti i zajedno sa standardima projektnog upravljanja (PRINCE2, PMBooK), programa (MSP) te upravljanja rizicima (M_o_R).

Nita samo od sebe

projektnog upravljanja engleski, no mnogi se projekti moraju voditi na hrvatskome, a onda se troi vrijeme na prevoenje engleske, u nas ne ba uvrijeene terminologije, pa je imati hrvatsku inaicu velika prednost.

Opis modela

IPMA Competence Baseline (dalje ICB) primarno je namijenjen osobama koje se pripremaju za certifikaciju u projektnom upravljanju (ovdje na etiri razine), kao i ispitivaima u tom postupku certificiranja. Naravno, moe se koristiti i kao vodi za pripremu materijala za uenje projektnog upravljanja, ali i kao prirunik onima koji ulaze u podruje projektnog upravljanja. Definitivno se u ovu zadnju svrhu moe preporuiti svima kojima u poslu zatreba da ue projektno upravljanje - model je jasan, a postojanje hrvatskog prijevoda olakava itanje te prihvaanje znanja i onima koji se (jo) ne snaTehnike laze sa specijaliziranom engleskom Uspjeh upravljanja projektima terminologijom. Interesne strane Sm model temelji se na najboljoj Zahtjevi i ciljevi projekta praksi projektnog upravljanja - daRizik i prilike kle bez suvinog formaliziranja od Kvaliteta koje znaju patiti neki drugi modeli Projektna organizacija i standardi. Timski rad Temelj je modela oko sposobRjeavanje problema nosti. Kako hrvatski prijevod Projektne struktre navodi: Oko sposobnosti naziv je Opseg i isporuke za integraciju svih elementa upravVrijeme i faze projekta ljanja projektima na nain kako ih Resursi gledaju voditelji projekata kada Trokovi i financije procjenjuju specifinu situaciju. Nabava i ugovori Oko takoer predstavlja jasnou i Promjene viziju. Nakon to primi informaciju Kontrola i izvjea vezanu za projekt, kompetentan Informacije i dokumentacija i odgovoran profesionalac u proKomunikacija jektnom upravljanju preuzeti e Pokretanje odgovarajue aktivnosti. Zatvaranje ICB definira 46 elemenata spo-

sobnosti koji pokrivaju tehnike sposobnosti projektnog upravljanja (20 elemenata), profesionalno ponaanje osoblja koje se bavi projektnim upravljanjem (15 elemenata) te poveznice (kontekstualne sposobnosti) u kontekstu projekata, programa i portfelja (11 elemenata). Svaki element sposobnosti sastoji se od naslova, opisa sadraja, popisa moguih procesnih koraka i kriterija iskustva potrebnih za svaku IPMA razinu certificiranja. O sadraju ICB-a, prenosimo iz hrvatskog prije voda: ICB sadri osnovne pojmove, zadatke, praksu, vjetine, funkcije, upravljake procese, metode, tehnike i alate koji se koriste u dobroj teoriji i praksi upravljanja projektima, kao i posebna znanja i iskustvo, gdje je to prikladno, inovativne i napredne prakse koje se koriste u posebnim situacijama. Spomenimo i da je ICB i IPMA certifikacija

Uenje projektnog upravljanja nee samo po sebi donijeti rezultate u smislu boljeg voenja projekata. To nee napraviti ni formalno certificiranje - potrebno je da sama organizacija ima svijest i volju da potuje i primjenjuje relevantne standarde metodologije projektnog upravljanja, tehnike i alate. Kljuni dionici trebaju znati svoje uloge unutar projektnog upravljanja, a organizacija treba biti tako postavljena da moe ostvariti koristi od dobrog projektnog upravljanja. Ovo vrijedi za sve projektne metodologije, pa tako i ICB. Ako organizacija potuje i koristi projektna znanja, ako certificira svoje ljude te poslije certifikacije iskoristi njihova znanja kako bi se sama bolje organizirala - rezultati nee izostati. Dodajmo tome da razliiti projekti trae i razliite pristupe - nije isto IT projekt implementacije softvera i izgradnja naftne platforme. Metodologije kao to je ICB, koje su snano naslonjene na strune udruge u kojima se moe nai i formalno i neformalno usavravanje u smislu kontakata s iskusnim kolegama, tu sigurno mogu uvelike pomoi. U opsenoj paleti modela i standarda ICB ima dvije prednosti: sm je model besplatan i dostupan svima, ukljuivo i na hrvatskom jeziku, te je usko vezan uz funkcioniranje nacionalne udruge strunjaka. Ukratko, zanimljivo za prouiti.

Ponaanja Voenje Sudjelovanje i motivacija Samokontrola Prodornost Oputanje Otvorenost Kreativnost Orijentiranost rezultatima Uinkovitost Konzultacije Pregovaranje Sukobi i krize Pouzdanost Potivanje vrijednosti Etika

Sposobnosti

Kontekstualne Projektna orijentacija Programska orijentacija Porfeljna orijentacija Implementacija projekata, portfelja i programa Stalna organizacija Poslovanje Sistemi, proizvodi i tehnologija Upravljanje kadrovima Zdravlje, osiguranje, sigurnost i zatita okolia Financije Pravo

MREA prosinac 2013.

87

TEHNOLoGIJE ADF Essentials na aplikacijskom serveru GlassFish

Oracle besplatno? Ma nije

Kad vam tvrtka koja naplauje svako svoje programsko rjeenje proizvod ponudi besplatno, pristupate tome s nevjericom. Ali ovaj put Oracle zaista poklanja
VLADIMIR KOREN I DAvOR GARDIJAN

racle zadnjih godina pokuava progurati svoj Application Development Framework (ADF), ali scena u Hrvatskoj pokazuje da taj proces nije pretjerano brz i uspjean. Razlog moe biti to to se Oracle Forms (vrlo popularna platforma) i dalje aktivno razvija, pa developeri nemaju potrebu za prebacivanjem na ADF, ali isto tako mnogi developeri nisu dovoljno upoznati s ADF-om. to je ustvari ADF? ADF je end-to-end razvojni framework, sagraen na platformi Enterprise Java. Framework se temelji na Model-View-Controller patternu, s integriranim rjeenjima u svakom sloju i mogunostima da se ti slojevi jednostavno poveu. Iako podrava i Swing komponente, Oracle se sve vie fokusira na web tehnologije i suelja. Tako je i jedan od glavnih aduta ADF-a iznimno bogata kolekcija JSF komponenata (njih vie od 150), koje out-of-the-box podravaju HTML5 i Ajax. U controller dijelu ADF proiruje standardni JSF Controller dodatnim kontrolama toka, naprednim upravljanjem stanjima i reusabilityjem dijelova toka. Za pisanje poslovnih pravila tu su ADF Business Components, koji su izmeu ostalog zadueni i za objektno-relacijsko mapiranje, deklarativnu validaciju i sigurnost. Da bi model i view ostali razdvojeni, brinu se ADF Bindings, koji pruaju deklarativni nain pristupa podacima u modelu. Tu je i Oracle JDeveloper, razvojni alat koji ima ADF u potpunosti integriran u svoje suelje

