Zatita iskopa u ogranienom prostoru pri visokoj razini podzemne vode

Metode izrade zatite graevne jame tradicionalnim i novim tehnologijama

Za duboke iskope u ogranienom prostoru, pri visokoj podzemnoj vodi koriste se razne vrste ZAGATNIH STIJENKI. Za privremene graevine koristi se elino murje. Njegova je upotreba naroito rasprostranjena u zemljama s razvijenom industrijom elika ali i u zemljama koje imaju pogodno tlo za zabijanje elinog murja. Za takve je graevine pogodno pjeskovito i glinovito-pjeskovito tlo. elino murje moe se upotrijebiti viekratno ako se nakon izvedbe graevine unutar graevne jame koju je titilo, izvadi. Ono se moe vaditi i samo djelomino kada je potrebno da graevina unutar graevne jame nakon dovretka doe u dodir sa svojim okoliem, na primjer vodom. Ovo nije rijedak sluaj u izvedbi raznih crpnih stanica, brodskih prevodnica i slino. Tlo u kojem se mogu oekivati samci i vei komadi kamena nije pogodno za upotrebu elinih platica. Za takva tla pogodnije je koristiti neku drugu tehnologiju kao to je armirano betonska dijafragma, nizovi zasjeenih buenih pilota ili mlazno injektiranje. Kada se u tlu ne oekuju vei komadi kamena ali je ono pokriveno nekontroliranim nasipom, moe se po trasi zagatne stijenke izvriti zamjena materijala ako nasip nije znatne debljine. Ovo je ponekad korisno uiniti i kada se radi o dijafragmi, da bi se olakao iskop u povrinskom dijelu tla.

Zatita graevne jame elinim murjem. Graevna jama sluila je za izvedbu brodske prevodnice uz branu Port-Mort kod la Garenne u Francuskoj. elino murje je privremena graevina unutar koje e se izvesti zidovi prevodnice. Dio murja e se odstraniti nakon to zidovi budu gotovi a dio e trajno ostati u tlu ali ne vie kao nosivi dio graevine.

Za trajne graevine, koje postaju sastavni dijelovi buduih zgrada koriste se razne vrste neprekinutih armiranobetonskih zagatnih stijenki. Najee su to armiranobetonske dijafragme.

Armiranobetonska dijafragma sa sidrima. Vidi se vlaenje i blago procjeivanje vode kroz spojeve dijelova dijafragme.

Piloti velikog promjera takoer se koriste za zatitu graevne jame i ujedno kao budua gotova graevina. Oni su najee u upotrebi za osiguranje i izvedbu zasjeka i usjeka, ali i za osiguranje dubokih graevnih jama. Koriste se tamo gdje se oekuje pojava takvog tla u koje nije mogue zabiti murje, a i izvedba kontinuirane dijafragme je upitna .

Za zatitu graevnih jama i prihvaanje temelja susjednih zgrada, uz koje se izvode duboki iskopi, koriste se zavjese izvedene pomou mlaznog injektiranja i drugih trenutno raspoloivih tehnologija. Velika veina ovih zagatnih stijenki se sidri.

kota dna postojeih temelja

postojei podrum

JAMA

mlazno injektirana zavjesa

kota dna iskopa

Savladavanje velikih hidrostatikih pritisaka

Zagatne stijenke moraju podnijeti pritisak tla,ali i tititi graevnu jamu od dotoka podzemne vode. Iz toga se dade zakljuiti da spojevi dijelova od kojih su izvedene moraju biti vododrivi. Kod armiranobetonskih zagatnih stijenki to se postie umetanjem cijevi pri iskopu tako da su spojevi polukrunog oblika i trebali bi osigurati vodonepropusnost. Kod ugradnje gotovih panela u iskop za armirano betonsku dijafragmu, ostavljaju se polukruna udubljenja na uspravnim rubovima panela. Nakon njihove ugradnje spojevi se brtve ugradnjom posebnih smjesa u ove otvore. Postoje i razliiti tipovi brtvi koje se mogu ugraditi izmeu pojedinih dijelova armiranobetonske dijafragme za bolje brtvljenje. Uvijek meutim ostaje upitna precizna ugradnja ovih brtvi.

Kod elinih platica, vododrivost je osigurana precizno izraenim kljuevima i bravama pomou kojih se one spajaju prilikom zabijanja. Hesch

Larsen

Peine

Hesch

Zagatne stijenke od pilota, vododrivost ostvaruju preklapanjem odnosno zasijecanjem pilota ili izvedbom pilota u dva reda s pomakom za pola promjera.

