Sie sind auf Seite 1von 29

IMPRESSUM MOJ KAMEN List hercegovakih studenata Za izdavaa: Ivan Mihalj Izdava: Zaviajni klub hercegovakih studenata Glavni

urednik: Filip Krii Zamjenici glavnog urednika: Leona iljeg, Kristina Mandi, Ante Boras, Robert Grabovac i Gabrijela Mitar Autori tekstova: Ivan Kvesi-Pegla, Ante Boras, Filip Krii, Mate Kova, Robert Grabovac, Marijana Rado, Antea Rado, Ante Milo, Mia Bajan, Martina Bandi, Ante Fumi, Marko Zadro, Ivan Rozi, Leona iljeg, Martina Leina, Maja Lali, SEF Mostar i Franjo uk. Grafiko oblikovanje: Krik studio Lektura: Urednitvo Tisak: Grafostil Naklada: 5000 Kontakt: Moj Kamen List hercegovakih studenata Savska cesta 25, 10 000 Zagreb zkhs@zkhs.hr www.zkhs.hr iro-raun: 2360000-1101422885

Sadraj:
San o Hercegovini..................................................... 4 Ljubuki - Zagreb. ..................................................... 6 Tribina - Poloaj Hrvata u BiH. ................................ 8 Mala moja sa Zubaca fejsbui li kod ovaca. ............ 10 Moj dida umjetnik................................................... 12 Preko Mostara do Zagreba...................................... 13 Bescarinska zona..................................................... 14 ...ivot je neshvatljivo udo jer se neprestano troi i osipa, a ipak traje i stoji vrsto.............................. 17 Konzervativnost vs Liberalnost.............................. 18 Intervju sa predsjednicima ZKHS-a. ....................... 21 Humanitarna akcija: Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi. ....................... 26 Ljepota ili tako neto............................................... 38 Borba s vjetrenjaama ili???. ..................................... 40 Anoreksija. ............................................................... 42 Ako vrag nosi Pradu, ta nosi Onaj suprotno?......... 44 Kako je biti student u Mostaru?.............................. 46 Studirati u Varadinu. .............................................. 48 Isplati li se vratiti u Hercegovinu?........................... 51 Popis klupskih aktivnosti u akademskoj godini 2009./ 2010............................ 52 Glasilo Hercegovakih studenata - 3

Dragi prijatelji! Zaviajni klub hercegovakih studenata ove godine slavi 15. godina neprekidnog postojanja. Ovaj, 23. po redu, broj slubenog glasila ZKHS-a posveen je upravo tome, 15. godinjici Kluba. Povodom tog vrijednog jubileja razgovarali smo s etvoricom dosadanjih predsjednika ZKHS-a (ZKSH) o proteklih 15 godina Kluba. Nastojali smo kroz pitanja pribliiti i opisati atmosferu koja je vladala u njihovo vrijeme. Pitali smo ih brojna pitanja o Klubu, o studentskom ivotu i o njima samima. Duplericu smo odluili posvetiti kruni petnaestogodinjeg postojanja Zaviajnog kluba hercegovakih studenata, humanitarnoj akciji Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi o kojoj smo priali s voditeljem akcije dr. med. Tomislavom Madarom. Naravno, ni u ovom broju nismo zaboravili studente, njihova promiljanja o aktualnim temama, studentskim problemima i ivotu openito. Tako ete unutar korica ovog broja pronai zanimljive pjesme o Hercegovini, saznati ete kako je to studirati u Mostaru i u Varadinu, osvrnuli smo se i na odranu tribinu o Stanju Hrvata u BiH i na jo mnogo zanimljivih tema koje e Vas nadam se informirati, zabaviti i potaknuti na razmiljanje. Na kraju, kao glavni urednik, zahvalio bih se svim autorima tekstova, dragim sponzorima, a posebno mojim vjernim pomonicima Leoni, Kristini, Anti, Robi i Gabici to su sudjelovali u stvaranju jo jednog kroniara vremena. Do sljedeeg puta, sve Vas lijepo pozdravljam! Filip Krii

2 - Moj Kamen

Pie: Ivan Kvesi-Pegla

o Hercegovini
Usudim se rei da te volim! Nisam vie zal- Ipak, mislim da je narod najmanje kriv za taku jubljen u tebe, moji osjeaji su postali mnogo situaciju. Politiari su neodluni, ali to je kako kau njihov posao, novinari su u najmanju ruku jai, vei i iskreni do savrenstva. interesantni, kao i dravne institucije koje nam Ovako zapoinjem priat o Tebi i s tom milju rade udne stvari i ni sami se ne mogu dogu zavrit sve to poinje, sve to ini za mene ovorit oko pitanja Hercegovine. Ljudi vjeruju i sve to jesi-Hercegovino! Piem Ti to kao da smo mi Hercegovci snalaljivi, sposobni neemu to je ivo. Ti nisi iva, ali ima veliko i sloni, jer takvi i opstajemo u svemu tome. srce. Nikad nisam mogao shvatit kako izrazit Rezultat na izborima za novog predsjednika neto to dosad nije uspio nijedan pjesnik, znu Hercegovini to i potvruje, (94% za jednog anstvenik... Kako srce kao centar neega moe kandidata). Marin ili nakon uspijeha na biti, samo po sebi, vee od svega toga zajedno!? Australian Openu je Hrvat, kao i ostali sportai Moda je teko pisat o tome, jer svatko tko je koji naprave neki zapaeni uspjeh na nekom Hercegovac i tko je na bilo koji nain povezan natjecanju i potuku svjetsku konkurenciju. sa Hercegovinom to shvaa na neki nain. Da, Hrvat je i to iz Hercegovine koja je ba Ova tema gotovo uvijek povlai pitanje za smjetena u BiH, to je pomalo iritirajue. Ali sobom, zato se onda studenti ne vraaju, nije vano, samo nek Marin igra i osvaja sve to nakon fakulteta, u Hercegovinu? Previe je moe. A ja se nadam da e negdje promovirat pitanja i jo vie odgovora. Moram rei da i Hercegovinu, jer imam osjeaj da mu Hersmo u nezavidnoj poziciji. Nemamo u glavama cegovina kroz Meugorje daje snage da ima razjanjeno ni pitanje kome pripadamo. Jesmo takve rezultate. Bilo kako bilo, elio bih rei da li mi BiH, Hrvatska? Teritorijalno jesmo BiH, smo skupa, gdje god da se nalazimo. U Zagrementalitet smo sami po sebi toliko specifian bu tako ZKHS obiljeava 15-tu godinjicu od da to i ne elim svrstavat u ikakve dravne svog postojanja kao najjaa studentska udruga. granice, a svatko od nas se osjea kao Hrvat Jedino ostaje al za svim tim kao mjestu radnje koji ivi u Hrvatskoj. van granica Hercegovine. Pa, zato se ne vratite

San

u svoju Hercegovinu? Znam da je volite i znam da moe bit jo jaa i uspjenija. Zamislite da imamo svoju reprezentaciju u nogometu, rukometu, koarci. Da Marin ili igra tenis za Hercegovinu, a da nam premijer ili predsjednik drave bude Nino Raspudi. Sad izgleda nerealno, ali zamislite kakve mi ljude imamo i to moemo biti. Trebamo bit ponosni na to to imamo. Sve stvari se nekako mijenjaju kako odrastamo i sve postaje realnije i drugaije. Mladost koja nas naui to je ivot, nezaslueno proe nenagraena za tu veliku zadau. Prelijepi trenutci, kola, treninzi, gradovi, drutvo, skladnost, ljepota i topli duh Hercegovine meni su dovoljni razlozi da se vratim tamo gdje sam zapoeo svoj ivot. Zahvaljujem se Zagrebu, prelijepom studiranju i iskustvu! To je vie nego dovoljno od jednog Hercegovca koji ivi za Hercegovinu i voli je s osjeajima koji su iskreni do savrenstva. S tim sam poeo, s tim u i zavrit. Sa molbom da jo jednom razmislite do kad e Hercegovina trpit gubitke svih tih ljudi koji joj pripadaju, emu to sve vodi i ime je to zasluila. Hercegovina zasluuje nagradu za sve to. Ljudi, nama nije zabranjeno da budemo Monaco!

15

U 15 g. izmeu lanova Kluba je spojeno preko 20 brakova

4 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 5

Nomadne, poa ja u Zagreb s Autohercom, ko po obiaju, nonom linijom. I moj brat takoer. Upaili mi mista, zauzeli, ostavili doli kuvere, namislili se i poli 'm'isusovo. U Grudan mi, kad eto ti neke babe, rezervirala ona na vakat, kae, ali sve neto zasilo, ne zna jadna di bi. Na silno joj oduevljenje, jedna cura ponudi pored sebe misto: A lipa moja, fala ti...ali neka eno ima doli jo slobodno, i dokotura se do seije.

L jubuki - Z a g re b
Pie: Ante Boras
- Je, sad ti se gleda ko ima bolje auto... a prije ti je bilo ko ima vie zemlje! Toliko su tefereili da nisu ni skuili da smo ve na granici, policijac je prigledavauj putovnice, skromno d svoj komentar da ti ga to brte na isto doe... Pustili vozai neki film, ameriki, neke sudske parnice, neto o smtrnim kaznama. Teka tema za ovu prigodu, nabijem slualice i nariktam nasuminu reprodukciju. Kamo vodi me o siva cesto, jesan griija san i ja esto, a ta mogu, ne falin se s tin...- Dalmatino me uvik pogodi... Monotonija gluhe noi obuzela je, tonije oduzela, zadnje napore suvislih razmiljanja. Neudobni sicevi u sukobu s mojim pospanim kapcima, odravali su me na javi dovoljno da razumim sve to su ove dvi isprid mene traale. Slualice sam ve bija nakratko izvadija, nakon stajanja u Hrvacam, u Vrebi. S bratom sam o svaki dan, pa smo jo otprije iscrpili teme, a i navika sam se toliko na ovu autobusnu relaciju da mi skoro pa brzo proe put, beli sam osam sati, koliko vonja traje, zna i korisnije i aktivnije iskoristit. A nekad dobro doe pustit mozak na pau, da se napase, neoptereen, neovisan o drugima, tek s milju na druge. ovik, kad utone u ovakvu konteplaciju, shvati puno vie nego to mu dozvoljavaju uticaji medija, kampanja, podlih interesa, kojima je opkoljen pod svitlima dana. Dok su se knjige spram sviom itale, dok se u veer sastaja cili komiluk uz jedan paret, pa se divanilo, uivalo, ustavalo i ligalo s pismom, postilo se, molilo, znalo se ko je stareina, sve je imalo nekog reda. Sad puno vie znamo, informacija je blago, no ona je i sredstvo manipulacije. Televizija, mobiteli,

facebook i ostala digitalizacija, misle umisto nas. Ne emo se vraat u prapovist, moramo prihvatit novotarije, ali ne pod cijenu odricanja svojeg identiteta... Skoro sam upa u politiku, sria eto nas kod Macole. Stampedo ljudi nahrlija na wc. Ja i brat takoer. Malo mi iza sili neto prigrizli i nesvojevoljno posluali simfonijske izvedbe prisutnih oito prepijanih bohema. Ma sve je bolje nego bit vie i sekunde u autobusu. Toliko su nafinjcali ono grijanje da mi nije pomoglo ni to to sam skinija vie slojeva robe sa sebe. Izali smo na zrak. Ba mi je odgovaralo onih nula po nives celzijusa. Eto vozaa, a jo do dva sata vonje eto nas i u metropoli. O lipi, o dragi, o slatki krevetu, dar u kom sva blaga vinja nam Bog je da...

Uze ona povratnu, ree nee ona dugo raizovat, da se ne bi njen Mate vele zamislija. Beli baba prava Bekijka, do nje bija jedan mladi od nas, iz Nahije, ali naoe oni zajedniki jezik. Cili je autobus odzvanja njihovom priom, nisi ih moga ugasit. Mladiu se baba svidila, njena otvorenost, to to ima smisla za humor, nije ko ostale babe Aj radit, aj kopat, ne smi ovo, ne smi ono... Baba kae, upisala vakultet, je vraga, pravo upisala kae, zakoturala baba, za ekipu, za dizanje atmosfere. - Samo uite dico, i Boga na pomo! - A zaran ste se vi udali? - Je, kad se nije ilo u kolu, bilo je ili kopaj ili se udaji! Prikinu je u to poziv. Zvala nevista da vidi je li sve u red. - Ma, danas sve naopako, nije ko u vae vrime zapriava je Nahijanjin.

6 - Moj Kamen

15

Iako su nama Hercegovcima glave sve kockastije i neprepoznatljivije i dalje uspjevamo odravati svoje redovne sastanke sa 20-30 ljudi u 1 prostoriji

Glasilo Hercegovakih studenata - 7

Piu: Filip Krii i Mate Kova

Povodom brojnih medijskih rasprva potaknutih aktualnim dogaanjima u BiH u kojima su sudjelovali, po naem miljenju, nekompetentni izlagai bez potpore veine Hrvatske javnosti u BiH Zaviajni klub hercegovakih studenata osjetio se pozvan organizirati javnu tribinu u kojoj se pokualo cjelokupnu studentsku pa i hrvatsku javnost informirati o stvarnom stanju u BiH, a posebno o poloaju Hrvata u toj dravi.

Tribina Poloaj Hrvata u BiH

tovremeno umre stotinjak ljudi koji se sjeaju suivota te u takvoj situaciji nije mogue iznai odrivo rjeenje za BiH. Na pitanje o podijeljenosti politikih stranaka gosp. Lui rekao je kako su hrvatske stranke previe klijentelistiki usmjerene i samim time Hrvati nemaju zajedniki stav o svojim nacionalnim interesima te istie nedostatak institucionalnog okvira, popularnije zvanog entiteta, kojim bi se omoguilo profiliranje zajednikog interesa. Kao zanimljivost dodao je kako je jo u vrijeme Austro-Ugarske u parlamentu postojala jedna muslimanska, jedna srpska i dvije hrvatske stranke.

