UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA RAZREDNU NASTAVU





INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U
OSNOVNE I SREDNJE KOLE
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA ISTRAIVANJE MLADIH






Kandidatkinja: Profesor:
ohadi Amina Doc.dr. Damir Ahmi
Travnik, decembar 2013.godine

Sadraj:

Integracija djece s tekoama u razvoju u osnovnu i srednju kolu- strune i drutvene
odrednice.................................................................................................................................... 3
Definicije i zakoni koji se odnose na integraciju djece s posebnim potrebama ..................... 3
kola za sve ................................................................................................................................. 6
Struktura populacije djece s tekoama u razvoju ................................................................. 7
Rekreacija, razonoda i sport ................................................................................................... 7
Zahtjevi za edukaciju nastavnika ................................................................................................ 8
Zakljuak. .................................................................................................................................... 9
Literatura. ................................................................................................................................. 10














Integracija djece s tekoama u razvoju u osnovnu i srednju kolu-
strune i drutvene odrednice

Definicije i zakoni koji se odnose na integraciju djece s posebnim
potrebama

Osoba s invaliditetom je svaka osoba koja je zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja,
privremenog ili trajnog, prolog, sadanjeg ili budueg, uroenog ili steenog pod uticajem
bilo kojeg uzroka izgubila ili odstupa od oekivane tjelesne ili fizioloke strukture, te je
ogranienih sposobnosti za obavljanje odreenih aktivnosti na nain koji se smatra
uobiajenim za ljude u odreenoj sredini.
Zahtjev da se osobe s tekoama u razvoju ukljue u sve tokove drutvenog ivota, da se
njihov udio u drutvu uzdigne na najprimjereniju razinu, snano je uticao i na promjene
stajalita savremenog drutva o integracijskom odgoju djece s tekoama u razvoju u
zajednitvu s njihovim vrnjacima bez tekoa u razvoju.
U posljednih dvadesetak godina u mnogim zemljama Evrope i Amerike donose se zakonski
akti, propisi, preporuke i analize slubenih organa u odgoju, obrazovanju i rehabilitaciji djece
i mladei s tekoamam u razvoju u zajednitvu s njihovim vrnjacima. Tako npr., u
Norvekoj se Zakonom o obrazovanju iz 1969. godine otvaraju mogunosti ulaska djece s
tekoama u razvoju u redovne kole. U Engleskoj i Walesu Zakonom o obrazovanju iz 1976.
i 1981.godine donesena je odredba kojom se djeca s lakim smetnjama mogu ukljuiti u
redovna odjeljenja, posebna odjeljenja ili centre za dopunsku nastavu, ali pod uvjetom da u
njima postoje uvjeti za rad s takvom djecom.
U Italiji se 1971.godine u Zakonu o kolstvu navodi da se obavezno obrazovanje djece s
tekoama u razvoju mora provoditi u redovnim razredima redovnih kola, osim kad kod
djeteta postoji ozbiljan nedostatak intelektualnosti ili fiziki hendikep koji je tako znatan da
spreava uspjean proces uenja u redovnom razredu. I u SAD-u se sve vie potuju zahtjevi
roditelja za ostvarivanjem prava njihove hendikepirane djece za odgojno-obrazovne
pogodnosti.
Integracija djece s tekoama u rastu i razvoju obavezna je prema zakonu iz 1975.godine.
Prema tom zakonskom aktu, sva djeca od 3. do 21.godine obuhvaena su kolovanjem u
zajednikim kolama do najvieg mogueg stupnja koji je poeljan za pojedino dijete.
Namjera tog zakonskog akta je da se djeca s tekoama u razvoju smjeste u najmanju
ograniavajuu sredinu. Za svako takvo dijete kola je obavezna izraditi pojedinani nastavni
plan i program u emu sudjeluju nastavnik, struna osoba u koli (pedagog- psiholog), kao i
djetetovi roditelji.
U vedskoj je, kao pomo uenicima koji imaju tekoe u savladavanju kolskog gradiva i
praenju nastave, razvijen jo jedan oblik brige za individualizirani pristup svakom ueniku.
Uenicima posebna pomo moe biti pruena u obliku pohaanja specijalnih kola,
specijalnih razreda, odravanjem nastave sa skupinom uenika koji imaju odreene tekoe,
individualni rad strunjaka s uenikom u vrijeme ili poslije nastave u redovnoj koli. Smjetaj
djece u specijalne kole se nastoji izbjei. U nekim kolama na pet nastavnika dolazi jedan
specijalist. Da bi se integracija djece s tekoama to uspjenije provela, u koli se nastoje
ostvariti uvjeti koji omoguavaju takav rad sa djecom. Na poetku kolske godine se
organizuju asovi za nastavnike koji u razredu imaju uenike s tekoama u razvoju. Smatra
se da smjetaj djece s tekoama u razvoju, u redovne osnovne i srednje kole, nije koristan
samo za tu djecu, nego i za ostale uenike, jer se navikavaju na pruanje pomoi i
razumijevanje osoba oko sebe.
Prije nekoliko godina su u Austriji pokrenuta istraivanja kojima se nastojala ispitati
opravdanost integracije takve djece u redovne razrede. Bilo je pokuaja organizovanja timske
nastave izmeu nastavnika, redovnog, i nastavnika specijalnog razreda, ali rezultati ni danas
nisu optimistini, jer se pokazalo da integracija, osim novanih izdataka i korjenitih promjena
u klasinom obrazovanju nastavnika i nastavne opreme za jedan razred vie teti nego koristi i
jednoj i drugoj skupini uenika.
to se tie podruja Balkana, odrednice odgojno-obrazovne integracije zapoinju se provoditi
donoenjem Zakona o odgoju i obrazovanju 1980.godine. Osnovne odrednice tog zakona su:

- Jedinstvenost odgojno- obrazovnog sistema za svu djecu, od predkolske dobi do
osnovnog i srednjeg obrazovanja
- Potovanje individualnih sposobnosti i posebnih potreba djece s tekoama u razvoju
- Mogunost cjelovite i djelimine integracije, uz stalno pruanje strune pomoi djeci s
tekoama u razvoju
- Za djecu i mlade s veim tekoama u psiho-fizikom razvoju, osiguravaju se
specijalizirane strune pomoi u posebnim kolama i razrednim odjeljenjima.


Prema Zakonu o osnovnom i srednjem kolstvu , donesenom u Republici Hrvatskoj
1990.godine, kae se:
l. 60. Osnovno kolovanje djece i mladei s tekoama u razvoju provodi se u osnovnoj
koli uz odgovarajuu primjenu individualiziranih postupaka i produenih strunih tretamana
uenika, a kada je to nuno, u posebnim odgojno- obrazovnim grupama i razrednim
odjeljenima u okviru kole.
kole, uvjete i nain osnivanja grupa i razrednih odjeljenja iz stavke 1 ovog lana
utvruje organ uprave nadlean za poslove kolstva opine, prema kriterijima koje donosi
Ministrastvo prosvjete.
l. 61. Zakonom za djecu s veim tekoama u razvoju, osnovno i srednje kolovanje se
obavlja u posebnim organizacijama odgoja i obrazovanja, a moe se obavljati i u drugim
organizacijama. Takva se djeca mogu kolovati do 21.godine ivota.
Sadraj i nain kolovanja djece iz ovog lana utvruje Ministarstvo prosvjete.
l. 44. Stavak 4. Prije upisa u prvi razred osnovne kole obavezno je utvrivanje psiho-
fizikog stanja djeteta. Psiho-fiziko stanje djeteta utvruje se komisijski. Komisiju ine
lijenik, psiholog, defektolog i uitelj.
Stavak 5. Razlog koji uvjetuje da dijete ne moe pohaati osnovnu kolu i
postupak utrivanja psiho- fizikog stanja djeteta iz stavka 4. Ovog lana utvruje zajedniki
Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo prosvjete.
Prema ovom Zakonu, treba da se potuju savremena drutvena i struna stajalita u odnosu
prema henidikepiranim osobama, te djeci i mladei sa tekoama u razvoju. Osigurava se
nekoliko mogunosti primjerenih kolovanju sa naelima odgojno-.obrazovne integracije:
- Potpuna integracija predviena je za onu djecu i mlade s tekoama u razvoju kojoj je
uz primjerenu individualiziranu pomo i primjereni rehabilitacijski program mogue
osigurati napredovanje u zajednitvu s vrnjacima bez tekoa u razvoju.
- Djelimina integracija primjenjuje se onda, kada djeca i mlade s tekoama u razvoju
dio programa ostvaruju u zajednitvu sa svojim vrnjacima bez tekoa, a dio
programa, posebno onih nastavnih disciplina u kojima pokazuju velike nedostatke,
ostvaruju u posebnim odgojno- obrazovnim skupinama ili razredima koji rade prema
prilagoenom nastavnom planu i programu.
- Ostvarivanje odgoja, obrazovanja i rehabilitacije o posebnim organizacijama, prema
posebnim programima, prilagoenim stvarnim mogunostima koji i ovoj djeci i
mladei osiguravaju optimalan razvoj i ukljuivanje u drutveni ivot i rad, tj.
socijalnu integraciju sa sredinom u kojoj ive.
- U primjerima potpune i nepotpune integracije za optimalni uspjeh djece i mladei s
tekoama u razvoju presudnu vanost i ulogu imaju defektolozi- struni saradnici u
odgoju i obrazovanju, kao i uitelji, te drugi struni saradnici kole kao to su:
lijenici, psiholozi, pedagozi i socijalni radnici).