ADF Arhitektura pokazuje sloenost ADF frameworka

i unutar kojeg se veina stvari vezanih uz ADF moe postii bez tipkanja koda. vremenom morati prijei na puni ADF framework. Dakle, ADF Essentials sadri samo dio punog ADF-a, ali mu je plus to nema trokova licenciranja i dozvoljeno je njegovo koritenje bilo na kojem aplikacijskom serveru - uz napomenu da je samo GlassFish certificiran. Kao to je ve spomenuto, Oracle se fokusira na web razvoj, pa tako i Essentialsi od punog ADF-a uzimaju one funkcionalnosti koje su bitne za web aplikacije. Tako na raspolaganje dobivamo ADF Business Components i ADF Model za rad s bazom i upotrebu modela u ostalim dijelovima projekta. Dalje, dobivamo ADF Controller sa svim svojim prednostima u odnosu na JSF Controller. I na kraju, mo emo koristiti sve ADF Faces komponente

Meni je to preskupo

Iako je ADF vrlo kompletan framework, ima i jedan nedostatak. Naime, cijena ADF paketa nije zanemariva. Licenca se moe kupiti prema broju korisnika (120 USD po korisniku) ili po procesoru (5.800 USD po procesoru). Budui da web aplikacije morate negdje i pokrenuti, logian je izbor Oracle Weblogic aplikacijski server. Uz njega dobijete i ADF licencu, ali sm server kota 10.000 USD po procesoru. To nisu mali iznosi i mogli bi otjerati potencijalne korisnike. Zato je Oracle na trite izbacio reducirani set ADF frameworka pod imenom ADF Essentials, vjerojatno u nadi da e dio korisnika Essentialsa s

ZaTITa aPLIKaCIJa
Budui da ADF Security nije ukljuen u paket ADF Essentials, morate smisliti neki drugi nain zatite svojih aplikacija. U pravilu vam je i vie nego dovoljan JEE container-managed security. Manje potekoe imat ete samo kod zatite tzv. task-flowova, jedne od posebnosti ADF Controllera. Uz nedostatak ADF Securityja, glavobolju vam moe zadati i nedostatak repozitorija korisnika. Industrijski je standard uglavnom neki LDAP repozitorij (ili Active Directory). Uz prijanje verzije Oracleovih aplikacijskih servera uvijek ste imali ukljuenu i i neku vrstu LDAP-a. Kod Weblogic servera to je bio integrirani LDAP server, dok je u starijim 10g verzijama to bio Oracle Internet Directory. Na sreu, postoji vrlo kvalitetno open source rjeenje u obliku OpenLDAP servera. Da bi veselje bilo potpuno, moramo biti sigurni da moemo jednostavno integrirati svoj LDAP unutar aplikacijskih servera. Ispada da je to najmanji problem jer GlassFish dolazi s podrkom za vanjske LDAP repozitorije. Dobra je stvar u svemu da Weblogic server takoer ima podku za vanjske LDAP servere. S ovakvom konfiguracijom mogue je napraviti vrlo dobre centralne sustave upravljanja korisnicima. to se tie aplikacija, kod njih nema promjena u razvoju jer ih u pravilu ne zanima kako se autentificiraju i autoriziraju korisnici sustava.

88

prosinac 2013. MREA

ADF na GlassFishu u nekoliko naredbi

mogue
za izradu korisnikih suelja te ADF DVT komponente koje ukljuuju sve mogue vrste grafova. Od stvari koje nemamo na raspolaganju istiu se ADF Swing i ADF Mobile, to Essentialse efektivno ograniava na izradu web aplikacija. Prije nego potrite i ponete razvijati s ADF Essentialsima, morate biti svjesni da je taj paket namijenjen manjim aplikacijama i kao takav ima jedno ogranienje koje pie negdje sitnijim slovima. Radi se o nemogunosti koritenja frameworka u clusteru. Zato prije nego krenete u razvoj, dobro promislite spada li vaa aplikacija u kategoriju visokodostupnih ili moda raunate na velik broj korisnika. Ako je odgovor potvrdan, bolje je da odmah krenete u razvoj s punim ADF-om nego da kasnije doete u situaciju da morate prepravljati aplikaciju.

Nakon to s Oracleove stranice skinete paket ADF Essentials, do potpuno funkcionalnog GlassFisha potrebno je napraviti svega nekoliko stvari. A najbolje je to sve moete postii bez ijednog klika miem. wget http://download. java.net/glassfish/3.1.2.2/release/ glassfish-3.1.2.2.zip unzip glassfish-3.1.2.2.zip cd glassfish3/glassfish/domains/base_domain/lib/ cp <adf-essentials.zip> . unzip -j adf-essentials.zip #otvoriti ../domain.xml i u <jvm-options> dodati -Doracle.mds.cache=simple -XX:MaxPermSize=512m #opcionalno - omoguiti remote pristup serveru ./asadmin enable-secure-admin ./asadmin start-domain I to je to, server je spreman za ADF Essentials aplikacije.

Kamo da to stavim?

U trenutku kad zakljuite da ADF Essentials pokriva potrebe vae aplikacije, morate odluiti na emu ete to vrtjeti, a da istodobno izbjegnete trokove licenciranja aplikacijskog servera. Koliko god Weblogic bio dobar izbor i kvalitetan server, njegova je cijena ono to odbija male korisnike. Tu u igru ulazi GlassFish, server koji je Oracle dobio u vlasnitvo kupnjom Suna 2010. godine. GlassFish je danas referentna Java EE implementacija, to znai da prati Java EE razvoj i obino bude prvi aplikacijski server koji podrava sve funkcionalnosti novih Java EE verzija. U usporedbi s Weblogic aplikacijskim serverom, GlassFish po funkcionalnosti izgleda kao igraka, ali to s druge strane do vodi do puno jednostavnije instalacije, konfiguracije i odravanja. tovie, GlassFish ov je CLI (Command Line Interface) toliko dobar i jednostavan da grafiko suelje ne morate ni otvarati. to se tie pokretanja ADF Essentials aplikacija na GlassFishu, najlaki je nain da to postignete - upotrebom JDevelopera. Ako koristite njegov build aplikacije, kao platformu moete odabrati GlassFish aplikacijski server. U tom trenutku kree neka magija i van dobivate EAR spreman za deploy. Ako ste ispravno obavili konfiguraciju, nakon instalacije EAR-a aplikacija bi trebala proraditi. Morate biti svjesni nekih stvari koje se dese prilikom builda. Prvo, JDeveloper zapakira u EAR nekih 90 MB razliitih jarova, to aplikaciju ini vrlo nespretnom za remote deploy. Ovdje nije stvar samo u ADF-u, nego i u Servlet specifikaciji koja trai nepotivanje defaultnog uitavanja klasa. Kako god bilo, aplikacije od 90 MB su neprihvatljive, uzmemo li u obzir da vaeg koda unutra ima moda 1-2 MB. Drugo, djelomino vezano za prvo, jest skriveno dodavanje glassfishweb.xml deployment descriptora kojim se podeava GlassFish class-loader. I tree, JDeveloper promijeni web.xml descriptor jer za ispravno funkcioniranje ADF-a na

GlassFishu mora postojati jo jedan listener specifian za GlassFish. Zato ovo napominjemo? Jer u sluaju da odluite raditi svoj vlastiti build aplikacije, moete ostati iznenaeni zato vam aplikacija ne radi. Ovo su stvari koje morate ukljuiti u svoj build.

A kolko to dobro radi?

