ljiva

Plodovi ljive

Prunus domestica L.
U sistematici bilja ljiva spada u porodicu ruovki (Rosaceae) i rodPrunus u koji su svrstane i breskva, marelica, trenja, vinja, badem, danarika, bjeloljiva. Sorte ljive mogu se podijeliti prema razliitim kriterijima, ali najpoznatija podjela je na europske i japansko-kineske sorte. Izvorne vrste ovih dviju skupina sorata su potpuno razliite. Europska ljiva potjee s Kavkaza i Male Azije od vrste Prunus domestica, dok japansko-kineske sorte potjeu od jedne vrste divlje ljive koja raste u Kini. Krianjima razliitih sorata do danas je stvoreno vie od 2.500 plemenitih sorata. ljiva je u Hrvatskoj nekad bila znaajna voarska kultura, osobito u Slavoniji, Hrvatskom zagorju, Lici i Banovini. Uspjeno se uzgajala jer prema tlu ne trai posebne uvjete, a osim toga ne trai mnogo voarskog znanja. Intenzivnim uzgojem ljive postiu se visoki i izjednaeni prirodi i time osigurava isplativost ove dosad najzaputenije kulture.

Ekoloki uvjeti za uzgoj ljive

Spram drugih vonih vrsta, ljiva je u pogledu ekolokih uvjeta manje zahtjevna vona vrsta. Moe se zadovoljiti i loijim tlom te otrijom klimom, no najbolje rezultate e, naravno, dati u zadovoljavajuim i optimalnim uvjetima.

Tijekom dubokog zimskog mirovanja ljiva moe podnijeti apsolutne minimalne temperature i do -30 C. U rano proljee, ovisno o sorti, ljiva moe biti neto osjetljivija na niske temperature nego druge vone vrste. Cvjetovi u fazi balona mogu pozepsti pri temperaturi od -1 do -5 C, a u fazi pune cvatnje pozebu na temperaturi ve od -0,5 do -2,2 C. Kao i kod ostalih vrsta, tek zametnuti plodovi su jo osjetljiviji i pozebu na temperaturi od -0,5 do -2 C. Najveem broju sorata ljive odgovara umjereno kontinentalna klima sa srednjom godinjom temperaturom od 9 do 11 C i srednjom temperaturom ljetnih mjeseci (lipanj, srpanj, kolovoz) od 18 do 20 C. Visoke temperature u periodu cvatnje djeluju nepovoljno na oplodnju jer isuuju njuku tuka i oteavaju klijanje polena.

Za uzgoj ljive vrlo su znaajne ukupne godinje koliine padalina i njihov raspored tijekom godine. Veina sorata najbolje uspijeva u krajevima ija je godinja suma oborina izmeu 700 do 1.000 mm i relativnom vlagom zraka 75 do 85%. Kritina granica za uzgoj ljive je 600 mm oborina godinje. Ako u periodu formiranja kotice (plod veliine ljenjaka, 20 do 30 dana nakon cvatnje) doe do nedostatka vode dolazi do masovnog otpadanja zametnutih plodova, a oni koji ostanu su sitni i nepravilno se razvijaju. U pogledu tala, ljivi najbolje odgovaraju duboka, propusna, dobro drenirana, lagana, humusna tla bogata fosforom i kalijem. Reakcija tla treba se kretati oko neutralne (pH 6,0 do 7,5). Tla koja sadre vie od 10% aktivnog vapna daju loe rezultate pa se takva tla za intenzivnu proizvodnju izbjegavaju.

Izbor poloaja za podizanje nasada ljive

ljivu treba saditi tamo gdje daje najsigurnije, najredovitije i najkvalitetnije plodove.

To je na laganim, propusnim, dubokim i toplim tlima, s dovoljno oborina u ljetnom periodu (lipanj, srpanj, kolovoz) i najpovoljnijim temperaturama koje se kreu od 18 do 20 C.

Priprema tla za sadnju ljive

Prije samog podizanja nasada tj. dubokog oranja, povrinu parcele treba oistiti i poravnati, a na osnovi pedoloke analize tla i uz preporuku strunjaka treba obaviti prihranu PK gnojivima i s 40 do 50 t/ha stajnjaka.

Prije same sadnje potrebno je obaviti podrivanje na dubinu od 70 do 90 cm te duboko oranje uz zaoravanje meliorativne gnojidbe na dubinu od 55 do 60 cm. Rigolanje treba obaviti kada je tlo do dubine prodiranja pluga maksimalno prosueno. To je najee u srpnju i prvoj polovici kolovoza. Za ljivu se rigola na dubinu 50 do 70 cm, a na sunijim tlima dubina mora biti vea, do 100 cm. Parcele s nagibom veim od 8 treba terasirati.

