Sie sind auf Seite 1von 29

List hercegovakih studenata

Dragi itatelji!

Uvodnik

Kako ste? Kako zdravlje? Boli li ikoga? Ima li ita nova? Mi smo ovden svi dobro. Vrime u Zagrebu je dobro i 'vala Bogu nikoga ne boli! Evo, sretni smo jer je zavren jo jedan, 22. po redu, broj Mog kamena pa da Vam kaem ukratko o emu se tu radi... Unutar ovih korica nai ete raznoraznih tekstova, pjesama, studentskih promiljanja i promiljanja onih malo iskusnijih i malo pametnijih od nas. Upoznat emo se i sa nekim naim uspjenim ljudima i sa mladim nadama iz Hercegovine koje tek dolaze. Sve u svemu, nadamo se da e biti za svakoga po neto... I na kraju, hvala svima to su na ovaj ili onaj nain pridonijeli stvaranju ovog broja i pozdrav do sljedeeg!!!

Sadraj

Filip Krii

Uvodnik.............................................................................................. 3 Stojim na sredini podija...................................................................... 4 S druge strane ili Hercegovaki domino efekt.................................... 6 Drutvo prodavonica hipokrizije......................................................... 8 Apokalipsa je na vratima.................................................................... 8 Moj prostor........................................................................................11 Interview: Zoran Planini................................................................. 12 Hecegovac podrijetlom, Hercegovac opredijeljenjem?!................... 19 Six degrees...................................................................................... 20 Jedan dan na Savi. ........................................................................... 22 Znanje nije roba. ............................................................................... 24 Ustae novog doba.......................................................................... 26 Granice ljudske gluposti................................................................... 28 Interview: Danijel Boto. ..................................................................... 31 Welcome to Mostar ili kako preivjeti divljinu................................... 33 Fakultet za fiziku kulturu u Mostaru................................................ 36 Neka nova klinka u umjetnikim vodama......................................... 38 Hercegovaki etno okret. .................................................................. 40 Pjesme............................................................................................. 41 Postoji li dobro rjeenje za Bosnu i Hercegovinu?........................... 42 Aktivnosti ZKHS-a............................................................................ 48 Top 10 ikanskih uleta...................................................................... 53
2 Moj Kamen List hercegovakih studenata 3

Stojim na sredini podija


Zapaanja o propasti jedne civilizacije...
Stojim na sredini podija, svjetla bljeskaju, umorne oi propucane su raznobojnim svjetlima, Sam sam, a toliko je ljudi oko mene. Sam sam i patim, a nalazim se na mjestu gdje se patiti ne smije. Ovo nije tvornica snova. Ovo je obrt koji prerauje vae svakodnevne none more u predivne snove. Tuan si? Umoran? Depresivan? Misli da si preruna? Predebela? Doi, doi, doi, svi nau nekoga. Kupuj pia, sebi njoj, njemu, svima, vrti runde, subota je. Napij se, napij, napij, vidi da te trijeznog nitko ne primjeuje, popni se gore, plei, skini majicu, naruuj, naruuj, to ako se grlo osui? to ako mozak izviri iz izmaglice, pa primjeti gdje si i to upravo radi, to ako ode u wc i pogleda se u ogledalo? Kada vidi podonjake, krvave podljeve, akumuliranu patnju zadnjih est dana kako suklja iz tebe. One su tamo, one isto razmiljaju, gle ih, gle ih, nisu prezgodni, nemaju ni previe para, ali konobar daj jo etiri juice-vodke
4

pa e biti iskoristivi. Gibaj se s basovima, potrudi se izbaciti grudi toliko da lupa mukarce njima po licu, raspameti ih, ti voli mjeavinu vonja testosterona i alkohola, oboava znoj na bicepsima, zlatne lance i raskopane koulje. Daj jo dvije vodke da zaboravim kako je glup i gadan i lijepo u se provesti. Likovi pleu. enskice pleu, plee otuna masa svake subote u isto vrijeme na istom mjestu. Dosadit e njima, svima dosadi, ali izroditi e dvostruko gluplju djecu koja e izroditi jo gluplju i gluplju. I svi e opet dolaziti na ista mjesta.Ne treba biti matematiki genije da se izrauna kako e kroz par generacija ovaj svijet otupiti i totalno poi u kurac. Odjea je dobar znak raspoznavanja. Lacoste-ovci na kraju veeri kupe lacosteovke i voze ih nekud svojim autima, Guccijevci se pale na guccijevke, Armanijevci na Armanijevke i tako dalje. Ono si to pije. Mukarci koji piju najskuplji whisky
Moj Kamen

odvesti e ene koje piju najskuplju vodku, mukarci koji piju ampanjac otii e s djevojkama koje piju takoer ampanjac. Mukarci koji piju cocktaile su uglavnom gay, ene koje ih piju su jako napaljene i prihvatit e bilo ta, makar i mukarca koji pije pivu, a takav e pristat na sve. Mukarac s rakijom ili pelinom ostat e do zatvaranja a izai e sam, kao to je i uao. D.J se igra sa ivcima i ukusom prisutnih, no nikome izgleda ne smeta. Sponzorue poput kondora krue oko stola elavog mafijaa, konobari se probijaju kroz rulju, uz psovke i udarce. Svi su u malim grupicama. Svaka grupica ima odreene lanove. No ponimo od poetka. Najmanja grupa sastoji se od dvoje. Ako su dvije ene, znai da su najbolje prijateljice i zna se to ele. Ako su lijepe nemate anse a ako su rune, prerune su. Ako je jedna lijepa a druga runa, nita od toga jer lijepa ve ima deka, pa e vas pokuati smjestiti runoj. Ako su dva mukarca, vrlo je vjerojatno da su runi, sami, da nemaju para i da samo trae neto dovoljno pijano za barit. Ako njih 2 piju iz jedne boce jadni su i siromani, vjerojatno studenti, a ako su sluajno zgodni, definitivno su gay. Mukarac i ena zajedno vani u subotu naveer, prilino je oito. Ako nisu deko i cura, onda su jadni do bola. Tri ili vie ena znaju biti jako opake kada popiju, pa dobijemo girls night out sindrom, grupa seksualno nezadovoljenih ena koje bi se barile ali

jedna pred drugom ne bi htjele ispast drolje. Njihove se veeri esto zavravaju sa narodnjacima na usnama i slomljenim tiklama u ruci. Tri ili vie mukaraca. Sigurno nisu gay, ali su ili jako runi ili jako jadni. Veina mukaraca svjesna je da se lovit moe samo sam ili s jednom osobom. Vee grupe mukaraca mogu se jako napiti i pretui nekoga, razbiti lokal ili napravit neko jo gore sranje. Mjeane skupine od troje ili vie ljudi. Obino ih predvodi alfa jedinka, ee ena nego mukarac, svi su prijatelji, ali svejedno nitko od njih ne bi imao protiv malo neobveznog brijanja ili neeg vie. Takve su skupine esto jako zatvorene, tako da kod ljudi iz takvih skupina nemate ba jako velike anse. Naravno samci. U birtiju sami ulaze samo alkosi, narkomani i vlasnici. I svi, bas svi su vjesnici propasti zapadne civilizacije. Da. Ti, koji ovo ita, ti si isto vjesnik propasti nae civilizacije.

Anto Gumno

List hercegovakih studenata

Ja nisam Hercegovka. Nisam to nikad bila, niti to mogu biti. Moji korijeni su valjda oduvijek iskljuivo dalmatinski, pa s Hercegovcima nemam nikakve rodbinske, korijenske niti bilo kakve druge veze. Ipak, otkako prije godinu i pol dana dooh u Zagreb, u moj ivot je nepovratno ula i Hercegovina. Ona se u moj ivot uvukla u obliku prijatelja kojih sam upoznala toliko puno da me nerijetko uvrtavaju meu Hercegovce. Ne znam je li to moda zbog slinosti mentaliteta junjakih krajeva, ali nekako, od samog poetka sam se najbolje sloila s Hercegovcima. Sam in upoznavanja s Hercegovcima je jedna vrsta domino efekta. Ne moes upoznati samo jednog, odnosno jednu. Jednostavno ne moe! Htio ti to ili ne, upoznavanje jednog Hercegovca kao gratis donosi jo bar estero-sedmero njih, koji se vrlo esto kreu u istom ivotnom okruenju kao i taj ili ta,
6

li no i e mi n a o r t d s i e k g u va kt r d go fe S ce e r e H
koju si prvog upoznala. Tako sam i ja upoznala jednu Mostarku, koja me upoznala s jo desetak Hercegovaca, a svatko od njih s jo bar nekoliko novih Hercegovaca. Moj krug hercegovakih poznanika i prijatelja proiravao se, a niz koji je zapoeo upoznavanjem jedne Hercgovke vie se ne moe zaustaviti. Hercegovaki domino efekt je nezaustavljiva pojava i gotovo svaki novi dan, nosi novog Hercegovca. A osim novih ljudi s njima upozna i nova mjesta, jer Hercegovci se vole hvaliti svojom rodnom grudom, ma kakva ili kolika god ona bila. To je svakako pohvalno, ali ne-Hercegovcu poput mene, taj njihov lokalpatriotizam ne znai ba previe. Meutim, druenjem s njima, ak i ako nikad u ivotu nisi uo za Hercegovinu ili ako si primjerice itav ivot ivio u Gani i onda nekim udom dospio u Zagreb, vrlo brzo e uz njihovu pomo nauiti sve, ali ba sve o Hercegovini. Moje

skromno znanje o toj zemljopisnoj cjelini, sad je na zavidnoj razini, pa znam nabrojati veliku veinu hercegovakih gradova i mjesta, a kako i ne bi kad svakodnevno sluam o Mostaru, Posuju, Grudama, Ljubukom, itluku, apljini, irokom, Meugorju, ali i o drugim hercegovakim mjestima o kojima svi oni priaju iskljuivo u superlativima. Ali da ne bi pomislili da je moje druenje s Hercegovcima ostalo tek na proirivanju znanja iz geografije, moram naglasiti kako te ti ljudi naue jo mnogo toga. Uvrijeeni stereotip o bijelim arapama mogu u potpunosti demantirati - nema bijelih arapa! Oni stvarno nose arape svih boja. Tako da zagrebaki grafit upuen Hercegovcima hoemo bijeli Zagreb, a ne bijele arape u Zagrebu definitivno ako je ikad i imao, sada vie nema smisla. Kako se s izgovaranjem te rijei Hercegovac kao prva asocijacija veini ljudi pojavljuje mercedes, moram i sagu o mercedesima naalost prekinuti. Nema bijelih carapa, a nema ni mercedesa! Varate se ako ste moda pomislili da su mercedesa zamijenili nekom drugom markom automobila (to bi ujedno znailo da je mercedes u potpunosti bankrotirao, jer mu 50%

Julij

ana

prometa rade Hercegovci). Nije stvar u tome da oni tamo negdje u irokom ili Posuju nemaju mercedes, ne brinite sponzorue, imaju oni sve to i kue na tri kata, ali u Zagrebu studenti Hercegovci (izuzev pokoje iznimke) na faks ne dolaze ni s mercedesom, ni s privatnim tramvajem. Guvaju se i oni s nama, obinim smrtnicima, u pretrpanim tramvajima, hrane se u menzi, ive u domu i rade sve one stvari za koje neki misle da njih zaobilaze. Kad govorimo o studentima Hercegovcima, jo je jedna bitna stavka u njihovim ivotima, Hercegovaka no. Svako malo oni organiziraju zabavu za sve Hercegovce i one koji se tako osjeaju. Te hercegovake noi, zaista, izgledaju kao kakva svadba u Hercegovini. Atmosfera bude i vie nego prijateljska, pa ovjek vec nakon pola sata provedenog na mjestu odvijanja, ima osjeaj kao da poznaje sve prisutne. To je moda i ono najzanimljivije kod njih. Srdanost, pristupanost, otvorenost prema svakom novom poznanstvu i vedar duh karakteristike su prosjenog Hercegovca. Moda je upravo to ono to ih ini jedinstvenim i zahvaljujui emu poznanstva koja zapoinju zahvaljujui teoriji domino efekta, prerastaju u prijateljstva.

Ba

Moj Kamen

List hercegovakih studenata

DRUTVO PRODAVONICA HIPOKRIZIJE


Ljudi su ve davno prekoraili svoje granice i pogazili svoje dostojanstvo.
Pie: Leona iljeg
Gdje se nalazimo?
U vremenu u kojem sve ima cijenu. Individualizam se gubi, a s ljudskih linosti vise etikete. Ulazim u drutvo i osjeam se kao u prodavaonici. Prodaja i naplata svega. Osmijeh ne kota nita? Ne bih rekla. Nita vie nije besplatno. Ljubaznost ima svoju cijenu, s dobrotom se naplauje i porez na dodanu vrijednost. Vjetina rada s ljudima je najskuplja na tritu. Prodavati dio sebe, svoju osobnost. Svjesno postaje rob svojih djela i uvlai se u koloteinu iz koje ne moe pobjei. Koliko god se osjeao mono, za preivjeti u dananjem svijetu je primoran prodavati svoje osjeaje. Sva radna mjesta
8

i zainteresiranost za druge. ekaju da ih se kupi i proda po jo skupljoj cijeni. Razgovarati s osobom i cijelo se vrijeme pitati s kojom linou razgovarate. On e je vjeto prekrivati cijelo vrijeme, a moda je u tom trenutku bila prisutna ba ona mizantropistika. Postala sam svjesna u kakvom drutvu ivim. Uskoro e nam poeti naplaivati uz ove apstraktne stvari kao to su ljubav i srea, i zrak koji udiemo. To e biti vrhunac. Multinacionalne korporacije i dalje e se ujedinjavati i gaziti malog nemonog ovjeka. Nije spreman za otklon. Prikloni se i budi posluan, bez pobune.

Vie sile upravljaju s nama. Postali smo marionete na globalnom tritu. Svaki dan nesvjesno smo podvrgnuti njihovom upravljanju i vrlo vjeto ispunjavamo sve to nam nameu. Ne elim ivjeti u sustavu u kojem je sve kontrolirano. Gubi se sloboda i povlai za sobom ostale drutvene vrijednosti. Stvara se lana euforija u nesrei. Pogrena percepcija svijeta, pogreni ideali koji su nam nametnuti doveli su do ovoga. Sve e kolabirati. Ideologija je lana svijest, nametnuta od vladajuih. Njihovo savreno oruje koje e uutkati svaku moguu pobunu. Nametnuta je i odreeni broj ljudi je prihvaa bez pogovora i ivi prema njezinim naelima. Poslunost je uvijek nagraena, tako da se pojedinci gotovo nikad ne bune. Slobodno miljenje kao da je zaahureno i ostavljeno negdje sa strane dok su svijet bombardirale lane linosti. Tko ih je vie nakupio, bolje prolazi na tritu. Manipulira s cijenom i tako se ne brine za svoj lagodan ivot.