Nakon poetnog oduevljenja to vam je aplikacija proradila, zapitate se koliko je cijeli sustav brz i pouzdan. Logino, uzimate u ruke Performance Tuning Guide za GlassFish i kreete redom, u nadi da ete postii ubrzanje od 300% koje Oracle spominje u nekom svojem propagandnom letku. Ono to nisu napisali jest u kojem su dijelu uspjeli postii takvo ubrzanje, ali u ADF aplikaciji sigurno nisu. Dakle, potimajte svoj GlassFish server prema

potrebama vae aplikacije, konfigurirajte Garbage Collector, odredite koliinu po trebne memorije, podignite ili spustite broj threadova GlassFisha, ali ne oekujte neke posebne rezultate u ADF aplikacijama. ADF aplikacije najbolje ete optimizirati tako da popravite vlastiti kd. Ono to preporuamo jest da svoju aplikaciju pustite kroz neki stress-test i vidite gdje vam je usko grlo. Kod testiranja pokuajte simulirati stvarno optereenje vaeg servera i ocijenite zadovoljavaju li vas postignuti rezultati. Kao alat za testiranje preporuamo Apache JMeter, ali uz napomenu da je konfiguracija testova za ADF dosta komplicirana. Kod testiranja budite oprezni da ne uvedete neka ekanja na resurse koja nemaju veze s izvoenjem aplikacije. Npr. pripazite da ne dostignete propusnost mree pa da vam rezultati pokazuju kojom ste brzinom

Usporedba funkcionalnosti - ADF Essentials zadrao je dovoljno stvari da bude kvalitetan web framework
MREA prosinac 2013. 89

TEHNOLOGIJE ADF Essentials na aplikacijskom serveru GlassFish

KOJa VeRzIJa GLaSSFISHa?
GlassFish server dolazi u dva izdanja. Jedno je Open Source Edition (OSE), a drugo je tzv. Oracle GlassFish Server (OGS). Osnovna je razlika to se OGS plaa, dok je OSE besplatan. Postoji jo jedna razlika, a to je verzija samog servera. Dok je OSE otiao na verziju 4.0, s punom podrkom za Java EE 7, OGS je ostao na verziji 3.1.2.2, s podrkom za Java EE 6. ADF Essentials framework certificiran je za verziju 3.1.2, tako da nam verzija 4.0 trenutno nije toliko interesantna. Oracle GlassFish Server, osim to se plaa, donosi i nekoliko dodatnih funkcionalnosti. Najbitnije je od svega to dobivate podrku od Oraclea pa ih, u sluaju nekog problema, moete traiti za pomo. Druga stvar koju dobivate s Oracle GlassFish Serverom jest GlassFish Server Control - skup alata koji pomau pri odravanju produkcijskih okruenja. GlassFish Server Control sastoji se od sljedeih alata:
Monitoring Scripting Client - omoguava pisanje custom monitoring skripti

Backup and Recovery - omoguava backup domena bez potrebe za zaustavljanjem procesa Performance Tuner - pomae u postavljanju performansnih postavki servera Active Cache for GlassFish - replikacija in-memory cachea u klasteru Oracle Access Manager Integration - podrava single sign-on aplikacija i servisa Load Balancer Web Server Plugin - plugin za web server, omoguava load balancing i smart failover Gledano iz konteksta ADF Essentials aplikacija, ove su funkcionalnosti vie-manje nepotrebne i ne bi trebale biti odluka pri izboru Oracle GlassFish Servera. Jedina stvar koja je tu primamljiva jest podrka koju moete dobiti od Oraclea u sluaju da vam sve skupa zapne. Je li to vrijedno 5.000 USD, odluite sami.

Domain

mogli skidati s aplikacijskog servera. Drugo, ako imate teke upite na bazu, test e vam mjeriti brzinu baze, a ne brzinu aplikacije. Tree, konfigurirajte connection pool jer bi vam se moglo desiti da zahtjevi ekaju na slobodnu konekciju dulje nego to traje sama obrada zahtjeva, ili bi ak mogli otii u timeout ako ne uspiju dobiti konekciju na vrijeme. etvrto, aplikacijski moduli u ADF-u takoer moraju imati dovoljno velik pool da sprijeite preestu pasivizaciju i aktivaciju. Ovo su neke osnovne smjernice

za testiranje; dalje morate podesiti prema svojoj aplikaciji. to se tie rezultata koje smo mi dobili, ugodno su nas iznenadili. Brzinom se kombinacija GlassFish + ADF Essentials moe nositi s kombinacijom Weblogic + ADF. Razlika u performansama bila je manja od 5% u korist Weblogic servera. Ono to je moda bitnije od same brzine jest stabilnost sustava. U testovima koji su obraivali 10 paralelnih korisnika sa ~10.000 zahtjeva nije bilo nikakvih pogreaka i nije dolo do

usporavanja zbog velikog loada. To nam je u svakom sluaju povealo povjerenje u ADF Essentials i aplikacijski server GlassFish. Za kraj moemo samo zakljuiti da bi od paketa ADF Essentials mogli profitirati svi. U prvom redu developeri koji su htjeli isprobati ADF, ali ih je moda odbila cijena; zatim developeri s ADF iskustvom koji sad svojim manjim klijentima mogu isporuiti aplikacije bez izlaska iz ADF domene; na kraju krajeva i Oracle, koji vie nee gubiti iskusne ADF developere, a dobit e vjerojatno i neke nove.

Enterprise Manager naalost nije podran u ADF Essentialsima

90

prosinac 2013. MREA

Pretplatite se i PROFItirajte!
Pristup iPad izdanju Mree

199 kn
GODINJA PRETPLATA

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima sadraj optimiziran za itanje na tabletima uz interaktivne linkove unutar tekstova pretplatu je mogue ostvariti i samo na iPad izdanje po povoljnijoj cijeni i za krai period

169 kn*
GODINJA PRETPLATA
* povlatena za pretplatnike BUGa

399 kn
DVOGODINJA PRETPLATA

Digitalizirana web arhiva

338 kn*
DVOGODINJA PRETPLATA
* povlatena za pretplatnike BUGa

najjednostavniji put do eljenih informacija kroz bilo koji internetski preglednik sadraj starih brojeva indeksiran je i lako pretraiv po brojnim kriterijima brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s odmakom od najvie 60 dana u odnosu na izlazak tiskanog izdanja

PRETPLATE e-mail: pretplata@bug.hr tel: +385 1 3821 555 fax: +385 1 3821 669 online: http://shop.bug.hr

Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

TEHNOLOGIJE PCI DSS

Nova verzija kartine

Kako bi se svi trgovci, banke, pruatelji kartinih usluga i sve ostale zainteresirane strane bolje pripremili na novosti koje donosi sljedea verzija standarda PCI DSS, vijee mudraca izdalo je smjernice o tome to nas sve oekuje. Donosimo kratak pregled promjena
DALIBOR Uremovi

ekako potiho izale su smjernice o promjenama koje donose nove verzije standarda PCI DSS i PA DSS. Premda se po izlasku standarda trai od svih zainteresiranih strana koje rade s kartinim podacima da odmah krenu s usklaivanjem, imat emo vremena za prilagodbu do kraja 2014. godine. Za one koji su ve debelo u aktivnostima usklaivanja (i pokuajima da ostanu u statusu usklaenosti), ovo je dovoljno vremena

da se stvari dodatno ispeglaju i doda par novih kontrola koje nova verzija donosi. Nova verzija (3.0) slijedi uobiajeni tro godinji ciklus auriranja standarda koje

si je vijee (PCI SSC) nametnulo nakon podrobnih analiza primjene prethodnog standarda, oslukivanja elja i potreba korisnika standarda te praenja tehno lokih trendova. Ovaj se put saznanja na kojima je vijee temeljilo promjene u standardu odnose na nedostatak svijesti o informacijskoj sigurnosti, slabo upravljanje zaporkama, slabo upravljanje zatitom od zloudnog koda, novim prijetnjama iz oko line te ranjivostima vezanim uz koritenje novih tehnologija. Ipak, najvie je zamjerki bilo u revizorskom pogledu na zahtjeve standarda, pri emu su se tvrtke oslanjale na checkbox pristup usklaivanju, a manje na stvarnu implementaciju sigurnosnih kontrola i njihovo auriranje u skladu sa svakodnevnim poslovanjem i promjenama. Ono to je jasno jest da i dalje u standardu PCI DSS ostaje 12 glavnih zahtjeva uz par novih podzahtjeva.