kola za sve

Debata o sveobuhvatnoj koli koja se vodila 1940-ih i 50-ih godina bila je iglavnom o djeci sa
specijalnim obrazovnim potrebama, ali je formirala osnovu za dalju debatu o kolovanju
djece sa ozbiljnijim i tekim smetnjama u uenju i drugim tekoama. Prema Zakonu iz
1959.godine o brizi za mentalno invalidne osobe, pravo na obrazovanje obuhvata svu djecu i
mlade i kao rezultat toga nastao je pokret kola za sve. Sva djeca sa ozbiljnim smetnjama i
hendikepima se od tada smatraju sposobnim za obrazovanje.
Princip da nastava za uenike s tekoama u razvoju treba biti proirena na takav nain da
djeca mogu biti poduavana u redovnim kolama ukljuuje etiri osnovna principa, koja su
postala smjernice za lokalne vlasti:
-Princip blizine: Pomo hendikepiranom djetetu mora biti pruena to je mogue blie domu
djeteta i koli.
-Princip minimalnog uplitanja- posredovanja: Dijete ne bi trebalo primiti vie pomoi vie
nego to je potrebno u cilju da bi se prevaziao djetetov hendikep.
-Princip djelotvornosti: to znai da situacije pripremljene za dijete moraju biti izvedene na
takav nain da se hendikep moe navladati ili da se njegove posljedice mogu eliminisati.
-Princip integracije/ inkluzije: Bazirana je na demokratskim vrijednostima: da su svi ljudi
jednaki i da imaju isto pravo na , a to je pogled koji daje svima ansu da postanu znaajni i
vrijedni lanovi zajednice.

Struktura populacije djece s tekoama u razvoju

Ovisno o vrsti i stupnju tekoa u razvoju, te njihovim posljedicama, razlikujemo osobe sa:
- Ispodprosjenim intelektualnim funkcijama (lahko, umjereno, tee, te teko mentalno
retardirane osobe),
- Oteenjima vida (sljepoa i slabovidnost),
- Oteenjima sluha ( gluhoa i nagluhost),
- Poremeajima u motorici i hroninim bolestima,
- Poremeajima u ponaanju na organskoj podlozi, emocionalna neuravnoteenost
(hiperaktivnost i slino),
- Oteenjima govora i glasa (mucanje, tepanje, smetnje artikulacije),
- -viestrukim oteenjima, tj. istodobno postojanje dvije ili vie smetnja u razvoju.

