Ahmed (Omer) ZARIFI-BABA ZBIRKA SAVJETA I UPUTA

II DOPUNJENO I ISPRAVLJENO IZDANJE SARAJEVO, 13971977. Mome AZIZU mubarek Hadi Hafiz Husni ef. Numaroagiu posveuje ovu radnju Adem Karaozovi Ibni Adem Izdava ADEM KARAOZOVIC Sarajevo, Remzije Omanovia 18 tampa NIP OSLOBOENJE, Sarajevo Za tampariju: Graf. in. PETAR SKER"; Prvo izdanje Zbirke savjeta i uputa, izalo 1970. godine, davno je ve rasprodato. Meutim potranja i interes za ovo Ahmed Zarifi-Babino djelo je i danas velika.*) Radi toga smo odluili ponovo ga iz. Koliko nam je poznato na prvo izdanje ovog djela osvrnuo se samo Aleksandar Popovi u svome radu La literature Ottomane des Musulmans Yougoslaves Essai de Bibliographie Raisonnee (Journal Asiatique, Anne 1971). Tu doslovno stoji:152. Karaduzovi Adem, Ahmed Zariti Baba. Zbirka savjeta i uputa (Recueil de conseil et d'indications), trad. du ture, introduetion et index par A. K., Sarajevo 1970. 1 vol. in-8; 120 p. Traduction en serbo-croate d'un extrait du diwan et deux poemes bien connus (Pendname et Tasawwufname) du mystique Ahmed Orner Zarifi Baba de Ruuk (mort en 1210/1795), avec une malodroite introdudtion sur son influence en Bosnie. Audela de toutes sortes d'insuffisantes, cettepu-blication est interassante pour la co-mprehension de la my-stique musulmane populaire dans les Balkans aux XVIII et XIX siecles. A la memoire de Fehim Bajraktarevi (1889-1970), pion-nier de rorientalisme yougoslavie. (152/1/ Karaduzovi Adem, Ahmed Zarifi Baba, Zbirka savjeta i uputa, preveo sa turskog jezika, uvod i klasifikacija knjige A. K. Sarajevo. 1970. Prevod na srpskohrvatski jezik, jednog izvoda iz divana i dvaju dobro poznate poeme (Pendname i Tesavvufnama) od mistika Ahmed Omer Zarifi Babe iz Ruuka (umro 12;0-1795) sa nevjetim uvodom o njegovom utjecaju na Bosnu. Pored svih vrsta nepotpunosti ova publikacija je interesantna za shvaanje narodne muslimanske mistike na Balkanu u 18. i 19. vijeku. Za uspomenu na Fehima Bajraktarevia (1889-1970), pionira orijentalistike Jugoslavije.) dati. Ovo, drugo izdanje je ispravljeno i dopunjeno. Tekst djela je pregledan i ispravljen. U Predgovoru je dodat popis dvanaest imena. Dato je neto vie podataka i o mehrum Hafiz Omeru Palou. Rjenik stranih rijei i strunih izraza takoer je preraen, ispravljen i dopunjen. On je raen u glavnom prema Kamusi-turkiji emsudina amije Fraerija i Turcizmima u
1

srpskohrvatskom jeziku Ahdulaha kaljica. Uz pjesmu Kalenderi dato je objanjenje o athijjatu i tome kako ga treba razumjeti. Uvjereni smo, da se uza sva nastojanja, opet potkralo greaka, pa molimo itaoce, da to uvae i oproste, jer pri ovome poslu, namjera nam je bila ista i iskrena.

Uvod Allah d. . e slati ovom umetu na svakih stotinu godina onoga, koji e mu obnoviti vjeru. Hadisi erif Pojava islama1) naroita je Allahova d. . dobrota i milost. U stoljeima koja su slijedila, njegovo irenje zadobiva svjetsku slavu i neprocjenjljivu vrijednost. Ljudi koji su imali udjela u tom sretnom poslu, prvo su poeli sa analiziranjem dubokog smisla Kurana (a. .) i njegova tumaa, Pejgamberova Hadisa. Zatim su iz njihovih zapovijedi i propisa stvarali zakljuke i donosili odluke. Odmah iza toga zapoeo je opi i snaan pokret prouavanja i istraivanja eksaktnih i prirodnih nauka. Uistinu, vie je nego zaudno, kad se sjetimo, da u tim stoljeima, uprkos toga, to je papir bio rijetka stvar, a o tamparijama da i ne govorimo, jer im tada ni pomena nije bilo, ali su ipak nebrojene knjige raznovrsnog sadraja napisane i vrlo ukusno opremljene. Jo vie nas iznenauje to, kad se uzmu u obzir tadanja saobraajna sredstva, a to su iskljuivo deve i konji, da je ipak jedna rukom pisana knjiga*) Dio uvoda iz knjige ejhul-Ekberi niin severim od Mehmed Ali Ajnije, profesora historije filozofije na Medresetul Iradu u Istanbulu. Izdanje iz 1341. godine po Hidri ga u Buhari, kroz vrlo kratko vrijeme, prenijeta ak u paniju (Endelos). Isto tako, na zapadu napisane knjige, od ruke do ruke prenosile su se u Perziju i Turkestan. Sve je ovo jasan i nepobitan dokaz islamske ljubavi prema nauci i velikoj ei islamskih naroda za njom. Uprkos poznatih Renanovih2) i njemu slinih pisaca i njihovih lanih naklapanja o islamu kao i raznih unitavanja i nasrtaja na islam u tim vremenima, i dan danas nam rukom pisane knjige iz tih stoljea samo protivno dokazuju. Ovaj misaoni pokret islama koji traje od estog do sredine sedmog stoljea, jo nije bio okrnjen nasrtajima Krstaa sa zapada i Mongola sa istoka, pa su svakog momenta nicali sve novi i novi mufessiri, muhaddisi, historiari, pisci, pjesnici, jezikoslovci, matematiari, lijenici i drugi, kako u Endelosu, tako i u drugim islamskim zemljama kao u Egiptu, Siriji, Iraku itd. Kao pandan (takmac) visoke kole Nizamijje u Bagdadu, bila je poetkom sedmog stoljea po Hidri otvorena visoka kola Mustensarijja. U isto doba, kako u Mosulu, tako i u Kairu, Damasku, Konji i drugim mjestima, nalazila su se visoka uilita. Ali osim nabrojenih vrsta strunjaka i knjievnika, susreemo i jednu klasu neobino sposobnih i visoko uenih ljudi, kojima slinih ne vidimo u prvim stoljeima islama. Ako im se malo vie panje i obazrivosti pokloni, vidjeemo, da su oni, moemo slobodno rei, bili dostojni nosioci viih saznanja Kefi-esrara3). Kao to je svojevremeno Kumejl ibn Zejjad od Selmana Farisije, a Hasan Basrija od Imama Ali ibn Ebu Taliba (r. a.) ovu uzvienu nauku u nasljee primio, tako su nebrojeni drugi, koje emo nie nach.vesti, preko Maruf Kjerhije, Habib Ademije, Sirri Sekkakije, Dunejd Bagdadije, Fudajla, Ibrahim Ed-hema, Birul-Hafije,
2

Ruvejma, Hatemul-Esama, Ibrahimul Havvasa (kaddesallahu esrarehum), tu Me-arifi-ledunnijju4) kasnijim pokoljenjima u nasljee i amanet predali. U prvoj polovici drugog stoljea poslije Hidreta prvi koji je osnovao tekiju u Damasku (Sam) i prvi koji je javno bio priznat sufijom bio je Ebu Haim Kjuft. Ve se tada poelo sa stvaranjem i sre-ivanjem zbirki o ovoj vrsti uzviene nauke, kao to su djela: Kutul-kulub od Ebu Talib Mekkije (preselio 386/978-979.), Kitabut-tearuf od Kjel-Abadije (preselio 386/978-979.), Risaletul-Kuejrijje od Abdul Kerim Kuejrije (preselio 465/1072-1073.), Ava-riful-mearif od ihabuddin Ebu Hafiz Omera Suh-reverdije (preselio 632/1234-1235). Kao daljnji nosioci ove asne nauke pojavljiva-li su se u malim vremenskim razmacima ili u isto vrijeme i uspjeli da uspostave svoje tarike: u Turke-stanu Ahmed Jesevi, prvi tesavvufski mufesir Muhamed ibn Husejn ibn Muhamed es-Sulemi (roen 325/936-937., preselio 412/1021-1022.), u Bagdadu Gavsi-Azam Abdul-Kadir Gejlani (roen 470/1077--1079., preselio 561/1161-1162.), u blizini Basre Sejjid Ahmed Rifai (roen 500/1106-1107., preselio 578'" 1182-1183.), Ibrahim Dessuki (roen 633/1235-1236., preselio 686/1287-1288.), u Tunisu Ebu Hasan gazili (preselio 656/1258-1259.), u Fezu Abdusselam Esmer, u paniji (Endelos) Ebu Dedjen (preselio 5941194-u paniji (Endelos) Ebu Medjen (preselio 594/1194-1164-1165. u Mursiji-panija)5), u Belhu Mevlana Delaluddin Rumi (roen 604/1207-1208., preselio 671/1272-1273.), u Buhari ejh Behauddin Nekiben-di (roen 718/1318-1319., preselio 792/1390.), Sejjid Ahmed Bedevi (roen 569/1173-1174., preselio 679/ 1280-1281.), u Horasanu Hadi Bekta Veli (preselio) Od Allaha darovane spoznaje pojedincima. 5 ) Mnogi od ovih uenjaka nisu umrli prirodnom smrti, ve su pogubljeni ili otro vani od strane vlada juih krugova a po odluci vjerskih nazovi uenjaka. 2 ) Ernest Renan, francuski knjievnik, filozof i filolog. Bio je dLrektor Kole de Franca i lan Akademije nauka u Parizu. Njegova potpuno netana naklapanja o islamu oborena su historijskim injenicama i po raznim priznatim piscima. *) Tumaenje sutine znaenja tajanstvenosti. vesti, preko Maruf Kjerhije, Habib Ademije, Sirri Sekkakije, Dunejd Bagdadije, Fudajla, Ibrahim Ed-hema, Birul-Hafije, Ruvejma, Hatemul-Esama, Ib-rahimul-Havvasa (kaddesallahu esrarehum), tu Me-arifi-ledunnijju4) kasnijim pokoljenjima u nasljee i amanet predali. U prvoj polovici drugog stoljea poslije Hidre-ta prvi koji je osnovao tekiju u Damasku (am) i prvi koji je javno bio priznat sufijom bio je Ebu Haim Kjuft. Ve se tada poelo sa stvaranjem i sre-ivanjem zbirki o ovoj vrsti uzviene nauke, kao to su djela: Kutul-kulub od Ebu Talib Mekkije (prese-lio 386/978-979.), Kitabut-tearuf od Kjel-Abadije (preselio 386/978-979.), Risaletul-Kuejrijje od Ab-dul 'Kerim Kuejrije (preselio 465/1072-1073.), Ava-riful-mearif od ihabuddin Ebu Hafiz Omera Suh-reverdije (preselio 632/1234-1235). Kao daljnji nosioci ove asne nauke pojavljivali su se u malim vremenskim razmacima ili u isto vrijeme i uspjeli da uspostave svoje tarike: u Turke-stanu Ahmed Jesevi, prvi tesavvufski mufesir Muhamed ibn Husejn ibn Muhamed es-Sulemi (roen 325/936-937., preselio 412/1021-1022.), u Bagdadu Gavsi-Azam Abdul-Kadir Gejlani (roen 470/1077--1.079., preselio 561/1161-1162.), u blizini Basre Sejjid Ahmed Rifai (roen 500/1106-1107., preselio 578/ 1182-1183.), Ibrahim Dessuki (roen
3

633/1235-1236., preselio 686/1287-1288.), u Tunisu Ebu Hasan Sazili (preselio 656/1258-1259.), u Fezu Abdusselam Esmer, u paniji (Endelos) Ebu Dedjen (preselio 5941194-u paniji (Endelos) Ebu Medjen (preselio 594/1194-1164-1165. u Mursiji-panija)5), u Belhu Mevlana Delaluddin Rumi (roen 604/1207-1208., preselio 671/1272-1273.), u Buhari ejh Behauddin Nekibendi (roen 718/1318-1319., preselio 792/1390.), Sejjid Ahmed Bedevi (roen 569/1173-1174., preselio 679/ 1280-1281.), u Horasanu Hadi Bekta Veli (preselio4) Od Allaha darovane spoznaje pojedincima. 5 ) Mnogi od ovih uenjaka nisu umrli prirodnom smrti, ve su pogubljeni ili otrovani od strane vladajucih krugova a po odluci vjerskih 792/1390.), Sadudin Debavi (roen 593/1196-1197., preselio 700/1300-1301.), u Anadoliji Hadi Bajram Veli (preselio 833/1429-1430.), u Libiji Sejh Muha-med Senusi (roen 1206/1791-1792., preselio 1274'' 1857-1858.). Kaddesallahu sirrehum. Ovi su stekli brojne i vatrene sljedbenike po svim krajevima svijeta, pa i na Balkanu od kojih navodimo neke: u Beogradu ejh ula, u Sofiji Bali Baba, u Budimu ul Baba,u Leskovcu ejh Mehmed, u Ruuku ejh Ahmed (Omer) Zarifi Baba (preselio 1210/1795-1796.), u Starom Baru Hasan Dede (pre-selio 1034/1624-1625.), u Pruscu Ajvaz Dede (prese-lio 1049/1640-1641.), Bonjak Sejh Mevlana Ajas instruktor sultana Mehmeda Fatiha, u Bosanskoj Posavini ejh Hamza Orlovi (pogubljen 964/1556--1557.), u Mostaru Alauddin Ali Dede (preselio 1007/ 1598-1599.), ejh Jujo (preselio 1119/1707-1708.), ejh Abdulah ef. Bonjak (rodom iz okolice Livna, preselio 1054/1644-1645. znameniti tuma Fusu-sul-hikema Muhjuddina Arebije), u Sarajevu ejhu--ujuh Ibrahim ef. Bistrigija (preselio 1069/1658--1659.), Tevekkuli Dede (preselio 1080/1669-1670.), u Uzicu ejh Muslihuddin (pogubljen 1052/1642-7 1643.), u Zvorniku Hasan Kaimi Baba (preselio 1091/1680-1681.), u Mostaru ejh Fevzija Blagajac (preselio 1160/1747.), u iviima kod Fojnice ejh Husejn Baba (preselio 1239/1823-1824.), na Oglavku kod Kiseljaka Balta oglu ejh Abdurrahman Sirri Baba (preselio (1263/1846-1847.), u Travniku Sejjid Ilhami Baba (pogubljen 1236/1821.), u Sarajevu ejh-ehid Hadi Muhamed ef. Hadijamakovi (pogub-ljen 1295/1878.), U iviima kod Fojnice ejh Hasan Baba (preselio 1317/1899-1900.) kao i zadnji u ovom stoljeu u ovim krajevima, od ove vrste uzviene uleme ejh Hadi Hafiz Husni ef. Numanagi (preselio 1349?1931.). Kaddesallahu sirrehum. Svi ovi spomenuti uenjaci tesavvufa kao i drugi veu svoje uenje za takozvani Silsilei zeheb (zlatni niz), a on je: Ime Roen Preselio 1. Imami Ali el-Murteda, sin Ebu Talibov 23/599-3/624-625 2. Imami Hasan, sin Imami Alije r. a. 4/625-626-38/658-659 3. Imami Husejn, sin Imami Alije r. a. 57/676-677-80/699-700 4. Imami Zejnul Abidin. sin Imami Husejna r. a. 127/744-745-153/770 5. Imami Muhamed Bakir, sin Imami Zejnul Abidina 195/810-811-214/829-830 6. Imami Dafer es-Sadik, sin Imami Muhamed Bakira 231/845-846-231/845-846 7. Imami Musa azim, sin Imami Dafer es-Sadika 255/868-869 -255/868-869 8. Imami Ali Riza, sin Imami Musa azima 40/660-661-50/670
4

9. Imami Muhamed Teki, sin Imami Ali Riza-a 61/680-681-75/694-695 10. Imami Ali en-Neki, sin Imami Muhamed Teki-a 7/735-148/765-766 11. Imami Hasan el-Askeri. sin Imami Ali en-Neki-a 186/802-218/830 12. Imami Muhamed Mehdi, sin Imami Hasana 220/833-257/870-871 el-Askeri 260/873-874 -266/879-880 Nestao ejh Hadi Hafiz Husni ef. Numanagi rodio se u Fojnici ravno prije stotinu godina, to jest godine 1272. po Hidri (1853.) od oca Ibrahima i majke Der-vie. Poto je u ranim godinama ostao bez svojih roditelja, to ga je njegova nana plemenita Morika uzela sebi u Sarajevo, gdje je zavrio mekteb u dvanaestoj godini, a u sedmoj godini, postao hafizi-Kuran. Svoje dalje kolovanje nastavio je pred tada-njim muderisom Misrijine medrese, ejhom Sken-derpaine tekije u Sarajevu poznatim uenjakom ejh Arif ef. Kurdom, poznatim pod imenom Zelenak, jer je nosio zelen saruk. Zatim je svoje naukovanje nastavio u Istanbulu, gdje je i zavrio nauke i uzeo idazct. Iza toga se uputio u Medinei muneveru i u tamonjoj medresi Mahmudijji prouavao nauku o hadisi-erifu. Na koncu je otiao u Kairo, gdje se zadrao dvije godine sluajui predavanja tamonjih uenjaka i produbljujui svoje ve steeno znanje. Kad se je povratio u svoje rodno mjesto Fojnicu, odmah je postavljen za muderisa na tamonjoj medresi. Njegova predavanja na medresi, vazovi, koje je odravao, kao i uope njegova uenost i pravo islamsko vladanje, izazivali su opi interes kod ta-monjeg svijeta i pribavili mu ope potovanje i privrenost. Kasnije je preao za muderisa u Visoko i tu je ostao do godine 1914., kada je imenovan za muftiju u Travniku. Na poloaju muftije ostao je do 1927. godine, kada je na vlastito traenje penzio-niran. Tri puta je iao za sebe (bin-nefs) na had, a zadnji put je had obavio 1899. godine. Poslije penzionisanja Hadi Hafiz Husni efendija se opet vratio u Visoko i tu ostao do asa, kada je stigla Allahova zapovijed Irdri-i (Vrati se svome Rabbu . . .), koju je on predano, spokojno i smi-reno primio, te navrivi odreeni broj nefesa. u subotu ranom zorom 16. zilkide 1349. godine po Hidri (4. aprila 1931. godine) preselio na Ahiret, povrativi se svome Praizvoru. Istog dana su njegovi zemni os-taci pokopani u Visokom u Velikom groblju pokraj Velike uprije. Povodom preselenja na Ahiret mubarek Hadi efendije napisani su brojni lanci, u kojima je pri-kazan ivot i rad ovog naeg velikana i uzora. Ovdje donosimo u cijelosti napis koji je izaao u listu Gajret od 16. aprila 1931. godine, a napisao ga je S. Zeevi: U praskozorje, u subotu 4. aprila 1931. god. ispustio je svoju veliku i plemenitu duu Hadi Hafiz Husni ef. Numanagi, muderis i bivi travniki Muftija. Dina i ugledna starina, ukraena velikim vjerskim znanjem, radio je do svojih osamdesetih godina, a da nikad nije rekao a neizvrio. Njegova naobrazba bjee mnogostrana i veoma velika. On je uenik triju najznamenitijih islamskih gradova: Meke, Medine i Carigrada. Pored toga to je bio hafizi-Kur'an a. . u tanine je poznavao tefsir i hadis i govorio je uz maternji jezik jo: arapski, turski a dri se da je u perzijskom imao malo ravnih meu naim svijetom. Prvu naobrazbu primio je u Fojnici, svome rodnom mjestu, odakle je kasnije doao u Sarajevo i uio u medresi, a zatim u Carigradu, Meki i Medini. Traei nauku u dalekom svijetu, proputovao je Hidas i Tursku i na taj nain upotpunio svoje veliko
5

znanje. Vrativi se u domovinu isprva je bio muderis u Fojnici i Visokom na medresi. Poetkom svjetskog rata imenovan je muftijom u Travniku, na kojem je poloaju ostao do godine 1927., sve do svoga umirovljenja. Tada se opet vratio u Visoko, gdje je ostao sve do svoje smrti. Merhum je svugdje, gdje je bio sijao dobra djela, koja su naravno urodila plodom, jer je sa sveg srca radio za islamski boljitak, ne traei od toga nikakve koristi ni hvale, pa je zato ostao nezapaen iroj masi, ali e istom budunost pokazati, koliko smo u njemu izgubili. Njegova e djela jasno govoriti o njegovoj veliini i uvijek e ostati u najljepoj uspomeni. Njegov boravak u Visokom, urodio je preporodom medrese i tekije. U Travniku je ostavio mnotvo slusalaca svojih bezbrojnih predavanja i nanovo osnovanu i prije nekoliko godina otvorenu tekiju. Njegovu veliinu ispoljava nedavno otvorena tekija u Pruscu, gdje je rahmetlija proveo svega nekoliko dana prilikom hodoaa na Hajvatovicu. Kako maloprije spomenuh, im je bio umirovljen, povratio se u Visoko i poeo sa neumornim radom. Radio je bez prestanka sve do polovice ovogodinjeg Ramazana, kad je morao napustiti svaki rad i lei u postelju, iz koje se je privremeno i pomalo dizao, dok iza kratke bolesti nije preselio na bolji svijet. Ovo svoje zadnje vrijeme poklonio je narodu, kazujui mu i predavajui tefsir, hadis i mesneviju, a da se vidi koliko su mu predavanja bila cijenjena, mnogi su ljudi redovito dolazili na njih ak iz Sarajeva. Smrt H. Hafiz Husni efendije odjeknula je nenadano i porazno da su se mnogi njegovi poznanici u udu i sa zaprepatenjem upitali: Sta bi! Ve ranim jutrom cijelo je Visoko zamuklo zbog nenadanog dogaaja i jedni su drugima izjavljivali sauese i ako nisu nikakav rod rahmetliji. Javljeno je u Sarajevo, Travnik, Zenicu i Fojnicu odakle su poznanici i potovaoci pohrlili da odaju posljednju poast velikom ulemi i dobrotvoru. I ako se je kasno saznalo, svijet je iz okolnih mjesta pohrlio u Visoko. Iz Travnika su ljudi pohrlili automobilima, jer nisu imali eljeznike veze, ne alei ni velikih materijalnih rtava. Takoe je iz Sarajeva, Zenice, Fojnice i ostalih okolnih mjesta dolo mnogo ljudi i ako se kasno saznalo i vrijeme bilo kratko do pogreba. Cijelo Visoko snijelo je rahmetliju od kue do pred damiju, u kojoj je najvie obiavao klanjati. Zatim mu je prouena hatma. Svijet je utke prolazio kraj damije i sa potovanjem i alou uio Fatihu. Po malo je svijet sa strane pristizao. Pred damijom je kroz cijelo vrijeme bilo mnogo pobonog naroda, koji fatihom odavae posljednju poast. Pred ikindiju, tuno se razlijee salla sa munare. Ustrcptac srca ra-aloenom narodu i ljudi pohrlie u damiju mnogo prije vremena da dobiju mjesto. I ako je damija prostrana, samo je jedan dio mogao stati dok su ostali ili u druge damije klanjati ikindiju. Poslije denaze namaza krenula je tuna, ali velianstvena povorka prema groblju. Nije bilo mogue prii denazi, koja se visoko uzdizala iznad povorke, noena na rukama. Iza denaze su stupali drugovi rahmetlije s carigradskog univerziteta, s pu-ta u sveta mjesta i iz njegova kruga slualaca i potovalaca. Svi prozori na kuama bili su naikani enskim glavama, kuda je povorka prola. Nastupivi na novi most, dervii su zauili Kelimei-tehvid, to je unijelo jo vie alosti i tuge i u onako oaloenu pratnju. Kad je prva lopata zemlje udarila u naslo-ne, prekinuli su Kelimei-tehvid jecaji sakupljenih i svakome su tekle suze pri zadnjem rastanku. Za kratko vrijeme grob je zatrpan, jer se je svako jag-mio da to vie zemlje nabaci, da to. vie hizmeta
6

uini rahmetliji. Mnogi su kurrahi hafizi uili iz raznih mjesta, da bi mu to vie poasti odali. Nakon pogreba svijet se rasuo, a neki su krenuli kuama, jer su nenadno otputovali i posao ostavili. Jo prije zalaska sunca, tekija se je poela puniti djelo rahmetlijino. Pred jaci ju se je opet prouila hatma u dupke punoj semahani tekije. Mnotvo se svijeta moralo vratiti, jer nije bilo mjesta i ako je tekija prostrana. Poslije jacije, prouen je tevhid za duu rahmetlijinu. Pred mihrabom zasjeli su dervii iz raznih tekija i mjesta. Cijela je tekija odjekivala od zanosa prema Stvoritelju, molei Ga da dodijeli uzvieno mjesto rahmetliji u Svome denetu. Nakon tevhida i alosnih razgovora, svijet se raziao, a go-sti su porazmjetani po kuama graana. Ovo napisah, da makar u neznatnoj slici prikazem ovog naeg prikrivenog velikana, a to mi ne dozvolie mlade sile, da vjerno sve opiem, to molim da mi se oprosti, jer mi je nakana bila dobra. Njegova se lica sjetimo, djelima mu se ponosimo i za njega Fatihu uimo! Mubarekj Hadiefendija je imao i pjesnikog dara. Pisao je na orijentalnim jezicima, to nam do-kazuje i sljedea njegova kasida, koju je ispjevao povodom osnivanja visoke muslimanske Kiraetha-ne, a koja do danas nije objavljena. Kasida6) glasi Kasida Vududi vadib ehli sena ve ehii hamde ok ukjur-ler ola daim, hem tehijjat selam ehle. Fakir onbe sene evvel, ol kjerem ashab ve ihsane muderisluk vazifesile geldim bu ajane. Mehal hurem ve rahna muzejen gajet etrafi, derunu medmeul-enhar ve edari semerdarle. Ve eknafi hasen vari, bakan anin enzari, tehajurde kalur, bilmez neje baksun o zibaje. Ne dirsen az dirim, emma anin husnun nihajet jok, mesadidi dolu ubbad, iderler sedde Rahmane. Iinde sakin islamler, dijanet perver insanler, akli ehli diraj et hem fetanet ehli sanatle. Gide gunduz onlar megul. Okurler hem hunerle din. Nide mevsuf adem var guzel etvar ve sifatlle. Dil ojnar medresesi var, iinde dahi tekjesi. Ehalisi musafirperver ve mevsuf salahile. Okunur medresesinde hadis ve fikh ve tefsir. Kim dahi sarf ve nahv mantik ve bazi duzijat ile. Terekki itmede her gun, tohum edileri etfal. Me-atib hem medarisi dolu anlerin oduklerle. Kiraethanei islam dahi esurde mevduddir. D.erun ehli uluv himmet ihal dahi genlerle. Aralerde guzel ahlak, terekki itmede her gun. Fakir idim iinde bir vakit namdar rijasetle. Henuz fevkinde bir aza zaifi ittiler ala. Denabi Hakk ide andak bizi memnun rahmetle. Hakikat daijanem ok onlardan gordum ihsanler. Teekkur itmede kadir degil, kaldim tehajjurle. Heman Fejjazi Akdesden dilerim gideler gunduz. Ide afa ataja ehlini mahzi kerem ile. Didim tarihi hidri hajri nasin ben bu gun addak. Adim Husni ve Hafizi mushaf dahi selam ile.
7