Izbor podloga za ljivu

Za uzgoj ljive mogu posluiti generativne i vegetativne podloge. Najea podloga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (danarika). Ona je jako bujna, generativna podloga koja se razlikuje velikom genetskom raznolikou. Podudarna je s veinom plemenitih sorata ljive, ali neto slabije sa sortama Ruth Gerstetter, Californian Blue, Stanley. Slabo podnosi teka i vlana tla. Najvie joj odgovaraju vinogradarska podruja. Myrobalana je domain virusa arke ljive, ali se ne prenosi sjemenom. Ima mnogo tipova priblinih svojst ava. Bjeloljiva se takoer koristi kao generativna podloga za cijepljenje plemenitih sorata ljive. Trnovita je to oteava rad pri cijepljenju. Slabije je bujnosti od myrobalane. U suvremenoj proizvodnji se manje koristi.

Kao vegetativne podloge koriste se razliiti tipovi trnoljive (P. insititia), ljive (P. domestica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i razliiti tipovi krianaca. Od Myrobalane su izdvojeni poboljani tipovi koji se dalje vegetativno razmnoavaju, i to Myrobalana A, B, C i D, GF 31 i dr.

Myrobalana B
Spada u grupu bujnih podloga. ljive na toj podlozi neto kasnije ulaze u rod, ali redovito i obilno raaju. Prikladna je za laka, suna i ocjedita tla. Koristi se za cijepljenje europskih, ali i japanskih ljiva.

Myrobalana 29 C
Vegetativna podloga koja se preporuuje za cijepljenje ljive. Slabije je bujnosti od Myrobalane B za 25 do 30% i adaptabilnija je na uvjete tla. ljiva na ovoj podlozi obilno raa, a plodovi su odline kvalitete i vee krupnoe.

GF 31
Bujna je podloga dobre podudarnosti s veinom komercijalnih sorata ljive. Od trnoljive (P. insititia) koriste se razliiti tipovi za proizvodnju sadnica kao vegetativne podloge. Poznati su pod imenom Julijanka (Saint Julien, St. Julien), a razlikuju se tipovi Julijanka A, Julijanka GF 655-2 i Pixy.

Julijanka A (St. Julien)

Srednje bujna podloga pogodna za plodna tla i otporna na mraz. Dobro podnosi i tea tla. Dobre je podudarnosti s veinom komercijalnih sorata ljive. Osjetljiva je na vei sadraj vapn a u tlu, a nedostatak joj je to razvija korjenove izdanke.

Julijanka GF 655-2 (sin. St. Julien INRA 655-2)

Vegetativna je podloga srednje bujnosti. Dobre je podudarnosti s veinom sorata ljive. ljiva na ovoj podlozi daje visoke prirode i rano plodonosi. Dobro podnosi tea, vlana tla i mraz.

Pixy
Slabo bujna podloga osjetljiva na mraz. Posebno je pogodna za cijepljenje stolnih sorata ljive jer omoguuje gusti sklop sadnje. Od bjeloljive i domae ljive izdvojene su kao dobre podloge GF 43 te zatie ni kultivari PENTA i TETRA.

GF 43
Vrlo bujna podloga. Ne stvara korjenove izdanke. Pogodna je za vlanija tla. Nije zaraena virusima ljive. Neke sorte ljive bolje raaju na ovoj podlozi nego na sjemenjaku Myrobalane.

PENTA
Podloga koja obeava. Osim sa ljivom, podudarna je i s breskvom, nektarinom, marelicom i bademom. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu. Dobro se prilagoava razliitim tipovima tla. Idealna je za nasade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trule korijena ( Phytophthora cinnamoni).

TETRA
Podloga koja skrauje vrijeme dozrijevanja za 3 do 5 dana. Otporna je na trule korijena i nematode korjenova vrata.Od marijanke koriste se vegetativne podloge Marijanka GF 8-1.

Marijanka (P. mariana)

Lako se razmnoava zrelim reznicama, nagrtanjem i grebenicama. Odlina je za pjeskovita tla, a osjetljiva na suu i mraz. Nema dobru podudarnost sa svim plemenitim sortama ljive pa se u praksi slabo koristi.