Edukacija i awareness

ivotni ciklus izdanja novih verzija standarda PCI DSS i PA DSS

92

Kao jedan od kljunih razloga daljnjeg poveanja broja napada na kartine podatke navodi se nedostatak edukacije zaposlenih, kako za poslove koje obavljaju tako i ue za podruje informacijske sigurnosti. U nas esto prevedeno kao osvjeivanje o informacijskoj sigurnosti (security awareness), provodi se rijetko, nesistematino te uz zastarjele materijale i tehnoloka pomagala. Kao revizor, ovu tvrdnju mogu potvrditi jer se u mnogim tvrtkama edukaciji o sigurnosti daje malo panje. I dalje prevladava miljenje da je za sigurnost iskljuivo zaduen CISO

prosinac 2013. MREA

sigurnosti
(engleski termin za voditelja informacijske sigurnosti), a ostali samo rade svoj posao te se na njih ova tema ne primjenjuje. I dok se IT strunjaci donekle i osposobljavaju u predmetnoj temi, ostali su vrlo rijetko ukljueni u razne oblike sigurnosnog osvjeivanja koje danas prua moderna tehnologija. Nova verzija standarda daje smjernice o ukljuivanju vanjskih partne ra u skrb oko informacijske sigurnosti te npr. rasporeuje 12. poglavlje (politika sigurnosti) na ostala poglavlja. Tako emo odsad imati vie politika (pravilnika, procedura) za pojedina podruja standarda PCI DSS.
Dokument PCI DSS Risk Assessment Guidelines PCI DSS Wireless Guideline PCI DSS Virtualization Guidelines

Pomo pri implementaciji standarda

Kako bi pomoglo tvrtkama pri implementaciji oba standarda (PCI DSS i PA DSS), vijee je izdalo i niz popratnih dokumenata kojima se detaljnije objanjavaju razlozi ukljuivanja pojedinih kontrola u standarde i daju smjernice kako je najbolje implementirati pojedinu kontrolu, ali i jasno ukazuju kako revizori daju ocjenu usklaenosti s njima. Dokumenti se sekvencijalno izdaju ve par godina, a nie u tablici pojanjeni su neki od njih. Za detaljniji je popis potrebno otii na slubene stranice vijea (https://www.pcisecuritystandards.org/ security_standards/documents.php). Napomena Poblie opisuje metodologiju procesa upravljanja rizikom (procjena rizika, profiliranje rizika, obrada rizika), oslanjajui se pritom najvie na metodologijeISO 27005, NIST i OCTAVE. Posebnu panju daje rizicima poslovanja s vanjskim partnerima. Ovaj je dokument izdan meu prvima, izmeu ostalog, zbog velikog interesa zainteresiranih strana o tumaenju standarda u poglavljima vezanim za (ne)koritenje beinog pristupa na mreu. Dokument je koristan svim vrstama organizacija, bez obzira na to rade li s kartinim podacima. Virtualizacija je donijela mnoge razlike u odnosu na dosadanji nain kreiranja arhitekture te upravljanja i odravanja IT sustava u tvrtkama. Pritom su se pojavili novi rizici koji se pobrojavaju u ovom dokumentu te se daju smjernice za njihovo umanjivanje. Posebno je koristan dodatak A koji detaljnije objanjava zahtjeve 12. poglavlja PCI DSS-a u odnosu na virtualna IT okruenja. Uzimajui u obzir mnoge vrste ureaja kojima se pristupa aplikacijama za kartino poslovanje (raunala, prijenosnici, tableti, smartfoni), ovaj dokument daje smjernice razvojnim inenjerima za arhitekturu, dizajn i programiranje aplikacija za te ureaje. Moe se smatrati dodatkom standarda PA DSS, ali ga naravno ne zamjenjuje. Ovaj je dokument koristan svim razvojnim inenjerima, pa i onima koji ne razvijaju aplikacije vezane uz kartino poslovanje. Za razliku od prethodnog dokumenta, ovaj se bavi istim podrujem, ali je namijenjen krajnjim korisnicima mobilnih ureaja (tableta, smartfona, prijenosnika i sl.) te daje upute kako ih zatititi i sigurno koristiti.

Nove tehnologije

U tri se godine svata moe promijeniti, pa tako i tehnologije koje su bile u zaetku mogu postati mainstream. PCI SSC vijee posebnu je panju posvetilo sada ve standardnim tehnologijama i nainu poslo vanja poput e-poslovanja, koritenja raznih varijacija mobilnih platformi, oblanog raunalstva, point-to-point enkripcije te tzv. tokenizacije. Dio kontrola detaljiziran je u poglavljima samog standarda, a dio je ve izdan ili e biti izdan u zasebnim do kumentima koji poblie opisuju predmetna podruja (v. okvir sa strane). Izmjene u standardima odnose se na potrebu izrade detaljnog dijagrama toka kartinih podataka (1. poglavlje), izrade i odravanja registra informacijske imo vine za PCI DSS opseg (2. poglavlje), zahtjeve za sigurnou POS terminala, itaa kartica, tokena i certifikata (8. i 9. poglavlje) te detaljnije zahtjeve vezane uz penetracijska testiranja (11. poglavlje). Od opih zahtjeva valja posebno izdvojiti smjernice o implementiranju sigurnosnih praksi u svakodnevno poslovanje kako bi se postigla kontinuirana usklaenost s PCI DSS zahtjevima, a ne kao dosad u trenutku revizije, najee putem neke checkliste. to se tie standarda PA DSS, u 5. poglavlju detaljnije se propisuju kontrole tijekom razvoja proizvoda (povremena sigurnosna testiranja, metode verzioniranja, upotreba threat-modelling tehnika i sl.) te dranje aurne OWASP ili neke druge liste najeih prijetnji aplikacijama. U ostalim poglavljima radi se samo o sitnijim promjenama (npr. vanost treninga o uporabi aplikacija, putanje release notesa prije implementacije i sl.).

PCI Mobile Payment Acceptance Security Guidelines for Developers

PCI Mobile Payment Acceptance Security Guidelines for Merchants as End-Users PCI DSS E-commerce Guidelines PCI DSS Cloud Computing Guidelines

Uz shematski prikaz entiteta koji uobiajeno sudjeluju u e-poslovanju, navode se tipine ranjivosti e-poslovanja, preporuke za smanjivanje rizika te veza tih preporuka s poglavljima standarda PCI DSS. Detaljizira modele oblanog raunalstva i stavlja naglasak na odgovornosti CSP-ova (Cloud Service Provider) u odnosu na tvrtku. Kako bi se to postiglo, potrebno je jasno definirati opseg i granice sustava izmeu CSP-a i tvrtke. Osim toga, u posebnom se poglavlju daju i tehnoloke smjernice pri upotrebi oblanog raunalstva. U dodacima dokumentu (Appendix) mogue je pronai zanimljive predloke matrica, tablica i upitnika vezanih uz predmetno podruje.