Mlazno injektirane zagatne stijenke i stijenke izvedene mijeanjem na licu mjesta (mixed in place) samom tehnologijom ubacivanja cementne injekcijske smjese u masu tla izazivaju poveanu gustou smjese i poveavaju vodonepropusnost na mjestu zavjese. Kod ovih tehnologija, glede vododrivosti, potrebno je ispravno projektirati razmake izmeu mjesta ugradnje injekcijske smjese (buotina ili poloaja svrdala) tako da nastane dobar preklop. Kod graevnih jama tienih zagatnim stijenkama bilo koje vrste, voda se crpi iz jame. Na taj se nain odvodi procjedna voda i oborinska voda.

Uslijed crpljenja vode iz jame, nastaje razlika hidrostatikog pritiska izmeu razine vode u jami i razine podzemne vode iza zagatne stijenke, u tlu. Ovu razliku pritisaka mora preuzeti zagatna stijenka. Taj pritisak moe biti znatan. Time se poveavaju zahtjevi na debljinu, krutost i druga statika svojstva zagatnih stijenki. Kod velikih razlika razina vode u tlu i graevnoj jami postoji vie mogunosti savladavanja pritisaka koji pri tom nastaju. Jedan od njih je koritenje bunara za sniavanje razine podzemne vode sa strane tla tako da razlika hidrostatikih pritisaka bude to manja.

RPV prije snienja nakon snienja ka crpki

bunari u nizu vododriva pregrada

JAMA RPV u jami pijesak glina

To moe biti niz pravilno ili nepravilno rasporeenih bunara kao i kod graevnih jama s pokosom, a mogu biti i sustavi iglofiltera. Mogue je izvoditi sustave bunara ili iglofiltera kao i kod jama s kosinom, u dva reda, tako da jedan red bude s vanjske strane murja, a drugi s unutarnje strane u dnu jame. Ovaj se nain primjenjuje kada se eli osigurati dno jame dodatno od hidraulikog sloma tla ili djelovanja uzgona do asa dok graevina dovoljno ne otea da moe vlastitom teinom savladati uzgon. Smanjena razlika pritisaka uglavnom se moe postii samo kod privremenih radova. Ako zagatna stijenka kasnije slui kao dio graevine, za trajno se stanje mora dimenzionirati na puni hidrostatiki pritisak.

Metode iskopa

Graevne jame zatiene zagatnom stijenkom mogu se glede iskopa izvoditi na razliite naine. Kada nisu slobodno stojee, a to je uvijek sluaj kod dubljih iskopa, iskop se vri u etaama prema potrebama pridrajnih mjesta, najee sidara, uz crpljenje vode iz jame.

Ako postoji bojazan od hidraulikog sloma dna graevne jame, iskop se moe vriti pod vodom, bez crpljenja. Tada nema razlike hidrostatikih pritisaka ili je ona vrlo mala, ali ostaje problem ugradnje razupora ili sidara. Razupore i/ili sidra mogu se ugraivati postepeno usporedo s crpljenjem vode iz jame odnosno s poveanjem hidrostatikog pritiska. Najjednostavnije je na vrhu zagatne stijenke izvesti veznu gredu koja povezuje njene dijelove, a samo veznu gredu razupirati ili ako je mogue privrstiti zategama u tlo. Mogua je i izvedba geotehnikih sidara iz jame, ako ima dovoljno prostora.

zagatna stjenka RPV

kontraktor RPV

JAMA

grabilica

betonski ep

tlocrt

popreni presjek iskop pod vodom podvodno betoniranje

Slinim sustavom mogu se izvoditi BUNARI vrsta dubokih temelja koji se sputaju u tlo potkapanjem noice. Bunari inae spadaju u skupinu dubokih masivnih temelja i koriste se, kao i piloti, za temeljenje u veim dubinama kada plie nema nosivih slojeva. Graevna se jama titi betonskom graevinom koja se postepeno nadograuje na povrini i sputa u dubinu. Bunar je dio graevine i ujedno zatita graevne jame. Iskop se moe vriti u suhom, ali i podvodno kako je to prethodno opisano. Na slici je prikazan nadzemni dio bunara u Obrovcu. Vidi se da je na njemu klizna oplata pomou koje se bunar nadograuje