Marijanka GF 8-1 (sin. Marianna GF 8-1, INRA marianna 8.1)

Poznata je kao jako bujna podloga. Stabla cijepljena na ovu podlogu daju vee prinose od onih koje su cijepljene na Myrobalanu. Pogodna je za teka, pjeskovita i vapnenasta tla. Ne razvija korjenove izdanke. Otporna je na nematode. Od Damascenke (P. damascena) nastala je podloga Damascenka 1869.

Damascenka 1869
Srednje je bujna podloga na kojoj voke rano prorode. Otporna je na feroklorozu, asfiksiju korijena i mraz. Nije zaraena virusima. Pogodna je za vlanija tla. Krianjem P. salicina P. spinosa nastale su podloge Jaspi-Fereley i Julior-Ferdor.

Jaspi-Fereley
Slabo do srednje bujna vegetativna podloga novijeg datuma. U Hrvatskoj nije na sortnoj listi. Ima dobru sposobnost prilagodbe na alkalnim tlima. Jaspi je zatieno ime ove podloge, a pod imenom Ferley ista je vrsta slobodna na tritu. Krianjem badem breskva (A. communis P. persica) nastala je vegetativna podloga GF 677.

GF 677
Idealna podloga za umorna tla. Razmnoava se vegetativno reznicama. Bujnog je rasta i nije osjetljiva na feroklorozu. Pogodna je za alkalna i suha tla. Koriste se klonovi koji nisu zaraeni virusima.

Izbor sorata ljive

Za podizanje nasada izbor sorte ima odluujuu vanost. Danas je poznato vie od 2.500 sorata ljive. Prema namjeni plodova, sorte ljive se dijele u tri skupine: stolne sorte, sorte za vie namjena ili sorte kombiniranih svojstava i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija standardna domaa sorta Bistrica, no uz nju potrebno je uvoditi i druge perspektivne sorte. Za podruje Dalmacije i Istre preporuuju se kinesko-japanske stolne sorte koje se istiu odlinom kvalitetom i koje dozrijevaju u turistikoj sezoni.

Europske sorte:
Bistrica
Bistrica je naa domaa sorta nepoznatog podrijetla. Kako ima vie sinonima, u razliitim proizvodnim podrujima nazivaju je i Poegaa, Maarica, Bosanka, Debelica, Savka itd. Ubraja se u skupinu

najboljih ljiva na svijetu. Zbog svoje kvalitete pogodna je za sve oblike prerade. Mane su joj da dolazi kasno u rod, sklonost alternativnoj rodnosti i velika osjetljivost na virus arke ljive. Vodea je sorta. Za berbu dozrijeva od 5. do 10. rujna to ovisi o proizvodnom podruju gdje se uzgaja. Plodovi su sitniji, prosjene teine 18 g, ovalnog oblika, zagasito tamnoplave boje, presvueni sivim makom. Meso ploda je uto, izvanredne kvalitete zbog povoljnog omjera eera i kiselina i lako se odvaja od kotice (izrazita je kalanka). Odlina je sorta za potronju u svjeem stanju i za sve oblike prerade (kompoti, pekmezi, demovi, rakija, za suenje). Samooplodna je sorta i ne treba opraivaa. Dobar je opraiva drugim sortama. Formira dobro razgranatu kronju piramidalnog oblika. Kasno cvate pa uglavnom izbjegne kasne proljetne mrazove. Srednje je osjetljiva prema niskim temperaturama tako da u hladnijim ili vrlo toplim podrujima rodi slabije kvalitete.

Stanley

Stanley je nova sorta uzgojena u SAD-u. Selekcionirana je na otpornost spram arke pa se vjerovalo da e zamijeniti Bistricu. No to se nije dogodilo, stoga Stanley spada u tolerantne sorte ljive spram arke. Tipina je stolna sorta s niskim sadrajem Brix-a, neto slabije kvalitete od Bistrice. Vodea je sorta. Kvalitetna je sorta. Odlikuje se krupnim plodovima prosjene teine 35 do 41 g, eliptinog oblika i tamnoplave boje sa sivim makom. Ima izraeniji a v od Bistrice. Meso ploda je ukastozeleno, vrsto, sono i slatko. Kotica je krupna i djelomino se odvaja od mesa (polukalanka). U prvim godinama nakon sadnje ova sorta bujno raste, brzo dospijeva u punu rodnost i ostaje umjereno bujna. Cvate srednje kasno, a sama cvatnja traje due vrijeme. Samooplodna je, ali se ipak preporuuje da ima opraivaa. Dobri opraivai su sorta Ruth Gerstetter, Californian Blue. Plodovi dozrijevaju oko 25. kolovoza do 1. rujna, desetak dana prije Bistrice. Ova sorta dosta je osjetljiva na proljetne mrazove, no unato tome dobro podnosi niske temperature. Dosta je osjetljiva sorta na moniliju, a tolerantna na arku. Tehnoloki su joj nedostaci krupna kotica, poveana osjetljivost na moniliju i esta pojava plodova blizanaca.