Fleksibilnost i podjela odgovornosti

U modernim sustavima koji koriste nove tehnologije i u kojima postoji mnotvo pristupnih toaka prema kartinim podacima nemogue je izbjei problem definiranja odgovornosti za zatitu kartinih podataka. Nova verzija pomae organizacijama da lake shvate koje su njihove obaveze

te kako da podijele odgovornost meu raznim pruateljima usluga i vanjskih partnera. Zgodan dodatak vezan uz ovaj problem jest i poseban dokument PCI DSS Cloud Computing, koji ve postoji te daje matricu odgovornosti primjenjivu za veinu organizacija. Osim podjele odgovornosti, za niz postojeih zahtjeva - poput upravljanja zaporkama, autentifikacijom i zloudnim kodom - daje se vie slobode oko odluivanja koje kontrole primijeniti, ali se zato pojaavaju zahtjevi nad nainom testiranja implementacije onih kontrola na koje se organizacije odlue. Nema sumnje da nove verzije standarda PCI DSS i PA DSS unose niz novih stvari, i to prvenstveno kao odgovor na zahtjeve

korisnika standarda, nakon podrobne analize novih tehnolokih trendova te samim tim i novih prijetnji i ranjivosti u informacijskim sustavima. Nije realno oekivati neku revoluciju, pogotovo jer trenutni standard sadri veinu kontrola ije se postojanje temeljem dobrih praksi i oekuju u mo dernim i dobro zatienim informacijskim sustavima. Promjene su dobrodole, a kao i u raznim drugim sluajevima, i ovdje se potvruje injenica da je jedan od veih uzroka nesigurnih sustava upravo ljudski faktor, odnosno neznanje i nemaran rad samih zaposlenika. Ako ne ele zakasniti s usklaivanjem prema novim zahtjevima, tvrtke ve sada, i prije nego to izae slubena verzija, znaju to ih oekuje te kojim putem trebaju krenuti. MREA prosinac 2013. 93

DIGITALNA RADIONICA
Protone ifre

KRIPTOGRAFIJA

Brzina, ali oprez!

roto ne ifre ( stream ciphers) operiraju na po jedinanim bitovima, za razliku od blokovnih ifara koje operiraju nad bloko vima bitova. Vernamova ifra, koju smo upoznali jo na poetku ove radionice, primjer je jednostavne pro tone ifre. Poput drugih simetrinih ifara, poiljatelj i primatelj moraju prije komunikacije poznavati klju. Klju (k) i otvoreni tekst (m) u Vernamovoj se ifri operacijom XOR prevode u ifrat (c = m XOR k) Jedan od najeih generatora protone ifre jest posmini registar s linearnom povratnom vezom (LFSR). bit po bit. U sutini, tako er je rije o simetrinom Poetno je stanje registra sjeme, a neki od bitova povezani su na XOR sklop iji rezultat ulazi s jedne strane ifriranju, jedino to stalno registra, nakon ega se registar pomakne za jedan bit u drugu stranu i postupak se ponavlja moramo imati na umu jest da se transformacija u ifrat sad izvodi bit po bit. Budui da ifrat ovisi o stanju u Tko uri, noge lomi Kad se nekome u kriptografiji jako uri, odmah postavkojem se nalaze odgovarajui bitovi kljua i otvorenog teksta, protone se ifre ponekad nazivaju i iframa stanja ljamo pitanje: zato se treba uriti? Odgovori na ovo pita(state ciphers). Ako se klju generira nezavisno od otvo - nje najee su rad ifarskog sustava u realnom vremenu renog teksta, protonu ifru nazivamo sinkroniziranom (npr. prijenos govorne komunikacije) ili za ifriranje vrlo protonom ifrom jer je u tom sluaju potrebno nekako velikih koliina podataka (npr. videozapisa). Protone ifre osigurati sinkronizaciju izmeu odgovarajueg protoka brzinu duguju jednostavnoj konstrukciji koju je lako harbitova kljua i protoka otvorenog teksta ili ifrata. Kod dverski izvesti; jedna od najeih jest posmini registar s protonih ifara pogreka u jednom bitu nee se dalje linearnom povratnom vezom (LFSR, Linear Feedback Shift propagirati ni u ifriranju niti u deifriranju, ali isputanje Register). Jedna krajnje pojednostavljena izvedba prikaili ponavljanje jednog bita dovodi do gubitka sinkroniza- zana je na slici 1. Poetno stanje registra LFSR predstavlja cije kljua i do prekida suvislog ifriranja ili deifriranja. sjeme. Nekoliko bitova LFSR-a vodi se na XOR operaciju To znai da su sinkronizirane protone ifre osjetljive na iji rezultat postaje krajnji lijevi bit LFSR-a, a krajnji desni smetnje i aktivni napad, kad napada ometanjem eli bit pomakom registra udesno predstavlja izlaz. U praktionemoguiti komunikaciju a da se upusti u otvaranje nim izvedbama koristi se znatno dui LFSR od onog na slici 1, a esto se kombinira nekoliko kriptograma. LFSR-ova kako bi se dobio dugoperiKako bi se doskoilo ovom nedo odiki pseudosluajni niz. statku, uvodi se automatska sinkroniMnogi e itatelji odmah uoiti zacija nakon odreenog broja bitova. veliki nedostatak zbog linearnosti: Protone ifre kod kojih klju, pored sljedee stanje registra u potpunosti je inicijalnog stanja, ovisi i o prethodrezultat prethodnog stanja te uspijemo nim bitovima nazivamo asinkronim li rekonstruirati samo jedno od stanja ili samosinkronizirajuim protonim registra, od tog trenutka nadalje bez iframa. Niz prethodnih bitova moe problema otvaramo ifrat. U tome biti po volji dugaak; u veini je slunam uvelike pomae poznati otvoreni ajeva relativno kratak, a mogue je tekst (standardna zaglavlja dokumenada, kao protone ifre Helix i Phelix, ta, standardni formati protokola i dr.). ovisi o svim prethodnim bitovima Brojni su primjeri proboja u protone poruke. Ponekad se u literaturi moe ifre temeljene na jednom ili vie naii i na kraticu CTAK (cyphertext LFSR-ova. Jedan od najpoznatijih jest autokey), ifarski autoklju, koja se CSS (Content Scrambling System; paodnosi na ovaj tip protonih ifara. Sudska zabrana irenja DeCSS-ova koda zite, ima istu kraticu, ali nema nikakve Takoer smo u tekstu o nainima djelovanja pokazali kako i blokovne izazvala je dotad nevieni aktivistiki revolt. veze s Cascading Style Sheets) koji je Kd DeCSS-a poeo se pojavljivati svuda: na Macrovision, jedna od najpoznatijih ifre mogu djelovati kao protone, tvrtki za zatitu videosadraja, razvio grafitima, tetovaama, majicama npr. DES u nainima rada CFB i OFB.