Fra Marko Oroli podrao je prijedlog Hrvatske Biskupske konferencije BiH oko teritorijalnog ustroja te podjele BiH na 4 teritorijalne jedinice i pritom je istaknuo zadovoljstvo to je taj prijedlog podrao i HDZ te je istaknuo da bi BiH trebao regionalizirati kako je to do sada i bilo. Prof. Lui nije se sloio sa prijedlogom HBK o podjeli na 4 teritorijalne jedinice te je istaknuo da je to nerealan i lo prijedlog koji korespondira sa prijedlogom Harisa Silajdia. U govoru o gospodarstvu prof. Lui je spomenuo kako je unitena perjanica Hrvatskog gospodarstva, Hercegovaka banka koja je inila 1/3 ukupnog platnog prometa u BiH te je na taj nain onemoguen daljnji razvoj gospodarstva, a u svim kasnijim istragama meunarodnih istraitelja dokazano je da nije bilo nikakvih malverzacija te da je Herc. banka nepravedno unitena. Ranije se ve dr. Raspudi priupitao kako je mogue da se novcem najjaih hrvatskih gospodarskih subjekata, kao to su Aluminij i Eronet financira Sarajevski filmski festival, a Dr. Raspudi konstituirao je kako o situaciji Mostar nema kino dvoranu? Hrvata u BiH i mogunosti opstanka Federacije najbolje govori to da Hrvati kao konsti- Tribina se privela kraju jo jednom polemikom tutivan narod u BiH nemaju kanal na svome prof. Luia i fra Orolia koji je ustvrdio kako jeziku, to da Mostar nakon 14 mjeseci nema bi budunost BiH trebalo rjeavati pomou gradonaelnika te apsurdan in meunarodne meunarodnih faktora jer narodi sami nisu zajednice koja je omoguila izbor eljka sposobni iznai rjeenje na to je prof. Lui Komia (koji se deklarira da govori bosan- odgovorio kako njemu nije prirodno traenje skim jezik) kao predstavnika Hrvata, iako je on rijeenja od nekog treeg te predpostavka kako bio kandidat bonjake lijeve stranke, SDP-a. emo se naviknuti na ta rijeenja i kako e nam Na njegov izbor utjecalo je i isticanje vie kan- svim biti dobro. didata od strane hrvatskih stranaka to je pri- Na samo kraju studentima , koji su pokadonijelo rasipanju glasova. zali zavidno poznavanje prilika u BiH, bilo je O politici Srpskog politikog vodstva i njenog dozvojljeno postavljanje pitanja, komentara i premijera Dodika prema Hrvatima prof. Banac ukljuivanje u raspravu. Nakon zavretka trikazao je kako je to jedna velika zamka u ko- bine uprilien je domjenak i druenje za sve joj on podrava niz hrvatskih zahtjeva kako bi prisutne goste tribine. promovirao vlastiti koncept podjele BiH te u tome vidi naivnost pojedinih struktura hrvatske politike elite koje nasjedaju na te njegove stavove iza kojih se krije tzv. proeuropska srpska politika koja ima podrku slubene Moskve u instrumentaliziranju Hrvata radi postizanja velikosrpskih interesa. O odnosu Hrvatske prema Hrvatima u BiH dr. Raspudi kazao je kako se esto Hrvatima iz BiH spoitava kako oni odluuju o sudbini Hrvata u Hrvatskoj, dok se istovremeno zaboravlja kako je upravo Hrvatska supotpisnik Daytonskog sporazuma koji danas funkcionaira kao Ustav BiH i kojim je odreena sudbina Hrvata u BiH. Pri tome je kao paradoks naveo kako se u Holbrookeovoj knjizi o Daytonu politiki predstavnici Hrvata spominju tek na 180 stranici.

Tribina se odrala 6. prosinca u prepunoj dvorani kina Forum u sklopu SD Stjepan Radi, a gosti izlagai bili su: dr. Nino Raspudi, vii asistent na FFZG; dr. Ivica Lui, prof. na FFMO; dr. Ivo Banac, bivi predava na Prof. Lui kao razlog nedostatka hrvatske prestino Sveuilitu Yale u SAD-u; te fra politike elite u vrijeme 90-tih i danas istie Marko Oroli, direktor internacionalnog i velika stradanja Hrvata u ratnim i poslijeratmultikulturalnog centra u Sarajevu. nim zbivanjima sredinom prolog stoljea te Tribina se bavila radom hrvatskih politikih navodi kako je u to vrijeme pobijeno oko 22 stranaka u BiH, ulogom i znaenjem katolike 000 Hrvata, a od ega je 15 000 ubijeno nakon crkve, posljedicama i utjecaju meunarodne rata, dok je istovremeno biva drava tretirala te zajednice u BiH, kao i ukupnom gospodar- krajeve kao kanjeniku zonu i onemoguavala napredak. skom situacijom u BiH. Na poetku tribine dr. Raspudi istaknuo je kako je za bilo kakav dijalog potrebno shvaanje realne situacije u BiH, iste one situacije koja se dogaa npr. u Mostaru nakon utakmice Zrinjskog i Velea, a ne od strane razliitih interesnih skupina. Navodi kako je BiH od 1992. godine podijeljena drava sa tri strogo odvojena drutva te kako se svakoga dana rodi 100 djece koja su okruena mrnjom prema drugim narodima, dok is-

8 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 9

Pie: Marijana Rado

Mala moja sa Zubaca fejsbui li kod ovaca

Nakon podosta vremena provedenog razmiljajui kako zapoeti ovaj lanak napokon mi je na um pala neka totalno efektna reenica, no prije nego to sam je uope uspjela otipkati iz vlastitih misli me trgnuo onaj iritantan zvuk skype-a. Prijatelj trai da mu poaljem slike s pijanke veer prije. I tako ja odailjem jednu po jednu sliku, usput ih jo malo skeniram, prouavam, komentiram Onda se sjetim neke scene od prethodnog izlaska koju jednostavno moram prokomentirati s docimericom, a vlastita lijenost mi ne doputa da se maknem iz kreveta tako da joj na dugo i na iroko poinjem pisati izvjee, a preko ega drugoga nego preko skype-a, naravno! Mislim, ipak smo jedna od druge udaljene tek par koraka, nema smisla da sad idem do nje, lake mi je ovako. Nakon to smo se nas dvije lijepo napriale, izmijenile nekoliko virtualnih pusa, popile virtualnu kavu i jedna drugoj uputile nekoliko smajlia (znate one kojima srca krue oko glave - ti su mi ba fora i onaj to se stidljivo smjeka) virtualno joj mahnem i prekidam komunikaciju. Razmiljam o tome da za promjenu sve svoje prijatelje, bili oni on ili off line obavijestim kako vie nisam available ili kako jednostavno

ite. Nikad nisam imala previe osjeaja ni za stvarnu floru i faunu, ne znam zato bih se sad zamarala ovim virtualnim kokoinjcem. Uostalom, imam dovoljno problema i bez razmiljanja o tome to mi je bolje posaditi na imaginarnoj farmi: riu ili krumpire. Na facebooku je inae svaki dan aktualna neka nova aktivnost, od izrauna vlastite sree u postotcima, preko kvizova koji vam sa stopostotnom tonosti otkrivaju ime osobe za koju ete se udati. Iskreno se nadam da je u mom sluaju dolo do male pogreke jer stvarno ne znam gdje bi me to mogao ekati moj Neboja!:) Danas su izgleda na repertoaru Balaevievi stihovi, te dubokoumne misli dana. Ajde idem prvo probati s oletom. Nisam ba oduevljena onim to mi poruuje, znam ja da on moe i bolje pa pokuavam ponovno. Moj wall ipak zasluuje neki moniji stih. Nakon desetak klikova miem shvatim da ole danas stvarno nije u elementu. Ajde dobro, zadnji pokuaj, daj ta da: Ba i ne bi bio neki brak kad je enin idol ika Freud, a njen suprug povran i lak, fudbal, coca-cola i Pink Floyd. Pa dobro moglo je i gore.

15

U 15 g. u Klub je ulanjeno preko 2000 lanova

ispitnih rokova neu imati vremena ekati u beskrajnim redovima da bih vidjela kojekakve izloke ipak potvrujem svoj dolazak. Ovako u barem malo zavarati svoje facebook prijatelje, moda stvarno pomisle kako moj drutveni ivot ukljuuje i dogaaje van famozne Save i Akademije. Malo kulturnog uzdizanja uvijek dobro doe (ak i ako je ono lano hehe.) To bi bilo to sad za sad. Moda u tijeku dana povirim jo samo jednom, isto da vidim je li iija komplicirana veza u meuvremenu dobila status otvorene ili slobodne. E sad da se vratim na sam poetak ovoga teksta. Prvotna namjera mi uope nije bila pisati o ovome, no s obzirom na to da su mi facebook i skype jo jednom oduzeli dobar dio vremena i koncentracije uinilo mi se zgodnim napisati par redaka o ovim poastima. Iako im je primarni cilj povezivati ljude, te olakavati meusobnu komunikaciju ini mi se kako postiu potpuno suprotni uinak. Sve ono to bih ranije nekome ispriala na kavi (u Akademiji naravno :)) sada jednostavno napiem na zid, a ako tema nije za ire mase, postoji rjeenje i za to - inbox.

ne elim da me vie itko disturb. Onda pomislim kako bi to bilo glupo, jer ionako svi znaju da sam u to vrijeme u sobi, i da nemam nekog pretjerano pametnoga posla. Jo bih mogla ispasti virtualno asocijalna! Dakle, i dalje ostajem totalno on line, to zna, ako komu zatrebam!:) Nikad ne zna kad e se nai koja usamljena dua koja trai drutvo za menzu ili za Akademiju. Moje je da budem raspoloiva, hehe. Nakon skype-a moram jo samo malo poviriti na facebook i onda se stvarno vraam svojim obavezama. Hma to sam ono radila prije skype-a?! Ah,dalanak! Nema veze, prvo fejs. Logiram se i prvo to ugledam je milijun zahtjeva za farmu. Sve ih redom ignoriram isto kao to sam znala ignorirati ukuane svaki put kad bi mi spomenuli bilo kakav posao koji je ukljuivao motiku, grablje i sline rekviz-

Ve sam poprilino sigurna kako druenje izmeu mene i laptopa lagano prelazi sve granice normale. U prilog ovome svjedoi i injenica kako u mojoj abecedi ve dugo ne postoji slovo - umjesto njega tu jedj. A usput reeno, nedavno sam profesoru u kolokviju nesvjesno Fildan kafe :) mi je upravo prognozirao neki nacrtala par smajlia. Mislim da vam ne modobitak tako da misao dana preskaem (da ram ni govoriti da ih uope nije lajkao. ne bi bilo neugodnih iznenaenja ipak u se drati samo ovoga dobitka:)). Jo me samo zanima ime osobe koja bi me stvarno ubila da moe. Rezultat je neka Ivona. E ovo su mi sad stvarno slagali, jer ako sam se ikome zamjerila, nekoj Ivoni sigurno nisam. A dobro, ljudski je (odnosno fejsbuki :)) grijeiti. Prije nego to se konano maknem s facebooka lajkam par patnikih statusa i na brzinu i sama objavljujem jedan. Upravo kad sam se krenula odjaviti ugledam kako je par osoba potvrdilo da dolazi na No muzeja. Fora! Iako ve znam da u jeku

10 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 11

Moj dida umjetnik...


Pie: Antea Rado

Preko

Hercegovci nisu ba poznati po umjetnikim djelima, mnogi bi se zamislili da moraju navesti nekoliko hercegovakih umjetnika. To nam je razumljivo zbog injenice da su zbog ivotnih okolnosti bili primorani usmjeriti trud na prehranjivanje obitelji, koja je tradicionalno bila mnogobrojnija nego danas. U Hercegovini posebno naivna umjetnost jo uvijek nije u potpunosti afirmirana, te su mnogi skloni uenju, a tek rijetki cijene ono to je drugaije od uobiajenog. Ipak, nita od navedenog nije sprijeilo moga dida Antu da uzme komad drveta i umjesto da naloi vatru, drvo je posluilo kao materijal za njegovo umjetniko izraavanje. Premda neoekivano, njegova znatielja prerasla je u dugotrajno zadovoljstvo. Od tog trenutka do danas u jednoj maloj improviziranoj galeriji u Gabela Polju nastaju razliite figure, uglavnom od drveta i kamena, a trajnu inspiraciju pronalazi u svom rodnom

Tomislavgradu i kranskoj vjeri. Kao najee motive njegovih figura moemo vidjeti prizore iz svakodnevnog ivota te iz Biblije. Kao njegova unuka uvijek sam se divila upornosti i ivotnoj snazi kojom je odisao, jer nikad nije volio sjediti prekrienih ruku poput nekih. Govorio je kako to nije za njega. No, njegova djela govore umjesto njega te ocrtavaju njegov stav i njegovu osobnost, realnost i prosvjed protiv nepravde i ljudskog nepotenja. Nikad neu zaboraviti kad mi je rekao da on ne eli sjediti i gledati na televiziji ono to su drugi postigli. Umjesto toga, njegov put bio je da sam napravi neto vrijedno spomena. Do sada je odrao nekoliko skupnih izlobi, te jednu samostalnu. Usprkos tome, za sada je njegov rad poznat samo susjedima i ponekom znatieljnom prolazniku. Stoga sam ponosna u svakoj prilici istaknuti vrijednost njegova rada te izazvati osmijeh na njegovu naboranu licu.