Ruth Gerstetter

To je stara njemaka sorta. Jedna je od najranijih sorata plavih ljiva. Dozrijeva oko 1. srpnja. Stolna je sorta pa se preporuuje uzgoj u turistikim podrujima, Istri, Dalmaciji i unutranjosti blizu trgovakih centara. Vodea je sorta. Raa krupne, okrugle plodove plavocrvenkastoljubiaste boje i prosjene teine od 30 g. Na plodu postoji votani maak. Meso je utozeleno, djelomino se odvaja od sitne kotice (polukalanka), sono je, srednje vrsto, aromatino i osvjeavajueg okusa. Rano dolazi u rodnost, slabo bujnog je rasta i dobre rodnosti. Stranooplodna je

sorta. Dobri opraivai su sorta Stanley, Bistrica. Osjetljiva je na mrazove. Plodovi dobro podnose transport. Tolerantna je na arku ljive.

aanska ljepotica
Ova sorta je podrijetlom iz Srbije. Nastala je na Institutu za voarstvo aak krianjem sorata Vangenhajmova (Wangenheims Frhzwetsche) Bistrica 1961. godine. Kao sorta priznata je 1975., a 1991. je i zatiena. Stablo je srednje bujno s piramidalnom kronjom. Raa na svibanjskim kiticama i jednogodinjim ibama. Cvate srednje rano, istovremeno sa sortama Ruth Gerstetter i aanska rodna. Samooplodna je sorta. Rano ulazi u rod, ve nakon druge ili tree godine nakon sadnje. Raa redovito i obilno. Relativno osjetljiva na plamenjau i ru ljive, a nije osjetljiva na moniliju. Tolerantna je na arku ljive. Ima odlinu kompatibilnost s podlogama za ljivu. Plod je sitan do srednje krupan, teine 30 do 40 g. av je jasno izraen i dijeli plod na dva jednaka dijela. Peteljka je kratka i odlino se dri za granicu. Koica ploda je tanka, tamnoplave boje sa sivim makom. Meso ploda je zelenkastoute boje, vrsto, sono, slatkokiselog okusa. Kotica je srednje krupna i odlino se odvaja od mesa (kalanka). Dozrijeva srednje rano, krajem srpnja i poetkom kolovoza. Plodovi dobro podnose transport.

aanska najbolja
Sorta podrijetlom iz Srbije. Nastala je krianjem sorata Vangenhajmova (Wangenheims Frhzwetsche) Bistrica 1961. godine. Kao sorta priznata je 1975., a 199 1. je i zatiena. Odlikuje se bujnim do vrlo bujnim stablom koje formira relativno rijetku, piramidalnu kronju. Cvate srednje rano i istovremeno sa sortama aanska rana, aanska ljepotica, aanska rodna i Ruth Gerstetter. Stranooplodna je sorta. Dobri opraivai su aanska ljepotica, Ruth Gerstetter, aanska rodna. Ima visok potencijal rodnosti. U povoljnim uvjetima raa redovito i obilno. Srednje je osjetljiva na plamenjau i ru ljive, otporna je na moniliju i visoko tolerantna na arku. Plod je jajolikog oblika, vrlo krupan, prosjene teine 44 g. Koica ploda je srednje debljine, vrsta, tamnoplave do crne boje s obilnim sivim makom. av je izraen i dijeli plod na dva jednaka dijela. Peteljka je srednje duljine, vrsta i odlino se dri za plod. Meso je uto, vrlo vrsto, sono, slatkokiselkastog okusa i srednje arome. Kotica je krupna i odvaja se od mesa (kalanka). Dozrijeva 3 do 5 dana prije sorte Stanley, krajem druge i poetkom tree dekade kolovoza. Vrlo je transportabilna. Dugo se odrava na grani.