APOKaLIPSa JE Na VRaTIMa. Potpuna promjena oekuje svijet.

Hou mirnu revoluciju!


Iskorijeniti sve loe iz drutva i lane linosti koje posjeduje svatko od nas. Hipokrizija nije potrebna. ovjek ima jedno lice, a iza njega treba stajati i jedna linost. Jedna, posebna, individualna i samo njegova. Linost koju on posjeduje, gradi od svog roenja i nikad je nije kupio i nee prodati. To je svijet kakav elim.

moraju se popuniti izvanrednim glumcima koji e svaki dan biti nasmijani i tako prodavati materiju. Krasnog li trita! Gdje je idila o kojoj svi sanjamo? I zato se drutvo koje je ve u rasulu izvanredno krije iza osoba koje ga stvaraju? Vidim sliku kao kroz izlomljeno zrcalo. Druga stvarnost koja nije vidljiva naem oku, a uistinu se dogaa s one strane zrcala. Svaki ovjek je nositelj nekoliko zrcala, rekla bih. Slika se prelama, stvaraju se izlomljene projekcije. Njegova linost se lomi. Izgraena je po potrebi. Na policama u trgovini su lijepo zapakirane ljubav, ljubaznost, srea, vrijeme
Moj Kamen List hercegovakih studenata 9

Unijela sam dovoljno subjektivizma i ogorenja na ovaj svijet. Postala sam svjesna koliko ljudi pati zbog gluposti viih sila i zgrozila se. Nemona sam. Ne posjedujem mo u koliini kao i oni. Potlaenih je vie. elim da se napokon netko ustane i usprotivi sustavu koji nam je nametnut.

gove norme. Nita vie, prema novim zakonima, nije bitno. Vrijednosti su nestale. Svijet tako ne moe funkcionirati! Potrebno je neto poduzeti! ivjeti u licemjerstvu, samo zato to okolina to oekuje od nas i nije neki razlog. Stvaramo lane slike stvarnosti oko sebe, svoju novu realnost i tako se polako gubimo. Neodrivo je biti u svijetu lai, nestvarnih slika i nainom ivota kojim ivimo. Ispod tolikog licemjerstva, znamo li uope tko smo? Zato prodajemo la nekom drugom? Samo zato to on istu prodaje nama ili postoje dublji razlozi? Ionako je poslije sami opet kupimo. Stvoren je vrtlog iz kojeg se treba izvaditi. Na svakom koraku vrite cijene s ljudskih osobina koje se prodaju. Tako uzak pogled na svijet, u kojem sve hrli odreenom drutvenom napretku unitava nas. Hipokrizija je tihi ubojica. Jedno lice bit e uniteno sa stotinama lanih. Cijeli svijet se razlio u barutini hipokrizije. ivimo iskreno, skinimo maske. Hipokrizija?

Moj prostor
Pripadao sam neemu s toliko snage od koje sam ivio kao to poboan ovjek ivi od molitve.
Postoji stijena iznad prostora ili ispod-to nikad nisam mogao sasvim razumjeti. Jer kad prostor nestane, to vie nije ni tamo, ni ovdje, ni dolje, a i kako bi se mogao ograniiti kad ne ovisi o ovjeku, o njegovu umu. Jednom sam ipak, tko zna kojim putem, dospio do te stijene. Stajao sam na samom vrhu sasvim pribran i mirno gledajui u iroku tamu pred sobom i jedino sam po zvukovima koji su dopirali iz tko zna kakve udaljenosti mogao naslutiti da se dolje prua golema povrina vode, koja je valjda izvirala iz niega, jer osim mene i te stijene tu zaista nije bilo niega. Ipak mi se ini tako bliskom... kao ruka. Da, ba kao to ovjek ima osjeaj za svoje ruke. Obradovah se tom neoekivanom otkriu to je dolo poslije toliko otune samoe i patnje. Pripadao sam neemu s toliko snage od koje sam ivio kao to poboan ovjek ivi od molitve. I ve sam vjerovao da je sva ta voda to je divljala dole dio tebe. A svaki jai um to
List hercegovakih studenata

Teim li utopiji?
Imam ideje, potrebno ih je realizirati. Sinergino trebamo dalje! Zajednitvo je klju i rjeenje u ovakvim situacijama. Problem je to u svijetu samo dolazi do sve veeg raslojavanja. Teko je okupiti narod s istim ciljevima na jedno mjesto. Ja vjerujem u bolje sutra, u novo Sunce. Ovo je sjalo prejako. ivotna energija se moe akumulirati, transformirati i dalje provoditi. Moja je spremna. Knjievnim stvaralatvom elim promjene. Svijet u kojem se moje rijei nee shvatiti pogreno. Bit e itane na pravi nain i ba onako kako treba. Ovaj je tekst bez zrcala, bez pogrene projekcije. ivim za taj dan, kad la nee postojati, a hipokrizija e biti nepoznat pojam. Blago onom koji se jo nije susreo s njom. Veliko je zlo kad se uvue u mnotvo i rui nje10

Ve dugo nisam ula taj pojam. Nestala je. To je budunost koju elim. Jedan ovjek i jedno lice koje je neprocjenjivo.
Moj Kamen

bi iz te dubine stigao do mene inio se kao tvoj uzdah. Pomislih kako ti nikad nisam blie, ak ni onda kad sam elio da kroz rukav tvoje koulje doem do onog malog udubljenja na tvojim prsima i tu se skrijem zauvijek od ljudi i vremena. Ruka je sama krenula kroz to nita, bez mene da te trai, uvijek bra od moje elje, ali besprijekorno sigurna i tona. Najprije je lagano opipala tu prazninu kao to slijepac dodiruje nepoznat predmet, ali one sitne estice besmislenosti koje sam morao ponijeti u sebi iz prostora na kojem sam postojao skupie se u jedan uzvik: Nema niega! Isto tako neoekivano kao to je krenula, ruka se tu, pred mnom, ukoi zgrena od bola. Sklopim oi umjesto jauka u toj tami ispod svojih kapaka, toploj i drugaijoj, osjetih da me prostor vraa sebi i stijena se uz maglu tutnjeva rasprsnu ispred mene... Ivan Kvesi-Pegla
11

INTERViEW: Zoran Planini


to rei, ovjek je do svoje 28 godine osvojio dva naslova prvaka Hrvatske i 2001. je proglaen za MVP-a prvenstva, u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske osvojio je svjetsku srebrnu i bronanu medalju te europsku srebrnu, 3 puta igrao je u Final Foru Eurolige, osvojio je panjolsko prvenstvo i superkup, igrao je u NBA-u gdje je sa NJ Netsima bio prvak Atlantske divizije, a trenutno igra u jednom od najjaih klubova u Europi, moskovskom CSKA, s kojim je, usput reeno, upravo osvojio rusko prvenstvo i tijesno izgubio finale Eurolige. Njegovo ime je, ZORAN PLANINI!
12 Moj Kamen

MK: Rodio si se u Mostaru 1982. godine. ivi i odrasta u itluku, gdje sa navrenih 12 godina poinje igrati za KK Brotnjo. Kako su izgledali tvoji koarkaki poeci? Je li ve tada bila primjetna razlika u kvaliteti izmeu tebe i tvojih vrnjaka? ZP: To je bilo taman ono poslije rata i svima u Hercegovini prva ljubav bila je nogomet, tako da sam i ja eko da se upiem dolje u kolu nogometa. Tono se sijeam. Mogao si se upisati tek u estom razredu. Meutim, to ljeto izmeu 5 . i 6. razreda eko sam kolsku godinu da ponem trenirati nogomet, ali u meuvremenu smo poeli malo basketat, onako, vie iz dosade, da neto radimo i meni se to svidilo i jednostavno sam ostao u tome. A taman se u tom vremenu dogodio i onaj koarkaki boom u itluku tako da sam ostao do kraja. MK: U Brotnju ste tada imali dobru generaciju? ZP: Jesmo, bio je tu Franjo Buli, kegro Dario, Zoran Pehar koji je kasnije bio u Zadru tako da mislim da smo imali solidnu generaciju. MK: S obzirom na visinu od 198 cm posjeduje izvanredne motorike sposobnosti i brzinu. Navodno si osim koarke trenirao i karate? Je li to tono? ZP: Pa je tono je. Karate je vie bilo prije rata. Doao sam do plavog pojasa i tu stao. Ali, mislim da je karate dobro za svako dijete. To je podloga za sve sportove, daje ti kordinaciju i snagu, ui te osnovama tako da svakom djetetu preporuam treniranje karatea. MK: Upravo zahvaljujui visini, motorikim sposobnosti, koordinaciji, pregledu igre i utu polivalentan si igra koji
List hercegovakih studenata

moe igrati na poziciji 1, 2 i 3. Koja ti je od tih pozicija najdraa? Na kojoj se najprirodnije osjea? ZP: Pa sigurno da se na playmakeru najbolje osjeam. To je moja pozicija, na njoj sam poeo, na taj nain gledam koarku i na taj nain igram. Kad igram na 2 i 3 nije mi to to, mislim, mogu ja igrati to, ali nije mi prirodno. MK: Trenutno igra u jednom od najjaih europskih klubova, moskovskom CSKA u koji si doao sredinom prole godine. Je li tono da si, im si uo da se u CSKA zanimaju za tebe, sjeo u auto i iz itluka otputovao u Bolognu na razgovor sa Ettore Messinom? ZP: Istina je. Ba sam bio u itluku kad me nazvao agent i rekao da se zanimaju za mene, ali bi trener volio samnom porazgovarati. Bila je specifina situacija. Dan prije sam doao iz panjolske, a za 5 dana su mi poinjale pripreme sa reprezentacijom tako da je bila opcija ili otii odmah ili ne ii uope tako da sam maltene im je zavrio razgovor sa zarunicom i prijateljem sjeo u auto i zaputio se u Bolognu.
13

MK: Jesi zadovoljan kako su te doekali i primili u Rusiji? ZP: Ma dobro je, ja sam zadovoljan. Bio sam u Ciboni i TAU Ceramici to se tie Europe i ovo to ujem od drugih igraa po drugim klubovima, CSKA je po organizaciji daleko ispred svih tako da sam zadovoljan. MK: Igrali ste finale Eurolige i tijesno izgubili, osvojili ste rusko prvenstvo! to ti sada, nakon zavretka euroligake sezone i ruskog prvenstva znai dolazak u Moskvu i kako gleda na proteklu godinu? ZP: Uvijek kad doe u neko novo mjesto i neki novi klub nije ti ba neto. Tako ni meni ova sezona nije bilo neto posebno. Ja sam uvijek kritian prema sebi pa ne bi rekao da je bila dobra, uvijek moe bolje i sigurno ako ostanem i idue godine biti e puno bolje. A to se tie Final Foura, mislim da smo utakmicu izgubili na prvom poluvremenu kad smo gubili 20 razlike. Panathinaikos je uao agresivnije od nas, ozbiljnije i iako smo se mi pokuali vratit, imali taj ut za pobjedu teko je iz minusa vratiti se. MK: Dobro, ali upravo zbog toga ne moe vam se puno prigovoriti, vratili ste se sa minus dvadeset i imali ut za pobjedu... ZP: Da, ali ipak moramo preuzeti krivicu jer ovakvoj ekipi kao to smo mi ne smije se dogoditi da imamo ovakva dva poluvremena. Trebali bi imati neku konstantu i igrati svoju igru. Pogotvo u finalnoj utakmici. MK: U CSKA si doao iz panjolske TAU Ceramice za koju si potpisao 2006. godine. Tamo si takoer imao vrlo zapaen nastup te si ve u prvoj sezoni sudjelovao u Final Four-u, to
14

si ponovio i idue sezone pod trenerskom palicom Nevena Spahije. Uz to si sudjelovao u finalu Kupa kralja i osvojio panjolski superkup i naslov prvaka panjolske. Moemo zakljuiti da su to bile dvije izuzetno uspjene godine za tebe. ZP: Istina, mogu rei da sam u panjolskoj imao zaista odlinu sezonu. Osvojili smo dosta trofeja i meu njima i naslov prvaka, to je TAU Ceramici uspjelo samo dva puta u povijesti tako da je i to imalo posebnu teinu. Pogotovo to grad Vittorija ima 150 000 ljudi i TAU Ceramica im je uz Alaves, drugoligaki nogometni klub, najznaajniji sportski klub. Nakon to smo osvojili to prvenstvo, odveli su nas na glavni trg gdje nas je doekalo oko 60 000 ljudi. MK: Neto kao kad je Ivanievi osvojio Wimbledon? ZP: Da, ba tako nekako, stvarno je bilo impresivno, pogotovo to se oni i Barcelona gledaju poprijeko i vlada veliki rivalitet pa im je bilo jo vee zadovoljstvo to su im oduzeli prvenstvo. MK: To se sve dogaalo nakon povratka iz NBA-a. Je li to opravdalo tvoj povratak? ZP: Inae u ivotu, uvijek nastojim stvari postaviti najrealnije to mogu. Jasno mi je da nisam neka ekstra klasa igraa i da sam u NBA-u mogao dobiti samo neke middle range ugovore i da se ne bi pretjerano naigrao, a to me nije zadovoljavalo. Objektivno, razlozi mog povratka u Europu bili su iskljuivo financijske prirode. MK: Jesi li u nekom trenutku poalio zbog svoje odluke? Moe li usporediti nain treniranja, pripreme, utakmice,
Moj Kamen