u u haden birin ikar, kalir tarihi tam bi ek. Ilahi sana ucrum vadib oldu her nefes ile. *) Transliteracija Prevod Neka je trajna i velika hvala neminovnom Biu, koje je dostojno svake hvale i pohvale. Uz to, neka je mnogo hvale i selama onima, koji su ih dostojni. Ja, skromni siromah, prije petnaest godina, dooh za muderisa ovim dareljivim velikanima i dobroiniteljima. Mjesto je krasno i jako arobno. Okolicu mu krasi divna priroda i vonjaci. U njemu je stjecite voda. Nalazi se u lijepom i ubavom kraju. Zapanji pogled i panju gledaoca i ne zna sa koje bi strane tu ljepotu posmatrao! Sta god bi rekao, malo u rei, jer njegovoj ljepoti nema kraja. Mesdidi su puni vjernika i seddu ine Rahmanu! Muslimani, koji su u njemu, veliki su ljubitelji dina. Pametni su i bistri ljudi, razumni i sposobni zanaije. Oni su danju i nou zabavljeni izuavanjem vjere i zanata. Ta kakvih ljudi tu ima, koji su obdareni lijepim svojstvima i dranjem. Mjesto ima medresu, od koje srce poigrava, a tako i tekiju. Stanovnici su mu gostoljubivi i nadareni dobrotom. U medresi se ui hadis, pravo i tefsir, a tako i sarfnahv (gramatika i sintaksa) te mantik (logika) i drugo. Djeca su im svakim danom u napretku, a mektebi i medresa puni djece. I muslimanska itaonica u njemu postoji u kojoj se nalaze veleduni ljudi, stariji i mlai. Meu njima moral svakim danom sve vie raste. Ja, skromni siromah, bijah neko vrijeme predsjednik te itaonice (Kiraethane). Oni mene, nemona lana, uzdigoe nad sobom. Neka Denabi Hakk nas obveseli svojim rahmetom. U istinu su meni, skromnom siromahu, mnogo dobroinstva uinili. Nemoan sam da se zahvalim. Za-divljen ostadoh. Danju i nou prosim od Fejjazi-Akdesa, da svojom plemenitou oprosti grijenicima! Ja rekoh danas tarih (datum) po Hidri o ovim dob-rim ljudima. Ime mi je Husni i Hafizi Mushaf sam, koji selami (pozdravlja). Od ova tri slova h izbaci jedno, ostae bez sumnje taan datum 7). Moj Allahu! Meni postade dug, da Ti se svakim danom zahvaljujem. Da bi se bar priblino mogao imati neki sud o Hadiefendijinoj visokoj uenosti, te o ugledu koji je uivao, naveu samo nekoliko primjera, to su drugi o njemu kazali. Sarajevski poznati alim rahmetli Hafiz Meh-me Tevfik ef. Oki dugi niz godina tumaio je Kur-an a. . u kui rahmetli Hadi Mujage Merhemia. Jednom prilikom govorei o jedinstvu Alaha d. . rekao je: Mi moemo govoriti samo do granica jedinstva Allaha d. ., a tamo dalje, to jest o sutini toga Jedinstva u stanju je da govori i raspravlja samo Hadi Hafiz Husni efendija. Rahmetli Mahmad ef. Bahtijarevi, lan Ulema medlisa i nekadanji kadija u Travniku, dugo je drugovao sa mubarek Hadiefendijom. Izmeu ostalog, on, Mahmud ef., priao nam je i ovo: Poslije jednog Mevluda u Zenici legosmo Hadiefendija i ja u jednu sobu na
8

poinak. Bili smo sami. U neko doba noi, kao iz neke dubine uh izgovaranje rijei Allah . .. Allah . .. Ustadoh i sjedoh u duek, napreui svoje ui na onu stranu, odakle je Zikrullah dopirao. Ne proe dugo i opazih, da taj zikir dopire iz predjela Hadiefendijina srca, prsa. On je skoro do zore dubokim snom spavao leei mimo, a neprekidno je njegovo srce Allah ime izgovaralo. Slino Mahmud efendijinom kazivanju, priao je i rahmetli Raid ef. Mehi, dugogodinji slubenik Muftijstva i stalni pratilac rahm. Hadiefendi-jin, dok je on bio muftija u Travniku. Jednom prilikom, pria Raid ef., u Muftijstvu kod Hadifendije bilo je sijelo. Na tom sijelu bio se iskupio gotovo sav travniki eraf (prvaci i odlinici). Ja sam tu veer, po obiaju, posluivao goste kafom, ajem i voem. Hadiefendija je kroz cijelo vrijeme vodio glavnu rije na sijelu, te je prisutnim tumaio islamske propise, pozivajui se as na jedan, as na drugi kitab od pojedinih islamskih velikana. Sijelo je trajalo do kasno u no, a kada se rasulo bilo je kasno, da ja idem kui spavati, nego sam legao na seiju u svojoj sobi. Malo sam zaspao, a zatim se probudih i kada sam pogledao na sat, vidim, da je vrijeme sabah namazu. Uoh u Hadiefendijinu sobu, da vidim, je li budan i hoemo li skupa na sabah u Potur-mahalsku damiju, gdje sam ja bio muezin. Kad sam otvorio vrata Hadiefendijine sobe, vidim, on lei na svojoj postelji i ne javlja mi se. Polako prioh postelji, da ga probudim, kad uh, kako Hadiefendija tihim glasom izgovara Allah, Allah ... Miljah, da je budan, ali mi bi zaudo, da mi se ne javlja, jer je mogao uti, da sam vrata otvorio i da je u sobu prodrlo svjetlo elektrine sijalice iz hodnika. Malo zastadoh kod postelje i vidim, da Hadiefendija spava, ali se razgovjetno uje iz nje-govih grudi lafzi-delal: Allah, Allah. Odmakoh se od postelje i malo se nakaljah. U tome se Hadiefendija tre iz sna i upita: Raide, jesi li to Ti? Jesam Hadiefendija. Doao sam, da Te upitam, hoemo li na sabah u damiju? Ja, ja, hoemo, ree Hadiefendija i skoi na noge kao kakav mladi, iako je tada imao oko 75 godina, zavri svoje sjeanje na Hadiefendiju Ra-id ef. ejh Hafiz Omer ef. Palo8) mnogo je cijenio mubarek Hadiefendiju, te je na uspomenu na nje-ga ispjevao sljedeu kasidu: *) ejh Hafiz Omer ef. Palo roen je 1850. godine u Sarajevu u mahali obaniji. Ocu mu je bilo ime Lutfi beg. 7) 1333. god. po Hidri 1914. god. Vidi, vidi, lijepi brate, to Visoko lijepo svate, ist je. bistar od maglote Hafiz Hadiefendin skut. Od belaja ko god bjei, od svakog se gradi nii, istom rukom dobro dri Hafiz Hadiefendin skut. Napunjen je eriatom, a ureen tarikatom, Pa mirie hakikatom Hafiz Hadiefendin skut. Visoeani fini ljudi, tref ili se dobre udi, Iz gaf leta njiha budi Hafiz Hadiefendin skut. Hafiz Omer fukara je, kod mnogoga makara je, Al' poljubit puno haje Hafiz Hadiefendin skut. Mnogo mudrih, sutinskih misli, koje je muba-rek Hadiefendija izlagao, proete su dubokim tesa-vufom, a na temelju Kur'ana a. ., Hadisi-erifa i Mesnevi-erifa. Dok je bio muftija u Travniku, na molbu tamonje uleme poeo je u tekiji predavati Fusus ul Hikem od Ibn Arebija koje se smatra najteim tefavufskim djelom. Nakon treeg dana razi-li su se jer nisu mogli progutati njegova tumaenja i proglasili ga raskolnikom. Ja bih mogao nebrojeno toga citirati, ali posto su te misli u velikoj ve-ini dubokog tesavufskog uenja, to ih ovdje neu navoditi iz razloga, to bi ih mnogi mogli krivo ra-zumjeti, a i sam se smatram nedoraslim za to.
9

Jo dok je bio muderis u Fojnici, bilo je sazrelo u njemu osvjedoenje, da je unato tolikih svrenih nauka, nepotpuna i manjkava njegova naobrazba i znanje, pa se je od svega srca dao na prouavanje Ilmi-batina i u osobi tadanjeg velikana Sejh Hasana majci uma, roena Repovac. Dutfi beg je bio muirid ejh Abduirahmana Sirrije sa Oglavka. U Sarajevu je svrio mek-teb i pohaao medresu na Atmejdanu, gdje mu je muderis bio ueni ejh Airif ef. Kurd. Hifz je svrio u 40-oj godini ivota pred mubarek Hadiefendijom. Pored orijentalnih je-zika znao je njemaki, arnautski, hebrejski. Bio je jedno vrijeme ejh Skenderpaine tekije i Jedilerske tekije u Sarajevu. Umro je 1925. godine u Sorhinju kod Visokog.-babe (k.s.) naao i spoznao svoga uitelja stvarnosti. ejh Hasan-baba pripadao je onoj uzvienoj klasi islamske uleme, koja je svoje znanje, ne kroz knjige i medrese, stekla, ve od nauke stvarnosti i koja se od Hajjun minel Hajj (iv od ivog) protee i prenaa. Mubarek Hadiefendija je kroz mnogogodinje sastanke sa ejh Hasan-babom (k.s.), sve vie i vie u Ilmi-batinu napredovao i kroz vrlo kratko vrijeme uenje svoga uitelja ovladao i usvojio i ubrzo njegovim halifom postao, te kao istinski ejh djelovao. Na kraju elim na napomenem, da veliki Rahmetlija iz svoje velike skromnosti nije nikada doza voljavao, da ga se oslovljava sa velikim titulama, koje su mu inae pripadale, pa je zato i kod najbliih prijatelja kao i kod ostalog svijeta ostao poznat pod imenom Hadiefendija. I danas, kad se povede rije o njemu, svi oni, koji su ga poznavali, u meusobnom, razgovoru, nazivaju ga jednostavno Hadiefendija. Kako je i naprijed navedeno, da bar koliko bilo doprinesem uspomeni na mubarek Hadiefendiju, posveujem mu ovu skromnu radnju, kao spomen na nae dugogodinje poznanstvo. Ja nisam u sta-nju, a niti imam ni priblino tu sposobnost, da ma-kar i hiljadi ti dio njegove veliine i ovjenosti opiem. Samo toliko mogu rei, da je bio Dobri, ivio kao Dobri i vratio se svome Praizvoru Allahu d. . kao Dobri. I za naeg Hadiefendiju moe se primijeniti izreka, koju je jedan od islamskih velikana za ejhul Ekbera rekao: Lekad sahha imani bi kjulli kjelamihi. Fe men ae fel ju'min, ve men ae fel jekjfur. Ja istinski vjerujem sve njegove rijei. Pa ko hoe nek vjeruje, a ko hoe nek ne vjeruje. Ramazanski bajram 1372. godine po Hidri (1953.)9) Sarajevo *) Stogodinjica Hadiefendijina preselenja u vjenost. (Op. A. K.). RIJEC-DVIJE O PISCU I OVOME PREVODU Moje duhovno stanje uzeo sam iz Mesnovije. Ako sam ukrao, ukrao sam od mali--ganimeta. ejh Galib-Dede Autor Pendname Ahmed (Omer) Zarifi Baba rodio se u Ruuku (Bugarska). Bio je ejh Sadijskog tarikata. Preselio je na ahiret 1210. godine po Hidri (17951796.). Na turskom jeziku je spjevao svoju Pendnamu i Tesavvufnamu, koje zajedno sainjavaju jednu knjigu te Divan, koji nije tampan. Pendnama sa Tesavvufnamom, koliko se zna, dva puta su u Istanbulu tampane i to 1287. (18711872.) i 1327. (19111912.) po Hidri. Ovo drugo izdanje priredio je Mustafa Sabrija Kurbe-govi Bosanac. Bavei se ovom vrstom literature, do danas nisam naiao na slinu knjigu na turskom jeziku, kao to je ova, jer nam u njoj pisac iznosi u stihu sve ono. to je ovjeku potrebno, kako za njegov ovozemaljski ivot, tako i za njegovo
10

duhovno uzdignue. Istovremeno nam pisac napominje, da je ovjeku dovoljno da se po vanjskim propisima Pendname vlada, ako ne razumi njenu sutinu. U uvodu Pendname (tampane na turskom je-ziku 1327. god. po Hidri) izdava Mustafa Sabrija iz-meu ostalog kae:*) Kao to je uenim ljudima poznato, ljudski rod je nad ostalim biima odlikovan time, to mu je dat dar govora, to jest, to ima tu sposobnost da naui dinske zapovijedi i ovjeije osobine, te da stekne lijepa i kreposna svojstva ahlaki-hamidu. Suvino bi bilo dokazivati, da je pristupanje u Tarikati Alijju, a uz muridovu poduku, te vrstu rijeenost u podnoenju raznih rtava i asketskog ivota, svrha moralno odgajanje i duhovno uzdignue. Eto, Zarifijinoj Pendnami je svrha, da mnogo-brojnim i korisnim savjetima, koji su u njoj izne-seni, pobudi kod ljudi elju za ahliki-hamidom te da se istom zadoje. Za svakoga je, a osobito za pripadnike tarikata, kao farziajn prouiti ovu Pendnamu. Svojevremeno Hazreti Zarifi Baba, u elji da se upozna sa znamenitim uenjakom Sejh ulaom, koji je tada u Beogradu ivio, poe ovome u po-sjetu. U to doba obitavao je u Leskovcu (Srbija), sa svojom ucenou na daleko poznat Sejh Mehmed el, ejh Sadijskog tarikata. Cim ovaj u, da je u Beograd doputaovao Hazreti Zarifi Baba, povede svoga namjesnika Hasan efendiju i zajedno pou u Beograd, gdje se sastanu sa Hazreti Zarifijom. U poznatom leksikografskom djelu Kamusulalam od Semsudin Sami beja, koji je inae krt u ocjeni, o Hazreti Zarifi Babi, kae se: Zarifi Omer efendija roen je u Ruuku, a preselio je na Ahiret 1210. godine po Hidri. Bio je jedan od zadnjih turskih pjesnika i ejh Sadij-skog dervikog tarikata. Ispjevao je Pendnamu i jedan Divan. U djelu Osmanli muellifleri od Brusali Mehmed Tahira o Zarifiji se kae: Pripadao je velikodunim ejhovima Sadijskog tarika*). Bio je osoba, koja je posjedovala sposobnost -gledanja sranim oima (besari-basiret). *) Molim cijenjene itatelje, da ovo nekoliko rijei proitaju i dobro upoznaju prije nego ponu samu Pendnamu itati.Roen je u Ruaku, a preselio na Ahiret 1210. godine po Hidri u svome zaviaju i pokopan je pokraj damije Tamul naprama Begovog groblja. tampana je njegova poznata Pendnama, koja nam govori o moralu i karakteru. Postoji i jedan njegov Divan, koji nije tampan. Ismail Paa o Zarifi Babi kae: Omer Zarifi Iz grada Ruuka, jedan od prvaka Sadijskog tarika* Umro 1210. godine po Hid-ri. Ima cijeli Divan pjesama na turskom jeziku kao i Nasihat-namu iz tesavufa takoer na turskom jeziku. Hedijetul arifin Esmaul muelliffin ve asarul mu-sannifin, I, Istanbul, 1951. Na rahmetli Dr Safvet beg Baagi (Mirza Safvet) u djelu Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, na strani 141., govorei o prevodima sa orijentalnih jezika, izmeu ostalog kae: Ti prevodi, u sklopu turskih fraza, imadu neki osobiti ar, doim u prevodu, kako se vidi, nemaju nikakva smisla. Svaki jezik ima svoje osobine, koje se ne dadu u drugi jezik pretoiti. Takvih osobina u turskom jeziku nalazi se vie nego u svim to ih poznam. Mnogi moj prevod, itateljima koji ne znaju turski, izgledae smijean, katkad moda i nerazumljiv, ali uz najbolju volju, nemogue je drukije predvoditi, ako sa originalom elimo imati nekakvu vezu. Prema duhu jezika udesiti smisao, znai od originala okrenuti glavu, pa reproducirati misli po individualnom shvaanju. Ja to ne inim, nego se drim originala kao slijepac plota, da na prijevodu ostane obiljeje istonog marinizma. Gornjim rijeima naeg
11

rahmetli Mirze Safveta ne bih imao ta da dodam niti da oduzmem, poto sam se i ja kod prevoda Pendname i Tesavvufname, kao to i on kae, pridravao originala, kao slijepac plota, koliko god sam znao i umio. Kao to je poznato, tesavvuf je jedna od najteih nauka, a osobito ako se o njemu u stihu pie *) Osniva tarika je Satouddin Debavi / roen 593. (1196-97), a preselio 700. (1300-1301) po Plidri.kao ovdje (t.j. u Pendnami i Tesavvufnami). Zato sam ja rijei i pojmove na orijentalnim jezicima, koje se upotrebljavaju u govoru meu pripadnicima tarikata, a veina ih ima tesavvufsko znaenje, ostavio u njihovom izvornom izgovoru, ali sam na kraju knjige dao rjenik, u kojem su one prevedene, a neke i protumaene. Neke rijei i izraze u tekstu prevoda nisam preveo i radi toga, to se veinom ne mogu prevesti sa jednom rijei i to sam elio, da ih ba zadrim u originalu (da ih konzerviram). Da sam ih doslovno preveo ne bi bile razumljive i shvatljive, kazane sa jednom rijei, pa sam to sa rjenikom na kraju knjige na vie naina razjasnio. Sva su tesavvufska djela napisana veinom na orijentalnim, jezicima, a mnoga su od ovih prevedena na glavne evropske jezike. Radi toga je ova radnja prvenstveno namijenjena pripadnicima dervikih redova i njihovim simpatizerima, a koji ne poznaju orijentalnih jezika. Moja je elja, da ovaj rad korisno poslui i drugima, koje interesira tesavvuf i tesavvufska nauka. Bie mi zadovoljstvo, ako se budu ma koliko bilo okoristili. Molim potovane itaoce, da mi oproste na mnogim grekama na koje e naii u ovoj radnji. I pored najbolje volje i nastojanja, vjerujem, da su se i pored toga mnoge greke potkrale. Nadam se. da e mi itaoci to oprositi, uzimajui u obzir, da mi je namjera bila iskrena i da je ovo prvi pokuaj kod nas, da se jedno tesavvufsko djelo u pjesmi u cjelosti sa staroturskog na srpskohrvatski jezik prevede.

Delaluddin RUMI
BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM BlSNEV EZ NAJ UN HIKAJET MIKUNED EZ DUDAJIHA IKAJET MIKUNED*) 1. Sluajte Naj**), to nam kae i pria. Na rastanke on se bolno tuaka: 2. Otkad me trgoe od Najistana, Muko, ensko, plae zbog mog vapaja. 3. Prsa, iskidana rastankom, traim, Da im bol odvojenosti razjasnim. 4. Ko god od svog debla odpadne dalje, Opet trai, da se s njime sastane. *) Namjerno sam na poetku Pendname stavio prvih 18 stihova iz jednog od najpoznatijih tesavvufskih djela Mes-nevi-erifa od Mevlana Delaluddina Rumije, klasika perzij-ske knjievnosti i tesavvufske nauke, jer je sutina tesavvuf-skog uenja izloena u navedenim bejtovima. **) Naj (ney) je muziki instrument bez ugraenog piska. Pravi se na taj nain, to se iznutra potpuno oisti trstika od njezine sri i tako dovede u stanje ispravnog muzikog instrumenta. Kao to se najeva unutrica (sr) oisti, tako i ovjek oisti svoju unutricu od svih unutranjih neistoa. Zato Hazreti Mevlana upotrebljava naj kao simbol potpunog i savrenog ovjeka (insani kjamil) Naja ima vie vrsta: ah naj, mamsur naj, nisfi naj, kiz
12

naj. Od D. Rumije je sauvan i cijeli Divan, koji broji 97.927 stihova (bejtova) 5. Ja u svakom drutvu plaem, uzdiem, Postadoh sudrug dobrome i loem. 6. Svak mi bi prijatelj po svom shvaanju, Al' niko ne istrai moju tajnu! 7. Moja tajna odmah je uz moj vapaj, Ali oka, uha, nema za nur taj. 8. Ruh i tijelo meusobno znadu se, Al' nikom ruh vidjeti ne dade se! 9. Najev glas je vatra, vjetar nikako, Ko je nema, nek' propadne svakako. 10. Ak je vatra, koja u Naj upade, Vino kipi, jer ga vatra spopade! 11. Od Dragane rastavljenom, drug je on, Sve zastore cijepa, dere Najev ton. 12. Naj je lijep, otrov, enja, naslada, Ko to vidje, tako neto, ikada?! 13. Naj o putu, punom krvi, nam zbori, I o aku Mednunovom govori. 14. Ova pamet mrenu Vrhunske pameti poima, Jezik, muterije, osim uha nema. 15. Od jada nam dani bez doba bie, I ognju se belaja pridruie. 16. Nije tuga, ako odlete dani, Samo s nama, Ti, najii, ostani. 17. Svak se osim ribe zasiti vode, Bez hrane se dani jedva provode. 18. Nepeeni, zar, peenom shvaa hal,, Zato govor prekinimo. Vesselam.

PENDNAMA
Na prvom mjestu neka je neizmjerna hvala Allahu d. . ijoj nadvrhunskoj mudrosti nema kraja. On je Svojom moi stvorio osamnaest hiljada svjetova, Adema, ljudski rod i dina. Svojom zapovijedi Kjun Budi, Stvorio je ovaj svijet, nebesa, zemlju, ferite i meleke. Nema kraja Njegovoj milosti. On ne gleda na crn obraz nepokornika, ve svojom milou oprata grijenicima, a nemonim i slabim daje ozdravljenje. Nadam se, da e mi biti oproteni grijesi, hurmetom obosvjetskog Vladara, Resula. Ako more Njegove milosti potopi moje nedostatke, nee od mojih grijeha i nepokornosti ni koliko kap ostati. O Delile! Tako Ti ljubavi prema Izvoru postojanje vjernosti, tako Ti ljubavi prema Diki svjetova, Mustafi; Tako Ti hurmeta Tvog posljednjeg poslanika, nemoj Tvoga roba na Sudnjem danu osramotiti. Sejjid na oba svijeta, vladar pejgambera, poaen sa Levlakje le vlak je lema . . . najsretnije je stvorenje, Allahov miljenik Ahmed-Mahmud-Muha-med-Mustafa. Ako si aikj trajno, danju i nou, ui njegovom istom Ruhu salatu-selam. Na oba je svijeta uzvienost, blagodat i velika srea, te veliko bogatstvo biti pripadnik Njegova ummeta. Neka je rahmetullah Muhamedovom Ehli-bevjtu, ari-jari ba-safau i njegovim sljedbenicima. Poto na ovom svijetu nema ni za koga vjenog ivota, nemoj biti gafil, jer e te jednog dana smrt nai Na zemlji i nebu, dini, ljudi i meleki zikir ine Hakka i mole: da ti, o ovjee, bude od
13

svih naj-asniji. Pa zar tebi dolikuje da u esfelu ostane?! . Zna Hi ti, odakle si doao? Ima li kakva znanja o ovim krajevima? Objasni nam togod od te svoje sakrivene tajne. Kai nam kakvu vijest. Pokai nam znak od nje! Kojeg si okeana dragulj? Upoznaj svoju sutinu! Nemoj da u gaf letu svoje vrijeme provodi! Reci nam otvoreno, kojeg si ruinjaka slavuj? Jasno nam kai, kojeg si skupa svijea. teta je ne znati o svojoj ljubljenoj. Zaboravlja na njezin kraj i mjesto njezinog prebivanja. Ne spominje kue, kuda ima poi! Je li mogue, da u ljubavnom dertu ne gori?! ta je uzrok, da si u ove krajeve doao? Ima li koga od poznatih da tu trai?! Ti si nemoan danas u toj tuini. Ti si u tuini pao, kao putnik to u udu bludi. O alosti! Ti si iznenada tu, kao kakav garib pao. Lijenik ti imena ne spominje, niti za tvoje stanje pita. Dade ti svoje srce ovosvjetskoj pohlepi, i tako baci svoju glavu u mnoge nesree. U dunjaluk se ti zagleda .. . Vidje njegovu sliku i prevari se. . . A zato ti srce tako arko, izdajicu zavolje?! ta je uzrok, da se je tu dolo? Taj uzrok razumjeti, povod je tvoga dolaska, o ti gondinih usana!... Svrha je: samo Hakka upoznati! Njega upoznaj, drugo ostavi nek ostane, to ima da ostane. Znanu je raznovrsno povre, svo cvijee, lie Defteri-divan i pouka. Sva stvorenja, na zemlji i nebesima, sve odreda daje znak postojanja Hakkova bia. Rabbi-vedud je stvoritelj svijeta mogunosti i o Njegovom postojanju sve stvari svjedoe. O alosti! U gaf letu si! Otvori oi!. . . Sebi doi!... U golemo si zaprepatenje dospio! Shvati svoju sutinu. Ti si ehzade i na oba si svijeta slobodan. teta! Ti svoj ivot upropasti, uniti i ne mogah H a j r u l - h a l e f o m postati. Dok ti je srce pagoda nebrojenih idola, Bejtul haram ti Kjabe i Hakk nee biti. Tvoje ti je postojanje i tvoje ja zastor tebi samome. A oni su sebi nali caru, koji su svoje ja sa zemljom sravnili, mahv postali. Trai jednog Ehli-iKjemala, da bi ti on pravi put pokazao, da bi ti se unutrica od irkji-hafijje spasila i da ti oi mogu svjetlo od tame razlikovati. uvaj prag Kjamilove kue i nemoj nipoto da se od nje udailjuje. On e te nauiti, da hakkal-jeki-nom Hakka upozna. Isto tako nauie te, da zna, ta je eriat, a ta tarikat; ta ma'rifet a ta hakikat. On e svim tvojim tegobama na pomoi biti. Razumjee i shvatie sutinsko stanje kjamila.Saznat e za Hakka i za svoj nefs. Od Ma siva tvoje e se srce oistiti. Razumjee ta je Sirrullah, Fena fillah i Beka billah. Razumjee, ta je zat, a ta nauka o Nokti i poi e putem Arif billaha. Jedna Nokta je sutina, i sve etiri knjige i ko joj sirr bude razumio bez dvojbe je Veli. U zerri je sunev sistem skriven, kao to je u kapi vode more sakriveno. Jedna je Nokta, i svemu je ona ajni-Kilit, i zaokruila je osamnaest hiljada svjetova. Asl te Nokte je: dvije take, tri slova i etiri kitaba, o ti koji svoj cilj eli postii. Razumjee, ta je Sirri Kur-an. Shvatie, ta je Ilmi-irfan. Razumjee, ta je Mevalidi-selase i ariata, te ta je majka. Znae, ta je tvoje tijelo, a ta tvoj dan, kao i ta je u Kur-anu Lu'lu' i Merdan. Ko bude spoznao, ta je sirr ovih zagonetki, taj je svoju najuzvieniju svrhu postigao. Svaki govor ima svoja razna i razna lica. Tako i ljudi duhovne veliine imaju svoj poseban nain rijei govora. Sirri-du su ovjekova slova. Ko bude ovo razumio, snaznae i alem. Sirri-du posta tuma stvari i s Njime bi sve vidljivo. Sirri-du je naroito za ovjeka i druga ga stvorenja ne mogu potpuno
14

razumjeti. Sa Sirri-duom ovjek posta znan i meu svim stvorenjima je on najplemenitiji, o plemeniti! Sta je Zat, a ta sifat? Razumi i vidi; stablo i njezin ogranak kakav je; ta je ivot, a ta smrt.Sirri-du su valovi Bahri-Zata i spaeni su oni, koji budu ovaj dusirr razumjeli.Kada ovjeku u ovome nestane sumnje, dvojnosti, tad e jasno vidjeti tajnu Kabi-Kavsejna.O azizu! Fatiha-Seb'al-mesani i ekkal-Kamer e se dogoditi, a to skupa ini osam. Svaki ispravni, ravni put je onaj put, put koji vodi Hakku, o mladiu. Ako nae za ovaj put Kjamil-rehbera, ne udaljuj se ni danju ni nou od potovanja prema njemu. Ja sam rob onih, koji znaju cijeniti Kjamila. Ja sam rob onih, koji budu ovu Pendnamu itali i po njoj se ravnali. Tebi je ugodno i lijepo, to si kod dahila udostojen i hvaljen, a Kjamilima je ugodno, kad ih oni kude. Neka ova moja zbirka bude putovoa svijetu, a onaj, ko se bude po njoj vladao, neka postigne veliinu! Neka Rabbi-Delid zatiti i ouva ovu moju zbirku, i neka je glupak i tvrdica na ovome svijetu i ne vidi. A ako je ipak vidi, neka ne okusi njene slasti, jer krtac nema oiju, koje pravilno vide. O dijete! Na ovome svijetu je moja elja, da moj dan i tijelo budu rtva tvoga puta, te da ova moja zbirka bude putovo svijetu i da dospiju ponosu veliine. Ova moja zbirka pokazuje predjele Arifa, i izlae aicima mjesto obitavalita Danana. Uz to, uinio sam ovaj dar savjeta uspomenom, koja od poetka do kraja vrvi ukrasima i slikama Ljubljene. Ustrajno u zbirku ovu gledaj. to god bude traio, sve je u njoj potpuno. itaj je i ui, i po njenim uputama vladaj se i posluj. Njena je svaka rije po svojoj prirodi na svom mjestu. Moja je elja, da onaj, ko je bude uio, postane kjamil, te da shvati vrijednost i kakvou njenu, pa da se po njoj vlada i posluje. Bez razlike, kakav bio da bio, savjet u ovoj zbirci, pravi je dragulj i denetski biser. Svaka rije u ovoj zbirci je kao hazna, ,pa ako si pametan, ovo ti cijeni. Svaikii savjet, koji je tu naveden, najvea je hazna (bogatstvo). Znaj, da su to temelji sretna saraja. Uvijek se dri ovih savjeta i po njima radi. Kod arifa e ova zbirka biti jako cijenjena, a kod drskih neznalica nee imati ni koliko jedna pula vrijednosti. Hodi dolikuje zlato, a aiku Voljena. Vrana udi za strvinom, a papagaj za ecerom. Sve najpotrebnije savjete to postoje, ja sam ovdje sabrao, i uinio ih nezaboravnim poklonom svojim prijateljima. Ko se bude po ovim savjetima vladao, nee naii na patnje i belaje ovog svijeta. Istina, nevolje i patnje ivotnih zbivanja nee prestati, ali e se ipak, primjenom ove risale, postii mir. Ako hoe da bude upuen u Boanske tajne, onda neka ti budu rijei ove risale trajnim virdom. Ako njena skrivena znaenja ne mogne razumjeti, tebi je dosta, da po njezinim vanjskim uputama ivi i posluje. Ko je kjamil, iza sebe ostavlja svome imenu neki spomen, koji e biti lijek bolovima srdaca. Radi toga i ja elim, da ovu knjigu savjeta ostavim kao spomen, da bi se do Sudnjeg dana u ljud-skim srcima prouavala. Neka je rahmet preima onih ljudi, koji budu svoju djecu ovom zbirkom savjeta nauavali. Doi, stupi na put savjeta. Nanii rijei o nebesima, pa poleti u visine.O dijete! Prvo uj moje rijei! . .. Esrara ne zna da krije niti din, a niti ljudski rod. Svoje tajne tako sakri, da za njih niko ne zna, pa makar ti bio i prijatelj, jer ako ti on poslije neprijateljem postane, nee imati priliku, da tvoje tajne, koje si mu odao, protiv tebe iskoristi! Zato se i kae, da je ovaj svijet Felekj, koji se neprestano okree. Mogue je, da ti nekad tvoj prijatelj neprijateljem postane.
15