aanska rodna
Sorta nastala u Srbiji krianjem sorata Stanley Bistrica. Hibridizacija je provedena 1961. godine, a kao sorta je priznata 1975, dok je 1991. zatiena. Istie se srednje bujnim stablom sa srednje gustom i piramidalnom kronjom. Raa na jednogodinjim ibama. Zbog velikog potencijala rodnosti obavezna je jaka rezidba. Cvate srednje rano, istovremeno sa sortama aanska rana i aanska ljepotica. Samooplodna je sorta. Sorta je izuzetno rodnog potencijala. Osjetljiva je na plame njau i re i srednje osjetljiva na arku ljive. Plod je sitan do srednje krupan, teine 26 g. Jajolikog je oblika. Koica ploda je tanka, vrsta, plava i s obilnim makom. Meso ploda je vrsto, ute boje, vrlo sono, slatkokiselog okusa i aromatino. Kotica je sitna i odvaja se od mesa (kalanka). Dozrijeva krajem kolovoza i poetkom rujna tj. nekoliko dana prije Bistrice. Plodovi dobro podnose transport. Dosta je otporna na proljetne mrazove.

Valjevka
Stvorena je u Srbiji krianjem sorata Agen 707 (Aenka) Stanley 1959. godine. Kao sorta priznata je 1985., a zatiena 1991. godine. Stablo je srednje bujno s dovoljno gustom piramidalno kronjom. Kut grananja je dosta velik. Raa na svibanjskim kiticama i jednogodinjim ibama. Cvate srednje kasno, neto iza Stanley-a. Samooplodna je sorta. Rano prorodi, ve ud drugoj ili treoj godini nakon sadnje. Raa redovito i obilno. Kako bi se dobila zadovoljavajua kvaliteta plodova obavezna je otra i redovita rezidba zbog velikog rodnog potencijala. Srednje je osjetljiva na plamenjau, osjetljiva je na moniliju, a tolerantna na arku ljive. Simptomi se ne pojavljuju na plodovima. Kompatibilna je sa svim vanijim podlogama za ljivu. Plod je sitan do srednje krupan, teine od 22 do 40 g. Ovalnog je oblika i su en prema peteljci. Koica ploda je srednje debljine, vrsta, atraktivne plave boje s obilnim makom. Meso je uto, vrsto i sono, izvrsnog slatkokiselog okusa. Kotica je srednje krupnoe i potpuno se odvaja od mesa (kalanka). Dozrijeva krajem kolovoza i poetkom rujna, neto prije Bistrice. Odlino podnosi manipulaciju i transport.

California Blue (Kalifornijska plava)

Amerika sorta koja se proirila i u Hrvatskoj. Spada u pratee sorte u naim nasadima ljive. Dozrijeva oko sredine srpnja. Istie se izrazito krupnim, sferinim plodovima plavoljubiaste boje i prosjene teine od 46 g. Meso ploda je utozeleno, lako se odvaja od kotice (kalanka), srednje vrsto, sono, osvjeavajueg okusa i odline kvalitete. Stablo je slabo do srednje bujno i razvija rastresitu kronju. Dobro i redovito rodi. Cvate srednje kasno. Samooplodna je sorta i dobar opraiva drugim sortama. Nedostatak ove sorte je njena osjetljivost na suu i niske temperature pa se preporuuje uzgajati na toplijim tlima i u toplijim podrujima.

aanski eer
Ova sorta je stvorena u Srbiji krianjem sorata Agen 707 (Aenka) Pacific. Kao sorta priznata je 1975. godine. Stablo se odlikuje krljavim do srednje bujnim rastom i rastresitom, piramidalnom kronjom s jakim skeletnim granama. Raa na svibanjskim kiticama i jednogodinjim ibama. Cvate kasno, istovremeno s Bistricom i Talijankom koje su ujedno i dobri opraivai za ovu sortu. Stranooplodna je. Rano prorodi te raa obilno i redovito. Srednje je osjetljiva na plamenjau i re, osjetlji va je na moniliju, a neznatno je osjetljiva na arku ljive. Ima dobru kompatibilnost s podlogom sjemenjaka danarike. Plod je jajastog oblika, srednje krupnoe (prosjena teina je 41 g), purpurnoplave boje sa sivim makom. Meso ploda je vrsto, sono, uto, slatko i dobrog okusa. Kotica je mala i tanka i odvaja se od mesa. Dozrijeva krajem kolovoza i poetkom rujna. Ima relativno dobru transportabilnost.