pobjede i poraze i openito nain razmiljanja u NBA-u i u Europi? Postoji li u NBA-u druenje meu igraima i prijateljski odnosi? ZP: Nisam poalio. CSKA je jako dobro organiziran i zadovoljan sam s tim dijelom. U NBA-u vlada skroz drugaiji nain razmiljanja. Tamo vlada veliki profesionalizam i dosta je ugodnije tako ivjeti i igrati. Nitko te ne pita to radi i kako provodi vrijeme izvan terena. Tvoje je da doe dva, tri sata prije utakmice, odigra ju najbolje to moe i to je to. Nakon toga si opet slobodan. Igra se utakmica za utakmicom i tako stalno. Nekog velikog prijateljstva nema. MK: Nai igrai su esto znali isticati da zbog gustog rasporeda utakmica nisu znali u kojem gradu igraju. to je napornije, gust raspored utakmica u NBA-u ili putovanja preko nekoliko vremenskih zona za vrijeme ruskog prvenstva? ZP: Pa gust raspored utakmica je dosta naporan, ali brate mili, ova Rusija je stvarno velika. Kad igramo u Vladivostoku sjedne u avion u Moskvi i vozi se 9 sati. Izie iz aviona u dvoranu, odigra i opet nazad za Moskvu! U avionu ti ostanu i lea i koljena i sve. Ne zna za sebe sljedea dva tjedna! MK: U NBA-u si igrao uz neke od najveih igraa dananjice, trenirao si sa Jasonom Kiddom, jednim od najboljih razigravaa, kakav je to osjeaj? ZP: Naravno da je dobar osjeaj igrati sa takvim igraima i pomoglo mi je u razvoju moje karijere. Openito mislim da uvijek mogu bolje, a tamo mi se to i prualo. Prostor za napredak je ogroman, ali mislim da
List hercegovakih studenata

je trenutno za mene Europa najbolja opcija. MK: Vratimo se na poetke tvoje karijere. 1998. godine iz KK Brotnjo prelazi u Cibonu koja te posuuje u KK Benston Zagreb ( sadanji KK Dubrava ). ZP: Tako je. Mogu rei da mi je vrijeme provedeno u Benstonu bilo jedno od najdraih igrakih iskustava. Bili smo dobra klapa i imali smo dobru ekipu. Uz mene, bili su tu i Vujii, Gnjidi, Bagari i ostali i trener estak. Stvarno smo bili dobra ekipa i uvjek se rado sjetim tih dana. MK: Tamo se zadrava do sezone 1999./2000. nakon ega igra za KK Cibonu. Iste godine sa Cibonom osvaja naslov prvaka Hrvatske i Kup Kreimira osia, to ponavlja i u iduoj sezoni. Kako gleda na vrijeme provedeno u Ciboni? ZP: U to vrijeme mi je trener bio Neven Spahija i uvelike mu zahvaljujem to mi je tada, iako pod velikim pritiskom, kao 18-godinjaku ukazao povjerenje i stavljao me u igru. U finalu smo igrali protiv Splita koji je bio dosta jak, imali su Renchera, Vujia, iia, trener im je bio Jasmin Repea i dobili smo ih 3-0, tako da je bila dosta zadovoljavajua sezona. MK: Stigne li pratiti hrvatsko prvenstvo? Od osamostaljenja Hrvatske pa do danas samo se Split 2003. godine umijeao u osvajanje prvenstva. Sve ostalo vrijeme to mjesto je rezervirano za dva kluba. Postoji li osim Cibone i Zadra ozbiljan konkurent za naslov prvaka? ZP: Pratim hrvatsko prvenstvo, a i redovito se ujem sa Prkainom koji me o svemu uredno izvjetava. A
15

sprjeiti. Nikada me nisu zanimale prie koje su se postavljale u prolosti tipa tko je u savezu ( op.a. HKS ), tko je trener, tko je onaj tko je ovaj, ja samo elim igrati i nastupati za Hrvatsku i to je to. MK: Kao lan juniorske reprezentacije 1999. godine ostvarili ste izvanredne rezultate. Broncu na svjetskom prvenstvu i srebro na europskom. 2001. godine i na svjetskom prvenstvu osvajate srebrnu medalju. Odlina generacija? Izgleda da ste uspjeli spojiti talent, kemiju, elju i kvalitetu? ZP: Na alost, za sve te generacije mnogi ljudi e rei Nikada niste osvojili zlato. Ali ja moram rei da nijednom na svim tim natjecanjima nismo otili kao favoriti. Nisu nas ak stavljali niti meu prvih 5 reprezentacija tako da kad u takvom ozraju ostvari takve uspjehe to dosta znai. Generacija predvoena Marijom Stojiem kao kapetanom osvojila je broncu u Portugalu i srebro u Japanu na svjetskom prvenstvu i to je svakako velik uspjeh.

MK: Od tih uspjeha, reprezentativna koarka nekako je pala u drugi plan i nacionalna vrsta ostvarivala je blijede rezultate. to se dogodilo? ZP: Mislim da smo mi uvijek imali dobru reprezentaciju, ali nekako nam je uvijek falila ta jedna lopta, jedna odluka suca, a i falila nam je mentalna vrstina. Sad mogu rei da ve tri godine imamo isti kostur i igrae oko kojih se gradi ekipa pa mislim da bi ove godine trebala biti prelomnica i da bi trebali otii korak dalje.

Koje su njene mogunosti i dosezi i to od reprezentativne koarke moemo oekivati u budunosti? ZP: Sigurno da mi moramo zaboraviti sve to to se dogaalo u prolosti. Nama je nekako u mentalitetu da se uvijek vraamo na ono ta je bilo. To to je bilo, jednostavno je bilo i to se ne moe promijeniti. Trebamo se okrenuti budunosti i ovom iduem Europskom prvenstvu i bit jaki, igrat i vjerovat. To je najvanije! I za kraj, odmaknimo se malo od koarke... MK: to Zoran Planini radi u slobodno vrijeme? Ima li uope slobodnog vremena? ZP: Iskreno, zadnje dvije godine i nemam ba slobodnog vremena. Nekako se sve vrti u krug. Zavri sezona, poinju pripreme za reprezentaciju. Reprezentacija zavri, poinju pripreme za novu sezonu. Sad imam malo manje od mjesec dana slobodno do poetka priprema i sigurno e biti more, odmor i oputanje. MK: Gdje ljetuje kad stigne? ZP: Obino ljetujem od Makarske do Dubrovnika. Nikad nisam otiao iznad Makarske. Bio sam i u Istri i u Zadru, ali Makarska rivijera za mene je najljepe mjesto na Jadranu. MK: Jesi li zadovoljan svojim dosadanjim uspjesima i postignutim u ivotu? ZP: Pa jesam. Mislim... Nisam megaloman niti imam veliki ego tako da sam zadovoljan sa do sada postignutim. Sigurno sam mogao postii vie, ali isto tako mogao sam postii i manje, ali sve u svemu zadovoljan sam!
17

mislim da je za Hrvatsku ligu i prvenstvo bolje da bude to vie pretendenata na naslov prvaka jer ovo je ovako malo monotono. Dobro je to je Split tada osvojio naslov, to Zadar osvaja i to rivalstvo izmeu Zadra i Cibone je svakako pozitivno. MK: Misli li da bi se povezivanjem klubova sa prostora bive drave u zajedniku ligu podigla kvaliteta domaih klubova i domae koarke? ZP: Pa sigurno bi se podigla kvaliteta klubova koji igraju to, ali hrvatske lige sigurno ne. Jer bit e jo vea razlika izmeu velikih i malih klubova pa emo opet imati Cibonu i Zadar koji odskau, pa e tu stepenicu nie biti Zagreb i Split, pa jedno petnaest stepenica nie ove ostale. Ovako je cijela liga izjednaenija nego to bi bila u tom sluaju. MK: Govorei o domaem prvenstvu i koarci, ne moemo se ne dotaknuti nacionalne vrste! to za Vas znai nastup za Hrvatsku nacionalnu vrstu? ZP: Ja sam odrastao u zapadnoj Hercegovini i tamo se hrvatstvo uvijek stavljalo na prvo mjesto tako da ja sebe uope ne mogu ni zamisliti da ne igram za reprezentaciju i u tome me jedino ozljeda moe
16

MK: 2005. godine na Europskom prvenstvu u SiCG, a i 2007. u panjolskoj odigrali smo neke kontroverzne utakmice koje su ostavile traga i do danas. Nastupom na Olimpijskim igrama u Pekingu prole godine hrvatska reprezentacija vratila se na svjetsku scenu. Kako trenutno vidi hrvatsku reprezentaciju?
Moj Kamen List hercegovakih studenata

tiki iz svog reketa? Kako ti je, pobogu, to uspjelo??? ZP: Haha, ma je. Ono je situacija koja ti se desi moda jednom u 500 puta. Baci loptu prema kou s istekom, pokua ju malo usmjeriti pa ako ue, ue! MK: I uletila je! ZP: A je, dobro je ispalo. Pogodio sam i svi smo bili sretni na kraju. Probao sam to poslije na treningu opet ponoviti i ue moda jedna od dvadeset, ali nije to ba to. MK: Hehe, pa dobro, nije ba ni loe... MK: Tko ti je najbolji prijatelj? ZP: Hvala Bogu imam puno dobrih prijatelja. Prijatelja koji me cijene zbog onoga to jesam i zbog mene samoga i zbog toga sam jako sretan. MK: Ima li sportski uzor? A ivotni? ZP: Nemam neki poseban uzor. Uvijek sam volio vrste i karakterne osobe. MK: Voli li obii rodni itluk i fali li ti kua i Hercegovina? ZP: Meni je ovo ve sedma godina vani i mogu rei to sam vie vani, vie mi nedostaje tako da volim obii itluk kad god mogu. MK: Bez kojih izvoaa u svom MP3 playeru ne bi nikada otiao u Moskvu? Kakva te glazba oputa? ZP: Pa sluam zaista raznoliku glazbu. Imam svata. Tu se moe nai i Olivera, Gibonnija, Mate Bulia, Ivana Mikulia, Ede Majke i Bolesne Brae. Bitno mi je da je dobra atmosfera i onda mogu sve sluati! MK: Sjea li se koa u Netsima protiv Utaha kad si sekundu prije kraja etvrtine pogodio protivniki ko prak18 Moj Kamen

Hecegovac podrijetlom, Hercegovac opredijeljenjem?!


Svaka ast svim humanitarnim akcijama, folkloru, asopisu, putovanjima, tulumima, sastancima, utakmicama, predstavama, tribinama, no sve je to tek poprimilo svoj smisao onom Svetom misom za hercegovake studente 9. stu-denog u Dubravi na poetku ove akademske godine. Dolazak u Zagreb i jedan novi poetak nije pruio prominu u tom bitnom pogledu. One vridnote koje smo usvojili u svojim obiteljima, iako je vea i urbanija sridina, more pruiti i Zagreb. Na nama je kako se postaviti prema novim situacijama. Tu smo prvenstveno da uimo, ali i da se izgradimo kao zrile osobe. Netko e krenuti drugim putem. Shvatit e to kao konani bijeg iz zabite, konzervativne Hercegovine, slobodu, prilaz priko Crvenog mora u Vinjanima, novi ivot. Ne e ni taj zaboraviti virovatno svoj kraj, odlazit e doli esto, pomagat e koliko more, brinut e se za svoje doli, ali opet bit e to nova klima, novi odnosi, novi ivot. Opravdanja takvima ne manjka zato ostaju, zato se ne vraaju, a usta su im puna ljubavi prema Hercegovini. Jesu li i srca? Onima koji e se vratiti brez obzira na slabiju perspektivu jesu. Ne u politike u ovaj tekst kolk ni metar u svoju butigu, no ostala mi je u sianju izreka Milana Bandia, upuena hercegovkim studen tima na domjenku nakon mise na Dubravi, a kojom nas je pozvao da budemo onakvi kako to stoji ve u naslovu, pa da ne ponavljjam. Ne mogu ne istaknuti da je ta izjava naila
List hercegovakih studenata

MK: Na kraju, moemo za tebe rei da si svjetski ovjek! Obiao si birti... klubove (sportske) od itluka, preko Zagreba, do New Jersya, Vitorije i Moskve. Di je najbolji provod? Di su najbolje cure? ta treba posjetiti ako se sluajno namjerimo??? ZP: Ma najbitnije je da oko sebe ima dobro drutvo. Meni je uvijek u glavi subota naveer u itluku. Znam da nisam realan, ali otiao sam mali od tamo i ti su mi se provodi nekako urezali u pamenje i za itluk me veu posebne emocije. A od ostalih gradova to se tie izlazka, daleko, daleko najbolji je New York. MK: Zorane, hvala ti za odvojeno vrijeme i u ime ZKHS-a elim ti svu sreu u daljnjem ivotu! ZP: Hvala, pozdrav svima! Bog! Filip Krii

na glasno negodovanje studenata, no ne zamirimo mu vele, ipak je on na ovik na ljevici! Od onog koji zaboravi svoj naglasak, svoj lipi jezik, pa bi odjednom lijepo htjeo govorjeti zagrepanski, ne, vei je problem Hercegovac podritlom, krkan opridilenjem. Naiete na takve po tramvajima, menzama, bilogdi kuda se kreete, kako galame, Boga psuju, istodobno istiui svoj hercegovaki ispravni odgoj, viru u meugorsku Gospu, stavljajui to nasuprot otuenosti, nemoralnosti, globalizaciji u velikom gradu kao to je Zagreb. I takvi su svake nedilje na misi, i takvi zagovaraju (recimo) ruenje damije u Vitini, takvi faiziraju ustatvo, cili hrvatski narod i hercegovako opridilenje. Nisam sudac, a ni mudrac, ali virujem u snagu rii, lipe rii, dobrog dila, u dobre ljude, u Boga, u Hercegovinu, u sebe.. ali ne i u patetiku! Nisam ja takav, ma ta vam je.. Hercegovac podritlom, Hercegovac opridilenjem! Ante Boras
19

SIX DEGREES
Od pojave Hercegovaca na svjetskoj sceni dolo je do bitnih promjena u meunarodnim odnosima. Vie idovi nisu krivi za sve. Poela je priprema tube protiv Hercegovaca. Dovoljno je neko davno poznanstvo. Moda igranje baba u istom kolu. Proces suenja je zapoeo. I traje. Evo argumenta da nismo krivi... Vjerovali ili ne to je samo jo jedna od svjetskih zabluda, pokrenuta od koga drugog nego, ljubomornih ljudi. Dakle, radi se o teoriji zvanoj six degrees of separation ilitiga sa samo est koraka do novog roe. Tu je teoriju razvio jedan samozatajni hercegovac (kakvi mi svi u biti i jesmo) potaknut razmiljanjem kako ivot uinit kvalitetnijim. Naravno, njegovo ime neete saznati ni pomou gugla, ali i za to postoji obajnjenje. Ovaj hercegovac je bio veoma velikoduana (kakvi mi svi u biti jesmo) i nije htio da se provedba teorije ogranii samo na na narod, nego da cijeli svijet uiva ljepotama koritenja poznanstava, ili kako se to danas runo naziva vezama. Da objasnimo o emu se zapravo tu radi. Osoba A udaljena je za jedan korak od osobe B, a dva koraka od svake osobe koju poznaju osobe koje osoba A poznaje. Jasno, zar ne? Simplificirano reeno,
Moj Kamen