Razumi i shvati moje rijei, o mladiu! Ako ima kakvu tajnu, samo je ti za sebe zadri. Ako ti sam nisi u stanju, da svoju tajnu u tajnosti sauva, kako e to neko drugi u tajnosti zadrati. Kad tvoja tajna od tebe izae, kako je mogue, da tajnom ostane! Ona e se kao kakva pria od usta do usta prepriavati. Neka ti ne izlazi ders tvoje tajne. Stisni usta. Zalogaj svoje tajne ti progutaj. Pazi! Nipoto svoju tajnu nikome ne otkrivaj! Ako je zalogaj, ti ga sam progutaj, a ako je voda, sam je ispi. Ko je pametan, nee svoju tajnu otkrivati, priajui o njoj. Oni, ija su usta otvorena, pa bilo to ensko ili muko, postaju ruglom i svjetskom igrom. Ko bude svoj sirr odao, taj je prava neznalica i time se izlae ruglu svijeta i postaje neasnim. Ko je pametan, taj glavu daje a sirr ne daje i u predjelima svoje tajne, nikome mjesta ne daje. Kako e imati posla s onima, koji svoj sirr odaje! Radi toga su mnogi u razne nesree dospjeli. Onaj ko bude svoj sirr krio, bie cijenjen i postae ljubimac osamnaest hiljada svjetova. Onaj koji svoj sirr uini sirrom, cilj je sve-mira. Ko otkriva svoj sirr, prezren je i odbaen.Tajnu ne moe nikako uvati onaj ovjek, iji je posao, da otkriva i prepriava tue mane. 1. DUNOSTI PREMA RODITELJIMA Nastoj, da roditelji s tobom budu zadovoljni. Nemoj ni za jedan predah da ih ne bi sluao i po-kuran im bio. Ako ih bude potivao, na oba e svijeta postii sve to bude elio. Uvijek pazi, da s tobom budu zadovoljni. S potovanjem i pohvalama njihova imena spominji. Nipoto ih njihovim imenima nemoj zvati. Dobro se uvaj da na njih ne bi vikao. Posve izbjegavaj da uini neto, to bi ih uvrijedilo, jer nisi u stanju, pa ne znam ta uradio, da nadoknadi njihovo pravo. Njihov uzdah i kroz najtvri kamen prodire. Njihovu uzdahu nema zapreke i zaklona, niti ima kakva tita. Ako eli da te vjeito Hakk voli, ti onda svoje roditelje koliko god si u stanju, lijepo dri i pazi, jer ako ti majka i otac od tebe budu zadovoljni, tada e i Allah d. . od tebe biti razi. Sejjidi-zatu-sifat i Ponos svemira Hazreti Mu-hamed je rekao: Denet je pod majinim nogama. 2. DUNOST PREMA UITELJU Vrlo je veliko i uzvieno pravo uitelja. Uvijek pazi na to, ako nee da bude nesretan. Kako bude na njega pazio i koliko ga uzvienim bude drao, toliko e tebe svijet, pa i jo viim drati. Uvijek se trudi, da on bude s tobom zadovoljan, pa e ti Denabi-Mevla jo vie tvoj stepen uzvisiti. Ko bude na svoga uitelja sa prezirom gledao, na posljetku e sam biti prezren i daleko od ovjeijih odlika biti. 3. PRAVO KOMIJE Posluaj me, uvijek pazi na komijsko pravo, ako eli, da te vjeito Hakk voli. Komijsko pravo je uzvieno pravo, o brate! Ugodi komijl, pa makar on bio i kjafir. Ako si mu'min i eli, da na oba svijeta bude sretan, ti nemoj komijsko srce razbijati. Ko svog komiju bude uznemiravao, Hakk e njega na obadva svijeta u paramparad rastrgnuti. Oni, koji su svoj porod sa istim zalogaj em odhranili, rekli su: da je komijsko pravo Hakkovo d. . pravo. Mu'minu dolikuje da "otuje i cijeni to je pravo, kako ga ne bi pred Hakkovim suditem odmet-nikom proglasili. Koliko god si u stanju, potrudi se, da mu uini dobro i eli mu dobro, pa e tebe od Allaha d. . dobroinstvo stii. Ako ti komija bude potekoe zadavao, strpljivo podnosi. Blago i umiljato ga posavjetuj, a
16

ako od savjeta ne bude koristi, nemoj mu se bliiti, a niti ga u usta uzimati. 4. VELIKANI I DOGOVOR S NJIMA Potuj i cijeni duhovne velikae i s njima uljudno razgovaraj. Ko bude znao i shvatio vrijednost ve-likih ljudi i on e sam takav biti. Ko bude njihovu naklonost i hajir dovu zadobio, taj e u obrazovanosti i pristojnosti postii visoki stepen. Ako se u kom poslu ne bude sa Uluom posavjetovao, znaj sigurno, da nee moi s tim poslom na kraj izai. Ako neko bez dogovora neki posao zapone, mnogo puta e se kajati. 5. LIJEPA CUD I SUZDRAVANJE OD LJUTNJE Budi blag i uobiaji njenost. Govori ponizno i blago. Blagost je prirodno svojstvo arifa. Zato ih svijet cijeni i potuje. Radi srbe mnoge se nesree srue na ovjekovu glavu i svaka teta veinom se zbog ljutnje dogodi. Sluaj moj savjet. Ne ljuti se, da ne bude jedan od glupih neznalica. 6. EDNOST I OHOLOST Dobro se uvaj ohole udi. Nemoj da se uvidi i sebi se dopadne, pa da bude odbaen kao Iblis. Nemoj misliti, da oholi mogu postati slavni. Oni su na oba svijeta odbaeni. Ko bude stavljen na kunju zbog oholosti, sigurno je da e ga patnje i nesree stii. edne i ponizne ljude Allah d. . voli, a Resulullah u svome hadisu hvali. Tako ti hurmeta Pejgambera, o Halime! Uini nas trajno ednim i u ednosti postojanim. 7. KLONITI SE PRAZNA GOVORA Dobro uvaj svoj jezik, da ne bi kakvu krupnu runu rije izrekao. Zbog nje je vrlo blizu nevolja. Ko bude rune rijei izgovarao, zasigurno je, da e ga nesrea i nevolje snai. ovjeku se mnoge nesree dogode radi njegove krupne nekontrolisane rijei. Ovakav je ovjek vjeno ibret i opomena svijetu. Pamet ne moe dokuiti, ta moe glavu ovako ravog ovjeka zadesiti. 10. ISKRENI IBADET I UVANJE OD LICEMJERSTVA Ako bude bez dvolinosti ibadet inio, Denabi-Kjibrija e ti dati to god zaeli. Kad se neki posao sa iskrenom namjerom i vjernou obavi, sigurno i bez sumnje je, da e biti i primljen. uvaj se uivanja u licemjerstvu, pa e na oba svijeta postii ono za im udi i sretan e biti. Ako ti u nekom poslu bude dobra i iskrena namjera, taj e ti posao i biti dobar. A ako ti je na-mjera nevaljala i zla, znaj, da e ti biti sve drugo osim hajra. Dakle, ako neko sa iskrenom i dobrom namjerom zapone neki posao, prirodno je da e stii svome cilju. Tvoj posao, On svrava prema stanju tvoga srca, a hranu ti prema tvome stomaku daje. Shvati ovo i postavi na prvo mjesto: Papagaju se daje ecerna trska, a vrani strvina. Trai dobro, pa da dobro nae. Potrudi se da bude od dobrih. Dae Allah svome robu togod trai. Ovo je felek, to god se trai, nae se. Mladiu! Ako eli da zna, ta e raditi, privoli dobru i pristani na dobru rije. Ako neko bude traio dobro, sigurno je da e ga dobro nai i svaki e mu se posao s dobrim svriti. Na ovome svijetu sve to rekne, to i bude, a i Onoga, koga trai, nai e ga. 11. PRILIKE NAEG VREMENA Ko na ovom svijetu ima imetka, taj se meu svijetom savrenim ovjekom smatra. I te kakvi su se ljudi za ovim poveli, te svoje vrijeme i ivot u nitavilo istroili.Od toga im je ostalo: pretrpljeni trud, bol, briga i nevolja. Niko nije od ovih koristi i dobra vidio. Niko nije do svoga cilja s njima stigao.
17

Ako si pametan, nemoj biti sa ovakima. uvaj se, da im ni njihova imena u svoja usta ne uzima. Njihova je glavnica prazan govor i lane knjige, a svretak arlatanstvo. Na koncu sve im je la. Propali su i pouka su svijetu. 12. PRISTOJNOST U RAZGOVORU Kada neko u jednom drutvu bude govorio, nemoj ga prekidati i rijei mu iz usta uzimati. (Pusti) neka svoj govor zavri. Dok svoj govor ne svri, nemoj mu u rije upadati, o oni vide! Kada potpuno svoju rije dovri, tek onda i ti, u vezi toga, progovori koju slinu rije. Svaka rije ima svoje mjesto i gdje joj je mje-sto, tu se ona govori, o junae rijei! 13. PAZI NA GOVOR Kada htjedne nekome neto rei, prije nego to uini, razmisli, ta e ti on na to odgovoriti. Prije nego progovori, postavi red svojim rijeima, pa tek onda govori, o plemeniti! Svaka se rije, koja doe na jezik, ne izgovara. A prava je rije, kojom se govor zavrava. Vesselam! 14. ODAZIVANJE POZIVU Ako te i prosjak pozove, sluaj mene, odazovi se bez licemjerstva njegovu pozivu. Naprotiv, ne pribliavaj se skupu i uvaj ga se, pa bio on i carska gozba, ako nisi pozvan.Brate! Ako te i kjafir pozove, odazove se njegovu pozivu. Ako nepozvan nekome poe, nee te ni pogledati. Jednako e mu biti, doao ti ili ne.Sluaj mene! Nemoj misliti, da je to neki visoki stepen, to sj mu poao. Ismijae te i bie ponien. Kada bude pozvan, bie od domaina na razne naine pogoen i u granicama mogunosti poaen. Gdje je ugled i mo, tu je i niskost, o brate! Ne-moj ni svojoj rodbini nepozvan ii. 15. SADAKA MILOSTINJA O dijete! Ako kakav prosjak tvojim vratima doe, uvaj se, da ga ne odbije. Znaj, da sadaka mnoge nesree otklanja. Zbog sadake, Allah d. . ti ivot produuje. Podaj onoliko, koliko si u mogunosti, pa e ti Hakk stepen uzvisiti. Mnoge od elja sretno e postii. Istovremeno e ti se povisiti blagostanje i produiti ivot. Nemoj nipoto od prosjaka lice okretati. Dobro se uvaj, da ga ne bi nezadovoljena otpremio. Ako nema ba nita, da mu dade, a ti ga bar sa uljudnim i lijepim rijeima isprati. uvaj se, da ga ne uvrijedi i ne oalosti, da te ne bi na koncu njegova tuga sustigla. Nadati se je, da e se poslije tvoje smrti neto za tvoj ruh podijeliti. Ali, umijee je svojom vlastitom rukom podijeliti, jer nasljednici su krtice, o dijete! Poto je tvoje davanje Hakk uzeo od tebe u zajam, On e ti na Sudnjem danu tvoju zaradu Svojom nagradom namiriti. Hakk stanje svoga roba nadzire i posmatra. Zato uvijek budi na ovo pripravan. Bilo prije ili kasnije, na koncu e i ti sa ovoga svijeta seliti. togod ovdje posije, tamo e ponjeti. 16. GRANICE I POASTI DOEKA Svakoga prema njegovu stanju poasti i u grani-cama njegova shvaanja govori. Posluaj mene! Nemoj svakoga da jednako razumije, kako te ne bi ismijali. Na ovom svijetu nije svako jednak. U veini sluajeva poslovi ljudi su razliiti. Kad si saznao, da svaiji tabiat nije jednak, znaj i to, da ni hrana cjelokupnog ovjeanstva nije jednaka. Na ovome svijetu od svega znanja i umijea najcjenjenije je razumjeti stepen shvaanja drugoga. Zalogaj, koji se ne moe progutati, ne moj ga drugima nuditi. Sam ga progutaj, o ti lijepe udi. 17. PLEMENITI POSLOVI
18

Ako ti je milosrdni i plemeniti Zu'ldelal podario vie imetka, uvijek se trudi, da hajrate uspostavlja, da bi ti na Sudnjem danu denet stalnim boravitem bio. Kad umre, da lijep spomen svome imenu ostavi, da ti ne bi mjesto, koje si ovdje zauzimao, prazno ostalo. Sa rahmetom e se tvoje ime spominjati, a tako i imena tvojih predaka sve do ponovnog proivljenja i Sudnjeg dana. Dugo vremena te svijet nee zaboraviti i sa dobrim e se spominjati. Sluaj ti mene! Kjiramen-kjatibini uvijek piu i biljee i najmanja dobra djela vjernika sve do ponovnog proivljenja. 18. NAJBOLJI I NAJGORI Zna li, koji su to najbolji ljudi? To su oni, od ijeg dobra imaju koristi (ostala) stvorenja. A najgori su oni, koji drugima uvijek tete nanose. Nesrea i nevolja e stii one osobe, iji posao bude od tete drugima. Potrudi se i ti, da bude od dobrih, kako bi ast na oba svijeta postigao. 19. MERHAMET PREMA SIROCETU Smiluj se uvijek siroetu, kako bi Denabi-Kjibrijaov bio miljenik. Nemoj siroeta uvrijediti, ve ga udobrovolji, jer tako inei, stii e svome cilju. Prema siroetu budi veseo, umiljato mu govori i koliko god si u stanju dobro mu uini. Kad si siroe uvrijedio, bez sumnje znaj, da se tada Ari-Ala potrese. Koliko god ti je mogue, udobrovolji siroe i pridobi mu srce. Prema njemu se prijateljski odnosi. Velikoduan prema njemu budi! Pomiluj rukom siroe. Na njegov imetak i pravo ne pruaj ruku. Sve to Kjiramen-kjatibini e ti u dobra djela upisati. 20. POMO U NUDI Ako ti neko radi svoje potrebe doe, obrati na njega panju i nemoj od njega lica okretati. Ako je u tvojoj moi, daj mu ta hoe, a ako ni-je, odvedi ga tamo, gdje e mu se moi pomoi. Potrudi se, da se njegova potreba zadovolji i da ti bude uzrok ispunjenja njegove potrebe. Sigurno je, da se na neki nain njegovoj potrebi moe udovoljiti. Ni jedan posao nee napola ostati. Sigurno je da se tome lijek moe nai. 21. IZBJEGAVANJE OSOBA NEPOZNATOG PORIJEKLA Ako vidi, da tebi i drugim ljudima nepoznata osoba stalno dobra ini, ti si zapravo vidio po vanjskom izgledu njegovu ovjenost. Ali time nisi vidio njegovu unutarnju stranu (lice). Dok u potpunosti ne sazna za njegovo porijeklo i dok ne uje o njemu do u detalje, nemoj ga, dakle, dobroiniteljem smatrati. Nemoj mu se zemljakom kazati, a niti s njime u kakav aliveri ulaziti. Ako s drugim bude trgovao, izdaleka ti to posmatraj. Dok ne sazna neiji hal, nemoj mu pruati ruke. Ne jedi od njegova imetka ak ni jedan zalogaj, jer e ti se u otrov pretvoriti. 22. OSOBE PROMJENLJIVE UDI O dijete! Ako se neko na ovome svijetu sa drugim sprijatelji, a taj neko, jo od prije, ne bude imao bar jednog vjernog i stalnog prijatelja, uvaj ga se. Nemoj s njime prisni prijatelj biti, jer da nije nestalan, on bi do sada imao bar jednog vjernog prijatelja. Ovakav ne moe iskrenim drugom postati. uvaj ga se, kako ne bi ova zemljska kugla tvojoj glavi tijesna bila. Da je on pravi ovjek, naao bi se i njemu prijatelj. Napusti takvoga, otjeraj ga i idi svojim putem. Mislie, da ti je on prijatelj. Za njega e se vezati i od roenog e ga brata vie drati. Takvoga, nee nai na onome mjestu, gdje ga bude ostavio. Gorko e se pokajati, jer e te na cjedilu ostaviti.
19

Ko na ovome svijetu bude iskren i postojan, takvome nee iskrenih drugova nedostajati. Da ima hiljadu prijatelja, a imetka nema, niko ti ni imena nee spominjati, a niti za tvoje stanje upitati. Danas srebro i zlato svaki posao svrava. I onaj koji svoj cilj postigne, ovako ga postie. Kako da srebro i zlato ne budu uzviene stvari, kada i te kako niske ljude na visok poloaj diu. 23. OVOSVJETSKA NAKLONOST Nemoj da te ovosvjetska srea zanese i zavede. Ako si pametan, baci pogled na ovo stanje i zbivanja. Ima li kakve sree, a da nesreom ne postane! Ovo je felekj i on nikome prijateljem ne biva. Ko se bude i za tren malo razveselio i obradovao, taj e u boli i nesreama poslije mnogo plakati. Kad ti se kakva bilo srea ukae, poslije e te upropaujuim preokretom unesreiti. Poto svako vrijeme ima svoje mile i drage, zasigurno je, da sastanak ima svoju gorinu od rastanka. Mnotvo tuge i alosti stii e svome kraju. Svakom ljetu doe zima, a svakom danu doe no. Zaplakao je, ko je na ovaj svijet doao. Poslije se pokajao, ko je za dunjaluk svoje srce vezao. Ne misli, da je ovo svijet spokoja! On izgleda ureen, ali je u istinu ruevina. Ovaj dunjaluk prikazuje ti se u obliku prijatelja. Oni koji mu poklone povjerenje, na koncu budu uniteni. Pametan je onaj, koga dunjaluke varke ne ob-manjuju i ne prevare i ko na njegovim vatrenim zamkama ne sagori. Sebi doi. Dosta je vie, da svojim strastima ugaa i da za dugim ivotom udi (ezne). Dosta ti je, da ima lijepu ud, dobar rad i Vjeitog dragog. Svjetska su dobra sjene i fantazije. Ako ih htjed-ne zaimati i postii, znaj, da je to nemogue dostii. Nevolje i svjetske promjene blie su ovjeku od njegova ikbala. Ako si pametan, uvaj se, da te ne zanesu i ne prevare. 24. PRAVA PUTNIKA TUBINCA Ako ugleda tuincaputnika kome je potrebna pomo, jer je u raznim neprilikama, priteci mu u pomo, koliko god si u stanju i u nevolji prui neki lijek njegovom ranjenom srcu. Otvori ui njegovim rijeima i posluaj njegove jade. Progovori mu koju slatku rije i budi prema njemu nasmijana lica. Tako uini osobi ako mu je raaloeno srce i tuno lice, te ako je gladan i potreban razgovora. Na jednoj ga strani mui bol i tuga radi rastan-ka od svojih, te nevolje i patnje, a na drugoj strani tuga za prijateljima i udnja za zaviajem Uvenula je srca zbog patnje, samoe i tuinstva. Izgorjelih je digarica od vatre rastanka. Ovakvom ovjeku uinjeno dobro nee se izgubiti. Taj sevab za uinjeno dobro ne moe svako postii! Tuinac ima vie prava od domaih stanovnika i ko na ovo pravo ne bude pazio, bie zao ovjek. Ako putnik-tuinac umre u tuim krajevima kao putnik, o sretnice!, bez dvojbe je on ehid. 25. RAZMILJANJE I ovo je od mene jedan savjet tebi, o dijete! Dobro ga uvaj i posluaj to sranim uima: Razumi, ta ima u svemiru, jer togod postoji, sve je sami savjet i pouka. Baci svoj pogled i vidi, kako se stvari zbivaju. Koji su pametni, crpe iz toga pouku. Ako se bude ovoga drao, dosta ti je s pameu drugovanje. To to ti je pri ruci i to vidi, dovoljna je tebi pouka. Kada kome neto na glavu doe, svako tada razumije, ali koja korist onda, kada svijeta nestane. Ti se ne prikuuj opasnim stvarima. uvaj se. Ne primici im se i ne idi na njihovu stranu.

20

26. PRISLUKIVANJE TUEG RAZGOVORA Ako dvojica neto razgovaraju, uvaj se, nemoj na njihovu stranu gledati, o ti potovani! Ako se bude drao moga savjeta (sretan e biti), a taj je: Na njihovu se stranu i ne obaziri, ako si ovjek. 27. VAKUFSKA IMOVINA Nemoj vakufskog novca uzimati, da se ne bi u moru duga uguio. Danju i nou raste mu kamata. S takvim postupkom ni tvoj imetak nee poteen ostati. Sve e ti to jedno za drugim otii. Nee ti to ostati zato si se trudio i na kraju e ti i kua nad glavom otii. Niko se nije sa vakufskim imetkom usreio i ko je pametan, a tim se imetkom i novcem ne oduevljava. Utisni ove upute u ui svoga dana. uvaj se i ne pribliuj se vakufskom imetku. 28. KLEVETANJE Ko bude drugoga klevetao, taj e posmatrati svoje obitavalite u vatri na Vjeitom svijetu, . . . a na ovom svijetu nee se zasititi ivota. uvaj se od ovoga svojstva, o brate! Nemoj nikoga klevetati, niti ikoga u usta uzimati, jer je to tee i od kamena i planine. 29. VLADANJE U DRUTVU VELIKANA Ne govori u prisustvu velikana. Bolje ti je utjeti nego govoriti. Ako te budu neto pitali, samo im na to odgovori i nita vie. Ko bude svoj jezik nauio da mnogo pria, sigurno je, da e se radi toga kajati. Ako si pametan, dri u uima ovaj moj savjet: U prisutnosti velikana bolje je utjeti. 30. NE ISKATI ELJENU STVAR Ako u nekoga lijepu stvar zapazi, nemoj da bi mu je zaiskao, o dijete! Moda je njemu ta stvar draga i cijenjena, a njegovoj naravi prijatna. Ako mu je zaie, moda ti je nee dati, a kad bi ti je i dao, moda bi je jako alio. Nemoj takvu stvar iskati, jer ako je od njega i uzme, nee te ona okuiti. Ako ti traenu stvar dadne, otii e mu i uspomena s njom, a tebi nee biti nikakve koristi, znaj! 31. TUE MUKE Nemoj niije muke posmatrati. Pamet ne moe dokuiti poslove ovoga prolaznog svijeta. Mnogima se od tuih nesrea poneto u skute zapetlja i do dana im dopre. Koja ti je korist od posmatranja neije muke? Dobro se uvaj, da svoj dan na vatri ne izgori. Nemoj na tu stranu ii, niti joj se bliiti. Nemoj na tu stranu ni gledati. Dobro se uvaj. Gledaj na veselje, ako hoe srcu uitak. Jer od gledanja u muke, bie stradanja. Oko postaje veselo, gledajui u veselje, a od gledanja u alost, postaje bez svjetlosti. 32. MAGIJA I HUDDAM uvaj se, ne udi i ne gaji elje za magijom, te da zaima huddama ... a niti za definom, vefkom, tilsumom i kirtasijom. Sve ovo ima svoje ime, ali tijela nemaju. Na sve ovo s ibretom gledaj, a ja bih rekao, skoro da tih stvari i nema. I ako se sa ovim neki bave i tvrde, da ove stvari postoje, ti znaj, ni jedna od njih svoga korjena a niti ogranka nemaju.Upamti moj savjet: uvaj se od ovih stvari. Pripazi na ono, to u ruci ima i ne daji ga vjetru. Dri to u ruci ima, jer ti to mogu iz ruku oteti i glavu ti u nesreu baciti. Ako hoe da ne vidi patnje, ne trai gore navedenih stvari, jer tvoje posljednje kajanje nee ti koristiti. Nemoj se prikuivati vjeticama ovih
21

stvari, jer e te njihova teta sustii. uvaj se! Ko je pametan vrsto e ruku stisnuti i nee za nevidljive stvari gotovinu iz ruku ispustiti.Ovo ti je moj savjet; ako ga se bude drao, o gospodine, a ako ne, spremni su za tebe otrovi. Drimo, da ovo ehli-kjemal zna, ali je tebi ne-mogue, da ga nae. Nemoj traiti stvari koje nema. Ui moj savjet; ne trai srebra, ni zlata. Nemoj troiti ivot u potrazi za magijom. Nemoj rastopiti dan za nepostojeim. Ko ne bude prvo sebi naao ovjeka za prijatelja, taj je kao odsjeeno drvo. On je sam kriv, to nije ovjek. 33. PUTOVANJE O dijete! Posluaj. I ovo ti je jedan od mojih savjeta: Ako bude na put poao, uini onako, kako je o tome Ponos svjetova rekao: Prvo drug, pa onda put. Zato povjerljiva druga nai, pa tek onda na put kreni. uvaj se. Nemoj sam na put polaziti. Vjernog druga nai i s njime putuj. Dobro i zlo od drugog nam dolazi. U veini slu-ajeva, sve to te snae, od druga te snae. Od nepoznate osobe dobro se uvaj i kloni. Nemoj na njenu stranu ii i prikljuivati joj se.Ako nekome zna porijeklo i temelj, nemoj se od njega odvajati, makar i zaplakao. Moda e doi dan, pa e se nasmijati. Dakle, od takvoga se nemoj odvajati, da ti ne bi dan i tijelo u vatri izgorjeli. 34. JAMSTVO Nipoto nemoj meu dvojicu ulaziti. Za svaiju ranu ne odgovara jedan te isti mehlem. Posluaj moj savjet: Ni za koga ne jami. Ne srljaj svojom glavom u nesree, uzimajui tui dug na sebe. Bivi bez te brige, a uzimajui tui dug na sebe, baca se u nesreu. Bilo mnogo ili malo, nemoj svoj imetak vjetru dati. Teko je tui dug plaati, o brate! uvaj se. Nemoj samog sebe umarati i optereivati pa ni za samog sebe jamac ne budi. Jo je bolje ne zapoinjati neki posao, od ijeg e svretka ovjek poslije uznemiren biti. 35. LICEMJERSTVO Ako ti neko u slici istinoljubiva ovjeka doe, zasigurno je da taj ima neki svoj posao. Njegova je namjera, da svijeta vara. Zato se od takvog ovjeka vrlo uvaj da ti ne bi dan izgorio. Takav meu svijetom mnogo ibadeti i time in-trigira, inei mnoge podvale. uvaj se od ovakvog licemjera. Nemoj da se u njemu prevari. uvaj se o sretnice! Pogledaj na stanje muraije. Oni slie medu zatrovane i zaraene pele. Ko prema njima isprui ruku, uboe ga, a ko taj cvijet pomirie, nos e mu otpasti. Posluaj me: Nemoj mu naklonosti iskazivati. On e ti se u slici istinoljubivog ovjeka prikuivati. Prevarie te. Nemoj gledati na nalije njegovih prikladnih rijei. uvaj se, da ne bi upao u kande njegova govora. Ako ima pri sebi kakva dobra, neka sebi dobro ini. uvaj se, da ne padne u njegove zamke. Nemoj misliti, da e ti on neki tvoj posao svriti. On e gledati, da i to to ima sebi ugrabi.Ako bude kakva imetka imao, on e ti ga sam pojesti, a poslije e rei da ga je za tebe utroio. 36. DRANJE ALLAHOVIH PRAVOVJERNIKA Ima li za im potrebe ueni arif? Nema ni za im Dunjaluk on ne cijeni. On osim od Hakka ni od koga nita ne trai. Licemjerstvo i la mu ne trebaju. On svoju pobonost ne pokazuje svijetu. Dosta je njemu Bari-Hodaovo predvorje. Oni, koji su mumini-billah uvijek su u samoi. Danju i nou vre njemu robovanje. Stanje ovakvih niko ne zna. Svoje robovanje oni meu svijetom u usta ne uzimaju.