President
President je sorta podrijetlom iz Engleske. Kod nas spada u pratee sorte i malo se uzgaja . Dozrijeva u prvoj dekadi rujna. Stranooplodna je sorta. Dobri opraivai su joj Ruth Gerstetter, Bistrica, Stanley. Ona je dobar opraiva drugim sortama. Zahtjeva veliku sumu inaktivnih temperatura pa se ne preporuuje uzgajati u toplijim krajevima. Spada u srednje bujne sorte koja redovito i obilno rodi. Raa vrlo krupne plodove eliptinog oblika, smeoljubiaste boje i teine do ak 70 g. Meso se odlikuje slatkokiselkastim okusom, srednjom vrstoom, podatnou i zelenoutom bojom. Vrlo je sono i aromatino. Tipina je sorta za koritenje u svjeem stanju zbog niskog sadraja topljive suhe tvari (Brix). Kotica je dosta velika i lako se odvaja od mesa (kalanka). Istie se velikom otpornou spram niskih temperatura i kasnih proljetnih mrazova. Pogodna je za uzgoj i u brdsko-planinskom dijelu.

Italian prune (Talijanka)

Ova sorta nema utvreno podrijetlo. Raa krupnim plodovima teine 35 do 40 g. Dozrijeva oko sredine rujna. Boja koice ploda je tamnoplava do plavoljubiasta. Meso ploda je utozelene boje , a u punoj zrelosti je uto, vrsto, sono i vrlo aromatino. Zreli plodovi se vrlo dobro dre na stablu ak i kada su prezreli, ali se lagano beru. Spada u kalanke jer se kotica lako odvaja od mesa. Istie se bujnim stablom. U rod dospijeva sporo. Vrlo obilno i kasno cvate, ali obilno ne raa. Bez obzira to je djelomino samooplodna sorta jo uvijek postoji problem kod oplodnje koji je nerjeiv bez obzira to su u njenoj blizini dobri opraivai npr. Bistrica, Stanley. Dosta je otporna na niske temperature, plamenjau i ru, ali je osjetljiva na moniliju.

Grof Althan
Ovo je stara eka sorta okruglastih plodova koji dozrijevaju u drugoj polovici kolovoza. Stranooplodna je sorta pa treba opraivaa. Dobar opraiva je veliki zeleni ringlo. Plod je krupan, zelene boje s dopunskom ljubiastom. Meso ploda je prozirnoute boje, slatko, sono i dosta vrsto. Spada u kalanke. Rodi redovito i obilno.

Veliki zeleni ringlo

Dosta rairena stara sorta koja dozrijeva u kolovozu. Raa krupnim i okruglim plodovima utozelene boje. Meso ploda je vrlo sono, slatkastog okusa i lako se odvaja od kotice (kalanka). Djelomino je samooplodna. Istie se dobrom bujnou, ranim dolaskom u rod, redovitom i obilnom rodnou. Cvate srednje kasno

Japansko-kineske sorte:
Najvie se uzgajaju u Kaliforniji, a u Europi su najrairenije u Italiji. Rano cvatu i rano dozrijevaju. Osjetljive su na niske temperature i upljikavost lia.

Galerija fotografija
aanska najbolja

Izbor uzgojnog oblika za ljivu

Kao i ostale vone vrste i ljiva se moe uzgajati u razliitim uzgojnim oblicima. Uzgojni oblik koji najvie odgovara i koji se najlake moe ostvariti u praksi je piramidalna kronja. Taj uzgojni oblik je najlake formirati jer ljiva prirodno sama formira pi ramidu. Ovaj uzgojni oblik se sastoji od provodnice na kojoj su na razmaku 20 do 40 cm spiralno razvedene skeletne grane. Primarnih skeletnih grana ima 7 do 9. Gustoa sklopa za ovaj uzgojni oblik iznosi 300 do 400 stabala/ha.

Najei uzgojni oblici u intenzivnim ljivicima jesu vaza i vretenaste forme. Za gusti sklop po Zahn -u otkine se 60% pupova na sadnici na nain da su ostali spiralno rasporeeni. Gustoa sklopa za ovakve uzgojne oblike iznosi 800 do 1.800 stabala/ha.