Protone ifre odlikuju se velikom brzinom, u pravilu osjetno veom od blokovnih ifara. To ih ini idealnim rjeenjima kad treba ostvariti zatitu u realnom vremenu (npr. kod telekomunikacija) ili kad brzo treba ifrirati/ deifrirati velike koliine podataka (npr. kod reprodukcije videosadraja). No unato tome to realizacije protonih ifri mogu biti vrlo sloene, nikako se ne treba pouzdati u tajnost i sloenost algoritma, to emo vidjeti na sljedeem primjeru
94

prosinac 2013. MREA

Mladen Viher, mladen.viher@gmail.com

Serija napisa Digitalna radionica kriptografija pruit e pregled suvremene kriptografije kroz niz dobrih i loih primjera iz prakse. Balansirajui izmeu strogog matematikog formalizma i kvalitativnog opisa Mrein e suradnik nastojati pruiti itko ali i dalje korektno tivo o kriptografiji kao nezaobilaznoj disciplini za svakog IT strunjaka.

kako bi onemoguio presnimavanje filmo va s DVD-ova. U vrijeme proboja CSS je ve bio uveden kao industrijski standard po kojem su proizvoai morali izraivati sve ureaje za reprodukciju i sve ureaje za kopiranje optikih diskova. Vie se nita nije dalo napraviti i ova krajnja nesmotrenost i danas kota filmsku industriju desetke, a moda i stotine gigadolara godinje. Klju za deifriranje CSS-a generirao se iz dva 5-bajtna sjemena (v. sliku 2); jedno se nalazilo na komercijalnim prilicama nedostupnom dijelu diska, a drugo na DVD ureaju, ime se onemoguavalo gledanje filmova u drugim svjetskim regijama. Sjeme je bilo kratko jer su devedesetih godina ameriki zakoni koji su regulirali izvoz kriptografije dozvoljavali samo kljueve duine do 40 bitova, a i sm DVD player CSS ifriranje provodi se u tri koraka kako bi se omoguila zatita od itanja izvan morao je pronai jednu od 409 standar- dozvoljene svjetske regije i kopiranje MPEG zapisa dnih kombinacija kljueva na playeru, to je obavio u djeliu sekunde i gledatelj filma ovo kanjenje godine petnaestogodinjak Jon Lech Johansen. Njegov nije ni primjeivao. Kako bi se ostavila mogunost da dije- kd, nazvan DeCSS, brzo se proirio Internetom na uas lovi diska ostanu nezatieni (npr. forpan filma za koji je filmske industrije. U godinama koje su slijedile pratili bilo poeljno da se to vie distribuira) generira se klju smo desetke sudskih procesa zbog objave i distribucije naslova (kTITLE) za svaki naslov posebno iz ve poznatog DeCSS-a, od kojih su najzanimljiviji bili oni protiv samog kljua diska i odreenih bajtova u svakom naslovu. Johansena (odnosno njegova oca jer je Jon u vrijeme suTek sada, u treem koraku, moe se pristupiti deifriranju enja bio maloljetan) i hakerskog magazina 2600. sadraja diska koritenjem protone ifre (DC, koja je u Magazin 2600, koji je potpomagala aktivistika orpojednostavljenoj shemi prikazana na slici 3). Pet bajtova ganizacija Electronic Frontier Foundation, branio se kljua rasporeuje se tako da se dva bajta koriste kao sjeme od zajednike optube osam vodeih filmskih studija za krai registar FLFSR17, gdje popunjavaju mjesta 16 niih pozivanjem na 1. amandman amerikog ustava, slobodu bitova, a najznaajniji se bit postavlja na vrijednost 1. Pre- govora i izraavanja putem programskog koda. Sudac ostala tri bajta kljua postaju sjeme za vei registar LFSR25, Lewis Kaplan presudio je u korist filmaa s obrazloenjem u kojem popunjavaju sva mjesta osim mjesta najmanje koje je ulo u povijest ljudskih bedastoa: Kad bi se in znaajnog bita. To se mjesto popunjava tako da se trei pisanja programskog koda prihvatio kao izraz slobode bajt razdvoji na mjestu etvrtog bita, tri najmanje znaajna govora, onda bi se i in atentata morao prihvatiti kao in bita pomaknu se udesno, a osloboeno etvrto mjesto po - slobodne politike volje. Jo dok su procesi trajali, na punjava se vrijednou 1. Pritom se podaci invertiraju pri Internetu su se pojavile brojne aplikacije koje su, potpuno ulazu u LFSR17, a klju naslova pri ulazu u LFSR25. Nakon automatski, skidale zatitu s DVD-ova; DVD Decrypter, osam ciklusa protone ifre dobivaju se dva bajta, svaki iz DVD Shrink, AnyDVD, DVD43, Smartripper koje su ak jednog od registara koji se vode na operaciju modulo 256. i prevodile u komprimirani zapis podatan za jeftine jedFilmskoj industriji silno se urilo da uvede novu tehno - noslojne DVD-ove i CD-ove, pa je hajka protiv DeCSS-a logiju i pritom je napravila klasine korisnike pogreke: postupno jenjala i donesene su prve oslobaajue prezadrala je algoritam u tajnosti i nije ga prepustila strunoj sude, ukljuivi i onu protiv Johansena. recenziji. Dogodilo se ono to se moglo i oekivati: hakeri Pouka je ove prie da se nikad ne smije pouzdati u su reverse engineeringom uspjeli rekonstruirati algoritam tajnost algoritma i u jamstvo brenda tvrtke koja ga je CSS i otvoriti ga zahvaljujui standardnom zaglavlju prvih stvorila. Dapae, bolje je prepustiti algoritam recenziji 20 bitova formata MPEG4. Prvi proboj izveo je 1999. strunjaka i izloiti se relativno maloj neugodnosti nego kasnije trpjeti velike tete, posebno kad ste ogranieni tako kratkim kljuem. U sljedeem nastavku bavit emo se primjenom protonih ifara u telekomunikacijama i mreama, takoer uz nekoliko loih primjeKrajnje pojednostavljena shema CSS-a. Koriste se dva LFSR-a razliitih duljina koji nakon osam ciklusa ra kad su algoritmi uli generiraju po jedan bajt koji ide na sklop za modulo 256 zbrajanje. Iako klju ima 40 bitova, njegova je u masovnu uporabu, a efektivna duina samo 12 bitova, to se ak i iscrpljivajuim pretraivanjem kljueva na dananjim PC sve bez odgovarajue raunalima otvara za nekoliko sekundi recenzije. MREA prosinac 2013.

Greka u koracima

95

IZDVOJENO

Blumind 2.0
Moda nije najmonije ni najopremljenije rjeenje za izradu mentalnih mapa, no moe ga se dobro iskoristiti
Blumind 2.0 Opis Cijena URL Izrada mentalnih mapa Besplatan www.blumind.org

MREA
TileMill 0.10.1
Moda neto manje poznat ali svejedno odlian alat otvorenog koda koji izradu raznovrsnih statikih ili dinamikih mapa pribliava i onima koji s time gotovo i nemaju iskustva, nudei pritom dovoljno fleksibilnosti da se dopadne (i bude iskoristiv) i iskusnijim kartografima

download

Otvoreni kartograf

CHM Editor 2.0.0.1

Popularan i prilino sposoban alat za ureivanje i izradu CHM datoteka, tipinih za sustave pomoi

CHM Editor 2.0.0.1 Opis Cijena URL

Izrada sustava pomoi 119 USD www.chmeditor.com

Google Web Designer 1.0.0.924

Rano izdanje grafikog alata za izradu HTML5 oglasa i drugih vrsta animacija iza kojeg stoji Google
Google Web Designer 1.0.0.924 Opis HTML5 editor Cijena Besplatan URL http://www.google.com/webdesigner/