22

37. PRIJATELJI I NEPRIJATELJI O ovjee! Da ima sluajno hiljadu i jednog prijatelja, pa bili oni mukarci ili ene, to ti sebi malo smatraj. Ni od jednog ti teta nee doi. Razmisli samo, ta te moe od jednog jedinog neprijatelja snai. Znaj, da se na ovome prolaznom svijetu ne moe nai prijatelj. Ako hoe da to vidi, oisti ru sa oiju. Ti e mnoge prijatelje nai koji ti se u lice smjese. Ali prijatelj ti je onaj, koji ti u tvojoj otsutnosti bude i ostane prijatelj. Nije prijatelj onaj, koji se prema svakom licu smjesi. Oni, koji vjernog druga trae, nee ga moi nai. Na ovome felekju vjernog druga nije ostalo. A i prije nas, koji su ga traili, nisu ga nali. U tvojim lijepim danima svako ti jaran postaje. Ali je pravi dost onaj, koji ti u tekim danima prijatelj ostaje. 38. PRIJATELJ Ako trai prijatelja, sve ti to u sebi vidi i nai, jer ono to trai sve je kod tebe. Nai i vidi. to god postoji zevka i zadovoljstva, u tebi ga ima. Na vani, u drugoga sve je skoro bol i patnja. Nai i ti stajalite plemenitosti i dostojanstva, pa da bude od skupine kjamila. Glupan uvijek sebe umara, a kjamila ne mue muke i boli. Nemoj za drugim (ludovati i istraivati ga, ve budi leptir svoje svijee. Ako si upuen u Boanske tajne, sve ti napusti .. . Ako ima koju tajnu rije, Dragani je kai. 39. NEPRIJATELJ O dijete! Ako ima makar i jednog neprijatelja, uvaj ga se, jer ovjeku mnoge tete od njega dolaze. Vrlo lahko te jedan neprijatelj moe sruiti, a ne mogu te, ni hiljadu prijatelja, ak kad bi i htjeli, sauvati. uvaj se. Nemoj se s njime druiti, ako hoe da na teti ne bude, o dijete! uvaj se, da sa prezrenjem ne bi na neprijatelja gledao. Nemoj ga omalovaavati, da ne bi iznenada u kakvu nesreu zapao. Ko misli, da mu neprijatelj moe prijateljem biti, nasjesti e njegovim lijepim rijeima a da to i ne osjeti. Nipoto nemoj misliti, da ti moe stari dumanin prijateljem biti. Izbjegavaj ga i ne priblizuj mu se. Nemoj da se na njegov smijeak prevari i ako ti se u slici prijatelja pribliuje. Ako si pametan, nee smatrati prijateljstvom, to ti se neko u lice smjeka. Ne dozvoli, da te dumanin prevari. Na kraju krajeva e svoje neprijateljstvo nad tobom izvriti. Tvoje kajanje poslije nee koristiti. Oni, koji su ti prijatelji, nee ti se uvijek smjekati. Oni koji se stalno i prema svakome smiju, nisu ti prijatelji. U dumana do Sudnjeg dana tinja neprijateljstvo i nikad od njega nemoj biti siguran. 40. OSVETA Ako ima neprijatelja, koji kao pas grize, ti ga jo danas silom grobljem uini. Strpljivo vrebaj momenat, da bi svoju namjeru izvrio, kako bi on sa ovoga svijeta otiao, a ti ostao. Nemoj javno na njega nasrtati ve u tajnosti pripremaj protumjere, koje treba da na njegove greke pod uzme. O ovjee! Nemoj uriti. Pazi se, ako ne eli, da na svoju glavu breme ne natovari. Stari su se kroz etrdeset godina osvetili, pa su ipak kazali; da su pourili. Ako se strpi, Hakk e mu belaj dati, pa e upasti u jamu, koju je sam iskopao. Njegovo nevaljalstvo je njemu samom, prije ili poslije. Ono e mu biti uzrok smrti. to on bude tebi mislio, ono e njemu Allah d. . dati. Beddova i ozlojeenost na zemlji ne ostaju. Zaista e ga ona jednog dana dostignuti, a ti ako dri do moga savjeta, evo ti ga: Ti uvijek sa dobrim uzvraaj, a runo e
23

svoju kaznu nai, o moj prijatelju. 41. KRITI SVOJE TAJNE Da ti je ne znam kako neko prijatelj i da ti uvijek dobro ini, ipak nemoj mu sve, to u srcu ima, ispriati i nemoj ga o svome cjelokupnom halu obavijestiti. Ako ti bude sve tvoje tajne znao, nee ti biti dan i tijelo od njega spokojni. Zar e pametaiti svoju tajnu otkriti? Zar e nekog treeg sudrugom svoga stanja uiniti?! Sirr je ono, za to niko ne zna i kojoj niko, bilo kojim nainom, ne moe puta nai. 42. POVJERLJIVI, POUZDANI LJUDI Ako na ovome svijetu samo jednog ehli-kjemala nae za tebe je sasvim dosta. uvaj se, da ne bi drugoga desno i lijevo pored njega traio. Nee ga nai. Ne umaraj se. Proi se toga. Kakvu bilo tajnu ako ima, reci je Njemu, od Njega ti nee nikakva teta doi. Niko od kjamila nije nikakve tete doivio, a. od manjkavog i nesavrenog davanja nije niko koristi vidio. Kada Kjamilu bude o svom halu priao, on e tvome bolu biti od pomoi, jer je svaka njegova rije Lokmanova mudrost. uvaj se. Nemoj svoju rije manjkavom i nenadarenom rei. Sluaj i dri se moga savjeta. Otvori ui i oi. Ovaj je svijet s kraja do na kraj prepun niskih stvorenja. O ovjee! Znaj, da je veina njih sa nama. 43. SAVRENI LJUDI Ako s desna i s lijeva cio svemir pretrai, kjamila nee nai. Proi se toga. Nemoj misliti, da ga moe traenjem nai. Budi ti sam kjamil, pa da kjamila mogne znati. Samo kjamil kjamila zna. Nemoj misliti, da ga primitivac i neznalica moe znati. Nenadareni i niski nesposobni prostak ga ne razumije. On evliju stalno via, alli ga ne zna. Kjamilov abu-hajat je na svakoj Taki, pa ko se toga napije, vjeito ivi. Kod nadarenih su kjamili izvanredno visoko cijenjeni. Da za ovo znaju ahovi, na njihovim vratima bi robovi bili. Na ovome je svijetu kjamil samo onaj, koji bude sa ovakvim jednim ehli-kjamalom jaranio. 44. ERIATSKI PRAVNIK I LIJENIK Ako su fakih ili lijenik poetnici, ko je pametan nee sa ovima prisno prijateljstvo vezati. Prvi e te bez vjere, a drugi bez ivota ostaviti. Zato u svakom poslu, kad bude koga traio, majstora trai. 45. VRIJEDNA STVAR I NJENA CIJENA uvaj se da jeftine stvari ne gleda, uvaj se da ne bi svoj dan i tijelo u vatri izgorio. Nemoj da te visoka cijena od lijepe stvari odbije. Neka ti se dan i tijelo razvesele i budu radosni. Vrijedna eljena stvar, koja ovjeku priinjava zadovoljstvo, ljubimce je svakoga. Stvar, koja se dopadne, ne moe biti skupa, pa makar joj cijena bila i visoka. 46. MNOGO NE GOVORITI O mladiu! uvaj se i mnogo ne govori, da ne bi dospio u iskuenje brbljivosti. Posluaj moj savjet: Nemoj svoj govor oduljivati, svoje ahbabesluae da ne uvrijedi.Kjamil svoj govor ne dulji. Pravog je bisera malo, a lanoga mnogo. I ti uvijek malo govori. Razmotri svoju sposob-nost i vjetinu, pa tek onda progovori. Budi od slualaca! Budi od slualaca! Budi od slualaca! Ovako su u prolosti svi kjamili postupali. 47. PROPISI PRI RAZGOVORU Nemoj svoju svaku rije sa srdbom izgovarati, a niti jednu rije u stotinu rijei
24

izrei. Onaj je mu govora potovan, ija rije bude kratka i prijatna. Nemoj da izrekne svaku rije, koja ti na jezik doe, jer znaj, ko te bude sluao, nee nita upamtiti, niti ta nauiti. O cijenjeni! Kad se jedna rije upotrijebi na mjestu, ona je poput jedinstvenog dragulja i slaa je od ecera. 48. MAJSTOR GOVORA Ako iima kakav dragulj, zlatar e ga poznati. Tvoje zlato je kod neznalice kao nula. Sposoban majstor vrijednost rijei zna. Svoj ukras daruj arobnoj ljepotici, onoj koja srce osvaja. Ako neko na ovome svijetu bude runa lica, nemoj ti smatrati umjesnim, da ga treba ukrasiti. ovjekov ukras i biser je njegov govor. Sjaj i diku e s njime postii. Rije je dragulj i biser i vrlo je rijedak primjerak. Njegovom vlasniku carevi slugama postaju. Kjamil se po svom govoru poznaje, a govor neznalice razotkriva njegovu glupost. Nemoj svoju rije u rekla-kazala oduljivati. Neka ti u prijatnom raspoloenju i milju vrijeme proe. Nemoj sebi svakoga sudrugom uiniti, niti ikoga uvarom svoje tajne uiniti. Ako ti neko bude za sve tvoje halove znao, sve tete, koje te budu na ovom svijetu snale, od njega e te snai. Ko za tvoje halove ne bude znao, taj umanom ti nee biti. A ako to i bude, nee imati prilike da neprijateljstvo izvri. ovjekove se mane od njegovog blieg saznaju. Ko ti nije prijatelj, nee te ni uzdii ni sruiti. Ako nekome mnogo dobra uini, na koncu konca e te od njega teta stii. 49. SAVRENA PRISTOJNOST Budi kao more irokogrudna srca i nemoj se ljutiti. Budi kjamil. Nemoj za tuim grekama tragati (vrebati). Svakome je ono njegovo, imao on ili nemao. Nemoj svo ljudstvo smatrati za ljude, ono je u veni ivotinja. ovjenost je takav jedan dragulj, da nije pravo i ne dolikuje, da ga drski neznalica zna. Ko je pravi ovjek, taj je prijatelj i onome, ko druga nema. Zar ima ruinjaka u kojima ima rua, a bez trnja? Nauka i bogatstvo su zaista cijenjene stvari, a ti, o dijete, naui ovjenost. Ovo dvoje nee ti tvoj posao obaviti, niti e te to dvoje ovjekom nainiti. Dakle, nemoj misliti, da te nauka i bogatstvo ovjekom prave, prva ti samo neznanje, a druga siromatvo otklanja. Posluaj mene! Budi kjamil ovjek. Uini jedan posao, pa e te on ovjekom uiniti. Kakva je korist od onoga uenjaka, ako se on po nauci ne vlada. Bogatai su zalimi i nepotpuni ljudi. Neka niko od tebe ne doivi bol i muku. Neka ti bude razdragani uitak lijep nain razgovora. O dijete! Kako u rei onome ovjeku ovjek, od ije svake rijei stvorenjima teta biva! Gdje moe takav da postigne stanje ovjenosti? Znaj, da je takav ivotinja, pa i gori od nje. 50. OGOVARANJE Nemoj nikoga u njegovoj otsutnosti koriti, niti njegovo lijepo ime, javno i otvoreno, runim initi. Samo pogledaj, ta je Resulullah o gibetu rekao: Gibet je gord od bluda. Nije ti jezik za ogovaranje stvoren, niti da bude od tete ljudima. 51. KRAA Nemoj pruati ruke tamo, gdje nisi sobom nita ostavio, ako eli, da ti u zadovoljstvu i dobru tvoje vrijeme i hal mine. Lupe ne moe znalac postati. Kau, da mu je zavretak kolac ili konopac. Ako bude takav, od tebe ni tvoji prijatelji nee biti sigurni. Sa sramnim ponienjem i zabludom, unitie se tvoj ivot i tvoja krv. Jo od vremena stvaranja prvog ovjeka, trajno se trai, da
25

nas od takvoga svojstva Rabbulenam sauva. Luk u strijela ne moe biti prav niti tetiva kriva. Strelica ide menzilu a u ruci ti ostaje luk tetivom. to god na svijetu vjetina i umijea ima, od svega je pravinost najcijenjenija. Znaj, ako od tebe budu stvorenja sigurna, Ra-bbul-alemin e od tebe biti zadovoljan. 52. MEUSOBNI ODNOSI Nikome nemoj njegov runi i nevaljali posao spominjati. Nemoj se nikome zamjeriti i nepaljiv biti. Ovim stvarima se nipoto ne prikuuj. Nemoj niije pravo na ovome svijetu preoteti. Nemoj nikome nikakvih tekoa zadavati. Ti sam tekoe podnosi. Ako ti i bude u pravu, ipak ni tada ne zadaji (nikome) tekoa. Kad se uvjeri, da neko ne prima ono, to je pravo, ako si pametan, budi nijem (uti) i proi ga se. 53. BLAGOST I STRPLJIVOST, SRDBA I URBA Oni koji su strpljivo podnijeli muke, na kraju su dospjeli i nali sreu i blagostanje. Posao, koji u poetku bude sa potekoama, znaj, da samim tim nije dovren. Svretak e mu biti blagostanje. Ko je pametan za svretak svakoga posla pita. Neznalica se u poetku posla zagleda. ta god bude radio, razmiljaj o njegovom kraju, kako ti ne bi tijelo i dan u vatri izgorjeli. Nemoj uriti. Budi u svakom poslu strpljiv. Imaj snage, da sebe i svoju strast obuzda. Ko bude svojim strastima podloan, sigurno je, da e mu glavu mnoge nesree zadesiti. Kazali su, da je sabur glava nauke. Sa saburom je uvijek kjamilov posao protkan. Svi oni, koji su postigli svrhu svojih elja i do-prli svome cilju, (znaj), sa saburom su to postigli. U koga strpljivosti i samoodricanja nema, dobro znaj, da takav nee do svoga cilja doi. Mnoge se nesree i smetnje usljed urbe dogaaju. Sebi doi! Nemoj biti jogunast i razjaren ovjek. Napusti tvrdoglavost. Pametni su oni, koji svoju srdbu znaju obuzdati. Drski neznalica nee moi sebi prisnog prijatelja nai. ovjenost je, da se sve lijepo obavi. Uini to, o ahu, obiajem onoga, koji se je za ovjenost trudio. 54. POVUENOST OSAMA I MNOTVO Kjamil voli vahdet i samou, a neznalica dodir i mijeanje sa svijetom. Arifu u mnotvu nema uitka. Bez granica su pat-nje i muke od mnoine. Kjamil vahdet i samou hoe, a drzoviti neznalica kjesret trai. Neka ti je odvratno sve, to je stvoreno. Odaberi sebi kutak samoe. 55. SAALJENJE Ako nekoga kakva nesrea zadesi, smiluj se njegovim suzama. uvaj se i nemoj nipoto da bi se radovao njegovoj muci, kako te ne bi njegova tuga i alost iznenada sustigla. 56. PRIJATELJSKI ODNOS Nemoj nikoga sebi dumanom uiniti, kako ne bi iznenada u njegove zamke upao. Nastoj, da pridobije prijateljstvo cijelog a svijeta, pa bio to siromah, beg ili paa. Ako ba nekom ne moe biti prijatelj, a ti mu bar neprijateljem ne budi, o dijete! 57. NE RAZBIJATI SRCA uvaj se, da ne bi ije srce razbio, jer od toga ovjeku razne tete dolaze. Razumi! Srce je Rahmanova kua i ono je beskrajno more. Ko je Ehlullah nee tue srce razbiti, jer on zna, da je muminsko srce Allahova kua. O plemeniti! Ako bude gradio i ti e se izgraditi, a ako bude
26

ruio i ti e se sruiti. Uistinu, to god ti bude odreeno, ono e ti na glavu doi, a to god ko bude radio, vratie mu se. 58. HVALITI A NEKUDITI Hvali svakoga i time ga postidi. Od hvale e biti dobro, a od kuenja ta? Da je tvoj duman neko, ko je ve prezren, sa svojom e ga hvalom postidjeti. Hvalei dostluk prijatelja prijatelji e ti se uveati, a i neprijatelje e hvalom postidjeti. 59. OPASNI SASTANCI Pazi! Ne prikuuj se drutvu ravih i zabludjelih, jer e te teta iznenada snai. uvaj se! Biti u skupu loih, znai, izloiti se nesrei. Ko je pametan, tamo on ne ide, niti im se prikljuuje. Na ovome svijetu kjamil je onaj, ko sa darovitijim od sebe druguje. Ne druguj sa niim od sebe. ako eli, da ne sno-si nesree i patnje. Nemoj ukazivati svoju naklonost skupu mladia, niti im o svome stanju priaj. Kod mudraca je zaudna stvar ovima ii, jer je manjkavo drutvo blisko nevoljama i bijedi.Sa ovima ne treba biti, niti drugovati. Ako ti se to i desi, nikakav uitak od toga nee postii. Druenje sa ovakvima su nevolje, a ne uici. Na kraju e ti dan u vatri patnje izgorjeti. 60. IZBJEGAVATI NEZNALICE Nemoj u drutvu neznalica svoj mir nalaziti, niti o svom stanju i shvaanju osim sa kjamilom govoriti. Idi i nemoj sa drskim neznalicama prijateljstvo sklapati, niti njihov otrovni govor uvijek sluati (gutati). Uvijek sa svojom vrstom (dins) druguj i razgovaraj, a sa nevrstom nemoj prijateljevati. Uvijek sa svojom vrstom razgovaraj.Hazreti Resul je rekao: El dinsu meal dins. (Vrsta sa svojom vrstom.) Ako si pametan i ti budi sa svojom vrstom. Sa kjamilom uvijek druguj i razgovaraj, a nemoj danonono uzalud svoje vrijeme gubiti. 61. IZBJEGAVANJE RAZGOVORA SA ENAMA I MLADIIMA O sine! Sluaj moj savjet i sebi doi. Nemoj se obazirati na govor ena i djeaka. Oni e te sa prijateljem zavaditi i u neprijateljstvo gurnuti. Poslije e se za svoj postupak kajati. Ko po njihovim rijeima bude radio, nee biti poteen od ismijavanja. O ti ista obraza! Ako si pametan dri se moje rijei i nemoj da na njihove rijei obraa panju. 62. PREZIRANJE SVAE Ako se na nekom mjestu svaaju, ne stoj (tu), idi, jer je mogue, da i tebe iznenada koji kamen pogodi. Ko je arif, on na mjestu svae nee stajati. Uklonie se s toga mjesta, da to ne gleda i ne slua. Niko nije od svae koristi vidio, niti je ko s njome sreu i blagostanje postigao. Ako se dvije boce jedna s drugom sudare, jedna e se razbiti, a druga okrnjiti. Ako ti ne bude na koga nasrnuo, niko ni na tebe nee poi. 63. SASTANCI I SKUPOVI uvaj se i nemoj se u svaku svjetsku stvar mijeati, svugdje nos zabadati da ti ne bi na glavu kakva nesrea pala. O sine, posluaj me! Ako na jednom mjestu budu dvojica, ne budi ti trei. Mogue je da se kakav er posao pojavi, pa da ti poslije ne bude uznemirivan. Ovaj svijet vjeito na promjenama stoji. Niko ne zna, ta ga moe zadesiti. Ti se od darovitih velikana ne udaljuj. Ako hoe s nekim da sjedi, sa ovakvim budi i ivi. Na ovome svijetu se razna stvari dogaaju. Poslije nee koristiti, ako se i popravi.
27

64. NENADARENE IZBJEGAVATI Od izvjesne se vrste ljudi uvaj i izbjegavaj ih, jer, ako ti oni i selam nazovu, razne e te tete zadesiti. Ako hoe da ti u ustima slast ostane, ovakvima se ne samo ne prikuuj, nego im nemoj ni imena spominjati. Rekli su, da uz suho i sirovo gori. Znaj, da uz sirovo planina i kamen gori. Nee se prevariti onaj, ko se bude sa dobrima druio, a ako se sa ravim drui, nee se opametiti. 65. MEDU BOGATAIMA Ima i takvih ljudi, koji, kad ti selam nazovu, tvoja srea i imetak od tebe odlaze, makar, mladiu, sav njihov govor i pogled sreu i blagostanje znaio. 66. DRUENJE S UGLEDNIM LJUDIMA Ako sa uglednim ovjekom negdje doe, bie i ti cijenjen u tome drutvu. Ako sa nekim bijednikom ili drskim neznalicom doe, svi e u tom skupu okrenuti od tebe glavu. Kakvu god glupost ovaj bude izustio, ti e biti postien. Sa kjamilom idi, pa da bude cijenjen, da ti se stepen povea i da veliinu postigne. 67. IZBJEGAVATI BLIZINU VLADARA Izbjegavaj blizinu vladara, da te ne bi dumani u usta uzimali. Dumani se uvijek trude, da onima, koji su u blizini velikana, neku pakost uine.Ko se bude sa vladarom druio, takvome svijet neprijatelj postaje. Stalno mu zavide i takav nee nikad od dumanskog era biti poteen. Zavidni ci ne trpe, to je on dobru dospio, i oni e ga na koncu u neku nesreu uvui. Sta e pametnome vrata dvora ahovih! Zbog toga su mnogi ljudi nizata glavu gubili. uj, ta o tome ejh Attar, na osnovu sigurne predaje, kae: Biti uz vladara je arka vatra. Idi! Skini okove! Budi ti sultan svijeta i azad! 68. TUDZA SOFRA Nemoj ni na iju sofru oka baciti i mimo Hakkovih vrata, ne vei svoga srca. Ko je arif nee tuoj sofri svoju ruku pruiti, niti e se tu zaustaviti. On na tu stranu nee ni pogledati, a niti je spominjati. Da je to sofra od ecera, njemu je kao od otrova. 69. NEPOZVAN GOST Ne prikuuj se onim vratima, ijem vlasniku, bude jednako, doao ti ili ne. Vrlo je lijepo, da im se nisi ni prikuio, da ne bi kao prosjak sagnute glave pred njima stajao. Doi i sakri se u kut zadovoljstva sa onim, to ima i neka ti niko za tvoju tajnu ne zna, bio on starac ili mladi.Stalno budi u kutu samoe, da bi postigao zdravo i pouzdano srce. Doi i nai kut zadovoljstva, da bi dospio do blaga i tako se obogatio. Ko bude zadovoljan sa onim to ima i ne bude to rasipao, nee ogladniti, niti e o kome na ovom svijetu ovisan biti. Uini halifakr sebi prisnim drugom. Budi obitavalac na kanaatskim vratima! 70. JELO, PIE I SPAVANJE Da bi ti tijelo bilo potpuno zdravo, uvijek malo jedi i malo pij. Vrlo je korisno nar jesti, a trenje, tetno i nekorisno. Lokmani-Hekjim i Hidr su rekli, da od treanja tetndjeg voa nema. Od sipa menemendije na ovome svijetu za ovjeka korisnijeg voa nema. O brate! Bolje ti je i treanja malo jesti, nego li mnogo sipa menemendije. Malo jesti za ovjeka je apsolutno zdravlje i lijek, a mnogo jesti je bolest i nesrea. Ko je jelu i piu odan, postat e ivotinja. Ne-moj misliti, da ivotinja
28

moe imati ovjeija svojstva. Malo jesti i piti, to je za kjamila, a mnogo jesti i puno spavati, to je za neznalicu. Neznalici vrijeme u neznanju prolazi i od njihova dragocjenog ivota, ni u ta ne broji. Zato ko je gafil, puno spava i vjeruj, da on ne zna za hal aka i sevdaha! 71. LJUBAV, ZALJUBLJENI I VOLJENI Ko je aik, on svoje vrijeme ne gubi ni koliko jedan dah to traje. On ne srlja u moru daha.Drska je neznalica onaj, koji aike napada. ivotinja je onaj, koji ne zna hal aika. Ako si aik, nemoj svoga aka otkrivati. Nemoj nikoga sudrugom svoga stanja uiniti. Ah! Ako ti svakog asa oi ne suze i ne uzdie sa Ah i ako ti govor tvoga jezika nije stalno ime Predrage. Koji svoju Poznanicu kriju na nain rindana, vide koliko naina i oblika ama meu Hakkovim stvorenjima. Slavuj u ruinjaku tugaljivim bolom pjeva. A zato li leptiri na goruu svijeu naleti i sagori? To je ak, koji sve ovo ini, da ovako bude. Ovo stanje shvata onaj, koji zaljubljeno srce ima. On vatrom aka stalno gori. Njegovoj boli nema drugog lijeka osim Voljene. Potrudii se, koliko god moe, da ga sakrije i da mu meu svijetom ime u usta ne uzima. Bio dan ili no, aicima je jednako. Ono to se Mehabbet zove, nerazumljiva je to tajna.Razumjee to samo onaj, koji u ovo upadne, te se vatrom aka raspali i zapali.Onli, koji nisu u ovo upali, ne shvaaju stvar. Aici svoga hala ne spominju, niti ga u usta uzimaju. Posluaj me, o dijete! To je jedna teka stvar. To je jedan gvozden luk. Ko je za njega potegao, taj zna. Svi su izgorjeli, koji su u vatru upali, a oni, koji ne upadoe, lakom stvari to smatraju.Za ak zna onaj na iju je glavu pao, on e uiniti, da se dan i tijelo vatrom aka zapale. Na iju glavu nije sevdah doao, taj lii kamenu divlje planine. Kruto srce ne razumije, ta je haliak, te ako takvom o tome govori, on te ne uje, niti slua.Poto mu nije sevdah na glavu pao, on se aik-skim suzama ismijava. Kad ga pogleda, on po vanjtini izgleda ovjek, ali je u stvari ivotinja, pa i jo gori od nje. 72. KRIJENJE VOLJENE Potrudi se, da za tvoju dragu niko ne zna, kako ne bi poslije meu vama smetnja nastala. Neka ti aki-jar i za prijatelja tajnom ostane. I te kakvi prijatelji su radi toga dumamii postali. Mnogi tvoj trag slijede i pretrauju, ne bi li tvoj predjel pronali, jer i oni prieljkuju, da joj ljubljenim postanu. Ako ti oni za tvoju dragu saznaju, iz ruku e ti ona otii, a ti e od tuge i alosti mnoge boli pretrpjeti. Ko je pametan on nee svoga aka otkrivati i uzdiui javno suze liti. Da ne bi tvoja ljubav bila samoljublje i strast, treba tvoja vjernost da bude ruhani. Ako si aik, o ti savrenie!. . ., tebi je dosta posmatrati Husni-demal. 73. UPUENI AIK A VOLJENA NEZNANA I NEVJERNA Zar je mogue, da aik, koji je uz to jo i arif, bude od dragosti ushien a da njegova voljena bude neznalica. Nemoj za nevjernu svoje srce vezati, jer e lica, da joj nema para, ako njena savreno lijepa ud nije kao i njena ljepota. Nemoj za nevrjenu svoje srce vezati, jer e poslije tugaljivom enjom mnogo plakati. Nemoj da zavoli ljepoticu otvorenih usta, pa makar ona bila ljepote vilinske keri. Dil-ruba prvo treba da ima pri sebi prijatnu rije, lijepu ud i vjernost.Ako su u voljene usta slina gondetu, a voljenoj i pristaje da bude takva, dumani nee moi uspjeti, da mu voljena bude haj alat. Dakle, ako nae koju slinu ovoj, postavi je se-bi kao tad na glavu i uvaj je
29

kao svoj dan. 74. ZADOVOLJSTVO I OSLONAC Arif nee, da ga brige taru. Drskog neznalicu brige more i mue. O ti koji udi traei u gozbi i piu uitak, u-vaj se, da tako radei ne naie na patnje i boli. Napusti to. Doi rizaluku i stupi na put. to ti bude odreeno, zasigurno e te nai. Na ovom svijetu na silu se nita ne zbiva. Onaj ko se mimo puta bude trudio, nee svome cilju stii. Uitak od pia je, kako rekoh, slian vou. Ako ga u nevremenu trai, (nemogue ga je nai. O potovani! Svaki posao ima svoje vrijeme i u pravo vrijeme ga obaviti, slatka je stvar. Ko je arif, nee svoj posao u nevrijeme obavlja-ti, a priliku u pravo vrijeme nee ispustiti. Ko bude svoje poslove bez urbe obavljao, taj e svoju svrhu postii. Doi i iskreno se na Allaha d. . osloni i Sultanu svoje robovanje s akom obavi. Bilo to prije ili kasnije, bilo danju ili nou, Hakk e svome robu dati jela i pia koliko mu treba. 75. DOZVOLJEN I NEDOZVOLJEN ZALOGAJ uvaj ruke. Nemoj ih na svakakav zalogaj pru-ati, jer e ti usta izgorjeti, a znaj i to, da e ti iz oiju, bujica suza potei. Ako e ih pruiti, prui ih poteno zaraenom rida-zaliogaju, a nemoj da bi se sumnjivom zalogaju prikuivao Posluaj mene, o dijete! to je sumnjivo, izbjegavaj. uvaj se, nemoj na takav zalogaj ruku pruati, jer e on tebe pojesti. Prui ruku na rida zalogaj, ako hoe da jede. Uvijek ui svoj jezik, da istinu govori. Pazi, ta je o tome Mustafa, Ponos vasione, rekao: Svi se ibadeti na desetoro dijele: devet od njih pripada zalogaju, koji je na dozvoljen nain zara-en, a u deseti dio spadaju svi ostali ibadeti. uvaj se, da ne bi pojeo zalogaj tiranina. Nemoj ii na njegovu stranu, niti mu se blii. Tu je suza oiju svih siromaha. Svi su iskreni putnici izgorjelih digerica uzvieni! Ako eli isti zalogaj, ti pojedi onaj, koji je sa halal zaradom steen. Taj je ist. Ako e se prikuivatii, prikui se takvoj sofri i prui ruku sofri toga siromaha. Ko trajno, na poten, dozvoljen nain, zaraeno jede, na oba e svijeta biti siguran. 76. VRIJEDNOST KOD LJUDI Ako eli, da kod svijeta bude potovan i cijenjen i da na svijetu slavu stekne ... . .. govori ljudima o njihovim dobrotama i svakoga, kako njemu odgovara poasti! O dijete! Ako neko tvoje rave poslove prepriava, ipak ti njegova dobra djela kazuj. Svi stvorovi e te cijeniti i potovati i cio svijet e tvoja dobroinstva spominjati Ako sa svijetom bude ljubazno razgovarao, on e ti sav pokoran postati. Ako si pametan, neka ti govor bude kao ecer sladak, pa da sva stvorenja za se pridobije. 77. PRISTOJNOST I STID Nemoj biti runa jezika. Na pristojnost uvijek pazi, ako hoe da na oba svijeta bude slavan. Pazi na stid. Budi uljudan. Sa ovim e na oba svijeta visoki stepen postii. Budi od neuljudnih daleko. Makar ti to bio i brat, odreci ga se. Ako i Dilruba bude bez stida, ona je bez vrijednosti, ... bez vrijednosti je,... bez vrijednosti je! Tvoja je pristojnost i uljudnost uzrokom, da ti ime bude slavno. Ako si neuljudan, pa bio ti kao ecer sladak, nee imati slasti. Ponos vasione je rekao: Stid je od imana. Ako si mumin, ti ovo srcem i duom vjeruj. Ako je neko bez stida, bio on muko ili ensko, ne moe od njega biti hajra, posao mu je err.
30