Mnogi e sada pomisliti ma to se on tu naao da nama pametuje gdje je bolje i gdje treba ii studirati, ali oni koji me malo bolje poznaju znaju da sam jedan od rijetkih koji moe kazati gdje je bolje. Zato? Zato to sam prvu godinu svog akademskog obrazovanja proveo u Mostaru na Filozofskom fakultetu, smjer novinarstvo. Zahvaljujui Bologni i svim mogunostima koje ona nosi drugu godinu sam nastavio u Zagrebu. Naravno, morao sam u Mostaru neke uvjete ispuniti da bih uope imao priliku pokuaja prebacivanja u Zagreb. Zato sam doao u Zagreb i to fali Mostaru? Pa meni jedan od bitnih razloga je bio da imam kvalitetno obrazovanje i da idem na fakultet gdje se radi i ui ono to si izabrao na upisu faxa. To u Mostaru i jesam i nisam imao, npr. profesori se na predavanjima pojavljuju jako rijetko, ast iznimkama kojih je vrlo mali broj, nastava ide po bolonjskom procesu, a kolokviji su totalni endemi to je apsurdno. Polaganje ispita ide teim putem, dakle preko zimskih, ljetnih i jesenskih rokova. Ovo sve navedeno se tie samo moga smjera gdje je bilo tako, a kako ujem od mojih kolega ni njima nije puno drugaije. Takoer znamo da se naem narodu u Hercegovini uvuklo miljenje da diploma iz Mostara ne vrijedi ni pola one iz Zagreba, npr. prilikom srednjokoloskog obrazovanja neki od profesora nam daju savjete koji se tiu ba toga, i sada mogu slobodno rei da je mnogo lake studirati u Mostaru, nego u Zagrebu to se tie samoga kriterija ocjenjivanja kod svih profesora. Sada se mnogi od vas pitaju pa to Mostar nama studentima moe ponu-

Mostara Zagreba
Pie: Robert Grbavac

do

vs

diti? Bit u iskren i realan i slobodno mogu rei NITA. Ako je ispijanje kava i noni ivot sve to jednom studentu treba onda ok, Mostar nam nudi to, ali osim toga nita drugo. Mnogi ne znaju ali Mostar nema kino, Mostar nema studentski centar, a izmeu ostaloga Mostar nema ni gradonaelnika. No da ne bi bilo da iznosim samo loe stvari ima i neto ime se moe pohvaliti, a to je da Sveuilite u Mostaru svakim danom sve vie napreduje i da svaki dan uz veliki stupanj modernizacije svih objekata i strunog kadra Sveuilita ono postaje kvalitetno europsko sredite za obrazovanje. Pogledom u budunost mislim da e se sve to promijeniti i da e sve te loe navike nestati, te e se o Mostaru i njegovu Sveuilitu moi priati samo lijepo. Noni ivot u Mostaru, e to je ono za to se moe rei da se ravnopravno nosi sa Zagrebom. Dodue u Mostaru noni ivot kree dan kasnije nego u Zagrebu, etvrtkom. to se tie samoga izbora nonih klubova i glazbe koja u njima svira takoer imamo vrlo arolik izbor, od housea ,popa, turbofolka do punka, doista svega i svaega. A im dou ljepi dani stadion pod Bilim brigom redovito ugouje razne zvijezde, kako poznate nama Balkancima tako poznate i u svijetu. U posljednje vrijeme su to izvoai s druge strane Drine; Brena, oli, Balaevi i dr. Pri odabiru fakulteta mnogima je bitno da su blizu svoje rodne kue i da svaki vikend mogu kui i izii vani u svom gradu. Tu je Mostar itekako u prednosti, a moram priznati i ja sam se zbog toga prvi put odluio za Mostar.

12 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 13

Bescarinska zona 15
Ajmo sljedea crtica (u ovom trenutku nemamo inspiracije)
Pie: Ante Milo

Kada bi nekog stranca na drugom kontinentu ili pak u zapadnoj Europi upitali zna li za Hercegovinu i Hercegovce, teko da bi dobili potvrdan odgovor. Za Bosnu ve i nekako, ali za Hercegovinu bi morali potraiti nekog strunjaka na podruju zemljopisa odnosno povijesti Balkana ili neto slino. Za veinu je naa zemlja Bosna u kojoj ivi stanovnitvo islamske vjeroispovijesti, odnosno Bosanci ili po najnovijemu Bonjaci. No, ne treba nas to ba puno alostiti niti brinuti. Ti ljudi ionako ne utjeu na nau sudbinu. Ono to nas itekako treba brinuti jest da ni nai prvi susjedi nisu sigurni u Hercegovinu. esto se dogaa da je dio i Hercegovina u nazivu nae zemlje izostavljen, zaboravljen ili neto tree. Proteklih mjesec dana se moglo puno uti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini. No nitko nije do kraja definirao odgovor na pitanje tko su zapravo oni E pa, tko smo mi? Gdje zapravo ivimo? Koja je naa prava domovina? Je li to Hrvatska ili Bosna i Hercegovina? Odgovor na ova pitanja nisu pronali ljudi s puno vie znanja i pameti od mene, pa, zasigurno, neu ni ja. No elim ponuditi neka razmiljanja i injenice koje su usmjerene prema odgovoru. Brzopoteznim Daytonskim sporazumom Republika Hrvatska je postala vaan imbenik u kreiranju politike podjele i strukture vlasti Bosne i Hercegovine. Tim sporazumom, Hrvatska, utjee na ivot svakog Hrvata u BiH,

od hrvatskog lana predsjednitva preko sveenika, potara, do djeteta u majinoj utrobi. Tu spadaju i Hrvati Hercegovci?! to smo sve doivjeli od Zagreba tijekom ovih godina, od osamostaljenja do danas? Puno prie, malo rada. Sjete nas se od izbora do izbora, a u meuvremenu se loptaju s Beogradom o rjeenju jo otvorenog pitanja nas i brae u BiH. A mi opet na poetku. Ne zna se je li gore bilo netom poslije rata ili danas?! A ovo da nas se sjete za izbore ne bi bilo tako loe da nas bar tada prihvate kao sebi ravne Hrvate kao to uostalom i jesmo, ali ne. Oni tada rije Hercegovac spominju samo kada je pitanje o oduzimanju prava glasa. U Lijepoj njihovoj Hercegovac je tada sinonim za svo zlo koje napada domovinu: korupcija, faizam i itd. Jo samo da nas okrive za spor sa Slovenijom! Vjerojatno je Mate, Stipe ili Pero prodavao teritorij Pahoru pa ga prevario. Tipino za Hercegovca! A, sigurno nije ni porez platio!

alu na stranu. injenica je da Hrvatska moe utjecati u BiH, ali isto tako i to da si ne moe dozvoliti svau sa Srbijom i Sarajevom samo zbog nas. Imaju puno vanijih briga, na primjer ulazak u EU. Moda nas se tada konano rijee Ako ste se sada malo rastuili itajui moju percepciju hrvatske pomoi Hercegovcima i openito Hrvatima u BiH, onda i nemojte itati to imam rei o Sarajevu kao oazi spasa za nas! Naalost u zadnje vrijeme sve vie kuamo gorak okus pojma ravnopravnosti u BiH. Kao da se BiH podijelila na srpski i

muslimanski dio, a Hrvati su samo karika na papiru- karika bez koje se moe. Gdje smo mi zapravo sad? Zna li itko od nas to uope? Kao da se nalazimo u nekoj bescarinskoj zoni u kojoj ne pripadamo nikome, ali odgovaramo za svoje postupke svakome. ak i kad imamo pravo na njih! A o naoj papirnatoj dravi Zanimljivo bi bilo provesti anketu po Hercegovini da vidimo koliko ljudi zna nabrojati sva 3 predstavnika Predsjednitva BiH ili pak ime visokog predstavnika. Kako onda takvu tvorevinu nazivati svojim domom? Moe li jedan prosjeni Hercegovac, koji je donedavno gledao preko niana na pripadnike druge dvije nacionalnosti u BiH, danas ih prihvatiti kao svoje sudravljane? Pa mogao je prije rata moe i sad, rekli bi. Da, kranski je pratati. No, kako sklapati oi pred ovime to se dogaa danas? Toliko smo itali o incidentu na irokom Brijegu. Meni je iz toga apsolutno sve prihvatljivo, ne i razumljivo, ali prihvatljivo da... Huligani doli, porazbijali sve, uhieni i zatvoreni, ubojica huligana je osumnjien, istraga je u tijeku, ovjek ranjen pred svojim domom Velika tragedija za jedno takvo malo mjesto kao to je iroki Brijeg. Ali ono to je uslijedilo je alarmantno i odurno! Zamjenik premijera dolazi i oslobaa huligane, nevinu sarajevsku djeicu kako su ih nazvali tamo. Gdje je tu demokracija? Gdje je tu pravna drava? Gdje je tu ravnopravnost?! Al ak i vea katastrofa je to nitko na to nije reagirao.

14 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 15

Kako taj ovjek ima ovlasti samo tako osloboditi razbijae?! Pa to je apsurd! A na TV-u smo mogli gledati i sluati do jutra kako je to izoliran incident i nije nacionalistiki nastrojen. Istina, nije ni bio do tog poteza zamjenika premijera! No, to je samo moje skromno miljenje, moda sam u totalnom krivu. Moda su kod nas nekim ljudima dozvoljeni svi potezi. I dok se takve stvari dogaaju, velike opasnosti se spremaju. Neki su nai politiari ugledali spas u Miloradu Dodigu i njegovoj pomoi oko treeg entiteta. A kroz povijest znamo da je svaki na dogovor ili udruivanje sa Srbima neslavno zavrio, da se tako blago izrazim. Mislim da tu moramo biti jako oprezni i pametni. A vidi li itko nekog naeg politiara takvog u BiH? Ako vidi neka mi javi jer ja sam, za sada, izgubio nadu. I na kraju ove BiH prie, treba spomenuti moda i najvanije igrae u ovoj bolesnoj igri. Znamo da, za sada, jo glavnu rije vodi Meunarodna zajednica kojoj, ini se, i nismo ba ljubimci. No, veliku ulogu imaju SAD i ponovno Rusija i Turska. ini se da su ponovno ugledali neku korist i ubacili se u cijelu priu. Nastavlja li se hladni rat ne moemo znati, no eto treba spomenuti i taj imbenik u cijeloj ovoj prii!

I nakon ovog svega ovoga ini se da smo u rupi bez dna. Moramo priznati da su naa nezainteresiranost i razjedinjenost najvei razlozi to smo u ovoj situaciji sada. Zato nai politiari nita ne rade? Zato jer smo im mi dozvolili! I ja bi leao po cijele dane da znam da u i tako dobro proi. Moramo se trgnuti i ukljuiti, za nau bolju sadanjost i budunost. Ne bih htio da za stoljee jedan drugi student pie o ovoj temi sa jo sto godina dodatnih muka. Nadam se da vam nisam dosadio il uvrijedio vae miljenje. To mi nije bila namjera. Ovo je samo moje skromno miljenje o ovoj temi koja kroji nau budunost. Pozdrav do idueg puta!

...ivot je neshvatljivo udo jer se neprestano troi i osipa, a ipak traje i stoji vrsto...
ivot, najljepa i najvea radost koja se moe dati i osjetiti. Ono je neshvatljivo udo po pitanju nas samih, odnosno naeg postojanja. Zar nije udno da smo svi roeni s istom namjerom da proivimo ivot, osjetimo njegove ari i uda? Ali jo uvijek si postavljamo pitanje zato smo mi poslani u ovaj ivot, ako se on troi i osipa, a mi proivljavamo i borimo se za opstanak. ivot traje i stoji vrsto samo za one s jakom voljom i eljom za ivotom. Za one koji su ivot spremni gledati s pozitivne strane. Prihvatiti neugodna i neshvatljiva uda kao neto to nam je potrebno da bi mi trajali i stajali vrsto. Kroz ivot ne prolazimo bez neuspjeha, moda nam budui uspjesi dolaze preko sadanjih neuspjeha. Ne moemo mrziti sve rue jer smo se na jednu uboli, ni mrziti sve prijatelje jer nas je jedan razoarao. Odustati od molitvi, elja i ciljeva jer nam se predhodni nisu ispunili. Ne vjerovati u ljubav jer nam jedna nije bila uzvraena. Isto tako ne moemo prestat ivjeti samo zato to smo razoarani njegovim troenjem i osipanjem. Svaki kraj ivota poetak je novoga, svaki poetak ivota

Pie: Mia Bajan

je vrijedan jer e prerast u ivot pun nade, borbe za opstanak i velikom eljom da ga proivimo i iskoristimo na sve mogue naine. I nema dana u kojem ne postoji neto dobro. Svaki dan nam se nudi da od njega uzmemo sve to elimo. Ne trebamo ak ni otimati , ve nam se nudi, a mi trebamo samo uzeti i svoje najvee blago, ivot, oplemeniti.