Vrijeme i tehnika sadnje ljive

Sadnja ljive, ako je tlo na vrijeme pripremljeno, moe se obaviti u jesen ili rano proljee. Preporuuje se jesenska sadnja kao i kod jabuke i kruke. Slijedi priprema sadnica za sadnju koja se sastoji od prikraivanja korijena. Uklanja se svo ozlijeeno korijenje. Osim meliorativne gnojidbe, preporuuje se i gnojidba tijekom sadnje. U tom sluaju se koristi stajnjak ili kompost u kombinaciji s mineralnim gnojivima. Najbolja izloenost ljiva suncu postie se usmjeravanjem redova u pravcu sjever jug. Razmak izmeu redova i u redu ovisi o bujnosti sorata i podloga, odabranom uzgojnom obliku i sustavu uzgoja, no razmaci se kreu od 6 do 7 m 5 do 6 m. Tehnika sadnje je ista kao i za jabuku i kruku. Dva do tri tjedna prije sadnje parcelu je potrebno izravnati i potanjurati. Povrinu zatim treba razmjeriti i iskoliti. U iskopane jame ili brazde na odreeni meuredni razmak i razmak u redu sade se zdrave i priblino jednako razvijene sadnice. Sadnica se postavlja 5 cm od kolca. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje debljine 5 do 8 cm koji se dobro nagazi. Na to se stavlja 20 do 30 kg po sadnici zrelog stajskog gnoja. Sve se prekrije sa zemljom i na kraju obilno zalije vodom. Mjesto cijepljenja treba biti barem 10 cm iznad razine zemlje.

Odravanje nasada ljive

Budunost nasada ljive ovisi o prvim godinama tj. o tome kako je bilo pripremljeno tlo i je li na temelju kemijske analize meliorativna gnojidba bila dobro odreena. Nakon sadnje ne smije se dopustiti da se tlo u neposrednoj blizini sadnih mjesta zakorovi. Korovi uzimaju mladoj voki vlagu i hranu to moe biti sudbonosno za prijem i razvoj nadzemnog i podzemnog dijela voke. Meuredove se preporuuje zatraviti i oblikovati tratinu koju je potrebno malirati nekoliko puta tijekom vegetacije.

Gnojidba ljive
Potrebne koliine hraniva za ljivu u gramima po stablu

NPK Godina uzgoja 7-20-30 Duik (N) Fosfor (P2O5) 20 Kalij (K2O) 50 5-20-30S UREA KAN

1.

110

170

160

80

2.

115

20

110

330

230

120

Tablica 1. Gnojidba ljive prve dvije godine Krajem zime unose se NPK gnojiva dok ureu treba rasporediti u oujku i travnju, a KAN se unosi u svibnju.

Gnojidba mladih ljiva do rodnosti

Duik (N) = 40 kg/ha Fosfor (P2O5) = 30 kg/ha Kalij (K2O) = 50 kg/ha Primjer gnojidbe: U jesen prihraniti sa 165 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-20-30S (0,3 kg/stablo). U oujku i krajem travnja prihraniti s 30 kg/ha uree (0,1 kg/stablo). Krajem svibnja ili poetkom lipnja prihraniti s 35 kg/ha KAN -a (0,1 kg/stablo). Folijarna prihrana obavlja se 1%-nom otopinom preparata za folijarnu prihranu voaka s makro i mikro elementima aplicirati 3 do 4 puta tijekom vegetacije.

Gnojidba u rodnosti za srednje visoki prinos

Potrebna hraniva kreu se: Duik (N) = 90 kg/ha Fosfor (P2O5) = 50 kg/ha Kalij (K2O) = 140 kg/ha

1. primjer U jesen nakon berbe prihraniti s 390 kg/ha NPK 6-18-36 (1 kg/stablo). U oujku prihraniti sa 100 kg/ha uree (0,4 kg/stablo). U svibnju prihraniti sa 60 kg/ha KAN-a (0,3 kg/stablo). 2. primjer

U jesen nakon berbe prihraniti sa 460 kg/ha NPK 5-20-30 (1,2 kg/stablo). U oujku prihraniti sa 135 kg/ha uree (0,3 kg/stablo). U svibnju prihraniti sa 80 kg/ha KAN-a (0,2 kg/stablo). Folijarna prihrana: prije cvatnje: 0,5%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu na bazi bora (B)

nakon cvatnje: 1 do 2%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu voaka s makro i mikro elementima

Gnojidba ljive za visoki prinos

Potrebna hraniva kreu se: Duik (N) = 160 kg/ha Fosfor (P2O5) = 90 kg/ha Kalij (K2O) = 250 kg/ha U jesen nakon berbe prihraniti sa 680 kg/ha NPK 6-18-36 (1,7 kg/stablo). U oujku prihraniti sa 180 kg/ha uree (0,4 kg/stablo). U svibnju prihraniti sa 100 kg/ha KAN-a (0,3 kg/stablo). Na vapnenim tlima preporuuje se: U jesen nakon berbe prihraniti sa 830 kg/ha NPK 5-20-30S (2,1 kg/stablo). U oujku prihraniti sa 175 kg/ha uree (0,4 kg/stablo). U svibnju prihraniti sa 100 kg/ha KAN-a (0,2 kg/stablo). Folijarna prihrana: prije cvatnje: 0,5%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu na bazi bora (B)

nakon cvatnje: 1 do 2%-tna otopina preparata za folijarnu prihranu voaka s makro i mikro elementima

Navodnjavanje ljive

ljivu se preporuuje navodnjavati sustavom kap po kap jer biljka na taj nain kontinuirano dobiva vodu, a i velika je uteda na vodi. Preporuljivi su kratki razmaci izmeu navodnjavanja u malim koliinama vode kako bi se osiguralo da biljka lake uzima vodu. Ne preporuuju se sustavi povrinskog navodnjavanja. Svake 3 godine se preporuuje napraviti kemijsku i bakterioloku analizu.