78. PROPISI O ODGOJU DJECE Ne dopusti nipoto, da ti djeca budu sa neodgojenim osobama. uvaj ih! Veinom kod mlaarije postoji fantazija i mangupi e nai put, da im se prikue. Ovu moju rije i savjet dobro uj: Od edepsuza uvijek svoju djecu uvaj. 79. DRUGOVANJE SA PRISTOJNIM LJUDIMA Nastoj uvijek, da ti sin, tvoja djeca, rodbina i iskreni prijatelji budu u drutvu pristojnih i lijepo odgojenih osoba, ... te da im drugovanje sa ovim bude trajni ivotni uitak i slast. Ako sa lijepo odgojenim budu drugovali, naravna je stvar, da e u njihovim srcima ostati slast od toga. Dok su jo mladi na koji ih put bude usmjerio, oni e, kad narastu, taj put traiti i nai. Ako si pametan, posluaj moj savjet: Danju i nou ih ui nauci lijepa odgoja. 80. NASILJE I PRAVDA Nikome nemoj nepravde initi. Budi pravedan. Budi u svakom pogledu kjamil. Ne budi sa manama. Vasiona ima svojih slobodnih i neslobodnih robova. Svako ima prema granicama svojih mogunosti svoja prava i pravdu. Koliko god si u stanju, sa onima koji ti budu podinjeni i pod tvojom su rukom, pravedno postupaj i daruj ih. Dokle god ti tvoja ruka dosie, budi pravedan i uvaj se, da ti jezik nekoga ne uvrijedi. Ako neko poprimi, sebi dobroinstvo za obiaj, a i bude sa takvima, muko i ensko e od njega biti zadovoljno. Ako neko bude trajno, danju i nou, takav, tome se kae pravedni, o ti plemeniti! Ako neko bude pravedan, pa bio on aga, beg ili paa, svijet e mu uzvikivati: Na hiljade godina u blagostanju ivio! Svako bez razlike proklinje tiranina i neija e ga kletva stii. Osobito se uvaj uzdaha potlaenog, jer kad bi bio i ah, time si svoj prijesto vjetru dao. Nemoj da te suze siromaha stignu, kako se ne bi u njima uguio. Kojeg aha bude pravda i pravinost posao, takav e na oba svijeta biti sreom oaran. Ako bude posao velikaa pravda i pravednost, muko i ensko e im uvijek samo dobro eljeti. 81. AKT SAVJESTI Doi i nemoj insaf savjest iz ruku ispustiti. Nemoj uz strast i pohlepu pristajati i prema njima njean biti. Pogledaj, to su za savjest rekli oni, koji su oku-sili voku pravog znanja: Savjest je pola imana.Ne velim ti, da prua ruku ;i kada ti se prilika ukae. Pokai plemenitost pa i ti insaf slijedi.Znaj, da e se nai neko, da onoga, koji bude druge saalijevao, da i njega saali. to god ko bude uimo, na put e mu doi. Pohlepa i tvrdiluk ine ovjeka glupim i nje-govo ime meu svijetom biva pokueno. 82. TENJA ZA OSVETOM I TRAENJE ZADOVOLJTINE Upamti! Ako ti na ovome svijetu zapadne prilika, nemoj biti pohlepan za osvetom. Oni koji su se naprezali, da se osvete, ne osvetie se. Niko na ovome prolaznom svijetu vjeito ne ostade. Smiluj se u granicama svoje snage i moi, dokle god ti ona dopire. Uini neki spomen svome dolasku i odlasku. Ko udi da se osveti, ne moe ni koliko jedan predah, da bude miran. Dokle god se svome dumanu ne osveti, njegovo se srce ne moe smiriti. Pri vei sebe na vratima odredbi volje gospodara i tu ostani. A alko ima dumana Mevla-u ga ostavi. Nemoj nipoto da pomisli, da e ostati pri njemu ono, to neko uini. Hakk e se nad svojim robom za sve osvetiti. 83. KLONI SE RUNE NARAVI
31

Ako si pametan, ini svijetu dobro i tako radei na Hakkovom putu 'budi. uvaj se da ne bi kome naao uinio. Pazi, da ne bi na krivi put poao. Ako kakvo dobroinstvo uini, sebi si ga uinio, a tako isto i zlo. Tebi e jedino ostati samo tvoja ovjenost, a vrijeme e ti sa uitkom prolaziti. Spominjae te poslije lijepim imenom. 84. ZAVIDNOST Ako eli da od dobnih bude, ini dobro, pa da i ti nae dobro. Od zavidnosti se dobro uvaj. Potrudi se, da od dareljivih dobroinitelja bude. Zavidnik sam sebi muku zadaje a nita ne postie. On ne moe posjedovati prave nauke. Takav e se, od usta do usta, meu svijetom s kuenjem spominjati. Nema vee gluposti od zavidnosti. Bilo bi zaudno, da mumin bude zavidan. Zavidnost niti sevabe, kao to vatra niti drvo. 85. GOST Ako ti sa Hakkove strane doe musafir, koliko god si u stanju, poasti ga i ugosti. uvaj se, da ne bi od njega lice okrenuo. Budi prema njemu nasmijana lica Ne misli, da e mu svoj zalogaj dati. Na ovome svijetu svako svoj dio jede. Svako, ko na ovaj svijet doe, sa svojim dijelom dolazi. Tebi je dosta Hakkov blagoslov, to ti iza musafira ostane. Nemoj za sofru, kao vrana, da sjeda sam. Ne pruaj svoje ruke onoj sofri, za kojom nema musafira. Koliko god ti u datom momentu budu tvoje sile doputale, potrudi se, da drugoga nahrani. 86. LOV Posluaj mene, o dijete! Nemoj da bi bio lovac. uvaj se, da te lovake ari ne zavedu. Ako eli dobar nasljednik postati, nemoj ni radi ega ivo stvorenje usmrtiti. Moda e od ulovljenog ostati njegova enka ili mladune. Ko Hakka razumije, u lov nee ii.U prolosti su velikani kazali: Lovac e orav ili hrom ostati. 87. IZBJEGAVANJE ALLAHOVE SRDBE I TRAENJE NJEGOVA ZADOVOLJSTVA O mladiu! Ako si pametan, posluaj moj savjet: Neka ti uvijek Allahova volja na pameti bude. Ako Hakkovo zadovoljstvo pridobije, postii e Njegov neizmjerni nimet. Caru careva pripada odluka. Nema nikome tu mjesta, da bi mu se mijeao. Od je Hakjimi-enfusi-eflaka. On je tvorac osamnaest hiljada svjetova. On je, samo On, vlasnik svijeta mogunosti. On je svim aicima udno pri-eljkivani. Nema kraja Njegovoj milosti, a tako i unita-vajuoj sili. On je apsolutni Gospodar zemlje i mora. Od Hakkova uzvienog dostojanstva, koji ulijeva strahopotovanje, podrhtava cjelokupni svemirski ureaj, njegovi oblici i poredak. Okeani, zemlja, planine, pustinje i najtvre mramorne stijene nemone su prema Njegovoj svemoguoj moi. Nemoj da si neoprezan. Stalno na Njegove zapovijedi pazi, kako bi ti bili svi poslovi na oba svijeta posvravani. Budi na vratima Njegovih zapovijedi ukopan. Uvijek izbjegavaj da ini ono, to je On zabranio. Nemoj biti munkjir. 88. STVARNI IZGLED PROLAZNOG SVIJETA O mladiu! Nemoj da bi se prevario, pa da za ovaj prolazni svijet srce vee. Jer tebi nee ni dan, a ni tijelo vjeno ostati. Jer zna, da e na koncu umrijeti i da e pod zemljom nestati.Tvoje rumeno i lijeo lice, koje si tako brino njegovao, na kraju krajeva e biti hrana mravi i zmija. Mladiu! Uzmi da si postao vladar cijelog svijeta. Ipak e ti jednog dana i
32

prijestolje i kruna sa glave otii. Pametan je onaj, ko svoje srce za dunjaluk ne vee, jer e na posijestku sve to ima, drugome ostaviti. Tolike muke i patnje, koje si za dunjaluk podnosio, pretvorie se u prah i pepeo. Doi sebi i nek te ne zavara strast i elja za njim. Ne udi i ne prieljkuj ljubavi prema bogatstvu ovoga svijeta. Neka ti bude Zikri-Hakk svakog momenta na srcu. Stvarno stanje ovoga svijeta je ovako, ako ga bude razumio. Dakle, nikome ovosvjetsko okretanje i davanje za uvijek ne ostaje. 89. MOLBA RABBU i ERIAT O plemeniti! Ako si pametan, posluaj moj savjet: Uvijek budi u istom Mustafinom (Muhamedovom) eriatu. Danju i nou se pridravaj eriatskih propisa i sa naklonou se sa senatskim ljepotama ogrni. Ako eli, da ti se svaki posao dobrim zavri, slijedi uvijek put istog eriata. Ako neko bude od Ahmedovog (Muhamedovog) eriata udaljen, bie meu stvorenjima ovog svijeta ponien. Oni koji su na oba svijeta postigli svoje najbolje namjere, to su postigli cijenei eriat i odajui mu poast. Ko bude u isti eriat, kao uzvienu stvar, gledao, sigurno je, da e takav u svome svakom poslu pobijediti. O ekjure! . .. O Gafure! . .. Nemoj nas od is-tog Mustafina eriata udaljiti. Oprosti i budi naklonjen ovom tunom i zabludjelom Zarifiji, koji kao nepokornik crna obraza stoji pred Tvojim vratima. Cio posao ovog grijenika ostade u Tvojim rukama. Ni more ne moe da sapere njegove grijehe, pa zato, stalno Tvoju naklonost i Tvoj oprost trai. Ako ga udari po licu crnilom njegova obraza, ni voda sedam mora nee ni mrvice moi saprati od tog njegovog crnila. Smiluj se crnilu njegovog lica i utopi ga u more svoje milosti! O Allahu!.. . Tvoja je milost i dobroinstvo! Ti si vladar! Rob je Tvoj i ferman je Tvoj! .. . 90. SAVJETI PAMETNOG O dijete! Posluaj rije savjetnika. Otvori oi i osluhni uima svoga dana. Ko se ne bude od savjeta koristio, tome nee nevolje, alosti i tuge nedostajati. Samo pogledaj na rad onoga, koji savjete ne pri-ma. Kakva li ga na kraju katastrofa oekuje! Kako je lijepo pristati uz pravednu rije i neprijatelja, a ne posluati praznu rije prijatelja. Ako ti je prijatelj nepametan, proi ga se, jer je i pametni duman bolji od njega. 91. HIDRET Sluaj moj savjet i nemoj ivjeti u onom mjestu, gdje budu upravljai poslova nepravedni i nepravlani. O ovjee! U jednom mjestu, gdje ne bude duhovnih velikana, ko je pametan, bez daljeg e hidretiti. Gdje se Ulu ne cijeni i ne potuje, tu nee stvorenja imati nikakva mira ni spokojstva. O dijete! Ne silazi sa puta pokornosti. ta zna za put onaj, kome je mjesto nogu glava. 92. ODNOSI SA VELIKANIMA I GRANICE MOGUNOSTI Nemoj da si u neprijateljstvu sa velikanima i nemoj u njihovoj odsutnosti o njima runo govoriti. Ako ti u nekom mjestu neko od ovih bude neprijatelj, ne stoj tu, ve seli i idi na put. Na ovom svijetu ko ne bude stepen svoga stanja upoznao, taj e vjeno plakati i nee se smijati. Na ovome svijetu ko ne bude znao za granice svojih mogunosti, nee se moi nai na onom mje-stu, gdje se bude traio. Ko bude za granice svojih mogunosti znao, taj nee tuge a belaja na svijetu vidjeti.

33

93. SASTANAK SA SUMNJIVIM OSOBAMA Posluaj moj savjet i dobro se od prevaranata uvaj. Ako hoe da ne vidi tugu, ne pribliavaj se takvima. Prvo se za porijeklo ovjeka raspitaj, pa se tek onda s njime sprijatelji, kako ne bi poslije ruglom postao. Ako skorojevi, nitkov, neku veliinu postigne, nemoj misliti, da e znati, ta je to ovjenost. On ne zna ta je to lijepo neto uiniti. I najobiniji prosjak nee posei da uini ono, to je u stanju ovakav da uini. Koliko god ti je mogue budi daleko od ovakvih. Zna se dobro, da pti od vrane ne moe postati slavuj. Zar se sa zemljom moe vatra upaliti, pa da gori! Zar moe na hrastovoj grani hurma roditi! Dakle, od skorojevia nitkova niko nee dobra vidjeti. Prijateljtsvo sa ovakvim ovjekom, nee na jednoj mjeri ostati. Znaj, da takav nema proe u vodstvu mehabbeta. Na kraju krajeva dae od sebe neki znak, da je on patvoreni novac. Od kada je ova vasiona stvorena, niko od ovih duhovnim velikanom nije postao, niti je ko od ovih vjernosti vidio. Kad bi ovakvima Bari-Huda pruio priliku, oni bi itav svijet s kraja na kraj zapalili i sruili. Kad bi im hiljadu dobrota uinio, sve bi to propalo, jer kod njih to ni koliko jedna pula ne vrijedi. Ovakav jedan rasputeni, kobni, drzoviti svjetski neznalica, ne zna vrijednost ahbaba, zavodnik jedan! Zlatari znaju ta je biser i dragulj, a ovakvi ne znaju razlikovati ta je ap, a ta ecer. Od ovakvog, bio on iz bilo kojeg naroda, ako je bed-asl, kloni ga se, o putnie! 94. KUPOVINA I TRGOVINA Nemoj sa bed-aslom nikakva aliveria imati, da ne bi kod svijeta ruglo postao. Prvo upitaj za porijeklo onoga, s kim e ali-veri imati, a tek onda stupi s njim u kontakt i posao. 95. LJUDI PLEMENITA PORIJEKLA Ako nae osobu plemenita porijekla, sprijatelji se i druguj s njim. Od osobe plemenita porijekla, nikome nee teta doi. Od bed-asla se uvaj i kloni ga se. 96. STARO PRIJATELJSTVO Ako vjernog ahbaba bude imao, za njega rtvuj svoj dan i tijelo. Prijatelj ti je onaj, koji ti je odavno prijatelj i dost. Skorojevia prijatelja smatraj kao da ga i nema. Na ovome prolaznom svijetu sa imetkom se prijatelj ne stie, ve sa svojim sranim halom. Potrudi se da bar jednoga takvog prijatelja zaimadne. Vjerni prijatelj je od rodbine 'mnogo blii. Ako ga nae, uvaj, da ga ne izgubi. Nemoj da si rava jezika. Pazi se, da mu ne bi kakvu tetu priinio, jer on moe zbog jedne rijei, da ode. Ne koristi, ako se poslije pokaje. Nemoj misliti, da e traenjem drugoga nai. Trudi se, da prijatelj ne vidi tete od tebe, kako se ne bi vae dugogodinje prijateljevanje izgubilo. 97. UVAJ SE ZLA RDZAVIH Ako neko stalno svijetu zlo ini, nemoj se ni-poto od takvog kakvoj ovjenosti nadati. Jednoga dana moe i tebi da zlo uini. Ne misli, da e on kakvo ojstvo uiniti. Na kraju krajeva e te od njega neka teta stii. Samo ko je glup sa ovakvim druguje. 98. SULTANUL-ARIFIN Koliko ljudi na ovome svijetu robovi postaju, a koliko sultani? Koliko ivotinje, a koliko ljudi? I te kakvi sultani prerueni u prosjaka hodaju. Na javi ehli-fena ljudi na sebe haljine navlae.
34

Svakome je vrlo lako da roba prepozna, ali je vrlo teko sultana prepoznati. Mrak neznanja svi slijepci vide, a samo oi odabranika, Nuri-Hak'k vide. I te kakve oi ne mogu sultana da vide. Ako hoe, da ga vidi, otari ru sa oiju. Nemoj misliti da moe orav vidjeti lice nagizdane ljepotice. aha mogu vidjeti one oi, koje mogu da vide. Onaj ko je sam sultan, on vidi sultana. Ne misli, da ivotinja moe ovjeka vidjeti. 99. ISTINSKI LJUDI Znaj u hakikatu ta je ivotinja, ta je muko, a ta ensko. O ovjee! Otvori ui i posluaj moj savjet. Muko je onaj, koji svoj sirr tako sakrije, da svijet ne moe nikakva znaka o tome kod njega opaziti. Sluaj mene, o dijete! ensko je onaj, koji kroz usta uzima govor o bremenitosti. Gdje god se nae, odmah se porodi. To jest, svoju tajnu_svijetu odmah badava otkriva. Muko ne raa. On tajnu prodire i stanje svoga sirra u svome danu krije. Muko je onaj, ko svoj sirr krije. ensko je onaj, koji svijetu sve razglaava. 100. TAJENJE SIRRA I NJEGOVO RAZGLAAVANJE Kjamil je onaj, koji glavu daje, a sirra ne odaje i ijoj se tajni nako ne moe prikuiti. Ko svoj sirr otkriva, taj pametan nije, pa taman da je i Bajezid svoga vremena. Irfanu koji glavu daje, a sirra ne odaje Hu . . . Njegovom dahu Hu . .. Uzvienom Sultanu Hu .. . 101. UPOZNATI SEBE I KLONITI SE GLEDANJA MANA DRUGIH LJUDI Ako si pametan nemoj nikoga koriti i nemoj nikome runo govoriti. to god postoji mana i runih poslova, trai ih kod sebe, o ti posjednice savrenstva. Takav ima u sebi neki uitak. A kakav je to uitak, dunjaluk kao i oni na njemu, ne znaju to. 102. POZNANSTVO SA NEASNIM OSOBAMA Ako je neko drski neznalica i neastan (ovjek), nemoj mu se prikuivati da i ti ne bi postao bijednik. Takav, u kakvu je boju sebe obojio, na koncu e i tebe u istu boju obojiti. Nemoj sa runim rijeima neki posao raditi. Nemoj da ugrize svoj pokajniki prst. Ko se sa ovjekom bude sastajao, bie cijenjen, a sa propalicom e samo bruku doivjeti. uvaj se, da ita propalici prigovori. Nemoj mu bilo dobrim ili ravim ni imena spominjati. 103. NEVALJALI POSLOVI Ako si pametan, ne mijeaj se u posao drugoga, u tu njegovu privremenu zabavu. uvaj se i ne ulazi u onaj posao, to ti dunost nije, o ti, lijepa lica. Pazi na ono, to ti je trajni posao, a na tui se ne obaziri. ta ti je stalo, o ti, vrijedna imena. Sluaj moj savjet, o mladiu! Ne pribliavaj se onome poslu, u kojem ti nee sudjelovati. Ako hoe da ne bude pritisnut nevoljama, a ti pazi uvijek na svoj posao. Glup je onaj, ko u svaki postao hoe da nos zabode i to god mu oi vide, eli da to i zaimadne. Takav nesretnik nee ni do ega doi. I njegov konac sluie kao lo primjer drugim ljudima. Uvijek ustrajan i skoncentrisan budi prema svakom svome poslu. Izvan svoga kruga nemoj dalje ni jednog koraka uiniti. Ako hoe da u svjetsku provaliju ne upadne, ti sebi uini dobro, ako ga ima.

35

104. DARELJIVOST, ZAVIDNOST I KRTOST Budi dareljivi i velikoduni dobroinitelj svijetu. Budi ljubljenik i danan svijeta. Meu stvore njima e se tvoje ime uzdignuti i o tvojim dobroinstvima svijet e priati. Ne unitavaj ono, to si od ovjenosti poprimio. Ko ne zna za malo, ne misli, da e znati i za mnogo. Ako je u tebi nadjaala ovjenost, bio dar mali ili veliki, tebe e (zadovoljiti) i zastidjeti. Kjamil je onaj, koji nazrijeva i vidi trag svoga prijatelja. Ovako su nali prijateljstvo oni proli, koji su ga (uistinu) nali. 107. POUDA ZA NEPOZNATIM IMETKOM [Posluaj moj savjert, o dijete! Ako si pametan, budi nosioc ovoga svijeta, budi kjamil. Nemoj eliti da bude vlasnik imetka za uivanje. Nemoj eliti da napusti gotovinu za nepoznato. Glupan je onaj, koji uniti gotovinu, a daje kaparu za nevienu stvar (matu). Nevidljivi imetak ja e postii ili ne. Mnogi su (ga) traili, ali nisu nali. Ko je pametan, nee gotovinu unititi i nipoto nee iz srca napustiti brnjicu levhe savjeta. 108. SIROMANA RODBINA Ako ti neko od rodbine bude jako siromaan, tuan muflis i ponien, ti ga visoko dri i potuj, kako te ne bi njegova ozlojeenost i tuga dostigla. Ko se odrekao svoje rodbine i bude je se stidio radi. njena siromatva, dospjee u jednu takvu bolest, kojoj lijeka nema. Niko mu nee moi nai lijeka jer za tu vrstu bolesti lijek ne postoji. O dijete! Ako eli da bude blaen i srean, ti na svoju rodbinu sa potovanjem gledaj. Koliko god si u stanju poasti rodbinu, prema njoj budi raspoloen i ako nita drugo, a ono joj bar lijepu rije reci. 109. LOE MILJENJE O DRUGOM Dobro se od sui-zanna uvaj i nemoj tu rije ni spominjati. Muminu husni-zann dolikuje. Nemoj misliti da neko tvoj hal poznaje. Kakav neko bude sam, on takvim i svijet vidi. Sui-zann je veliko nefsovo lukavstvo. Ko je sebe upoznao, on to zna. Budi ti dobar i cijeli svijet dobrim dri, kako ne bi tvoje tijelo bilo dostojno vatri. 110. RASKO I UMJERENOST Ako te s neke strane Hakk podari, pa ti do ruke srebro i zlato doe, ne budi raskoan i razvratan, kako se poslije ne bi pokajao. Ko ne bude umio da troi prema svojim mogunostima, taj nee moi, da nae lijeka ranama svoga siromatva. Brzo nestaje onoga na to se ne domee a vrlo je teka stvar ruku prijatelju pruiti. Ako ti kesa i sanduk prazni ostanu, bie odvra-tan svima, za koje misli da su ti prijatelji. Dok ima a dumani ti prijateljem postaju, a u siromatvu i prijatelji ti se u dumane promeu. 111. SIROMATVO Neka Denabi-Kjibrija nijednog svoga miljenika ne stavi na kunju siromatva. To je jedna kruta i strana stvar, od koje smirenosti nema, poto su njene patnje, boli i brige neizmjerno velike. O ti dareljive! Poasti i daruj siroimaha koliko koliko god si u stanju. Ko bude na siromaha sa prezrenjem gledao, sam e prezren biti. I takav nee doivjeti milosti i dobrote, kao ni dara savrenosti ovjeka. Bie odbaen.