15

Znate li da je kroz Hercegovake noi prolo preko 100 000 ljudi

16 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 17

Pie: Ante Fumi

Konzervativnost vs Liberalnost

biti zahvalni. No, tradicionalnost je pojam koji se iri na mnoga razna podruja koja nas dovodi u razne nedoumice, pa i nesuglasice sa dananjim drutvom. Nikada pobornitvo konzervatizma ne bi smjelo odjeknuti pod sinonimom primitivizma, jer su to pojmovi koji nisu vrijedni spajanja. Ali, to je sve ei sluaj. Pojam konzervativnosti u dananje vrijeme sve vie biva ismijavan, negativistiki odreen i napadan. Takvo ponaanje je nedostojno nas mladih, nas na kojima ostaje budui svijet drutva, vjere, tehnologije, politike, ljubavi i svega ostalog. Ako ne cijenimo razmiljanja tree ivotne dobi koja je niknula iz doba nama dalekog vremena, to je znak nezrelosti. injenica je da se mi rijetko sloimo s njihovim razmiljanjem, ali to nije bitno. Bitno je cijeniti i potovati. U tome lei bit naeg vjerovanja u budunost. Sukob generacija ne bi smio ostavljati posljedice u obliku linovanja konzervativnosti na kojem je taj svijet odrastao. A treba napraviti pogled i s druge strane. Taj poredak drutva,

meuljudskih odnosa koji su mnogima danas e nam nove pojmove za koje drim kako bi nepojmljivi, inio je samo razvojnu stanicu trebali biti superiorni pojmovima konzervatizdananjeg stanja u drutvu koje je liberalno. ma i liberalnosti. Kako e taj pojam biti sroen, nebitno je. Bitno je samo da napredujemo Liberalizam je postao pojam koji se koristi potivajui i uvaavajui ono to su govorili samo za mnoge nam blagodati koje ne sminai stari. ju bit sputavane od tamo neke konzerve koja nema iroke vidike. Shvaanje liberalizma i djelovanja u tom duhu ne smijemo zloupotrijebiti, ve vrlo oprezno procijeniti to nam je on dosad dao i to bi nam jednog dana mogao dati. Liberalnost na raznim podrujima iri slobodoumlje. Slobodoumlje nam je omoguilo kakvu takvu demokraciju, ali isto tako pale su nam velike, moda i najbitnije vrijednosti i ponaanja. Konzervatizam je nesumnjivo imao vie vrijednosti od dananjih liberalnih. U ne tako dalekoj nam prolosti, imali smo jedan sustav koji nije bio toliko slobodarski razvijen, koliko je bio vrijednosno razvijen. Danas imamo obrnutu situaciju, sustav koji je slobodarski izuzetno razvijen, ali s druge strane nisko vrijednosno postavljen. Postojee stanje drutva itekako bi se trebalo obazirati na greke koje su uinjene u prolosti, kako ne bi grijeili u sadanjosti, u nadi dobre budunosti. Isto tako, ta budunost unositi

Koliko ste puta doli u sukob sa svojom okolinom jer se niste uklapali u tekst napisan na konzervi tj. limenci u kojoj se nalaze ona prava ispravna tradicionalna ponaanja? Mladim ljudima, to se dogaa redovno. Tradicionalnost sve vie gubi svoj pozitivni ton, a istovremeno se slobodi skladaju himne. Gdje nas to vodi? Dananje drutvo kree se na ici ograniene neogranienosti i zapravo ne zna to je to liberalnost. Kakva je to sloboda, kakva je to vrsta slobode i nain slobode? Je li konzervativnost uope sputavanje slobode? I koja je zapravo razlika izmeu ove dvije toliko esto suprostavljene strane? Tradicija je na temelj. Mi mladi, trebali bi biti prvi pobornici ouvanja tradicije jer nam ona postavlja dobar dio ivotnih temelja. Iz tih temelja smo nastali i tim temeljima trebamo

15

Poto je veina predsjednika u 15 godina Kluba puilo tradicija nam je spomenutih 15 godina, a da nisu puili tradicija bi nam bila najmanje 30 g.
Glasilo Hercegovakih studenata - 19

18 - Moj Kamen

U beskraju jezdi moja halja ovita sjenkom nonih mora i bistrinom bojeg malja. Utkana u kopreni beskrajne biti kroz Boji san izronjena ja putujem...

PUTOVANJE

Klii, nek blaga svjetlost zvijezda pljuti po nama u tom misteriju vjenog sna, da oviti tako tim svjetlim nitima budemo bljesak do zadnje kapi naeg dna; U iku, u treperenju osvojeni.

MISTERIJ VJENOG SNA

Zove me treperanje vjenog sjaja; Iskre tvoga bia kad plavetnilo neba dodiruje tvoje strunePUT u meni. U aritu Ti si otiao gdje utire zajedno sa uzdahom, mi put; sa kricima slobode kroz beznae u sjemenu ljepote. se budim. A neki novi zvuci Ja i moj spokoj jo neopjevani hodamo uspravni ostaju u tvome irei ruke, naruju. sve blie Strune tvoga bia i blie u meni trepere dodiru oplakanim i vjenostineoplakanim Trnje ee snovima neki put to sjaje u tami do krvi... i bijelim I prte po meni golubovima. kroz cvjetove mirisne, svjetlosne, kapi jednog sna. Pie: Martina Bandi

ZOVE ME

Intervju sa predsjednicima ZKHS-a


Povodom 15. godinjice Zaviajnog kluba hercegovakih studenata razgovarali smo s etvoricom dosadanjih predsjednika ZKHS-a (ZKSH) o proteklih 15 godina Kluba. Nastojali smo kroz pitanja pribliiti i opisati atmosferu koja je vladala u njihovo vrijeme. Pitali smo ih brojna pitanja o Klubu, o studentskom ivotu i o njima samima. O poecima Kluba pa sve do dananjih dana ekskluzivno za Moj kamen govore: Franjo Skoko, Antonio Gali, Ante kegro i Ivan Mihalj-abi

Franjo Skoko
Potovani g. Skoko, molio bih Vas na poetku da se predstavite za nae itatelje i kaete par rijei o sebi.
Zovem se Franjo Skoko, roen sam 1973. u Ljubukome gdje sam zavrio i srednju kolu. 1992. doao sam na studij u Zagreb, diplomirao na Pravnom fakultetu i trajno sam ostao u Zagrebu. ivim na relaciji Zagreb-Klobuk-Hercegovina-Zagreb. Nakon dugogodinjeg rada u nevladinim udrugama karijeru sam nastavio u Odnosima s javnou, a posljednjih osam godina bavim se razvojem ljudskih resursa kroz kreiranje i provedbu razliitih edukacijskih programa za domae i strane kompanije te razliite institucije. Do sada je nae edukacijske programe prolo preko dvije tisue polaznika. Posljednjih pet godina direktor sam i suvlasnik tvrtke Coris Educa. Moete li opisati atmosferu koja je vladala u vrijeme osnivanja Kluba, jesu li ve postojali slini pokuaji i sline udruge i kako je nastala cijela ideja pokretanja, tada, Zaviajnog kluba studenata Hercegovine i tko su mu bili osnivai i prvi lanovi? U to vrijeme studenti iz mnogih krajeva Hrvatske imali su svoje zaviajne klubove, okupljali su svoje studente i promovirali su svoj kraj. Veliki broj njih

koji su vodili te klubove bili su moje kolege na Pravnom fakultetu i kada su mi ispriali to rade odluio sam, i mi moramo imati svoj Klub. Moramo osnovati Klub, pokazati drugima tko smo, to smo, od kuda smo i da nismo ni bolji ni gori od drugih bile su misli koje su mi se vrtile po glavi. Jednog ponedjeljka poslije vjeronauka u Palmotievoj kod patera Fridla svoju ideju ispriao sam kolegi s fakulteta Darku Bagi koji je odmah prihvatio ideju, nakon toga nam se prikljuio Ivan Boto i trojka je krenula na teren. Uslijedili su sastanci u Studentskom domu Stjepan Radi u drugom paviljonu u sobi 218 koju su djelili Darko Bago i Zoran Juki. Prikljuili su nam se i Marijo Bencun, Ferdo Barbari, Vitomir Boras, Josip Budimir, Ernest utuk, Ra-

Glasilo Hercegovakih studenata - 21

doslav Kraljevi, braa Zdravko i elimir Lonar te Boo Skoko. Nakon nekoliko sastanaka tim nam je dobio pojaanja u Mariu Knezoviu, Marini Mieti, Aniti Juki, Toniu Pavkoviu, Anti Baiu, Nikoli Mijatoviu i Ivanu Reniu. Dok smo pripremali Osnivaku skuptinu uslijedila je vojna oslobodilaka akcija Bljesak, a nakon toga i raketiranje Zagreba. Meutim, nas nita vie nije moglo zaustaviti i klub je utemeljen u subotu 6. svibnja 1995. godine. Jesu li ondanji studenti blagonaklono gledali na novopokrenuti Klub i gdje su se odravali prvi sastanci i prva druenja? Odmah po osnivanju usljedile su prve studentske zabave u prostorijama Doma zaviajnih klubova studenata u Savskoj 25, bile su to iznimno dobro posjeene zabave i vrlo brzo su dobile epitet najposjeenijih i najbolje organiziranih studentskih zabava u Zagrebu. Prve sastanke imali smo na Savi, a nakon toga redovito petkom u Savskoj 25. Nedugo nakon poetka djelovanja Kluba poeo se tiskati Moj kamen, slubeno glasilo ZKSH i pokrenuta je folklorna sekcija? Moete li nam rei par rijei o tim i o drugim projektima koje je pokrenulo tadanje vodstvo Kluba? Vrlo brzo nakon osnivanja Kluba na jedan od sastanaka Predsjednitva doao je Toni Mari, rekao nam kako se on bavi folklorom i kako je spreman osnovati Folklornu sekciju pri Klubu. Dali smo mu punu potporu, krenula su prva okupljanja, odziv je bio jako dobar a nai folklorai bili su svakim danom sve bolji. U poetku smo za nastupe posuivali nonje i snalazili se na

razne naine. Nakon uspjenog gostovanja u Njemakoj i vicarskoj i dobrotom fra Vlade i fra Milana prikupili smo inicijalni kapital za ivanje nonji. Toni je pronaao naeg ovjeka koji nam je ispod cijene pristao saiti nonje, Klub je pripomogao sa svoje strane i saiveno je est pari nonji. Nai folklorai i danas nastupaju u tim nonjama na to smo jako ponosni. Kao to je Toni stao iza folklora tako je na dopredsjednik fra Mario Knezovi bio kljuna osoba u pokretanju naeg klubskog glasila Moj kamen. Glasilo je bilo grafiki skromno, svaki broj bio je posveen drugoj temi, odraavalo je nae stavove o relevantnim temama u drutvu i bilo je na prozor u svijet. Od drugih projekata svakako elim istaknuti izdavanje fotomonografije Hercegovina na zaviaj projekta koji je daleko nadilazio studentske okvire i koji je u cijelosti realiziran zahvaljujui dobroti autora tekstova, fotografija i sponzora. Pokrenuta je misa za studente povodom poetka akademske godine te sportske igre i natjecanje u tradicionalnim sportovima na Jarunu za koje je posebno zasluan Ivan Boto. I jedan i drugi projekt su ve prerasli u tradiciju i odravaju se redovito svake godine.

Kako se Klub u to poratno vrijeme financirao? Je li bilo teko nai sponzore i donatore za ostvarivanja projekata? Tko vam je pruao najveu potporu?

Glavni izvor prihoda bile su nae studentske zabave zahvaljujui svojoj dobroj posjeenosti i izvrsnoj organizaciji. Prvi znaajniji novac smo zaradili od koncerta Mate Bulia, 20. veljae 1998. u Gradskoj kavani. . Od donatora i sponzora smo prikupljali sredstva iskljuivo namjenski za pojedine projekte kao to je Monografija. Nikada nije bilo lako prikupljati sredstva, trebalo je obii puno vrata, ali upornost bi se uvijek isplatila. Uvijek je bilo dobrih ljudi koji su nam bili spremni pomoi koliko su mogli i na tome im se i ovim putem zahvaljujem. Najveu i jedinu pravu potporu uvijek smo imali kod naih fratara u Samostanu hercegovaki franjevaca u Dubravi. Bezrezerno su nas podravali, u Samostanu smo odravali nae mise, druenja poslije misa, tribine, uvali su nae Monografije i narodne nonje... Da su nas bar upola tako podravali nai politiari u Zagrebu i Hercegovini... Jeste li u to vrijeme dobivali potporu od hercegovakih opina i upanija?

Cijeli moj ivot je rad s ljudima, danas je iza mene ve esnaestogodinje iskustvo u radu razliitih udruga od lokalnih, regionalnih pa do nacionalnih. Sudjelovao sam u pokretanju razliitih inicijativa, napisao lijepi broj statuta i pomogao mnogima pri osnivanju udruga. I danas sam aktivan u razliitim udrugama i mislim da je to dobar put. U nekim zemljama se pri stipendiranju studenata ne uzima u obzir samo njihov prosjek ve je puno vaniji njihov drutveni angaman. Iz moga iskustva kroz rad u udrugama morate uloiti puno vremena, truda, ivaca i morate stalno ulagati a od toga nemate nikakve koristi. Kratkorono gledano izgubite puno toga, ali dugorono vam to ivot na ovaj ili onaj nain vrati. Kroz Klub i druge udruge upoznao sam puno ljudi, stekao prijatelje i poznanike i to je moje najvee bogatstvo.

Jedina opina koja nam je dala skromnu novanu donaciju bila je opina Prozor-Rama, tada najsiromanija opina. Kakvo je miljenje o Hercegovcima prevladavalo u Vae vrijeme i je li postojanje Kluba utjecalo na oblikovanje ili eventualnu promjenu tog miljenja? Pratite li trenutni rad Kluba i, ako pratite, kako ste zadovoljni sa svojim naslijeem? Pratim to se dogaa u Klubu i oko njega i za moju dobru informiranost moram se u velikoj mjeri zahvaliti i aktualnom predsjedniku Ivanu Mihalju koji me redovito informira o svim znaajnijim aktivnostima Kluba. Samim time to e Klub uskoro obiljeiti svoj petnaesti roendan dokaz je da radite dobro i da ste uspjeni. I dalje imate mise za studente, organizirate druenja, koncerte i tribine, uspjeno nastupate na nogometnim turnirima, odravate sportske igre na Jarunu, folklorna sekcija je aktivna, izdajete Moj kamen, unaprijedili ste web stranice... Na svemu tome mogu vam samo od srca estitati.

Od poetne iznimno negativne percepcije Hercegovaca i Hercegovine u Zagrebu djelovanje naeg Kluba u velikoj mjeri je sasvim zasigurno doprinjelo njenoj promjeni. Kroz to vrijeme izvrsno smo suraivali s drugim zaviajnim klubovima studenata, pokazali smo im nau kulturu i obiaje, suraivali smo s razliitim institucijama, neutralizirali smo stereotipe i predrasude te djelovali po onoj narodnoj uzreici Tue potuj, svojim se dii. Je li Vam Klub, iskustvo, poznanstva i prijateljstva pomoglo u daljnjem ivotu? to mislite o postojanju ovakvih udruga?

