Sie sind auf Seite 1von 50

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 1

MOJ KAMEN str.1

MOJ KAMEN
Glasilo hercegovakih studenata Izdava: ZAVIAJNI KLUB STUDENATA HERCEGOVINE Glavni i odgovorni urednik: Stipe Bubalo Urednitvo: Bla Ere, Mirela Gali, Boris Lonar, Lucija Lonar Suradnici: Domagoj Bari, Boana Beli, Hrvoje Gali, Ivan Kova, Mirna Kova, Josipa Kutle, Ivan Landeka, Mate Logara, Ivan Luburi, Ivan Lukini, Marijana Ljuban, Tomislav Madar, Dragan Mati, Josip Odak, Stana Odak, Nikola Papac, Kristina Papak, Slaven Pekas, Danijela Rebac, Boo Skoko, Josip iljeg, Ante kegro, Dario kegro, Antonio Zdilar, Mario Zori Prijelom i grafika obrada: Marijana Pekas Tiskara: INTERNOS Adresa urednitva: Glasilo hercegovakih studenata Zaviajni klub studenata Hercegovine Savska cesta 25, 10000 Zagreb E-mail: zksh@net.hr iro raun: 2360000-1101422885 Glasilo se besplatno dijeli lanovima i prijateljima kluba

UREDNIKOVO SLOVO
Cijenjeni kolege itatelji, evo jo jedan Moj kamen je pred vama. Jo jednom smo se slomili od posla, povlaili suradnike za rukave, tukli se s rokovima i nepredvienim preprekama. I jo jednom smo uspjeli! Uvjeti u kojima smo radili bili su gotovo nemogui: bez odgovarajueg prostora, bez opreme, za svaki smo se lanak i za svako slovo morali poprilino namuiti. Usporedno s radom na listu u klubu se radilo na jo dosta toga: tako ste se zabavili na tulumima na Cvjetnom i na posljednjem velikom koncertu u Pauku, nasmijali smo vas predstavom mostarskog Hrvatskog narodnog kazalita Cinco i Marinko, folklorna skupina radi punom parom - upravo su imali prvi nastup, nakon vie od dvije godine, na Duvanjskoj veeri u Sheratonu, slijede nogometni turnir kao i tradicionalne Hercegovake studentske sportske igre na Jarunu, a suorganizatori smo i Prvog studentskog hodoaa u Meugorje. Bez pretjerivanja i laskanja, imamo najposjeenije i najbolje organizirane programe, na emu nam zavide drugi klubovi i udruge, koji nisu u stanju napraviti neto takvo. Na koncu, zaslugom svega naeg rada i zalaganja uspjeli smo ostvariti ono to nije uspjelo elnitvu kluba ve pet godina, upravo u vrijeme zakljuenja ovog broja, izborili smo se za svoje prostorije. Mala sobica iznad kina Forum u Studentskom domu S. Radi postati e sredite klupskih dogaanja, tu ete moi saznati sve to vas zanima i ulaniti se u klub, doi sa svojim prijedlozima, pomoi nam u ostvarenju naih projekata, sudjelovati u pisanju Mog kamena. Jo jednom apeliram na sve studente: aktivirajte se to prije, volontirajte, ukljuite se u projekte, upoznajte ljude, jer e brzo doi kraj studiranja. Mora se imati na umu da su lane prie o bogaenju na brzinu bez rada, o stjecanju drutvenih prednosti na temelju snalaenja, veza i ideoloke pripadnosti. Steeno znanje i portvovan rad jedini su jamac uspjeha. U klubu emo posebno na raspolaganju stajati novopridolim brucoima. Stoga sadanjim maturantima, koji u trenucima dok itaju ovaj broj odluuju o odabiru vrste i mjesta studiranja, toplo preporuujemo da dou u Zagreb, metropolu svih Hrvata, jer se nee pokajati, a ovaj klub e im sigurno upotpuniti studentske dane do konca studija, odnosno povratka u zaviaj. Urednitvo se jo uvijek pouzdaje u svoje ideale kao dovoljnu hranu motivaciji i volji. I ovim brojem potvrujemo da hercegovaki studenti mogu razmiljati, da znaju pisati i potvruje njihovu pripadnost europskom intelektualnom krugu. Ponovno je vidljiv napredak koji nas prati iz broja u broj, on se ne ogleda samo u poveanju broja stranica (za ak 50 % u odnosu na prole brojeve), ve ponajprije u mnotvu tekstova i tema gdje e svatko pronai neto za sebe. Kao i uvijek sadrajni naglasak jest na propagiranju ideja i programa nae zaviajne studentske udruge i svega vezanog uz Hercegovinu, dosta toga pounog ali i zabavnog za trenutke odmora od uenja. Od ovog broja postali smo i asopis u pravom smislu rijei, dobili smo ISSN broj meunarodni standardni broj serijske publikacije i prijavili se u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici gdje odsad moete zatraiti i itati nove kao i stare brojeve. Svima elim puno uspjeha pri polaganju ispita. Dobro se odmorite preko ljeta i odmorni krenite u nove pobjede! Brucoi nita nije tako strano - sve se da poloiti. Samo ne dajte da vas zaplae! Stipe Bubalo

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 2

str.2 MOJ KAMEN str.1

sadraj
DRUTVO Pet kamenia; Retko Peri, biskup; Preko muke i kria do uskrsnua; Ivan Landeka; Crkva i politika; Mate Logara; Nova generacija hrvatske politike; Boo Skoko; Mama, to je to Haki sud?; Hrvoje Gali; Vraje kolo; Antonio Zdilar; STUDENTSKE TEME I KLUPSKA DOGAANJA Rije studenata oduvijek je bila jaka, a pero najdjelotvornije oruje; Darko Juka; S faksa na pealbu; Petar Bezjak; Intervju: Domagoj Jeli; Stipe Bubalo; Hrvatska akademska debatna liga; Domagoj Bari; Vijesti iz kluba; Kreni kolo, kreni bolje; Boris Lonar; EKOLOGIJA Pismo poglavice Seattlea; Hutovo; Marijana Ljuban; Hercegovina iz limenke; Mario Zori; KULTURA Podno kule grad; Dragan Mati i Josip iljeg; Svadbeni obiaji u Hercegovini; Danijela Rebac; Ganga; U povjesnom kontekstu; Ivan Kova; Niija Zemlja; Nikola Papac; Spolne bolesti; Tomislav Madar; SPORT I HUMOR Intervju: Gordan Koulj; Stana Odak; HNK Ljubuki; Ante kegro; Braa Vui; Stana Odak; port naih starih; Pozdrav lihvarima; Josip Odak; Dnevnik brucoa; Bla Ere; Seoski zavodnik; Dario kegro; Strip; Vicevi;

str.5 str.6 str.7 str.8 str.9 str.10

str.12 str.13 str.14 str.16 str.17 str.18

str.22 str.26 str.28

str.30 str.32 str.33 str.34 str.35 str.36

str.38 str.41 str.41 str.42 str.43 str.44 str.46 str.47 str.48

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 3

DRUTVO

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 4

MOJ KAMEN str.4

MRTVOM HRVATSKOM VOJNIKU

IN MEMORIAM Gojko uak 03. 05. 1998. - 03.05. 2002.

Ti samo misli da sam mrtav, Majko ovo ja samo spavam nita meni nije uspravi se i ut e kako braa pjevaju, posluaj ovu pjesmu uvijek je Tvojim srcem rominjala Boe moj iste li melodije to ustvari cijela Kroacija u koru slobode govori sinove a tebi majko suze naviru ti ne zna plakati i nemoj i ti pjevaj pjevajte planine, govorite ita, ivite proljea, vidi onaj brijeg tu mi je lijepo, ovdje u ostati, ovdje e doi nae djevojke kolo zaplesati ja u i tada sanjati dobre ruke tvoje, dobra moja majko, nisam mrtav samo sam zemlju zagrlio, i to je moja mjera i moja vjera ti se uputi pored rijeke i misli izvor, idi nasipom rijeke do nae kue u ruite nae uetaj i bijelu ruu uberi i stavi je na moj leaj i znade; ti ne zna plakati

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 5

str.5 MOJ KAMEN

PET KAMENIA
Ratko Peri, biskup nostima, i onima za koje apsolutno nismo nita zasluni, jer smo ih samo nali u ivotu, primili preko roditelja. S druge strane, Golijat je izazov svijeta, avla, tolikih problema u svijetu, droge, strasti, zlih ljudi. Plae te, progone, mrze, pretvaraju nas u roblje, trijumfiraju nad nama. ovjek se osjea slab, nemoan, prestraen. Proitaj malo svoju nedavnu nacionalnu povijest: U godini smo 1989. Golijat se zove JNA, koja je ljudima oduzela oruje takozvane teritorijalne obrane. Hrvatski generali porazmjetani po bivoj Jugovini. Preureene vojne oblasti kako odgovara jugo-armiji. Razapele se UDB-ine mree kako se najbolje mogu pohvatati eventualni revolucionari, reakcionari, separatisti. Na sve naine namjestile se zapreke ha-emigrantima da se sluajno ne poveu i ne udrue s domaim izdajnicima. K tomu ne moe ostati od huke SANU-a i njezina Memoranduma. Probie ti ui ratni avioni i tenkovi. Rutinski treninzi. Zadui te ratna panika s radija i televizije: Svemu kriva Hrvatska, koja eli uskrsnuti. Uskrsnula etrdesetprva! Reagovanja Politike, Borbe, Nina, Duge i Jea. Dok se nije dolo i do balvan-revolucije, da ne moe preko svoje vlastite zemlje normalno prijei. I otpoela agresija s optubom na hrvatski narod i njegovo vodstvo, na janje to vucima vodu muti. Vratimo se Davidu. David pred aulom (1 Sam 17,3139). Mladi pastir David ohrabruje kralja aula. aul odvraa, razumno: Davide, pazi, ti si mlad, a Golijat je iskusan ratnik. David navodi iskustvo iz obanluka. Lav, medvjed, on tri za lavom, hvata ga za grivu, otima ovcu, dobar pastir, dobar ratnik. Na kraju sve polae u Boje ruke. Bog je ovdje izazvan. ivi Bog. Vjeruje David u Boga da e ga on izbaviti iz ruke filistejske. aul Davida blagoslivlje i daje mu svoje haljine. Poi, sine u sto dobrih asa! Oblai David aulove haljine. Svi su mu pomagali da se obue. Ne pau mu. Nije navikao. Svlai sa sebe. Taman kao kad mala od tri godine obuje babine opanine pa hoda po kui. David je poletan, neiskusan, ali ipak ima neke vjetine sa ivotinjama, ali ne s ljudima. aul ga poteno upozorava, ali on u ime Boje. Ne moe uzeti aulove haljine. Svatko za sebe. Svoje kreposti, svoje znanje. Nitko ne moe za drugoga. Ni spasiti se, ni poloiti ispite. Ne moe se ni na prijestolje popeti da se obuku kraljeve haljine. Bog e tebe uzdii i obui. Jednoga e se dana sve uhvatiti to nije uredno, to je puki verc. Ti mora sudjelovati sa svojim znanjem i imanjem. U ime Gospodina nad vojskama (1 Sam 17,40-54). David ide sa tapom, torbom i pet kamenia, obuljaka. tap nosi da zavara neprijatelja, kao pastir, ili da pokae Golijatu koliko vrijedi. Ali zapravo on krije pravo oruje: praku, nju dri iza lea, i vjeru u srcu. Sa suprotne strane prezirno se pribliava Golijat. Mrmosi protiv Boga, protestira protiv aula, ruga se kako takav klinac moe ii prema njemu. Otklonio je titonou ispred sebe. Doi da dam tvoje meso grabeljivim orlovima. David mu pet puta odgovara da Bog postoji u Izraelu. Bog je gospodar bitke. Ima Boga, Golijate! Samo to se Bogu ne uri da ti to dokazuje. Eto to je Davidova vjera... Izrael je Boje stado. Dvije vojske po gorama kao navijai na stadionu. to e biti na ovom megdanu, svima stao dah i smijeh. Kad se David primae, praka mu zavrtje, kamen fijuknu, poletje iz vjete ruke, fis, tono u elo Golijatu, ni tamo ni amo, ni desno ni lijevo, pravo u zvijezdu, u mozak. Nisu mu trebala druga etiri kamenia. Pade gromada oholosti, eljeza i mesa. Tko se uzvisi, ponizit e se... David pritri, uzme ma Golijatov i njime... Velianstvena Tizijanova slika u jednoj crkvi u Veneciji (Svetoga Spasa), na svodu sakristije. David tek to je otkinuo Filistejevu glavu, i poloio ma na njegova prsa, stavio koljeno na pazuhu, uzdigao ruke prema oblacima, a iz oblaka sipaju zraci svjetlosni. Ne vidi se Davidovo lice, sva je molitva u ispruenim rukama Bogu. Nevien prizor! Nastaje opi mete i urnebes u Terebintskoj dolini. Vojska se filistejska daje u bijeg, raspruje se. Izraelci i Judejci u potjeru za njima. David e odnijeti glavu i ma Golijatov u svetite Nob kao najvei ratni trofej. Eto to ini Gospodin; suradnja se ljudska hoe. ovjek malo, a Bog sve ostalo. Kolika je god sitnoa tvoja, Bog je kadar izvojevati pobjedu s tobom. Budi s Bogom, sve e pobijediti, i Golijata! 10 smo ili 12 godina kasnije. Mali David stoji pred takozvanim Meunarodnim Golijatom koji je udario na hrvatski narod i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, svim i svaim, osobito nainima neodgovorne slobode, neodgovorna tiska i pritiska. Najprije se svjetska Golijatua kaje to je prerano priznata Hrvatska. Nijedna druga drava i dravica nije prerano priznata, samo Hrvatska! Njoj bi trebalo stanjiti priznanje, osakatiti je, ograniiti joj pa onda oduzeti suverenitet. Hrvatska je 95. izvukla meunarodnu zajednicu iz notorne sramote koja joj je zaprijetila zbog Bihaa, nakon Srebrenice. Ali Hrvatska je mali David, koji se uzda u Boga. Ona je jednim kameniem udarila Golijata u podruje Miljevaca, drugim kameniem u prostore Medakova depa, treim obuljkom usred Krajine, etvrtim piljkom u zapadnu Slavoniju, petim u Istonu Slavoniju i Baranju. Pade Golijat ko pokoen! Mladi itatelju Moga kamena, ne treba ti puno kamenia, dosta ih je pet, pet osjetila ili sposobnosti ljudskih, da su svi u redu, da ih razvija po zakonu Bojem. Pamet u glavu! Ljubav u srce! Zasui rukave! Stisni zube! Podigni elo! Ne moe ne izvojevati pobjedu. U ime Boje! (finis) U Svetom Pismu ima trista mjesta na kojima se spominje kamen. Kamen na studencu, kamen molitve, susreta, svjedoanstva, pomirenja, saveza, sjeanja, spoticanja, prepiranja, mlinski kamen, veliki kamen, odvaljeni kamen. A ima samo kamenovati - trideset puta. Ali neemo o tim velikim kamenovima, nego o kameniima, o onih biblijskih pet. Mjesto susreta: Terebintska dolina. Vojske, filistejska i izraelska, stoje jedna prema drugoj, danima i tjednima. Bue, koopere se, izvikuju. Najprije verbalna bitka, onda e maevima, kopljima i toljagama prijei na fiziku. Jedan od Filistejaca ve 40 dana izaziva izraelsku vojsku. U izazovu sama oholost, mrnja i prezir. Uosobljenje neprijatelja. Borba za ivot i smrt, slobodu i ropstvo. Izraelci osramoeni, zacrvenili se do pasa. Tono se ponaaju kako dumanin hoe. Ni Jonatan - sin kralja aula, ni Abner, glavni vojvoda i zapovjednik aulove vojske, ni sam kralj aul, koji je bio svom glavom iznad drugih, ni on ne smije ni poviriti na bojno polje. Nigdje junaka, nigdje nema Jelaibana, da se suprotstavi tomu gadu Golijatu, dvoipometrau, tvravi eljeza i bakra. Svojim hrapavim tonom plai same gore, a kako tek uveliava svoju gorostasnost. Izraelci ko mievi, zavukli se u rupe. Ovako Biblija: Iz filistejskih redova izae jedan izaziva. Zvao se Golijat, a bio je iz Gata. Visok bijae est lakata i jedan pedalj. Na glavi je imao mjedenu kacigu, obuen je bio u ljuskav oklop, a oklop mu teak pet tisua mjedenih ekela. Na nogama je imao mjedene nogavice, a na ramenima mjedenu sulicu. Kopljaa njegova koplja bila je kao tkalako vratilo, a iljak koplja teak est stotina eljeznih ekela. Pred njim je stupao titonoa (1Sam 17, 4-7). Vidi prema samom prikazu da je izgledao kao grdosija, oprema izvanredna, sami mjed, iljci, ekeli, sulice, kacige i oklopi. Strah i trepet! I bacio na bojno polje rukavice. Izvoli, aule! On se postavi pred izraelske bojne redove i dovikne: ...Izaberite izmeu sebe jednoga ovjeka pa neka sie k meni! Ako pobijedi u borbi sa mnom i pogubi me, mi emo biti vae sluge. Ako li ja pobijedim njega i pogubim ga, onda ete vi biti nae sluge i nama ete robovati(1 Sam 17,8-9). to je ili tko je Golijat? To je kao kad bismo se mi hvalili kako smo tjelesno mladi i snani, umom razvijeni i vrlo daroviti, kulturni, izobraeni, imamo mnotvo nagradnih ekela, medalja i kaciga itd. Koliko se puta doista i hvalimo tim prirodnim darovima i sposob-

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 6

MOJ KAMEN str.6

PREKO MUKE I KRIA DO USKRSNUA


pise: Ivan Landeka Biti kranin znai ponajprije vjerovati da je Isus, koga su ljudi raspeli, uskrsnuo od mrtvih i time pobijedio smrt, a onima koji ga ljube otvorio pristup u vjeni ivot. Ova injenica ini jezgru apostolskog propovijedanja. Kranska se zajednica na toj tvrdnji zasniva, razvija i iri. Sv. Pavao, apostol naroda, nam to potvruje kada kae da je uzaludna vjera naa, ako Krist nije uskrsnuo. I danas je potrebno, moda vie nego ikada prije, da svi koji se die kranskim imenom u sredite svog ivota postave vjeru u nazonost uskrslog Krista. Uskrsnue Isusa Krista je sigurno najvei dogaaj u povijesti ovjeanstva, koji je utjecao i jo danas utjee ne samo na tijek dogaaja kod pojedinaca i naroda koji su povjerovali u Njega, nego i kod onih pojedinaca i naroda koji su pripadnici drugih vjera ili su nevjernici. Meutim, netko bi danas mogao vrlo lako zakljuiti da je Kristovo roenje sredinji dogaaj kranske vjere. Zato? Boi je na neki nain ukorijenjen odnosno opeprihvaen u naem drutvu, i to ne samo kada govorimo o kranskom drutvu, nego openito o drutvu. im se pone pribliavati Boi odmah moemo vidjeti na televiziji boine reklame, na naim izlozima razne boine nakite i ukrase itd. Iako nisam gledao puno filmova, primijetio sam da ima mnogo onih koji govore o Boiu ili ga barem spominju. Naalost, u njima esto nije iznesena ona temeljna poruka Boia (roenje Bojeg Sina radi nas i naega spasenja), nego se Boi vee uz neke druge manje bitne sadraje, kao to su darivanje jedni drugih, boina jela, kienje bora itd. Mora se takoer priznati da je Boi nekako omiljeniji od Uskrsa. Kada se radi o Uskrsu, ne elim rei da je sve potpuno drugaije, ali mi se ini da sve proe nekako mirnije, tie i spokojnije. Stvara se dojam da je uskrsnue Gospodinovo manje vrijedno od roenja, iako se bez uskrsnua vjerojatno danas ne bi sjeali niti slavili samo roenje. to je to, dakle, to Uskrs ne ini toliko popularnim i privlanim svijetu kao Boi, iako je to dan pobjede dobra i ivota nad zlom i smru? Moj odgovor odnosno moje razmiljanje nad ovim pitanjem, koje u sada iznijeti ne mora biti tono, ali se nadam, i to mi je prvotni cilj, da e i vas, dragi itatelji, ovo pitanje zainteresirati i da ete sami pokuati nai pravi odgovor. Naime, uskrsnue je slavni dogaaj kojemu prethode patnja, muka, kri i smrt. Isus nam je svojim ivotom pokazao da bez trnja i krvavog znoja nema niti uskrsnua. U ovom trenutku pada mi na pamet i ona latinska poslovica Per aspera ad astra ( Preko trnja do zvijezda). Ne moe se postii prava srea i radost ivei lagodnim i raskalaenim ivotom. To je ono to ljudi ne vole, to im smeta, a napose dananjem ovjeku koji eli postii to vie bez imalo truda i napora. Nadalje, Uskrs je ozbiljan poziv na svjedoenje, ako je potrebno, i do prolijevanja vlastite krvi. U Djelima apostolskim itamo sljedee: Primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje (Dj 1, 8). Apostoli su, dakle, tek poslije Isusova uskrsnua i uzaaa shvatili to znai biti pravi svjedok Isusa Krista, uskrslog i proslavljenog. Zasigurno bi svi mi voljeli da je Isus nakon svog uskrsnua rekao: Ja sam se za vas rodio, patio, muku trpio, kri nosio, umro i uskrsnuo, a vi sada uivajte. Ali On govori o neem sasvim drugom: Hoe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom (Mt 16, 24). Isus eli slobodna i odvana ovjeka, koji e biti sposoban svoju vjeru potvrditi djelima. To nije tako lako ostvariti pa se ovjeku, koji nije duboko uvjeren u spasonosnu mo kria, taj put od muke i kria do uskrsnua ne ini ba privlanim. Pravog kranina to ne bi trebalo zbunjivati, jer on zna komu je povjerovao. On je svjestan da jedino ovaj put, put muke i kria, vodi u ivot, u uskrsnue. Uskrsnue poinje onda, kad ponemo u svjetlu uskrsloga Gospodina prepoznavati u ovjeku Boga. Svaka udaljenost od Boga i jednih od drugih jednaka je grobnoj tami i smrti, a svakim korakom kojim dolazimo blie Bogu u ovjeku i ovjeku u Bogu ostvaruje se uskrsnue (S. Barbari). Kristovo uskrsnue je zalog naega uskrsnua i poetak novog svijeta kojeg mi krani poinjemo ostvarivati ve ovdje na zemlji, a njegova punina je ivot vjeni. Mi Hrvati imamo dugu i bogatu kransku, katoliku i patniku povijest. Od samih svojih poetaka na ovim prostorima na se narod smatrao i bio je smatran kranskim i katolikim. Nai nam prei sauvae i predadoe u trajnu batinu ono najdragocjenije to su imali, a to je vjera u uskrslog Isusa Krista. ivei tu vjeru oni su imali snage sauvati svoj kulturni, nacionalni i vjerski identitet kroz mnoga stoljea sve do naih dana, iako ih je kroz itavu povijest pritiskao teki tuinski jaram. Sada kada smo se oslobodili vanjskih neprijatelja, nemojmo dopustiti da postanemo neprijatelji samima sebi. Na svima nama je da blago vjere koje smo primili od svojih prea predamo naratajima koji dolaze. Samo ako to uinimo moemo se nadati svjetlijoj i boljoj budunosti. Svojom mukom, smru i uskrsnuem Krist je davao smisao ivota naem narodu kroz cijelu njegovu patniku povijest. Nai prei su znali da samo krini put vodi u vjenu radost. U svijetlu vjere uskrslog Krista traili su i nalazili rjeenja svojih svakodnevnih problema i potekoa. Duboko se nadam i vjerujem da emo i mi u radosnom noenju kria nae svakodnevnice pronai smisao ivota i tako prispjeti k uskrsnuu.

to je to, dakle, to Uskrs ne ini toliko popularnim i privlanim svijetu kao Boi, iako je to dan pobjede dobra i ivota nad zlom i smru?

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 7

str.7 MOJ KAMEN

I u zemljama koje su u demokraciji otile daleko ispred nas Crkva upozorava da se katolici kod glasovanja na izborima trebaju voditi nekim naelima. U Italiji se i sam Papa oitovao o nekim stvarima koje se smatraju politikim pitanjima a koja se tiu morala, iako je to redovito nailazilo na estoku kritiku medija.

