Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
probnim optereenjem (metoda dokazana usporedbom sa statikim optereenjem) - empirijskim ili analitikim pristupom koji je dokazan statikim probnim optereenjem na usporedivoj situaciji - metodom opaanja za temelje koji se mogu usporediti s ve izraenim u slinim uvjetima
Nosivost DUBOKOG TEMELJA u vertikalnom smjeru (analitiki pristup): Q=Qv+Qp -W gdje je:
Q v = (q f * A b )
n
Q p = q tn * O n * D n
W - vlastita teina temelja qf jedinina nosivost (otpornost) na dodirnoj vodoravnoj plohi temelj tlo; Ab -povrina dodirne plohe temelj -tlo; n -broj slojeva sa znaajnim trenjem po platu;
q tn jedinina nosivost (otpornost) trenjem po platu pojedinog sloja;
On -opseg dijela temelja koji nosi po platu; Dn -dio dubine temelja na kojem se ostvaruje trenje. Za proraun dodirnih pritisaka duboke temelje uvijek smatramo potpuno krutim.
Q
Q
qt
D
Pilot ili bunar
Duboki temelji ne mogu izazvati lom tla zbog prekoraenja vrstoe na smicanje, koji bi se oitovao na povrini terena.
a)
b)
c)
Df v =g Df
h=gK0 Df v =g Df
h=gK0 Df
Oblik plastificiranih zona oko dodirne plohe temelj-tlo kod dubokih temelja: a) proraun nosivosti dali su Terzaghi, Prandtl, Reissner, Buismann i Caquot b) Meyerhof, Jky i de Beer c) Vesi i Berezanstev. Meyerhof koristi poznatu Terzaghi-evu jednadbu u malo modificiranom obliku:
q f = cN c + 0 N q +
u kojoj je za duboke temelje kada je Df/B4;
B gN 2
0=K0gDf
temelj-tlo
gdje su: qt - posmina vrstoa plat-tlo ca - adhezija plat-tlo n - pritisak tla okomito na plat - kut trenja izmeu plata i tla
n = K s vo = K s z
gdje su: KS - koeficijent pritiska tla na plat temelja - jedinina teina tla, z - dubina na kojoj promatramo naprezanja
q t = ca + K s z tg
Problem: koju vrijednost odabrati za Ks? (moe biti u rasponu KAK0Kp, to ovisi o nainu izvoenja dubokog temelja i o zbijenosti tla).
L 0 L 0
Q P = O q t dz = O [c a + K s z tg] dz
vo
qt
Ksvo
vo K s vo vo
vo = g z
n=svo
Empirijski izrazi za jedininu otpornost na vrhu (bazi, stopi, qb = qf) i jedininu otpornost po platu (qs = qt) pojedinano uzduno optereenog pilota.
Negativno trenje Kod dubokih temelja oko kojih se nalazi nekonsolidirana masa stiljivog tla, javlja se dodatna vuna sila prema dolje zbog relativnog pomaka mase tla u odnosu na temelj prilikom procesa konsolidacije.
Q = Q v Q NP W
Q deformacija temelja slijeganje tla W sti{ljivo tlo q t neg. negativno trenje po pla{tu
nesti{ljiv sloj
Relativni pomak mase stiljivog tla oko dubokog temelja - pojava negativnog trenja
PRIMJER: Bueni pilot (proraun prema HRN EN 1997-1:2009) - Geotehnika kategorija 2 - Granino stanje nosivosti: GEO - Proraun temeljen na analitikoj metodi Projektni pristup 2 : A1 + M1 + R2: trajna nepovoljna djelovanja (A1): tangens efektivnog kuta trenja (M1): efektivna kohezija (M1): bueni pilot (stopa+plat) nosivost (R2):
q f = cNc + 0 Nq +
q t = ca + n tg
B gN 2
tgp =
tgk '
Qf = q f A v + q t O p
(Q + W ) G Qf t
ili
Qf W G t
(Q + W ) G 100 Qf t
VRSTE I NA INI IZVO ENJA PILOTA Prema vrsti materijala od kojeg su izraeni piloti se dijele na:
- zabijane pilote - nabijane pilote - utisnute pilote - kopane (buene) pilote - mlazno injektirana tijela (piloti) - uvrtani piloti (CFA "continous flight auger pile") Postoji niz podvarijanti ovih metoda koje se najee nazivaju prema proizvoau opreme.
Metoda nabijanja koristi se na nain da se u tlo zabije cijev u koju se ugrauje beton ili ljunak.
ep
tijesak
Kopani (bueni) piloti izvode se na nain da se do projektirane dubine izvede iskop tla i u tako pripremljenu upljinu ugradi armatura i beton (ili ljunak ovisno o namjeni).
I SKOP
UGRADNJA ARMATURE
BETONI RANJE
Na in postavljanja
SLIJEGANJE PILOTA (uvjet graninog stanja uporabljivosti) Ukupno slijeganje glave pilota sastoji se od:
w = wS + w P + w B
wS elastina deformacija pilota kao stupa pod optereenjem wP slijeganje tla na razini baze uzrokovano dijelom sile koju pilot preko plata prenosi na tlo wB deformacija tla ispod vrha pilota zbog optereenja koje baza prenosi na tlo
GRUPE PILOTA Prema do sada vaeim propisima piloti djeluju u grupi ako je razmak osi pilota vei od (bitno je dobiti razmak u tlu koji e omoguiti prenoenje sile sa svih pilota u tlo): - 2.5 d za pilote koji prenose optereenje na tlo samo preko vrha - 3 d za pilote koji nose na trenje u nekoherentnom tlu vee zbijenosti - 5 d za pilote koji nose na trenje u nekoherentnom tlu male zbijenosti, te u koherentnom tlu Grupa pilota moe biti: a) slobodno stojea b) sa naglavnom konstrukcijom koja ne dodiruje tlo c) vezana sa temeljnim blokom koji lei na tlu.
a) Q Q Q b) c) Q Q Q
Zbog utjecaja preklapanja dodatnih naprezanja koje grupa pilota prenosi u tlo, utjecaj grupe pilota see daleko dublje u tlo od utjecaja pojedinog pilota.
Q Q Q Q