36

112. NENADARENI Ako Allah d.. nije podario jednome robu nadarenost, od njega e biti trajno udaljena ovjenost. Nemoj misliti da se moe takav poduavanjem ovjekom uiniti. Proi se toga. Nemoj se umarati, poto se drski ne moe u red dovesti. Zar je uope mogue, da crni gavran grlica postane, a i crni kamen, da pranjem pobijeli. Poduavati znai, (kao) na primjer, crno gvoe raskivati, pa ako u njemu ne bude dragulja, ta onda? Prilikom raskivanja ono se u istinu sjaji, ali im ga majstor pogleda, znae, ta je. Razumjee da je ono crno gvoe, i kakvu god iskru bude od sebe dalo, znae, ta je. Majstor uistinu raskuje gvoe, ali nemoj misliti, o prijatelju!, da on moe crno gvoe draguljem uiniti. Ne znam kako, da se ono uini i uredi, ono ostaje gvoe i vrijednost dragulja ne moe postii. O vjerski junae! Ako ono u svojoj sutini bude imalo dragulja, im se raskuje i otvori, pokazace se dragulj. Znaj, ako u biti svojoj ne bude imalo dragulja, ako hoe raskivaj ga, ne stoj, i mjesecima ga isti i ribaj . . . .. . ono ostaje bez vrijednosti naprama cijene dragulja i opet mu je ime crno gvoe. Ako na magarca postavi opremu ata, on se time izmijeniti nee i sigurno je, da e se i nadalje on magarcem zvati. O uzvieni! Uzmimo da je takav i tvoj vlastiti sin. ta je tu mogue. Kad je aa prepuna, ona vie ne moe da primi vode. Sebi doi. Nemoj se umarati i uzalud svoj ivot unitavati. Svaki sin ne moe dobar potomak postati. Na ovome svijetu vea nesrea od ovoga ne postoji: Jao majci, ije dijete ovako bude. Svakoga momenta ti dan u vatri gori i svjedno ti je, imao ga ili ne. 113. NAUKA O VJETINAMA MUDROSTI Jo od ezela: u koga bude darovitosti, prirodno je, da se moe takav poduavati. Ako se za ovoga darovitog bude trudio, nee ti uzalud biti. Sigurno je, da riba zna, ta je voda. Ako ovakvoga bude o svakovrsnom kjemalijjetu poduavao, bie on smatran vrijednim na (ovome) svijetu. 114. RASPRAVLJATI O TEMI KOJU NE ZNA Nemoj se prepirati i raspravljati o stvarima, koje ti ne zna. Ako u potpunosti, to jest do u tanine ne bude neku stvar znao, uvaj se da o tome u drutvu ita govori. Onoliko, koliko ti zna, mala je sitnica, prema onome, koji mnogo zna i bie osramoen (ako se uputa u raspravu). Ako bude temeljito znao o stvari o kojoj hoe da govori, otvori raspravu o tome i govori. Hiljadu puta je bolje sluati, nego nepotpuno i manjkavo govoriti o stvarima, koje ne pozna. 115. DUG uvaj se i nemoj sebe stavljati na kunju zadu-ivanja. Na ovome svijetu nema vee nesree od duga. uvaj se dok nisi u more dugova zagazio i dok te nisu sa sviju strana poeli za iju hvatati. Zaduuje se obino onaj, ko dopadne siromatva, i stalno mu je posao, da na jednu stranu daje. Posluaj me. Oduuj se dok ti je mali dug, jer kada bude velik, znaj, da e te udaviti. im ti neto dopadne ruku, podaj za dug. Sluaj moj savjet i nemoj, da na drugu stranu troi. Dok je bolest jo malena, lake joj je nai lijeka, ali kad postane velika, teko e tad biti nai takvoj rani lijeka. Ako si pametan, uvaj se velikog duga i koliko god ti bude mogue, neamoj se velikom dugu prikcivati. Dug ne silazi, ve sve vie i vie raste. Malo po malo, on se kao vatra iri i izdie. Ako eli da dugove smanji, ta moe drugo uiniti, nego
37

samo da na jednu stranu daje. 116. NEZNALICA Nemoj troiti svoje rijei onome, koji ne poima, jer time svoje dostojanstvo ponizuje. Ne udi, da bi svoju rije svijetu objasnio, te mu kazivati o zastrtom biseru. Onome ko razumi, govori o biseru i svome dragulju, jer za vrijednost dragulja samo zlatar zna. Onaj koji ne razumije, nemoj se truditi, da ga urazumi, nee razumjeti. Bolje je o tome ne go-voriti, nego govoriti. Zar zna neznalica, ta je to dragulj! Papagaj je dostojan da jede ecer. 117. OPASNI SASTANCI Zar moe neki sastanak biti, a da ne bude bez boli i tuge? Zar na ovome svijetu moe postojati kakva gozba, a da ne bude bez tete. Ako si pametan, proi se od ovakvog uitka. uvaj se ove nesree. Uitak od gozbe je ako bude bez tete i tuge. Ako ne bude od nje strahovanja, bie to povod uitku. Ako je kakav opasan sastanak, ne samo da mu se ne prikuuje, nego nemoj ga ni u usta uzimati. 118. RASKO I SLAVA Na ovome prolaznom svijetu ne tei raskou i nemoj upasti u pohlepu za slavom. Ponos svemira je rekao: Slava je nesrea. I te kakvi su ljudi, u udnji za slavom, postali dunici, I te kakve su pametne osobe, radi toga poludjele. Ako hoe da ne tegli nevolje i muke, idi. Napusti slavu i rasko. Zar ima i jedan dan, a da nema sutona! Zar postoji rua, a da je jesen ne ugleda. Na koncu e tvoje ljubimce tuga i alost postati. Tvoja sjajna i raskona odijela bie zamijenjena sa odjeom bijelog platna. Kjamilu je rasko i slava odvratna stvar, a neznalica slavi i raskou tei. 119. NEVJERNI SVIJET Posluaj me, dijete moje! Na ovome svijetu nee ljudski rod ostati, a niti dobri a ni zli duh, pa ni melekji. Ovaj svijet na promjenama stoji i to god ti bude dao, opet ti natrag uzima. Sva dobra i bogat-stva, na kraju krajeva, drugome ostaju. Ko je pametan za ovim svijetom nee udjeti i ni za jedan momenat nee zikjrullaha iz svoga srca ispustiti. Ovaj svijet nee u obliku mladosti ostati. I nikad nikome nije vjeran ostao. Oni, koji su se iz petnih ila trudili, nisu do svoga cilja stigli. Mnogi koji tuguju za ponovnim vienjem prieljkivanog, ne vidjee ga. Koliko sam ja mogao razumjeti, u prirodi je ovoga prolaznoga svijeta, da svijetu zadaje gorke bolove rastankom od voljenih. Mnogi su ahovi svoja prijestolja i svoje krune napustili i kao prosjaci siromasi otili. Na ovome prolaznome svijetu, bio ovjek ah ili obini siromah, na koncu e zamotan samo u efine otii. Ako si pametan, nipoto se nemoj u dunjaluko arenilo i njegovu vanjsku sliku zagledati. uvaj se, da ne bi na ognju njegovih smicalica svoje digerice izgorio. Ja ti kazah, ta je lice i nalije ovoga dunjaluka, pa ako si ovjek, ne pridaji mu nikakvu vrijednost. Poto saznah, da mu je svretak prolazan, za pametnoga je bolje, da ga on sam sobom ostavi. Napusti ti dunjaluk prije nego to on bude tebe napustio i dok ti je zapalo, ugrabi prije smrti priliku. Oni koji razumjee, saznae prilike i stvarno stanje ovog svjetskog zbivanja, dok oni, koji ga ne razumjee, ne saznaoe njegova stanja. Na izgled, felekj svijeta malo umara, a u stvar-nosti ga prodire. Neoprezan e pruiti ruke njegovu otrovu. Jo od poetka njegova ovaj se felekj ovako vrti i okree, a ti e sa lijepom udi postati meleki. O mladiu! Tebi nee vjeito ostati
38

ovozemaljske naklonosti, pa bio ti od sretnih ili nesretnih. Uzmi, da si postao ah svijeta i mjesec nebeskog carstva, ipak znaj, da je i te kakvim ahovima i ehzadetima zamotanim u efine, stan ispod zemlje. Ne zasitivi se svoga ivota i najdarovitiji govornici, ruiasta lica nijemi lee. Mladiu, i te kakvi ljepotani, oiju kao u Narcisa, stasa kao empresa visoka, kose poput cvijeta sumbula, u zemlji lee. Kakvi ljepotani u zemlji lee, a i starci lijepog lica i jagodica izrazito kao lala u zemlji lee. Obraza kao u mjeseca, tijela sretnih zvijezda, sa crnom su se zemljom izmijeali. Ovo je svijet prolaznosti i takav mu je uvijek njegov posao. Bilo muko ili ensko, nije niko njegove vjernosti vidio. Koliko ih bude i proe a da do svoga cilja ne dou. Koliko ih ode, a da prieljkivanog ne vide. Kamo oni, koji su se ovdje uz pompu i potovanje etali, njihajui se koraali i koketirali?! Sada im je crna zemlja obitavalite, a njihovo krhko tijelo crnom zemljom postalo. Ova je zemlja progutala nebrojeno kao rua lijepih lica i obrva mjeseevog mlaaka. Ova nebeska kugla stalno ljude vara, ovjeka pod noge baca i unitava. O, gdje su one ljepotice voljenog lica, koje bijela dana ne vidjee? Gdje su one kao u gazele lijepih oiju, Narcisove zavidnice?! Da. .. kao uvele rue u grobovima lee. Na njihovim se oima crna zemlja naslagala. Kako se to dogodilo, pa da po zemljinoj povrini njihove noice vie ne gaze?! Gdje su njihova lijepa i ista tijela, koja su prkosila bijelim ruicama? Gdje je njihov vitki stas, gdje je njihov govor, upravljen sumbulima?! Gdje su one ljepotice embojskih solufa i plavih oiju?! Gdje su one nebrojene Lejle i irine?!. . . Gdje su? Gdje su oni istom, postali mladii elegantnog i dopadljivog tijela (izgleda)?! Tuni i emerni, zdrobljeni pod nogama lee. Niko im vie ni imena ne spominje, niti o njihovoj oaravajuoj ljepoti govori! Sudbina je ta, to njihov stas lukom uini. Sud-bina je ta, koja grudi (prsa) enarodilja raskrvavljuje. O, Nebo! Niko tvoje vjernosti nije okusio. Niko svoje vrijeme nije u vjeitom uitku proveo! Ti, o sudbino! Silom ljubljenu od ljubljenog rastavlja i unitavajuom silom ivote im upropatava. Ti ruinjacima oaravajui ukus daje, a poslije ih uvenulim i tunim uini! Ti, o nebo, slavuja uvijek raalouje. I zato on, do zore dertom pjeva i tuguje! Slavuju zauvijek ne ostaju ruice. Jednog e dana i slavuja i ruica nestati! Nemoj da se na ljeto, koje doe, prevari, jer iza njega zima ima. To se felekj zove, a ima i druga svoja raznovrsna imena. Dogodi se, pa da te u poetku za momenat obraduje i razveseli, ali poslije te na razne naine na-pati i oalosti. Ovaj je svijet nestalan i prolazan i sjena fantazija. Ako si pametan, nek te njegove varke ne zavaraju, kako ti ne bi dan i tijelo u gorinama gorjeli. ta mi treba ono dobro, koga e nestati! ta e mi onaj uitak, ija su muenja mnogo vea od samog tog uitka. Razumi! Ovakva su stanja i okolnosti ovoga prolaznoga svijeta. Dobra i neimatine, imeci i posjedi, sve mu je tako (prolazno)! Svaki kjemal ima svoje zeval. Sve stvari e doi (idu) svome unitenju. Poto saznade, da na ovome svijetu nema vjenosti, otvori oi i u niiju se vjernost ne uzdaj. Ako si pametan, ti sam sebi budi prijatelj, a ako si neznalica, traie prijatelja izvan sebe. 120. AIK EHLI-DERD Ko sam bude dertlija, zna za hal dertlije. Hal dertlije jedino dertlija zna. Ko to sam. nije, on se svijetu smije.Nipoto da nisi svoje stanje kazivao onome, ko je bez derta, jer kad bi po emu i Lokman bio, nee moi tvoje stanje znati.
39

Dertlije se po njihovom govoru raspoznaju. Oni, koji su suznih oiju, po oima se poznaju. Njihovo lice sve ue i ue ostaje. Suze im iz oiju teku, a glava im nije nikad spokojna od tuge i bola. Njima je svejedno svjetsko bogatstvo ili siroma-tvo. Kod njih ni glava ni dan ne ostaju do kraja. Kad bi im dali cijeli svemir, zbog njihova derta, to njih ne bi razveselilo. I oni ne bi zaboravili na svoj dert, koji ih uzdie ka vjenosti. 121. EHLI-KJEMAL Postoji jedan Ehli-Kjemal. ah svijeta. On je ponos ljudskog roda. Kjamil je ukras svega stvorenog, pa ko bude erbab, pronai e stajalite njegove veliine. Kjamilov je govor voda ivota. I ko se nje napije, nee smrt vidjeti. Kjamilov govor je Mesihova rije i najrjeitija je od svih jezika. Govor kjamila je rijetki dragulj, koji para nema. Njegov isti govor je vrhunska hernija. Kjamilov govor mrtve oivljava, i bivi siuna kapljica, more postaje. Neznalice su oni, koji Ehli Kjemala ne znaju. orav ne moe Husni-demal da vidi. Ko nema dara za razlikovanje, ta e mu Ehli-Kjemal! Pogledaj samo najveeg neznalicu, kako on mrzi ehli-hal osobe. Ko je slijep kod oiju, nikada nee Nuri-Hakk vidjeti. Munkiru, drskom neznalici je dosta ova vijest. 122. GLADNE OI Ako neko, bio muko ili ensko, ne bude makar malo od Ehli-Kjemala, nemoj ga zvati ovjekom, ve parcem ivotinje. Ako u nekoga budu gladne oi, ne stoj i bjei od njega. Najsiromaniji je onaj, ije su oi i srce gladni i koji o niem od sebe bude ovisan. 123. SITOST KJAMILOVIH OIJU Kjamilove oi su uvijek site. Svejedno mu je, imao on malo ili mnogo. On na malo kao malo, ne gleda, a na mnogo ne baca svoj pogled. On preko svega ovosvjetskog bogatstva i dobra prelazi. Ko je pametan, on se ne obazire, je li neto malo ili mnogo. Ovosvjetska dobra mnogo su blie svretku, nego li poetku. 124. POHLEPA I VARKA SLAVE Da bi svojim strastima i prohtjevima ugodio, nemoj sebe u zamke slave uvlaiti. uvaj se, nemoj sebe u more nesrea bacati. Ko upadne u zamku udnje za slavom, pa bio on i ah, neimatina e njegovu dravu stii. Ko se strpi, pa svoje elje i prohtjeve savlada, nai e spas. Tebi su meutim, dosta vjeita trajna dobra. Ako si onaj, koji razumi, dosta ti je jedna rije. Ti ovako radi, pa e ti posao biti savren. 125. RASPRAVA SA NEZNALICOM Ako eli da bude dostojan pohvale, nipoto se nemoj sa drskim neznalicama prepirati. O dijete! Dri ovaj moj savjet u dubini svoje due. to god ti on rekne, ti na to uti. Kjamil ne nalazi sebe dostojnim, da sa dahilorn iskutuje i raspravlja. Ko je pametan, taj se nee prepirati. Gdje bio da bio, on razgovoru nee biti od smetnje. 126. NE GLEDAJ U TUU KUU Ako iznenada pred neiju kuu doe i ugleda otvorena vrata, uvaj se da ne bi kroz njih pogledao i na svoju glavu magareiji povodac navukao. Sluaj govor Kjamila i nemoj ni u iji zabran da gleda. Ako bude gledao, to je tvoja nepristojnost. uvaj se, u tue kue ne gledaj, jer to je neasno i neovjeno. Znaj, ako bude gledao, zbog toga e izgorjeti. Na koncu e se zapaliti i vatra e ti tijelo spriti.
40

Od toga ina, ako razumi, o mladiu, imae razne tete. Od toga vee magaretine nema, pa ako to uradi, nee nai ono za im udi i ta trai. Ugasiti svoju divovosku strast, to je Rustemovo junatvo. Posluaj moj savjet: ovo ti je ademijjet. Koliko god si u stanju, sebe odgajaj, da bi ovjenost postigao, o mladiu. Ovako ti ovo znaj. Uzmimo, da mu vidje enu ili neko drugo ensko eljade. Pa ta si s time dobio? Reci mi svrhu svoju. uvaj sebe od ovoga svojstva i poi putem kja-mil ljudi. 127. NE ITAJ TUDA PISMA O ti lijepe udi, posluaj me! uvaj se, da ne bi zavirio u tue pismo. Ako ti neko donese pismo, da mu ga proita, tada mu ga i proitaj, o uglednice! Moda u tom pismu ima kakvih tajni, pa poto se ono proita, tajne e se otkriti i meu svijetom e se o tome govoriti. Za tebe je korisnije, ako u njega nisi pogledao, jer tako nisi svoje oi vatri prepustio. Znaj, da od toga postupka oi imaju tetu, pa se uvaj, o brate, da u tue pismo ne pogleda. 128. LIJEPO MILJENJE O DRUGOM O ovjee! Muminu husni-zann dolikuje, a ne sui-zann. Ako si mumin dobro se od sui-zanna uvaj. Nemoj se pribliavati onima, koji imaju loe miljenje o drugima. Fahri-alem i Sejji-sultan ree: Lijepo miljenje i lijep sud o drugima je od muminove vjere. Husni-zann je muminov ar. Sui-zann je munafika oznaka. O Rabbe! Tebi je jutrom i nou moj nijaz i molim Te (podaj), da budem uvijek sa onima koji su od husni-zann a. 129. VIKA I DREKA U DRUTVU Ako se prikui skupu znanih, posluaj moj savjet i upamti, ta je tu najpotrebnije: Ako vidi, da se u tome skupu neto ita ili ui, ili se neto pripovijeda to ti ui tvoje due dira,... ... ili se neko, uz svirku saza zabavlja, ili neko po tertibu pjeva,... . .. kad meu takav skup stupi, izbjegavaj da mu glasno selam naziva i nemoj ga svojim otrovnim rijeima ozlojediti. Dakle, nemoj im glasno selama nazivati i nemoj da u tom drutvu mnogo govori. Nipoto nemoj tu poznanstva sklapati niti sa svojim prijateljima mnogo govoriti. Ako im selam nazove iaretom im to uini bez glasa, tj. glavom i licem. uvaj se, da ti ne izae rije iz usta. Dosta ti je znak ruke, obrva i oiju. O cijenjeni! Kada skupu bude kraj, poznanstvo i razgovor bie ugodni. Bez glasa e se iaretom dati selam i bez ikakva govora ekati kraj skupa. 130. APUTANJE U DRUTVU Nemoj u drutvu aptati i to pobonou smatrati. Bie od toga ina prijateljima teko. Zato ne ini ovo. Nepristojno je. 131. UZROK LJUDSKIH NESREA Posluaj moj savjet, ako si pametan, o dijete! Na ovome svijetu cijenjeno je ovo: Nipoto nemoj tue nedostatke pronalaziti. Runim rijeima nemoj nikoga ogovarati. Ko je sklon da nekome napakosti, njega e samog ta pakost jednog dana pogoditi. Kakvu vrstu sjemena bude posijao, onakvu e i ponjeti. Kakav god most bude napravio, preko njega e ti prei. Posluaj moj savjet: Nemoj nikoga osramotiti, kako ne bi i tebe Hakk osramotio. uvaj se. Nemoj niijeg srca razbijati, pa makar on bio i kjafir. Doi e dan, pa e te njegovo ah stii. Ovaj je svijet takav: nekad meni, a nekad tebi. Jao onome, ko nekoga osramoti i ponizi, pa nje-gove sramote i nedostatke svijetu otkrije. Takvoga e na Sudnjem danu Rabbul-enam svo-jom unitavajuom silom javno osramotiti.
41

Nastoj da se ovog svojstva proe, ako ga ima. Nastoj svakog momenta tue mane i manjkavosti sakrivati. Ilahi... u meni su grijesi i buntovnitvo, u me-ni je sva raskalaenost. Ti me sauvaj!... 132. DVOLINOST uvaj se i nemoj svijetu svoje pobonosti pokazivati. Natakni na svoje uho menuu savjeta (primaj savjete). Ne pokauj svijetu svoj post i namaz. Koliko god ti bude mogue to u tajnosti radi. Nemoj sebe u plava licemjerska odijela oblaiti i meu svijetom tespihom mahati. U nekom tajnom, skrivenom, kutu, svoj zikjir prikriveno obavi i za Hazreti Mevla-a svoju misao vei. Uvijek svoj zikjir prikriveno izvravaj. Neka ti niko osim Mevla-a za tvoj hal ne zna. Koliko god ti je mogue, ti to u tajnosti dri, kako te ne bi ejtan zaveo. Zikjir i dove koje se budu u skrivenom kutu obavljale, zasigurno je, a i prikladnije je, da budu usliane. Sa Hakom se kupnja i prodaja u tajnosti obavlja. Ti to u mnotvu ne trai, o ti koji udi (savrenstvu). 133. SLUANJE GOVORA NEZNALICE JE NESREA uvaj se i nemoj u svakom razgovoru rije uzi-mati. Pazi se, nemoj sa neznalicom svoje rijei troiti. Dok je vatra malena, ugasi je, jer kad bude velika, ona se ne moe obuzdati. 134. DOSTOJANSTVO EHLI-KJEMALA I SVRETAK KNJIGE O dijete! Razumi moj savjet i budi kjamil. Slui irfanu i kjamil postani. Kjamil je sultan svijeta i ljubimac osamnaest hiljada svjetova. Kjamil ne uznemirava svijet i ne izgovara rijei, koja srca razbijaju. Kjamilu uljudnost i lijepo ponaanje pristoji. Njegova svaka rije, nevinim osobama uitak daje. Neznalica obavlja posao sa srdbom i gnjevom, a svaka mu je rije kao lupa drvetom.Velikani srca bjee od sastanka i razgovara sa ovakvim, a oni, koji su kao oni, ostaju s njima. Ilahi! Ovu moju dovu usliaj i mene, Tvoga roba, uini prahom ispod kjarnilovih nogu. Nemoj moj razgovor uiniti dostojnim sa drskim neznalicom. Nemoj uiniti da moje povjerljivo drugovanje bude sastanak sa pokravenjakom. Uini, da sa kjamilom porazgovorim, govorom danu i da to bude prijatan uitak sluhu dana. Uini da budem trajni drug ehli-irfana. I na oba svijeta je ovo moj cilj Vesselam! Budi rob.. . Rob budi kjamilu, o Zarifijo!, da se poslije sa lijepim imenom spominje. Bolje ti je da bude zemlja ispod kjarnilovih nogu, neko kruna na glavi dahila. Ko eli, da se sa mnom drui i prijatelj uje, neka ovu zbirku ui i ita i s njom prisno prijateljstvo vee. Hvala Allahu!, stihovi dospjee kraju. Moda e oni, koji ih budu itali, prouiti mi jednu dovu. Poto se rije dovri, pero stade i postade mirno i nijemo Vesselam! TESAVVUFNAMA Neka je vjeita slava i hvala Allahu d. ., koji stvori svemir, dina i ovjeka. Jutrom i nou donesimo danom i srcem salatu--selam Njegovom Resulu. Tako i Ehli-bejtu, Dihari-jari-ba-safa-u i neka budu ovi zatitnici onima, koji ih budu slijedili. Poto ovaj svijet nema svoje postojanosti, nije nikome dato, da na njemu vjeno ivi. I ja zaelih, da napieni jednu zbirku, kako bi iza mene ostala ljudima, dostojnim nosiocima znanja. Nazvan te Tesavvufnama, te itajui je, neka ti dan u blaenom milju uiva. O Zarifija! Ova moja zbirka je kratka i saeta, ali kod Evlija cijenjena.
42

POETAK TESAVVUFNAME Ako si aik i dostojan tajne erenlera, ui u ilmi-hakikat. Ovako su rekli oni, koji naoe sebi put u tesavvufski svijet i koji Hakka znaju. Tesavvuf je sirri-Hakk kriti, te stalno na ri-da i haja motriti. I te kakvi su ljudi na ovom putu dali dan i ime-tak, pa ak i glavu svoju rtvovali. Moj bee! Sa varlukom se svrsi ne stie. Bilo kako, u taj se pazar ne ulazi Ako se na ovome prolaznom svijetu proe svoga varluka, ti e konano svome muradu stii. Ko svoje elje i strasti uniti, stii e svjetla obraza onome Vjenome. Saznae, da je cio varluk Allahov d. ., a kamihjjet je tvoje zadovoljstvo (rida). Brate! uvaj se, da u varluk ne upadne, jer cio varluk samo Hakku pripada. Tesavvuf je sebe razumjeti i shvatiti, te lane rijei odbaciti, a pravu rije govoriti. Prijatelju! Nemoj nipoto da bi se od eriata odvajao jer je hakikat be eriata nemogu. Brate! Seriat je jedna zgrada, pa uvaj se, da od nje koji kamen ne izvadi. Koliko svoj ivot po eriatu bude uredio, sigurno je, da e toliko na oba svijeta asti i potovanja postii. Tesavvuf je: niije srce ne razbiti i van granica pristojnosti i pravila ne izlaziti. Tesavvuf je uljudnost i obrazovanost sa pravilima lijepog ponaanja i na oba svijeta uzrok tvoga spasa. Tesavvuf je biti u nevoljama strpljiv, te svakojake muke i nevolje podnositi. O ovjee! Onaj, ko ne bude imao strpljivosti, taj nema irfana i on u stvarnosti zdravog razuma nema. Strpljivost je na glavi kjamila kruna. Znaj, da je sabur klju svih radosti. Ako hoe, da na ovome prolaznom svijetu do cilja doe, znaj, da su jedino do svoga cilja stigli oni, koji su sabura imali. Koliko je erenlera dolo i prolo, pretrpivi neizmjerne muke. Gorkih su se otrova napili. Ako si aik na Allaha d. ., strpljiv budi na svim belajima i gorinama, koje te zadese. Aik je onaj, koji i u nevoljama i ne uzdahne. Sigurno je da e takvome Allah d. . elju ispuniti. Na svijet si doao, da muke podnosi. Takve su okolnosti u ivotu jo od ezela. Sigurno je da svaki safa ima svoj defa. I obratno: svaki defa ima i svoj zevku-safa. Ima li dana a da svoju no nema! Ima li na svijetu posla, a da svretka nema. Na svijetu e svi poslovi stii svome kraju i nae e se tenje objelodaniti. Mutesavvif je onaj, koji bude iroko srce imao i koji svaku greku u sebe pronae. Oni, koji svoj nefs ne razumjee, oni irfanu ne stigoe. Sto god oni uju i vide, to meu svijetom otkriju i tako uhodei druge na put munafika stupaju. Na oba svijeta je njihov obraz crn. I takvim nigdje mjesta nema. Tesavvuf je glavu dati, a sirra ne odati i svemu, to je zabranjeno, mjesta mu kod sebe ne dati. Mutesavvif je onaj, koji zna granice svojih mogunosti i koji bude sa sranih oiju prainu skinuo. Mutesavvif je onaj, koji nikome bolova ne zadaje i ne ide onim putem, gdje noga moe bolove zadobiti. Tesavvuf je niije mane ne vidjeti, te se ne strovaliti u provaliju grijeha gledanja. Mutesavvif je onaj, koji svakoga udobrovolji i svaije srce sebi prigrabi. Tesavvuf je na svoje stanje ukjur initi i o Allahovim d. . hikjmetima razmiljati. Tesavvuf je halidil razumjeti, te slobodnoga od roba razlikovati. Svi se cvjetovi, po pravilu, nazivaju jednim imenom cvijet, ali kakav je to sirr da su neki ljudi insani, a neki ivotinje? U hakikatu svi cvjetovi nisu rue, kao to ni svaka ptica pjevica nije slavuj. U ovome jedinstvu i primitivac se vidi kao ovjek, ali je vrijedno evliju raspoznati. Mutesavvif je onaj, koji zna uitelja mudrosti i koji sve mane
43

kod sebe nae. Zato ehli-kjemal tue nedostatke i greke ne vidi, jer ako ih vidi, onda svoje ne vidi. Tesavvuf je na vlastite mane motriti, a tue mane i nedostatke sakrivati.Tesavvuf je da se oholost napusti. Iz sirra ovaj hal razumi. Ako u tebi koliko atom bude irfana, razmisli, prema emu da se ovjek uzoholi. Tesavvuf nije dopasti se sebi i vidjeti sebe i od Hakkovih vrata sebe otjerati. Nemoj misliti, da je kjibur kjamilski posao. To je posao gnusnog i niskog neznalice, koji sebe ne zna. Poto se zna, da su oholi neznalice, oni koji su kjamili stoje na ednosti. Brate! Ako hoe, da bude ovjek, sebe, svoje Ego sa zemljom sravni. Ovako su kjamili rekli, koji su sa ednou Ha-kka nali ito oni, koji su ga nali. Tebi ne pripada oholost, da bi postao kjamil. A je li lijepo, da si s runim manama i dahil. Budi edan i ponizan, da bi ovjek postao, a na oba svijeta da bi sreu postigao. Tesavvuf je znati granice svojih mogunosti i prema svakome biti edan i ponizan. Nemoj se baciti u ovosvjetsku slavu, te sebi boli zadavati, a glavu u svau uvlaiti. Ludost je traiti vrhunac savrenstva, jer se u tome nalazi dokaz padu. Uzmi pouku od ploda voke. Kada ona dospije svome vrhuncu, onog momenta ona polazi svome padu. Znaj, da je ono kjemal, to sa tobom ode i za vjena vremena ostane sa tvojim ruhom i tijelom. ta ima od onoga to ovdje ostane! Nije to stvarnost. Napusti ga, lano je! .. . Ti saznade, da je dunjaluk prolazan i zato god se bude trudio, nitavno je. Koliko je njih lijepih, kao Jusuf a. s. sa zemljom sravnjeno i sada lee u zemlji sakrivani. Razmisli! Ovaj svijet svoje postojanosti nema. Nestalan je! Jedino mu je smrt blia od ivota. Svojim beharoni drvee ukras daje, a zasigurno je, da ih na jesen opet ogoli. Prijatelju! Nemoj nipoto da te ova zemaljska kugla zavara!, jer poslije e slijediti kajanje. Ni za koga nema na ovome svijetu vjeita ivota. Imeci kao i (druga) dobra nikome vjerni nisu ostali. Uzmi na primjer, da si vladar svijeta postao, i po elji sviju visoku ast dobio,... ... a kad smrt doe, o dahile!, ta e onda rei? Ti e tada kao prosjak otii. Tebi tad i carstvo nee vjernim ostati. Prema tebi idu smrt i preselenje. Idi. I prije nego to umre, vjean ivot postigni. Ovoj brizi uini kraj i nai joj lijek. Prije nego to smrt tebe napusti, napusti ti nju, danu moj! Ovdje sve svoje raune svidi i Munkjirima ovdje daj svoj odgovor. Ako ove stvari za sutra ostavite, tada e vam biti nemogue. Odmah, ovdje, treba ovome lijek nai, kako se rana ne bi pogorala. Ovakvom dertu, ako ima lijeka, bie mu ovdje danas, a ako ostane za poslije, tada nee biti mogue. Za ovu bolest trai i nai lijenika, koji e te poduiti svrsi Habiba. O Zarifijo! I ti posluaj svoj savjet: Doi i ispij ivot bez kraja! O Ti, koji si Najbogatiji! Obaspi svojom Milou itaoca, sluaoca i pisca.