CRKVA I POLITIKA
Jedna od najeih krilatica reima koji nisu skloni Crkvi i kojima Crkva nije ba sklona jest Crkvi nije mjesto u politici. Jasno je da ovakvi reimi (liberalno-socijalistiki u pravom smislu rijei) ele oslabiti ulogu Crkve u drutvu jer se ideologija koju oni zastupaju u mnogo stvari razlikuje od svjetonazora i vrijednosti koje zastupa Crkva. Problem je u tome to i veliki dio vjernika (u Hrvatskoj, prema istraivanju objavljenom u Globusu, oko 65%) smatra da Crkva ne bi trebala komentirati politiku. Pokuat u obrazloiti zato mislim da to nije ispravan stav i ukratko objasniti kako Crkva vidi svoju ulogu u drutvu. moralu, osnovnim pravima ovjeka ili Bojim i prirodnim zakonima. Ako se uzme u obzir ovo to je navedeno, oito je da utjecaj Crkve u politici - ukoliko ona eli ostvariti ono za to se zalae - mora sezati donekle i u praksu, a ne samo u teoriju. zakljuivati jesu li moralno ispravni i zasluuju li povjerenje i podrku. Oko nekih pitanja koje Crkva smatra posebno vanim izjanjavaju se i biskupi. Ukratko u navesti kako se to oituje u nekim od europskih zemalja. Odnos Crkve i drave Jedna od temeljnih odrednica Crkve jest njezina odvojenost od drave. Drava ne smije nametati vjeru, vjera mora poivati na slobodnom uvjerenju (kardinal J. Ratzinger). Ideja odvajanja Crkve i drave se pojavljuje tek s kranstvom. U svim kulturama do tada religija je bila sastavni dio drave, a drava je bila uvar religijskog poretka (tako je i danas u mnogim islamskim zemljama). Upravo su se zbog toga u poetku kranstva pojavljivali progoni krana koji nisu bili spremni svoju vjeru podrediti dravnom ustrojstvu. Kranstvo je prva religija koja se usudila otrgnuti od vlasti drave i postati vjerom pojedinaca (barem u poetku). Iako se kasniji razvoj odvijao u drugom pravcu, tako da je Crkva nastojala postati gospodar drave, a mnoge su drave pokuale podrediti Crkvu svom ureenju, do stapanja Crkve i drave, u smislu pretkranskih religija, nikada nije dolo. Ipak je kranstvo uvijek teilo za time da ne bude samo subjektivni osjeaj - nego da bude istina koja e se prenositi javnosti, koja e postavljati mjerila te u odreenoj mjeri obuzdavati dravu i monike ovoga svijeta (Ratzinger). Ovim se eli rei da unato odijeljenosti Crkve i drave, Crkva nikako ne smatra da su krani duni biti neutralni u bilo kojem pitanju koje se tie politike. Zato je Crkva sama razvila mjerila prema kojima bi katolici trebali ocjenjivati programe pojedinih stranaka te Odnos Crkve i drutva u nekim europskim zemljama esto se misli da su crkvene intervencije oko nekih politikih pitanja osobine samo Hrvatske i slinih zemalja, a da u Zapadnoj Europi Crkva uti. Na nekoliko u primjera pokazati da to nije tako. I u zemljama koje su u demokraciji otile daleko ispred nas Crkva upozorava da se katolici kod glasovanja na izborima trebaju voditi nekim naelima. U Italiji se i sam Papa oitovao o nekim stvarima koje se smatraju politikim pitanjima a koja se tiu morala, iako je to redovito nailazilo na estoku kritiku medija. Tako je traio od ljekarnika koji su katolici da ne prodaju sredstva koja se koriste za izazivanje pobaaja, iako su to po zakonu bili duni initi u dravnim ljekarnama. Talijanski su biskupi javno podravali stranku kranskih demokrata nastojei tako postii jedinstvo krana na politikoj sceni. Ta je stranka dugo vremena bila na vlasti iako se kasnije raspala. U panjolskoj Crkva izriito poziva da se ne glasuje za stranke koje ele ozakoniti pobaaj i sl., iako to socijalisti tumae kao izravnu podrku stranci na vlasti. U Poljskoj su biskupi podravali jednog kandidata za predsjednika, a pred prole su parlamentarne izbore pozvali da se ne glasuje za stranku koja je u svim anketama uvjerljivo vodila. U Maarskoj je takoer dolo do sukoba Crkve i reformiranih komunista, a u ekoj Crkva optuuje vlast da je eli smjestiti u geto. Slovenski su biskupi vie puta izjavili da je Crkvi u Sloveniji sada gore nego u bivoj Jugoslaviji te da mediji i mnogi politiari vre sada jai pritisak na Crkvu kroz vrijeanje i javno omalovaavanje nego u vrijeme najgoreg komunizma. U Francuskoj je podruje utjecaja Crkve dosta sueno zbog stroge interpretacije zakona o odvojenosti Crkve i drave. U Velikoj Britaniji Katolika Crkva takoer, barem slubeno, nema velikog utjecaja na vlast jer je slubena vjera anglikanska, a kralj i predsjednik vlade moraju biti anglikanci. Kada se ovo ima u vidu oito je da se Crkva u Hrvatskoj dri prilino neutralno, iako ima i neprimjerenih izleta u politiku od pojedinih sveenika. U BiH je situacija mnogo sloenija i nuno je da se biskupi neto vie politiki angairaju nego u Hrvatskoj da bi pokuali zatititi barem osnovna prava Hrvata. Na kraju se postavlja pitanje kako bi se Crkva trebala danas drati u politici. Ja smatram da ipak ne bi bilo dobro svrstavanje lijevo ili desno. Mislim da se Crkva treba ograniiti na to da pokua zatititi osnovne moralne i nacionalne vrijednosti a izbor politike stranke treba prepustiti svakom pojedincu. Najidealnije bi bilo da katolici aktivnije sudjeluju u politikom ivotu i promiu kranske vrijednosti, a ostali sami ispravno procjenjuju stranke po njihovom programu i vrijednostima za koje se zalau (socijalna pravda, potivanje ljudske osobe, zatita ivota neroenih). Tada nikakve biskupske upute ne bi bile potrebne, ali bojim se da e do toga trebati jo dosta dugo ekati. Mate Logara

Odnos Crkve prema politici i vlasti Iako politika kod mnogih ljudi i nije ba potivano zanimanje, Crkva je visoko cijeni ukoliko se ona shvaa kao sluenje opem dobru. Graani su u tome duni podupirati politiare i njihova je moralna obveza plaati porez i sudjelovati u obrani zemlje. Crkva takoer smatra da u svakom dobro ureenom drutvu mora postojati vlast. Ona je nuna za odravanje reda, jedinstva i promicanje opeg dobra svake zajednice i svakog pojedinca u drutvu. Vlast kao takva dolazi od Boga, ali oblik politikog ureenja je preputen graanima. Iako Crkva sebe ne vidi samo kao zemaljsku stvarnost, ona smatra da su se njezini lanovi duni pokoravati svakoj zakonitoj vlasti ukoliko ona ne donosi nepravedne zakone ili mjere koje su protivne moralu. Ali ona takoer smatra da ima pravo i obvezu, kao i svi ostali u drutvu, pomagati vlasti u onome to je dobro i upozoravati na ono to je loe. Svi su duni promicati ono to je korisno za drutvo, ali i opirati se onome to je nepravedno i protivi se

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 8

MOJ KAMEN str.8

Nova generacija hrvatske politike


Pie: Boo SKOKO Vrlo esto se sjetim savjeta jednog svog nastavnika iz osnovne kole, koji je znao rei ako elite uspjeti u ivotu klonite se motike i politike!. Razlog za ovo prvo nam je uvijek bio jasan, naroito kad smo morali tijekom ljetnih praznika poneto raditi na tvrdoj zemlji. Danas se taj savjet pokazuje jo pragmatinijim jer uistinu poljoprivrednik u okolnostima u kojima ivimo vrlo teko moe zaraditi kunu ili marku iz svoje zemlje. A kad je politika u pitanju ipak nam nije bilo sasvim jasno zato bismo bjeali od tog zanimanja ali smo se zadovoljavali starom uzreicom naega naroda, koja kratko kae - politika je kurva. I ta je metafora u to doba bila dovoljna! Kad se danas prisjetimo tog vremena komunistikih osamdesetih godina sasvim nam je jasno zato su politiari bili omraeni u hrvatskome narodu. Stvaranjem hrvatske drave, poetkom devedesetih godina, donekle se izmjenio taj odnos prema politici jer smo nakon dugih godina konano dobili svoje politiare i svoju vlast... Onda je doao rat, potom oslobaanje, zatim je prola pretvorba, onda je dolo do manjinskog bogaenja i veinskog siromaenja a onda se promijenila i vlast... Deset godina kasnije razmiljanja o politici su opet slina kao i onih davnih osamdesetih! Iako nije vie rije o Hercegovini ve o hrvatskoj metropoli, opet sluam kako obini ljudi govore kako je politika kurva i kako se treba kloniti te neasne ljudske aktivnosti. Meutim, ipak osobno vie ne mislim tako! Pokuat u objasniti zato! U proteklih desetak godina promijenili smo nekoliko garnitura vlasti, od kojih dvije s potpuno razliitim ideolokim predznakom. Na televiziji su se izredali deseci premijera, ministara, saborskih zastupnika, naelnika, savjetnika, upana, gradonaelnika... Iako se jedni nazivaju demokranima, drugi liberalima a trei socijaldemokratima ini se da nema velike razlike u nainu njihova funkcioniranja. ast pojedincima koji su asno obnaali politike dunosti u proteklom periodu ali najvei broj tih bivih i sadanjih politiara - nije zasluio ni spomena kad je u pitanju voenje hrvatske drave i njezinih institucija. Veini njih politika je bila samo siguran izvor prihoda i put do bogaenja, budui da mnogi od njih nita drugo nisu ni znali raditi u ivotu! Sasvim je jasno da mnogobrojni politiari ni danas ne govore istinu, obino daju lana obeanja, esto rade protiv interesa svoje zemlje, nekanjeno kre dravne zakone i propise, olako potkradaju dravu, protuzakonito se bogate, prodaju nam demagogiju i sl. I to, ini se podjednako bez obzira na njihovu stranaku pripadnost! Naravno uvijek su u prednosti oni koji su na vlasti jer im je to - lake! Istodobno, kad su osobni interesi u pitanju jasno je da se lako dogovore i toboe najtvrdokorniji politiki protivnici. Nedavno mi jedan saborski zastupnik dobronamjerno ree kako mu je svejedno tko i kako vlada zemljom. Jedino mu je vano - kae - da preivi mandat od etiri godine u Saboru, da redovito uzima mjesenu plau od (gotovo) 20 tisua kuna i ujedno osigura zastupniku mirovinu! Jedan stranaki dunosnik unutar vladajue petorke, u tijeku najeih unutar stranakih sukoba, mirno je izjavio kako zasad nema opasnosti da se koalicija raspadne jer ih na okupu dri zajedniki interes - da ostanu na vlasti, jer su novi izbori rizik za njihove fotelje! Politike stranke umjesto da zagovaraju i provode dobronamjernu politiku prilagoenu njihovu ideolokom predznaku te se nadmeu u kvaliteti ideja, one sve vie postaju interesne skupine u kojima se meusobno ucjenjuje, ostvaruju privatni profiti ili trguje ljudskim sudbinama... Ne ini li vam se da se velika veina

politiara i na vlasti i u oporbi jednostavno ne moe nositi s izazovima modernog doba i potrebama ljudi koji su ih birali. Jednostavno ti ljudi ne mogu shvatiti da ne ivimo vie u komunistikom mentalitetu, da politika nije sluenje partiji ve ovjeku a da dravne institucije nisu svrha sama sebi ve su stvorene ba kao i drava da bi njezinim stanovnicima bilo bolje! Nain komuniciranja, ophoenja i uope ponaanja veine naih politiara bez problema mogu zasjeniti mnogobrojni odlikai ve iz srednje kole. Ukratko (iako dodue pomalo i vulgarno) moemo zakljuiti - da je velika veina aktualnih politiara (bez obzira na njihov ideoloki predznak) jednostavno potroena, ma koliko se oni prodavali kao politiari za 21. stoljee ili kao nova generacija hrvatske politike. Svjedoci smo teke gospodarske i opedrutvene situacije u zemlji! Iz dana u dan pratimo, ako ne smijene a onda nelogine poteze pojedinih ministara i drugih vladinih slubenika. A onda nam premijer mirno priopi kako on uistinu nema boljih ljudi od onih koje redovito gledamo okupljene na sjednicama Vlade. Moda ih on ili koalicija i nemaju! Ali ima ih sigurno Hrvatska! Ti sposobni ljudi koji u ovom trenutku trebaju naoj domovini moda ne sjede ni u oporbenim redovima, moda ih stranke uope ne zanimaju, moda se niti ne bave politikom... Oni su uspjeni poduzetnici, znanstvenici, izvrsni studenti, dobri roditelji... I imaju znanje, sposobnost i volju uiniti neto za Hrvatsku i svakog njezina ovjeka. Oni moda nemaju iskustva ali zasigurno imaju vie energije od onih koji nam se smijee s predizbornih plakata, zacijelo imaju vie morala i odgovornosti. Oni moda uope nisu optereeni komunizmom, partizanima i ustaama, stranakim prepucavanjima i ideologijama poput veine na vlasti i u oporbi. Oni zasigurno mogu uiniti ono to aktualna politika garnitura ne moe. Meutim oni najee rade svoj posao, pomau svome blinjemu koliko mogu, meusobno se potue na situaciju u kojoj ivimo i idu dalje! Takvi ljudi se nalaze meu nama. Treba ih ohrabriti i dati im poticaj da se ukljue u politiku. Treba se meusobno umreiti i pomagati! Nije vano kako politiki razmiljaju. Vano je da im je na prvom mjestu Hrvatska i njezin napredak. Vrijeme je za smjenu generacija u hrvatskoj politici! Vrijeme je za nova lica u Hrvatskom saboru i hrvatskoj Vladi, koja ve godinama ne moemo uoiti. Vrijeme je za nove i kvalitetne ideje u strankama na vlasti ali i u oporbi. Vrijeme je da se konano okrenemo prema budunosti! A kad bismo takve ljude imali u politici i kad se ne bi nakon inauguracije pokvarili onda zasigurno vie nebismo govorili da je politika kurva. Politika je kako bi rekli neki teoretiari - asno sluenje svome narodu. Problem je to mi u Hrvatskoj u naelu nemamo sree s ljudima koji obnaaju politike funkcije da uistinu to i osjetimo! I dok se god budemo ustruavali od uplitanja u politiku dotle e na naim mjestima sjediti neki kojima tamo nije mjesto. Stoga, vrijeme je da sluenje narodu i dravi kroz politiku shvatimo i kao moralnu obvezu!

Vrijeme je za smjenu generacija u hrvatskoj politici! Vrijeme je za nova lica u Hrvatskom saboru i hrvatskoj Vladi, koja ve godinama ne moemo uoiti. Vrijeme je za nove i kvalitetne ideje u strankama na vlasti ali i u oporbi. Vrijeme je da se konano okrenemo prema budunosti!

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 9

str.9 MOJ KAMEN

Mama, to je to Haki sud?


pie: Hrvoje Gali Kad vas, za kojih 20ak godina, vae dijete upita ovo pitanje ba sam znatieljan koliko ete mu znati rei? Veina prosjenih Hrvata e mu rei da je to sud koji se nalazio u glavnom gradu Nizozemske te da je sudio (ili trebao suditi) ljudima koji su poinili ratne zloine. Uz to e, vjerojatno, neki od mojih kolega pravnika dodati o kojoj se vrsti postupka tu radilo, kakva je bila mjesna, a kakva stvarna nadlenost te kakav je sve to utjecaj imalo na razvoj cjelokupnog meunarodnog kaznenog prava. Ipak, svi e oni glavni naglasak svog tumaenja baciti na politike opservacije, koje sam spomen Hakog suda, u njima budi. Pa, iako se u ovom studentskom asopisu do sada govorilo o politici vie nego u prosjenom politikom magazinu, ja vas time neu time zamarati! Moja je elja obinom studentu pribliiti jedan aspekt drutvene svakodnevnice u kojoj ivimo te mu pomoi da je bolje razumije. Nakon dvije i pol godine rada na prouavanju ustrojstva samog Suda te njegova djelovanja, organiziranja mnotva tribina i desetodnevnog radnog posjeta Hagu osjeam se dovoljno pozvan govoriti o tim stvarima. Za poetak bih vas molio da pokuate rijeiti potonji test. Ako vam uspjenost bude 90% ili vie vi dalje ne morate ni itati jer ionako sve znate! Bude li vam izmeu 70-90% preporuam vam da, ipak, proitate jer, tko zna moda saznate neto novo? Svi ostali: ODMAH NA ITANJE!!! Napomena: skraenica ICTY oznaava International Criminal Tribunal for former Yugoslavia - ili , po naki, Haki sud! 1. Tko je osnovao ICTY? a) UN (Ujedinjeni Narodi) b) EU (Europska Unija) c)SAD d)zemlje bive Jugoslavije 2.Tko je glavni tuitelj ICTY-a? a)Graham Blewitt b)Carla del Ponte c)Claude Jorda d)George Robertson 3.Koji se pravni sustav primjenjuje na ICTY-u? a)anglosaksonski b)mjeoviti c)kontinentalni d)pravni sustavi bivih jugoslavenskih republika 4.Kada je osnovan ICTY? a)1948 b)nakon Daytonskog sporazuma c)1991 d)1993 5.Kolika je maksimalna kazna koju ICTY moe izrei ? a)45 godina zatvora b)smrtna kazna c)doivotni zatvor d)u visini kolika je bila najvea kazna na prostorima SFRJ Sad kad smo pokazali svoje znanje kreemo s injenicama: - Haki sud (punim imenom Meunarodni Kazneni Sud za podruje bive Jugoslavije) osnovan je rezolucijom 827 Vijea Sigurnosti UN-a 25.03.1993. godine te mu je za sjedite odreen, glavni grad Kraljevine Nizozemske, Den Hag. Jedan od glavnih inicijatora osnivanja bila je Republika Hrvatska. - Haki sud je nadlean suditi svim osobama koje su odgovorne za ozbiljna krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena na podruju na podruju bive Jugoslavije od 1.1.1991. godine po nadalje... Sudi se po mjeavini kontinentalnog i anglosaksonskog postupka. Osobna opaska: Ovdje vidite da ne postoji zavrni datum do kojega bi nadlenost bila ograniena, tj. ako bi se danas zbio neki novi zloin Haki sud bi za njega bio nadlean! Postojao je spor da li OLUJA spada u nadlenost Hakog suda? Ja se, iskreno, nadam da u njoj nije bilo krenja meunarodnog humanitarnog prava, ali ako jest: ona se zbila u kolovozu 1995. godine na podruju bive Jugoslavije pa ju je po toj osnovi Haki sud ovlaten ispitati. - Haki sud se sastoji od tri dijela : 1. SUCI - izmeu mnotva uglednih pravnika koje se njihove drave predloile, Glavna skuptina UN-a bira njih 16. Trenutani predsjednik je Claude Jorda. Osobna opaska: S obzirom na strunost i ugled ponuenih kandidata mogunost pristranosti je minimalna! 2. TUILATVO - u naelu bi trebalo biti neovisno od bilo kakvih utjecaja, u njega se biraju najpoznatiji odvjetnici i policajci. Glavna tuiteljica je Carla Del Ponte. Osobna opaska: Kao i u veini drava, mogunost politikog utjecaja je ovdje najvea. Da li ga ima, u to ne ulazim, ali pogledajte nae Dravno Odvjetnitvo pa e vam neke stvari biti malo jasnije... 3. TAJNITVO - bavi se svim tekuim stvarima potrebnim za normalno funkcioniranje Suda, npr : organiziranje pritvora, rospodjela sudkog prorauna, promicanje drutvene uloge Suda... Na elu mu je Dorothee da Sampayo Garrido- Nijgh. Osobna opaska: Ovo je najbolje organizirani dio suda te na njegov rad, redovito stie najmanje pritubi. - Trenutno na Hakom suda radi oko 6. Koja je maksimalna kazna koju ICTY moe izrei? a) 45 godina zatvora b) smrtna kazna c) doivotni zatvor d) u visini kolika je bila na prostorima ex SFRJ 7. Teritorijalna nadlenost ICTY protee se na podruje? a) BiH b) RH i BiH c) Kosova d) podruje cijele ex SFRJ 8. Ima li nacionalni sud prednost pred ICTY-em? a) Da b) Ne 9. Pred ICTY-em kazneno odgovaraju? a) samo neposredni poinitelji b) samo naredbodavci ( po zapovjednoj odgovornosti) c) oboje 10. Koji su naini mogui da se optueni pojavi pred ICTY-em? a) izruenjem b) dobrovoljnom predajom c) uhienjem od strane UN-a d) na sve gore navedene naine

Toni odgovori: 1.-a, 2.-b, 3.-b, 4.-d, 5.-c, 6.-c, 7.-d, 8.-a, 9.-c, 10.-d. 1200 osoba, a proraun se, s 276.000$ 1993. godine, popeo na, fascinantnih 95.,942,600$ 2000. godine. - Na Hakom sudu je do sada podignuto 79 optunica ( 19 Hrvata, 7 Muslimana, 53 Srba) . Trenutno su u pritvoru 48ica, 28icu drave odbijaju izruiti (1 Hrvat - Gotovina), a trojici je optuba odmah odbaena (2 Hrvata Ivan anti i Marinko Katava ). Samo 5 osoba je potpuno osloboeno optubi ( 4 Hrvata: braa Kuprekii i Dragan Papi). Osobna opaska: Tu do izraaja dolazi, po meni, najvea nepravda Hakog suda, a to je nepostojanje odgovarajue naknade za one koji su proglaeni nevinim, a prije toga su po nekoliko godina proveli u pritvoru... Jo bih elio istaknuti jednu stvar : CIA je, neposredno nakon Daytonskog sporazuma, izbacila svoju neslubenu procjenu o tome kakav bi omjer pojedinih naroda trebao biti u Hagu s obzirom na poinjene ratne zloine. Po toj procjeni omjer je 10:3:1-Srbi:Hrvati:Muslimani.. Da li se Sud pridrava te proporcije i da li se vi slaete s njom, procijenite sami... Svi ovi podaci su tu da bi vam prikazali koliku vanost Haki sud ima za ovo podruje. Ustanovljen je da bi kaznio sve one koji su poinili ratne zloine, ubrzao pomirenje i smanjio revanizam meu narodima. Teko da bilo tko ne bi sloio s ovim idealima. Da li on to u praksi uspijeva, je li on nepravedan, politiki orijentiran? To su pitanja na koja e te sami morati nai odgovor, ovaj lanak je tu samo da vas na to potakne... elim samo istaknuti da ako smo mi inili zlo, to zlo nije niim umanjeno ako je netko i nama uinio isto to zlo ( pa ak ako ga je uinio i prije nas). Niste vi manji krivi ako ubijete neiju sestru samo zato to je taj netko ubio vaeg brata! Ako bi tako razmiljali vratili bi se na Hamurabijevo doba i na ono uveno naelo: Oko za oko, zub za zub! Iskreno se nadam da smo tu civilizacijsku razinu davno nadvisili te da emo naoj djeci usaditi ispravne ideale. Ako im damo krivi odgovor lako je mogue da se za kojih 50ak godina osnuje neki novi sud za neko novo podruje, a tada e naa djeca poaliti to su uope ikad pitali: MAMA, TO JE TO HAKI SUD?