To dovodi do zakljuka da je svatko samo est osoba udaljen od bilo koga drugoga na Zemlji.
svatko na Zemlji moe stupiti u kontakt s bilo kojom drugom osobom, kroz lanac (imaginarni naravno, nije potrebo nikog vezati) od pet osoba. To dovodi do zakljuka da je svatko samo est osoba udaljen od bilo koga drugoga na Zemlji. U stvarnosti, broj osoba koje su vam potrebne kako bi doli do ciljane, su od est do dvanaest. Klju uspjeha lei u kvalitetnom odabiru osoba. Provedba teorije u praksu moe se koristit za pomo drugima, ostvarenje vlastitih interesa ili samo za zabavu. Ludi ste za Bradom Pittom, vjerovali ili ne samo pet osoba dijeli vas od njega. Zapamtite bitan je kvalitetan odabir, i izbjegavnje, ljubljene mu Ane u tom lancu, jer bi vas mogla sabotirat. I to jo nije sve. Bitno pravilo je, da osoba koja vam je cilj, mora biti iva. Reinkarnacija nije mogua - nisu ovo izbori! Sve ovo upuuje da je svijet jednostavno malen, i da su sve optube na raun Hercergovaca odbaene. Nismo krivi za koritenje poznanstava. Danijela Spaji

Kao narod u javnosti smo najee povezan sa (zlo)upotrebom veza, dvojnog dravljanstva, velikim postotkom izlaska na izbore, naravno u tue opine. Kad bi nam bar dopustili da pojasnimo; radi se o pomaganju blinjima, (ciljevi opravdaju sredstva), zatim, udomljavanju osoba na margini drutva i kompatibilnosti za glasovnja(jer smo vrlo upueni u politiku situaciju,i lokalno i globalno). Bolje reeno modificirana verzija nepotizma,u kojoj nije bitno da isto slovo krvne grupe kola naim ilama.
20

Dakle, radi se o teoriji zvanoj six degrees of separation ilitiga sa samo est koraka do novog roe.

List hercegovakih studenata

21

Jedan dan na Savi


Bila cvitna nedilja pa reko' - uranit u, zoru privarit, ubrat cvia, umit se lipo, otuirat, pa na k misu s braton. Kako isplanira tako i bi. Nita to je 8 i po odzvonilo na Kneiji ili Stagliu, a na mom satu budilica Ustani bane, ustanen se i vrcon prid paviljon. Bilo onizi' tratinica i maslaaka pa ih pobra bre - bolje da me kogod ne vidi. Kae narodni obiaj - za lipotu i zdravlje red se umit u cviu toga dana. Uto se obrija, a znate mene dem! Ko da ne znaju da se na hrvatski za kiosk kae trafika.. Je li tako kume? Aj dobro, skrenu ja s teme. Ispovidismo se lipo, jer kae Crkva da se triba bar o Uskrsu priestit! Priestin se ja skoro svake nedilje, ali eto nadolazei Uskrs je najvaniji, da ne reknen najbitniji! Pivala se Muka, to jes kontala, po Ivanu mislin. Nije loe, al opet... jedna je Vitina. Poe, kupili smo i maslinovi' grana prid crkvon Hosana Sinu Davidovu! Listovi

koja, sve alovi ovo-ono, a liti nabiju one muholovka-naoale sunare to prikriju pola lica pa i opet nita ne vidi. Ovaj put kava ne bi razgovorua, vie sikterua, ta e na pravu smo, nismo na politologiji da kolokvij spremamo za dva dni, a sutra mi rimsko! Uija san, al tanko je to, ien malo ponovit.. Ba san se fino zaholca uit kad ono zovu iz ZKHS-a aj vamo neke cd-je prit triba. Ja tamo, kad imam ta vidit njih peterica svak za svojin laptopon i pri. ta ti je re digitalizacija! Uto se skoro pa snoa. Ien u brata, naruit emo pizzu, pogledat dnevnik i 1 protiv 100. Cibalija-Dinamo prvo poluvrime brez golova. Kad zvoni! ta je? Kad cimer. Kae roendan mu. A srcati, pa ni u glavi mi da je danas. Zove u Roka na pie. Stiga san na vakat, okupi se fina ekipa i nazdravismo u to ime. Ja reko': Da Bog da sto godina ivija, a ja ti doa

na sprovod! haha povikae seljaci, tek neujnim glasom reka bi enoa. After party facebook, msn, razgovori o nekim zafrkavanjima, otpetljavanjima klupka... Proe ovaj dan, hej, hej.. Poe, Cibalija-Dinamo zavri 3:4, sve u drugon poluvrimenu! A, golijada, nema ta! to bi reka Sabahudin Topalbeirevi. Ante Boras

Kae narodni obiaj - za lipotu i zdravlje red se umit u cviu toga dana. Uto se obrija, a znate mene ja ne meren u nedilju na misu, a da se i ne operen prija
ja ne meren u nedilju na misu, a da se i ne operen prija. Ko i vazda, eka san brata isprid Tahografove zgrade. U Baskijeri tamoka ljudi penae, neki lik voda uku... Kad stie, slagat u, sedmica (oli etrneska) od Sopota i moj brale. Guvara ven-taka na Kneiji. Puaju se misari s jedne, ulaze drugi na drugu misu. Zakrilo, reka bi Englez trafika
22

sve neto izdeni, tice ih sve iakale, a i ima ih vala po Savi gnjizda, Boe ti ga se sauvaj. Oduljila misa, navrli oni s podnevne ulazit, primismo blagoslov i olovraj u menzu izbi guvu za ruak. Poslin ruka, zna se kavenisanje u Roku. Upeklo sunce, izale ene u novoj prolie/lito garderobi. Ma ne znam, zimi se zabundaju, ne zna koja je
Moj Kamen

Poslin ruka, zna se kavenisanje u Roku

List hercegovakih studenata

23

ZNANJE NIJE ROBA


Pie: Leona iljeg
Mijenjam se. Dvadesetak dana prosvjeda, trajkova i sukoba iniciranih kroz revolt mladih ljudi, studenata. Jo jedno proljee. Proljee 2009. u Hrvatskoj, a ne 1968. u Francuskoj. Kako se pokrenula kritika masa u drutvu i izazvala niz pobuna? Zato blokada? Zato ne studentski prosvjedi? Nitko ne reagira na njih. Vladajui su ogluili. Prosvjedujte koliko hoete, ionako nita neete postii. Poruka je jasna. Prosvjed nije metoda. Uzaludan je. Potrebno je neto snanije. Jesu li zahtjevi studenata realni? Besplatno obrazovanje za sve. Studiranje nije samo za bogate. Drutvo ine i lanovi koji nemaju novac, ali mu pridonose u raznim podrujima. Kad se pokrenula ova inicijativa, mislila sam da e biti prihvaena bez ikakvih prigovara. Cilj opravdava sredstvo, a to je blokada. Zar je strano ako nastavni program bude blokiran u cijeloj Hrvatskoj kako bi se ostvario vii cilj? Ideja je humana, a studenti solidarni. Kako je na to reagirala drava, koju smo zaduili da zastupa opi interes i uva prava? Bahato. I ona je gluha na vapaje svojih graana.
24

Studenti ne odustaju.
Najhrabriji su uli ve u prvi mjesec blokade. Izgubiti semestar? Pa to, ako e znaiti ostvarenje rezultata. Pokret za promjenama ba u vrijeme recesije i loeg dravnog budeta. Neto drugo skriveno iza svega? Ne. Cilj je jasan. Novac u dravi postoji, potrebna je preraspodjela. Nai roditelji plaaju porez, a iz njega se izdvaja novac za kolstvo. Plaanje iste stvari dva puta. Graani imaju novca za dvostruka izdvajanja na iste stvari. Oni ne osjete onu istu recesiju spomenutu maloprije. Ba lijepo. Cinizam reem u zraku. Ne mogu podnijeti da sam u drutvu koje je socijalno neosjetljivo i sebino. Svi imaju pravo na besplatno obrazovanje. Postoje zemlje u svijetu koje imaju takav sustav. A i nai roditelji nisu plaali kolarine. Priznajem, nisu imali besplatan prijevoz, iksice i jeftine smjetaje, ali kolarinu nisu plaali. Pa, nisu studenti zbog vika slobodnog vremena i ekspresivnog duha odluili uskratiti sebi
Moj Kamen

predavanja kako bi pomogli onima koji nemaju mogunosti. Plaanje je sredstvo selekcije. Oni koji nemaju, zato bi bili akademski graani!? ula sam masu ovakvih komentara. Nakon nekog vremena vie ne mogu objanjavati. Svi smo isti. Oni koji se mogu kolovati trebaju pristupiti prijemnom ispitu. Dovoljna selekcija. Dobar rezultat na prijemnom omoguuje besplatno obrazovanje. I gdje su problemi? Nema ih, onda se izmiljaju. Blokada nastave je bila obiljeena kao loa metoda od strane onih koji su bili protiv. Svi oni iz nezavisne studentske inicijative koji su se borili za besplatno obrazovanje su oduzeli pravo na kolovanje onima koji su protiv. Izgubili su nekoliko predavanja. Strano. Budimo realni, tko jo naui sve na predavanjima? Ionako, svi imaju literaturu i najvie znanja koje se stekne je bazirano na samostalnom radu. Naravno, ne iskljuujem predavanja koja su stvarno korisna i omoguuju laki daljnji samostalni rad. I dalje se lome rijei u dvoranama. Osjea se lagana napetost meu studentima. Ciljevi se zaboravljaju. Strah izlazi iz svake pore. ega se bojimo? Drimo se zajedno i sve e biti dobro. Pokret je optuivan kao anarhizam, neoliberalizam, staljinizam i jo mnogo rijei koje su mu nepravedno priivene.

aktivist je na strani studenata. Ministarstvu nita ne znai. Daju rjeenja koja ve postoje samo ih preoblikuju i stave im novu etiketu. Tako izgleda kao da se neto radi. Ministar je nestao. Nee jo dugo moi ovako. Neto se mora dogoditi. Puno je truda uloeno. Alternativna nastava je organizirana i omoguuje usvajanje znanja kakva nisu bila dostupna na tipinim predavanjima. Profesori stoje iza svojih studenata. Ima i iznimaka koji pod svaku cijenu ele sabotirati revolucionare. Ne znam to je razlog; konzervativnosti, drugaiji stav ili vlastiti interesi u koje ne elim uplitati politiku. Sveprisutna je i prti na sve strane, ali ne elim priznati. Ovaj put joj ni studenti ne daju mjesta. Ovo je naa borba. I posljednji atom snage e svi dati da se pokua neto postii. Ne tvrdim da e ve sljedee akademske godine svi imati besplatno obrazovanje, ali se neto pokrenulo. Velikim ciljevima je potrebno dugo da se realiziraju. Da se netko prije mene nije borio, ne bih imala pravo pisati ovdje, a ni kolovati se. ena sam. Ne bih imala pravo glasa, nekorisna drutvu. U ovoj borbi je potrebno jedinstvo, vee nego ikad. I u siromanim obiteljima ivi novi lijenik, atomski fiziar, kemiar. ovjek. Ima se pravo obrazovati! Sve to moemo izgubiti su kolarine. Jo ne znam kako e sve zavriti, ali znam da sam se borila Jo uvijek se borim.
25

Cilj je plemenit.
Ostvariv je. Drava nije stala uz drutvo, napetost jo nije slomljena. Neznanje je najvei parazit i nametnik koji teti drutvu. Jede ga iznutra dok ne isisa sr. Dalje se samo srui. To nije ono to trebamo. Studenti su pokuali i dalje se trude. Ipak jedan je svijet i jedna borba. U Beogradu su blokirali nastavu, francuski studenti su tri mjeseca u blokadi. Je li opet Hrvatska sama? Nije. Svi slojevi drutva, osim onih kremastih su stali uz njih. Radnici, razne udruge, Noam Chomsky, ameriki lingvist i politiki
List hercegovakih studenata

Ustae novog doba

Pie: Ante Milo

Danas mladi prizivaju vremena Ante Pavelia i njegovih crnokouljaa, neinformirani o njihovoj politici ne razlikuju domoljublje od ustatva
Proteklih mjeseci u javnosti se puno puta povlailo pitanje mladih i jo nezrelih ljudi koji nose ustaka obiljeja i pozdravljaju s visoko uzdignutom desnicom, ali i politikih dunosnika koji osuuju dostojnost i namjeru uvelike prihvaenih hrvatskih poklika. Ve dugo elim kazati stvari vezane za te teme, a sada mi se i ukazala prilika za to koju neu propustiti. Zato danas neki mladi prizivaju vremena Ante Pavelia i njegovih crnokouljaa? Jesu li uope upoznati s njihovom politikom i namjerama? Odgovor se moe pretpostaviti jer veina od njih sve opaske, prijedloge i dalje uporno zanemaruju. Mislim da ne bi bilo loe iznijeti neke injenice vezane za to vrijeme. 10. travnja 1941. na radost svih
26