MariaDB 5.5
Sve popularnija i prihvaenija drop-in zamjena za MySQL koja nudi bolje performanse i mogunosti

ni koji su se ve susretali s izazovom izrade prilagoenih mapa koje pritom moda moraju biti i interaktivne vjerojatno su tijekom svojeg istraivanja naili na MapBox. Izrada interaktivnih mapa pogonjenih podacima ovim Rije je o relativno poznatoj platformi za alatom moda nije poetnicima najjednostavnija, ali izradu mapa na koju se ve oslanjaju brojni svakako je impresivna i dobro razraena servisi (npr. Foursquare i Evernote), drutvene mree i svi oni koji u svojem proizvodu mo - ve, rastere, uzorke, ali i SVG transformacije), raju na ovaj ili onaj nain ponuditi prilagoe- sama izrada mapa svodi se na pisanje koda ne mape. MapBox nije besplatan i za njegove koji izgleda slino kao CSS, no zapravo je se usluge mora plaati mjesena pretplata, no rije o posebno osmiljenom jeziku Carto koji je, eto, inspiriran postoji i ogranieni CSS-om. Osim toga, besplatni model. TileMill 0.10.1 Meutim, MapBox Kratki opis Izrada mapa znalci e prepoznati stoji iza sjajnog vieCijena Besplatan i prednost korite nja drugih bibliote platformskog alata + ka otvorenog koda otvorenog koda koji Biblioteke, funkcionalnost, uvoz podataka kao to su node.js, omoguuje relativno backbone.js, express jednostavnu izradu + Slabija dokumentacija i CodeMirror. prilagoenih mapa: Zahvaljujui svemu TileMilla. Kljuna URL tome mogue je ubaprednost TileMilla, www.mapbox.com/tilemill/ civati vanjske grafike osim to ga je relativno jednostavno koristiti i onima koji za- elemente ili fotografije te dodavati interakpravo i nemaju ba iskustva s izradom mapa, tivne elemente kao to su skoni prozorii no prosjeno su upueni u CSS i upravljanje koji e se pojaviti kada se klikne na neku podacima, svakako je to to omoguuje uvoz regiju ili se preko nje prijee strelicom mia. podataka iz razliitih izvora (ESRI Shapefile, Dakako, mogunosti su daleko raskonije no KML, GeoJSON, GeoTIFF, PostGIS, CSV i to se to na prvi pogled moda moe initi, SQLite), to ukratko znai da karte mogu biti pa svakako treba zaviriti u dokumentaciju. Osim toga, premda TileMill ima nazivno generirane i - dinamine. U njegovim temeljima nalazi se Mapnik, ogranieno podruje primjene (idealno radi mona biblioteka zaduena za renderiranje uz MapBox), uz neto truda to se podruje mapa (podrava RGBA boje, True Type fonto - moe dramatino proiriti. (M. G.)

MariaDB 5.5 Opis Cijena URL

Baza podataka Besplatan www.mariadb.org

Sve poinje izradom novoga projekta, a nauiti kako se radi s TileMillom mogue je uz ve aicu postojeih projekata

Uvoz podataka jedna je od kljunih prednosti ovog alata, a podaci e se dodavati (kao i neki drugi elementi) putem slojeva

96

prosinac 2013. MREA

mjeseca
VMware Workstation 10

IZDVOJENO

Pripremio: MATIJA Graanin

Memtest86+ 5.01

Virtualizacija na desktopu
Valjda najpoznatije rjeenje za virtualizaciju nedavno je doivjelo novu inkarnaciju uvodei nekoliko kljunih novosti koje bi mogle zabrinuti konkurenciju te koje dokazuju da ovaj veteran virtualizacije nije nimalo statian i eli zadrati prvu poziciju

Ve puna peta inkarnacija legendarnog alata za testiranje memorijskih modula koji se temelji na izvornom alatu memtest86
Memtest86+ 5.01 Opis Cijena URL Testiranje RAM-a Besplatan www.memtest.org

Deseta inaica slavnog virtualizacijskog alata moda ne uvodi golem broj novosti, no ono to donosi itekako je zanimljivo

Notepad++ 6.5
Novo izdanje sjajnog tekstualnog editora ponajprije namijenjenog programerima i zahtjevnim koderima
Notepad++ 6.5 Opis Cijena URL Tekstualni editor Besplatan http://notepad-plus-plus.org/

o od kraja devedesetih godina VMware memorije. Dodan je novi SATA kontroler; tu nudi kvalitetnu virtualizacijsku platformu je i podrka za do 20 virtualnih mrea, zatim s dobro razraenim alatima, to su korisnici USB3 streamovi i druge stvarice. za koje VMware oigledno ima sluha znali i Meutim, najzanimljivije su novosti podrka nagraditi jednostavno prihvaajui tu platformu za Windows 8.1 (modalitet Unity nadograen kao preferirano rjeenje. Unato sve brojnijoj je tako da u obzir uzima promjene u suelju i ljuoj konkurenciji, VMware nastoji zadrati nadograene inaice Windowsa 8) te podrka primat i u tome barem djelomino uspijeva. za tablete. Bolje reeno, podrka za senzore na Jedan od dokaza da aktivnou i inovativnim tabletima kao to su iroskop, akcelerometar mogunostima eli zadrati prvu poziciju ili kompas, koji su prisutni ma Surfaceu Pro upravo je i deseta ili bilo kojem drugom inkarnacija moda VMware Workstation 10 podranom tabletu (za i najpoznatijeg VM Kratki opis Alat za virtualizaciju sada su podrani samo wareova proizvoda Cijena 225,00 EUR / Nadogradnja 110 EUR Microsoftovi tableti). - Workstationa. To pak otvara sasvim + D e s e t a inaica nove mogunosti to Virtualizacija senzora, Unity, podrka za hardver moda ne uvodi velik se tie virtualizacije broj mogunosti, no + i pravo je vrijeme da ono to uvodi dovoljkonkurencija ozbiljnije Podrava samo MS tablete no je zanimljivo da URL pone pratiti to se sve privue dosadanje dogaa u VMwareovim www.vmware.com korisnike na nado laboratorijima. gradnju, zainter Od drugih novosti esira one koji koriste konkurentna rjeenja te, svakako treba izdvojiti bolju podrku za virtualne konano, poneto zabrine konkurenciju koja jo mree, pri emu je tu i virtualni KVM preklopnik uvijek nije usvojila neke - barem se sada tako koji omoguuje rad s virtualnim mainama ini - sasvim prirodne mogunosti. Prije svega, kao da radite s fizikim KVM preklopnikom. deseta inkarnacija Workstationa uvodi bolje To slijedi izrada virtualnih maina s restrikciperformanse i proirenu podrku za hardver, jama i ogranienim vremenom trajanja, cijeli pa je tako tu podrka za do 16 vCPU-ova, niz poboljanja koje e cijeniti vee poslovne 8 TB SATA diskove te ukupno 64 GB radne sredine te druge nadogradnje. (M. G.)

O&O Defrag Professional 17

Najnovije izdanje jednog od najpoznatijih defragmentera diskova uope, donosi ATM TRIM i na Windows XP
O&O Defrag Professional 17 Opis Defragmenter Cijena 29,90 EUR URL www.oo-software.com

Setup Factory 9.2

Kvalitetna i dobro razraena, no i prilino skupa aplikacija za izradu instalacijskih procedura za aplikacije
Setup Factory 9.2 Opis Cijena URL

Izrada virtualnih maina s restrikcijama nije sasvim nova, no sada je mogue napraviti virtualne maine s vremenski ogranienim trajanjem

Podrka za virtualizaciju senzora na tabletima moda je i najvanija, a svakako najzanimljivija novost koja uvodi sasvim novu dimenziju i inae sjajnom virtualizacijskom alatu

Izrada instalacija 395 USD www.indigorose.com

MREA prosinac 2013.