22 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 23

Antonio Gali
Gospodine Galiu, odrasli ste se u Posuju, gdje ste zavrili osnovno i srednjokolsko obrazovanje. U Klub ste doli 2000. g. Zavrili ste Graevinski fakultet. to nam jo moete rei o sebi? Roen u irokom Brijegu, odrastao u Posuju, u Zagrebu gastarbajter privremeno do mirovine, diplomirao sam na Graevinskom fakultetu i radim u struci u projektnom uredu Po-mark. Direktor sam Agencije Arnea koja se bavi marketingom, organizacijom koncerata, evenata, razliitih promocija te sportskih, zabavnih i kulturnih manifestacija. Kada ste prvi put uli za ZKSH i kada ste pristupili radu Kluba? Za ZKSH prvi put sam uo po dolasku u Zagreb na studij, a radu Kluba pristupio sam 2000. godine, na treoj godini faksa, ini mi se (davno je bilo :)). Nedugo nakon ulaska u predsjednitvo i sami postajete predsjednikom? Koliko je trajao Va mandat i tko su Vam bili suradnici? Draga vlast :). Otprilike 4 mjeseca nakon ulaska u Predsjednitvo, postajem v.d. predsjednika do isteka mandata, a nakon toga Predsjednik Kluba jo 4 godine. U to vrijeme, Klubu se dogodila smjena generacija i mi mlai doli smo u Klub u paketu i doslovno morali poeti sve ispoetka, od ZKSH ostalo nam je skoro samo ime i arhiva. Suradnici su se mijenjali kroz godine, nekima to nije bilo zanim-

slina aktivnost, jednostavno postane dio ivota i kroz taj rad se razvija, ui i otkriva neke stvari o samom sebi. Netko otkrije da ga interesira novinarstvo a student je strojarstva, netko otkrije glumu a student je veterine, a ja sam otkrio da se osim graevine elim baviti glazbom i organizacijama nekakvim i sl. A to se tie mondenih dogaanja, tih dana (2000. godina) bila su nam zatvorena vrata i od tulumare na Cvjetnom, a kamo li nekog veeg prostora :). Za vrijeme Vaeg mandata Klub je promijenio ime i dobio nove prostorije u sklopu SD Stjepan Radi gdje se nalazi i danas. Tko Vam je tu pomogao i kakva je bila potpora tadanjih gradskih i sveuilinih vlasti? Tko se posebno isticao? Sami znate da su promjenom vlasti 2000. god. Hercegovci nekako postali krivi za sve zlo u ovoj dravi to je bilo vidljivo i meu studentima (nisu svi studenti intelektualci, naalost), i u viim strukturama, ali smo ipak upornim dosaivanjem nadlenima u Studentskom centru uspjeli dobiti na koritenje prostorije u kojima Klub i danas djeluje. Posebno bi se tu zahvalio gi Rui Jerkovi, tadanjoj upraviteljici SD Stjepan Radi na velikoj pomoi tada i narednih godina. Od ostalih bi posebno istaknuo pok. Zlatana Luburia tadanjeg direktora Croatia osiguranja Ljubuki, koji je posebno financijski pomagao upravo Moj kamen. Ima li neto to biste voljeli posebno istaknuti za vrijeme Vaeg mandata? Koje su aktivnosti pokrenute i je li se povealo lanstvo Kluba? Volio bih da je smjena generacija koja se desila 2000.god. u Klubu prola nekako laganije, jer smo, mislim, previe vremena potroili na uhodavanje, upoznavanje nekih kljunih osoba na odreenim poloajima, dobivanje prostorija i sl. S druge strane, volio bih da se tada u rad Kluba ukljuilo vie razliitih profila ljudi, jer niti smo mi Hercegovci svi desni i konzervativni, niti svi sluamo istu vrstu glazbe, nismo ni svi velike pameti, a ni glupi. Pored standardnih aktivnosti

kluba (studentske igre, predstave, tribine, Moj kamen, opremanje klupskih prostorija raunalnom opremom, opremanje folklorne skupine) posebno istiem pokretanje Hercegovake noi, koja je poevi sa 50 ljudi u tulumari na Cvjetnom dola na 2000 ljudi u The Bestu, GAPu i Roku i od 2003. godine je konstantno najposjeenija studentska veer u Zagrebu.

ljivo, a neki su, Bogu hvala, to shvatili ozbiljnije. Za svog mandata posebno bi istaknuo najblie suradnike Daria kegru, tadanjeg potpredsjednika Kluba, a danas postdiplomanta i asistenta na Kineziolokom fakultetu i Stipu Bubala, tadanjeg glavnog tajnika Kluba, a danas dipl. ekonomista i vijenika u Opinskom vijeu u Ljubukom. Ostali neka se ne ljute, urednik ne doputa previe imena, osim ako su iz Duvna :). Kako se promijenio Va ivot nakon to ste postali predsjednik Kluba? Je li Vam se popravila statistika kod cura? Jeste li imali otvorena vrata svim mondenim dogaajima u Zagrebu i Hrvatskoj? Jesu li Vas slijetali paparazzi i novinari? :) U poetku sam se teko nosio sa tom iznenadnom slavom i oboavateljicama, haha. alim se, naravno. Za odnose s javnou (s curama) bio je zaduen Dario. Nita se tu ne dogaa preko noi da bi se neto znaajno promijenio ivot. Rad u Klubu, kao i bilo koja

Smatrate li danas kako je rad u Klubu korisno utroeno vrijeme? Svakom bi preporuio da se ukljui u rad Kluba ili neke druge sline udruge, skupine, sekcije i sl. pa i po cijenu slabijih ocjena na fakultetu :) (alim se za ocjene, ali moete smanjiti kave i izlaske). Kroz zajedniki rad s drugima, ovjek se razvija viestruko. Postaje i sposobniji i iskusniji i pametniji. Najtee je organizirati se s vremenom ali potrudite se, vratit e vam se viestruko. Kako vidite sadanji rad predsjednitva i to biste poruili studentima? Drago mi je to je Klub zadrao kontinuitet rada svih ovih godina i to je iz godine u godinu sve bolji i kvalitetniji. Dragi studenti, ovo su vam najljepe godine ivota i koliko god vam se to inilo udno nikad vie slobodnog vremena i manje briga na pameti neete imati nego sad. Zato, nemojte provesti studij samo u uenju, ispijanju kava i izlascima, ve se ukljuite u aktivnosti ovog naeg Kluba ili nekog drugog.

24 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 25

nastavak na str. 32. ->

Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi


Kruna petnaestogodinjeg postojanja Zaviajnog kluba hercegovakih studenata je humanitarna akcija Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi. Akcija je to pokrenuta 2007. godine s ciljem nabave mobilnog mamografa za podruje Hercegovine u kojoj su sudjelovali brojni prijatelji Kluba, gospodarstvenici, sportai, uglednici iz politikog i javnog ivota diljem BiH i Hrvatske... 2009. godine akcija je uspjeno privedena kraju, mamograf je predan u ruke Hercegovakoj ligi protiv raka i u punom je pogonu. O poecima projekta, o samoj ideji, problemima na koje su nailazili, realizaciji same akcije i dosadanjim rezultatima razgovarali smo s voditeljem akcije, dr. med. Tomislavom Madarom.

Humanitarna akcija:

Dr. Madar, zasigurno je bilo puno dvojbi hoe li jedna studentska organizacija poput ZKHS-a, iji ste i Vi bili lan, uspjeti privesti kraju ovako veliku akciju. Tko je i kako je doao na ideju nabave mobilnog mamografa za podruje Hercegovine? Do ideje za nabavu mobilnog mamografa za podruje Hercegovine vodio je niz ivotnih okolnosti. Poetkom studija medicine u Zagrebu i susretanjem s ljudima ije su ivote i ivote njihovih blinjih odreivale teke bolesti s kojima su se borili razvijala se moja empatija prema onima koji su neodgodivo trebali lijeniku i ljudsku pomo. U to vrijeme i moja je majka oboljela od karcinoma. Nakon duge i teke borbe i lijeenja bolest je pobijedila, to je nepovratno promijenilo moj ivot i dodatno poduprijelo moj budui humanitarni angaman. Izuzetno sam ponosan to sam svoje lijeniko zvanje uspio obogatiti humanitarnim djelovanjem i to sam u to ukljuio lanove svoje obitelji, te veliki broj dobrih prijatelja i poznanika koji su se kasnije istaknuli kroz predani rad u ovoj velikoj i humanoj misiji. Uinilo nam se loginim da bi ZKHS, kao krovna organizacija koja oko sebe okuplja mlade, perspektivne, obrazovane i neoptereene ljude porijeklom iz Hercegovine, trebao biti nositelj jedne takve akcije. Oformili smo Inicijativni odbor u kojemu su uz mene bili Antonio Gali te Dario i Ante kegro, tadanji ministar MZO i predstavnik Vlade RH Dragan Primorac, gradonaelnik Zagreba Milan Bandi te Mate Buli. 29. oujka 2007. sportsko glazbenim spektaklom u Domu odbojke na kojem je sudjelovala sva krema estrade i koncertom Mate Bulia na Hercegovakoj noi u klubu The best pokrenuta je Humanitarna akcija Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi.

Dr. Madar: Svaki dan ljudi ostaju bez ene, majke, sestre ili prijateljice. Ne dozvolite da se to desi i vama!

Jeste li u poecima nailazili na potporu akciji i razumijevanje politikih, gospodarskih i javnih uglednika? Koliko je novaca prikupljeno, kako su se ti novci nabavljali i koji su ljudi i institucije najzasluniji za uspjean zavretak akcije? Velike humanitarne akcije poput nae obino iza sebe imaju ogroman medijski prostor te veliku potporu marketinkih agencija i PR strunjaka to je u naem sluaju izostalo. Akciju je zapoela i odradila skupina mladih i entuzijastinih ljudi koji su nakon stotina sati rada, grafikih priprema, intervjua, nebrojeno prijeenih kilometara, kucanja na brojna vrata i iznalaenja naina kako zatvoriti financijsku konstrukciju nakon neto vie od dvije godine prikupili gotovo milijun i pol kuna potrebnih za nabavljanje mobilnog mamografa.

Mamograf je nabavljen, sveano je puten u pogon i na njemu su obavljeni prvi pregledi.

26 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 27

Obratili smo se raznim institucijama, meutim, samo su odreeni tu svoju podrku i konkretizirali kroz financijske donacije bez kojih bi se ovaj projekt vrlo teko uspjeno priveo kraju. Posebno elim izdvojiti ljude bez ije bi se otvorene podrke i pomoi teko izrealizirao projekt ove vanosti. Proelnika Ured za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Zagreba dr. Zvonimira ostara koji je ustupio na koritenje Zagrebaki mamograf kako bi se zapoelo s pregledima to prije dok se ne nabavi na, Nevenka Barbaria naelnika Opine Ljubuki, patera Ivana Tolja, Jozu Pavkovia, glavnog urednika Veernjeg lista, Damira Ramljaka Tigra i Miru Pavlovia. Nikako ne smijem zaboraviti NK Dinamo i NK Zagreb te njihove izvrne dopredsjednike i predsjednike, gospodu Z. Mamia, M. Bariia i D. Media koji su zajedno s brojnim hrvatskim zvijezdama i igraima u sklopu Akcije prisustvovali sportsko-glazbenom spektaklu u Domu odbojke Bojan Strani. Bitno je spomenuti i g. Damira egotu, predstavnika HOO, tadanjeg ministra MZSS doc.dr.sc. Nevena Ljubiia,

predsjednika Vlade ZH Zvonku Juriia, prof.dr.sc. Stipana Jankovia, tadanjeg dekana Medicinskog fakulteta u Splitu koji nam je zajedno sa ing. Franom Mihanoviem pruio svu strunu pomo, predstavnika tvrtke Siemens g. Enesa engia, prof. dr. Damira Eljugu, dr. med. Ilonu Suac i dr. med Tihomira Majia koji su svojim savjetima i pomoi pridonijeli ovoj akciji. Broj ljudi ukljuenih u ovaj projekt bio je vrlo velik i na alost nije ih mogue sve imenom spomenuti. Sredstva za nabavu mobilnog mamografa prikupljana su razliitim nainima, a veliki koncert Mate Mie Kovaa u Areni Zagreb oznaio je zavretak ove velike akcije. Manji dio sredstava prikupljen je izravnim donacijama na iroraun otvoren za potrebe akcije te pozivima na telefonski broj putem kojeg su svi graani dobili priliku ukljuiti se i dati svoj doprinos. Mamograf je ureaj koji zrai, mobilan je, nabavljanje potrebnih dozvola i administracija je zasigurno bilo mukotrpno. Koji su se problemi javljali nakon to su prikupljena sredstva za nabavu mamografa?

Odmah na poetku pojavio se problem odabira adekvatnog mamografa. Zahvaljujui savjetima prof. Jankovia i ing. Mihanovia odluili smo se za najsuvremeniji mobilni digitalni mamograf na ovom podruju. Drugi problem proizlazio je upravo iz injenice da se radi o mobilnom mamografu za koji je bilo nuno nabaviti i opremiti posebno transportno vozilo izolirano na zraenje i prilagoeno za lijenike preglede. Kao to ste i sami primjetili pojavili su se i administrativni problemi. S obzirom da do tada Bosni i Hercegovini nije provoeno nita slino, nije postojala zakonska regulativa putem koje bi se pribavile sve potrebne dozvole. Bilo je jo dosta sitnih prepreka, no zahvaljujui dobroj volji i pomoi ravnateljice Doma zdravlja Ljubuki, dr.med. Ive Bubalo, ministra zdravstva ZH dr. Borisa Grizelja te ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo ZH g. Stipe Dodiga sve prepreke su rijeene. Digitalni mamograf je konano nabavljen, i to najsuvremeniji na ovim prostorima. Nabavljen je i opremljen kombi za njegov prijevoz te je predan na koritenje Domu zdravlja Ljubuki. to je to Hercegovaka liga protiv raka? Hercegovaka liga protiv raka je udruga koja je osnovana s ciljem osvjeivanja i educiranja o raku, prevenciji, ranom otkrivanju i lijeenju. Udruga se bavi pomaganjem oboljelima, psiholokim savjetovanjem, organiziranjem predavanja i seminara i strunom pomoi potrebitima. U Sportsko glazbenim spektaklom u Domu odbojke na kojem je Upravnom odboru Lige nalaze se sudjelovala sva krema estrade pokrenuta je akcija Pruimo predstavnici ZKHS-a, Ministar- ruku prijateljstva i ljubavi.