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 10

MOJ KAMEN str.10

VRAZJE KOLO
Volim sve hrvatske krajeve, ali kao Imoaninu, oku, a pogotovu srcu mi je najblia Hercegovina, a za ui u nju mi je kao potrebna putovnica - jo je nikad nisam ponio i neu. ta e potenu oviku putnica!
predzie kranstva-prvi put! Narednih godina BiH je opstala zahvaljujui bratstvu i jedinstvu, a u meuvremenu bjeei pred Turcima u zemlju su upuzali i Srbi, narod opsjednut samim sobom i svojom veliinom, Srbija odavde do Tokija! Reklo bi se, svaki komentar je suvian! Pria o Domovinskom ratu svima je poznata i ponavljat je neu, jer zna se da je bilo svoj ili mrtav, to i nije neki teak izbor. Tada smo bili pijuni koji su odigrali na svoju ruku, protivno velemajstorskim idejama svijeta, tada smo imali svoje JA! Hrvatska je danas u tekoj moralnoj i inoj kaljui s velikom tendencijom totalne besperspektivnosti. Posluna i rasprodana, ali zato nas cijene neki Bushevi i Blairovi-ma dajte molim vas! Al na stranu sve, pustimo ljeviarstvo i desniarstvo, zanemarimo injenicu da sam iz grada u kojem je najee ime Ante, budimo samo realni i pravedni: Rei da Hrvatska nema nita s Hrvatima iz BiH, da oni imaju svoju dravu je najnotornija glupost, ako ne i bezobrazluk. Volim sve hrvatske krajeve, ali kao Imoaninu, oku, a pogotovu srcu mi je najblia Hercegovina, a za ui u nju mi je kao potrebna putovnica jo je nikad nisam ponio i neu. ta e potenu oviku putnica! Postavlja se pitanje konanog cilja. Redovito nam se imputira cijepanje BiH, jer gospoda globalni policajci ne shvaaju da su upravo oni razbili BiH i to nepovratno. Tzv. Republika Srpska je praktiki samostalna i koliko god grubo zvuao izraz-etniki gotovo ista, a u toj nekakvoj Federaciji Hrvati lagano nestaju. Mogla je biti i recimo nekakva Republika Hrvata, ali izgleda da je bilo nedopustivo nastajanje muslimanske drave u srcu Europe. Hrvati-predzie kranstva-drugi put! Ne mora Hercegovina biti dio Hrvatske, ali te dvije zemlje Hrvata moraju ivjeti kao jedno, ali ne-EU plaa izgradnje suvremenih graninih terminala, a naa Vlada zduno gradi. Tapu ih po ramenima za takve poteze i kau im da e ui u Europsku Uniju i onda e im ona dati novca, zlata, moda nekih 30 srebrnjaka-sve na veresiju-naravno! Mi smo za Europu, ako je Europa za nas! Naalost nije tako. Pa dokle emo iekivati pusta izvjea stranih velebnih komisija o pravdi i demokraciji u Hrvatskoj. Zar nije apsurd da hrvatski ministar izraava zadovoljstvo ili tugu zbog izvjea neke amerike komisije o ljudskim pravima u nas! Pozdrav od Palestinaca! Puzati se mora da bi se znalo hodati. Hrvati s obje strane granice su svoje otpuzali, sad bi malo na noge, podiui jedni druge-s EU ili bez nje, s Ivicom i Stipanom ili bez njih! pise: Antonijo Zdilar

Zemlja s povijeu od svega nekoliko stoljea preuzela je ulogu jedine prave svjetske sile, svjetskog policajca, svjetskog uitelja demokracije i pravde. Zemlja u kojoj su unatrag pedesetak godina ljudi bili proganjani zbog boje koe, u kojoj je jedino priznato mjerilo vrijednosti novac, danas drsko i samouvjereno, skrivena iza topovskih cijevi propisuje pravila igre i ponaanja, osuuje i kanjava. U tom svemu mi, Hrvati, smo pijuni i to u partiji aha s puno polja (preteno naftnih...) i puno figura pri emu pravila kretanja i naizmjeninog, ravnopravnog povlaenja poteza nisu ni priblino jednaka za sve. Budimo realni, ne moemo

mijenjati svijet (barem jo ne), ali biti lutka na koncu u kazalitu koje ni djecu vie ne zavarava bilo bi u suprotnosti s ostavtinom naih predaka, bilo bi okretanje lea povijesnim istinama, na koncu konca, bilo bi upanje naih korijena! Sve je poelo haranjem osmanlijske nemani koja je u tijelu ondanje Hrvatske ostavila ogroman ugriz-dananju BiH. Pet stoljea nasilja, agovanja i najvee tragedije od svih-nasilno islamiziranje jednog od najkranskijih naroda, nasilno islamiziranje Hrvata. Hrvatska-

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 11

studentske teme i klupska dogaanja

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 12

MOJ KAMEN str.12

RIJE STUDENATA ODUVIJEK JE BILA JAKA, A PERO NAJDJELOTVORNIJE ORUJE


U razgovoru s obinim ljudima, studentima, uenicima ili sluajnim prolaznicima, veina e njih rei ono najobinije: To nije u redu, to je nepravda, treba uiniti ovo ili ono. Meutim, sve ostaje upravo na tim rijeima. Mladi ljudi su, naalost, danas u veini sluajeva nezainteresirani poduzeti bilo to. Povijest nam pokazuje koliki su znaaj studenti imali u dosadanjim previranjima diljem svijeta. Svaka drava ima blistava razdoblja povijesti, kada su mladi podigli svoj glas i neto promijenili. Tako je i s Hrvatskom, sjetimo se Hrvatskog proljea. Neki e moda postaviti upit - zato spominjati Hrvatsku? Pomireni sa situacijom, veina Hrvatsku smatra drugom i stranom dravom. Zaboravljaju na povijesne hrvatske granice, oduzete prolim politikim i dravnim sustavima. Republika Hrvatska je, prema mom sudu, domovina Hrvata u BiH i zasigurno ne bi bila ni uspostavljena bez ogromne zasluge bh Hrvata. Sline pojedinosti, koje se, zasebno, nekima mogu uiniti nevanima, u globalu pruaju sliku hrvatskoga ovjeka na ovim prostorima. Mladi su umrtvljeni, a politikom se kod nas bave jo samo dinosauri i onda se pitamo kako su naa prava ugroena, kako su naa nacija, vjera, kultura, jezik, povijest i obiaji toliko potisnuti i na rubu istrjebljenja. To nisu rijei pretjerivanja, svakodnevica pokazuje istinitost tih injenica Uobiajeni sudovi Kada mladom ovjeku pria o stanju u zemlji, socijalnim problemima, nedaama u gradu i okolici - odmahnut e i rei:Ti nisi OK, koji ti je vrag? Ma pusti to. Ajmo na pivu. To bi bila sasvim normalna reakcija kada bi ivjeli u visoko razvijenim zemljama zapada, ali htjeli mi to priznati ili ne, ivimo na Balkanu i odmahujui rukom, okreui glavu od problema, poniremo dublje u njih i gubimo svijest o bitnome. Vano je istaknuti kako postoje mladi angairani u politikom ivotu koji pokuavaju neto promijeniti. Te osobe reagiraju na razliite pritiske, nepravdu i ugnjetavanja. Osuuju nekorektne poteze politiara, kritiziraju nepravilan rad i pruaju potporu onom ispravnom. To i jest dunost mladoga ovjeka - sugerirati predstavnicima svoga naroda na pogrjeke (kojih je, naalost, sve vie) i ukazati na pravi put. Boriti se za opstojnost Hrvata na stoljetnim ognjitima. Kako izroniti iz duhovne abokreine Monici su uzeli za pravo nazivati nas ovakvim ili onakvim imenima. Gledajui neke injenice reklo bi se kako imaju pravo na to. alosno je kako na kazalinu predstavu, predstavljanje knjige, ili bilo kakvo kulturno zbivanje doe 30-tak ljudi (ako imamo sree), a koncert srbijanskih zvezda broji na tisue posjetitelja. Poaljimo im drugu sliku pokaimo koliko volimo svoje, koliko cijenimo svoju tradiciju i obiaje. Apsurdno bi bilo govoriti kako je tue loe, ali ti ljudi, koji nam, pjevaju, prije nekoliko godina pjevali su nekim drugima. Poruka je jasna mladi, probudite se, ustanite i recite to mislite! Ukaite na ono to vas titi! Rije studenata oduvijek je bila jaka, a pero najdjelotvornije oruja! iskoristite pruene mogunoti i poaljite poruku! Osigurajte onima koji dolaze duhovno ozraje u kojem e, poput mladih u svijetu, moi iznijeti slobodno svoja promiljanja. Darko Juka (Opomena, list Studentskog zbora Sveuilita u Mostaru, broj 3, sijeanj 2002.)

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 13

str.13 MOJ KAMEN

Premijer, poznat po suzdranosti i politikoj odmjerenosti, vratio se s odmora vedra raspoloenja. Projekt S faksa na posao, inilo se, skriva objanjenje toga obrata...

S FAKSA NA PEALBU
Prenosimo iz lista studenata matematike LIMES, broj 1, oujak 2002.
Kad je poetkom sijenja ove godine premijer Raan u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupio predstavnike svih relevantnijih tvrtki kako bi im predstavio novi Vladin paket mjera koje bi trebale zastaviti rast nezaposlenosti i sanirati postojee (katastrofalno) stanje, nitko nije znao to se zapravo sprema. S kakvim se to arobnim tapiem premijer vratio s boinih blagdana, osjetno raspoloen i samouvjeren? Jer 2001. ispratili smo bez suvinog optimizma i sa strepnjom za budunost, sa sasvim opravdanima obzirom na zateeno stanje; u tim gospodarskim okolnostima smijati se mogao samo cinik! No premijer, poznat po suzdranosti i politikoj odmjerenosti, vratio se s odmora vedra raspoloenja. Projekt S faksa na posao, inilo se, skriva objanjenje toga obrata! Ta i kako ne bi kad je rije o projektu koji ve u prvoj godini provoenja jami zapoljavanje vie od sedam tisua ljudi, koji pokriva sve ugroene kategorije nezaposlenih, koji je uostalom prvi sustavni plan rjeavanja definitivno najveeg problema u Hrvatskoj! Osim toga, ovoj Vladi je i prvijenac (dosad nikakvih sustavnih planova za rjeavanje bilo kojeg problema javnost nije vidjela) a - poznato je - prvi se pamte! Stoga se nije alilo ni sredstva ni truda da ga se dostojno predstavi, kako Vladinim stratekim partnerima (gospodarstvenicima i poduzetnicima) tako ciljanim skupinama te javnosti openito. Cijela parada poela je, rekosmo u HGK, nastavila se u medijima, a zavrila po studentskim tribinama i okruglim stolovima, gdje joj je uostalom i mjesto, ako uvaimo da iz samog naziva projekt gravitira studentima premda predvia subvencionirano zapoljavanje i drugih ugroenih kategorija, kao to su invalidi, branitelji, osobe bez radnog iskustva i drugi. Za glavnog promotora meu studentima, premijer je odabrao vrckastog ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira aia, poznatog po uestalim ruenjima kua u 2001., ali i vrsnog gospodarstvenika, veinskog vlasnika jedne od, kako sam kae, svega nekoliko uspjenih i dokazanih hrvatskih tvrtki - Coninga. Stoga i ne udi to je dotini ministar promocijom S faksa na posao lucidno povezao ugodno s korisnim te je pri kontaktu sa studentima istima poruio kako dobivene vauere za dravnu subvenciju iskoriste upravo u njegovoj tvrtci. Logino, jer to bi spiskali novac koji je Vlada tekom mukom otrgnula iz 70 milijardi kuna tekog dravnog prorauna (da se podsjetimo kegrin rekord bio je manji od 50 milijardi!) na neku tvrtku od koje nitko (pa ni ministar) nema nikakve koristi! S druge strane, studenti kao mladi, entuzijastini i znatieljni sa zanimanjem su doekali S faksa na posao i pokazali puno veu spremnost ukljuiti se u projekt od gospodarstvenika koji su sastanak u HGK mahom prespavali i ve sutra nastavili po starom. Zanimalo ih je gdje i kada mogu dobiti vauere, koji su uvjeti, hoe li postojati liste prioriteta, jami li drava da e svaki imatelj vauera i dobiti posao i slino. Stoga i ne udi to ih je kao hladan tu doekao odgovor ministra aia koji je, mrtav hladan, na tribini u Varadinu poruio: zavrite fakultet i idite raditi vani! Pridodao je jo da je Varadin gad s mentalitetom abokreine, da se projekt S faksa na posao moe odvijati jedino u Zagrebu te da u Hrvatskoj ionako nemaju od koga uiti... kad se sve zbroji uvjerio nas je! Zaista, ako je to perspektiva koja se mladom Hrvatu nudi, to je loginije nego otii van? aievi argumenti otvorili su nam oi sada naime razumijem i njegovu donedavna urnebesno smijenu izjavu kako se obeanje o 200 000 novih radnih mjesta ostvaruje (a podatci s burze govore da je poetkom 2000. bilo oko 330 000 nezaposlenih dok ih danas ima 410 000) - ta ministar je mislio na radna mjesta u inozemstvu! Jedino to jo, u tom kontekstu ostaje nejasno jest, zato dobivene vauere ne moemo zamijeniti za jednosmjernu avio-kartu... Petar Bezjak

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 14

MOJ KAMEN str.14

RAZGOVOR: DOMAGOJ JELI, PREDSJEDNIK STUDENTSKOG ZBORA SVEU

MOJ KAMEN - SIMBOL RAZUMNE I PLE


dodatnog tranja. Ukratko ispada da nema radnog vremena. Stvarno radi se dok neto nije zavreno ako to ikako stane u okvire dana. - Va mandat traje godinu dana. to za to vrijeme planirate uiniti za studente i poboljanje njihovog standarda? Hoete li inzistirati na odravanju postojeih cijena studentske prehrane i smjetaja? U okviru mandata od 1 godine uiniti u sve to mi zakonski okviri omoguavaju da se studentski zahtjevi prepoznaju i da se uvrste u one koji su rjeivi. Morate znati da su i moji prethodnici kao i njihovi prethodnici , kao i prethodnici njihovih predhodnika nastojali poboljati studentski standard. Moje miljenje je da u gospodarski razvijenijem drutvu prevladava i pozitivni pristup rjeavanju realnih potreba studenata. Osobno nisam zadovoljan trendom zbivanja u gospodarstvu i ako se ovako nastavi teko e se Hrvatski student osjeati potrebnim i kroz to s vizijom za budunost u radu i ivotu. Postojee cijene prehrane i smjetaja s obzirom na ukinute doplatke do zavretka kolovanja su preveliki financijski udarac na roditeljske mogunosti. Ako k tome dodamo da su nam roditelji ugroeni kroz nesigurnost na poslu neizbjeno se razvija u obitelji atmosfera blago reeno nesklada. To je sigurno dodatna oteavajua okolnost koja destimulira i oteava pozitivan razvoj kod studenta a i svakog mladog ovjeka. Zato zadravanje postojeih cijena smatram da nee biti nikakav uspijeh ali..... - Kakav je Va komentar stanja u Studentskom centru i na tijek sanacije? Pravu ocjenu o potrebi sanacije ili o ocjeni da je isforsirana tj. nametnuta trebali su dati nepristrani strunjaci za ekonomiju. Ali ako i ti nai uzori rade po neijem diktatu onda se bojim za vrijeme poslije njih..... - Kakav je odnos Studentskog zbora s Ministarstvom znanosti i tehnologije? Da li je Zbor marginaliziran? Gdje se stalo s prijedlogom novog zakona o Studentskom zboru, sudjeluje li Zbor u izradi tog i Zakona o visokom kolstvu? Za nas studente je Ministarstvo znanosti i tehnologije institucija s kojom bi morali imati jasne , iste i vrlo korisne odnose. Oni bi nas trebali doivljavati kao svoje nasljednike a mi njih kao one koga se moemo uvijek osloniti. Skoro kao oevi i djeca. to e nam pruiti na putu naeg formiranja u ljude sposobne da se nosimo s meunarodnom konkurencijom kako kod nas tako i van nae zemlje morali bi oni u ministarstvu znati procijeniti. O tome ovisi uspjenost njihovog mandata u Ministarstvu. Naa elja je da odnosi budu jako skladni i da su na putu stalnog uspona. Uslijed promjena vlasti dogaa se da se studente doivljava kao nepodobne ali to je neutemeljeno jer mi nismo nikome duni i ne moramo nikome posebno biti prihvatljivi ili ne prihvatljivi. Neka svatko u stukturama odradi korektno i na korist naroda a time i studenata pa se mi neemo osjeati zakinuti, marginalizirani ili jo neto gore. - to mislite o studentskoj pasivnosti? Kako animirati studente? Mislite li da e se sada vie aktivirati kada im se prava na neki nain? Moemo slobodno rei da su nam itavi slojevi u narodu nedovoljno aktivni. Da li je to i pasivnost, u nekoj mjeri i je. Iz takvog miljea nam svakodnevno dolaze i studenti. Studenti moraju imati svoje uzore.Gdje imamo poticaje i to mogu u ovoj situaciji biti poticaji za studente? Ne smije se dogaati da mladi ovjek padne pod utjecaj razmiljanja da kad zavri fakultet nikamo ne pripada a dok je na fakultetu osjea neku zatitu.

Razgovarali smo s Domagojem Jeliem, koji je na mjestu Predsjednika studentskog zbora Sveuilita u Zagrebu naslijedio Zrinka ustonju,koji je svoj mandat vie nego uspjeno odradio. I Domagoju u vrenju tako odgovorne dunosti elimo puno uspjeha! - Kratko se predstavite naim itateljima. Kako izgleda radni dan prvog studenta zagrebakog Sveuilita? Roen sam 1978.godine u Mnchenu, Njemaka i student sam i IV.godine Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije Sveuilita u Zagrebu. Ako se moe rei da ponetko troi dane ja mogu rei da i dani troe ovjeka. Biti, kako vi kaete, prvi student Sveuilita u Zagrebu vrlo je odgovorna i zahtjevna uloga. Ja ju tako doivljavam. Kroz itavi dan vam se ispreplie niz okolnosti koje vi ne programirate pa vam nameu odstupanje u jako puno sluajeva od onoga to ste sami predvidjeli u redoslijedu provedbe.Jutro zapone jo dok sam kod kue s pozivi-

ma, a onda u Studentskom zboru nastavimo s pokuajima ali i provedbama onog to se mora napraviti. Volio bih kad bi mogao primjeniti onu njemaku poslovicu koja glasi:Ono to je teko izvedivo to emo napraviti odmah, a za ono to je nemogue treba nam malo vremena. Meni je drago da mi u Studentskom zboru nismo samo mjesto za pritube ve se vrlo aktivno ukljuujemo u cjelokupan studentski ivot i studentski rad naih sveuilitaraca. Jasno je da tu ne smijemo precjeniti nae mogunosti ali ih nastojimo koristiti u svim studentskim okvirima. To dotie rad studenata preko Student servisa, smjetaj studenata, informiranost studenata i srednjokolaca - buduih studenata, meunarodni angaman....i niz jo nenabrojenih aktivnosti. Neki su rekli da bi trebalo biti aktivan 24 h na dan a no da bude za odmor- ala. Ne smijemo zaboraviti da se mi studenti kroz na rad esto susreemo s profesionalcima i s ljudima velikog gospodarskog i politikog iskustva a mi smo jo neupueni i ponekad nekima vjerujemo vie nego zasluuju pa imamo i

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 15

str.15 MOJ KAMEN

UILITA U ZAGREBU

EMENITE VRSTOE
Mladi u sebi nose dovoljno energije.Uvjeren sam da je to pozitivna energija ali ju treba pomoi usmjeriti i to tako da mladi a posebno studentska populacija prepozna korisnost tog usmjerenja. Od kad postoje studenti otad sigurno postoji i zakidanje njihovoh prava. Pitanje je da li u manjoj ili veoj mjeri. Ako uzmemo u obzir to su studenti smjeli za vrijeme vladavine komunista i u dananje vrijeme demokracije vidimo da je to neusporedivo. Unato vladavini demokracije sadanje nastojanje vlasti da nas raznim mjerama kao zakidanje na prehrani, podizanje poreza na studentski rad, ukidanje doplatka za studente sigurno proizvode nezadovoljstvo ali nastojat emo svim razumljivim argumentima upozoriti da tako krupni udari na studente ne vode rjeenju kako studentskih problema isto tako ni drava ne moe iz takovih restrikcija oekivati pozitivan razvoj. - Izabrana je nova rektorica prof. dr. sc. Jasna Helena Mencer. Moemo li oekivati nastavak bezuvjetnog zalaganja za autonomiju Sveuilita i od novog vodstva? Novoizabrana rektorica uiva studentsko povjerenje i mi se iskreno nadamo da e ona prepoznati sve ili makar glavninu studentskih interesa a u to svakako ulazi autonomija Sveuilita kao najvanije institucije u dravi. - Sprema li Studentski zbor neke projekte do kraja ove akademske godine koje bi eljeli posebno istaknuti? Unato tekoama s kojima se susreemo i to svakodnevno u nama ne zamire stvaralaki duh - pa mladi i puni energije smo- mi pripremamo projekte koji su vrijedni pozornosti. Nabrojit u samo neke npr.organizacija Europskog prvenstva u debati , Sveuilina regata s impresivnim brojem sudionika , meunarodni kulturni festival - Test , studentsko Hodoae u Meugorje ; vei broj svakogodinjih manifestacija. - Za kraj, molimo Vas da uputite poruku naim itateljima, hercegovakim studentima u Zagrebu! Imate lijepo ime glasila Moj kamen. Neka vam to bude i simbol razumne i plemenite vrstoe. Nastavite odravati kontinuitet visokog postotka zavrenih studenata kao to su bili i vai stariji i to generacijama. irite vezu meu svim studentima Hrvatske ali nastojte i s inozemnim prijateljima biti na putu suradnje i gajenju dobrih odnosa. Osjeajte da ste pripadnici naeg Sveuilita jer ga samo takvi moete voljeti i budite sigurni da imate zato. Razgovarao: Stipe Bubalo

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 16

MOJ KAMEN str.16

HRVATSKA AKADEMSKA DEBATNA LIGA


TO JE DEBATA?
Debata, relativno mlada disciplina u Hrvatskoj, u svijetu (osobito SAD-u te zapadnoeuropskim zemljama) je u obrazovanju prisutna ve stotinjak godina. Debata razvija komunikacijske i govornike sposobnosti, logiko razmiljanje i kritiko miljenje, no ona je istovremeno i natjecateljska disciplina te se odvija u virtuelnom parlamentarnom okruenju u strogo ogranienom vremenu i unaprijed zadanoj temi. Razlikujemo nekoliko glavnih vrsta debate: Amerika parlamentarna, Britanska parlamentarna, Karl Popper i Lincoln-Douglas. Debata je strukturirana, formalizirana rasprava u kojoj dvije ekipe raspravljaju o odreenom (drutvenom) problemu iznosei stavove i argumente za i protiv zadane teze. Teze obuhvaaju sva ivotna podruja: znanstveno, politiko, kulturno, obrazovno i dr... Prije poetka debate kockom se odreuje tko e zastupati koju stranu, te se tako esto dogaa da osoba zastupa suprotne stavove od vlastitih, to je upravo jedan od naina kako spoznati i drugu stranu odreenog problema. Natjecatelji imaju odreeno vrijeme za pripremu (koje varira ovisno o vrsti debate od 15 minuta do jednog sata), a zatim slijedi debata. Nakon debate suci, koji su sluali cijelu debatu, donose presudu tko je bio uspjeniji u dokazivanju svoje strane, ne uzimajui u obzir svoj osobni stav o temi ve iskljuivo argumente koje su uli u debati. Debata je u Hrvatskoj prisutna od 1994., uglavnom samo u srednjim kolama, a studentska debata po prvi puta znaajnije djeluje od 1997.

H R V A T S K A A K A D E M S K A DEBATNA LIGA
Hrvatska akademska debatna liga je krovna studentska debatna asocijacija koja koordinira debatne aktivnosti na nacionalnoj razini i organizira nacionalna debatna prvenstva. Kako je jedan od glavnih ciljeva HADL-a irenje debate na sve visokokolske ustanove u Republici Hrvatskoj, HADL organizira i debatne seminare i predavanja i uspostavlja debatna drutva pri tim ustanovama. Tako su do sada uspostavljena debatna drutva u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Da bi se seminari mogli to uinkovitije odravati i da bi debatna drutva mogla to bolje funkcionirati, HADL se brine i za izradu

i nabavku debatne literature i drugih debatnih materijala. S obzirom da je HADL krovna organizacija za debatu u Hrvatskoj, on provodi i certifikaciju sudaca i predavaa. Jedan od HADL-ovih velikih projekata je svakako i Meunarodni studentski debatni turnir u Dubrovniku, koji se ove godine odrava po trei put i koji okuplja debatante i suce iz cijelog svijeta. Taj je turnir po mnogoemu poseban i prepoznatljiv u debatnom svijetu jer osim natjecateljskog dijela nudi i sjajnu priliku za edukaciju i proirivanje debatnih znanja kroz seminare koje dre vrhunski svjetski govornici i suci. Osim toga, turnir u Dubrovniku je odlina prilika za oputanje i zabavu jer se odrava od 22. do 30. lipnja i osim debate ukljuuje mnogo drugih dnevnih (odbojka na pijesku, cjelodnevni izlet brodom na Elafitsko otoje, izlet brodom na Lokrum, razna sportska dogaanja i mnogo slobodnog vremena za kupanje i sunanje) i veernjih (disco veeri, cocktail veer, sveana zavrna veera) aktivnosti.

Debatno drutvo Sveuilita u Zagrebu je ustrojstveni oblik HADL-a i ono se brine za koordinaciju debatnih aktivnosti na Sveuilitu u Zagrebu. U radu debatnog drutva sudjeluje nekoliko debatnih klubova a jedna od zadaa drutva je upravo i proirivanje debate na sve fakultete i osnivanje klubova na njima. Zato Debatno drutvo Sveuilita u Zagrebu organizira prezentacijske debate na raznim fakultetima te edukaciju novih debatanata i voditelja klubova. Osim toga, Debatno drutvo organizira i debatne turnire za podruje Zagrebakog sveuilita i kvalifikacijske turnire za odlazak na Svjetska i Europska sveuilina debatna prvenstva. Premda je Debatno drutvo Sveuilita u Zagrebu osnovano tek krajem prole godine, ono je odmah poelo sa aktivnostima i marljivim radom, to je rezultiralo i osvajanjem dozvole za odravanje Europskog sveuilinog debatnog prvenstva pri Sveuilitu u Zagrebu, u travnju slijedee godine. Svi zainteresirani za debatu mogu se slobodno javiti na broj telefona 098 807 707 ili e-mailom na hadl@hadl.hr Detalji o meunarodnom turniru u Dubrovniku mogu se pronai na web adresi www.hadl.hr/dubrovnik Domagoj Bari

DEBATNO DRUTVO SVEUILITA U ZAGREBU

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 17

str.17 MOJ KAMEN

CINCO I MARINKO
U ponedjeljak 8. travnja u zagrebakom kinu Forum u Studentskom domu Sjepan Radi izvedena je predstava Cinco i Marinko. Glumci Hrvatskog narodnog kazalita (HNK) iz Mostara: Toni Pehar(Marinko) i Miro Barnjak(Cinco) uspjeli su, zanimljivom glumom dogaaja iz ivota hercegovakih gastrabajtera, nasmijati gotovo prepunu dvoranu. Zaviajni klub studenata Hercegovine(ZKSH), kao glavni organizator, omoguio je svim studentima i prijateljima Hercegovine da uivaju u zaista odlinoj izvedbi predstave. Naravno,uspjeh i realizacija same ideje o predstavi ovisila je i o novanoj pomoi naih zemljaka.Ovoga puta sponzor cijelog dogaaja bio je mostarski Aluminij koji je iznosom od 1500KM pomogao organizatoru i glumcima u realizaciji predstave. Ovim putem, jo jednom srdano zahvaljujemo, gosp. mr. Miji Brajkoviu, generalnom direktoru Aluminija i Predsjedniku Upravnog vijea HNK Mostar, bez kojeg ovog zanimljivog dogaaja ne bi ni bilo. Po rijeima Mire Petrovia, zaduenog za marketing u HNK Mostar, kazalite u Mostaru je u vrlo tekoj situaciji, te je i ova predstava izraz elje glumaca da se teko stanje rijei. Nova zgrada kazalita se gradi na mjestu nekadanje robne kue HIT kako to financijske mogunosti doputaju. Inae, HNK Mostar od svojih poetaka do danas je izvelo 20 premijera, te odigralo oko 700 repriznih predstava, kako u FBiH tako i u Republici Hrvatskoj.Predstava Cinco i Marinko svakako je jedna od zanimljivijih njihovih izvedbi. Boana Beli

IZBORNA SKUPTINA
15.02.2002.g. odrana je izborna skuptina Zaviajnog kluba studenata Hercegovine. Na njoj su izabrani novi lanovi tijela Kluba. Tako su u predjednitvo uli: Antonio Gali, Iva Kraljevi, Mirela Gali, Dario Kova, Boris Lonar, Lovre imunovi, Goran Grgi, Lucija Lonar, Blago Gudelj, Daren Raspudi i Dario kegro. U nadzorni odbor: Zvonimir uljak, Danijela Rebac, Mirjana Lonar, Josipa Gali i Petar Begi. U sud asti: Bernardina Kova, Vedran Maji, Jerko Juri, Ivan Boto, Marijana iri. Na prvom sastanku predsjednitva predloeni su i izabrani : Za pedsjednika Antonio Gali, podpredsjednicu Iva Kraljevi, tajnika Stipe Bubalo, rizniara Katrina uul i zapisniara Ante kegro. Takoer su izabrani lanovi urednitva i glavni i odgovorni urednik lista Moj kamen. To su: Bla Ere, Mirela Gali, Boris Lonar, Lucija Lonar i Stipe Bubalo kao glavni i odgovorni urednik. Slaven Pekas

IGRE NA JARUNU
25 i 26.svibnja 2002.g. na terenima RC Jarun odrat e se studenske igre u tradicionalnim i modernim sportovima u organizaciji Zaviajnog kluba. I ove godine biti e odrana natjecanja u nogometu, koarci, odbojci, skoku u dalj, potezanju klipa, povlaenju konopca, bacanju kamena s ramena, i obaranju ruke. Ovim putem pozivmo vas sve da provedete dan s nama u sportu i ugodnom druenju.