97

KOLUMNA
Pravo na teatar
B
Pie: Oleg Matruko

Uz posjet Antonova radi preuzimanja Konarova trafa, to smo obilato komentirali drugdje, dogaaj koji je izazvao najvie panje u IT krugovima Ballmerov je posjet Zagrebu

allmerov je dolazak bio oajno popraen s gledita korporativnog PR-a, dakle odnosa s javnou, i zapravo bespotrebno obavijen velom tajne ili barem nejasnoa. Jedna od konkretnih stvari koje je Ballmer obavio za vrijeme svog superkratkog boravka u Hrvatskoj bilo je potpisivanje ugovora, predugovora, naelnog dogovora ili ega ve s ministarstvom obrazovanja, predstavljenog osobom ministra Jovanovia. Jedva sam nekako odolio da uz ministrovo ime ne ubacim i onu odioznu otrcanu novinarsku frazu kontroverznog. Iza tih kontroverzi kod nas se obino samo krije neija svadljivost, nesposobnost ili nametljiv ego, pa sama rije gubi osnovno znaenje i postaje dva-tri negativna atributa utrpana u jedan, kratkoe radi. Kontroverzan je Zdravko Mami, sisaka upanica, Nadan Vidoevi - ali tek nakon zadnjih afera u HGK-u; prije nije bio kontroverzan. To e re - ja bih njega u zatvor ili barem smijenio, ali nemam dokaza. IT novinari Ballmerovu posjetu nisu pridavali osobitu panju. A i kako bismo? Unaprijed nam je najavljeno da se dogaaj nee moi fotografirati, niti e se smjeti postavljati pitanja. Zapravo smo od cijelog ionako kratkog posjeta pozvani samo na jedan minijaturni i strogo kontrolirani dio - razgovor ugodni utroje, izmeu direktora Microsofta Hrvatska Vidakovia, profesora s FER-a Mornara i Ballmera. Kako rekoh - bez pitanja i bez fotografiranja. U takvim me uvjetima odlazak u Microsoftov ured nije nimalo privlaio, no uime nae redakcije bili su Miro Rosandi i Dragan Petric. Vratili su se s manje dojmova nego nakon Dinamove utakmice. Ballmer je za popularizaciju dosta loe ocijenjenog Surfacea 2 mogao barem poneki podijeliti za testiranje meu novinarima. Ah, pardon, zaboravili smo - pa Surface se slubeno i ne prodaje u ovoj zemlji, kao ni usluga Xbox Live. Microsoft tako nastavlja transformaciju u prodajni ured za dilanje Officea, Windowsa i nekih posebnih paketa primarno prema vladi i dravi te manjim dijelom prema akademskoj zajednici i veim korporacijama. Cijeli dogaaj pratila je pod povealom i domaa zajednica ljubitelja Linuxa i slobodnog softvera, silno se trudei da nae neto sporno ili barem kontroverzno (vidi gornju definiciju pojma). I najzad su uspjeli! Sporno je, smatraju linuxai, to je Ballmer donirao softver koji je ionako ve otprije besplatan. Ovu je kritiku ponajbolje formulirao Radoslav Dejanovi, i inae jedan od najglasnijih advokata Linuxa u Hrvata, nakon ega su se za njegov tekst uhvatili i drugi. I neki mainstream mediji progutali su udicu i napisali tekstove koji u principu prepriavaju Radino i linuxako gledanje na stvar. Microsoft nam je, uz oiti blagoslov Vlade, dostavio priopenje po kojem su Ballmer i Jovanovi potpisali ugovor o donaciji softvera. Iznos se u priopenju ne spominje. Kako se kasnije ispostavilo

- kae Radoslav - rije je o A2 licencnom modelu za akademske ustanove i akademske graane, koji dozvoljava besplatnu upotrebu O365 paketa. Svima koji ljubazno zamole i dio su edukacijskog miljea. Kako sam ve pojasnio, posjet Ballmera, pa i sama uloga Microsofta u Hrvatskoj zadnjih godina, zaista se mogu napadati s raznih toaka, ali donacija softvera akademskoj zajednici i PR u vezi s tim nisu jedna od njih. Linuxai su i opet promaili loptu, kao i desecima puta prije - posebnim talentom uvijek se uhvate pogrenog kuta gledanja, problema koji nije problem, dok stvarne probleme nekako uspiju ne vidjeti. I to je jo gore - ne vide ni stvarne prilike za istinsku promociju onoga do ega im je (navodno) stalo. Ballmeru se zamjera to je za PR iskoristio besplatni softver. A tko ga je uinio besplatnim? Pa Microsoft! To je kao da firma X donira novac siromanoj djeci, pa se slika s njima za PR, a promatrai se bune zbog teatralnog slikanja kad je novac ve besplatan. Novac nikad nije besplatan za onoga tko ga je stvorio, a nije ni softver. Microsoft je uloio u razvoj tog softvera i Microsoft ga je uinio besplatnim; zbog ega bi bilo nemoralno da na ime toga dobiju PR i otpis poreza? I Vladi zamjeraju to je dopustila da je Microsoft iskoristi, ali ovo moe kazati samo politiki naivac. Ekipa na vlasti toliko je nesposobna, toliko eljna uspjeha ili neega to moe predstaviti kao uspjeh, toliko eljna nazonosti u istom fotografskom kadru bilo s kojim stranim imenom, da bi se slikali s Ballmerom i da je penzioner u posjeti nekom udaljenijem jadranskom otoku, a kamoli kad u rukama nosi donaciju. Kad nema investicija ni investicija, posluit e i donacija ili donacija. S druge strane, suradnja Microsofta s ovom i ovakvom vladom u segmentu odnosa s javnou - jer druge suradnje i nije bilo - za mene je primjer loeg PR poteza, jer s ovom ekipom to te manje vide to bolje. Ali to je ve sasvim peti par rukava.

Vratimo se linuxaima i njihovu neshvaanju politike, korporativnog svijeta, korisnikog suelja i valjda ieg iz stvarnog svijeta to nije goli programski kd. Vrata Mree su im otvorena ve godinama; ako ele pisati tekstove u kojima promoviraju svoja rjeenja za javnu upravu, obrazovanje, svoje akademije - samo naprijed. U Hrvatskoj, pa moda ni u cijeloj EU, ne postoji nikakvo tijelo, udruga ili organizacija koja bi se sustavnije bavila promocijom Linuxa. HULK, nekada relativno glasna iako oduvijek neusmjerena Hrvatska udruga Linux korisnika, zadnjih je godina tih kao bubica. Linux Foundation, meunarodna organizacija za promociju Linuxa, u platinaste lanove - koji su ujedno i najvei financijeri - broji takve tekae kao Oracle, HP, IBM, Fujitsu, Intel i Samsung, ali njihova je aktivnost na promociji Linuxa u Hrvatskoj i regiji praktiki nepostojea. Umjesto da se zamisle oko injenice da ih u PR-u i uvaljivanju spike Vladi preiava ak i ne osobito sposobni Microsoft, i da neto uine na vlastitoj promociji, oni trae teorije zavjere tamo gdje ih nema.

98

prosinac 2013. MREA