Potekoe nastaju kada se bunar pone naginjati. Iz tog razloga ovaj nain izvedbe graevne jame koristi se samo u homogenom tlu. Posebna panja treba biti posveena temeljnoj ploi. Ona mora izdrati pritisak tla od proloma dna. Ako postoji mogunost pojave uzgona kojeg tlo unutar graevne jame nakon crpljenja vode iz bunara ne bi moglo izdrati, potrebno je na dno ugraditi temeljnu plou ep, koji e svojom teinom preuzeti uzgon. Ova se ploa ep posebno dimenzionira. Moe se kombinirati s djelominim crpljenjem vode bunarima iz tla ispod dna graevne jame do odreene mjere da ep ne bude prevelik. Zadovoljavajui se kontra teret postie izgradnjom dijela graevine, koji tada svojom teinom zajedno s ploom epom savladava uzgon. Kada je ukupno optereenje dovoljno obustavlja se crpljenje unutar jame. Trea mogunost iskopa unutar graevne jame u skuenom prostoru, kada je iz bilo kojih razloga nemogue sidrenje, a razupiranje unutar jame ometa rad, je metoda slina rudarskoj. Izvede se obodna, armirano-betonska dijafragma kao trajni dio budue podzemne graevine, stupovi se izvedu tehnologijom pilota, a zatim se iskop vri po etaama, odozgo prema dolje. Potrebno je dimenzionirati i izvesti konstruktivne dijelove svake etae tako da ujedno slue kao oslonci (razupore) za dijafragmu i na taj nain postepeno napredovati u dubinu. Ova je tehnologija skupa, ali ponekad u gusto naseljenim gradskim prostorima jedina mogua. Primjer ovakvog iskopa je graevna jama na Lion Yard u Cambridgeu, UK. Na slikama koje slijede prikazani su dijelovi ove vrlo sloene graevne jame.

podzemne garae
s b ib tT .S ul

ul .

Co

rn

gradilite Lion Yard 65 m 45 m JAMA omeena AB dijafragmom

Ex c ha n ge St re et

Norwich Union

otvori za iskop 3,5 m 19 m

t tree S g

crkva

Zooloki odjel

ul

nin w o .D

jS e z mu
tlocrt

ick w g ed

ul. St. Tibbs Row nasip ljunka

razina 4 razina 3 razina 2 razina 1

privremene razupore

ul. Corn Exchange RPV instrumentirana zagatna stjenka

Gault naslaga gline

Zeleni pijesak

presjek

razupiranje o nosive dijelove graevine

pogled na iskop

Graevne jame za temeljenje u mirnoj i tekuoj vodi

Za temeljenje u dubokoj vodi postoje razne mogunosti. Jedna od njih je koritenje raznih vrsta dubokih temelja kao to su piloti velikog promjera, kesoni, bunari i plivajui sanduci. Dio ovih temeljenja moe se izvoditi s povrine vode dok je za druge potrebno izvesti umjetni otok te s njega izvoditi temeljenje. Druga mogunost, koju esto trae opseni graevinski zahvati kao to su izgradnja brana na vodotocima, brodskih prevodnica na plovnim putovima, suhih dokova u brodogradilitima i slino, je izvedba graevne jame zatiene od vanjske vode pomou zagata. Tada se unutar graevne jame temelji u suhom, kao na svakom drugom gradilitu. Ovaj je nain najprihvatljiviji u pogledu izvedbe, ali nije uvijek mogu. Kada je dubina vode prihvatljiva, a prostor na kojem se gradi slobodan, graevne jame zatiene zagatima su vrlo dobro rjeenje. Pri izvedbi graevnih jama zatienih zagatima javljaju se dvije mogunosti: jama u mirnoj vodi (more, jezero) i jama u tekuoj vodi (najee kod izgradnje hidroelektrana, brodskih prevodnica, mostovnih stupova i slino). Na slici je prikazana velika graevna jama zatiena zagatima, na morskoj obali.

tlocrt

presjek

Ispitivanja su pokazala da je vrlo teko u nasipu predviene krupnoe izvesti dijafragmu te je nakon niza prijedloga odabrano rjeenje s injektiranjem. Na slici je prikazan popreni presjek izvedenog zagata s gornje fotografije . Izvedeni zagat ui je od projektiranog za 50 m. Vododrivost je postignuta injektiranjem. Kroz tijelo nasipa izvedena je vieredna injekcijska zavjesa dok je stijena u dublji slojevima injektirana cementno-silikatnim mjeavinama u jednorednoj zavjesi.

Jo su sloenije graevne jame u tekuoj vodi, ali se i tamo esto izvode nasuti zagati. Graevne jame u tekuoj vodi moraju biti tako izvedene da voda moe negdje prolaziti. Za to postoje dvije mogunosti. Obilazni tuneli ili pregraeivanje pola po pola.

tehnika optonog tunela

uzvodni zagat optonog tunela uzvodni zagat graevne jame za branu

na bra ovac ak S al
opto
i n

poloaj gradilita
na bra ovac ak S al

tu ne l

nizvodni zagat graevne jame za branu

re Ne tv a

nizvodni zagat optonog tunela

brana Tri klanca