KAMEN

29/4/02

9:10

Page 18

MOJ KAMEN str.18

U ovom broju Mog kamena predstavljamo vam folklornu sekciju koja djeluje pri Zaviajnom klubu studenata Hercegovine.

Kreni kolo, kreni bo


I tako. Krenulo je. Nakon gotovo dvije godine ponovno je zapoela s radom naa folklorna sekcija. Sekcju vodi Danijela Rebac iz apljine, a uz Danijelu tu je i Hrvoje Gali iz irokog Brijega, koji pomae u stvaranju koreografije. O tome koliko su njih dvoje dobar, odnosno uigran par neemo, bar ne ovaj put. Probe se odravaju jednom tjedno, i to srijedom u 20:00 h u prostorijama upe Marije Pomonice na Kneiji. Sekcija broji dvadeset aktivnih lanova, za sada. Ovim putem pozivamo sve zainteresirane da nas posjete i ukljue se u rad sekcije. Poseban poziv upuujemo

momcima jer, udna li uda, imamo vie djevojaka. Ovaj kronini nedostatak posebno do izraaja dolazi kod pjevanja, jer kod nas definitivno ne vrijedi ona malo nas je alsmo jaki. Doite i prikljuite nam se. Upoznajte se s obiajima naih starih. Zaigrajte trusu, taraban i trojanac i zapjevajte s nama. Uz to cete upoznati i nove ljude, stei nove prijatelje, a moda i ljubavi, tko zna. A pored svega toga imat ete i priliku pokazati naueno (o jednom takvom nastupu u rubrici vijesti). Jedino to trebate imati je malo dobre volje. Detaljnije informacije o radu folklorne sekcije moete dobiti u klupskim prostorijama ili nas jednostavno posjetite na Kneiji svake srijede u 20:00 h i tako iz prve ruke saznajte sve o naem radu i planovima. Ovom prilikom zahvaljujemo se KUD Hercegovac i Folklornom ansamblu Turopolje na nonjama koje su nam posudili za nastup i naim domainima to su nam ustupili svoje prostorje. Svima Vama jedno veliko HVALA. Boris Lonar

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 19

str.19 MOJ KAMEN

olje

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 20

MOJ KAMEN str.20

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 21

ekologija

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 22

MOJ KAMEN str.22

PISMO POGLAVICE SEA


Poglavica Seattlea Suquamisha i Duwamisha, Washingtonskom guverneru Stevensu, prema zapisu Dr. Henry Smitha, 1853. god.: Godine 1854. Veliki bijeli poglavica u Washingtonu poelio je kupiti veliko podruje indijanske zemlje i obeao rezervat indijanskom narodu. Odgovor poglavice Seattlea ubraja se u najljepe i najdublje misli to su ikada sroene o ovjekovom okoliu, te ga Moj kamen donosi u cijelosti, jer slikovito prikazuje odnos crvenog ovjeka, Indijanca, s raznolikim stvorenjima koja za njega znae ivot, dok bijeli ovjek razmilja o njima samo kao o materijalu koji je mogue iskoristiti za stjecanje vlastite dobiti. To nebo koje je vjekovima lilo suze suosjeanja nad mojim narodom, i, koje se nama ini nepromjenljivo i vjeno, moe se promijeniti. Sutra moe biti prekriveno oblacima. Moje su rijei poput zvijezda koje se nikad ne mijenjaju. Na svaku Seattleovu rije Veliki se Poglavica u Washingtonu moe osloniti s toliko sigurnosti s koliko se moe osloniti na povratak sunca ili godinjih doba. Bijeli Poglavica kae da nam Veliki Poglavica u Washingtonu alje pozdrave prijateljstva i dobre volje. To je lijepo od njega, jer mi znamo da on nema osobitu potrebu za naim prijateljstvom. Njegovih ljudi je mnogo. Moj je narod malen. On nalikuje na ratrkano drvee olujom opustoene ravnice. Veliki, i pretpostavljam, dobri Bijeli Poglavica alje nam vijesti da eli kupiti nau zemlju i da je voljan pruiti nam onoliko da moemo udobno ivjeti. Ovo se zaista ini pravednim, ak dareljivim, jer Crveni ovjek nema vie prava koja bi on morao potivati, i ponuda bi mogla biti i mudra, jer nama vie ne treba ovako velika zemlja. Bila su vremena kada je na narod prekrivao zemlju kao to valovi vjetrom uzburkanog mora prekrivaju njegovo koljkama poploano dno, ali to vrijeme je davno prolo zajedno s velikim plemenima koja sada nisu nita drugo do bolnih sjeanja. Neu raspravljati niti aliti nad naom prijevremenom propau, niti u brzopleto prigovarati mojoj bljedolikoj brai, jer je moda i na nama dio krivice. Mladost je nagla. Kada se nai mladi razbjesne zbog nekog stvarnog ili izmiljenog zla, kada narue svoja lica crnom bojom, to znai da su im srca crna, i da su esto okrutni i nemilosrdni, i nai ih starci i starice ne mogu obuzdati. Tako je oduvijek bilo. Tako je bilo kada je Bijeli ovjek poeo prvi put tjerati nae oeve prema zapadu. No, nadajmo se da se neprijateljstvo meu nama nee nikada vratiti. Mogli bismo sve izgubiti i nita ne dobiti. Osveta meu mladima se smatra dobitkom, ak i pod cijenu njihovih ivota, ali starci koji ostaju kui za vrijeme rata, i majke koje mogu izgubiti sinove, znaju bolje. Na dobri otac u Washingtonu, jer pretpostavljam da je sada i na otac kao i va, otkako je kralj George pomakao svoje granice prema sjeveru, na veliki i dobri otac, kaem, javlja nam da e nas zatititi ako uinimo ono to on zahtijeva. Njegovi hrabri vojnici stajat e uz nas poput uzdignutog zida snage, i njegovi e predivni ratni brodovi napuniti nae luke tako da e nai prastari neprijatelji daleko na sjeveru, Haidi i Tsimpsiansi, prestati plaiti nae ene, djecu i starce. Onda e u on zaista biti na otac, a mi njegova djeca. Ali, moe li on to biti? Va Bog nije na Bog! Va Bog voli va narod i mrzi moj! On obavija svoje snane zatitnike ruke oko bljedolikog i vodi ga za ruku po zemlji kao to otac vodi svog malog sina, ali on je zaboravio svoju crvenu djecu, ako ona uope i jesu njegova. ini se da nas je i na Bog, Veliki Duh, zaboravio. Va Bog ini va narod svakog dana jaim. Uskoro e ispuniti cijelu zemlju. Na narod opada poput plime koja se brzo povlai i nikada se nee vratiti. Bog Bijelog ovjeka ne moe voljeti na narod niti ga zatititi. ini se da smo siroad koja se nikome ne moe obratiti za pomo. Kako onda moemo biti braa? Kako va Bog moe postati naim i pokrenuti na napredak i probuditi u nama snove o povratku veliine. Ako mi imamo zajednikog boanskog oca onda je on pristran, jer se priklonio svojoj bljedolikoj djeci. Mi ga nikad nismo vidjeli. Vama je dao zakone, ali nije imao rijei za svoju crvenu djecu ije je mnotvo ispunjavalo ovaj prazan kontinent kao to zvijezde ispunjavaju nebeski svod. Ne, mi smo dvije razliite rase sa razliitim porijeklom i razliitim sudbinama. Imamo tako malo zajednikog. Nama je pepeo naih predaka svet, a njihov grob posveena zemlja. Vi lutate daleko od grobova svojih predaka, ini se bez imalo alosti. Vaa religija je zapisana na kamenim ploama eljeznim prstom vaeg boga tako da nikad ne zaboravite. Crveni ovjek to nikada ne bi mogao shvatiti ni zapamtiti. Naa religija su obiaji naih predaka, snovi naih staraca koje im je u sveanim satima noi dao Veliki Duh, vizije poglavica, ona je zapisana na srcima naih ljudi. Vai mrtvi prestaju voljeti vas i svoju zemlju im prou vrata grobnice i ponu lutati daleko iznad zvijezda. Oni su uskoro zaboravljeni i nikada se ne vraaju. Nai mrtvi nikada ne zaboravljaju svijet u kojem su ivjeli. Oni jo uvijek vole zelene doline, predivne planine, osamljene dolove, zelenilom obrubljena jezera i zaljeve i uvijek s ljubavlju ude za zemljom, i esto se vraaju iz Vjenih Lovita da posjete, vode, savjetuju i utjee. Dan i no ne mogu ostati zajedno. Crveni ovjek je uvijek bjeao pred naletom Bijelog ovjeka, kao to jutarnja magla bjei pred jutarnjim suncem. Bilo kako bilo, va se prijedlog ini pravednim i mislim da e ga moj narod prihvatiti i povui se u rezervate koje ste im ponudili. Tada emo ivjeti u miru, jer rijei Velikog Bijelog poglavice ini se da su rijei prirode koja se obraa mom narodu u samoobrani. Malo je vano gdje emo provesti ostatak svojih dana. Nee ih biti puno. Indijanska no obeava da e biti mrana. Niti jedna zvijezda nade ne lebdi iznad njegova horizonta. Vjetrovi tunim glasom jecaju u daljini. Okrutna je sudbina, ini se, za petama Crvenog ovjeka, i gdje god iao ut e pribliavanje koraka svog unitenja i pripremit e se ravnoduno za svoju propast, poput ranjene srne koja se okree prema nadolazeim koracima lovca. Jo par jecaja. Jo par zima, i niti jedan potomak mone vojske, koja se nekad kretala ovom zemljom ili ivjela u sretnim domovima, zatienim Velikim Duhom nee ostati da ali nad grobovima naroda, nekad monijeg od vaeg. Ali zato bih ja trebao aliti nad preranom sudbinom mojega naroda? Pleme slijedi pleme, nacija slijedi naciju, kao i valovi na moru. To je pravilo prirode i alost je beskorisna. Vae vrijeme e sigurno doi, jer ak i Bijeli ovjek iji je Bog hodao i priao s njim kao sa prijateljem, ne moe biti poteen zajednike sudbine. Moda bismo na posljetku mogli biti braa. Vidjet emo. Razmislit emo o vaim prijedlozima i javit emo vam kad odluimo. Ali, budemo li ih prihvatili, ja ve sada postavljam uvjet da nam nikad ne smije biti zabranjeno posjeivanje grobova naih predaka, prijatelja i djece. Svaki dio ove zemlje je svet po miljenju moga naroda. Svaki breuljak, svaka dolina, svaka ravnica i svaki gaj je proet nekim sretnim ili alosnim dogaajem iz davno prolih dana. ak i kamenje koje se ini nijemim i mrtvim dok se pri na suncu du tihe obale, treperi od sjeanja na burne dogaaje iz ivota moga naroda, i ova praina na kojoj sada stojite ljepe prihvaa njihova stopala nego vaa, jer je bogata krvlju naih predaka i naa bosa stopala svjesna su tog dobrohotnog dodira. Nai pokojni junaci, drage majke, sretne i bezbrine djevojke, pa ak i naa mala djeca koja su ovdje ivjela i radovala se kratko, voljet e ovu mranu usamljenost i u noi e pozdravljati povratak sjenovitih duhova. Kada nestane i posljednji Crveni ovjek i kada uspomene na moje pleme postanu mit meu bljedolikima, ove e obale biti preplavljene nevidljivim mrtvima moga plemena, i kada se djeca vae djece pomisle da su sama u polju, radnji, duanu, na autocesti, negdje u tiini neprohodnih uma, ona nee biti sama. Na cijeloj zemlji ne postoji mjesto posveeno samoi. Nou kada su ulice vaih gradova i sela tihe i vi mislite da su prazne, one e se napuniti onima koji su ih nekada nastanjivali i koji jo uvijek vole ovu predivnu zemlju. Bijeli ovjek nikada nee biti sam. Neka bude pravedan i dobar prema mom narodu, jer mrtvi nisu nemoni. Mrtvi kaem? Nema smrti, samo promjena svjetova.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 23

str.23 MOJ KAMEN

ATTLEA
Velikom bijelom poglavici u Washingtonu (1854.) Indijanski poglavica Seattle. Kako moete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta misao nam je strana. Ako mi ne posjedujemo svjeinu zraka i bistrinu vode kako vi to moete kupiti? Svaki dio te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka pjeana obala, svaki traak magle u tamnoj umi, svaki kukac, sveti su u pamenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drvee nose sjeanja na crvenog ovjeka. Mrtvi bijeli ljudi zaboravljaju zemlju svoga roenja kada odu u etnju meu zvijezdama. Nai mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lijepu zemlju jer ona je majka crvenoga ovjeka. Mi smo dio zemlje i ona je dio nas. Mirisavo cvijee nae su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi su oni naa braa. Stjenoviti vrhunci, soni panjaci, toplina tijela ponija i ovjek - svi pripadaju istoj obitelji. Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona alje glas da eli kupiti nau zemlju, trai previe od nas. Veliki poglavica alje glas da e nam sauvati mjesto tako da emo mi sami moi ivjeti udobno. On e nam biti otac i mi emo biti njegova djeca. Mi emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju. Ali to nee biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda to tee brzacima i rijekama nije samo voda ve i krv naih predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti da je ona sveta i morate uiti vau djecu da je ona sveta, i da svaki odraz u bistroj vodi jezera pria dogaaje i sjeanja moga naroda. ubor vode glas je oca moga oca. Rijeke su naa braa, one nam utauju e. Rijeke nose nae kanue i hrane nau djecu. Ako vam prodamo nau zemlju morate se sjetiti i uiti vau djecu da su rijeke naa braa, i vaa, i morate od sada dati rijekama dobrotu kakvu biste pruili svakome bratu. Mi znamo da bijeli ovjek ne razumije na ivot. Jedan dio zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji doe nou i uzima od zemlje sve to eli. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kree dalje. On za sobom ostavlja grobove svojih otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje djece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja to mu djecu raa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci zemlji i prema bratu nebu kao prema stvarima to se mogu kupiti, opljakati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegova pohlepa proderat e zemlju i ostaviti samo pusto. Ne znam. Na nain je drugaiji nego va. Izgled vaih gradova boli oi crvenog ovjeka. Ali moda je to zato jer crveni ovjek je divlji i ne razumije. Nema mirnog mjesta u gradovima bijelog ovjeka. Nema mjesta da se uje otvaranje listova u proljee ili drhtaj krila kukaca. Ali moda je to jer sam divlji i ne razumijem. Buka jedino djeluje kao povreda za ui. I to je to ivot ako ovjek ne moe uti usamljeni krik kozoroga ili nonu prepirku aba u bari? Ja sam crveni ovjek i ne razumijem. Indijanac vie voli blagi zvuk vjetra kad se poigrava licem movare kao i sam miris vjetra oien podnevnom kiom ili namirisan borovinom. Zrak je skupocjen za crvenog ovjeka, jer sve ivo dijeli jednaki dah - ivotinja, drvo, ovjek. Bijeli ovjek ne izgleda kao da opaa zrak koji die. Kao ovjek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo nau zemlju morate se sjetiti da je zrak skupocjen za nas, da zrak dijeli svoj duh sa svim ivotom koji podrava. Vjetar to je mojem djedu dao prvi dah takoer e prihvatiti i njegov posljednji uzdah. I ako vam prodamo nau zemlju morate je uvati kao svetinju, kao mjesto gdje e i bijeli ovjek moi doi da okusi vjetar to je zaslaen mirisom poljskog cvijea. Tako emo razmatrati vau ponudu da kupite nau zemlju. Ako odluimo prihvatiti, postavit u jo jedan uvjet: bijeli ovjek mora se odnositi prema ivotinjama ove zemlje kao prema svojoj brai. Ja sam divljak i ne razumijem neki drugi nain. Vidio sam tisue raspadajuih bizona u preriji to ih je ostavio bijeli ovjek ustrijelivi ih iz jureeg eljeznog konja. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimei eljezni konj moe biti vaniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo ivi. to je ovjek bez ivotinja? Ako sve ivotinje odu, ovjek e umrijeti od velike usamljenosti duha. to god se dogodilo ivotinjama, ubrzo e se dogoditi i ovjeku. Sve su stvari povezane. Morate nauiti svoju djecu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih djedova. Tako da bi potovali zemlju, recite vaoj djeci da je zemlja s nama u srodstvu. Uite vau djecu kao to inimo mi s naom da je zemlja naa majka. to god snae zemlju snai e i sinove zemlje. Ako ovjek pljuje na tlo, pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada ovjeku; ovjek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje obitelj. Sve stvari su povezane. to god snae zemlju, snai e i sinove zemlje. ovjek ne tka tkivo ivota: on je samo struk u njemu. to god ini tkanju, ini i sebi samome. ak i bijeli ovjek, iji bog govori i eta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne moe biti izuzet od zajednike sudbine. Mi moemo biti braa poslije svega. Vidjet emo. Jednu stvar znamo koju e bijeli ovjek jednog dana otkriti - na bog je isti Bog. Vi sada moete misliti da ga vi imate kao to elite imati nau zemlju, ali to ne moete. On je bog ovjeka i njegova samilost jednaka je za crvenoga ovjeka kao i za bijeloga. Ta zemlja je draga Njemu i koditi Zemlji jest prezirati njenog Stvoritelja. Bijeli takoer trebaju prolaz; moda bre nego sva druga plemena. Zaprljajte va krevet i jedne noi uguit ete se u vlastitome smeu. Ali u vaoj propasti svijetlit ete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je donio na tu Zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njome kao i nad crvenim ovjekom. Sudbina je tajna za nas jer mi ne znamo kad e svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni kutovi ume teki zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele breuljke zamrljan brbljajuom icom. Gdje su zeleni obronci? Nema ih. Gdje je orao? Otiao je. To je konac ivljenja i poetak borbe za opstanak.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 24

MOJ KAMEN str.24

T U L U M I Z AV I C A J S T U D E N ATA H E
I u ovom broju donosimo vam dijeli atmosfere s ve tradicionalno dobrih tuluma u organizaciji Zaviajnog kluba studenata Hercegovine. Kao to znate oni se odravaju jednom mjeseno u polivalentnoj dvorani Depresija u sklopu studentskog doma Cvjetno. Na posljednjem je bilo oko 1000 ljudi od kojih je velika veina bila zadovoljna organizacijom i atmosferom. Klub je organizirao i gostovanje naih pjevaa Josipa Ivania i Brune Bakovia koji su nastupili u disco klubu Pauk na Savi. Odlinoj zabavi su se pridruili i nai konobari koji ovaj put nisu morali toiti pia nego su umjesto njih to radili SC-ovi konobari. Atmosfera se ne moe objetivno opisivati zato doite i doivite.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 25

str.25 MOJ KAMEN

J N O G K LU B A ER C E G O V I N E

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 26

MOJ KAMEN str.26

HUTOVO BLATO
Ja domovinu imam, tek u srcu je nosim i brda joj i dol Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim I... gutam svoju bol! I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee, Njen rug je i moj rug, Mom otkinue biu sve njojzi to uzee, I ne vraaju dug. ...Tek kad mi jednom s duom po svemiru se krene, Zaorit u ko grom: O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene, To moj je, moj je dom! (S. S. Kranjevi)

-nekad i sadse, kroz jedan mali mozaik perspektiva, pribliiti vam ovaj kraj. Hutovo blato zapravo je jezero koje akumulira vode rijeke Trebinjice, ponornice koja dolazi iz Popova polja, u ijem donjem dijelu, znanom kao Vrutak, ponire Trebinjica, a na svjetlo dana ponovo dolazi kao rijeka Ombla na dubrovakom podruju, a drugim svojim dijelom se izlijeva u Hutovo blato. Taj prirodni fenomen okruen je brdskoplaninskom potkovom koju izmeu ostalih ine: Hrgud koji se protee prema Stocu, Leotar prema Trebinju te aba prema Hutovu. Na jednom kraju te potkove, iza mjesta Svitava, sputa se u Blato poluotok, narod ga tamo zove Ostrvo, koji odvaja Hutovo od Deranjskog blata. Hutovo blato pripada opini apljina i od nje je udaljeno samo 6 km. Sa te se strane moe doi solidnom asfaltiranom cestom koja sa odvaja od glavne ceste izmeu Metkovia i apljine. Do Hutova blata se moe doi i iz pravca Neuma, preko Hutova, jer samo brda dijele ovu dolinu od neumskog odnosno dubrovakog zalea. Moe se, takoer, stii i vodenim putem, amcima ili kao nekad laama, trupicama, rijekom Krupom ili iz Karaotoka, koji je zapravo odvojak Hutova blata najblii apljini, odakle turisti najee i zapoinju vodeni obilazak ovog parka prirode. Kroz ovaj kraj je nekad prolazio i vlak, popularni iro. Prugu je izgradio car Franjo Josip koji je , kau, davao kapu zlata za kapu iskopanog kamena!!? iro je iao iz unutranjosti, iz Sarajeva preko apljine u Dubrovnik, ali je dolazio i iz pravca Ploe-Metkovi, takoer prema Dubrovniku. O iri se danas s nostalgijom pria u tom kraju. On je bio ila kucavica, donosio je ivot. U njemu su se sklapali poslovi, raale su se ljubavi, prijateljstva, u njemu se uilo na dugom putu do kole ili fakulteta. Kad se ugasio 1974. god., s njim se ugasila i ivost ovog kraja. Od jednog prometnog raskrija puteva gdje sve vrvi od dogaanja, ovaj kraj se pretvorio u slijepo crijevo izolirano od urbane, gradske sredine. Ugasila se trgovina, nestala su radna mjesta. Ljudi su bili prisiljeni iseljavati se, u potrazi za boljim ivotom naputali su svoja ognjita i odlazili u svijet, trbuhom za kruhom. Tuno je vidjeti kako pomalo izumiru sela (Brtanica, Babin Do, Borut, Cerovo, Dubravica, Glumina, Kolojanj, Srijete, pa i Draevo, Sjekose, Bajovci, Svitava, Hrasno...), kako odlaze ljudi, nestaju obiaji, gasi se ivot u ovom kraju koji je, gledano kroz povijest, uvijek bio dragocijeno i znaajno podruje koje su, ini se, nai preci znali vie cijeniti i iskoristiti, o emu govore i brojne iskopine. U ovom kraju pronaena su brojna peinska prapovijesna naselja od paleolita (600 000. - 10 000. g. pr. Kr. ) do kraja prapovijesti, brojne prapovijesne gradine - utvrena naselja od eneolita (3 500. - 2 000. g. pr. Kr. ) do kraj prapovijesti i iz vremena bronanog ( o. 1 800. 1 000. g. pr. Kr. ) i eljeznog doba ( od 1 000. g. pr. Kr. do pojave prvih spomenika), s tim da su mnogi izvanredni primjeri helenistikih gradina (utjecaj starogrke kulture, 4. stoljee pr. Kr.). Prapovijesti pripadaju bezbrojni kameni tumuli (grobni humci), organizirani esto u specifine nekropole tumula. Poznati su i ravni grobovi iz prapovijesti kao i groblja u peinama. Veoma je veliki broj rimskih lokaliteta. Ovo podruje je bilo koriteno u rimskom razdoblju za plovidbu iz Jadrana, pa se nalaze i ostaci pojedinih luka. Prisutni su i ostaci kasnoantikog razdoblja. Cijelo podruje je pokriveno mreom prapovijesnih, antikih i srednjovijekovnih puteva. Brojni su lokaliteti ranog i razvijenog srednjeg vijeka, meu kojima se istiu brojne nekropole steaka. Tu je i ostatak srednjovijekovnog grada Svitava (Svetija), iza sela Sjekose, gdje je bila dubrovaka armada (vojska) 1375. godine, dok je u 15. st. tu bila srednjovijekovna carinarnica.Ove povijesne injenice i arheoloke iskopine ulijevaju nadu da e ovaj kraj, ako se povijest zaista ponavlja, u budunosti opet dobiti znaaj i tretman kakav i zasluuje. Da ne bi sve ostalo samo na povijesti, vratimo se u sadanjost, vratimo se fenomenu Hutovog blata kao parka prirode. Taj rezervat s vie od 250 vrsta ptica, glasovito je lovite ptica movarica. Iz mnotva krilatih stanovnika Blata moemo izdvojiti : patke, guske, liske, aplje, kre, norke, pirilonce...Kau da je nekad bilo toliko ptica da su se, recimo, manje patke i kre lovile ak i paaricama ( mrea na tapu, slina mrei za hvatanje leptira). Osim lova na ptice, vrlo je popularan i ribolov koji privlai domae stanovnitvo, iz potrebe, a i hobija, te brojne ribolovce koji dolaze sa svih strana. Tu se moe uloviti: aran, cinkva, jegulja, kalkan (list), cipal, gera (podustva i plotica), pekelj (keljavac), sval, somi, babuka. Jo jedan delikates zbog kojeg se isplati doi u Hutovo blato su abe. Nekad su tu ivjele i vidre, ali danas su gotovo izumrle, kao i neke od ptica i ribljih vrsta koje sam gore navela. Ljudska ruka je i ovaj put ugrozila prirodu, ali i ivot, egzistenciju ljudi koji su tu ivjeli. Moram spomenuti da Hutovo blato nije samo lovite, odnosno vodena povrina,