Hrvata Slavko Kvaternik, u ime Ante Pavelia, proglaava Nezavisnu Dravu Hrvatsku. U javnosti predoena kao napokon samostalna i neovisna Hrvatska s temeljnim vrijednostima: vjera u Boga i ljubav prema domovini. Cilj je bio ujediniti sve hrvatske pokrajine i pod vodstvom poglavnika zaploviti u novi ivot! No, je li sve ba bilo tako? Postoje stvari koje su zanemarene kod ustaa novoga doba ili nisu upoznati s njima, a vezane su za to kakva je zapravo bila autonomija i politika NDH. Na samom poetku stvaranja NDH je podijeljena na dvije zone, biva Banska i Panonska Hrvatska su potpale pod vlast poznatoga brka iz Njemake dok su Dalmacija i Istra bile pod vlau uglaenog Talijana Benita. Gdje je tu samostalna Hrvatska?! Nakon nekog

vremena se shvatilo da takva tvorevina ne moe opstati pa su samo prozvane ustae poele pljakati i ubijati ne samo ljude druge nacionalnosti i vjere ve i Hrvate! Jo prije osnutka NDH mjesto poglavnika je ponueno Vladku Maeku koji je bio svjestan kakva e to biti tvorevina i odbio ponudu. Time je postao i jedan od glavnih neprijatelja ustaa (no i sitnicom da je bio potpredsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije). U srednjokolskoj knjizi iz povijesti sam proitao jedan dogaaj vezan za Maekov boravak u logoru u Jasenovcu. Kad su Maeka uhvatili poslali su ga u Jasenovac na uvanje nadaleko poznatom krvniku Ljubi Milou. Jednom prilikom ga je Maek upitao: Pa zar te nije strah da e gorjet u paklu za sve strahote to si poinio? na to mu je ovaj odgovorio Gorjet u paklu, ali u gorjet za Hrvatsku!. Ako mi do tad nisu bile otvorene oi ovo ih je definitivno otvorilo. Pa svojim djelima i ponaanjem taj uvar je prekrio obje temeljne hrvatske vrijednosti, iznevjerio je i Boga i svoj narod dignuvi ruku na Hrvata! Pa zar je to odlika ovjeka kakvim elimo postati? Mislim da nije! Zato je jako bitno razlikovati domoljublje i ustatvo koje je u sutini isti faizam i nacizam koji moramo osuivati zbog svoje vjere u Boga i prava svakog ovjeka na ivot. Posebno je to bitno za nas mlade ljude i akademske graane koji moramo biti svjesni svih strana ustakog, ali i drugih pokreta.

navijaa za ustake poklike. Vjerujem da ste svi upoznati s Thompsonovim pjesmama i porukama koje on prenosi. Te poruke sigurno nisu poruke mrnje ve poruke na one iste temeljne vrijednosti koje toliko ljubimo. Poklici koji se pjevaju na gotovo svim sportskim dogaajima u kojima sudjeluje nacionalna vrsta Hrvatske (za dom spremni, u boj, u boj za narod svoj) su osuivani kao ustaki. Moda su oni i jednom bili koriteni u ustakom reimu no koriteni su i u novoj slobodnoj Hrvatskoj, u vojsci koja je branila domovinu. I tada to nikome nije smetalo. Moda bi trebalo skinuti ahovnicu sa zastave jer se i ona koristila kod ustaa?! No, nisam tu da branim Thompsona ili hrvatske navijae, ili pak da osuujem nekoga komu to smeta, ve samo elim ukazati na razliku izmeu domoljublja i ustatva. Domoljublje je neto to svi moramo posjedovati i uvati, pogotovo temeljne vrijednosti kod svih Hrvata: ljubav prema Bogu i domovini! No nikako to povezivati s faizmom. Eto nadam se da sam prenio poruku koju sam elio prenijeti i da neu biti pogreno shvaen, ali mislim da svaki Hercegovac, Hrvat, svaki ovjek razmilja isto.

No, za sve naravno postoji i druga strana medalje.


Svi smo bili svjedoci prozivanja Thompsona za ustatvo i hrvatskih
List hercegovakih studenata 27

Moj Kamen

CIJENA ISTINE

Granice ljudske gluposti


Novac (ne) moe kupiti sve Prodaja vlastite intime Krenje dostojanstva pod izlikom zabave
Novac i bogatstvo oduvijek su na prvim mjestima ljudskih prioriteta. Ponekad se nau ak i ispred zdravlja, sree i drugih potreba. Brojke su, nedvojbeno, slubeni jezik drutva, mjerilo znanja, sposobnosti i mogunosti. Tko broji velike iznose, smatra se sretnim ipak, u narodu se vjeruje da novac ne moe kupiti sve. Istina, ali se moe puno toga. Zato ljudi ni pred im ne preu kako bi ga se domogli. Iskuavaju se u igrama na sreu, lutriji i kladionici ili pak sudjeluju u razliitim kvizovima, natjecanjima i reality show-ovima. Bave se zakonitim i potenim poslovima, ili onim suprotnim, poput krae, krijumarenja i ilegalne prodaje. Uviajui ljudsku pohlepu za novcem, tvorci zapadnjakih televizijskih programa svaki dan iznenauju novim nainima za dobitak. U poetku su to
28

krivanje zloinaca i dokazivanje krivnje ili nevinosti? Kakav bi uope trebao biti ureaj koji moe prepoznati ljudske osjeaje i reakcije, koje ni sam ovjek ne poznaje? Naposljetku, koliko ovjek mora biti naivan, bedast i pohlepan da bi javno otkrio injenice koje u javnosti mogu izazvati jedino zgraanje? Koliko novca oekuje ako prizna da je varao enu dok je ona raala, ili pak ona da je imala vie od tri pobaaja? Da je u vezi s oenjenim mukarcem ili on s udanom enom? Ako se na postavljeno pitanje tono odgovori, osvaja se odreeni iznos novca. to je iznos vei, pitanja su tea i intimnija. Glavni dobitak je pola milijuna kuna. No koliki je gubitak? Kako se nakon takve javne blamae ponovno pojaviti u svom selu, gradu, na radnom mjestu? Za takvo to potreban je prilino jak on-obraz. Oito su neki ljudi doista besramni ili uistinu vjeruju da je ono to ine drutveno opeprihvaeno i normalno. Kristina Vegar

doista i bile zabavne emisije, primjerice pjevanje i plesanje za odreenu svotu, ali i obrazovne u kojima se osim uitka i zabave moglo mnogo toga nauiti. Negdje krajem 20. stoljea, na velika vrata uao je Big Brother, emisija sa stvarnim ljudima koji svojevoljno svoje ivote izlau javnosti 24 sata na dan s ciljem osvajanja glavne nagrade. Taj novitet doekan je razliito. Dok jedni to voajerstvo smatraju zabavnim drugi osuuju takav nain ugroavanja ovjekove privatnosti. inilo se da se dosegao vrhunac, da je osmiljen najbizarniji nain zarade pred malim ekranima. Da bi smirile vatre, produkcijske kue nakon kontraverznog Big Brothera smiljaju i lansiraj niz benignih emisija zabavno-obrazovnog sadraja. Jedan protiv 100, Ne zaboravi stihove,
Moj Kamen

pa sve do natjecanja i pobjeivanja razliitih zvijezda. Uskoro, svijet ostaje okiran po drugi put. Na trite se stavlja istina, odreuje joj se cijena, a broj zainteresiranih za njezinu kupnju sve je vei. Emisija Trenutak istine sigurno je uinila najdalji koraka u krenju dostojanstva, a sve pod izlikom zabavnog programa. Koliko i kome moe biti zabavno dok samoprozvani hrabri ljudi pred cijelom nacijom otkrivaju svoje najdublje tajne, natjeui se protiv sveznajueg detektora lai iju vjerodostojnost strunjaci jo nisu potvrdili. Ako je taj ureaj zaista sposoban otkriti lae li netko ili govori istinu, zato se takav ne koristi u policijskim postajama i na sudovima za otList hercegovakih studenata

29

INTERViEW - Danijel Boto


Krenulo je, krenulo! Sigurno je pomislio, do tada za iru javnost, skoro potpuni anonimac poznat samo od strane prijatelja i poznanika iz rodne mu apljine i okolnih mjesta. Iako mu karijera traje ve 10 godina i nastupio je u emisijama Showtime i OBN-ovom Antitalent Showu ( gdje je osvojio drugo mjesto ) pojavljivanjem u Red Carpetu postao je na iroko poznat! Svojom skromnou, iskrenosti, jednostavnosti i duhovitosti Danijel Boto osvojio je srca publike! Nije dugo trebalo ekati da se pokrene njegov menadment i da se zagovori nastup u Metropoli svih Hrvata. Prolazei gradom na svakom koraku mogao se primjetiti zavodniki ( mala moja ) osmjeh Danijela Bote koji se smjeio sa plakata najavljujui njegov koncert u zagrebakom klubu IN-Bar. 07.05. konano se i to dogodilo! U dupkom ispunjenom prostoru tiskala se masa iekujui nastup zvijezde veeri, a da pri tome ni sami nisu znali to ih eka! A onda je krenulo! SVI, SVI SVI, AJMO RUKE GOREE, SVI SVI SVI, PJEVAJMO DO ZORE... Nije dugo trebalo da publika prihvati Botu i pridrui mu se u jedinstvenoj pjevakoplesnoj koreografiji ( koja se ne moe opisati rijeima, jednostano ju morate doivjeti...). Uz hitove sa njegovog albuma prvijenca Nisam kao drugi, Boto je otpjevao i nekoliko poznatih uspjenica svojih estradnih kolega te podigao atmosferu na razinu usijanja! Mnogi su mu se pridruili na bini, neki su mu se klanjali, neki su ljubili njegove postere, ali nitko od prisutnih nije skidao osmijeh sa lica! U pauzi smo nakon dugog lobiranja, samo za itatelje Mog kamena, dogovorili ekskluzivan intervju.

30

Moj Kamen

List hercegovakih studenata

31

Danijele, kakvi su ti dojmovi po zavretku koncerta? Ma dobro je, super je! Ovo mi je prvi koncert u Zagrebu! Ba me je ovaj Red Carpet probio! Sljedea je Arena! Jesi se malo uplaio? Jesam! Ali dobro je prolo! Jel ti se ispunila ivotna elja! Je! Malo nas podsjea na Miu Kovaa! On kae da ga je probila publika, ja mislim da se isto moe rei i za tebe? Ma isto je i kod mene! Mene ljudi vole! Ljudi me zaustavljaju po ulici i ja rastem u tome! Kakve cure voli? Plavue!

I, jel bila koja zgodna cura veeras na koncertu? Je, bilo je! to bi poruio svojim oboavateljicama? Sve vas puno pozdravljam i tu sam zbog vas! A reci nam je li se promijenilo ita na ljubavnom planu? Je, promijenilo se i na tom pitanju neto i ovim putem pozdravio bih Ivanu iz Ljubukog! Uvjebava li plesne koreografije sam ili to ide samo od sebe, iz pukog talenta? Ne, ne uvjebavam! To ide samo od sebe, to je roeno u meni! ( prilaze cure i trae autogram) Kolko si najvie brojeva pokupio u jednoj veeri? Ni jedan! Ne! Poto sam puno poznat, ne elim da uzimam puno brojeve! A reci, ima li pjevakog uzora? Da, Darko utalo-Rahan, iz Gabele onaj pjeva! A to pjeva on? Pa on pjeva ove zabavne pjesme! I na kraju, nakon ove velike medijske gungule oko tebe, da li ti sa obje noge jo uvijek stoji vrsto na oblacima? Da! Ne, na oblacima ne! Ja ne letim visoko! Ko visoko leti, zna se kako zavrava... Na kraju pozdravljam sve svoje oboavatelje u Zagrebu i Hercegovini! Jedno je sigurno... Te veeri nitko iz INBara nije otiao nezadovoljan! Filip Krii i Mario Pandi

ILI kako preivjeti divljinu


Vodi za neupuene
ili tek ogoreni osvrt na trenutnu situaciju u gradu? Prosudite sami, razlika je ionako zanemariva... ist, da se razumijemo. Ali nakon to ga nadaleko poznati skakai (znani i kao Klub skakaa u vodu-etrdesetetiri skakaa uvaju emernu upriju i uei ekaju itav dan po elopeku ispod koele...) osiromae za 50 eura za nimalo nevien skok + 100% pamunu majicu od cca. 14 eura na kojoj pie Jebo zemlju koja piramide nema (valjda svi znamo koliko vrijedi pamuk na dananjem tritu i da je 14 eura ipak malo precijenjeno), nekako i ne osjeti ba neku elju za zadravanjem Dive se oni mostu, slikaju se sa svih strana, vodi im lijepo objasni da je most sruio NLO, HVO, JNA ili zli narkomani (ovisno o nacionalnosti vodia), proetaju se moderniziranom starom jezgrom i otputuju euforino dalje za Meugorje (kamo su, u biti, i poli, da se ne zavaravamo previe). dlazei iz grada na +40 C u troslojnim arapama moe se uti kako je ovaj narod strange, pa oni mau majonezu na pizzu (Da i to razjasnimo jednom zauvijek. Mostarci su prvo uli za majonezu, pa su onda otkrili pizzu. I nema tu neke velike filozofije. Ako nema majoneze, ne jede se ni pizza. Tako ni nama nije jasno kako ostatak svijeta moe jesti pizzu bez majoneze...). ude se oni i radovima na putu koji se, gle uda, uvijek nekako sluajno odvijaju u sred turistike sezone pri najveim vruinama u Europi. Trebam li spominjati koliki prometni kolaps nastaje?
33

Pie: Anita Didi Fotografije: Knockuot15

alo je teko nekome doarati Mostar jer, opisujui svakodnevne situacije koje se dogaaju u tom gradu, ljudi jednostavno ne vjeruju. E, pa... ako ste se ikada zapitali to se dogodi kada prestane logika, samo vam mogu rei da tada poinje Mostar... Naoko zbilja lijep grad u srcu Hercegovine, podno Velea, okruen prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, moe se podiiti i jednom od najljepih rijeka Bosne i Hercegovine te, izmeu ostalog, i UNESCO-vim spomenikom, Starim mostom. Stari most je sagraen izmeu 1557.-1566. godine, djelo je turskog graditelja Hajrudina. Godine ratova nisu natetile mostu sve do kobne 1993., kada biva sruen. Obnavlja se 2004. godine... Otprilike bi se takav tekst mogao nai u turistikim brourama grada Mostara za nadolazeu sezonu. Kad bi one postojale, naravno. Jer, ipak, budimo realni, Mostarci ne ive od turizma (a mogli bi). Svrati tu pokoji turList hercegovakih studenata

