Sie sind auf Seite 1von 21

Geotehniko inenjerstvo 9

Duboki i vlani temelji, dio II Duboki masivni i vlani temelji


predmetni nastavnik: prof. dr. sc. T. Roje-Bonacci

Kod sloenih uvjeta tla, ogranienog ili sloenog okolia i graevine veih teina, dolaze u obzir izvedbe dubokih masivnih temelja. Oni zbog svoje veliine, debljine temeljne ploe i stijenki i udjela u statici graevine, predstavljaju potpuno krutu konstrukciju. Openito gledajui oni se ponaaju jednako kao temelj samac ali golemih dimenzija. Duboki masivni temelji se najee sastoje iz dva dijela to je uvjetovano tehnologijom izvoenja. Prvi dio je armirano-betonska kouljica, koja slui kao zatita tijekom iskopa (bunari i kesoni) ili oplata koja se polae na mjesto ugradnje (sanduci).

U engleskoj i francuskoj literaturi rije caisson (keson) znai sanduk i podrazumijeva, u proraunskom smislu, svaki masivni temelj izrazito velikih dimenzija. Naziv proizlazi i od tuda to se ovi temelji izvode na nain da se prvo naini kouljice (oplata, sanduk) koja se ugrauje na za to predvieno mjesto, a zatim se tako ugraeni sanduk puni balastom koji moe biti beton slabije kakvoe, zrnati materijali drobljeni kamen, ljunak, a u nekim sluajevima i voda. Punjenje moe biti potpuno i djelomino. Ima sluajeva kada sanduk slui da se u njega ugradi oprema ili ureaji. Tehnoloki gledano postoji vie naina na koje se ovi temelji mogu izvesti, a za to u hrvatskom jeziku postoje zasebni nazivi. Veina ovih temeljenja izvodi se u dubokoj vodi ili duboko ispod razine podzemne vode. Slue za temeljenje stupova mostova , izdvojenih graevina kao to su svjetionici, platforme za vaenje nafte (offshore structure), pristana u lukama i slino. Bunari slue i kao zatita graevne jame.

Bunari zidani opekom, Banglade

Razvojem tehnologije uspravnog iskopa buenja, danas se veina ovih temelja moe zamijeniti pilotima velikih promjera, sa ili bez proirenih vrhova, koji se u literaturi nazivaju i pilon. Ovi temelji, za razliku od pilota, imaju dovoljno velike povrine nalijeganja na
tlo da preteni dio optereenja prenose upravo preko te povrine. Osim pilota velikog promjera danas se jo izvode i bunari sanduci velikog promjera, otvoreni prema gore i prema dolje.

Duboki, masivni temelj od niza pojedinanih pilota prelazni oblik od pilota ka masivnom temelju

graevina temelj mlazno injektirani stupnjaci ili neka druga vrsta grupe pilota malog promjera glina ljunkovi pijesak

U hrvatskoj geotehnikoj praksi, podjela ovih temelja (sanduka) je nastala prema nainu izvoenja (slino nalazimo i u starijoj francuskoj i njemakoj literaturi): bunari (sanduci otvoreni s obje strane); kesoni (pneumatski sanduci otvoreni prema dolje a zatvoreni prema gore); plivajui sanduci (otvoreni prema gore s zatvorenim dnom.

Vrste i nain izvoenja dubokih masivnih temelja

Kopani piloti velikog promjera izvode se kao i oni malog promjera. Koriste se kada je potrebno temeljenje izvriti na stijenskoj podlozi koja se nalazi ispod kvartarnog pokrivaa. Mogu se izvoditi i sa plovnog objekta na nain da se kroz vodu izvode kao stupovi u elinoj oplati koju predstavlja zatitna kolona. Piloti velikog promjera (u literaturi nazvani i piloni) najee nose po principu jedan pilot jedan temelj odnosno stup. Kod temeljenja mostova veih poprenih presjeka ovi se piloti upotrebljavaju u paru ili nizu. Mogu se produiti u stupove i tek na nivou oslonca za vodoravne nosae spojiti u cjelinu preko naglavne konstrukcije.

Bunari i kesoni izvode se potkopavanjem unutar armirano-betonske kouljice budueg temelja. Na taj se nain provocira prolom tla s unutarnje strane temelja i on se postepeno sputa na projektiranu dubinu. Upravo elementi potrebni za sputanje predstavljaju geotehniki dio projekta ovakvih temelja. Za olakavanje sputanja oblikuje se na donjem kraju armirane kouljice no,
UTOR ZA SMANJENJE TRENJA PO PLA[TU ARM. BET. TIJELO TEMELJA RADNI PROSTOR POTKOPI

NO@ TLO U KOJE ULAZI DUBOKI TEMELJ

Bunar velikog promjera

Keson i oprema

Sanduci su vrsta dubokih temelja koji se upotrebljavaju za temeljenje u dubokoj vodi. Najee se pomou njih izvode obalni zidovi. Sanduci se izvode na suhom, porinu u vodu kao brod te zatim dotegle na mjesto ugradnje. Sputaju se pomou reguliranog punjenja vodom na unaprijed pripremljenu podlogu koja se priprema uz pomo ronilaca. Kada je sanduk sjeo na predvieno mjesto puni se balastom prema projektu. Sanduci uglavnom djeluju kao potporni zidovi, jer se najee prostor sa uzvodne strane zatrpava i na njemu oblikuje korisni plato. Nain temeljenja na sanducima prikazan je na gornjoj slici.

sanduci s dnom

sloeno temeljenje sanduka na podtemeljnoj graevini od pilota

tehnike polaganja sanduka na dno

Ureenje podloge

armatura sanduka

Vlani temelji

- plitki vlani temelji (kod kojih je odnos D/B<4); - duboki vlani temelji (kod kojih je odnos D/B>4); - geotehnika sidra.

Qvl.
plitko vlani temelj

zasip

zasip

D W

Linija iskopa u autohtonom tlu

Proraun plitkih vlanih temelja


Metoda optereenja i metoda otpora tla

Q
vl.

vl.

a)
D Wtla W W tla

b)

h = f(c, )
B Linija iskopa u autohtonom tlu

h
B

h=g z k
T = O dz;
0 D

= c + h tg

Metoda analize pasivnog loma u tlu


Q
vl.

45/2

r = r0e
r0 = e

k( ) 2

T W tla W Wtla
temelja

; k = ctg
=D/B

r1 r0

D
k( 4 +)

3 sin( + ) cos 4 2

B (L), d