simbioze vode, plodnog tla, sunca i vrijednog hercegovakog seljaka tog kraja. Idila je naruena 60-ih godina planskom melioracijom (isuivanjem) Hutova blata. Kanali i nasipi unitili su plodno tle, a rijeku Trebinjicu 1973. g., tadanji veliki umovi, Morala sam na poetku posuditi stihove naeg velikog hrvatskog pjesnika i njima pozdraviti moju Hercegovinu. Ponekad mi se ini da mi Hercegovci nismo svjesni kakve prirodne ljepote imamo i kakvim je prekrasnim oazama proaran taj na ilavi kr. Svi emo rei: Plitvice su jedinstvena arolija koju nam je priroda podarila, boanstveni su i slapovi Krke, ali priznajmo da s jednakim oduevljenjem i ponosom moemo spomenuti i nae vodopade Kouu i Krvavicu, nadam se svima nama dobro poznate slapove Trebiata u srcu Hercegovine. Druga velika zelena oaza, proglaena parkom prirode, je upravo tema moga lanka, a to je Hutovo blato. ini mi se

da je to nedovoljno poznata hercegovaka atrakcija koja bi se po ljepoti mogla mj7eriti sa Kopakim ritom, na sjeveroistoku Hrvatske, ili sa Lonjskim poljem u Posavini. To je atrakcija koja je ve zaintrigirala turiste, i nae i strane, a vjerujem da e taj interes biti jo vei, da emo mi, kao domaini (poznati po dobrom nosu za unosan biznis), znati prepoznati pravi trenutak i reagirati na izazove i mogunosti koje nam nudi Hutovo blato. Kad bih morala u par rijei rei neto o tom podneblju, rekla bih samo: Raj na zemlji!, zaista mislei tako, moda s primjesom subjektivnosti jer, iako ne ivim tamo, za taj kraj sam vezana korijenima i zato ga nosim u srcu. Mogla bih puno toga o njemu rei, pa mi je prilino teak zadatak stisnuti sve dojmove , ali i injenice, u ovaj zadani okvir. Lijepo kae pjesma : Doi da vidi, doi da se divi..., a evo, prije nego se odluite doi vidjeti Hutovo blato, za vas koji jo niste bili, a i za vas koji jeste, potrudit u

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 27

str.27 MOJ KAMEN

nego i itnica, panjak i sjenokosno podruje. Nekad su po tim panjacima pasla brojna stada goveda, konja, ovaca. Kau da je to bila idilina slika koja je proizlazila iz ukrotie i u Svitavi izgradie reverzibilnu hidroelektranu apljina. Veliki dio Hutova blata pretvorie u akumulacijsko jezero tj. ribnjak. Opet su rtvovane oranice, panjaci, zelene povrine koje ivot znae. rtvovane su ptice i ribe jer im je uniteno prirodno stanite. rtvovan je i ovjek jer nije imao od ega ivjeti. Mnogi su se tada iselili, sela su ostala pusta. Je li to moda nekome bio cilj?! to rei na kraju? Hutovo blato je jo uvijek dragulj neopisive ljepote koji je spreman ovjeku pruiti sve svoje blagodati, ali samo onom ovjeku koji e ivjeti u skladu s prirodom, koji ui na grekama, a ne onom koji i dalje misli da je jai od prirode i da mu je sve doputeno na putu do cilja, da bi zadovoljio svoju pohlepu. Nadam se da emo uspjeti prevladati ovo vrijeme plastenika, herbicida, pesticida i genetskog ininjeringa. Nadam se da e ljudi poeti vie cijeniti prirodu i potivati njene zakone. A priroda e nam to sigurno uzvratiti. Nadam se da e se ljudi vraati na svoja ognjita, u Hutovo blato, da e uskoro doi vrijeme kad emo zaista spoznati vrijednosti plodova zemlje, ekoloki zdrave hrane, a kroz sve to, i mogunost eko-turizma u ovom kraju. Nadam se da emo imati sluha uti glasove naih predaka koji nas zovu da se vratimo svojim korijenima i pokuamo vratiti bar dio te idile iz njihovog vremena. Evo, od silne elje da ispriam sve o ovom kraju, ne samo povijesno-zemljopisne injenice nego prije svega etnoloki milje tog dijela Hercegovine, ini mi se da puno toga nisam uspjela spomenuti zbog ogranienog prostora. Za sve to bih, izgleda, trebala napisati knjigu jer ima toliko zanimljivosti i detalja iz ivota ovih ljudi. Moglo bi se puno pisati o obiajima, tradiciji, nonji, o svakodnevici nekad i sad. Kako ja to nisam u mogunosti, nadam se da e se pojaviti netko kao to je bio Mile Budak koji je u svom antologijskom romanu Ognjite uao pod kou likom seljaku ili kao to je bio Ivan Raos koji je u Prosjacima i sinovima vjerno doarao teak ivot lucidnog imotskog seljaka, sa svim njegovim vrlinama i manama. Zaista se nadam da e neki nadareni i nadahnuti Hercegovac ovjekovijeiti ivot naeg seljaka, ali ne ovog dananjeg (modernog), s mobitelom i Mercedesom, nego onog iskonskog, uljavih ruku, koji polako izumire. Tom seljaku posveujem i ove stihove na kraju: Marijana Ljuban

KUA

(Vladimir Pavlovi)

Sagradio sam kuu. Dom od svjetlosnih pramenova. Upravo na ovom mjestu. I nigdje drugdje. A toliki je svijet: irok, neravan, posut zvijezdama. Poprskan kukurijekom. Sagradio sam dom. Kuu od ljubavi. I strah sam u nju uzidao, takoer. Pred njom trebao se otvoriti vrutak. Bistra voda koja izvire iz dubina. Ali je nema. A ja je zamiljam. Tee mi u snu. I tri suncokreta isto. Oni su izrasli do nebesa. Pod njima, dolje u dubini, uspavljuje se moja dua. Kao kortenzija. Rumenkasta snijenica. Gore i dolje je strah. Jablan u daljini, stado u zapaljenoj travi. Utonulo je posve. U runo mu se uvlai zima. Meteoriti oko njega sijevaju. Ono jednako pase. A o kuu mojih predaka odbija se zvono. Nebeski praporac koji dri na okupu sve. (Nedjelja je. Bruji bunar, zove. Hrle mrtvaci na misu ispod hrastova. Golubica je na grani zaspala. Vraaju se blijedi. Usput umivaju oi u njemu to je pao u rane ) Sagradio sam kuu. to u s njom sada? Kad moram je ostaviti. Sam. Uplakan. Idem na vojnu. Ve kijae su oko mene, ve sulice, ve mrak mi je na oi pao: sve me zove. I tako - moram poi. A onaj vrutak pred njom, kojem sam se nadao, ili ga je samo eljela J., Tko zna gdje vrluda sad. I umi u svemiru i pronosi bistar glas.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 28

MOJ KAMEN str.28

Hercegovina iz limenke
Svi se sjeamo vremena kad je limenka u Hercegovini bila egzotian predmet uporabe, koja bi se nakon to je ispranjena koristila na razliite naine i uporabljavala u najrazliitije svrhe. Pravili bi smo recimo od nje lampu, koristili bi smo je kao stalak za olovku ili smo je jednostavno drali kao dekorativni predmet.Danas nam limenki zaista ne nedostaje. Ima ih na svakom koraku. Ali ono to pri tome definitivno gubimo ona je egzotina iista Hercegovina bez limenki. Prije bi smo i ono malo smea to je stizalo iz nama egzotinog Zapada reciklirali na nain da ga nismo tek tako odbacili nego smo ga viekratno koristili. Danas konzumiramo sadraj ne osvrui se na ambalau. Automatski je bacamo. Zamislimo Hercegovinu za deset godina!? SMEEGOVINA!* Doista, bilo bi krajnje vrijeme poeti gospodariti smeem, jer e ono gotovo zasigurno, zagospodariti nama. Zaapadne industrijske zemlje koje su se odavno oneistile, ve su se oistile i uvele ekoloke standarde,a mi, mirne savjesti promatramo kako se ono gomila i pri tome uivamo u blagodatima suvremenog konzumnog drutva. Moda, ipak drimo da smea nemamo dovoljno da bi smo njime poeli gospodariti.Moramo biti svjesni ekoloko gospodarskog potencijala kojeg ima ova regija , primjirice proizvodnje zdarve hrane, ekoturizma, i sl. Samo energinim, odgovornim i brzim djelovanjem sauvat emo prirodne resurse koje ve imamo. Vrijeme je da se ekoloki ponu osvjeivati svi, od gospodarstvenika kao veih proizvoaa smea do puka kao konzumenta. Smee je nama dolo bre nego smo ga mogli pojmiti. Zato moramo djelovati kao domoljubi, potovati zemlju na kojoj jesmo. Mi zemlju nismo nasljedilil od djedovva nego posudili od unuka, rekao je, jednom prigodom Sveti Otac Ivan Pavao II. Prema tome, sauvajmo ono to su nama sauvali nai djedovi za nae unuke. Ekologija kao pojam u naem narodu jo uvijek zvui kao termin koji se rabi u nekim industrijskim zemljama, a koje su vrlo zagaene, dok je kod nas jo uvijek sve isto i besprijekorno. Neiformiranost illi neznanje? Pomalol i jedno i drugo.U naem sluaju model upoznavanja i standardizacije eko-normi treballo bi provesti u svim oblastima ivota i drutva. Ouvanje okolia i prirode namee se kao prioritet napretka nae Hercegovine na lokalnoj i globalnoj razini. Ouvajmo da nebismo morali spaavati. Svi smo uli poslovicu istoa je pola zdravlja. U ekolokom smislu istoa znai zdravlje. Osvrnimo se, pogledajmo ovu Bogom danu ljjepotu u prirodi iz koje smo potekli. Sve one rune gomile smea koje svakodnevno gledamo nae su. Pokuajmo djelovati na sebe i druge tako da smea gomilamo to manje i da ga odlaemo na zato predviene deponije. Moe li se smeem zagospodariti? Uvjereni smo da moe.Zato nebismo gospodarstvenu djelatnost koja e rijeavati probleme otpada? Gospodarenje smeem u gospodarstvenom smislu moe biti vrlo unosan posao. Imamo prigodu sauvati Hercegovinu. Iskoristimo priliku. Sjetimo se one limenke s poetka teksta. Sjetimo se nae Hercegovine, iste i nezagaene, i iskoristimo njezine prave potencijale. * op.a. SMEEGOVINA 2012Nekad egzotina regija, danas groblje olupina, sto tisua starih automobila, uredno sloenih po naim poljima, i razbacanih po naim brdima. Zemlja neplodna jer su u nju uliveni milijuni litara motornog ulja, malo pitke vode, poremeen hranidbeni lanac biljnog i ivotinjskog svijeta. takori i ostali glodavci kao prilagodljiva vrsta gospodare nad baenim smeem. Mario Zori

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 29

kultura

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 30

MOJ KAMEN str.30

Podno k
Iza sedam gora i sedam dolina nalazi se arobna zemlja. To je zemlja Hercegovina, ponosna majka koja ve stoljeima raa ponosne sinove i keri koji joj taj poklonjeni ponos, pamet, ljepotu i snalaljivost vraaju kad god stignu i kako god umiju. U toj ponosnoj zemlji na kamenu, koja se ponosi svojim gradovima i mjestima, koji bogatstvom svojih kulturno-povijesnih spomenika ustrajno svjedoe o starosjediteljima Hrvatima u toj zemlji i njihovoj kulturi i povijesti istie se i grad Ljubuki. Taj grad s bogatom povijesnom batinom nalazi se u dolini rijeke Trebiat, koja sa svojim pritokama stvara krajolik iz najljepih snova.
piu: Dragan Mati,Josip iljeg

POVIJEST
Povijesna batina Ljubukog see jo u vrijeme starih Rimljana o kojima svjedoe dragocjena arheoloka nalazita, koja govore o postojanju Bigestea - rimskog vojnog tabora, na cesti Narona Salona, otkrivena jo u tijeku prolog stoljea. Na podruju nekadanjeg kotara i dananjeg grada Ljubukog otkriveno je vie od dvije stotine steaka, kamenih nadgrobnih spomenika u obliku ploe ili sanduka. Znatan broj steaka ima ukrase, a medu njima osobito se esto istie kri, ali i vojniki znakovi kao maevi sa titom i slino. U arheolokoj zbirci franjevakog samostana na Humcu pokraj Ljubukog uva se jedan od najstarijih kulturnih spomenika u Bosni i Hercegovini iz hrvatske nacionalne prolosti u kamenu s natpisom na hrvatskom jeziku. Spomenik je poznat pod nazivom Humaka ploa. Ploa je etverokutna: duga 68, iroka 59 i debela 15 cm. Teka je 142 kg. Natpis je na njoj uklesan u tri reda u obliku etverokuta na bosanici s primjesom od pet glagoljskih slova. Taj natpis glasi: + U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ovo je crkva arkanela Mihovila, a zida je U(s)krsimir, sin Bretov, upi Vrulji, i njegova ena Pavica. Prema ocjeni brojnih strunjaka, taj je natpis najstariji sauvani kultuni i vjerski spomenik na hrvatskomu jeziku u Bosni i Hercegovini, a nastao je izmedu X. i XI. stoljea, dakle, u doba hrvatskih kraljeva. U pisanim povijesnim spomenicama grad Ljubuki se prvi put spominje 1444. godine. Taj grad (prema legendi) herceg Stjepan nazvao po svojoj eni Ljubui. To je bila utvrda na Butorovici, brdu ispod kojeg je dananji Ljubuki podignut, u koju se njen osniva Herceg Stjepan sklanja 1452. Meutim, Ljubuki ve 1463. pad pod tursku upravu. Hercegov sin Vladislav vraa grad iste godine, no dvije godine kasnije Ljubuki pada u osmanlijske ruke i pod njihovom vlau ostaje do 1835. godine. Iako, osmanlijskoj vlasti nije bio mrzak Ljubuki (to je vidljivo je to iz vie kula, sokaka iz starijega dijela grada, harema, oruja, alata i sitnih predmeta u Muzeju na Humcu) svoj prvi procvat doivljava nakon odlaska Turaka. Grad je dobio potu (1878.) osnovnu kolu (1880.) i ured za otkup duhana (1881.) Proizvodnju duhana nametnula je austro-ugarska vlast. Austro-ugarska uprava ostavila je prepoznatljivu vizuru grada - zgradu Opine, banke i duhanskih magazina te ceste, vodonatapne kanale i mostove. U dvije Jugoslavije Ljubuki je dijelio sudbinu hrvatskog naroda, kada su mnogobrojni mladi ljudi (to iz ekonomskih, to iz politikih razloga) morali potraiti sreu u drugim zemljama (uglavnom u Njemakoj ili preko velike bare) daleko od rodnog kraja. Ovaj grad, kao i cijela opina, dao je veliki prilog u Domovinskom ratu. DANAS Ljubuki (ue podruje grada ima 4.700 itelja, a opina 28.340, prema popisu iz 1991.) lei podno brda Butorovice i nalazi se na 101 metara nadmorske visine. Srednja godinja temperatura iznosi 25,2 C, najtopliji je mjesec srpanj, a najhladniji sijeanj. Maksimalna temperatura moe biti +40 C, a minimalna -9 C. Ljubuki ima oko 2.300 sunanih sati godinje. Ljubuki je zbog raskone prirode, obilja vode, uma i plodne zemlje, oduvijek bio ugodan kutak za ivot. Dananji grad Ljubuki vano je cestovno raskrije prema Grudama, apljini i itluku, koje je najkrai put iz pravca Sarajeva, Srednje Bosne i Mostara prema Dalmaciji (Splitskoj i Makarskoj rivijeri). Grad kao takav ima veliki potencijal za razvoj koji do sada nije u potpunosti iskoriten. Naime, Ljubuki je jo u vrijeme Austro-Ugarske bio kotar to nije mala stvar kada se zna da su tu ast u Hercegovini uz njega imali Mostar i Stolac. Od toga vremena za razliku od ostalih hercegovakih gradova Ljubuki stagnira usprkos svojoj tradiciji i bogatoj povijesti. Posebno je zanimljivo da dok se svi gradovi posebno u najnovijoj povijesti razvijajuju izuzetno brzo (kao Posuje, Meugorje, Grude, iroki Brijeg,...) Ljubuki kao oronuli starac stoji podno kule herceg Stjepana i kao da oekuje da mu padne mana s neba. Uzmimo za primjer susjednu apljinu koju je u prolom sustavu podigla eljeznica. Istina, no to je to to nas itavo vrijeme unazauje? Uzmimo kao drugi primjer studente u Zagrebu jer je to nama najblia tema. Dok druge hercegovake gimnazije daju po generaciji preko 30 studenata u Zagreb, naa nekad (ne tako davno) slavna i ponosna Gimnazija je sretna kada ih ima 10. Da, i onda se od nas oekuje da se vratimo i svojim povratkom ostvarimo nae snove. A odakle nam uvjeti? Ne bi li bilo potrebno da se prvo stvore neki preduvjeti za povratak. U tom pogledu, meni osobno sviaju se potezi sadanjeg gradonaelnika koji je (barem koliko se meni s distance ini) na dobrom putu da od Ljubukog stvori grad. Poeljno je to vie poteza kao to je izgradnja plonika prema Teskeri koja daje utisak grada (Rei e zlobnici - pustio put ka svojoj kui, ali barem je to neki napredak ka transformaciji u grad). Osim fizike transformacije Ljubukom je potreban i svojevrsni kulturni preporod. Potrebno je utisnuti u srca ljudi ponos, a istisnuti strahopotovanje prema nekim drugim gradovima koji su se uzdigli u novije vrijeme. U Hercegovini Ljubuki iznad sebe treba jedino da priznaje Mostar, koji je oduvjek bio sredite ove regije. Niti jedno drugo mjesto u Hercegovini nije vrijednije od Ljubukog ni po tradiciji ni po povijesnim injenicama.

Iz Ljubukog je bio rodom i glasoviti franjevac, otac Lovro itovi Ljubuak (1682.-1729.), koji je poslije ivio i radio u Veneciji. Ondje je god. 1713. objavio latinsko-hrvatsku slovnicu s predgovorom, u kojoj je zastupao fonoloki pravopis. U djelu itamo sljedee: Moj dragi i mili tioce! Ne moj se uditi ovomu momu, ako i malenom trudu, jer kad razumi razlog i uzrok, rad kog sam ovo dilo sastavio, ti e isti ispovidit, da sam dobro uinio. Jur je tebi oito, da mnogi narodi, to jest Francezi, panjoli, Italijani, Nimci, Maari, etc. lanje naue gramatiku nego mi Hrvati. Jerbo oni tampaju gramatike u svoje vlastite jezike istumaene (...) a mi nemamo gramatiku u na jezik istumaene. I premda jesu kojigodi nauitelji gramatike istumaili deklinacione imena i konjugacione veraba hrvatski, nita manje nisu dio svih regula zadosti izrekli ni obradili. Slovnica fra Lovre itovica iz Ljubukoga objavljena je dvaput (god. 1742. i 1781.). I u svojim drugim djelima itovic je svoj jezik nazivao hrvatskim jezikom. I tako ovaj velikan hrvatske povijesti i jezikoslovlja ostaje nezapaen u svom rodnom gradu. Pa zar ne bi priliilo da se Gimnazija u Ljubukom zove Gimnazija fra Lovre itovia Ljubuaka. Pitam se po tko zna koji put zato se mi u Ljubukom koji imamo povijest i imamo se ime pohvaliti bjeimo od onog na to bi trebali biti ponosni.

K U LT U R A

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 31

str.31 MOJ KAMEN

kule grad
SPORT
U Ljubukom postoji vrlo duga tradicija rukometa (i mukog i enskog). S ponosom moemo istai Izvia koji e ove godine vjerojatno ponovno zasjesti na prvo mjesto u prvenstvu Bosne i Hercegovine. Takoer, se s radou prisjeamo i nekoliko izleta naeg kluba u europske kupove, kada smo zapinjali (zbog neiskustva) na puno jaim i renominiranijim momadi, kao to je Zaporoje. Od ostalih sportova treba spomenuti uspjehe nogometaa, koji su uzeli prva dva kupa Herceg-Bosne 1994/95 i 1995/96. Tu su jo i titule prvaka naih boara, kao i njihovi zapaeni nastupi na meunarodnim natjecanjima u dresu Bosne i Hercegovine.

GOSPODRASTVO
piu: U Ljubukom kao i u ostaloj Hercegovini hara poast kafia i trgovina. U vrlo skoroj budunosti uvidjeti e se da se s takvim gospodarstvom ne moe naprijed. Hercegovina, pa tako i Ljubuki ima brojne potencijale koji do sada nisu iskoriteni. Potrebno je poticati nain proizvodnje kakav se koristi u slilnim krajevima u Europi kao to je sredinja Italija. Portebno je poticati mala obiteljska gospodarstva koja svoja djelatnost baziraju na temelju proizvodne djelatnosti. Tako npr. treba poticati obiteljske vinarije i sline obiteljske obrte koji bi u sebi uz prepoznatljivo porijeklo trebali postizati i vrhunsku kvalitetu to e kupci znati prepoznati. Uz dobru organizaciju proizvodnje te turistike promidbe vrlo brzo bi se mogli utisnuti na mape stranih posjetitelja na putu za Meugorje, Dubrovnik, ...Dragan Mati,Josip iljeg

ZNAMENITOSTI
U posebne atrakcije Ljubukog ubrajaju se prirodne ljepote vodopada Kravica udaljenog 7 kilometara. Vodopad je visok 26 metara, a pod njim se prostire vodeni amfiteatar irok 120 metara. Privlaan je i vodopad Koua kao i izletite Vitina na izvoru rijeke Vriotice. Zanimljivo je da Ljubuki ima jako slabo iskoriten bogati program svojih turistikih odredita. Gore navedene prirodne ljepote atraktivne su za strance i sve to je potrebno je dobra promidba. Smjeno je i apsurdno da na pokuaj da se pronae slika Kravice na internetu vie slika je stranih autora (osobito talijanskih) nego domaih. To samo pokazuje da su stranci zaintersirani za na kraj, a da mi njihovu zainteresiranost ne koristimo na primjeren nain.