Dio sredstava odvojen je od velikih koncerata zvijezda poput Mate Bulia, Mie Kovaa i Draena Zeia

28 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 29

stva zdravstva upanije Z a p ad n oh e rc e go v a k e, Hrvatske lige protiv raka i naeg Inicijativnog odbora, i Hercegovaka liga protiv raka je formalno vlasnik digitalnog mobilnog mamografa. ZKHS kao pravna osoba iz RH, ne moe biti vlasnik ureaja u Hercegovini pa je stoga prikupljeni novac posebnim ugovorom doniran Hercegovakoj ligi protiv raka. Operativno, mamograf je na neodreeno vrijeme ustupljen na besplatno koritenje Domu zdravlja Ljubuki koji je, prema ugovoru, duan organizirati i provoditi iskljuivo besplatne mamografske preglede. Vrlo je vano istaknuti kako e se ovaj mobilni mamograf, osim u Hercegovini, po potrebi koristiti i na podruju Hrvatske. To je najmanje to moemo uiniti za sve ljude koji su u Hrvatskoj sudjelovali u prikupljanju sredstava za njegovo financiranje. To se isto odnosi i za podruje Bosne, mamograf moe raditi cijelu godinu i nema razloga da ne posjeti svaku opinu ako je to vremenski izvedivo. Cilj nam je pomagati svugdje gdje je to potrebno i gdje to moemo uiniti. Je li bilo problema sa postojanjem strunog kadra koji e rukovati ovim sloenim ureajem i kako i od kuda se financiraju ljudi osposobljeni za rukovanje mamografom? Uz pomo ve spomenutih dr.med. Ive Bubalo i ministra Borisa Grizelja oformljen je tim u sastavu: ing. radiologije Katarina Knezovi,

vanosti i potrebe za ovakvim projektom. ivot i zdravlje nemaju cijenu i na cilj je ispunjen ve i jednim spaenim ivotom. Mamograf je mobilan i na poziv e doi svuda diljem BiH i Lijepe nae. Rak je velika poast naeg vremena. Prema slubenim podacima iz Hrvatske oboljeli od raka dojke ine 23% svih oboljelih od raka u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je svijest o tom problemu dosta razvijena. to biste na kraju kao dr. medicine poruili enama diljem Hercegovine? ing. radiologije Josip Mati i dr. radiologije Pavo olak koji rade s mamografom. Financiranje rada ovih ljudi do sada se provodilo uz pomo Zavoda za javno zdravstvo ZH i Doma zdravlja Ljubuki. Ovom prilikom pozivam sve gospodarstvenike i pojedince koji su u mogunosti da daju doprinos radu Hercegovake lige za borbu protiv raka kako bi se sve ene mogle besplatno pregledati i kako bi Liga mogala normalno funkcionirati i pomagati najpotrebitijima. ene su prve preglede na novom mamografu mogle obaviti u Ljubukom. Od tamo je mamograf krenuo put Posuja i irokog Brijega prema itluku. Imate li informaciju koliko se ena pregledalo i kakvi su rezultati pregleda? Koji su daljnji planovi s mamografom i koje e jo gradove posjetiti? Do sada je u spomenutim gradovima napravljeno otprilike 1500 mamografija i na otprilike pedesetak sluajeva pojavila se sumnja na karcinom dojke to je jo jedan veliki pokazatelj Mamografija je dijagnostika metoda koja se preporuuje za rano otkrivanje raka dojke. Vie od 90% bolesnica s rakom dojke moe se izlijeiti ako se dijagnoza bolesti postavi u ranom stadiju i zato je podizanje razine svijesti o ovoj bolesti neizmjerno bitno. Svaki dan ljudi ostaju bez ene, majke, sestre ili prijateljice. Ne dozvolite da se to desi i Vama. Interesirajte se i educirajte o nainima i vrenjima samopregleda i svakako se naruite na mamografski pregled ukoliko Vam se za to ukae mogunost.

Prezentacija mamografa u Posuju: Na prezentaciji su bili nazoni predsjednik Vlade dr. Zvonko Jurii, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi dr. Boris Grizelj, te djelatnici i lijenici Doma zdravlja Posuje i Doma zdravlja iroki Brijeg.

30 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 31

-> nastavak sa str. 25.

Ante kegro

G. kegro,iako ste u Klubu proveli 6 godina i doekali i ispratili dosta generacija, na poetku bih Vas molio da nam se ukratko predstavite. Ja sam Ante kegro, roen sam u Ljubukom 31.10.1981. godine.Po zanimanju sam diplomirani politolog, oenjen sam za najljepu i najbolju enu na svijetu koja se zove Danijela. ivim u Zagrebu, trenutno se bavim obiteljskim poslom proizvodnje i prodaje vrhunskih hercegovakih vina Blatine i ilavke. Jeste li uli za ZKHS prije dolaska u Zagreb? Kada i iz kojih ste se razloga prikljuili radu Kluba? Iskreno, za ZKHS nisam uo prije dolaska u Zagreb, ali nije trebalo proi dugo vremena kako bih uo za tu studentsku organizaciju. Budui da sam ja ivio u Dubravi, ispoetka se nisam konkretnije susretao sa Klubom, ali nakon 6 mjeseci provedenih u Zagrebu doao je poziv mojih prijatelja Stipe Bubala, Daria kegre, a kasnije i tadanjeg predsjednika ZKSH Tonija Galia da se aktiviram u radu. Uspjeli su me uvjeriti da je ZKSH organizacija koja svojim djelovanjem promie interese Hercegovine i Hercegovakih studenata u Zagrebu i od tada poinje jedno od ljepih razdoblja mog ivota. Nedavno ste diplomirali i napustili predsjednitvo. Kako vidite Klub i ono to ste ostvarili u vremenu svog mandata? Tko su Vam bili najvjerniji suradnici? U Klubu sam proveo 6 godina od toga 4 kao predsjednik u dva mandata i ukupno gledajui sam zadovoljan postignutim. Klub je bio redoviti gost svih studentskih dogaaja i dogaaja u gradu Zagrebu koji su imali veze sa Hercegovinom. Konstantno smo pratili dogaanja u Hercegovini i reagirali u skladu sa naim poloajem i dunou kao u sluaju afere Fabus i

Oenili ste se djevojkom koju ste upoznali upravo u Klubu. Nakon skoro pola godine, pravo vrijeme je da pitamo, jeste li poalili to ste doli u Klub ili jo uvijek imate pozitivno miljenje o njemu??? Znate li za jo koji slian sluaj di je Klub doivotno povezao dvoje ljudi? Budui da je Moj Kamen novina koja se ita najpametnije mi je odgovoriti da nisam poalio i da jo uvijek imam pozitivno miljenje o njemu kako mi pravi Kamen ne bi doletio u glavu... Ali alu na stranu. Mislim da je to jedno predivno ivotno iskustvo i za to velike zasluge pripadaju tadanjoj ve spomenutoj folklornoj skupini koja je isto tako zasluna za veliki broj prijateljstava. Mislim da smo mi prvi lanovi predsjednitva koji su uplovili u branu luku , ali sve mi se ini da neemo biti zadnji... U vrijeme Vaeg mandata pokrenuta je i najvea akcija ZKHS-a, humanitarna akcija Pruimo ruku prijateljstva i ljubavi. Akcija je to koja je zahtijevala veliku logistiku i strunu pomo raznih ljudi i udruga. Tko Vam je najvie pomogao u provedbi te akcije i biste li danas ponovno uli u taj veliki projekt? Najvanija stvar u toj cijeloj akciji jest injenica da je ona uspjeno zavrena, da je mobilni mamograf kupljen i da on uspjeno obavlja svoju primarnu djelatnost.U akciji su mi pomagali ljudi

koje sam ve spomenuo, koji su mi bili suradnici u klubu, a jedino jo elim spomenuti dvojicu ljudi bez kojih ta akcija ne bi bila mogua. To su moji prijatelji dr.Tomislav Madar i dr.sc Dragan Primorac koji su dali veliki doprinos tokom cijele akcije. Kada me pitate bi li ponovno uao u taj projekt teko mi je odgovoriti jer svako vrijeme nosi svoje, ali zasigurno bih nekim ljudima puno manje vjerovao nego tada. Kao bivi predsjednik ZKHS-a susretali ste i upoznali velik broj hercegovakih studenata. Koliki broj njih, barem to ih vi znate, se vratio u Hercegovinu? Je li to dovoljno i koji bi se preduvjeti trebali stvoriti kako bi se ta brojka poveala? Openito mislim da se mali broj ljudi vraa u Hercegovinu nakon faksa i moram priznati da sam ja trenutno jedan od njih. Razlozi zbog kojih je to tako su razni. Prvenstveno mala mogunost zapoljavanja u Hercegovini, nesreena situacija u dravi i niski ivotni standard. Inae elim vjerovati da e se to promijeniti, da e Hrvatski politiari u BiH napokon shvatiti da tu nisu radi sebe nego radi naroda koji ih i bira i da e Hercegovina kao i svi dijelovi BiH gdje ive Hrvati opet dobiti stari sjaj. to se tie povratka, unutar Kluba je oduvijek bilo dobre volje, ali mislim da tu veu ulogu moraju odigrati lokalne jedinice vlasti u Hercegovini.

dugotrajnog trajka prosvjetnih radnika i slinih situacija u kojima smo mi kao studentska organizacija morali dati svoje miljenje. Istaknuo bih odlinu organizaciju folklorne skupine Kluba koja je svojim nastupima oduevljavala i rado priznajem da su folklorai bili moja najvea potpora u radu u Klubu. Posebno je potrebno napomenuti da klupsko glasilo Moj kamen nije niti jednom prestalo izlaziti. Budui da sam u Klubu imao poprilian sta, suraivao sam sa razliitim generacijama te sam imao puno dobrih suradnika, ali u ovom periodu u kojem sam bio predsjednik moji najblii suradnici su bili sadanji predsjednik Ivan Mihalj,Mario Mrvelj, Filip Krii, Tomo utura, a nepravedno bi bilo ne spomenuti Vedranu Jarak i Josipa Kraljevia koji su mi bili velika potpora u prvom mandatu u Klubu.

32 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 33

Veinu dananjeg sastava predsjednitva Kluba osobno poznajete i suraivali ste s njima. Mislite li da su dostojna zamjena i da vode Klub u pravom smjeru? Kako vidite rad trenutnog predsjednitva? Mislim da je sadanje predsjednitvo vrlo dobro poelo svoj mandat, osjea se entuzijazam i volja za radom kod novih lanova. Mislim da e svi lanovi predsjednitva dati svoj maksimum jer znam da je predsjednik veliki motivator i organizator i upravo njega smatram najjaom karikom trenutno u Klubu, a naravno sve ostale jako potujem. elim im svima poruiti da ustraju u radu i da im ne bude ao potroenog vremena. Kad im doe svega na vrh glave da ne odustanu nego da se jo vie potrude jer sve to vrijedi i za njih same i za Hercegovinu koju Klub predstavlja. Iskoristit u priliku da svima koji smo bili lanovi kluba estitam 15 godinjicu Kluba i pozdravim sve one s kojima sam suraivao u 6 godina provedenih u Klubu, a od vas koji ste sada na vlasti oekujem da ete nas na godinjicu negdje okupiti i da svi zajedno proslavimo taj vrijedni jubilej.

Ivan Mihalj - abi

Gospodine Mihalj, rodili ste se u idilinom selu Rakitnu kraj Posuja, imate 25 godina, apsolvent ste Veterine, mladi ste, zgodni, ... Ima li jo neto to biste voljeli istaknuti o sebi?

Poto ja smatram da je ovo ozbiljan studentski list, unato neozbiljnosti njegovog glavnog urednika, preskoit u odgovore na ova neozbiljna pitanja te se nadam se da ih u nastavku intervjua ne ete vise postavljati. :) Svjedok ste i Bolonjskog i starog naina studiranja. Jesu li se s novim studiranjem i smjenom generacija promijenile i navike studenata i studentski ivot openito? Je li to utjecalo i na sam rad Kluba? injenica je da tzv. Bolonjski sustav kolovanja, za razliku od starog sustava, iziskuje puno vie svakodnevnog angamana studenta tijekom trajanja samog semestra. Posljedino tome, studenti imaju manje vremena za izvan nastavne aktivnosti. No unato navedenoj injenici, rad Kluba je iz dana u dan sve bolji i osebujniji.

Drago mi je da u zadnjih est godina, od kad sam ja u Klubu, Klub nikad nije bio aktivniji i nikad nije imao vie raznovrsnijih aktivnosti i projekata. Takoer, bez lane skromnosti, nikad ni na redovnim sastancima nije bilo vie prisutnih. Sudei po svemu tome usudim se rei da studenti prepoznaju rad Kluba te ionako oskudno slobodno vrijeme trate radei na klupskim projektima. Za Rakiane kau da su uvijek bili sposobni i probitani pa ste tako i Vi nakon 4 godine rada u predsjednitvu i sami postali predsjednikom. Je li Vam prijanje iskustvo pomoglo u sadanjem predsjednikovanju i je li Vas pripremilo za probleme koji su tek pred Vama, kako u radu Kluba, tako i u ivotnim situacijama? Drago mi je da krue takve glasine o nama, ali elim rei Rakiani su prije svega radian narod to je nauio, na Rakitskom kru, ivjeti iskljuivo od svoga rada koji nakon dugo vremena rezultira uspjehom. to se tie mog rada

u Klubu, istina je da sam se u rad Kluba ukljuio odmah na prvoj godini fakulteta te nakon etiri i pol godine postao predsjednikom. Dakako da su iskustvo i poznanstva steena tijekom tih godina uvelike pomogla mojem predsjednikovanju te olakala rjeavanje mnogih problema s kojim se danas u Klubu i u ivotu susreem. Miljenja sam da dobrim iskustvom i poznanstvima koja pravilno usmjerimo upornim timskim radom moemo puno lake realizirati projekte koji e sluiti na dobrobit cjelokupnoj studentskoj populaciji te time doprinijeti i kraju iz kojeg dolazimo. Svi emo mi prije ili poslije zavriti fakultet, uploviti u samostalan ivot pun obiteljskih, poslovnih i drugih problema za ije e rjeavanje iskustvo i poznanstva steeni u radu na studentskim projektima biti od neprocjenjive vanosti. Povezani na takav nain lake emo pomoi ljudima oko nas, sredini u kojoj ivimo i sebi samima. Uz to to vodite Klub, lan ste i dramske i folklorne sekcije. Uz pomo Helene Kova, napisali ste i odglumili u vrlo uspjenoj predstavi Boi u Rakitnu. Vie puta ste nastupali na raznim folklornim priredbama. Ima li jo neto to biste voljeli izdvojiti kao svoje i klupske uspjehe za vrijeme svom trenutnog mandata?