Rekreacija, razonoda i sport

Rekreacija, razonoda i sport djeci i mladei s tekoama u razvoju i osobama sa invaliditetom
svakodnevno pridonose poboljanju opeg stanja organizma, samopotvrivanja i ukljuivanja
u drutvenu zajednicu. Od posebnog su znaaja sportske i rekreativne aktivnosti koje se
organizuju radi poticanja djece i mladei s tekoama u razvoju.
Ciljevi su:
- Osigurati osobama s invaliditetom izjednaene mogunosti sudjelovanja u
rekreativnim i sportskim aktivnostima i razonodi
- Osigurati pristup sportskim, rekreacijskim i turistikim objektima
- Osigurati djeci s tekoama u razvoju jednak pristup sudjelovanju u igri
- Osigurati djeci s tekoama odgovarajue upute, obrazovanje i sredstva potrebna za
sudjelovanje u igri, sportskim aktivnostima i razonodi.
Zahtjevi za edukaciju nastavnika

Kao veliki zadatak postizanja integracije u kolama postavljaju se i oigledni zahtjevi za
dobro educiranim nastavnicima u specijalnom obrazovanju. Edukacija nastavnika bi trebala
dovesti do ovladavanja:
- Organizacijom situacija poduavanja/uenja Predavanje u integracionom razredu
zahtjeva novu ulogu nastavnika. Nastavnik mora biti sposoban da djeluje kao dio tima.

- Razvoj sveukljuujue sredine za uenje Konflikti koji se mogu pojaviti izmeu
razliitih uenika, kao i rani zahtjevi za popustljivou, koncentracijom itd., sada e
biti rjeavani u samim prostorijama gdje se konflikti i deavaju, za razliku od ranije
kada su se konflikti rjeavali u drugoj prostoriji. Izazov se postavlja pred nastavnike
da obezbijede raznolik i razliit rad uenika i njihovo zajedniko napredovanje.


- Potrebno je razviti socijalne strategije Takoer je vano insistirati na injenici da
socijalna i profesionalna strana procesa poduavanja ne moe biti razdvojena.

- Holistiki pogled na integraciju Prije svega ovo podrazumijeva da je nastavnik
sposoban za obezbjeenje korelacije izmeu kole, kue i aktivnosti slobodnog
vremena. Veoma vano je ukljuiti roditelje u proces planiranja kako aktivnosti
poduavanja, tako i drutvenih aktivnosti.



Zakljuak:

Osoba s invaliditetom je svaka osoba koja je zbog tjelesnog ili mentalnog oteenja,
privremenog ili trajnog, prolog, sadanjeg ili budueg, uroenog ili steenog pod uticajem
bilo kojeg uzroka izgubila ili odstupa od oekivane tjelesne ili fizioloke strukture, te je
ogranienih sposobnosti za obavljanje odreenih aktivnosti na nain koji se smatra
uobiajenim za ljude u odreenoj sredini. Iako se tei ka razvitku kole za sve, ipak ta kola
postavlja mnogo zahtjeva koje Bosna i Hercegovina ne moe u potpunosti zadovoljiti.
Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu iz 1975.godine (SAD). Sva
djeca od 3-21 godine obuhvaena su kolovanjem u zajednikim kolama do najvieg stepena.
Namjera je da se takva djeca smjeste u najmanju ograniavajuu sredinu. kola je obavezna
izraditi posebni obrazovni program u emu sudjeluju uitelj, pedagog, psiholog i roditelji.
Potrebno je osigurati niz pretpostavki integracije. U subjektivne pretpostavke integracije
ubrajamo subjekte koji su ukljueni u odgoj:
-djeca s tekoama u razvoju
-uitelji i defektolozi
-uenici bez razvojnih smetnji
-roditelji
Meu objektivne pretpostavke integracije ubrajamo:
-kolsku zgradu sa specifinim prostorijama
-specifina didaktika sredstva
-financiranje rada.




Literatura:

- Rad s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj koli, Vinka Musta i Miroslav
Vici, kolska knjiga, Zagreb;
- Odgojno- obrazovna integracija djece s tekoama u razvoju, V. Stani, kolska
knjiga Zagreb 1982. Godine;
- Inkluzija u kolstvu Bosne i Hercegovine, Zbornik radova: Adila Paali- Kreso,
Mladen Bevanda, Edina Dmitrovi, Matti Kuorelahti, Haim Muminovi, Mujo
Slatina; Sarajevo, maj 2003.godine.
- www.salzburg.gv.at/soziale_integra__kroatisch_neu_mit_bild_widmann...
- www.kif.unizg.hr/_download/repository/nkluzija.ppt