ZAKLJUAK

Danas je Ljubuki (koji u okviru Federacije BiH pripada Zapadno hercegovakoj upaniji) iznimno perspektivno mjesto kako zbog bliske granice, tako i zbog blizine Jadranskog mora i poznatih turistikih odredita meu kojima je i susjedno Meugorje. Ljubuki je grad koji ima sigurnu svjetliju budunost. Postavlja se samo jedno pitanje: to smo mi spremni napraviti u tom pogledu? Istina je da na mlaima svijet ostaje, ali pitam se gdje e zavriti ti mladi kada budu morali birati izmeu povratka kui ili odlaska na Zapad koji im nudi brojne mogunosti za koje njihov rodni kraj jo nije spreman.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 32

MOJ KAMEN str.32

pise: Danijela Rebac

Svadbeni obiaji u Hercegovini


koulje i arape. Ruho bi se spremilo i kada bi po njega doli svatovi ili mladoenjina rodbina, trebalo ga je, uz nadmudrivanje i igru rijei otkupiti od djeteta koje bi sjedilo na sanduku. To je obino bio mladin mlai brat. Svatovi su se pred mladoenjinom kuom prije polaska kitili granicom rumarina. Kitila ih je mladoenjina mlaa sestra, a kienje se plaalo. Kitilo ih se dok su sjedili za stolom, nipoto dok su stajali. Pred mladinu bi kuu svatovi doli s pjesmom, a pjevalo se i veselilo cijelim putem. Pred kuom bi se uhvatilo u kolo, zapjevalo, a obino se ne bi astilo dok iz kue ne bi izala mlada. Barjaktar je predavao barjak nekom od mladinih mlaih mukih lanova obitelji. Barjak bi se isticao na kui a barjaktar darivao runikom, kouljom i arapama. Pri odlasku svatova barjak je trebalo ponovno uzeti ali se za njega plaala otkupnina. Mladu je trebalo otkupiti i to je inio kum, uz njega ponekad i djever. Negdje se izvodilo vie lanih mlada, njih tri ili pet. Nakon to bi se mlada izvela, svatovi bi se poastili, a potom bi se krenulo u crkvu gdje se obavljao obred vjenanja. Na odlasku bi svatove jedna starija ena iz mladine rodbine kropila svetom vodom elei im time sretan put. U to vrijeme se obavljao samo obred crkvenog vjenanja. Sklapanja graanskog braka nije bilo. Nakon to je brak sklopljen, polazilo bi se mladoenjinoj kui. Tamo bi mlada po dolasku prebacila preko kue jabuku ispunjenu kovanim novcem, a okupljenima bi bacala orahe, smokve i bombone. Obvezno bi uzela i najmlae muko dijete iz nove obitelji, okrenula ga triput oko sebe i potom ga darivala. Na kunom pragu bi je doekala svekrva i posula je bombonima po glavi. Potom bi mlada ula u kuu i probala jelo koje se kuhalo uz uobiajene rijei da je jelo dobro i da e joj i u novoj kui biti dobro. Nazdravljala je sa svekrom i svekrvom, a nakon toga bi zapoinjala svadbena veera. U dogovoreno bi vrijeme stigli poani-uzvanici s mladine strane koji su stizali tek kasnije Ranije mladini roditelji nisu ili na svadbeno veselje. Kasnije je iao samo otac, a majka bi ostajala kod kue, dok su oba roditelja poela ii na svadbu svoje keri tek od sedamdesetih godina prologa stoljea. Ako bi za vrijeme te veeri netko mladi ukrao cipelu, kum bi je morao otkupiti. Na kraju veere bi mlada darivala svatove kouljama, terlucima i arapama koje je ponijela sa sobom u ruhu. Oko ponoi bi se ljuljala jabuka- kum bi s jabukom iao od jednoga svata do drugoga i oni bi darivali mladence. Nakon toga bi se svatovi i poani poeli razilaziti. S poanima bi poao i mladoenja u prat-

Ako se danas spomene rije svadba, odmah se pomilja na duge pripreme za dogaaj koji e se zbiti na jedan od dana vikenda, uglavnom troznamenkasti broj uzvanika i, neizostavno, na boju Mercedesa u kojemu e se voziti mladenci da bi se na vrijeme mogli naruiti ukrasi i cvijee odgovarajue boje. Meutim, nekada davno, kad bi se na svadbu pozvalo dvadesetak uzvanika, govorilo se o velikoj svadbi. Slavilo se, dakle, puno skromnije, ali se biralo i vrijeme kada se vjenavalo. Bilo je to uglavnom od Bogojavljenja do Pepelnice, rjee nakon Uskrsa. Ovo je vrijeme bilo pogodno je tada bilo najmanje poslova koje je trebalo obaviti u polju. A sve do ezdesetih godina prologa stoljea svadbe se nisu odravale u dane vikenda, nego ponedjeljkom, utorkom i srijedom. Mladi su stupali u brak svojom voljom, ali bi se roditelji obino raspitali o obitelji iz koje mlada odnosno mladoenja dolazi i bilo im je jako vano da je on ili ona od kue.Razliita dob je u razliitim krajevima smatrana pogodnom za enidbu, ali openito se smatralo da je mladiu najbolje vrijeme za enidbu oko dvadeset pete godine, dok je mlada trebala biti mlaa. Ranije, na pronji, ve je dogovoren broj uzvanika i njih se pozivalo u svatove obino petnaest dana prije vjenanja. Pazilo se na to da se nikoga ne preskoi, a pozivali su se dunici,rodbina i prijatelji. Pozivao bi ih mladoenjin otac nosei rakiju. Rodbinski odnosi igrali su vanu ulogu i u rasporeivanju svatova, odnosno njihovih uloga. Uloge bi se odreivale na poetku svatova, a ako su zbog udaljenosti od mlade svatovi trajali vie dana, onda se to inilo prvoga dana uveer. Najvaniju ulogu je imao stari svat. To bi bio mladoenjin stric ili ujak. On se brinuo da sve protekne u redu. Nakon Prvoga svjetskog rata u svadbenoj se povorci pojavljuje barjaktar. On nosi barjak, simbol nacionalne pripadnosti. Na elu svadbene povorke nalazio se buljubaa s buklijom, potom je tu au koji sreuje svadbenu povorku, djeverovi-mladini pratitelji, obino mladoenjina braa, i kum. Ilo se na konjima, a esto se vodio i jedan slobodan konj za mladu. Datum vjenanja je unaprijed odreen i dotad je mlada imala vremena pripremiti svoje ruvo, ono to e ponijeti u novi dom. To bi se pakiralo u bale i drveni sanduk- baul. Ruho je uglavnom ilo zajedno sa svatovima, a ako bi ilo ranije, onda bi po njega ila mladoenjina blia rodbina, a nipoto on sam. Djevojka bi svoje ruho spremala godinama. Tomu bi se pridodali i darovi od rodbine i susjeda, obino

nji kuma. On bi doao pred mladinu kuu, obino oko dva ili tri sata ujutro. Tamo bi mu punica uhvatila u dvoritu koko te bi se on i kum vratili kui. Sutradan bi mlada ustala rano, metlom koju je ponijela u ruhu pomela bi dvorite i radila bi druge poslove u kui i oko kue. Naveer, kad bi se sjelo oko ognjita, mlada bi uzela kudilju i vreteno te prela vunu. Svime ovim je trebala pokazati kako je vrijedna i vjeta u kunim poslovima. Nakon tjedan dana bi se odlazilo u posjet mladinoj rodbini. Uz mladu, ili su i mladoenja, svekar, svekrva i drugi najui lanovi obitelji. Mlada je tada nosila darove za pojedine ukuane. To je bio odlazak u rod.Nakon to bi proteklo iduih tjedan dana, mladini roditelji i drugi lanovi obitelji posjeivali bi je u njenom novom domu i takoer sa sobom nosili darove. Ovime su zavravali svi obiaji vezani uz enidbu i vraalo se uobiajenim poslovima.

Treba napomenuti da je u nekim krajevima dosta esto bilo domazetstvo, odnosno sklapanje braka nakon kojega bi mladoenja dolazio ivjeti k mladi i njezinim roditeljima. Takoer se dosta dugo odrao obiaj krae mlade koji vue korijen jo iz turskog vremena. Nekada se to inilo u strahu od age, a kasnije ukoliko roditelji ne bi s odobravanjem gledali na sklapanje pojedinoga braka. Taj je obiaj u novijoj prolosti gotovo potpuno iezao, a tomu je pridonio i utjecaj sveenika koji nisu na to gledali s odobravanjem te su zahtijevali da se mlada vrati kui da bi tek nakon toga dopustili sklapanje braka. Ovi bogati obiaji s brojnim svojim varijantama i specifinostima koje vrijede za pojedine krajeve ili ak samo pojedina sela i danas su se, iako u modernijem obliku, uglavnom ouvali u Hercegovini i predstavljaju vaan dio njezine tradicije.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 33

str.33 MOJ KAMEN

GANGA
Ja na silo, legla moja Kata, ibicom mi zapriila vrata. Devet uri, ie momak curi, ne voli je, pa se i ne uri. Moj dragane alit u te vele Crnu traku metnit u na tele Doi dragi,sjajni misec sije, Ne triba ti nosit baterije. Niko nezna ta su muke teke, Tko ne gazi priko brda pjeke. Moj kolega u curice tvoje, na obrazu pie ime moje. Alaj sam se rakije natuka, jedva sam se do kue dovuka !! Sad se cure udaju na rate, tri miseca pa se kui vrate !! Srida veer, eto moga dree, spratit u ga dino koze mee ! Oj, aravo, biloga ti mlika, bi u umu eto poreznika !! Imam svekra, sluat sam ga rekla, u eravi oi bi mu pekla Mala moja bili mogla moga ispod saca kruva jecmenoga Kad zaklapa brnjica sa bata eto moga s Uzaria zlata. Ustaj moja ljubavi iz groba crna mi je dodijala roba. uvaj Boe momakoga stana Gornji Bara vrsnice i Vrana. Zori zora eto jada moga goni mala iz kreveta svoga. Milo ti me majko lola zove ustala bi da bolujem bole. Voli mala koga oe sada i mene si volila nekada Cura plava na mom srcu spava a garava jade mi zadava Jadan ti je koga zora vata na granici Knepolja i Blata Kumo moja runjavoga gunja doi blie i meni se kunja Sve sam svoje popio i proda samo osta u atrnji voda. Pukni srce na etiri strane, da se moji dumani narane. Oj, dumani i livo i desno, irite se ako vam je tijesno. Srce moje dobilo neurozu, Ljube momke Ivana i Jozu. Nije mene ranilo u ratu, Nego mala kudiljon po vratu. Srce moje pukni ili proi, Mala moja il pii il doi. U Bekiji nema nijednoga Zgodnijega od dragana moga Mala moja materino mae kad ja odem oko ti zaplae. O, Njemaka, ja te ne bi klela Da mi nisi dragog priotela. Ne bi svoga privarila dike, Za dolare cile Amerike. Ie mali klapa ko trojica Kad u kuu nema ko torbica Mala moja nosi suknju mini, pa mi plai ovce po planini Mini suknja, guzica ko kronja, Mala moja, ne valja ti nonja. Sad seljaci graani se prave, Nau gangu oe da zaborave. Seljak bio graanin se pravi, Oe gango da te zaboravi Teko je umrit kad nita ne boli, Jo tee ljubit to srce ne voli. Volim s dragim s lista vodu piti, Nego s mrskim za stolom siditi. Nita mi se lake ne iskrade, Ko poljubac u djevojke mlade. Nisam eljan robe ni novaca, Nego mala tvojih poljubaca. Moj dragane, srce u ti dati, Samo nemoj nikome kazati. Tajna ljubav vridi i valjade esnes puta ponovit se dade. U meni ti, dragi, pouzdanje, Ko u praznoj ai nazdravljanje. Gango moja gangali te ne bi da se nismo rodili u tebi Ou pivat i ou galamit, toga nema ko e mi zabranit Moja mala da si znala ita, ne bi meni virovala nita !! Misli majko rodila si aka, rodila si bavu od konjaka aa pita di su sine pare, eno aa pitaj konobare !! Oj svekrvo dobro se uredi, kad ja doem visit e o gredi Ja na silo strailo me srilo Gospe moja stra ti me je bilo. Ova moja ganguica znade di god koja curica imade. Pjeva lola odjekuje gora eto mome srcu razgovora. Ja malena dragi malo vei kad me ljubi mi moramo lei. Nema raja do rodnoga kraja, ni miline do Hercegovine! Lipa ti je iz bukare voda kad je mala materina doda Nemoj mala rei da si moja nebi li me volila jo koja Grabovoino ozeleni rano da po tebi goveda uvamo Kad zapivan tri me sela uju tri se moje divojke raduju Nema sira bez Rakitske prpe, niti momka bez Rakitskog drpe! Mala moja mei zube i protezu, nee samnom taka ti na frezu Moj se dragi umijo pa uti ko da mu se plaaju minuti. Moj dragane brkovi ti uti ko da su noili u tuti Oj, stani mala na opanke moje da pojubin bilo lice tvoje

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 34

MOJ KAMEN str.34

U POVIJESNOM KONTEKSTU
Posljednjih nekoliko godina, nakon izbijanja rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, napisan je vei broj knjiga koje su za cilj imale upoznati itatelje na Zapadu s uzrocima raspada Jugoslavije, tijekom ratnih sukoba, kao i s povijeu zemalja koje su nastale nakon njezinog raspada. U ovom kratkom lanku pokuat u prikazati nekoliko knjiga posveenih povijesti Bosne i Hercegovine i nainu na koji je ona interpretirana te stereotipe koji su o njoj stvoreni u suvremenoj historiografiji engleskog govornog podruja. Civilizirani svijet (oznaka koju je on sam sebi dao) prvi put se ozbiljnije uznemirio zbog BiH u vrijeme pred izbijanje Prvog svjetskog rata, kada je svijetom odjeknula vijest o sarajevskom atentatu. Na mitsku obljetnicu Kosovske bitke Gavrilo Princip 28. lipnja 1914. ubio austrijskog nadvojvodu Ferdinanda i njegovu suprugu. Tako su Sarajevo i Vidovdan obiljeili poetak Prvog svjetskog rata. Engleski povjesniar marksistike provenijencije Eric Hobsbawm, u svojoj knjizi Age of Extremes: The Short Twentieth Century 1914.-1991., uzima taj datum kao poeta kratkog 20. stoljea koje je zavrilo erozijom i slomom komunistikog Istoka. elimo li povui paralelu, moemo rei da je 20. stoljee zavrilo na isti dan osam godina prije kalendarskog prijeloma stoljea, 28. lipnja 1992. Upravo je taj dan izabrao francuski predsjenik Mitterrand za posjet Sarajevu i simbolino otvorio ceremoniju pokopa 20. stoljea. Ondje gdje je stoljee zapoelo tu je i zavrilo, krvavo i apokaliptino da nam se zasvagda urezalo u sjeanje. Kraj stoljea i rat koji je s njim zapoeo probudili su interes Zapada za BiH. 1994. godine engleski je povjesniar Noel Malcolm izdao svoju knjigu Bosnia: A Short History (Povijest Bosne), jedan od najboljih kratkih prikaza bosanskohercegovake povijesti. Iste godine ameriki je dvojac Robert J. Donia i John V.A. Fine objavili svoju knjigu Bosnia and Hercegovina: A Tradition Betrayed (Bosna i Hercegovina: Tradicija koju su izdali). Obadvojica su poznata po svojim prijanjim radovima o BiH: J. Fine po svojoj opirnoj monografiji o Crkvi bosanskoj (The Bosnian Church: A New Interpretation), a R. Donia po radu posveenom politikom ivotu i razvitku bosanskih Muslimana za vrijeme austrougarske uprave (Islam Under The Double Eagle). Iako je ovo u svakom pogledu ozbiljna i znanstveno utemeljena knjiga, autori se nisu uspjeli oduprijeti odreenim stereotipima. Pojedine epizode bosanskohercegovake povijesti prikazane su krajnje simplicistiki, nekritiki i jednostrano, tako da itatelj moe stei dojam da se tu ne radi o jednoj heterogenoj, dinaminoj i sloenoj ljudskoj stvarnosti kakva je BiH. Hrvati i Srbi proglaeni su krvcima za rat. On su izazvali etniki sukob, kako bi opravdali teritorijalnu ekspanziju Srbije i Hrvatske, a rat u Bosni i Hercegovini prikazan je kao meunarodni sukob u kojem su sudjelovale te dvije susjedne zemlje. Uzroke sukoba u Bosni i oko Bosne autori nalaze duboko ukorijenjene u srednjovjekovnom i otomanskom periodu bosanskohercegovake povijesti, kada su pljaka i hajduija bile dio svakodnevnice. Zvjerstva poinjena u ratu su oekivana posljedica ratnikog etosa, duboko ukorijenjena u psihu stanovnika BiH: Ratniki etos pustio je duboke korijene kod ovih stoara. Oni danas aktivno sudjeluju u nasilju koje karakterizira raspad Jugoslavije. Kao relativno neobrazovani naoruani brani, neprijateljski su nastrojeni prema urbanoj kulturi i dravnim institucijama.... ini se da je u temelju ovoga tumaenja uvjerenje da ponaanjem upravljaju nesvjesne sile, a njih, opet, pokree kulturna tradicija. Stoga autori polaze od stereotipa koji o BiH stvoren na Zapadu, kao o neciviliziranoj, primitivnoj gruboj, okrutnoj sredini, to je u suprotnosti s romantiarskim divljenjem zapadnih putopisaca, npr. Rebecce West, koji su u njoj vidjeli egzotini i imaginarni raj, zemlju legendi, bajki i uda, to je raspirivalo matu romantiarskih zanesenjaka. Iako je Zapad dao znaajan doprinos prouavanju bosanskohercegovake povijesti, ipak se nije uspio osloboditi odreenih predrasuda i stereotipa o naim krajevima. Miljenje stranaca ne mora uvijek biti inferiorno u odnosu na miljenje stanovnika odreenog kraja, kao to ni miljenje dotinog stanovnika nema monopol na istinu samo zbog njegove egzistencijalne bliskosti s predmetom prouavanja. Meutim, stvorene stereotipe teko je odbaciti. Slika o BiH istakla je nasilnost kao njezinu glavnu odliku. Iako u njenoj povijesti nasilje nije nikakva novina, ono je postalo lightmotiv svakog prikaza nae povijesti i stereotip kojeg e se teko izbrisati iz svijesti Zapada u kojoj je duboko urezan.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 35

str.35 MOJ KAMEN

(NI)IJA ZEMLJA???
pise: Nikola Papac Film Niija zemlja dolaskom u kina iznenada je doao u sredite zanimanja zbog svoje zanimljive radnje koja je djelomino podsjeala na stvarnost unatrag par godina. Jo vea praina oko njega digla se osvajanjem Oskara za najbolji strani film u SAD-u drugim rijeima za najbolji film koji nije snimljen na engleskom jeziku. U tom pogledu uspjeh ovog filma je tim vei to nitko zapravo ne zna na kojem je jeziku on snimljen, da li je to srpski ili tzv. bonjaki ja ne znam, ali siguran sam da nije bio hrvatski jezik. Ne prenosei kritike nekih uglednih kompetentnih kritiara nego miljenja dobro informiranih gledatelja (i kroz vlastita iskustva) moemo zakljuiti da ovaj film pokuava prikazati ratnu zbilju BiH na samo nama znan komian nain, tj. njime se eljelo prikazati kroz jedan dan rata cijeli rat. Ne ulazei u konkretnu radnju nego u poruku koju ona nosi, veinu udi jedna stvar koja kao informacija neupuenom gledatelju bilo gdje u svijetu moe biti temelj na kojem e graditi spoznaje o dogaajima u BiH. Da ne bi previe komplicirao rei u vam da je svima zapelo za oko to da u cijelom filmu nigdje se ne spominje tko je rtva, a tko agresor, negiraju se

nacionalnosti i vjere, ije su razliitosti upravo i dovele do tog nesretnog rata. Moda su se tim redatelj, scenarist, ili tko ve eljeli ograditi od svega i time (ne)namjerno iskrivili stvarne dogaaje. Svi se pomalo pitaju da u to nisu umijeani i trumfovi (ako ste gledali film sigurno znate tko je to) koji su i bili pokrovitelji njegovog prikazivanja diljem BiH i prije same premijere, a iji je i

stvarni cilj negiranjem istine graditi nekakvu budunost BiH. Tako smo mogli zakljuiti da smo svi krivi za rat, da smo svi platili istu rtvu zbog svoje ludosti i potkrijepili onu staru zapadnjaku teoriju: ludi Balkanci, daj im litar rakije i no, zaratit e i sa roenim bratom. Nadam se da ovaj film nije djelovao na vas, kakav mu je i bio, nego da ste ga shvatili kao jednu zanimljivu

razbibrigu. Da ne bi ispalo da samo kritiziramo naiao sam i na dosta pohvala, prije svega o dobroj glumakoj postavi koja je fantastino obavila zadatak, pogotovo Rene i uro koji su pokupili mnoge pohvale. I na koncu podsjetiti u vas na posljednju scenu iz filma, kada onaj nesretnik ostaje leati na mini, a nama ostaje pitanje je li upravo to budunost BiH.

Albert Camus u meni


Ve ti dugo nisam uputio molitve. One iskrene bar. Kao da te ne volim. I stidim se svojih bogova pa i onih pisanih velikim slovom. Kad me svi ostave, sjetit u se koliko te volim. I stid me to te... ...koristim. Valjam se u bolesnikoj postelji potpuno zdrav, bez sna. Tebe vie nema kraj mene, tko zna ima li te u meni. Ja se jo uvijek ne kajem. Ponekad zaista mislim... ...ne volim te. Sve sam tii i moj glas iezava dok elim... ...pomoliti se. utim, A ne molim se. Zar ima jo vjere u meni?

POEZIJA by IGOR BOOVI

Geneo
Gledam svoje uspomene kako mi prolaze pred oima. Posljednji je trenutak moga ivota. Osuen na smrt prije nego sam se rodio na novi ivot. Krievi, dva razbojnika Ti i ja Boe koji je to loi gen u tebi, u meni, onaj koji nam ne da mira i zadovoljstva ve nas tjera da trpimo za tue grijehe Boe, koji je to tvoj i moj grijeh koji na nas navlai patnju kao kaznu. Sinko, to nije grijeh, to nije gen, to nije kazna To je samo slobodna volja ljubavi. To shvati, kae mi taj glas. I onda stvaraj iz niega neto, iz boli sreu, iz kazne pomilovanje, iz ovjeka Boga. I onda... Geneo *lat. geneo-stvaram

SAVA
OBRT ZA UGOSTITELJSTVO

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 36

MOJ KAMEN str.36

SPLONE BOLESTI
zahvatiti kosti, aortu te tako uzrokovati smrtno opasnu aneurizmu. Teki oblici se javljaju kad bolest zahvati kraljeniku modinu i tako uzrokuje paralizu (tabes dorzalis). Ako bude zahvaen i mozak javlja se progresivna paraliza, psihike promjene linosti i demencija.

Gonoreja
Spolne bolesti su prvenstveno bolesti mlaih, spolno aktivnih, dobnih skupina. One su sve vei problem dananjeg svijeta, pogotovo zemalja u razvoju koje imaju velik broj mladih ljudi a malo materijalnih sredstava za kontrolu i lijeenje tih bolesti. Karakteristino je i to da se bolesti pojavljuju ili su ee kod odreenih skupina u drutvu kao to su narkomani, zbog neistih igala, i promiskuitetnog ponaanja koje je vezano za takve skupine. Dakle za stavljanje tih poasti 21.st. potrebna su vea ulaganja u zdravstvenu zatitu i to je moda jo vanije u sustavnu edukaciju mladei.

Genitalni herpes
Uzronik bolesti je herpes simpleks virus tipa 2. Infekcija je esta u adolescenata i mladih odraslih. Inkubacija iznosi 2-7 dana. U mukaraca se pojavljuju mjehurii na zacrvenjenoj podlozi glansa penisa ili na prepuciju. U ena mjehurii zahvaaju vulvu, rodnicu, mokraovod. Infekcija je praena bolima, svrbeom, oteanim mokrenjem a ponekad i blagom temperaturom. Bolest je sklona estim ponavljanjima.

Sifilis
Lues, tvrdi ankir. Uzronik bolesti je bakterija Treponema pallidum. Danas je broj oboljelih manji nego ranije, u razvijenim zemljama ima godinje oko 3-8 novootkrivenih sluajeva na 100.000 stanovnika. Ulazna vrata infekcije jesu sitna oteenja sluznice ili koe. Najee je to sluznica spolnih organa, jer infekcija u pravilu uslijedi u tijeku spolnog akta. Inkubacija iznosi oko 3 tjedna. Za to vrijeme organizam poinje stvarati protutijela pomou kojih dokazujemo bolest. Bolest ima primarni, sekundarni i tercijarni stadij. Striktne vremenske granice izmeu pojedinih stadija su varijabilne i nije ih mogue tono odrediti. Na mjestu ulaska bakterije u organizam stvara se ir kojem za dan-dva propada sredite. Dno takvog ira je glatko i sjajno, a moe nastati i krasta. Sam ir je tvrd i bezbolan, traje oko mjesec dana i zatim spontano nestaje. Velik je od nekoliko milimetara do veliine kovanice pa i vie. Sekundarni sifilis slijedi odmah nakon primarnog, oko 9. tjedna nakon infekcije. Javlja se kao osip u obliku ruiastih mrlja po trupu i udovima, kasnije se moe pojaviti osip u obliku priteva koji se ljute. Sline se promjene mogu nai i na sluznici usne upljine. Osim tog, bolesnici se tue i na umor, none glavobolje, bolove u kostima, miiima i zglobovima, te na povienu temperaturu. Nakon te faze bolest prelazi u tzv. latentni sifilis kad vie nema nikakvih objektivnih simptoma a bolest je jo uvijek prisutna. Konano, u nekih se nelijeenih bolesnika nakon obino 3-5 godina javi i tercijarni oblik. Javlja se u obliku velikih, gumastih konih oteenja koja ulceriraju. Nakon cijeljenja ostaju opseni oiljci. Sline razarajue promjene mogu

HIV (AIDS)
HIV-bolest (kopnica) je dugotrajna infekcija koja poinje ulaskom virusa humane imunodeficijencije (HIV) u krvni optjecaj, nakon ega slijedi viegodinje (u prosjeku 10 godina) postupno slabljenje imunolokog sustava. Virus napada limfocite i makrofage, stanice obrambenog sustava. Ako se bolest ne lijei, ovjek zbog oslabljenog imunolokog sustava poinje pobolijevati, te na kraju umire zbog komplikacija popratnih (oportunistikih) infekcija i tumora. Tek se ta uznapredovala faza bolesti naziva AIDS-om ili sidom (eng. acquired immunodeficiency syndrome, fra. syndrome dimmuno-deficience acquise). Glavni putevi prijenosa infekcije su spolni, krvlju, te tijekom trudnoe i poroaja s majke na dijete. HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu, zaraene osobe u koliini koja je dovoljna za zaraavanje druge osobe. Ako tijekom spolnog odnosa doe do kontakta sluznice s krvlju ili sekretima zaraene osobe, mogu je prijenos bolesti. Prijenos putem krvi najei je kod narkomana koji drogu uzimaju intravenski ili transfuzijom zaraene krvi (danas manje zbog kontrole davaoca). Akutna infekcija se javlja nakon 3-6 tjedana od zaraavanja. Moe se javiti vruica, glavobolja, malaksalost, bol u miiima i zglobovima, grlobolja, munina, gubitak teka, osip, a moe proi i nezapaeno. Kasniji simptomi su uestale infekcije. Bolest je najrairenija u zemljama Afrike, Azije, June Amerike. U Hrvatskoj je relativno povoljna situacuja, procjenjuje se da ima oko 700 zaraenih.