32

Moj Kamen

Idemo dalje... kako je Mostar izrazito tolerantan grad i sav nekako euforian i dobroudan, pa i sportski-to se oduvijek zna, ovisno o tome koje se prvenstvo igra, u gradu se mogu vidjeti navijai Brazila, Turske, Njemake, Hrvatske, Trinidada i Tobaga ako zatreba (ma nek se zna da nas ima svuda, jel...). U biti, navijai svih drava osim one u kojoj ive. Nemojte misliti da ne volimo svoju dravu. Ma ne, Mostarci su samo toliko altruistini i vole pomagati svima da zduno zanemare svoju dravu da navijaju za one kojima je pomo najpotrebnija (Farski Otoci, zato ne?). A neredi... ah, Boe moj, pa od silnog patriotizma nekad se zalomi i pokoja aka. I to samo da se kazne oni koji ne vole sve drave svijeta, jel... to je razumljivo i sasvim opravdano. ( Samo se ne voli Konjic, gradski neprijatelj br.1) Budui da ve ivimo u takvoj Utopiji, demokracija je shvaena doslovno pa su Mostarci jednog dana odluili da njima zapravo ne treba gradonaelnik jer su svi, gle

uda, ionako jednaki pred Bogom i zakonom. Ve vie od pola godine Mostar nema svog gradonaelnika jer se elni ljudi ne mogu dogovoriti. Prozivaju se stranci, trai se mijenjanje Ustava, ali nikako da ljudi shvate da nam ne treba Ashdown doi i rei da smo u klincu, znamo to i sami. Ne bi to bio Mostar i ne bi to bili Mostarci da tako nisu doveli i magarca pred gradsku upravu i predloili svog kandidata, neovisnog, naravno. Kenjianje je i dalje u tijeku, a grad funkcionira jednako kao i sa gradonaelnikom... Da spomenem i kulturno uzdizanje koje je na zavidnoj razini. Matica hrvatska se zatvorila, Bruce Lee je drao aklje tek neto vie od 12 sati, Maruliev kip ispred Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosae se u narodu naziva Hulkom (ta e bola Maruli...), tradicionalne prologodinje jaslice su izdrale par dana (nakon ismijavanja naroda i nazivanja dotinih svetaca stogovima stijena su i one uklonjene), spomenik Partizansko groblje se bezuspjeno obnavlja ve...

otkad znam za sebe (ali da ne bude sve tako crno, zna se da se na Partizi svakog vikenda okupljaju mladi umovi koji cijene umjetnost i vode rasprave o tome da li je Maljevi suprematizmom utjecao na Tatljina ili ne). oda se ve pitate kako dosad nisam spomenula izvorni mostarski napitak, kavu. Jer, ako idemo po logici da Mostarci navijaju za Brazil=Mostarci su Brazilci, u Brazilu se uzgaja najbolja kava; svatko normalan zakljuuje da je konkluzija=Kava je izvorni mostarski proizvod. Kada smo apsolvirali mostarsku logiku (proitaj uvod), red je da se napie i pokoje slovo o svetom obredu ispijanja kave. Dakle, moe ti skakati sa mosta (ili lagati da si skoio, samo nitko nije gledao), moe i jesti pizzu s majonezom, ali odraslim Mostarcem/Mostarkom postaje kada obred ispijanja kave na pici uvrsti u dnevni red. Znate ono kad su djeaci u plemenu postajali mukarcima nakon prvog ulova? E, pa... kad popije kavu na starom ili u novom trnom, zna da si netko i neto. Nakon buenja obavezno ide prema starom da uhvati to bolje mjesto za svoj ritual.

Kava (i aa hladne, mokre vode s puno leda da ima jo jednu au hladne vode na kraju) se obavezno ispija od 9 ujutro do 13 poslije podne. Bilo bi poeljno uplatiti i koji listi kad su kladionice ve tako nadohvat ruke (netko 1x, x2, drugi x5-tako je oduvijek), a ionako zna da e pasti na onim Talijanima ( A jes im glava za nogometa, ionako su svi pe**ri!), ali eto, neka ima i ti ta gledati na teletextu. Kad to odradi, moglo bi se malo i do faxa proetat, tek onako, da vidi ta ima (itaj: da oni vide nove Lacostice kupljene na kredit jer mama zna prodavaicu). Ne svia im se fax, ali ne bi nita mijenjali. Buna se die samo ako kava poskupi 0, 25 pf (U Koreji gori, u Francuskoj ginu, samo mostarski studenti fuka piju.). vaj tekst nije napisan s ciljem ismijavanja Mostara i njegovih graana. Upravo suprotno. Ovdje su navedene predrasude koje mnogi imaju o Mostarcima. Skupljanjem podataka i njihovom evidencijom dolo se do ovakvog lanka. Svaka slinost sa stvarnim dogaajima je...namjerna. :) Za kraj nemam to drugo rei osim... Ma volim Mostar makar vaki....

34

Moj Kamen

List hercegovakih studenata

35

Fakultet za fiziku kulturu u Mostaru


Ovaj tekst ima cilj upoznati javnost i mlade ljude koji su zainteresirani za kinezioloke aktivnosti, sport, fiziku kulturu u najirem smislu i takoer kako se educirati na Studiju fizike kulture u Mostaru. Naravno, nuno je predstavit neke detalje i pojedinosti oko samog nastanka ovog fakulteta i oko same konstrukcije, koju u poetku nije bilo jednostavno stvorit i realizirat. U sijenju 2005. godine na Fakultetskom vijeu Pedagokog fakulteta donesena je Odluka o formiranju povjerenstva za izradu Elaborata o opravdanosti otvaranja Studija fizike kulture. Kako postojei kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Split i Zagreb, postaju sve nedostupniji a fakulteti u BiH koji koluju strunjake za rad u sportu i rad u kolama ,tradicionalno nisu ni u prolosti mogli zadovoljiti potrebe veeg broja studenata, posebno iz Hercegovine nametnula se potreba otvaranja Studija fizike kulture. Tako 2005/06 godine, nastaje Studij za fiziku kulturu koji je odsjek fakulteta prirodoslovno-matematikih i odgojnih
36

razredne nastave, predkolskog odgoja, pedagogije, matematike itd. Koliko je to sve uspjeno pokazuje injenica da se 22.5.2009 godine odrava i prva promocija na kojoj e biti promovirani i prvi treneri koji su odsluali 5 semestara koliko i traje Via trenerska. Jedna od glavnih karika je i stvaranje vlastitog kadra. Trenutano fakultet za fiziku kulturu u Mostaru ima svoja 4 doktora, plus 8 asistenata koji su na doktorskim studijima u Zagrebu ili Splitu. Interes je za studij velik, a budunost je pred ovim strunjacima jer e potreba za tim kadrom biti sve vea i vea. Naravno ne samo u koli ve u privatnom sektoru, a naroito u preventivnim programima zdravlja i rekreaciji, kineziterapiji itd.

Kako postojei kapaciteti u Republici Hrvatskoj, Split i Zagreb, postaju sve nedostupniji, nametnula se potreba otvaranja Studija fizike kulture.
znanosti. U samom poetku, tj. na prvu godinu studija bilo je upisano 112 studenata te je taj broj svake godine rastao. Druga godina je brojala 80, trea 50, te napokon na prvoj godini diplomskog studija 25 studenata.

Studenti se ve treu generaciju upisuju i na Vioj trenerskoj koja je u sklopu Studija fizike kulture, a u sklopu je FPMOZ. Na tom fakultetu Fizika kultura je jedna od 11 studijskih grupa, 7 pored
Moj Kamen

Takoer se ostvaruje i odlina suradnja sa ostalim sportskim fakultetima van drave, Kineziolokim fakultetima u Zagrebu i Splitu koju uspjeno provodi proelnik fakulteta za fiziku kulturu u Mostaru, dr. Mladen Kvesi, koji je i jedan od najzaslunijih za nastanak ovog fakulteta. to se tie provedbe nastave nije bilo velikih problema, jer je odsjek za fiziku kulturu dobio bivu vojarnu u
List hercegovakih studenata

Rodou koja se polako pretvara u veliki sveuilini Kampus. Uvjeti su vie nego dobri, s obzirom na to da je vojska odravala to cijelo podruje od rata pa sve do danas. Ima dovoljan broj dvorana, svlaionica, uionica, ureda, a i dva bazena koji su udo s obzirom na to da jedan Kinezioloki fakultet u Zagrebu koji ove godine slavi 50 godina postojanja nema svoje vlastite bazene, nego ih iznajmljuje za svoje studente. To sve naravno moe biti puno bolje i hoe jer su ljudi koji rade na tom fakultetu, tj. na cijelom tom projektu stvaranja cjelokupnog fakulteta za fiziku kulturu uporni i imaju viziju za to to rade. Ne sumnjam da e u budunosti Fakultet za fiziku kulturu u Mostaru postati i jedan od atraktivnijih i popularnijih u Hercegovini jer svake godine na prijemni dolaze studenti iz raznih gradova i drava. Ne samo da e bit popularan, nego e i nau Hercegovinu, preko tih studenata, predstavljat u nadam se lijepom svijetlu kao to i svaki od nas nosi lijepe uspomene na onaj grad i ono podruje u kojem je studirao. Ivan Kvesi-Pegla
37

esto

oslovljavana kao talentirana slikarica, puta i opovrgavana nitko ne kao takva, ali je joj moe osporiti da

nemalo

nedvojbeno slikarica

velika umjetnika dua.

Josipa Brki.

Ona

je mlada ljubuka

Pie: Dea

To mlada stoji, i ljubuka je donekle tono, ali slikarice?! Tu ve nailazimo na podijeljena miljenja. Neki su je nazivali umjetnicom to njoj jako imponira iako se Josipa ne smatra tom razinom. Neki grafiarkom, neki acy, neki Jozo... Ali najvea titula i blago joj je kad joj netko ispred imena kae Darkina i Ivankina.

U predvorju hotela nalazilo se trinaest prekrasnih slika osvjetljujui obraz sasvim obinim zidovima koji su ih okruivali istiui se poput rijetkih bisera. Na prvi pogled ostavljale su dojam kako svaka za sebe ini jednu tematski zaokruenu cjelinu, ali idui od poetka do kraja dvorane Josipa nam je prikazala jednu burnu ljubavnu priu, metaforino prikazanu likovima konja, koji se na trenutak razilaze i mire, poprimaju ljubiaste i plave boje, te prije samog kraja pupaju i cvjetaju najljepim cvijetom i prelaze u istu zrelost portreta Darkana i Ivanice koji sami po sebi simboliziraju kraj i poetak. Kraj, jer predstavljaju vrhunac i zrelost razigranim mladenakim slikama koje im prethode, a opet poetak i krunu same izlobe, jer su tvorci ove
38

svibnja u hotelu Westin u Za15. grebu odrala je svoju sedmu po redu izlobu.

umjetnike due koja je svoje misli i snove razbacala po platnu stvarajui slike pune dinamike i poleta Ritmino nanesena boja odavala je muzikalnu crtu slika, tako da nam se inilo kako u pozadini svake slike svira odreena melodija, u svakom oku drukije vidljiva iu svakom uhu

drukije ujna, ali opet tematski potpuno jedinstvena.


Moj Kamen

motivi tih godine bile su ptice. Josipa tvrdi da ovo moe potkrijepiti dokazima jer je njezin Djed bio veliki kolekcionar. Moda se jednog dana uspostavi da je ba taj ovjek imao nos za biznis. ... i neka sad netko kae da Josipa nije sanjar! Prva ozbiljnija slika nastala je dok je Josipa jo sjedila u klupama osnovne kole. To ozbiljnija je adekvatna rije ukoliko se obojani i iscrtani papir smatra dostojnim nositi trokove uokviravanja. Za tu procijenju bila je potrebna komisija na elu sa Ivankom i Darkom. Potaknuta jutarnjim reklamama na hrvatskim televizijama o raznim kunim potreptinama i preparatima za mranje iskoristit u onu poznatu reenicu i to nije sve!. Ispijajui sok u jednom ljubukom kafiu (u tim godinama Josipa je jo uvijek ivjela u uvjerenju da od kave raste rep), vidjela je jednu sliku za koju e se kasnije uspostaviti da je imala veliki utjecaj na njezin stvaralaki rad. Opa, je l to ova pria ima ak i zaplet?! Naime, bila je to slika poznatog ljubukog slikara, a iznad svega ovjeka Hame Ibrulja. Gledajui tu sliku zamiljala je kako e i ona jednom tako neto nacrtati i time nekoga ostaviti bez teksta ba kao to je nju Hamo. I ovime dolazimo do jo jednog dokaza da je Josipa sanjar. Dugo je skupljala hrabrosti da se obrauna sa bjelinom papira i nacrta konje.
List hercegovakih studenata

rve crtee napraviP la je jo kao mala djevojica. Glavni

Moda ta slika sa strunih miljenja i nije bila ba bajna kakvi su bili izazi lica njezine obitelji. I ba ta njihova podrka koja se oitovala na njihovim licima bili su Josipi dovoljan razlog za Prvi aplauz, njezinu prvu samostalnu izlobu. Bilo joj je samo 15 godina kad se suoila sa kritikom i pohvalama. Od tada pa do danas vjerojatno je tehnika crtanja malo i napredovala, motivi su se mijenjali, nauila je bolje pretvarati osjeaje u boje... Puno toga je Josipa nauila, ali ne i to da govor, tonije par rijei kojim se autor obraa publici, bolje zvui kad se kod kue bar malo pripremi.

li nije njeno da pria... Slike su takve kakve jesu... One su tu da je brane pa zato i stoji iza njih. Jedno je sigurno! Ovaj tekst ne bi imao smisla da kraj sebe nije imala obitelj i prijatelje. I sve one koji su doli, i oni koji su proli kroz Josipin ivot ije utiske svakodnevno gleda na zidovima svoga doma. Likovnu akademiju Josipa nikad nije ni probala upisati. Iako joj mnogi zamjeraju to izlae bez titule akademske slikarice njezin cilj izlaganja nikad nije bio takav kakvim ga smatraju oni to joj zamjeraju. Josipa crta svoje krugove... Sada je studentica tree godine Grafikog dizajna u Zagrebu i ne skuplja ni sliice ni salvete, ali zato voli sve to vole mladi!
39