Iz Ahmed (Omer) Zarifi Babinog Divana*) KALENDERI Ljepotice! Tvoje zlatne solufe, zagasito plave oi, za pogled koji opija, neu zamijeniti. Tvoje zlatne kose i za dvorove od ambera, neu zamijeniti. Tebe, takvu lijepu, ljupku, draesnu, u takvom liku, za itav svijet, neu zamijeniti. Za papagajevu enku, koja u pjesmi govori, Tvoje obraze koji su kao ogledalo, to zaljubljenicima ini uitak . . . neu zamijeniti.
44

Za silno Darijevo carstvo, O Sultanu! Da budem prosjak u tvom selu... neu zamijeniti. O Zarifijo! Za Sidrei-Tuba, Njezin stas . .. neu zamijeniti. Sjedinjenje s njome... Za Denneti Meva, neu zamijeniti. ATHIJJAT Mehmed Asaf elebi u svojoj knjizi Mevlana ve mevlevilik preveo je i etrdeset i jedan Mevlanin gazel. Na kraju dvadesetog gazela u ah bejtu, gdje pjesnici po obiaju stavljaju svoje ime ili pseudonim, stoji rije Rumi. Ovaj gazel ispunjen je t. zv. athijjatom. U spomenutoj knjizi na stranama 79-80, kod ovog dvadeset i prvog gazela, stoji na turskom jezi-ku ova biljeka: Rumi, Delaluddin Rumi, to je on lino. Vrlo je rijetko, da on u svojim pjesmama pod ovim pseudonimom sebe naziva samo rijeju Rumi. Ovakav nain pjesme u tesavvufskoj knjievnosti na-ziva se aht (mnoina athijjat). Ponekad su to samostalni, goli pojmovi pjesnika i veinom obinom, neupuenom, svijetu miriu kufrom, pa se radi toga smatraju opasnim. Veliki islamski mutesavvif Abdul Kadir Gejla-nija (Dejlani) ispjevao je jednu poduu ath pjesmu na arapskom jeziku, koja poinje: Tedella habibi fi merai demalihi. Fe fi kjulli merai lil-habibi talai'u. (Pokazao se je (prikazao) moj voljeni u prizorima svoje ljepote. A u svakom prizoru nalaze se znaci voljenog).Meu turskim pjesnicima i njihovim pjesmama susreemo mnoge ath pjesme, koje su ispjevali bektaije. Imade ih i takvih problematinih (gulati mu-tesavvife), da oni ponekad svoje pjesme podmeu znamenitim ljudima i pod njihovim imenima i pse-udonimima ih objavljuju i tako radei kriju sebe. Skoro svi takvi pjesnici (mutesavvifi) bilo kojeg podruja, u svojim pjesmama i divanima slue se mnogim athijjatom. Takvi su Omer Hajjam, Hafiz, ejh-ul Ekber (Ibn Arebi), Aik Junuz, Mevlana Delaluddin, Abdulah Bonjak i na desetke i stotine drugih velikana islamskog misticizma. Prof. Abdurahman Adil oki u svome djelu Sejhul-ekber Muhjuddin Arebi (Sarajevo, 1936.) ob-razlaui Ibn Arebino uenje na jednom mjestu (str. 29) veli: Tesavvufska uenja odnose se na sljedea etiri predmeta: 1. Mudahedat, tj. udoredno ponaanje, borba sa strastima, unitavanje svoga ja, ibadet uope, njegove vrste i uvjeti.

TUMA NEKIH RIJECI I IZRAZA A Abad Vrijeme koje nema poetka ni kraja, vjenost, beskonanost. Plural od ebed, vjeno. Abdal Naivina, mahnitov, bezbrian, dervi ovjek. Abu hajat Voda ivota, .napitak vjenog ivota. Hazreti Musa pejgamberov Hazreti Hidr napio se Abu hajata i ostao vjeno iv. Ademijjet ovjenost, ovjekoljublje, humanitarnost. Agjar Tuinci, nesrodnici, jabandije. Ahiret Zagrobni ivot, vjenost, Drugi svijet, onaj svi-jet. Ahmed Hvaljeni, odve hvaljeni. Jedno od Muhamedovih a. s. imena. Rije Ahmed je arapska. U Ivanovu Evanelju, u 15. djelu, dola je rije Paraklid,
45

koja se tumai rijeju Ahmed (mnogo hvaljeni), a u Jua-ovoj kissi dola je rije Paraklid, koja znai hvala i slava. (Karabegov prevod Kur-ana.) Ahlaki-hamide Visok stupanj morala, karakter dostojan hvale, lijepa ud, lijep odgoj. Ahval Stanje, poloaj, situacija, prilike, okolnosti. Ajp Sram, sramota, mana, nedostatak. Ajni-kilit Ista sjemenka. Akibet Kraj, svretak, rezultat, posljedica. Akl Pamet, um, razum. Od pet duhovnih snaga najuzvienija, koja je od Allaha d. . data ovjeku, nekome vie, nekome manje, pomou koje je on u stanju da razumi i donekle odluuje o stvarima. Sutina pameti kao i Ruha nije nam dostupna i ako se poneto zna o njima. To znanje je vrlo minimalno, to znai, da mi ljudi, imamo slobodne volje toliko, koliko dopire ta naa ograniena pamet. Akli-kjull Allahovo d. . znanje, Allahova d. . pojava, Allahova d. . aktivna svemo stvaranja. Alejhisselam Neka je na njega blaenstvo, Neka je bla-goslovljen. Epitet koji se izgovara i pie iza imena hazreti Muhameda i svakog drugog vjerovijesnika (pejgambera). Alem Svijet, zemlja, svemir (alem), svjetina. Alemi-Iahut Boiji svijet, duhovni svijet. Pripadnost Boijem i duhovnom svijetu. Ovo se samo uitkom (zevkom) moe postii. Alemi-mumkinat Svijet mogunosti, sav svemir (sva va-siona). Ali-aba Pripadnici ogrtaa, asna petorka: Hazreti Muhamed, hazreti Fatima, hazreti Hasan, hazreti Husejn i hazreti Alija. Jednom prilikom zagrnuo je hazreti Muhamed sebe i ostale gore navedene jednim ogrtaem i rekao: Ovo je Ali-aba. Vidi i Ehli-bejt. Ali-veri Pazar, trgovina, primjena i izvrenje trgovine, dodiri, potajni dogovori. Amanet Povjerenje, povjerena vrijedna stvar, preporuka, vjernost. Amber Drvo koje daje miris, vrsta ribe od ije stomane lijezde se dobije smolasta materija jakog mirisa. Ova riba ivi uz obale Indijskog okeana. Amel Postupak, radnja, primjena i izvrenje vjerskih odredaba. Ap-aiare Sasvim otvoreno, sasvim jasno, sasvim javno. Arif Koji je spoznao istinu, koji tano i pravo zna i ra-zumije sutinu stvari, dobar poznavalac, znalac, upu-en u Boanske tajne. Vidi: Arif-billah. Arif-billahi Istinski poznavalac Allaha d. ., onaj koji je do u detalje upoznao i shvatio hazreti Hakka i to do one najvie granice, do koje se ovjek moe spo-znajno uzdii. Ar Hazreti Hakkovo prijestolje na sedmom sloju nebesa, mjesto pojave Hazreti Rahmanove svemoi i veliine. Ashabi-rial Drugovi slavnih velikodostojnika, drugovi sposobnih i velikih ljudi. Asl Bit, korjen, stablo, temelj, izvor, osnova, pleme. Pl. usul. Asil-zae Plemenita vrsta, plemenita roda, roen od do-bra. Aik Zaljubljen, koji gori od ljubavi, ushien i zanesen velianstvenom ljepotom lica hazreti Hakka, der-vi. Aikluk Voditi ljubavne razgovore, aikovanje.
46

Ak Ljubav, voljenje, ljubavni zanos od pretjeranog vo-ljenja, enja, gorjeti u ljubavi za Hakkom. Vidi aik. Svi mutesavvifini daju veliku vanost aku i dijele ga na dvoje: 1. Prolazni ak kad ovjek os-jea ljubav za izvjesnom osobom i 2. Istinski ak ljubav prema Allahu . . Prolazni ak je kao up-rija Istinskom aku. Istinskom aku je poetak u lju-bavi prema kjamil ovjeku. Vidi Aki hakiki. Aki-hakiki Istinska ljubav bez interesa i strasti, stvar-na ljubav bez linog i ulnog, ljubav za dobroinite-ljem i stvoriteljem svega stvorenog tj. Hazreti Aila-hom d. . Aki-jar Pretjerana ljubav, koji gori od ljubavi za voljenim, ljubav drage i dragog. Azad Bezbrian, slobodan, osloboen. Azimuan -Velikog stupnja i dostojanstva, kao to je Kur-an azimuan. Kratica a. . Aziz Moan, dragocjen, evlija, ejh, murid. B Bahri-zat Bezgranini okean Hakkove linosti (bitka). Bahs Diskusija, polemika, opirno raspravljanje o neem istraujui sutinu. Bajezid (Bestami) Jedan od evlija vrhunskog stupnja. Bakijatus-salihat Vjeita dobra djela, vjeitost dobrih djela, trajna dobra. Bari-huda Stvoritelj pravog puta, vjere, istine (vjere Is-lama). Batil Laan, neiskren, pokvaren, nevaljalac. Batin Nutarnje lice, nutarnje, tajanstveno, tajno znae-nje svetog teksta, suprotno zahdru (vidljivu), kao Umi batin (nauka o znaenju svetog teksta). Jedno od Allahovih d. . imena. Vidi zahir. Bed-asl Rava porijekla, loa porijekla, nesoj. Bed-doa Proklinjanje, kletva, elja za neuspjeh. Bejti-mamur Bogomolja i kibla meleka (anela) na ne-besima. Bejti-mamur se nalazi iznad Kjabe u Meki. Bejtul-harem Kjaba (Caba), kibla prema kojoj se okreu muslimani za vrijeme namaza (kada klanjaju). Beka-bilah Vjeitost sa Allahom d. . Belaj Nesrea, nedaa, muka, patnja. Dunejd Bagdadi kae: Belaj je za arife svjetlo, za muride povod da uz-mu pouku, za neznalice njihova propast. Berdar . Objeen o stub, objesiti nekoga na vjeala. Bereket Blagodat, blagoslov Hazreti Allaha d. ., izobi-lje, abilnost. . Bibuzur Uznemiren, uznemiren od nekoga ili neega, ometan od drugoga. Bikjuman Bez sumnje, bez dvojbe, zasigurno. Burhan (delil) Siguran dokaz, jak dokaz. Kur-an a. . je najjai dokaz. C abei-Hakk Istinska Kjaba, svetilite gospodara Istine. Car Dobit, dobitak, korist. efkri Bijelo platno, ifon u koji se kod muslimana mrt-vac zamotaje, mrtvake haljine. ibur Oholost, gordost, silnost, nadutost. Vidi kjibur. oe Kut, kraj, budak. urs Govornica sa koje se u damiji dri propovijed (vaz), zemaljska
47

povrina. C Cari-ata etiri elementa od kojih su sva stvorenja sastavljena: vatra, voda, zemlja i zrak. ari-jari-ba-safa etvorica istih prijatelja. To su: Ha-zreti Ebe Bekir, hz. Omer, hz. Osman i hz. Alija; e-tvorica Hazreti Muhamedovih prijatelja. Cehra Lice, obraz, izgled, izraz lica. D Dana Veoma pametan, mudar. Darij Perzijski slavni vladar koji je ivio prije Muhame-da a. s. Defina Zakopano blago, ovjek koji po spoljanosti ne izgleda vrijedan i znan a u stvari je veoma uen. Defteri-amal Knjiga poslovanja u koju dva meleka biljee ovjekove dobre i rave poslove. Defteri-divan Registar, protokol velikog skupa (medlisa). Dejr Pagoda. crkva. Dem Dah, momenat, vrijeme, doba, glas koji se uje iz naja; ije je srce sa gafletima i smeem zahralo, da od umijea ne moe ni koliko jedan dah puhnuti. Derd (dert) Unutranja duhovna bol za neim, bol, briga, patnja, gorina. Derdah Vrata velikaa, (prostor pred vratima velikaa, tekija. Derja-dil Sirokogrudo srce, veliko i duboko srce iroko kao more. Derman Lijek, spas, pomo. Dertli brian, bolan, tuan, muan. Vidi dert. Dervi Osoba koja je sebe i svoje poslove prepustila Allahu d. ., zanesen od ljubavi prema Allahu d. .,visoko moralan ovjek, osoba koja je pristupila jednom od 12 dervikih redova radi duhovnog uzdizanja, skroman i poboan ovjek koji udi za spozna-, jom istine, siromaak. Deveran Tok borbe kroz ivot, ivotna patnja, borba kroz ivot. Devlet Srea, blagostanje, carstvo. Devri-zeman Sudbina, razni obrti (u ivotu), promjene u ivotu. Dilber Dragan, miljenik, srconoa. Dildar Koji srce povlai, koji ili koja srce grabi. Dil-ruba Ljepotan, ljepotica, koji srce grabi ili koja srce grabi. Vidi dildar. Din Vjera, vjerozakon. Dindarluk Pobonost, smjernost, iskrenost, vjernost prema vjeri. Divan Zbirka pjesama. Doa (dova) Molitva Allahu d. ., blagoslov, moliti se Allahu d. . za uslienje neega. Dost Prijatelj, milosnik. Vidi murid. Dostluk Prijateljstvo, iskreno i prisno prijateljstvo. Dunjaluk Ovaj svijet (svijet mogunosti), materijalno bo-gatstvo, imanje, nain ivljenja na ovom svijetu, ovozemaljska prolazna dobra, gaflet. Vidi gaflet. Dur Udaljeno, daleko, otrgnuto. D Dnl Osjeajni centar ovjeka, duhovna strana srca, srce. DZ
48

Dah ast, enja za poloajem, elja da se kod svijeta cijeni. Dahil Neznalica, bez naobrazbe, neiskusan, nenauen, glup. Dan Dua, ruh sa kojim je tijelo ivo. Nestankom ruha ovjek je mrtav. Danan Allah d. ., ljubljeni, jako ljubljena, predragi, premili, arko prieljkivano Bie po onim aicima, koji su sebe i svoje srce predali neogranienom Biu, koje je bez zato i kako. Davidan Vjeit, vjeita trajnost, besmrtnost. Defa Zlostavljanje, patnja, nepravda. Delle-ahunu Neka je hvaljeno i slavljeno ime Allaha d. .! Kratica d. . Delil Slavan, velike moi, potovan. Jedno od Allahovih d. . imena. Demal Ljepota, ljepota u licu. Denabi-Kibrija Hazreti Allahova d. . veliina, veliina moi. Denabi-Mevla. Gospodar svemoi, vlasnik veliine i moi. ennet Baa, raj. enneti-Meva Baa, raj Meva, predjel uzvienog stup-nja Gospodara. Dezbi-Rahman Nadahnue Premilostivoga, ekstaza, mo-menat kad Allah d. . ovjeka sebi privue (priblii), pa on od silnog oduevljenja bude zapanjen i ushien skoro do ludila usljed neposredne blizine Njegove sveobuhvatne ljepote, koja kao bljesak traje. Dihan, Svijet, svemir, vasiona, nebo, zemlja i sve drugo to sainjava svjetove. Dihari-jari-ba-safa Vidi Cari-jari-ba-safa. Din Jedna vrsta stvorenja od plamena. Ima ih vjernika i nevjernika. Dins Vrsta, rod, porijeklo, sorta. E Ebed-u-baki Trajnost, postojanost, stalnost. Kae se i Ebedul-abad Za sva vremena, vjenost, besko-nanost. Edeb Pristojnost, uljudnost, skromnost, opreznost, obra-zovanost. Edepsuz Neodgojen, neuljudan, nepristojan, suprotno edebu. Eflatuni-ilahi Boiji Platon, Sokratov uenik. Meu islamskim narodima poznat pod imenom Eflatun (roen prije Muhameda a. s. na 430 godina) koji je uio o besmrtnosti due i postojanju jednog Boga te volje-nju istom duhovnom ljubavlju bez ikakvih ulnih pobuda, te ideje o transcedentalnim biima, koja po-stoje van prostora i vremena. Islamski mutesavvifi su primili veinu njegova uenja kao ispravna ali ne u cijelosti. Efendija Gospodin, gospodar, uen, nauen. EhI Dostojan, dorastao neemu, posjednik, umjean, vrijedan, majstor. Ehli-bejt asna hz. Muhamedova kuna eljad. Hz. Fati-ma, hz. Hasan, hz. Husejn i hz. Alija. Ehli-derd Brian, dostojan nosilac unutranjeg, duhovnog bola Ehli-dil Velikani srca, posjednici srane istine. Ehli-din Musliman, posjednik vjere, pravovjernik, onaj koji se pridrava vjere, onaj koji poznaje vjeru i nje se pridrava. Ehli-evlija lan zajednice dobrih, posjednik svetosti. Ehli-fena Oni koji su se utopili i nestali u moru Allaho-va d. . jedinstva. Vidi Fena-fillah. Ehli-hal Vrijedno stanje, stanje vrijedno pohvale, ov-jek koji se do besvijesti zanio u aku prema Allahu d. . Vidi Vedd.
49

Ehli-irfan Posjedmik znanja, poznavalac istinskog znanja, majstor u znanju. Ehli-kjemal Dostojan savrenstva, posjednik savrenstva. Vidi Kjemal. Ehli-meratib Majstori duhovne veliine, onaj koji se uz-digao na stupanj duhovne veliine. Ehli-tarik Pripadnik jednog dervikog reda, vrijedan dervi, dervi. Vidi Dervi. Ehli-tevau Posjednik ednosti, majstor u poniznosti i po-kornosti, irokogrudan. Ehli-efekat Milosrdan ovjek, saaljiv ovjek. Ehluliah Allahov d. . prijatelj, Bogougodnik, svet o-vjek, dobri ovjek. Vidi Evlija. Eksikluk Nesrea, oskudica, Allahova d. . kazna. Emin Pouzdan, vjeran, siguran, ovjek od povjerenja. Enfusi-afak Unutranje i vanjske spoznaje, unutrica u ovjeku i svjetovi oko njega. Erbab Vjet, vjetak, umjean, okretan. Erenler Dobri, sveti ljudi, oni koji su stigli Hakkovoj blizini. Vidi Evlija. Erkjan Oslonac, potpora, najvanija pravila, red. Esfel Najnii, najbjedniji, najsrozaniji, najkukaviniji. Esrar Tajne, tajne stvari, neto drati u tajnosti. Evlija Dobri, sveti ovjek, najblii Allahov d. . prijatelj, Bogougodnik koji je u stanju da u datom momentu pokae udo, koje nema nikakve veze sa nekakvim arolijama, hipnotizmom ili sugestijom, ve stvarni in protivan zakonima prirode, a zove se kjeramet. To je Allahov d. . dar pojedinim evlijama. Evlija-ul-lah Prijatelji Allaha d. Evlija-u-ejtan Prijatelji avola, satane. Ezel Prolo, iskonsko, vrijeme koje nema poetka. Protivno od ebed. F Fa-hri-alem Ponos svijeta Muhammed Mustafa a. s. Fahri-ihan Ponos svemira Muhammed a. s. Fakih Poznavalac enatskog prava, pravnik. Fani Prolazan, troan to nema trajnosti. Farzi-ajn Stroga naredba, stroga Allahova d. . zapo-vijed svakom punoljetnom muslimanu i .muslimanki, bilo da je neto zabranjeno da se ne radi ili nareeno da se ini. Fasik Pokvarenjak, nevaljao, neastan, raskalaen, raz-vratan. Fatiha Prva sura u Kur-anu a. . Vidi Seb ul-mesani. Fejz Dar, srea, blagoslov, privui Rabbov blagoslov. Fejjazi-akdes Vrlo dareljivi i najsvetiji darovatelj (Allah d. .). Felakjet Katastrofa, bijeda, propast, zla kob. Felekj Sudbina, svijet, nebo, srea. Fena Nestanak, nepostojanje. Suprotno od beka. Vidi Beka. Fena fil-Lah Nestati u Boije jedinstvo. ovjek koji se od svega pa i od svoga ja u potpunosti proao, te se utopio u moru Allahova d. . jedinstva. Fer Lice zemlje, zemaljska prostranstva, zemaljska povrina.
50

Ferite Bezgrijena djeca, bezazleni, meleki. Ferman Zapovijed, nalog, sultanov ukaz. Fesad -Svaa, nered, razvratnost, sumnja. Feth Osvojenje, pobjeda, otvorenje, duhovna otkria, Fursat Prilika, zgodan momenat, momenat, pruena prilika. G G afil Neznalica, neuk, nemaran. Gaflet Nepanja, nehajnost, neopreznost, pogreka, indolencija. Gafur Koji prata, koji mnogo oprata i premilostiv je. Jedno od Allahovih d. . imena i svojstava. Gajb Tajanstveno, otsutnio, nevidljiv, tajanstveni svijet. Sve to je nevidljivo naim ulnim oima. Garib Tuinac, putnik, stranac, bijednik, koji je bez svoga blinjega. Gavs Kutbi akbat. Vidi Kutbi-evlija. Gibet Loe govoriti o nekom u njegovoj otsutnosti, iznositi tue mane, ogovarate nekoga kad on nije pri-sutan, runim rijeima nekoga kuditi. Gone Pupoljak od rue, pupoljci od rua i cvijea, po-etak cvjetanja, ruinjak. Gulat Pretjerano, izvan granica dozvoljenog prei. Gurbet Potucanje po svijetu, udaljenost od rodne grude, tuinstvo, odsutnost od svoga ognjita. H Habib Miljenik, vrlo voljeni. Muhammed a. s. je Allahov d. . miljenik (Habibullah). Hal Stanje, mistini zanos, ushienje. Hadd Granica, stepen, mo. Hadisi-kudsi Neposredno (bez posrednika) kazati misao od Allaha d. . Muhammedu a. s. bez slova, rije; i glasa, a on je tu misao svojim rijeima izgovorio. Hade (Havade, Hoda), uen ovjek, trgovac, veleposjednik. Haet Potreba, nuda, potrebna i nuna stvar. Hajj iv. Jedno od Allahovih d. . imena i svojstava. Haja Stid, stidljivost, srameljivost. Hajal Predodba, pojava, mata. Hajr Korist, srea, dobar posao, dobrota. Hajrat Dobra djela kao to su razne ustanove, biblioteke, esme, putevi, hoteli za siromahe (musafirhane), mo-stovi, tekije i dr. Vidi Vakuf. Hajr-doa (Hajr-dova) Moliti se za dobro, blagoslov, Alla-hu d. . upuena molitva za neije dobro ili sreu. Hajrul-halef Sin dostojan svoga oca. dobar nasljednik, dobar potomak. Hakk Istinita stvar ili osoba, pravda, istina. Jedno od Allahovih d. . imena i svojstava. Hakikat Stvarnost, bitnost, bit, sr, istinitost. Hakkul-jekin Osvjedoenost u istini, potvrenost u isti-ni u iju se istinitost ne moe sumnjati. Hakimi-enfusi-afakja Sudija u ovjeku i svemu to je izvan njega, gospodar unutrice ovjeka i svemira. Hala Saputnik u ivotu, sudrug, dvoje koje se nalaze u istom stanju,
51

dvoje koje osjeaju ili pate iste muke. Hali Pust, prazan, nenaseljen, bez ikoga. Hali-dil Stanje srca u duhovnom smislu. Halifa Nasljednik, zamjenik, vrhovni poglavica svih muslimana u svijetu, ejh, ejhov zamjenik. Muhammed a. s. je Allahov d. . zamjenik na zemlji. Hali-fakr Siromano stanje, stanje istinskog dervia, duhovno stanje muslimanskog monaha. Halim Blag, blage naravi, prijatan. Jedno od Allahovih d. . imena i svojstava. Haram Zabrana neeg, nedozvoljena radnja, nedoputeno, grijeno, zabranjena stvar ili radnja. Hasbi-hal Rasprava, meusobno razmatranje o svome stanju, dobronamjerno raspravljanje iprijetelja sa prijateljem. Hased Zavidnost, zavist, ne eliti drugom dobro, osje-ati u sebi ljutnju zbog dobra, to ga drugi ima. Hasm Protivnik, neprijatelj. Hater Obzir, panja, pamenje, sjeanje, volja. Hazna (hazina) Riznica, blagajna, blago, kasa. Hazreti Titula za poast i potovanje, preuzvienost, vi-soko potovanje, sveti, veliko potovanje i svetost. Izgovara se i pie pred Allahovim d. . imenima, kao i pred imenima pejgambera i dobrih ljudi (evli-ja). Kratica H. z. Hejlele Za vrijeme zikra izgovaranje reenice La ilahe illallah. Hevai-nefs Strastvena elja, pouda, rasko, osoba na-klonjena tjelesnim uicima. Hidr (Hzr) Vjeno ivi, onaj koji je zadobio vjeiti ivot, vjeito iv; pejgamber ili eviija. Eviija koji se napio Abu hajata kao hazreti Musa pejgamberov -Umi ledunski upuiva rob zvani Hidr ili po nekima lij as pejgamber. Hidret Selidba, emigracija, odvajanje od svoje domovine, iseljenje u islamsku dravu, hazreti Muhammedovo a. s. iseljenje iz Meke u Medinu 16. jula 622. godine po Isa a. s. Od ovog dana rauna se islamska (Jiidretska) godina. Hikjmet Mudrost, mudroslovlje dobrih, zagonetna stvar. Himmet Naklonjenost, trud, nastojanje, zauzimanje, ejhovo zauzimanje, himmet erenlera. Horluk Zabluda, greka, radnja koja izaziva neprijatnost i nezgodu. Hu Neogranieno Bie, neminovno Bie. Za vrijeme zi-kra (kolektivni obred) dervii sa ovim imenom Hu ine zikrullah. Vidi Zikri Hakk. Huddam Sluga, sluga din. Ima osoba koje se bave sa-biranjem dina i kako to oni kau i tvre, da imaju dina za slugu. Vidi Din. Huj Navika, naklonost, obiaj, pogreka, porok. Hulki-hasen Lijep odgoj, vaspitanje, lijepa i prijatna narav, lijepa ud. Hulki-kjemal Potpuno savrena i lijepa narav. Huner Vjetina, umjenost, upuenost. Hurmet Potovanje, uvaavanje, obzir, repekt, straho-potovanje. Husni-demal Ljepota u licu, ljepota uope. Husni-eda Ljepota izvrenja.
52

Husni-zann Lijepo miljenje, povoljno miljenje, povo-ljan sud o nekome. Suprotno Sui-zann. I Ibadet Bogosluenje, molitva, obred, izvravanje naredbi kao: obavljati namaz, postiti, zekjat dijeliti, izvriti had. obavljati zikr itd. Iblis avo, sotona, ejtan. Idazet Diploma, potvrda, diploma o zavrenim teolokim naukama. Ibret Pouka, primjer, ugled, uzor. Ihsan Dar, dobroinstvo milost, to drugi ini kao dar, dobroinstvo, milost. Ikbal Srea, naklonjenost. Ikram Doek, poaenje, nagrada, potovanje. lIlah Boanstvo, Gospodar. Ilm Nauka, znanje, znanost. 1. Ilm-el-jekin Nauena vjera, koja je u pameti. 2. Ajn-el-jekin Vienjem postignuta vjera, a mje-sto joj je u srcu. 3. Hakk-el-jekin, nai traeno i biti to, a mjesto joj je u Ruhu. Ovako darovan iman, ko-ji je darovan sa Ruhom i odlazi sa Ruhom. Vidi Junus Emre ve tasavvuf, str. 12 od A. Golpinarlije. Ibn Haldun govorei o ilmi-tesavvufiu (kae: Niti Musa a. s. nije mogao progutati hazreti Hzrovu nauku. Vidi Ilmi-ledun. Ilmi-batin Nauka o skrivenim tajnama, nauka o srcu i dui, nauka o nevidljivim unutarnjim stvarima, nauka sa kojom se spoznaju Boije tajne. Ilmi-hakikat Nauka o sutini i biti stvari, nauka stvarne istine. Ilmi-ledun Boije znanje, tajanstveno Hakkovo znanje koje samo njemu pripada. Tim tajanstvenim znanjem neposredno je Allah d. . obdario pejgambere i evli-je (kao hazreti Hidra, Kur-an, sure Kjehf, ajet 64). Ilmi-irfan Nauka, pravo znalatvo, znanje Istine, nauka vjetine. Ilmi-marifet Visoka nauka o umijeu, nauka o vjetina-ma, nauka mudrosti. Iman Vjerovanje, vjerovanje da je Allah d. . samo je-dan i da je Muhammed a. s. Njegov rob i poslanik, koji je objavio vjeru 'Islam. Iman je od Allahove d. . svjetlosti uputa i grana se na troje: 1. Ilm-el-jekin. 2. Ajn-el-jekin. 3. Hakk al-jekin. Vidi ilm. Inad Tvrdoglavost, kapric, prkos, svaa. Ins Ljudstvo, ljudski rod. Insaf Savjet, akt pravinosti, pravednost. Insan ovjek, ovjean, ljudski. Iri-i Povrati se! Kur-ansk: ajet Povrati se svome Rabbu. Irfan Poznavalac, pravo znalatvo, vjet, umjeti. Irad Uputstvo, prosvjeta, pravi put pokazati, uputstvo u derviki red, probuditi nekoga iz gafletskog sna. Islam Ime islamske vjere, predanje, predati se nekome ili neemu, predanost. Istidad Sposobnost, prava i itava volja. Ik Vidi Ak.
53