Triper, kapavac. Gonoreja je jedna od najeih spolnih zaraznih bolesti u svijetu. Uzronik joj je bakterija Neisseria gonorrhoeae. Smatra se da u razvijenim zemljama godinje oboli oko 100 osoba na 100.000 stanovnika. Najee se prenosi spolnim putem, drugi naini prijenosa su izuzetno rijetki. Simptomatologija kod mukaraca i ena je razliita. Stoga emo ju i opisati odvojeno. Najvanija manifestacija gonoreje u mukarca je upala mokrane cijevi. Nakon inkubacije, koja obino iznosi 2-3 dana, bolesnik osjeti lagano peenje u mokranoj cijevi, a iz nje se cijedi sluzavi, gusti iscjedak koji se brzo zamuti, pa se ve nakon nekoliko sati cijedi obilan gusti ukasti gnoj. Osim peenja bolesnik osjea i bol, naroito za vrijeme mokrenja. Nelijeena gonoreja za par dana se moe proiriti pa se razvija upala prostate i epididimisa (ljezdano tkivo na testisu) to kao krajnju posljedicu moe izazvati neplodnost. Zbog osebujne grae enskih spolnih organa postoji niz mogunosti za naseljavanje uzronika. Infekciji su osobito izloeni mokrana cijev, Bartholinijeve lijezde, cervikalni kanal i rektum. Simptomi bolesti, zbog kratkoe uretre, mogu biti slabo izraeni pa se bolesnice ne lijee, a gonoreja neopaeno moe

prijei u kronini oblik, te je takva ena izvor zaraze. Bolest zapoinje kao oskudni serozni iscjedak iz uretre, koji ve nakon 24 sata postaje gnojan, a bolesnica, osobito pri mokrenju osjea bol i peenje. Bolest moe zahvatiti i Bartholinijeve lijezde koje postaju bolne i osjetljive. Neljeena bolest se moe proiriti i izazvati upalu jajovoda to za posljedicu moe imati trajnu neplodnost.

Klamidija
To je zapravo najea spolna zarazna bolest u naoj populaciji. Uzronik joj je bakterija Chlamidia trachomatis. Simptomi su u oba spola slini. Nakon inkubacije od jednog do tri tjedna pojavljuje se proziran i sluzav iscjedak iz mokrane cijevi, esto se vidi samo ujutro u obliku jedne kapi, moe se javiti peckanje i arenje pri mokrenju. Nakon nekoliko dana iscjedak nestaje to ne znai da je bolest prestala. Ova je infekcija jedan od najeih uzronika neplodnosti u oba spola.

Trihomonijaza
Bolest je vrlo esta. Uzrokuje ju praivotinja Trichomonas vaginalis. Prenosi se gotovo iskljuivo spolnim putem, ali se moe prenijeti i preko vlanih runika, toaletnih spuvi i sl. Kod ena, trihomonijaza se najee izraava kao blaga upala vagine s pjenuavim iscjetkom ukaste boje i sladunjava mirisa. Kod mukaraca bolest moe proi bez simptoma ili se oituje kao upala mokrane cijevi. Moe se proiriti i na mokrani mjehur, prostatu i glavi penisa.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 37

sport i humor

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 38

MOJ KAMEN str.38

INTERVJU:

GORDAN
gorku elju za kavom u Bobana (ispijajui domau, remek djelo mojih ruku), nabrzila sam se na brzopotezno tipkanje...upalila diktafon i malo po malo, evo i texta! Jupi!!! Ah, priala si sa Gordanom!, tako me je doekala doma jedna povea skupina prijatelja (enskog spola, naravno)...reci, kakav je!?. Imala sam osjeaj da su se svi radovali mom povratku samo da bi me to pitali...uh to sam bila ljuta! Zamislite samo kako je na isto pitanje odgovoriti 10-tak puta dnevno...ludnica! I ja se udim kako nisam stigla nita napisati!? Ma molim te! Da sam i najpametnija (s im, naravno,uope nemam problema!) ne bih stigla! A onda, poelo je sv. prvenstvo u malim bazenima (znamo kako je zavrilo! a zanamo i zato! Ah, ti sinusi!!!) I onda naravno komentar mog tate, a kako bi ovik i plivo, ko zan ta si ga ti pitala!!!. (majke mi nisam nita strano...uope nije bilo strano...bilo je to tek obino askanje uz aj od borvnice!). Poela sam s pitanjem Kako si? jer sam vidjela da ba i nije u elementu, odgovor je bio jednostavan: Bolesno! Ve sam dva-tri dana u krevetu. Tek sam danas poeo s treninzima i pripremama z a svijetsko!Bolest me stavrno slomila, jo uvijek me sinisi mue. (nakon kratkotrajnog osjeaja suuti koji me je snaao morala sam sasvim slubeno nastaviti dalje, jer posao je posao...) ? U kojem bi gradu volio ivjeti, osim Zagreba!? -Fakultet Berkeley, na kojem sam bio, lijepo je mjesto i tamo bi se moglo lijepo ivjeti. To je inae grad Berkeley, kraj San Francisca.(inae je to u Americi!) Mjesto idealnog odmora? -Dalmacija, je daleko najbolja za dobar provod i dobar odmor. ? Za koga bi u Hrvatskoj mogao rei da je prava zvijezda, recimo od glazbenika i sportaa? -U glazbi je to Gibonni a u sportu, sada, Janica! ? Omiljeno jelo? -Princes krafne (hm, pa i nije loe, ima i bolje ali eto ga tamo)

Ve me par dana mui onaj dobro znani problem kako poeti s pisanjem!? A svo to vrijeme imam sve potrebne estice za text...ali nikako... Najprije sam sve odgaala mislei da u doma moi s mirom pisati, kontam ja na e nam hercegovaki zrak (tonije-bura!!!) potaknuti inspiraciju (ma mo mislit!). No dok sam ja s kave na kavu...vrijeme mi je jednostavno reeno zbrisalo! A onda povratak u metropolu, magla,

kia i neinspiracija...a meni se ne pie i gotovo (tek ponekad zapjevuim ovo nije moje vrijeme...). A onda jednog dana na faxu, klega pored mene ita SN, bacam pogled i ugledam intervju s Kouljem (je li -ljom ili -ljem!? Ma nije ni bitno!). Uglavnom, kontam ja to e ti ga mene potaknuti da i ja togot napiem a tamo nita (jo sam se bojala da e mi informacije zastarjeti! ha ha ha). A onda! Doao je zadnji dan, posljednji rok! Ajme.... Iskljuila sam mobitel, ubila sam

? Najbolja knjiga koju si itao? -(nakon kratkog razmiljanja) Prorok, Halila Dubrana (a onda sam ja nastavila s razmiljanjem kako se pie ...) ? to misli o ljudima koji se uputaju u peljube? -U preljube?...pa ne elim procjenjivati ljude po tome to ujem o njima. Siguran sam da vaki ovjek ima u sebi neto vie od onog to moda pokazuju njegova djela. Moda to ovako u prvi pogled zvui...nekako udno ali ko zna ta se krije iza toga... (oprezno nema ta! Pravi diplomata, to bi na narod rekao) ? Po emu bi htio da te ljudi pamte? -Pa najvie i prvenstveno po dobroti, ipak je to najvanije.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 39

str.39 MOJ KAMEN

N KOULJ
? Vjeruje li u reinkarnaciju? -U jednu vrstu ivota poslije smrti da... (koju...to sami skontajte...) ? Kojim piem najee nazdravlja? -Gusti sa lagom! (pa ti sad meni reci da on nije bolestan, hou rei da ga bole sinusi!)

? to ti najvie smeta kod drugih ljudi? -Pa zavisi kako kod koga!? U svakog ima neto to mi se svia ili to mi se ne svia. Ali u principu moda bi mogao izdvojiti- neiskrenost! ? Za kojeg bi politiara u Hrvatskoj mogao rei da je od rijei? (znam, znam malo ih je)? - Jo uvijek ne posveujem previe vremena politici. No moda bi mogao izdvojiti jednog. Ma koliko ovih dana loe govorili o Budii mislim da je on ipak jedan od onih za koje se moe rei da su od rijei. (no coment...) ? U emu vidi mogue rijeenje prilino nepovoljnog politikog stanja u Hrvatskoj ( s posebnom naz-

nakom na nezaposlenosti)? - Rekao bih da problem prvenstveno lei u mladim ljudima koji se sami moraju potruditi da sami sebi osiguraju posao. Mislim da je greka samo u tome da sad ekaju da im drava prui priliku za posao. Jer svi smo mi mladi i pametni i zato ne otvoriti svoje firme. Problem takve politike je u ekanju drugih da se pobrinu za tebe, tu je najvea greka. (mada se nekom i tako i tako posrei...) ? Kako najee slavi roendane? - Nita posebno. Zadnji sam doekao na putu za natjecanje. Uglavnom nita posebno. ? Jesi ljubomoran? -Pa ko nije ljubomoran?! Svatko ko je zaljubljen, mora biti i ljubomoran

? Kako najee provodi vrijeme kad si kod kue? -U najboljem sluaju, odmarajui i gledajui televiziju! (ni ja ne bih imala nita protiv!)

? Jesi ikad kockao? -Jesam.bio sam u Las Vegasu i nisam mogao odoljeti. Tamo smo bili na pripremama tjedan dana pa sam iskoristio priliku da okuam steu! A ni poker aparati mi nisu ba straini.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 40

MOJ KAMEN str.40

? Jesi u plusu ili minusu? - U minusu, mislim da tko got kocka ne moe biti nikako u plusu. ? Zna li lagati, i koliko esto lae? -Naravno da znam lagati! Pa svi lau, neki dobronamjerno, neki loenamjerno, neki ee, neki rijee... ( pa vi skontajte kako i koliko on lae!) ? Tko te u jutro budi? - Budilica (a ja mislila, ja mislila...) ? Vjeruje li u narodnu mudrost da ljubav ide kroz eludac? - Vjerujem da ojek ne moe voljeti ako je gladan, ali da bi me neko mogao osvojiti samo kuhinjom ne bih rekao... ( pa ti pajdo kuvaj koliko ti volja!) ? Jesi li praznovjeran? -Pomalo. Tu i tamo ako mi crna maka pree preko puta pljunem tri puta po tri puta. ( e u tom sluaju nikako se ne bih htjela nai u blizini, ma koliko zanosan bio...) ? Sjea li se kad si zadnji put nekome poslao pismo? -(pokuao se izvui mailom, no nije uspio...). S obzirom da mi je najtee otii do pote u poslijednje vrijeme najee piem samo mailove. Plai li se samoe? -Kratkotrajne ne a dugotrajne ipak da pomalo. Ponekad stvarno volim biti na kratko sam... ? Pie li kome razglednice s putovanja? -Prije sam imao naviku esto slati razglednice, sada vie ne. Stvarno se ne sjeam kad sam nekome zadnji put poslao razglednicu. Mislim da je prolo gotovo godinu dana. ? Vjeruje li u duhove? -Ne ? A u anele? -Pa ako ne vjerujem u duhove znai ne

vjerujem ni u anele. Ali vjerujem da svatko ima svog anela uvara. U to vjerujem. ? U kojoj si situaciji ostao bez rijei? - To se esto znalo dogoditi, posebno u vrijeme rata kad bi gledao razne snimke na televiziji. To su uglvnom bile situacije o ratu, nesreama , razaranjima...dok bi to gledao jednostavno nisam imao ta rei. ? Kojeg bi se svog poroka elio rijeiti? -u nekim trenutcima sam prenervozan. To bi bio neki porok, nervosa. Htio bih da u nekim trenutcima mogu biti puno oputeniji. ? to nikad nikom ne bi mogao oprostiti? -Ubistvo, vjerojatno. ? Bi li optostio preljub u braku? -Ne (hm...ko da je maloas bio oprezniji na ovu temu!?) ? to prvo primjeuje na enama? -Vjerojatno to da mora biti vitka, vitkost, tjelesnu garu, recimo. ? Kako se snalazi u kuanskim poslovima? -Ovisno o potrebi. Mogao bih sve raditi ali mi poslovi ba i nisu neto posebno dragi. ? to bi napravio da si jedan dan ena? -Rodi bi dijete (ba se pitam kako bi i to izgledalo...) ? Najvie dostignue do sada? - Ne volim sve ono to sam napravio gledati samo kroz plivanje i te uspjehe. Stoga bi mogao rei da je jedno od mojih najveih uspjeha u privatnom ivotu- diploma. (e moj tata, moda ti i ova ker jedne, nadam se ne daleke, godine bude tako govorila, ko e znat..)

? Vjeruje li u sudbinu? - Vjerujem u aktivno sudjelovanje u sudbini ? Zbog ega najlake gubi ivce? -Neozbiljnosti. Smeta mi kada su ljudi neozbiljni prema onim stvarima koje su meni bitne. Kad se ja neim bavim ozbiljno oekujem da se i drugi ljudi prema tome postave ozbiljno a oni su neozbiljni onada mene to koi i to me ivcira. ? Vjeruje horoskop? -Ne li u

? Vjeruje u Boga? -Da ? Vjeruje li u muko ensko prijateljstvo? Jesi li ikada imao enu za prijateljicu? -Ne znam jesam li ja jedan od onih Frojdovskih ideja koje kau da uvijek postoji jedna sexualna privlanost.Imao sam nekoliko dobrih prijateljica no ne mogu ba rei da nikada nije bilo nekakve privlanosti, ne mora uvijek biti potencirana s moje strane. Uvijek ima neto privlano meu spolovima i mislim da je jako teko odrati pravo, isto prijateljstvo mukarca i ene. ? Boji li se smrti? -Bojim se smrti u onom obliku da se bojim kako e drugi reagirat na moju smrt. Same smrti da nemam nikog mislim da se ne bih bojao. ? Postoji li neka marketinka kampanja u kojoj bi volio sudjelovati? -Pa ima ih jako puno. Ne znam koju bi mogao posebno izdvojiti...moda one u koje se sada najvie ulae- Cronet ili Vip. (a ko ne bi...) ? Najlua ili najriskantnija stvar koju si napravio, posljednje vrijeme? - Pa ne znam ...moda odlazak u New York nakon napada. ? Kako izgleda jedan tvoj idealan dan? -Dobrog zdravlja, lijepog vremena, lijepih ena i dobre glazbe.Te etiri stvari drugo nita ne treba. (sasvim dovoljni, sloila bi se) ? Bi li mogao sam preivjet na pustom otoku? -Nema anse, vjerujem da bi se ve prvi dan ubio. ? Pet tsvari koje bi ponijeo na pusti otok? 1.curu, i 4 njene prijateljice ( alim se...) 2.Tv 3.arobni tapi 4.Hrane 5.Vode O emu najvie mata? -Trenutno jo uvijek o sportskim uspjesima ? Film kojeg si vie puta gledao? -Ja u budan sanjati ? Kakav si kad se zaljubi? -Racionalan (zanimljivo!)

? to te moe natjerati da se rasplae? -Ekstremna tuga ili ekstremna srea ? Koji bi talenat volio imati a nema ga? -Glazbeni ? Koji je najvaniji savjet kojeg ti je majka dala a da ga se pridrava? -Da budem dobar ? Kako se vidi za 10 godina? -S obitelji i moda sa jedno troje djece. ? Kako doivljava viceve o hercegovcima? -Super, ne smetaju mi ni malo. Kao i sama injenica da sam i sam Hercegovac (po tati) Info: Roen: 28.11.1976. god Teina: 85 kg Visina: 196 Br. mob: jesta se ponadali... Roditelji: Ana,MIRKO Sestra: Martina I aj ti meni sad reci kako najpametnije zavriti....ini mi se da e to biti slino onom poetku...neto sasvim neslubeno...i nepovezano...ne.... Jer da vam pravo kaem nita mi pametno uope ne pada na pamet. Neto vam ja kontam, svjetsko prvenstvo je zavrilo, Gordan je sad vjerojatno negdje na odmoru (ako je vjerovati kolegama iz drugih listova), ili je u potrazi za nekakvim sitnicama za stan sa svojom djevojkom, ili ovo, ili ono... Zato neka on uiva, a ja se odoh malo posvetiti i uenju... Pozdrav!!! Satna Odak

P.S. Sve komentare aljite na adressu stanaodak@hotmail.com

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 41

str.41 MOJ KAMEN

Braa Vui
Vjerujem da vam imenom i prezimenom ova dvojica brae ba i nisu pretjerano poznata (jedino ako niste iz itluka, Blatnice ili kojeg drugog mjesta u neposrednoj blizini itluka, ili eventualno u nekakvoj rodbinskoj ili prijateljskoj vezi s njima). Pitate se zato bi vam i bili poznati!? Ne znam koliko je dovoljno da da se zadovolji kritiarski duh svakog pojedinca ali injenica da se pod tim imenom kriju viestruki prvaci, viceprvaci (i ta sve ne...) hrvatske te Europe u karateu, mislim da je sasvim dovoljan razlog da se imena upamte (bar to!). I nedaj ti ga Boe, ako ste kojim sluajem snane muke grae i samouvjereni u svoje sposobnosti kultnog namlaivanja svih oni koji vam se sluajno nau na putu neslubeno vam savjetujem svako izbjegavanje ove dvojice...jest da je rije o mladim ljudima ali ipak...to su Hrvatski reprezentativci!!! Kau, naime da u karateu postoje stroga pravila i propisi dozvoljenih i nedozvoljenih udaraca te da je prava rijetkost da ete biti ono ba ubijeni tj. da ete rijetko zaraditi nekakav ubitaan udarac (pa eto vi vjerujte ako vam je milo a ja-ne bih hvala!). No alu na stranu (nemojte misliti da a se alila vezano uz onaj neslubeni savjet), i Danijel i Mario izgledaju sasvim obino, htjedoh rei...poput svih drugih mladih tih godina (osim naravno karakteristine sportske grae,ali o tom po tom). Danijel je stariji sin eljke i Joze Vui iz Blatnice koji je svijetlo dana ugledao 13.01.1981. god. U Mostaru. Nedugo za njim rodio se i Mario, tonije 30.08.1982. u istom gradu. Nakon zavretka osnovne kole u itluku Danijel srednju elektro-tehniku zavrava u Mostaru dok Mario ostaje u Gimnaziji u itluku. Da bi ove godine obadvojica upisala fakultete i to u Zagrebu. Jedan (Danijel) na kineziolokom, viu trenersku a drugi (Mario) Ekonomiju. Zbog poslovnih obaveza, vezanih uz kafi kojeg vodi Danijel Zagreb posjeuje neto rijee od Marija koji trenutno ivi u studentskom domu Stjepan Radi ili popularnoj SAVI. to se tie samog poetka vezano uz karate, Danijel je s treninzma zapoeo 1988. u matinom Karate Klubu HERCEGOVINA u itluku. Par godina kasnije, tonije, neposredno nakon rata, s treniranjem poinje i Mario. U tom prvom matinom klubu treneri su im bili: Valentin ori, Dinko Ostoji te Tihomir Ostoji. Kao prvu znaajniju potvrdu kvalitete i upornosti u radu momci bivaju pozvani u reprezentaciju Hrvatske, Danijel 1996. a Mario 1997 god. Za koju su zabiljeili velike uspjehe. Osim mnogobrojnih nastupa za svoj matini KK Hercegovina braa Vui nastupaju i za hrvatski KK Redarstvenik iz Dubrovnika. Zbog fakultetskih obveza te preseljenja u Zagreb, Mario je ove godine potpisao ugovor sa Dragovoljcem, za kojeg e od sada nastupati. Dvadesetjednogodinji Danijel iza sebe ima iroku paletu uspjeha na osobnoj ali i ekipnoj razini. A kao najvanije moglo bi se izdvojiti peto mjesto na svjetskom prvenstvu, titule viestrukog prvaka i viceprvaka Hrvatske, mnogobrojna zlata na hercegovakim, hrvatskim, europskim te svjerskim turnirima, te mnotvo pehara i medalja to ekipno to pojedinano. Tako je nedavno, tonije krajem oujka na natjecanju u Rijeci osvojio titulu viicerpvaka Hrvatske. A nedavno je u Slovakoj, na predeuropskom izbornom turniru bio trei. Mario, iako mlai, nimalo ne zaostaje, to se rezultata tie za svojim starijim bratom. Tako kod njega izdvajamo zavidno tree mjesto na svjetskom prvenstvu, peto mjesto s europskog prvenstva, titule prvaka i viceprvaka Hrvatske te naravno mnogobrojna zlata, srebra, bronce te veliki broj pehara s raznih turnita diljem Europe i Svijeta, osvojenih ekipno ili pojedinano. Da snana braa ne miruje ni ovih dana, kada je na faxu strka s uenjem govori i nedavni posjet Milanu (ne radi mode ve...) i tamonjem natjecanju. Danijel je proao par kola, dok je Marija srea napustila u borbi za tree mjesto. A da i karate (ba kao i bilo koji drugi sport kojem se potpuno posvetiti) zahtjeva puno odricanja i rtve govoti i injenica da je Mario, prole godine, morao birati izmeu maturalca i svjetskog prvenstva. A njegovog su starijeg brata mnogobrojne ozljede i operacija na neko vrijeme odvojile od parketa. Stoga svoj uspjean povratak i ponovni ulazak u reprezentaciju s pravom smatra i jednim od najveih uspjeha. I kako privesti kraju ovaj kratki text o dvojici brae sa zavidnim uspjehom a da nitko ne ostane ravnoduan?! Moda jednostavno sa najljepim eljama...puno zdravlja i uspjeha u karate karijeri ali onoj studentskoj... Momci sretno! Stana Odak

HNK LJUBUKI NA TURNEJI PO AUSTRALIJI


Krajem 2001. godine na adresu HNK Ljubuki stigao je poziv od australskog nogometnog kluba Melbourn Croatia Knightsa 26- dnevni boravak u Australiji. Zato to je taj poziv stigao ba u Ljubuki zasluan je predsjednik Melburnkih vitezova gosp. Stanko Bili, koji je podrijetlom iz Ljubukog (Lisice). Na put u daleku zemlju klokana Ljubuaci, pojaani s nekoliko igraa iz Posuja i Mostara, poli su 6. sijenja. Uz igrae putovala je i uprava kluba, pojaana lijenikom, te hercegovakim Colinom (sudac S. Mandi Manda). Do dalekog kontinenta Ljubuaci su morali proi vie postaja, od kojih je prva bila Zagreb, pa onda Frankfurt, gdje su se jo uvijek koliko-toliko osjeali kao kod kue. Iz Frankfurta lete prema Australiji. Prilikom dolaska na melburnki aerodrom Ljubuake je doekalo vie od tisuu naih iseljenika (mahom Hercegovaca). Boravak na kontinentu Aboridina Ljubuaci su iskoristili kao pripreme kako bi to spremniji doekali nastavak prvenstva, u kojem bi se trebali izboriti za ouvanje prvoligakog statusa. Osim svakodnevnih treninga imali su i priliku odmjeriti snage, s australskim klubovima sastavljenim uglavnom od Hrvata. U osam prijateljskih utakmica ostvaren je omjer od est pobjeda i dva neodluena rezultata, uz gol-razliku 26:7. Rezultati po utakmicama izgledali su: Melbourn Knights - Ljubuki 0:2, Dinamo st. Albans - Ljubuki 1:1, Croatia Gellong Ljubuki 0:3, Hajduk Chelsea - Ljubuki 2:5, Croatia Canberra - Ljubuki 1:5 Bosna Sydney -Ljubuki 0:6, Sydney United - Ljubuki 2:2, Hajduk Sydney- Ljubuki 1:2. Najbolji strijelac turneje bio je Damir Vui sa est postignutih pogodaka, a svojim majstorijama publiku u Australiji posebno je oduevljavao Danijel Pandi, prvo ime turneje. Za ocjenu turneje upitali smo igraa-trenera Damira Vuia: Izuzetno sam zadovoljan sportskim dijelom turneje, jer, vrlo teko je bilo afirmirati, pripremiti i voditi momad koja ima jedan karakter gubitnika. Tako novooformljena momad je pokazala da unato svim tekoama, potujui neke zakonitosti sportskog rada, moe doi do respektabilnog uspjeha. Osim sportskih obveza Ljubuaci su imali priliku uivati i u nizu ostalih aktivnosti, od kojih je, uz mnoga primanja i domjenke, najzanimljivija bila posjeta jednom od etiri svjetska grand slam turnira Australian opena. Neki od njih su imali sreu da budu snimljeni tijekom meeva naih tenisaa, pa su bili vieni i u rodnom kraju, iako su bili na drugom kraju svijeta. Osim Melbournea obili su i gotovo sve vee australske gradove. Posjeeni su: Perth, Sydney, Brisbaine, Gellong gdje su, kako smo ve naveli, prireivani srdani doeci te primanja kod naih iseljenika. No, kako svemu lijepome doe kraj, tako je 1. veljae zavrio boravak u dalekoj zemlji iz koje su ponijeli puno lijepih uspomenai i skustava. Ante kegro