HERCEGOVAKI ETNO OKRET


Pie: STaNKO PRaLaS
Za razliku od folklornih drutava njihov cilj nije samo predstavljanje tradicijskih plesova i pjesama, ve i modernizacija glazbala i pjesama. Kako napominju cilj im je uvoenje tradicionalnih hercegovakih instrumenata u 21.stoljee. Jedan od njihovih prvih projekata je modernizacija odnosno modifikacija tradicionalnog hercegovakog instrumenta, gusala. Do sada se vjerovalo da gusle imaju samo etiri, pet tonova no dokazano je prouavanjem kojeg su vrili lanovi HEO-a da gusle mogu proizvest jednu i pol oktavu tonova.Ganga i zvuk narodnih instrumenata uskoro bi se mogli pribliiti publici na jedan sasvim drugaiji nain. Nekada su se gusle mogle vidjeti i uti samo na nekom derneku i esto su bili samo zanimacija starijih osoba. Uskoro bi moderne gusle mogli vidjeti kao sastavni dio nekih orkestara i razliitih ansambala, dok bi stare i iskusne guslare mogli zamjeniti sadanji violinisti, violonelisti i neki drugi umjetnici. Ovo je svakako nain kako ono to se nekada moda smatralo zastarjelim i moda ak primitivnim pribliiti mlaim generacijama.Na ovaj nain u zvuk instrumenata su uneseni moderni elementi, a da pri tom nisu izgubili svoju autentinost. Osim gusala udruga radi i na modifikaciji drugih tradicionalnih instrumenata kao to su lijerica, diple, te dvojnice.
40

Pjesme
Hercegovina
Taj vrsti kr zaliven krvlju junaka I sivo stijenje suzama obliveno Davni pla majke za sinom hajdukom U sijedoj glavi umorno oko sneno Neretva, bistra suza Klasje to na suncu blista Plodno groe i vino I misao svijetla ista Krik ptice u daljini Opojni miris duhana Tamo gdje uje se pjesma Gdje budi se osmjeh dana Tamo ja ostavih srce U kui pod murvom starom Tu uspomena spava I gori neugasivim arom Marijana Drinovac (IZ RAKITNA)

Hercegovina
Od Tomislavgrada malo nie Do Neuma i mrvicu gori Od vrsnice to se nebu die Do neretve to Veleom se bori Stoji zemlja Hercegova, sveta Stoljeima pod tuinom gmie Puno puta sudbina joj kleta Al se uvik iz pepela die Dala brate stotine junaka I u miru i u ljutu boju Stoput joj je zakukala majka Nije uvik ilo ko po loju. Tvrdi ljudi, surovi kadikad Kau za njih da se snai znaju Al se nisu pokorili nikad A i nee, nek svi dobro znaju Ima brate u njoj ta i vidit Lipa eljad, svojoj zemlji dika treba samo doi pa se divit nee manjkat ni ptijeg mlika. Gosta dre ko vodu na dlanu Majku vole, potivaju au Na nepravdu kao vulkan planu Dat e krvi za sestre i brau. Ali znaju i sebi ugodit Dobro pojist, popit dabome Al e prije vrba groe rodit Nego Ero poklonit se kome. A.B.

Ljubav prema glazbi i elja za ouvanjem kulturnih obiaja hrvatskog naroda u Hercegovini rezultirali su osnivanjem udruge koja bi se na poseban nain trebala baviti zatitom kulturnog blaga hrvatskog naroda u Hercegovini. Naime, odnedavno djeluje udruga registrirana pri HKD Napredak pod nazivom Hercegovaki Etno Okret.
Glavni pokretai ovog projekta su glazbenici Stojan Bonjak, Emil Karai, Gabrijel Prusina, Milijan Raspudi te poznati mostarski basist grupe Zoster, Marko Jakovljevi. Jedan od najboljih primjera spajanja tradicionalnih etno zvukova sa modernim glazbenim elementima vidljiv je kroz skladbu Zvizdan koju moete pogledati na Jubitou :). lanovi Hercegovakog Etno Okreta pripremaju i singl u kojima bi glavnu rije imale gusle. Stoga, nemojte se zauditi ako u budunosti mnogi veliki bendovi budu nastupali uz pratnju naih tradicionalnih instrumenata. Takoer lanovi udruge pozivaju sve one koji su voljni financijski pomoi udruzi da to mogu uiniti na broj iro rauna, kod UniCredit Bank d.d. Mostar: 3381302212225172
Moj Kamen

List hercegovakih studenata

41

Za Studentski list, 23. oujka 2009. prof. dr. Zdravko Tomac


U meuvremenu je Daytonski mirovni sporazum bitno promijenjen bez formalne promjene. Republika Srpska je potvrena i ojaanja kao etniki ista Srpska drava u kojoj dominiraju i vladaju Srbi uz neka prava Bonjaka i Hrvata. S druge strane, Federacija kao drugi entitet u kojoj su Bonjaci i Hrvati ravnopravno i konsenzusom odluivali o bitnim nacionalnim interesima kako je utvreno Daytonskim sporazumom pretvorena je u entitet koji sve vie lii Republici Srpskoj, samo s tom razlikom to u Federaciji vladaju i dominiraju Bonjaci, a Hrvati i Srbi imaju neka prava. Kao to u Republici Srpskoj Srbi mogu donositi sve odluke bez suglasnosti Bonjaka i Hrvata tako i u federaciji Bonjaci mogu donositi sve odluke bez suglasnosti Hrvata i Srba. Dakle, ne samo da Bosnom i Hercegovinom vladaju stranci, nego ona iako je formalno drava tri ravnopravna naroda faktino sve vie postaje drava dva naroda Bonjaka i Srba, a Hrvati postaju obespravljena manjina i u jednom i drugom entitetu. Globalna svjetska kriza i povratak Rusije na velika vrata na svjetsku politiku scenu te sukob stratekih interesa Rusije, SAD-a, Engleske i muslimanskog svijeta jo vie komplicira situaciju na Balkanu. Rusija je odluila gospodarskim i politikim ulazom u Republiku Srpsku pokazati i dokazati SAD-u da se balkanska kriza ne moe rjeavati bez sudjelovanja Rusije i zatite ruskih geopolitikih interesa. S druge strane SAD su svojom politikom na Kosovu direktno izazvale Rusiju i okrenule u potpunosti srpski narod prema Rusiji kao svom zatitniku. Kosovo je pretvoreno u ameriki protektorat, protektorat NATO-a. U isto vrijeme Amerikanci se ele prikazati kao
List hercegovakih studenata

POSTOJI LI DOBRO RJEENJE ZA BOSNU I HERCEGOVINU?


Bosnu kao prokletu avliju i zao duh Bosne koji vjekovima ivi, a koji povremeno izbija, stalno se ponavlja i obnavlja u krvavim pokoljima, Ivo Andri opisuje sljedeim rijeima: Pripadnici razliitih religija alju jednom nebu molitve na etiri razna crkvena jezika, na nain nekad vidljiv a nekad nevidljiv, slian mrnji, esto istovjetan s njom! O Bosni kao ukletoj zemlji u kojoj u stvari od 1468. godine nema mira, u kojoj je mir samo interval izmeu pokolja, masovnih ubojstava i zloina, izgleda da se mrnja, klanja i grozote dogaaju na slian ili istovjetan nain. Tako je mogue opisom davnih povijesnih dogaaja opisati i strahote u proteklom ratu. Meutim, Bosna nije u prolosti bila samo zemlja mrnje, ona je bila i zemlja ljubavi, koegzistencije i komiluka, zajednikog ivota i preivljavanja. Mnogi su Bosnu u povijesti dijelili, ali ju nitko nije podijelio. U svojoj knizi Iz Bosne k Europi Krunoslav Pranji pie da se nasuprot tvrdnji o zem42

lji Bosni kao zemlji mrnje i straha moe nai dovoljno argumenata za suprotne tvrdnje, odnosno da je malo zemalja u svijetu u kojima ima toliko tvrde vjere, moralne vrstine, karaktera, njenosti i ljubavnog ara, toliko dubine osjeaja, privrenosti i nepokolebljive odanosti, toliko ei za pravdom kao u Bosni. S pravom se postavlja pitanje hoe li u Bosni prevladati i u budunosti politika mrnje, sukoba ili e konano Bosna prestati biti prokleta avlija. Naalost, sadanja situacija ne sluti na dobro. Meunarodna zajednica faktino je unitila Bosnu i Hercegovinu. Daytonskim sporazumom oktroriran je Ustav Bosne i Hercegovine i uvedena potpuna kolonijalna uprava nad Bosnom i Hercegovinom. Stvorena je usporedna bosanska drava u kojoj je stvarna vlast dola u ruke stranaca a ne bosanskohercegovakih dravljana.
Moj Kamen

zatitnici Bonjaka- muslimana kako bi dokazali Turskoj, Egiptu i drugim muslimanskim dravama da oni ne ratuju protiv muslimana, da su prijatelji i zatitnici muslimana odnosno da ratuju protiv terorizma. Dakle, Balkan je ponovno poprite geopolitikogstratekog sukoba Rusije i Amerike u borbi za vladanje svijetom. U tom sukobu ne smije se zaboraviti uloga Velike Britanije koja praktino u ime SAD ne samo da vlada Balkanom nego i muti vodu kako bi se njena vladavina produila i prikazala kao neophodna, kao spas za Balkan. Britanska politika povijesno i strateki je uvijek podravala Srbiju kao svoga glavnog saveznika na Balkanu. Kako Velika Britanija ratuje zajedno s SAD-om u Iraku i Afganistanu, ona je morala podrati ameriku politiku vezano za Kosovo kao i podrku Amerike Bonjacimamuslimanima. Zato je bilo za oekivati da e Velika Britanija pronai i pronalaziti naine
43

to mogu odnosno to trebaju uiniti graani i narodi Bosne i Hercegovine da konano uzmu sudbinu u vlastite ruke? Kako doi do bitnih naela koja su prihvatljiva za sva tri naroda? Kako se rijeiti tutorstva meunarodne zajednice?
kao da zbog Kosova kompenzira Srbiju i zatiti interese Srba na Balkanu. I dalje e Velika Britanija nastojati biti spasitelj srpskih interesa, branit e Republiku Srpsku, pritiskat e Hrvatsku da se stvori srpska autonomija u Hrvatskoj, pritiskat e Europsku uniju da se daju povlastice i privilegije Srbiji, da se zaustavi Hrvatska, odnosno da se natjera Europska unija da globalno u paketu rjeava balkanske probleme. U takvoj situaciji postavlja se kljuno pitanje to mogu odnosno to trebaju uiniti graani i narodi Bosne i Hercegovine da konano uzmu sudbinu u vlastite ruke? Kako doi do bitnih naela koja su prihvatljiva za sva tri naroda? Kako se rijeiti tutorstva meunarodne zajednice? Je li mogue bez posredovanja meunarodne zajednice definirati i izgraivati Bosnu i Hercegovinu kao odrivu, samostalnu, demokratsku dravu i njenih graana i njena tri suverena naroda ili je jednini izlaz novi mirovni sporazum koji e definirati Bosnu i Hercegovinu kao federaciju tri su44

verena naroda ureenu na demokratskim europskim naelima koja e biti sposobna za ukljuivanje u Europsku uniju? S obzirom da nisam dravljanin Bosne i Hercegovine i da dravljani Bosne i Hercegovine i narodi Bosne i Hercegovine trebaju sami odluiti o svojoj sudbini, s obzirom da je poeo proces dogovaranja u vrlo nejasnim okolnostima odustao sam od pisanja moga vienja preustroja Bosne i Hercegovine kako mi se ne bi moglo prigovoriti da se mijeam u unutranje stvari Bosne i Hercegovine. Zato u pisati samo o naelima i o svojem miljenju jer sam i kao Hrvat zainteresiran za stabilnu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu kao demokratsku i suverenu dravu njenih graana i tri konstitutivna naroda, bonjakog, srpskog i hrvatskog. Mislim da je dobro to je poeo proces dogovaranja bez obzira na sve tekoe, to se iri svijest da je Bosna i Hercegovina odriva kao demokratska drava samo ako ju prihvaaju sva tri naroda, ako ju doivljavaju kao svoju dravu i ako vide u njoj mogunost ostvarivanja svojih osobnih i nacionalnih interesa. Meutim, teko mi je povjerovati da je bez volje meunarodne
Moj Kamen

zajednice mogue doi do preustroja Bosne i Hercegovine, jer sadanja pozicija naroda u Bosni i Hercegovini je vrlo razliita. U najboljem poloaju su Srbi koji nisu spremni odustati od privilegija koje imaju, koji se ne odriu svoje Republike Srpske odnosno koji su spremni samo na dogovor koji e legalizirati Republiku Srpsku. Zato ne treba oekivati od Dodika da e biti spreman na radikalne promjene. On e prihvatiti samo kozmetike promjene koje nita bitno ne mijenjaju nego ak legaliziraju jo jedanput ono to su Srbi ve dobili Daytonskim mirovnim sporazumom.

ke kako bi Hrvati u Bosni i Hercegovini postali ravnopravni narod Srbima i Bonjacima. Ve prve izjave o Prudskom dogovoru pokazuju da se on vrlo razliito shvaa. Dodik govori da se nita ne mijenja u poloaju Republike Srpske, dapae da e Srbi dobiti i vie nego to imaju. A Tihi govori suprotno, on govori o velikim promjenama, tako da izgleda kao da Dodik i Tihi ne govore o istom sporazumom. Bonjaci bi novim sporazumom dominirali u dvije regije, tuzlanskoj i sarajevskoj, Srbi u banjalukoj, a Hrvati bi dijelili vlast s

Naalost, odstupanjem od Daytonskog sporazuma u praksi Hrvati su izgubili mnoge mehanizme preko kojeg su titili svoju ravnopravnost, a Bonjaci su doli u novi privilegirani poloaj tako da mogu u Federaciji odluivati samostalno bez uvaavanja volje i interesa hrvatskog naroda.
Hrvati i Bonjaci Daytonskim mirovnim sporazumom dobili su zajedniki entitet Federaciju u kojoj se nizom mjera osigurava ravnopravnost Bonjakog i Hrvatskog naroda. Naalost, odstupanjem od Daytonskog sporazuma u praksi Hrvati su izgubili mnoge mehanizme preko kojeg su titili svoju ravnopravnost, a Bonjaci su doli u novi privilegirani poloaj tako da mogu u Federaciji odluivati samostalno bez uvaavanja volje i interesa hrvatskog naroda. Zato su i Bonjaci spremni na povijesni dogovor u kojem e ozakoniti sadanje stanje odnosno dobiti jo vie. Ni oni kao ni Srbi nisu se spremni odrei privilegija i steenih prava odnosno nisu spremni na ustupList hercegovakih studenata