Iaret Znak, aludiranje, pokazivanje. Ita'at Poslunost, pokornost, odanost. Izzet Ugled. mo. veliina, nadarenost. J Jadiar (Jadigar) Uspomena, darovani predmet za uspomenu. Jar Drug, prijatelj, voljena, ljubljena. Plural Jaran. Jokluk Nestajanje, neimatina, siromatvo, ne postojati, nestati. Jazuk teta, badava neto utroeno, aliboe. K Kaddesallahu-sirrehu Neka Allah d. . njegovu tajnu uini svetom, blagoslovljenom. Kratica K. s. Kjafir Nevjernik, bezvjerac, koji ne vjeruje u Boije jedinstvo. Kalenderi Boemi, bezbrini, slobodnjak. Kabei-Hakk Istinska kjaba. Kabi-kavsejn Prostor duine izmeu dva luka, Kur-an-ski tekst (ajet osmi iz sureta Nedm). Kjamil Savren, potpun, zreo, potpun voa (ejh), savr-en, potpun ovjek. Kjamil-rehber Nepogreivi vodi, voa u putu, ejh. Vidi Evlija. Kadim Oduvijek, bez poetka, praiskonski. Khan (han) Vladar, emir, ah. Kana'at Zadovoljstvo sa onim to se ima, posjeduje, za-dovoljstvo. Osobe koje se navikavaju na odricanje zovu se Ehli-kana',at. Karar Stalnost, postojanost, trajnost, zakljuak. Kasida Pjesma sa sedam i vie stihova. Kjevn-ile-mekjan Sva stvorenja, sva tjelesa i stvari to postoje, sva stvorenja. Kimet Vrijednost, cijena, cijenjenje. Kjemal Savreno, potpuno, duhovno savrenstvo u cijelosti. Kjemalijjet Potpuna zrelost, savrenstvo, potpuno du-hovno savrenstvo. Kjerem Plemenitost, velikodunost, dobroinstvo. Kjesret Mnoina, mnotvo. Suprotno Vahdetu. Vidi Vahdet. Kjefi-esrar Otkrie tajni, tumaenje tajni, objanjenje tajanstvenosti. Kibur Vidi Cibur. Kismet Dio, sudbina, davanje, raspored. Kirtasija Ispisane rijei na papiriima radi arolije. Kjiramen-kjatibin Dva mekekja koji biljee dobre i loe ovjekove poslove i koji se nalaze uz ovjeka. Klid Vidi Paraklid. Kuddise sirruhu Vidi Kaddesallahu sirehu. Kujija Jama, atrnja, bunar. Kur-an Muslimanska sveta knjiga, koja sadri 6666 ajeta. Allahova objava preko Muhammeda a. s. itavom ovjeanstvu. Kur-an je nadprirodna pojava i u njemu su sadrane sve upute o pravom vjerovanju i poslo-vanju. Objava Kurana je trajala 23 godine. Kutbi-evlija Stoer evlija. U svakom vremenu postoji po jedan ovjek koji se zove Kutbi-evlija ili Kutbul-ari-fin. Kutub Prvak jedne klase evlija, osovina, stoer. L
54

Laik Dostojan, prikladan, pristojan. Lejla ensko ime (vrlo tamna no). Poznato ime iz islamske knjievnosti. Ime Medznunove drage i velike njihove platonske ljubavi. Uzeto kao uzor u ljubavi i opjevano u mnogim pjesmama istoka. Levlake-Levlake-lema-halektu eflake Da nije Tebe, zaista ne bih stvorio svjetove. Hadisi kudsi. Levha (Levhi-mahfuz) Sauvana ploa, tabla. Alahova d. . tabla sudbina na kojoj je odjedanput sve za-pisano, a zato je to tako. nama je nepoznato. Alla-hovo d. . sveznanje. Lu'Iu' i Merdan Biser i koral. Kur-ansko aje u suri mani-Hekjim. ivio je 1000 godina prije nazreti Mu-hammeda a. s. Uao je u historiju islama kao Ijekar i mudrac. Lu'lu' i Meran Biser i koral. Kur-ansko aje u suri Rahman. Lutf Blagost, njenost, dobrota, naklonost, milost. M Mahmud Hvaljeni, pohvaljeni, dostojan hvale. Jedno od hazreti Muhamedovih a. s. imena. Mahremi-esrar Povjerljivi uvar tajni, pouzdani nosilac tajanstvenosti. Mahv Nestajanje, unitenje, ukidanje, kompletno uni-tenje svega. Makbul Cijenjen, ugodan, primljen, uvaen. Mali-ganimet Ratni plijen. Mamur Ureen, odnjegovan, popravljen, dotjeran. Mana Smisao, znaenje, bitno znaenje, objanjenje, tu-maenje. Marifet Umijee, vjetina, majstorluk. poznavanje. Ma-siva Sve drugo osim Allaha d. . Mauk Ljubljeni, voljeni. Mauka Ljubljena, voljena. Mazhar Mjesto gdje se neto pojavljuje, izvorite neke pojave, udostojen, poaen. Mazhari-settar Poaeni i udostojeni pojedinac sa povjetina znanja pojedinim Njegovim odabranicima, kao npr. hazreti Hidrovo znanje. Mearifi-ledunni Neposredno od Alaha d. . darovana krivkom grijeha i oprostom Allahovim d. . Medlis Skup, vijee, odbor. Meka Glavni grad Hidasa (Saudijske Arabije), grad u kome se rodio Muhammed a. s., grad u kome se nalazi Kjaba (Bejtul-atik). Mekam Sjedite, mjesto, stepen jednog evlije, stepen u pribranosti, nain harmoninog uenja. Melamet Pokuenost, osramoenje, ponienost. Imamo ljudi koji se zovu Melamije- Oni svoja dobra sakrivaju i tajne svoga sirra kriju, a greke i nevaljala djela primaju na sebe, kao i razne sramote i ponienja od drugih to stoiki podnose. Postoji derviki red Melami. Mehlem Mast (smjesa) koja se upotrebljava za lijeenje rana. Melek Aneo, duhovno bie, koje se nalazi u slubi Allaha d. . Nemaju nefsa kao ljudi to imaju, zato i ne grijee. Plural Melaike. Menement ip, nar. Ime mjesta u Turskoj gdje rastu naijslai i najkvalitetniji ipovi narovi. Menzil Konaite, mjesto gdje se odsijeda.
55

Meram Namjera, svrha, elja, volja. Merhamet Samilost, milost, milosrdnost. Mesdid Bogomolja muslimana, manja muslimanska bogomolja bez munare a negdje i minbera. U Kur-anu se kao bogomolja navodi mesdid kao mjesto gdje se za vrijeme namaza niice pada pred uzvienim Stvoriteljem. Kasnije mnogo islamskoj bogomolji veeg obima dato je ime damija. Hazreti Muhammed a. s. sagradio je prvi mesdid poslije Hidreta u Me-dini. On je bio vrlo jednostavan, bez ikakvih ukrasa i luksuza. Pokriven je bio liem od hurmi, a i sagraen je bio od direka hurmina stabla. Kao to je i Muhammed a. s. bio posve skroman, tako je i nje-gov mesdid bio skroman. Zbirka Savjeta i uputa Isa a. s. sin hazreti Mejreme, onaj koji mrtve proivljava. Allahov d. . poslanik. Mesnevija Poznati tesavvufski spjev hazreti Mevlana Delaluddina Rumije. Ima 6 velikih tomova (knjiga). Mereb Naklonost, pravac, skup zajednikih sklonosti. Mevalidi-selase Tri svijeta, mineralni, biljni i ivotinjski. Mevla Vlasnik, gospodar, Hakk, Rabb. Millet Narod, narod jedne vjere. Miskin Nevoljnik, siromaak, nemonik, ubogar. Usljed starosti postati nevoljnik, koji nema nita svoga imetka, bilo pokretnog ili nepokretnog. Po tesavvufu koji je svoje ja dao Hakku i spasio se od zamiljenog postojanja. Muderris Profesor, nastavnik medrese. Mubarek Blagoslovljen, blaen, srean, veseljak. Muflis Propao, bez ikakvih dobrih djela, puki siromah, bankrot. Muhabbet (mehabbet) Ljubav, prijateljski razgovor, lju-bav prema Ehli-bejtu. Vidi Ehli-bejt. Muhammed Slavljen, proslavljen. Glavno ime hazreti Pejgamberovo. Muhtad Potreban, ovisan. Mumin Pravovjernik, vjernik. Vidi Mumin billah. Mumin-billah Osvjedoeni pravovjernik, koji vjeruje i zna da je hazreti Allah d. . jedan i da je Muham-me a. s. Njegov poslanik. Muftija Najstariji (po rangu) sveenik u jednom okrugu. On izdaje decizije (fetve) kako se ima rijeiti odre-eno eriatsko pitanje. Mumkinat Mogue stvari, ono to moe biti, stvari koje mogu biti. Vidi Alemi mumkinat, Munafik Licemjer, dvolinjak, koji se pokazuje kao vjernik, a uistinu nije, koji razdor i neslogu sije. Munkir Koji porie i nijee, koji ne priznaje istinu, ko ne vjeruje. Murad Zelja, svrha, ispunjenje elje, ono za im se ezne. Murailuk Dvolinost, licemjernost, osoba koja se izda-je za iskreno pobona ovjeka, a u stvari nije iskreno poboan. Mustafa Odabran. Jedno od nazreti Muhammedovih imena. Murid Sejh, upuiva, voa, koji uvodi ovjeka u tesav- vufske tajne, pokaziva pravog puta. Musafir Putnik, gost, ovjek iz drugog kraja, ovjek iz daleka. Muaheda Jasno neto oima vidjeti, Hakkov svijet vidjeti, posmatrati i doivljavati. Vidi Tesavvuf i Sufi. Muterija kupac, ovjek koji trai da neto kupi, reflektant.
56

Muteber Cijenjen, potovan, pribran, odlian. Mutlak duzelluk Izvorna ljepota, apsolutna ljepota. Mutesavvif Tesavvufski uenjak, upuen i vjet ovjek u tesavvufskom uenju. N Na-dan Pravi neznalica, neodgojen, primitivac, grubi neznalica. Na-dins Druga vrsta, koji nije istog porijekla, loeg porijekla, sojsuz. Na-ehl Nesposoban, nevjet, nenadaren, neznan. Nakis Sa grekama, manjkav, nepotpun, nesavren. Nak Slika, ukras u bojama, vez, obojen. Na-merd Neovjek, svirep, neovjean. Nazar Pogled, gledanje. Vidi Safa. Nazm Nanizati (rijei), poredati (u pjesmi rijei), kao u pjesmi nanizati rijei. Nefes Dah, duak, disanje, momenat. Nefs Linost, osoba, strast, dua, ivot. Nefs se po tesavvufu dijeli na sedam stepeni. Mi emo ovdje nabrojiti prva tri i po mogunosti ih bar donekle razjasniti. 1. Nefsi-emmara Snaga koja stalno ovjeka na zlo nagoni. 2. Nefsi-levvama Nakon to ovjek svojoj udnji udovolji i time zlo uini, pa to shvati, nastupi kod njega kajanje, nutarnja munina i nelagodnost. 3. Nefsi-mutmeinna Poto je ovjek razluio, ta je dobro a ta zlo, to je snaga koja o-vjeka primorava da potpuno upozna ta je njegova ljudska (ovjeanska) dunost. Nefsani Vidi Hevai-nefs. Nimet Hljeb, imanje, milost, sve to je ovjeku potrebno, Nijaz Skrueno molenje, preklinjanje, potreba, elja, onaj koji (neto) eli. Nijasku ruku podii prema Kibrijatu, stati na nijaz ejhu. Nokta Taka, toka koja se mee ispod i iznad nekih arapskih slova. Nkta Govor koji aludira na neto mudro. Nur Svjetlost, jasnost, ljepota, bistrina, svjeina. Kuransko aje, da je Allah d. . nur nebesa i zemlje. Nuri-Hakk Svjetlo Istine, Hakkova svjetlost. Paraklid U Ivanovu Evanelju u 15 dijelu dola je rije Paraklid, koja se tumai arapskom rijei Ahmed to znai mnogo hvaljen, mnogo slavan. Vidi Ahmed. Pejgamber Vijesnik, poslanik, osoba koja je od Allaha d. . pozvana i odreena da objavi ljudskom rodu za-povijedi i zabrane. Perverdidjar Rabb, na perzijskom jeziku ime za Rabb, onaj koji hrani i odgaja. Vidi Rabbi-Vedud. Pir Starjeina, duhovni voa muslimana, voa jednog dervikog reda, osniva dervikog usulskog reda, ejh. Vidi Kjamil. Pula Mala, jeftina stvar, najmanji metalni novac. R Rabbul-enam Gospodar stvorenja. Rabbul-vedud Gospodar koji previe voli, odvie milostivi, pun saaljenja.
57

Jedno od Allahovih d. . imena (Vedud). Rabbul-delil Uzvieni Gospodar, Allah d. . Rabbul-emin Pouzdani, neustraivi gospodar, Allah d. . Rahman Milostivi, jedno od Allahovih imena, milostiv posebno prema svojim robovima. Rahmet Milost, milosre, uinjeno dobroinstvo, Allahova d. . milost. Rahmetli Postigao Boiju milost. Kao dova sa eljom da umrli bude u Allahovoj milosti, pa se kae: Rahmetli moj otac, rahmetli moja majka. Rehber Pokaziva puta. Kod dervia osoba preko koje se pristupa ejhu i derviskim obredima, veza izmeu dervia i ejha. Resul (skraeno od Resulullah) Allahov d. . poslanik, pejgamber, vjerovijesnik. Reva Pravo, doputeno, uljudno, pristojno. Rida Zadovoljstvo, privola, privoliti se Allahovoj odredbi pa bilo to dobro ili zlo, bol ili patnja. Rija Licemjerstvo. dvolinost, isticati svoju pobonost, svoju pobonost pokazivati svijetu i prodavati je. Risala Broura, poslanica, manje napisano djelo. Rind Bezbrian ovjek, boem, ovjek koji ivi veselim duhovnim ivotom. Rizaluk Vidi Rida. Ruh Dua, ovjek i sve ostalo je s njim (Ruhom) ivo. Samo iznimnim odabranicima je Allah d. . dao malo znanja o njemu (Ruhu). Ruhani Duhovni, pripadnost dui i duhovnosti, nematerijalni. Ruhanijjet Duhovno stanje dobrih, traiti naklonost od evlija. Ruhi ad olsun Neka mu je Ruh zadovoljan i rasvijetljen. Izgovara se kao zahvala sa potovanjem, kad se spomene ime islamskih duhovnih velikana. Rumuzat (Rumuz) Alegorine rijei, alegorini govor, znak mimikom koji je teko shvatiti. Rustem Perzijski junak sin Zal bin Sam bin Verimena, poznat u islamskoj historiji pod imenom Rustem Zal. Uao u historiju kao uzor junatva. Sabr Strpljivost, strpljenje, podnositi nevolje i muke u ivotu u ime Allaha d. . Sadaka Milostinja, plemenito djelo. Safa ist, bistar, istina srca, nevin, prav, uitak. Safa-nazr Pogled bez strasti, ist i bistar pogled, bistri pogled dobrih ljudi, koji dareljivou napajaju srca. Salatu-selam Dova i pozdrav nekom od pejgambera.. Na arapskom jeziku molba kojom se zaziva Boziji blagoslov na Muhammeda a. s. Salavat Naroita molitva na arapskom jeziku kojom se zaziva Allahov d. . blagoslov na Muhammeda a. s. Poinje sa Allahumme salli... Seadet Srea, veselje, slava. Seda Spustiti elo, ruke, koljena i vrhove nonih prstiju za vrijeme namaza na zemlju. Ovo je jedan od sastavnih dijelova salata (molitve-namaza). Selam Spas, mir, smirenost, pozdrav. Seb-al-mesani Sedam Kur-anskih odlomaka. Jedno od imena poglavlja Fatihe, koja sadri sedam znaajnih odlomaka (ajeta). Seid Sretan, blagoslovljen.
58

Sejjid Gospodin, prvak, glavar. Sejjidus-sekalejn (Gospodin dvaju svjetova) zove se dika vasione Muhammed a. s. Hazreti Husejnovi potomci se nazivaju Sejjidima, a hazreti Hasanovi erifijama. Sejjidi-sultan Sultanovo gospodstvo. Sejjii-zatu-sifat Gospodstvo hazreti Allahova bia., i Njegovih svojstava. Sevab (Sevap) Boguugodan posao, pobono uinjeno djelo. Sevdah Ljubavni zanos, ljubavna enja, ak, eznuti za voljenom osobom, biti u ljubavi. Sidra Mjesto na sedmom katu nebesa, jedno stalno mje-sto boravka na sedmom katu nebesa. Resulullah Muhammed a. s. je do tog mjesta na nebu u pratnji Dzebraila uspeo se (Mirad), a dalje je sam nastavio putovanje i pribliio Allahu d. . toliko blizu koliki je prostor od napetog luka strijele i jo blie. Mutesavvifini na dugo i iroko o ovome piu i govore. Kur-an, sure Nedm. Sidrei-tuba Na sedmom katu nebesa, jedna vrsta cijenjenog drveta. Sifat Svojstvo, atribut, moralni kvalitet. Silsilei-zeheb Zlatni lanac, zlatna loza. Sirr Tajna, tajno, tajanstvenost, diskrecija, tajno saznanje dobrih ljudi, posmatranje Allahovog d. . svijeta, mjesto gdje se pojavljuje (muaheda), u najveoj tajnosti i u dubini svoga srca sakriti svoja saznanja, koja su se ovjeku pomou ilmi ledunna otkrila. Sirri-Du Tajna dvoga, tajna dvoje, kao dvoje. Sirri-Irfan Tajanstveno, sutinsko saznanje. Sirri-Kur an Kur-anske tajne, tajne u Kur-anu. Sirrullah Allahove d. . tajne, Boanske tajne. Si-ve-du Trideset i dva slova. Perzijsku abacedu sainjavaju trideset dva slova (harfa). Sohbet Razgovor, prijateljski sastanak. Sofra- Trpeza, sinija, sto za kojim se jede. Soj Vrsta, porijeklo, loza, pleme, rod. Sufi Osoba koja slijedi tesavvuf, pristaa tesavvufskog uenja. Vidi Tesavvuf. Sui-zann Loe i ravo miljenje o nekoj osobi. Suprotno od Husni-zann. Sultan Vladar, car. Saltanul-arifin Car istinskih poznavalaca, vladar istin-skih poznavalaca Hakka. athjjat Rijei i izreke izreene od ljudi u stanju lju-bavne zanesenosti prema Hakku. Izgledaju da stoje u kontradikciji sa jasnim slovom -Kur-ana. Vidi opirnije kod Kalenderi. ehid Musliman koji je poginuo rtvujui se za Dini-is-lam i uzvieno ime Allaha d. . Proelnik ehida je Hazreti Husejn, unuk hazreti Muhameda a. s. Prosvjetitelj koji se bavi prosvjeivanjem i nauavanjem dervia usulu i tesavvufskom uenju bilo u tekiji ili nekom drugom mjestu, duhovni voa muslimana, starjeina tekije, starjeina jednog dervikog reda. Vidi Murid. Attar Eibu Talim Feriduddin Muhamed, veliki perzijski uenjak tesavvuf a. Priznat kao Sejhi-kjamil od poznatih mutesavvifa. Rodio se u Niaburu 513. godine po Hidri (11191120). ivio je 114 godina. Poznat po vrlinama i
59

velikoj uenosti u svim islam-skim disciplinama. Napisao je oko 40 djela iz pod-ruja tesavvufa. Neobino mu je cijenjeno djelo Man-tikut-tajr (Govor ptica). Umro je kao ehid od strane jednog roba porijeklom Mongola pod vrlo udnim okolnostima. Vidi Kamusul-alam od emsudina amije. Attar znai onaj koji prodaje mirise i ljekovito bilje. ejfe-zade U duhovnom smislu dostojan ejhov naslje-nik-ihalifa. ejtani-lein Prokleti avo, vrag, satana, iblis. eki Nesretan, zle sree, nesretnik. Suprotno od Seid. ekkal-kamer Rascjepljenje mjeseca na dva dijela, to se je desilo na nazreti Muhamedov a. s. znak ruke. Mjesec se rastavio na dva dijela i opet sastavio na oigled prisutnih ashaba i jedne grupe ljudi, koji su traili dokaz, da je Muhamed a. s. Allahov d. . poslanik. U suri Bekare govori se o ovom dogaaju, t. j. o ovoj Muhamedovoj a. s. muizi. ekjur Zahvalni. Jedno od Allahovih d. . imena i svojstava. er Zlo, ruan posao, onaj koji zlo ini. irina Poznata perzijska ljepotica. Bila dragana Ferhatova. Ljubazna, oaravajua, draesna. eriat Boanski zakon, Allahov d. . zakon objavljen cjelokupnom ovjeanstvu, u kome su sadrane upute i zabrane i zove se eriati-Muhammedijja. Kur-an a. . irkji-hafri Prikriveno mnogobotvo, pripisivati bilo kome, javno ili tajno, boansku mo ili vlast. Vidi Rija. uhret Slava, popularnost, postati glasovit i popularan, eliti ast i ugled. ukjur Zahvalnost, priznanje. T Tabijat Narav, svojstvo, ud, osobina, priroda. Tabiin oni koji slijede, koji se ugledaju, druga generacija muslimana poslije Muhameda a. s. Tad Kruna, ejhova slubena kapa. Takdir Sudbina, odredba, sudba. Tarik Derviki usulski red, put kojim se neko nazreti Allahu d. . pribliuje, usavravanje na osnovu tesavvufskog uenja, put, staza, derviki red. Postoji dvanaest glavnih tarikatskih usula. Tarikati se u svom cilju ujedinjuju, jedino se kod primjene u usulima donekle razlikuju. Tarikati-ali Uzvieni putevi, usavravanje i moralno odgajanje, duhovno uzdignue uz Muridovu poduku. Vidi Tarik. Tedelli Pojava istine, jasne pojave, pokazati se, pojaviti se, udostojen biti doivljajem i pojavom Allahove d. . dobrote. Teessud Otjelovljenje, da duhovno bie privremeno dobije tijelo. Telvin Prelaenje iz jednog stanja u drugo, obojiti. Prelaz iz jednog stanja u drugo, t. j. vii stupanj kod dervia. Tih stupnjeva ima sedam. Terbijetiti Odgajati, vaspitati, podizati. Vidi Tarikatiali. Tertib Raspored, poredak, ureenje, disciplina. Tesavvuf Tajanstvena mudrost, znanost i mudroslovlje, put i privrenost onih koji su se posve naklonili i sebe posvetili duhovnim stanjima, kao to je stanje (hal) jedinstva (vahdet) i nestanak (fena). Tesavvuf je temelj svih uzvienih tarikata. Tesavvuf pridaje veu vanost stanju nego govoru. Tesavvusfko uenje odnosi se na sljedea etiri predmeta:
60

1. Mudahedat Borba da se nefs uniti, odnosno unitenje svoga ja. 2. Keramet Natprirodna svojstva svetih ljudi. 3. Intuitivni metod Neposredno saznanje, predosjeanje. 4. athijjat Neozbiljne izreke. Vidi opirno o tesavvufu u Tesavvufnami Ahmeda Zarifibabe. Tesavvuf-Islamski misticizam je strasna elja za neposredno ujedinjenje sa cjelokupnim svoj-stvima (sifatima) Boanskog bia i u njima se uto-piti. Tesavvufnama Zbirka propisa tajanstvene mudrosti, knjiga tajanstvene mudrosti. Tespih Pobonim rijeima slaviti Allaha d. ., musli-manska brojanica. Tevhid Vjerovanje u Boije jedinstvo, biti osvjedoen u Allahovo d. . postojanje i jedinstvo, izgovarati i ponavljati: Allah d. . je samo jedan. Vjeno od prolaznoga odvojiti, ujediniti u jedno. Tevekkul Uzdanje i oslanjanje na hazreti Allaha d. . Skrueno se predati Allahovoj odredbi. Tilsum Magijska tajna, tajni izgovor, znak i slino, kojim se kakva tajna uva. Bez upotrebe tog magijskog sredstva ne moe se doi do tajne, koja se skriva. Tuba Naroito jedno drvo u raju (ederi-tuba). Tuhfe Dar, peke, vrijedan poklon. U Ulu Vrlo velik, gospodar, duhovni uitelj. Ulul-elbab Vrlo uzvieno, vrlo pametno, vrhunska pamet. Ummet Narod, nacija, sljedbenici nekog pejgambera. Muhammedov a. s. ummet su muslimani. Ummi Kao od majke roen, ne zna itati i pisati. Ima i takvih ummija, samo ih je mali broj, kojima je neposredno darovano znanje od Allaha d. . kao Muhammedu a. s. (ummijjun). Ustaz Uitelj, profesor, ejh, murid, majstor. Vidi Ehl. Usul Pravilno, princip, naelo, dervika pravila. Uzlet Osama, osamiti se, povui se u samou, izbjegavati dodir sa svijetom. V Vahdet Jedinstvo, osama, jedini biti, sam biti, samoa. Vahdeti-vudud Praiskonska apsolutna egzistencija jedinstva. Vrlo je teko i muno izii na kraj iz onoga to se je sve napisalo o problemu Vahdeti-vuuda. Meutim svako e odabrati ono to odgovara njegovoj prirodi (mereb) 1 stepenu njegove spoznaje (ir-fan). Iz knjige ejhi Ekberi niun severnim od Mehmed Ali Ajnije, str. 31. Vakuf Muslimanska zadubina, koja slui islamskim kul-turnim, prosvjetnim i humanim ciljevima. Vakat Vrijeme, doba. Varidat Doi neto u mislima bez dueg razmiljanja, kao to su Boija pojedinana nadahnua. Varluk Ja, Ego, postojanje linosti. Suprotno Jokluku. Vedd Zaneseno stanje u ljubavi utopiti se dotle u Boanskoj ljubavi, da ovjek svoje postojanje skoro izgubi.
61

Vefk Figura u obliku nekog crtea sadraja neke molitve, crtane figure na hartiji. Velajet Svetost, duhovno stanje jednog svetog ovjeka, vladanje, prijateljovanje, spoznaja Hakka i njegovih sifata do granice mogunosti. Veli Svet ovjek, dobri ovjek, koji je stigao Hakkovoj blizini, prijatelj. Vesselam Neka je spas, neka je mir i spokojstvo, svreno, gotovo. Vilajet Vidi Velajet. Viranija Zaputena i trona kua, pustolovina. Vird Obaveza preuzeta od svog ejha, da u odreeno vrijeme proui odreenu dovu ili odlomke iz Kur-ana a. . ili slino. Viddan Savjest, srani osjeaj, tajni osjeaj u ovjeka, osjeaj grinje savjesti za uinjeno zlo ili slast za uinjeno dobro. Visal Vidi Vuslet. Vududi-mutlak Apsolutno postojanje. Pod Vududi-mu-tlakam misli se na egzistenciju uzviene Istine, koja nije ograniena ni sa kakvim posebnim ogranienji-ma. Nasuprot tome je Vududi mukajjed, koji ima svoje granice kao na pr. ovjek, bilje voda, svemir i t.d. Vidi Vah'deti-vudud. Vuslet Sastanak, zaljubljenik koji nastoji da se priblii voljenoj, sastati se. Protivno rastanku. Z Zahir Vanjski, vidan, jasno. Jedno od Allahovih d. . imena. Suprotno batinu. Zalim Tiranin, zulumar. Zat Osoba, linost, odlina linost. Zerra Atom, najsitnija estica. Zeval Zalaz, izmak, kraj. Zevk Uitak, naslada, blagostanje. Zikri-Hakk (Zikir) Sjeanje na Hakka, spominjati i sje-ati Ga se, Pobono izgovaranje invokacije Boijeg imena, spominjati (zikr initi) ime Allaha d. , der-viko zajedniko uenje u slavu Boga d. . Zillet Poniznost, skromnost. Suprotno Izzetu. Zindik Zinet Nakit, ukras, kienje. Zuldelal Velianstvo Allaha d. . Zulum Tiranija, nepravda, teror, ugnjetavanje S turskog preveo, predgovor i rjenik napisao ADEM KARAOZOVIC Korektor M. TRALJIC

62

63