U radu Kluba nita posebno ne elim izdvajati kao osobni uspjeh. Svaki uspjeh je rezultat dobre organiziranosti i timskog rada mene i mojih suradnika u predsjednitvu kluba. Svaka tribina, predstava, portski turnir, humanitarna akcija, svaki tulum te svaki drugi projekt kluba je uspjeh za sebe i uspjeh sviju nas. ak i ovaj moj intervju ne bi postojao da

34 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 35

Herceg-Bosno
nas nema dvoje. Ovim putem elim pohvaliti i zahvaliti se svim voditeljima sekcija i projekata Kluba koje zaista funkcioniraju na jednoj zavidnoj studentskoj razini. injenica je da trenutno nijedna studentska udruga nije aktivna kao Zaviajni klub Hercegovakih studenata niti okuplja toliki broj lanova kao ZKHS, no takoer moramo imati u vidu da smo mi samo studentska udruga i da sve stvari obavljamo uz svoje svakodnevne studentske obveze. Ima li u radu u Klubu i zabave ili je samo rad, rad i rad? Moete li izdvojiti neku anegdotu ili prigodu koja Vam se posebno urezala u sjeanje? Isto tako kako se dosta radi tako se dosta i zabavlja. Studentske zabave kod nas su dosta esta pojava te su nai tulumi pod nazivom Hercegovaka no na daleko poznati kao najbolji studentski tulumi u gradu. Poznanstva sklopljena na naim zabavama, tulumima i izletima rezultirali su novim klupskim projektima, poslovnim dogovorima pa ak i vezama i brakovima meu lanovima. Posebno bi izdvojio nedavnu enidbu mog klupskog prethodnika koji je svoju enu upoznao na jednoj od naih zabavnih veeri. to mislite o broju studenata koji se vraaju u Hercegovinu po zavretku studija? Mislite li da Klub djelom ima odgovornost u tome i to planirate poduzeti u tom smislu? Naalost jo uvijek se mali broj studenata po zavretku studija vraa u Hercegovinu. Dijelom je tome kriva i trenutna gospodarska i politika situacija u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi. Dio odgovornosti dakako mora snositi i na Klub koji predstavlja krovnu organizaciju hercegovakih studenata u Zagrebu. Suoeni s tom problematikom Klub pokree akciju povratka studenata kui kroz koju emo nastojati povezati politiku elitu i gospodarstvenike iz Hercegovine s studentima Sveuilita u Zagrebu te pokuati pronai to bolji model stipendiranja studenata i zapoljavanja diplomanata. Poveavajui postotak visokokolovanih ljudi u Hercegovini nadamo se da emo utjecati i na popravljane sadanje politike i gospodarske situacije dijelom stvorene i zbog nedostatka kvalitetnog kadra. Na kraju, to bi ste poruili naim studentima? etiri stvari koje se ne mogu vratiti: izgovorene rijei, ispaljena strijela, protekli ivot i proputena prilika zato drage moje kolegice i kolege studenti iskoristite svoju priliku, sudjelujte u radu Kluba, budite dio dobre ekipe ostvarite zajedno s nama svoje ideje i prijedloge za drutvenu dobrobit iz ega e te i sami puno toga nauiti.

Iz teb mi je ii moja Herceg-Bosno U daleki Zagreb vrcon put me tenta Oko srca stee s natpisom me lenta: Volim te! svidoi oko moje rosno Imenom u tvojim diit se ponosno Da se bre vratim molit Transcendenta Da te obogatim znanjem tvog studenta Kamen, kr kad vidim opet u radosnoKliknut iz sveg glasa: Herceg-Bosno dome Tvoje gore list je opet svoj na svome I srce e htit mi iskoit iz grudi.. Jezika se svog ta ni roda neu manit S istom virom vrstom u taj dan u banit Dugo je dotad no na apazu budi 3. 6. 2008. u Vitini

Vratit u se
Kad bi moga razmrviti grumen Na Lovrui, evaru il luci Da ostane oiljak na ruci Znoj po elu, a na licu rumen Kad bi ai opet neto doda Klita, macu, dikelu il patnu Rano zoron il po suncu zlatnu Do pojeeg dok dotee voda Vidija bi ivota i znanja Rada, srie, molitve i posta Uz obitelj zauvik bi osta Nu, ja ode radi nekog zvanja Ne u dugo vratit u se doli Ti se majko jote za me moli

Intervjue vodio: Filip Krii

36 - Moj Kamen

9.5.2009. u Zagrebu

Pie: Ante Boras

Postoji jedan francuski slikar Jean-Albert Carlotti. Smatrao je da se ljepota sastoji u dijelovima koji su takvi da kada su spojeni ne moe nita dodati, oduzeti ni promijeniti da bi bilo ljepe. Ovo se, naravno, odnosi na ljepi spol (za one koji ele znati vie > ljepi spol = enski spol). Jo od jadnog Adama, ljepota (ena) je pokreta veine mukih emocija. Moda je trebalo tako biti, da mukarci budu lovci pa enu za kosu preko ramena dovedu kui kao uspjeno ulovljen plijen. Kad malo bolje razmislim, treba tako biti. Zamislite kako bi bilo da ena nosi mukarca za kosu preko ramena.

LJEPOTA ILI TAKO NETO


Nikad nisam i nikad neu razumjeti one koji pate za jednom enom. Za ovo u citirati Tina Ujevia: Kako da razumijem ovo ubiti se zbog jedne ene? A gdje su sve ostale?. Mislim da veina ena ne smatra tako tj. one su svjesne da treba poljubiti mnogo aba da bi dole do svog princa. Moje miljenje je da se treba igrati sa enama dok si mlad, jer tko zna to je ljubav, pogotovo kad si mlad. Ako mislite da ste upoznali onu pravu i ako imate 16 do 21 godinu moj savjet je bijeg. U tom dobnom intervalu 83 % mukaraca nije psihiki spremno za nju i zato je bolje da uivate ili tako neto.

Pie: Marco Zadro

Nisam ba siguran u to ali elim vjerovati da za svakoga postoji ona prava. Svaki put kad izgubim nadu sjetim se jednog prijatelja i njegove cure koji su mi olienje prave ljubavi. Sjetio sam se nedavno tog prijatelja kad sam etao trgom i ugledao jedan stari par. Dou oni do mene i zamoli me gospodin da ih uslikam. Bez razmiljanja uzmem fotoaparat, oni se namjeste i zagrle, ona dignu pogled prema njemu, on pognu glavu prema njoj, izgledali su tako zaljubljeno kao da imaju 16 godina. Stojim, gledam i ne vjerujem. Kaem im da u odbrojati 3,2,1 pa ih uslikati. Kad sam doao do 1, on se nagnu i poljubi ju u lice. Nisam mogao vjerovati da ih ljubav ili tako neto dri jo i u tim godinama. Vraam im fotoaparat i priam s njima, kau mi da su u braku 50 godina. Ja ne mogu izdrati da mi veza traje 50 minuta, a kamoli 50 godina. Pitam ih u emu je tajna, jer elim i ja to ili tako neto jednog dana. Nisu mi znali odgovoriti, rekli su samo da se jednostavno poklopilo tako. Hodanje ne bi trebalo biti tako teko.

Vjerujem da sa onom pravom ne bi trebalo biti takvih problema i kao to je taj gospodin rekao, jednostavno se poklopi, a ako je tako onda se stvarno isplati ekati. Dok ju ne naete uivajte, igrajte igru. Doi e vrijeme kada ne mognete zamisliti ivot bez jedne ene, jer ipak bez ene nema ni sree ni nesree ili tako neto.

Kao takav, mujak ima mnoge planove i taktike kako doi do enke. Kakav god on bio, treberi, sporta, umjetnik, roker, mamin sin, mujak ima samo jedan cilj, a to je osvajanje enke ili tako neto. I on e uiniti ta god treba da ispuni taj cilj, govoriti joj sta eli uti, ispunjavati svoje lai, pretvarati se da je neto to nije, jednostavno sve u svrhu ispunjenja svog konanog cilja. U tom moru ena bira si najbolju, jedna pobjegne hvata drugu itd.

38 - Moj Kamen

15

Znate li da su se prvi sastanci ZKHS-a odravali u prostoriji 2x2? 15 g. kasnije na sastancima svaki ponedjeljak bude prisutno prosjeno 30 ljudi u Upravi SD Stjepan Radi.

Glasilo Hercegovakih studenata - 39

Borba s vjetrenjaama ili???


Pie: Ivan Rozi
Projekt Erasmus Mundusa koji svim studentima Sveuilita u Mostaru nudi mogunost studiranja u zemljama poput panjolske, Nizozemske, Turske i Belgije potpuno besplatno, s plaenim trokovima putovanja i mjesenim deparcem od 1.000 eura. Broj prijavljenih osam. Stipendija Fondacije Konrad Adenauer u iznosu od 250KM mjeseno za studente treih godina ekonomije, politikih znanosti i prava. Broj prijavljenih studenata iz Mostara devet. Nepostojanje zakona o visokom obrazovanju to obezvrjeuje svaki ispit, kolokvij ili test poloen na mostarskim sveuilitima. Broj zainteresiranih studenata nula. Ovo su samo neki od simptoma najgore mogue bolesti koja se moe javiti u jednoj drutvenoj zajednici. Bolesti koja nije ni ptija, ni svinjska gripa ve umalo stanje mladih umova zvano apatija. Uzroci ovog tekog psihikog oboljenja omladinskog kolektivnog razuma su mnogobrojni i kompleksni, ali emo se u ovom tekstu dotaknuti nekolicine u nadi da e to skrenuti pozornost na ovaj veoma stvaran, ali potpuno zanemaren problem Mostara i BiH u cijelosti. Ako krenemo po odreenom kronolokom redu, na prvo mjesto nam dolazi mentalitet utaban stoljeima tiranije velikih svjetskih sila na ovim podrujem te uredno betoniran socijalistikim ustrojem bive nam drave. Okolnosti u kojima se sloboda govora svodila na jalove pokuaje uslijed teke represije centralne vlasti. Tko bi uostalom i pokuavao kritizirati vlast kada je glavna preokupacija do unazad 50 godina bilo golo preivljavanje. To se donekle promijenilo u Jugoslaviji, ali bez obzira to tko mislio o odnosu kvalitete ivota u bivoj i sadanjoj dravi, neosporno je da se u Jugoslaviji tolerirala iskljuivo aktivnost i poduzetnost koja je ila na ruku vlastima. Ako popriate sa svojim roditeljima, generacijom odgojenom u drutvu gdje se na politiku nezainteresiranost gledalo naklono, ut ete uvijek istu priu prema kojoj je drava nedodirljiva i nepopravljiva, s ljudima na vlasti se ne smijete suprotstaviti, a sama institucija drave postoji kako bi ju obian stanovnik podravao i pomagao, a ne obrnuto. Odgojeni na takvim priama, naa generacija, pioniri demokratskog drutva na ovim podrujima, prihvaa spomenute stavove kao vlastite, a demokraciju smatra kao novu zanimljivu igru jer naim se glasom ionako nita nee promijeniti. Odgoj je bitan faktor, ali u usporedbi s ekonomskim utjecajem na kolektivnu psihu pada u drugi plan. Ve 15 godina Bosna i Hercegovina je zapletena u arobnom krugu neefi-

kasnog drutvenog ureenja i ekonomskog stagniranja. Dok se dravna administracija ne pone smanjivati i poveavati efikasnost, ekonomskog pomaka nee ni biti. To najslikovitije moemo vidjeti u brojevima. Po nekim podacima, prosjena izdvajanja na administraciju u Bosni i Hercegovini iznose ak 52% ukupnog budeta drave dok na prvi susjed Hrvatska u prosjeku izdvaja 15,43% svog prorauna na istu stavku. No teko je vjerovati da e do ustavne reforme doi dok se standard ivota ne povea. Razlog lei u sadanjim politikim programima najjaih BiH stranaka koji se temelje na nacionalnom kljuu. Takvim programima su nizak standard ivota i ekonomska zaostalost udarna orua. Zahvaljujui njima sve svakodnevne frustracije obinog naroda ventiliraju se kroz nacionalizam jer je okrivljavanje onih drugih za postojee stanje puno jednostavnije nego traenje trna u vlastitom oku. Mladi ljudi u takvom okruenju ne vide apsolutno nikakvu perspektivu. Ambicije su svedene na spajanje kraja s krajem bez obzira na sredstva i naine. Nai posao koji e pokriti raune, ali te nee previe umoriti je san gotovo svakog mladog Mostarca. Oni malo ambiciozniji pak, svoje potrebe za napretkom i unaprjeivanjem trae preko granice. Jednostavno reeno ekonomska perspektiva Mostara i BiH je crna i naoko bezizlazna. Po mom osobnom miljenju, najvaniji razlog drutvene apatije mladog puanstva lei u osjeaju pripadnosti. Opepoznata injenica je da veina mladih Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini svoju dravu, zemlju u kojoj su roeni smatraju maehom. Hrvatsku i Srbiju u veini sluajeva smatraju domovinom. Naalost, ti osjeaji ne ogledaju se samo na sportskim terenima ve i na politikom, ekonomskom i drutvenom planu. Teko je oekivati da se za promjene bori netko kome u biti nije ni stalo do tih promjena, netko tko nema ni traak vjere u svjetliju budunost ove

arolike drutvene zajednice zvane Bosna i Hercegovina, netko kome politika previranja, kolosalni drutveni projekti i more katastrofalnih ministarstava, vlada i parlamenata vie lii na komini reality show B produkcije nego na ozbiljne probleme koji ekaju rjeenja. Takav stav podsmijeha prema vlastitoj dravi i izjavljivanja svoje pripadnosti nekim drugim domovinama znatno koi bilo kakvu vrstu drutvenog angamana kako u Mostaru, tako i irom BiH.