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 42

MOJ KAMEN str.42

port naih starih


Kopanje je bio jedan od najrairenijih portova u starih Hercegovaca. Pravo natjecanja imali su i mukarci i ene. Utakmica je trajala cijeli dan u dva poluvremena. Prvo poluvrijeme je bilo do ruka, a drugo poslije ruka. Osim poluvremena, natjecatelji su imali pravo na time out za uinu ili za manji odmor. Od portskih rekvizita koristili su se motika, krampa, trnokop... Natjecanja u kopanju bila su organizirana u nekoliko disciplina: * Kopanje vinograda * Kopanje duhana * Kopanje krumpira * Kopanje povra * Kopanje temelja za kue ili tale i druge, manje vane discipline. Natjecanja su bila aktualna u proljee, ljeto i jesen, a katkad i zimi, ali vrlo rijetko. Sljedei port po vanosti bio je koenje trave, jema, penice, rai i jo nekih itarica kojima se vie nitko ne sjea imena. To je izrazito muki port. Utakmica je takoer trajala cijeli dan, sudac je obino bio vlasnik livade, a gledatelji su bili uglavnom oni koji bi vidjeli kosce tijekom natjecanja. To su mogli biti najobiniji prolaznici, ali katkad i ljudi sa visokim drutveno-politikim ili crkvenim poloajem. Ulaznice se obino nisu naplaivale, to je znatno doprinijelo rairenju i popularizaciji ovog porta meu obinim ljudima. Od portskih rekvizita nezaobilazni su kosa, nakovanj, eki, brus, a nerijetko i bukara dobrog vina. Oranje je vrsta porta u kojem su stari Hercegovci nastupali zajedno sa svojim ivotinjama i to parom konja ili volova. To je takoer muki port s tim da su i ene mogle sudjelovati, ali ne kao orai, ve kao voditelji volova ili konja - dakle imale su upravnu ili nadzornu, a ne izvrnu funkciju. Oranje je bilo aktualno u proljee i rjee u jesen, dok su zima i ljeto bili rezervirani za prijelazne rokove oraa, te kao razdoblje u kojem su se sportai mogli baviti drugim portovima. Na alost, u zadnje vrijeme dolo je do snanog napretka mehanizacije, to Hercegovci tumae kao izravni napad IMTa i Tome Vinkovia na tradicionalni port oranja. Sjea drva je jo jedan u nizu mukih portova. Natjecanje se sastojalo u tome da portai svojim sjekirama, pilama, klinovima, kamenjem i svim raspoloivim sredstvima navale na odabrano drvo i odsjeku ga te da ga raskomadaju na manje dijelove, ovisno o namjeni. Osim osvajanja nagrada i dravnih odlija, svrha ovog porta bila je i ostvarivanje materijalne koristi, kao to je proizvodnja graevinskog materijala ili drva za ogrjev. Ovaj port su pratile este ozljede portaa, pa su zbog tih, ali i zbog nekih drugih politikih razloga postojala natjecanja samo za kadete, juniore, seniore i veterane, dok za pionire nije bio preporuljiv. Natjecanje je bilo pojedinano, s tim da su sva mjesta, osim ozljeenih, bila nagradna. Prva nagrada bila je najvie usjeenih drva, druga nagrada je malo manje usjeenih drva, trea nagrada jo manje, i tako dalje do posljednjeg mjesta koje je nagraivano s najmanje usjeenih drva. Ovaj je port dobro podnio napade IMT-a, Tome Vinkovia, Coca-Cole i Intela, ali je jaanjem STIHL-a tradicionalna sjea drva u Hercegovini zamalo pala u zaborav. Za razliku od prethodnih portova, kuhanje je bilo tipino enski port. Obino se javljalo u nekoliko disciplina: * Kuhanje doruka * Kuhanje ruka * Kuhanje veere portske discipline kuhanja mogu biti pojedinane, ali i ekipne. Svi tradicionalni i suvremeni portovi u Hercegovaca izravno su ovisili o uspjesima portaa u kuhanju, jer bez dobrog zalogaja nema ni dobrog kopanja ni dobre web stranice. Kuhanje je aktualno tijekom cijele godine, ali, vjerovali ili ne, i tijekom praznika, a katkad i blagdana. Tkanje i pletenje bijahu takoer tipino enski portovi koji bi rezultirali dobrim alvarama, demperom ili terlucima. Tkanjem su se obino bavile starije ene - veteranke, dok su pletenje voljele ene svih uzrasta. Rezultati ovog porta nisu bili posebno cijenjeni tijekom ljetnih mjeseci, ali kad bi pokucala zima na vrata, kad bi zapuhala bura i udarili snjegovi, ovaj port i portaice koje su se njime bavile bile su jako, jako cijenjene. Muenje je vrsta porta u kojem su Hercegovci-portai muzli krave, ovce, koze i tko zna to sve ne. Natjecanja su se odravala uvijek kad se imalo to pomusti, a osim razdaljinskih, nije bilo drugih zapreka za sudjelovanje u muenju. Naime, tada se jo uvijek nije mogla pomusti krava u tali iz kue, iz aviona ili sa Hawaia, gdje su stari Hercegovci redovito provodili svoje godinje odmore. Muenjem se dobivalo kvalitetno, ali ipak nepasterizirano i nesterilizirano mlijeko, to i nije bio neki veliki nedostatak ondanjeg olimpijskog svijeta.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 43

str.43 MOJ KAMEN

P O Z DR AV L I H VA R I M A
Bog lihvarko kamena srca! Ma nije ovo gori Pozdrav lihvarima, namjenjeno svima njima, nego, brate mili, to se tako kae. Bezbeli da im to I kazes neki se ne bi ni uvridili, niti bi ji srce vele zabolilo dok im je stomak pun I dok im je novanik nabubrijo. A ono gori Lihvarko kamena srca je reeno tebi, I neka je kad se ne zna ni javit. A nami u ovoj kletoj Dijaspori tako drago ut nekog iz Matropole nam nae drage, pa taman to bijo I neko na. Bezbeli je vami to ponienje kad vas mi dozivamo ali van je bolje I to nego da vam doemo gori pa se ne vratimo amo. Eto ti ga tako dupli belaj- em van na teretu (dodue u poetku, svi se kasnije snau), em vam donosimo sramotu odnose posa onim gori guzojebinarim linim. Pa onda oni vrite na nas ko kenjac kad ga pritovari I degenei da ie bre, A on jadan ne mere re da mu je priteko. Pa zar tebe nikad sjeanje ne povue na nas vako jadne, u ovoj kamenitoj Jercegovini!? Ma nije da nas triba alit, al se ponekad javi da nam malo omili, ovom jadnom nam srcu junakom. Misli ti da je nami lako vode dolika, A!? E nije,nije I to ni malo. Evo di got poe sve puno jercegovaca, bili arapa, mercedesa, audija, bemveja, mobitela, veliki rupa po onom uskom putu di svi voze ko da su to sve sami oslobodili, pa se voze po sredini puta ko po svom. I kaen ti sve puno jercegovaca ali se mi vele ne alimo ko vi metropoljani, A jo gori u vas samo oni koji su nam ovdi smetali pa ji mi poslali, ili oni koji su na vrime nauili itat, pisat I raunat pa davno otili, A vala ti ga Boe ne misle se ni vraat. I kad ve priamo o naim mukama moran ti re I za jednu veliku I teku muku koja trefi na narod sirotinjski. Oni pokvareni I nemilosrdni politiari zapadnjaki oe da nam ukinu nae lipe I prelipe MARKE NJEMAKE. Kau da one vie nee vridit nego u Njemakoj. Ma ko je to vidijo, ne bi da sd svi moramu i u Njemau ako oemo imati ove nae lipe pare u depu. Ma kakav e to svit bit brez nai lipi para!? Kau uveli neki JEURO ili kako oni to ve zovu. I to nije ni lip niti ga more volit ko marku nau nam lipu. A u svoj toj muci tlaenju naeg jadnog svita pridruili se I ovi nai lihvari. Oe jednu marku sebi na svaki sto nai da bi nam zaminili prave pare za one neke nove neprovjerene I rune, ili jo gore kau ne nita platit nami ta zaminimo sve pare ali triba ji stavit na knjiicu I dignut za petnest dana. Ma mo mislit ti tog brezobrazluka.Ko e petnest dana dat svoje pare drugom-da ji on broji kad oe A ti nema ta brojit A pare tvoje. E to ti ga je ba puno manit ovik izmislijo. Ili jo gore kad donese svoju teko zaraenu I uteenu crkavicu u banku A oni kau nemamo ti toliko para odma nego doi ti sutra pa emo ti to prominit. Ma ta oni misle da je meni lako jopet to sve posakrivat po orapima, jorganima , jopet zakopat ono to se nee ubrzo koristit Itd..itd...I onda jopet sutra Jovo na novo. I jo se pita ko je ovdi manit- oni ko biva neka banka A nemaju para koliko bi ja tija prominit.Ma da me fino pitaju jo bi jim ja zajmija na jedno vrime da mi ovaj kamen u grudima nije ovako otvrdno. Ali kad su taki neka jim nek se sramote to onoj jadnoj sirotinji moraju re nemamo ti mi toliko para danas ali bi e sutra. Eeee nismo ti ga mi budale, znamo mi da e oni pozajmit samo da se ne osramote da imaju manje para od one sirotinje. Ma evo vie ne mogu ni pisat od tlike muke koja me snae siajui se svi nai jada I problema pa u I zavrit ovo svoje kontanje jada I problema. A I vrime je, ja razvuko ko korizma-nikad prikinut. Ien pribrojit Pazar pa u kuu jade svoje jadat eni I dici. Kad ove jade iita I moju muku sagleda napii I ti koju lipu ri ta nee penkalo potroit. Aj zbogom!

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 44

MOJ KAMEN str.44

DNEVNIK BRUCOA

Dan: Ne znam, ne da mi se gledat! Uglavnom je trei misec, bar se nadam! Vrime: Kasno naveer... Danas je bio divan, kian, sunan, snjean ( i jo svakakav) dan. Ne mogu vjerovat! U 24 sata promijenu se 4 godinja doba i izmisli jedno novo! Stvarno grozota! Poto me vrijeme poteno deprimira, pisao bih o faksu, ali ni tu nema nita dobro! Jedino je vedro to to idem kui za nekoliko dana, ali se opet sve naoblai kad skuim koliko kratko ostajem doli! A ta e!

Kad se nekad ovako zamislim ( to i nije tako esto) po glavi mi se vrti onih nekoliko prolih mjeseci... pa i nije bilo tako loe... Ajmo se vratit malo unazad! Sami poetak... Kasni je deseti mjesec, cimer i ja sjedimo na verandi (tj. ispred naeg prozora) i tribimo ipke. Eee, to je tribalo vidit: sjedimo na stolicama, kanta za smee izmeu nas ( ta nas briga, ko nas zna!?), u arapama, papuama, orcevima, potkouljama (jo smo ih i mogli nositi dok se nisu poeli redati laufi, kao rezultat zdrave prehrane u

menzi), ko Crnogorci iza napornog radnog dana! Soba nam napokon poinje liiti na mjesto gdje ive ljudi, a mi kao nadobudni brucoi ozbiljno pratimo sva predavanja... Uglavnom da skratim, deseti je ,brate, bio dosadan ( izmeu ostalog bio je i vru i sparan i puno drugih lipih stvari). Korak drugi... to se tie jedanaestoga stvari su se promijenile i to nabolje... Vise nisam samac!!! Cure izvadite maramice i pustite suzice, ovaj lik vie nije na

tritu! Ulanio sam se u Klub studenata Hercegovine i pisao za neke novine, mogu ti re da su me svi falili (na a je dugosilazni naglasak), pravo mi udrilo u glavu! Eee da, ve i lie poinje opadati... kako divno... a ini mi se, s njime i moja elja za uenjem! Iako bi to dvoje trebalo biti obrnuto proporcionalno... Tisuudvi stranica, ma ta je to!!! Korak trei... I tako ja opijen ljubavlju i uenjem (more mislit), ukliem lipo u dvanaesti misec. Hladno i gotovo, neman ti ta

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 45

str.45 MOJ KAMEN

JEDNOG A
II. DIO
drugo rei! A sniiigaaaa... ajme meni... Ma lako bi ja za snig, da mi nebi ove matematike, ava li je lipi odnija skupa s engleskim i statistikom!!! Tako sam ti ja, moj dnevnie, grija stolicu, gledajui tuno (ne tuno zbog unutarnjih osjeaja, ve zbog ovog zadatka iz matematike, ava li je....) kroz razbijeni prozor- zasluga mog cimera, a pomalo i moja. Pokuavajui me nauiti pameti , okuao se u ulozi ukera, s mojom tenisicom umijesto lopte te je, zamiljajui me kao gol, promaio, pogodivi znate ve ta... Prekid!!! Ili smo kui, po snigu! Oni koji su se ve vozili u tim uvjetima znaju na to to slii, a za one koji nisu...E, to izgleda otprilike ovako: dri se vrsto za sic i reda oenae dok voza pii stoju priko deset centi debele mjeavine leda i sniga a autobus mae g...... ko moja profesorica iz engleskog - s jednog kraja ceste u drugi!!! Zlu ne trebalo, ali nikad vie busom po snigu!!! kad sam ve kod leda, morao bi spomenuti svoju kratku epizodu s klizanja: Virujte mi, i moje e unuke bolit lea od silnog padanja!!! U iru najboljih filmova Charlija Chaplina, djelom i A.Hitchoka, prosuo sam se po klizalitu, pokupio par komada... modrica, te se, sputene glave, pokuao to neprimjetnije izgubiti od tamo! Stoga, ako nemate elastina kria, toplo preporuam: OSTANITE DOMA!!! Korak etvrti... Misec prvi - uvod u katastrofu! Vratili se u Zagreb, ili na faks, skupljali potpise... Sve u svemu dosadno! Kae: Pa di je katastrofa?!? E, vako ti to bi! Ja, ko to imam inae obiaj zaspat kraj otkjuanih vrata, lega, ko odmorit u se od silna uenja, kad ono privari me san (1.put) ... A ko pravi rodijak dra sam mobitel na dohvat ruke! Nije ni dvadeset minuta prolo, zov prirode me usta pa sam skoknuo do WC-a... S namjerom da provjerim di mi se cimer skita, vratim se u sobu i da u za mobitel... kad tamo nigdi nita! Jo nako izasna proetam do docimera misle da je to jo jedna od njihovih zaje....! A onda mi jedan od njih, ma ko da mi amar zviznu, ree da nam mi je opet u docimera, pa zovi cimera, pa on malo galami,pa kukaj... Sve u svemu bila je to njihova urota s namjerom da me dozovu pameti! Malo morgen! Kad mom ai to nije uspjelo za 18 godina nee ni njima za iduih 100-tinjak! I tako moj dnevnie, upleten u svakojake urote i afere i jo uvijek u oku zbog gubitka dragog mi mobitela, okinija sam prvi ispit. (Jo samo da poloim jedan i spavam s apsolventicom pa ovo nee vie biti dnevnik brucoa!) Korak zavrni... (Boe fala ti!) Evo me opet uin za taj vraiji ispit i niko me nee omest ,osim mobitela, radija,ljudi na ulici, kozmikih kretanja, svrbea, prehlade jednog Kineza... Ko i uvik, nadam se da u pro!!! 09.04.2002. Evo me brate STOP Poloija san ispit STOP Svoj prvi STOP Poalji profesoru prut STOP I nadodaj malo sira iz miine STOP More i kozijeg STOP Od Zekulje STOP Ajte zbogom STOP I odlazim u no slavei (tj. trae onu apsolventicu, ali ne smim curi re). Tako meni skoro godina proe...Sad e peti pa esti misec... Malo ale malo suza, pa privest to kraju kako god! Ako se ujemo dogodine to vie nee biti dnevnik brucoa! (Jo se uvik nadam onoj apsolventici, samo pssss...)

neki tip bio u sobi i pita ima li tu kupit cigara i da ga je on posla u peti paviljon te ja trkom tamo... ali vraga!!! Kasno Marko na Kosovo stie... Ovom prilikom molim lika koji mi je maznuo mobitel da se vrati po punja da mi se mobitel s tuim ne pati!!! E vidi, svak bi se normalan nakon toga poeo zakljuavat... Ipak sam ja samo homo sapiens specificum...

Opet me je nakon dva-tri tjedna privarilo (to je vec 2. put)!!! I taman one Tahianke pleu hula-hula oko mene, onako preplanule, u oskudnim opravicama od palmina lia, a ja endem meu njima... kad ono mene cura budi! E j... ga! Ja onako kliniki mrtav, pod dojmom i sav u flashevima iza sna, a ona pita za nekakav CD. Velim da se sama poslui, a tek onda skuim da nema linije ( Ma ko kae da se povijest ne ponavlja!) Ja

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 46

MOJ KAMEN str.46

Seoski zavodnik
pie: Dario kegro Neto u ti ispriat pa deder me posluaj. Bio sam jo momak, onako fin, uglaen , pristojan itd... ujem svi se momci u selu raspriali kako iu na silo. Ma velim moram i ja to probat pa da vidim kako je. Tako odluih da u na silo. Prije svega valjalo je oti do dede (pokoj mu dui) pa da prikupim sva potribna znanja. A kako je dedo bija ava u svoje vrime ima mi je tota za kazat. Nisam ni ja bija lin pa sam poznava cure i do par sela od moga ter sam ve zamirija u koje u. Eto tako se spremin koda u na razgovor s presjednikom a jo kad me baba i dedo ugledae i stadoe falit koda sam najlipi na svitu. Isprid kue za stolom, sa komijam, je sidija aa ter su uz mezu i vino gangali: Ja kroz selo jedna mala raa odo vidit jeli moja graa Tako opremljen progutah aku soli pa da misle da sam iz dobre kue I da sam lipo veera jerbo se od vode edni ko ava. Malo po malo doe i vrime za polazak. Fala Bogu avuta nije bilo i ilo se pjeke (neko bos neko u opancima. Kako je ko moga). Nakon sat ipo pjeaenja doem do njezine kue kad tamo... imam ta vidit!! Sva njezina rodbina i ukuani, kolko god da ji ima, poredali se isprid kue i gledaju u mene koda sam svitsko udo (ajme meni sramote). A ta u, mislim se u sebi, kad sam dovle doa nema mi nazad. Uetam ja u avliju nako pravei se vaan ter nakon upoznavanja zasidomo.Sidili smo tako moda jedan sat ako ne i vie a ja uspio progovoriti tek dvi rii. Navija se njezin aa ter pria ovo, pria ono. Koda je ava crni ua u njega ter mu jezik razveza. Odjednom ree on meni vidim ja da si ti ust momak, deder da mi jednu zagangamo. Jadan ja uvatie me u neznanju. Di u gangat kad ne znam ni vranu od slavuja razlikovat ali ta u sad naprid se mora. Stade ja brebolje pribirat po glavi nebi li se sitija neeg i stvarno doe mi u pamet da je aa veeras kad sam polazija od kue neto ganga ter ti ja iza svega glasa odape: Ja kroz selo jedna mala raa odo vidit jeli moja graa Nisam ja ni zavrija skoi joj aa ko opare viui Daj puku da ga zakoljem!!! Balave jedan da mi se nisi kui vie primaka.... Ve ste mogli i pritpostavit da sam I ja uplaen pobiga glavom bez obzira, ter nisam sta trat dok nisam bija siguran da sam van dometa one puke za klanje. Iu tako putem i pribiru po glavi sve ove dogaaje zakljuim da bi bilo dobro malo odmorit noge. Sidnem na neki kamen kraj puta, tono kraj seoskog groblja. Odmara sam malo tako (ve i no pala) ter odluih krenut kui. Nisam se ni usta poe kia livat ko iz kabla, sastavilo se nebo sa zemljom. ta u sad? Velim da ne pokisnem sakrit u se na groblju u kapelicu. Uem ja tamo kad ono mrkli mrak, ne vidi prsta prid okom. Koraam polako i oprezno da nebi neto sruijo u onom mraku kad ugazih na neto meko (ta je sad???). Odjednom iz onog mraka neto progovori Ajd u pizdu materinu ta se gura?! Ima ode mista za sve.. Kad to u od straha mi se die kosa na glavi ter po drugi put stadoh biat ne obazirui se na kiu. Ma kako sam se bija uplaija, da su s neba cigle padale nebi mi smetalo. Bia sam tako do kue misle da me s groblja goni sami ava. Kad su me moji ugledali stadoe se krstit i nogam i rukam pitajui ta bi dite pobogu brate? Kad sam im sve ispria samo su se slatko nasmijali i rekli uglas Eee dite drago nije jo silo za tebe. Pokunjen sam otia spavat i dalje mozgajui koji me je ava tenta da zagangam ba onu pismu te sam na kraju zakljuija da je to bija oni ava to me je gonija sa groblja. Tek sam poslje sazna da to nije bio nikakav ava nego jedna seoska baba koja se nacvrca vina pa nema di spavat nego na groblju.

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 47

str.47 MOJ KAMEN

KAMEN

29/4/02

9:11

Page 48

MOJ KAMEN str.48

VICEVI
Jednog jadnog seljaka u Rusiji izbacivali iz partije tri puta: 1. put: Umro Staljin, bio veliki sprovod i potroilo se puno novaca pa rus komentira: E...kolko smo love potroili na jedan sprovod mogli smo pokopati cijeli Centralni komitet.- i ode u zatvor. 2. put: Umro Hruov, pa doli ljudi iz Partije i dali Rusu sliku od Brenjeva da ju objesi na zid, poto je on sad novi predsjednik. A Rusu se sviao Hruov i nije ga skinuo nego objesio Brenjeva do njega. Dola sutradan inspekcija pa ga pitaju: Je li.. to nisi skinuo ovog lopova. Kae Rus: kojeg? (....) 3. put: Rus nije doao na sastanak CK pa ga pitaju sutradan: Zato nisi doao na zadnji sastanak? On odgovori: E da sam znao da je zadnji doao bih. Doao Haso u Ameriku ispred Bijele kue. Uzeo nitu kruha i mae govno. Vidio ga Bush i pita ga ta to radi. Maem govno. Siromah- kae Bush i dade mu 200$. ispria to Haso Muji i poe i on da dobije 200$. Sreo ga Alija i pita ga ta radi. Maem govno odgovori Mujo. Mai, mai tanko da ti ostane i za sutra!!! - kae Alija. UiMO ENGLESKi e si, bolan? - Where are you sick Alija Izetbegovi - But I And Brother -inlaw Escape Neda Ukraden - No Yes Stolen Dapae - Yes, little duck Napet sam - I am on five Fotokopije - Photo who drinks Tui se Hercegovka prijateljici: - Moja ki ima divnog supruga, pere sue, pegla, kuha... A moj jadni Ante, oenio nekakvu suhoruku, pa joj mora i drva cijepat. avo joj mater odnija kad je nije nauila radit!

Brani par koji ve vie godina nema djece doao je do doktora za kojeg se pria da ima 100%-tni uspjeh u izlijeenju. Doktor ih oboje ispregleda izvri sve potrebne analize i na kraju zadra suprugu zbog posebnog tretmana. Neto kasnije doktor izlazi u ekaonicu i kae suprugu: - Nita nemojte brinuti, sve analize kazuju da e izljeenje biti uspjeno. Vaoj supruzi dao sam Hofmanove kapljice i rezultati e se vrlo brzo vidjeti. Na to e suprug: - Mnogo vam hvala doktore! Puno nam to znai! - Zatim e apatom Zakopajte lic viri vam Hofman.

Deset Crnogorskih zapovijedi 1. ovjek se rodi umoran i ivi da bi se odmarao 2. Ljubi krevet svoj kao sebe samog 3. Odmaraj se danju, da nou moe spavati 4. Ne radi, rad ubija 5. Ako vidi nekoga da se odmara, pomozi mu 6. Radi manje negoli moe, a ono to moe prebaci na drugoga 7. U hladu je spas, od odmaranja jo niko nije crko 8. Rad donosi bolest, ne umri mlad 9. Kad sluajno zaeli raditi, sjedni, priekaj, vidjee, proi e te 10. Kad vidi e jedu i piju, primakni se, a kad vidi e rade, izmakni se da ne smeta.

UiMO BONJAKi Balerina - Zvrk hanuma Policajac - Pendrek efendija Policajac specijalac - Maala pendrek efendija Zooloki vrt - Hajvan baa Tenk - Belaj bager

Zamisli, - kae Mujo Fati - ovdje u novinama pie: Kad god udahnem i izdahnem, jedan ovjek umre! - Pa normalno je da umre kad ne pere zube.

Zato plavua vadi krajnike??? Proiruje poslovni prostor. - Tata zato se fratri ne ene? upita mali Hercegovac roditelja. - Sine, fratri su sveta bia i ne smiju drati avla u kui- odgovori mu otac

- Idem u Zagreb keri na vjenanje i ostat u tamo tri tjedna - govori Hercegovka prijateljici. - Zato tri tjedna?? - Priekat u i roenje djeteta

Doe Mujo u birtiju te narui pivu. Konobar mu donese pivu i podmeta. Poto je popio narui on jo jednu pa mu ovaj opet donese pivu i podmeta.Nakon nekog vremena narui on isto i po trei put, a konobar mu donese samo pivu, bez podmetaa. Mujo ga zaueno pogleda te upita A gdje je keks???