Bonjacima u mostarskoj regiji. Ako bi se jo ukinule ovlasti upanija onda bi Hrvati doli u jo tei poloaj. Dragan ovi uti o sporazumu. Drugi takoer su dosta oprezni jer ustvari ne zna se o emu se tu ustvari radi. Ako su ve na poetku tako velike razlike, rekao bih nepremostive razlike, mislim da nije mogu preustroj Bosne i Hercegovine bez pomoi meunarodne zajednice. To tim vie to je meunarodna zajednica Daytonskim mirovnim sporazumom kreirala sadanju Bosnu i Hercegovinu i sve njene probleme, to jo uvijek stranci upravljaju Bosnom i Hercegovinom.
45

Bez nove mirovne konferencije koja je nametnula Bosni i Hercegovini Daytonski mirovni sporazum i bez podrke novom rjeenju Bosna i Hercegovina nee moi izai iz sadanje krize. Uostalom, potreban je novi mirovni sporazum kako bi se ponitila vanost sadanjeg Daytonskog mirovnog sporazuma i kako bi se odredilo prijelazno razdoblje i prijelazne mjere razvlaivanja meunarodne zajednice i njenih snaga u upravljanju Bosnom i Hercegovinom. Proteklih dana imao sam priliku se izbliza upoznati sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Sudjelovao sam u Banja Luci na Otvorenoj televiziji u emisiji u kojoj je usporeivana situacija na Kosovo i u Republici Srpskoj. Bio sam i u Mostaru, epu, Zenici i Kiseljaku gdje sam razgovarao sa mnogo ljudi. Posjetio sam i Aluminij u Mostaru i razgovarao sa gospodinom Brajkoviem o tome kako svjetska i financijska kriza

brigu za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Na svom putu po Bosni i Hercegovini Mesi je ponovo zaobiao Hrvate i hrvatsko politiko vodstvo. Proitao sam intervju fratra Luke Markeia koji je uoi bitnih dogaanja u Bosni i Hercegovini vjerojatno ne sluajno otro ustao protiv bilo kakve mogunosti promjena o kojima bi Hrvati dobili svoju republiku u okviru BiH ili neku drugu teritorijalnu jedinicu. Gledao sam i mnoge TV emisije tih dana koje inae ne mogu gledati u Hrvatskoj o stanju u BiH. U tim emisijama gledatelji su na pitanje je li ovakva Bosna i Hercegovina odriva s ak 86% odgovorili su da ovakva Bosna i Hercegovina nije odriva. itao sam i intervju premijera Republike Srpske Milorada Dodika u kojima on obrazlae svoj zahtjev (ultimatum) za unoenje ustavne promjene prava Republike Srpske na odcjepljenje. Svi ti dogaaji su me uvjerili jo vie da je stanje u Bosni i Hercegovini dramatino,

Posebno je opasno inzistiranje na dvije dogme. Prvoj koja ultimativno u buduim promjenama trai da Republika Srpska ostane ovakva kakva je danas, odnosno drugoj koja odbacuje svaku ideju da u novom teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine Hrvati naelno postanu ravnopravni odnosno da dobiju ono to imaju druga dva naroda.

Nisu samo Srbi u povoljnijem poloaju u odnosu na Hrvate nego su to i Bonjaci, promjenama mirovnog Daytonskog sporazuma bez formalnih promjena stalno je pogoran poloaj Hrvata tako da su oni tim promjenama u Federaciji postali neravnopravni. Federacija se ustrojila na slian nain kao i Republika Srpska. Kao to Srbi u Republici Srpskoj

Kako ne vidim mogunosti da Srbi i Bonjaci u traenju novog ureenja Bosne i Hercegovine dobrovoljno odustanu od svojih privilegija u odnosu na hrvatski narod, duboko sam uvjeren da se kriza u Bosni i Hercegovini ne moe rijeiti bez nove meunarodne mirovne konferencije zato mislim da je, posebno to se tie hrvatskog naroda, pogreno oekivati da se Prudskim ili bilo kojim drugim dogovorom moe izai iz sadanje krize.
mogu odluivati bez suglasnosti druga dva naroda tako isto i Bonjaci mogu odluivati u Federaciji bez druga dva naroda. I u jednom i drugom entitetu Hrvati su svedeni na poloaj manjine. Kako ne vidim mogunosti da Srbi i Bonjaci u traenju novog ureenja Bosne i Hercegovine dobrovoljno odustanu od svojih privilegija u odnosu na hrvatski narod, duboko sam uvjeren da se kriza u Bosni i Hercegovini ne moe rijeiti bez nove meunarodne mirovne konferencije zato mislim da je, posebno to se tie hrvatskog naroda, pogreno oekivati da se Prudskim ili bilo kojim drugim dogovorom moe izai iz sadanje krize.
47

Svi ti dogaaji su me uvjerili jo vie da je stanje u Bosni i Hercegovini dramatino, da su nune promjene i to ne bilo kakve nego radikalne promjene.
utjee na Bosnu i Hercegovinu. Vidio sam i pobunu protiv parlamenta i bijeg parlamentaraca pred razjarenim ljudima koji su doli u situaciju da ne znaju kako preivjeti. U tom razdoblju dogodio se i faktiki raspad Prudskog dogovora a predsjednik Mesi posao je poasni graanin Bihaa te je dobio priznanje Hrvatskog narodnog vijea za posebnu
46

da su nune promjene i to ne bilo kakve nego radikalne promjene. Bosna i Hercegovina je u dubokoj ne samo nacionalnoj nego i socijalnoj i gospodarskoj krizi. Meutim, uvjerio sam se da nema ni minimum suglasnosti o tome kakve promjene treba izvriti a jo manje na koji nain.
Moj Kamen

U mnogim razgovorima irom Bosne i Hercegovine sa vrlo razliitim ljudima, u vrlo razliitom poloaju takoer sam se uvjerio da je jednako pogubno za budunost Bosne i Hercegovine i inzistiranje od jednog dijela Bonjake elite na unitarnom ureenju Bosne i Hercegovine, odnosno svoenje Srba i Hrvata pokuajem stvaranja nove Bosanske nacije na Bosance pravoslavne odnosno na Bosance katolike vjere. Dakle, ako se eli izai iz krize prije bilo kakvih konkretnih ustavnih rjeenja potreban je dogovor o naelima, potrebno je odustati od sadanjih dogmi te utvrditi naela ravnopravnosti sva tri naroda.
List hercegovakih studenata

Aktivnosti ZKHS-a
Jo jedan broj je za nama, jo jedna akademska godina blii se kraju. Cilj nam je bio zabaviti Vas i animirati, ponuditi neto osim uenja i fakuletskih obaveza! Mala, ali vrijedna ekipa predsjednitva i prijatelja ZKHS-a nastojala je prirediti za svakoga po neto. Prisjetimo se skupa...

06. veljae 2009. Odrana je jo jedna Hercegovaka no na kojoj nas je zabavljao Ivan Mikuli. Atmosfera je bila vrhunska, a zabavi je prethodio revijalni malonogometni susret izmeu selekcije ZKHS-a i selekcije profesora iz Hercegovine, ovogodinjih pobjednika lige profesora u Hercegovini, pod vodstvom prof. Ivice Markote iz Posuja. Mnogi lanovi Kluba su se veselili susretu sa profesorima i moda ponekoj naplati duga za neku lou ocjenu... Na kraju je zavrilo prijateljskim rezultatom 2:2, a u takvom ozraju i nastavila se veer do sitnih jutarnjih sati...

05. prosinca 2008. Odrana je predboina Hercegovaka no na kojoj nas je zabavljala grupa Blackout! Atmosfera je bila odlina cijele veeri i osjealo se boino raspoloenje. Kako smo imali sree sa datumom, posjetio nas je i sv. Nikola i podijelio prigodne darove, a oni malo manje dobri imali su posla sa Krampusom!

14. prosinca U kazalitu Vidra dramska sekcija ZKHS-a pripremila nam je i izvela predstavu Ivana Mihalja abia i Helene Kova Boi u Rakitnu. Predstava se odigrala i u kinu Forum na Savi te u Posuju i irokom Brijegu. Posjeenost je bila odlina, a sav prihod od karata doniran je u humanitarne svrhe. 48 Moj Kamen

30. oujka odrana je redovita izborna skuptina ZKHS-a u kinu Forum u SD Stjepan Radi. Nazonima se obratio predsjednik na odlasku Ante kegro i podnio izvjee o radu Kluba u protekle dvije godine. Nakon toga uslijedilo je glasanje i izborna skuptina. U predsjednitvo su izabrani: Ivan Mihalj abi-predsjednik, Tomislav utura-zamjenik predsjednika, Filip Kriiglavni tajnik, te lanovi predsjednitva- Mate Kova, Mario Pandi, Josip imunovi, Stanko Pralas, Doris Boras, Ante Boras, Ivan Kvesi, Ana Dugandi, Andrijana Bandi i Kristina Mandi. Naravno da predsjednitvo ima i svoje pridruene lanove koji sudjeluju u ostvarivanju projekata i manifestacija i dojma smo da se okupila dobra ekipa koja bi u sljedee 2 godine trebala ostvariti mnoge kvalitetne projekte! List hercegovakih studenata 49

0d 06. do 08. travnja odrane su prezentacije Sveuilita u Zagrebu i ZKHS-a po gradovima i opinama u Hercegovini. Cilj prezentacije je bio upoznavanje maturanata sa Sveuilitem u Zagrebu kako bi im pomogli pri izboru jedne od njihovih ivotnih odluka, tj. odabira studija. Prezentacija je bila posebna i po tome to su ju, u elji da maturantima na to jednostavniji i razumljiviji nain priblie cjelokupni studentski ivot zagrebakog Sveuilita, izvodili lanovi ZKHS-a. Takoer, kako kako bi se budui studenti odmorili od svojih svakodnevnih obaveza na fakultetima i da u svojim prvim zagrebakim mjesecima ne budu usamljeni i izgubljeni, pozvali smo ih da se prikljue radu ZKHS-a i obogate svoj studentski ivot kroz Klub i njegove sekcije te tako upoznaju puno novih prijatelja te steknu brojna poznanstva i iskustva koja e im pomoi kako tijekom studiranja tako i u daljnjem ivotu!

02. svibnja - za sve sekcije i za sve prijatelje Kluba upriliili smo rotiljadu na Bundeku. Cilj rotiljade bilo je druenje u upoznavanje te jaanje povezanosti meu lanovima ZKHS-a. Bilo je odlino, cilj je i ostvaren...

15. svibnja. folklorna sekcija nastupila je na Ljubukoj veeri u hotelu Westin i jo jednom se pokazala kao odlian podiza atmosfere i dostojni predstavnik Hercegovakih obiaja. Uz taj nastup, imali su nastup na Don Bosco festu na Kneiji i na smotri folklora u Sesvetama.

30. travnja Hercegovaka no. Nastupio je Mate Buli i jo jednom dokazao kako postoji posebna povezanost izmeu njega i Hercegovakih studenata! Atmosfera je bila vrhunska, prostor ispunjen do kraja, a zabava je potrajala do ranoga jutra...

50

Moj Kamen

List hercegovakih studenata

51

Top 10 ikanskih uleta


(redoslijed nije bitan)
16. svibnja organiziran je besplatan put na komemoraciju i prisjeanje rtava Krinog puta u Bleiburgu.

1. ta ti fali pa me nee
2. 3. Tip: Hm, izgleda kao moja prva ena. - Djevojka: Koliko si ih imao? - Tip: Nijednu. Jesi li ikada poljubila zeku izmeu uiju? (izokrene depove hlaa) Hoe probati?

4. (Uvali joj bocu tekile.) Popij ovo, pa me pozovi kad ti budem bolje izgledao!
23. i 24. svibnja imali smo uspjean vikend. U subotu popodne otpoeo je tradicionalni Hercegovaki malonogometni kup. Na turniru sudjeluju 32 ekipe, a finale e se odigrati na tradicionalnim Igrama na Jarunu. Tog istog dana ugostili smo i amatersku skupinu glumaca, uenika mostarske gimnazije fra. Grge Martia koji su nam izveli odlinu predstavu Sestre. Predstava je bila odlino posjeena i zahvaljujemo se gimnazijalcima na posjeti! Uslijedio je novi dan! U nedjelju se odrao prvi Turnir u ulinoj koarci Stjepan Radi. Turnir se odravao u prostorima SD Stjepan Radi i bio je odlino posjeen. Sudjelovale su 24 ekipe, a tijekom cijeloga dana na turniru se izmjenilo oko 2000 gledatelja. Bilo je i atraktivnih natjecanja u tricama i zakucavanjima, kao i revijalnih utakmica sa bogatim nagradama. Svojom prisutnou poastili su nas i gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi, hrvatski olimpijac Franjo Arapovi, igra Cibone Marin Rozi, predstavnici uprave SC-a, i mnogi drugi! Svima im hvala na tome!

5. Mogu li dodati jednu granu tvom obiteljskom stablu? 6. Ajmo kod mene raditi stvari za koje u ionako svima rei da smo ih radili. 7. Ba si srce. Jel mogu ja bit infarkt da te maznem veeras? 8. Bok ja sam zlatna elja, ispunit u ti ribicu tri puta! 9. Ima tako dobru sisu da ti druga i ne treba!

10. Tek sam poeo piti, a ti si ve lijepa.


52 Moj Kamen List hercegovakih studenata 53

IMPRESSUM MOJ KAMEN


Za izdavaa: Ivan Mihalj Izdava: Zaviajni klub hercegovakih studenata Glavni urednik: Filip Krii Zamjenice glavnog urednika: Nives Skoko Danijela Spaji Autori tekstova: Anita Didi, Ante Boras, Ante Milo, Danijela Spaji, Filip Krii, Ivan Kvesi Pegla, Juliana Bai, Kristina Vegar, Leona iljeg, Marija Drinovac, Mario Pandi, Nikola Bai, Stanko Pralas, Josipa Brki, prof.dr. Zdravko Tomac Grafiko oblikovanje: Kristijan Penava Charles theSnake El manana Slike za cover: Helena Bili Have you hugged anyone today? Brdo Lovre, Staro Hardomilje, Ljubuki Starin at the sun Lektura: Urednitvo Tisak: Grafostil Naklada: 1500 Kontakt: Moj Kamen List hercegovakih studenata Savska cesta 25, 10 000 Zagreb zkhs123@gmail.com www.zkhs.hr iro-raun: 2360000-1101422885

List hercegovakih studenata

www.krikstudio.com

www.tokic.hr

www.zkhs.hr | zkhs@zkhs.hr