Rezidba ljive
Sve su kotiave vone vrste osjetljive na rezidbu pa rezidbu debljih grana treba izbjegavati kako se ne bi napravile velike rane. Koliko god je mogue, pinciranjem mladica u fazi intenzivnog rasta ili orunjivanjem pupova u poetku kretanja vegetacije treba na vrijeme usmjeriti rast voke u eljene mladice. Poto se ljiva odlikuje brzim poetnim vegetativnim rastom oblikovanje kronje je brzo. Ne smije se zarezivati kora ili rovaiti jer rane teko zacjeljuju. Kod sorata koje imaju ui kut grananja (Bistrica, Aenka) potrebno je pravovremeno poviti mladice i izboje. Kod sorata s veim kutom grananja i slabo obraslim donjim dijelom kronje (Ringlo skupina ljiva, Stanley) njih je potrebno jaim skraivanjem i ranom izolacijom vrhova poboljati razgranavanje. Ako su osigurani povoljni uvjeti za rast, mogu izrasti vodopije koje je potrebno obavezno ukloniti ili zalomiti i pretvoriti na taj nain u rodne izboje. Kod rezidbe na rod razlikujemo tri skupine ljiva. Prvu skupinu ine amerike sorte i sorte japansko-kineskog podrijetla. One raaju uglavnom na mjeovitim jednogodinjim ibama. Za dobru rodnost potrebna je redovita rezidba da bi se svake godine stvorio dovoljan broj izboja. Kratke rodne ibe i svibanjske kitice koje se formiraju u drugoj godini iz postranih vegetativnih pupova nisu dobra osnova za rod zbog premale lisne povrine. Stoga je potrebno rezidbom na rod izroene duge jednogodinje izboje odstraniti! Drugu skupinu ine sorte iz skupine Ringlo, Stanley, Ruth Gerstetter. One uglavnom raaju na kratkim rodnim ibama. Razgranavanje ovih sorata je slabo pa su im kronje prozrane i relativno osvijetljene. Rodne izboje ine uglavnom svibanjske kitice koje se obnavljaju iz gornjeg vegetativnog pupa. Redovitom rezidbom sprjeava se izduivanje grana uz pomo skraivanja i svoenja grane na nii izboj ili granu. U treu skupinu sorata ubraja se naa Bistrica koja se odlikuje uskim kutovima grananja i uspravnim rastom pa formira kronju u iju unutranjost ne dopire puno svjetla. Rezidba ovih sorata obuhvaa ranu izolaciju vrhova i obnovu rodnih izboja. To se postie svoenjem grana na nii, poloeni jednogodinji izboj umjerene bujnosti i skraivanjem jednog dijela kratkih jednogodinjih izboja na najnii vegetativni pup kako bi se iz njega razvio dui jednogodinji izboj koji e u sljedeoj vegetaciji oblikovati kratke rodne ibe.

Berba ljive

ljive treba brati po suhom i toplom vremenu kad su potpuno zrele jer tada imaju najvie eera i samo takve i daju najvie rakije (s bogatom karakteristinom aromom) i najkvalitetnije slatke preraevine. Potpuno zreli plodovi imaju lagano smeuranu koicu oko peteljke, meso im je tamnoute boje i malo smee oko kotice. Plod se lako odvaja od peteljke i trenjom (drmanjem) grana ili cijelog sta bla lako otpada s drveta. Travu ispod stabla treba prije trenje pokositi i pod njega podmetnuti neko platno ili najlon da se lake, istije i bre sakupe plodovi. Preporuuje se to manje upotrebljavati motku za trenju ljiva jer se mlaenjem grana nanosi teta stablu i smanjuje mu se rodnost za iduu godinu odbijanjem cvjetnih pupova. ljive za svjeu potronju moraju se brati runo u hladnijem dijelu dana. ljive za preradu mogu se brati uz pomo tresaa.