Ovi uzroci apatije mladih u BiH nisu i ne smiju biti izgovori i opravdanja. Generacije naih predaka suoavale su se s mnogo ozbiljnijim problemima pa opet nikada nisu odustajali i prekrienih ruku ekali sudbinu. Bezbrojni su i primjeri naih vrnjaka iz cijeloga svijeta koji u ovom trenutku mijenjaju svoja drutva bilo otvorenim bilo tihim revolucijama. Naa budunost i budunost nae zemlje Bosne i Hercegovine u potpunosti je u naim rukama. Mjesta za promjene ima vie nego dovoljno. No da bismo napokon uvidjeli pravu snagu naih ruka, moramo ispuniti 2 preduvjeta. Prvi je da se rijeimo okova prolosti, stavimo po strani sve nacionalne, religijske i jezine razlike te primimo se jedinog bitnog posla graenja bolje sredine za svoje potomke. Drugi preduvjet je stvaranje kritine mase mladih ljudi s jasnom vizijom budunosti i arkom eljom za promjenama. Tek onda e jurianje na bosanskohercegovake vjetrenjae dati konkretne rezultate.

40 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 41

15
Pie: Leona iljeg
U novom tisuljeu i vjealice imaju noge. Zanimljivo. Anoreksija i bulimija su jo uvijek dva najpoznatija oblika poremeaja prehrane. Znamo li o njima dovoljno? Problem se pojavio u 17. stoljeu i kulminirao do danas. Vlada tiina, o problemu se ne pria. Zato? Kako bi onda funkcionirale sve modne agencije i dizajneri bez svojih vjealica? Sva poznata imena koja zarauju na krhkim tijelima ne ele priati o spomenutom. Potisnuti neto ne znai izbrisati isto. Sve to sklonimo, samo se preoblikuje u neto drugo i pojavi u jo gorem obliku. Sublimira. Mravice bez pogovora nose sve to se na njih stavi. Uvjerene da su slobodne, postale su vlastiti robovi. Nisu svjesne. Svijet je pun materijalnih banalnosti, moralnih lai i estetskih privida. Nametnuta nam je slika vitkih linija i idealnih proporcija, a zdravlje zanemareno. Koliko kalorija dnevno? Sve zbrajaju, svaku bobicu koju unesu u svoj organizam. Znaju kalorijsku vrijednost svih

Na Hercegovakim su nastupala sva poznata imena HR estrade: eljko Bebek, Jasmin Stavros, Zlatko Pejakovi, Mio Kova, Jole, Magazin, koro, Zei, Dalmatino, Mate Buli
toje. etrdeset pet kilograma nije mjerilo. Bizarnost se samo iri. Njemaka fotografkinja Ivonne Thein u Berlinu je predstavila izlobu fotografija inspiriranih anoreksijom. Namjeravala je fotografirati poklonice pro-ana pokreta. Sreom, neke djevojke su bile toliko hrabre da su odbile sudjelovanje. Ivonne je angairala modele normalne teine. Fotografije je potom obradila u photoshopu, kako bi djevojke na njima izgledale kao da su tridesetak kilograma lake. Svi su oni isti. asopisi se pretvaraju da su stali na stranu oboljelih, pa mnogi urednici piu o problemima anoreksije. Na sljedeoj stranici istog, nalaze se dijete i trikovi za to bre gubljenje kilograma. Parikim pistama e se i dalje kretati anoreksine ljepotice, jer se Odgovorni prave glupima. Kolumbijke, nakon smrti brazilske manekenke Ane Caroline Reston hodaju pistom s kilogramima. I opet su lijepe. Neto se dogaa. Samo da ne bude prekasno. Dok ovo itate, jo jedna djevojka je odbila svoj ruak i pojela pola grama zraka.

Anoreksija

namirnica i uporno sakupljaju podatke o dijetama. Odustajanjem od mesa sve krene. Razlozi se samo izmiljaju. Jadne ivotinje. Kad cijeli sluaj prijee u patologiju i zrak deblja. Odustaju od ivota. Tko je ovdje lud? Zato se to jo uvijek dogaa? Bolest nije lako primijetiti dok se njezina klinika slika ne razvije. Onda je kasno. Osobe nemaju samo poremeaje prehrane, nego ispod povrine plivaju brojne psihike anomalije. Depresija, emocionalna nestabilnost kao i neprihvaenost u drutvu ih nagriza. Da su malo mravije, i da im se kosti vie vide, bile bi sretnije. Takve sree nema. Svaki kilogram manje trai jo jedan manje. Gdje smo onda? Zaarani krug. Pojedi-povrati. Sram ih je uope jesti u blizini drugih ljudi, jer jelo je neto neprirodno. Iskorijeniti potrebu za jelom, kao prvu na hijerarhijskoj ljestvici fiziolokih potreba, je primaran cilj. Sredstva nisu bitna. Stanje se jo vie pogorava jer novi poremeaji u prehrani napadaju sa svih strana. Oboljeli ne ele priznati i trae isprike u nainu ivota, stresu i slinim faktorima. To

nisu odgovori. Potrebna im je pomo. Tek desetak godina unatrag, ozbiljnost problema je uoena. I dalje se ne poduzimaju rigorozne mjere u sprjeavanju istog. Djevojke umiru. Istina. Najvie umire onih na modnim pistama. Mlada Ruskinja, Olgi Shkolkina izgubila je ivot zbog hrpe tableta za mravljenje i do smrti se hranila samo jabukama. Ni crvima jabuke nisu dovoljne. Izjava Karla Lagerfelda, kultnog dizajnera, potresla je javnost. Naime, on kao i veina Dizajnera promovira anoreksian izgled. Smatra da djevojkama diljem svijeta, koje nisu mrave, ne stvara komplekse. Ako bi s modnih pista nestale sve anoreksine djevojke, te se mravost uklonila, djevojke bi bile iskompleksirane jer su manekenke lijepe. Mislite? Oni koji masno zarauju na tijelima koja ne smiju ni vidjeti rije masno, jer bi dobili kilogram na teini, opravdavaju se na sve mogue naine. Nije nebo krivo jer je plavo, pa tako ni Dizajneri zato to im trebaju mravice. Svaki dan ih je vie. A to ih je vie, to ih je manje. Umiru.

Moemo im pomoi, jer one nisu svjesne. Zr- Je li sretna? calo u kojem se one gledaju, refleksija je slike Vie ni ona ne zna. iz njihovih glava. Najvie pomau one djevojke koje su prole pakao anoreksije i uspjele se izlijeiti. One osnivaju razliite udruge i pokuavaju ukazati na probleme. Mogla bih navesti vie primjera nego to sve anoreksine djevojke na svijetu zajedno imaju kilograma. Nemam toliko prostora. Htjela sam pokazati ono to vidim. One ne trae pomo, jer ne znaju da im treba! Svi oni koji poznaju osobe s problemima, najmanje to mogu uiniti je ukazati im na to. Dati im druge oi kojima e sebe vidjeti u pravom zrcalu. Ne vrijedi vie s manje kilograma. Takva pravila ne pos-

42 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 43

Pie: Martina Leina

Idemo nekidan kolegica i ja na kavu, poslije predavanja da se malo proakulamo. Zamoli me da odem s njom do nekog duana da mora kupit neku torbu. I odvede ona mene u malog runog krokodila i da 800 kuna za krokodil torbu. Mislim se, ako joj se isplati radit 8 h dnevno, da bi pola misene plae dala za torbu-svaka ast. Al opet se mislim da je cura pametna pa udovolji svom gutu. Naalost il na sreu-nemam feti na te kvazi brendove.

Ako vrag nosi Pradu, ta nosi Onaj suprotno?

roleks, a ako bi ikako uspio izbacit nogu-to bi bilo idealno, da nas napomene da ima i botielijeve cipele.

njega, al san ja sebi ba lipa i u jeftinim postolama ko i u skupim. Ma na lipo i da opanke metne-ne more runo izgledat. Stvarno mi nije jasno kako su nai didovi traili cure, ako nisu mogli vrit selekciju po tiklama i marki gaa. To mora da je neka via matematika bila u pitanju. I da samo znate kako je teko kupit markiranoj osobi poklon? A ono-ivi na kruvu i vodi da ispadne dobar.

Bilo je sluajeva da lipo cura kupi Dizelove gae pa ih nosi svaki dan dok se ne raspadnu na njoj (a moda i srastu s njom) nisam sigurna. To znai da nju ne briga je li to marka nego je brine kvaliteta. Prava cura.

Ma udesa ljudi rade da se vidi ta nose. Skrauju gae da se vidi paotijev znak, diu kouljice da se vidi Kelvin Klajn kopa od kajia , novanici se bacaju okolo samo da svi vide ono to pie na njemu. Zavru se rukavi da se pokau satovi, a s naoala se ne skidaju etikete u sluaju da nema znaka na njima (dabe kako stoje ,ako se ne vidi na njima Al enske su jo dobre. Imala sam dole i gabana). prijatelja(IMOANIN) koji se vodio nekim Reportaa nekidan bila na televiziji (javnoj, uvoznim irom pa je nosio neke marke za molim lijepo) o skupim cipelama. Neki Vikoje ritko ko uje(al ako nisi uo, potrudit e di-Se-Iz-Aviona-Da-Sam-Peder je tumaio se on objasnit -da svit zna koliko je para da za otkud njemu inspiracija za kreiranje cipela i jaketu) i naravno vozio neka bisna kola. Imala zato su cipele tako skupe. Pa je onda okrensam dojam da bi najradije kroz prozor dok io kako se ljudi puno bolje i samouvjerenvozi ruku protega to dalje da svi vide njegov ije osjeaju u skupim cipelama. Ne znam za

ta san ja sad tila re? Ljudi moji. Meni nije bitno jel na majici pie KUPILA ME U GUIJA ili UZELA JE U KUICI U HERCEGOVINI jer dabe svi natpisi i potReka bi ovik da san kivna na brendove. Ma pisi ovog svita. oviku se kroz priu vidi ta nisam. Samo me ivcira ikansko pokazivanje ima i koliko vridi. Al ne koliko vridi u eurima i prenje s tim Peder-Me-Kreirao stvarima. nego koliko vridi u valuti ljudskosti. Ali sam skuila da e se netko krpit za stanAl mi neto nikad nee bit jasno. arinu cili misec, al e kupit neki bijesni komad Ako vrag nosi Pradu, ta nosi Onaj suprotno? robe da bi ga neko gleda ko da je skuplji.

15

44 - Moj Kamen

Hercegovci su uvijek zagovarli ravnopravnost ena I mukaraca, o emu govori sama injenica da ena nikada nije bila predsjednica Kluba

Glasilo Hercegovakih studenata - 45

Biti student - neprocjenjivo!

KAKO JE BITI STUDENT U MOSTARU?


Kako to mnogi naknadno potvruju, ali naalost tek kasnije i cijene, kao i mnoge druge stvari koje cijenimo kad ih izgubimo - sa sjetom se onda osvrnemo i utonemo pomalo sanjarei o tom vie nikad ponovljenom razdoblju ivota. Toliko toga ini studentsko doba, ali istina je da se tu krije mnogo odlunosti i odricanja, koje iskuse samo oni koji su na putu do izgradnje svoga budueg zanimanje do potpunosti. Onaj osjeaj kad poloimo prvi ispit, zatim slijedi polet, motivacija, vjera u sebe, sve je to sjeanja vrijedno i kasnije duboko urezano - to se jednostavno ne zaboravlja! Isto tako, ne moemo izbjei ni brojna razoarenja ni padove, jer ne govori se uzalud

Jedno od najljepih razdoblja u ivotu je doba kolovanja.

Izvor: SEF Mostar

jo itekako ima, samo svatko mora vjerovati u sebe i u ono to radi. Najtunije je zapravo saznanje o pasivnim, umrtvljenim duhovima koji se mire s prilikama u kojima se nau. Je li to zato to nemaju drugog izbora ili unaprijed misle da nema smisla boriti se? ... emu ivimo onda kad smo izgleda ravnoduni? Mnogi trae utoite u nekoj drugoj zemlji, jer su prije svega uvjereni da se u Mostaru ne moe kvalitetno studirati. S tim se svakako ne bih sloila i osuujem svakoga tko se ne eli boriti, nego samo ode, mislei da e negdje drugo nai bolje sutra - moda i nae, ali nismo li otetili svoju sredinu odlaskom ovjeka, koji je mogao doprinijeti ovom gradu i ovim ljudima?! Moda ljudi danas nastoje potisnuti osjeaje, a povoditi se vie za materijalnim blagostanjem?! Moda Mostar nije najvea metropola, moda ne nudi toliko sadraja - za to smo opet sami odgovorni, ali sigurno nam nudi kvalitetno obrazovanje, jednu studentsku atmosferu dostojnu studentskog grada, studentska okupljanja i zabavljanja.

Ako nam nita od toga ne osigurava jedan mladenaki ivot, dostojan jednog studenta, onda smo moda opet i za to sami krivi - jer nas male stvari ne ispunjavaju, a to je onda jako tuno. Polazei od ispijanja kava na prelijepim terasama mostarskih kafia (to pokazuje i slika), okupljanja na studentskim veerima, zajednikim druenjima i uenjima pred ispite. Sve je to dio onog studentskog adrenalina, po kojem smo bogatiji duhom od drugih, koji to iskusili nisu. Zato me neizmjerno raduje kada ujem da se ljudi sve vie upisuju na fakultete i to pogotovo na ovaj u Mostaru, kada ostaju u ovom gradu, svojoj dravi, uvjereni da e jednog dana popraviti ovu nau, ne tako ruiastu svakidanjicu tako to e pozitivnom energijom zajedno doprinijeti i ovom gradu, a i ovoj zemlji, koja zasluuje da je novi mladi i obrazovani narataji unaprijede u materijalnom, ali svakako i duhovnom pogledu. Stoga mogu rei da sam ponosna to sam odabrala studij u Mostaru jer mislim da nam moe dosta pruiti, samo ako mi promijenimo na ustaljeni nain razmiljanja, a to je da i preko granica rue cvjetaju!

da je do uspjeha put posut trnjem. Slikovit opis jedne realne ivotne istine. Nekada nismo dobro pripremili grau, pa i sami za to snosimo krivnju i odgovornost, a nekad utjeu i neki drugi faktori na nau prolaznost kao npr. zapaena marljivost, pa itekako i srea. Poto je srea jako varljiva, druga je injenica da profesori vie cijene marljive nego one nezainteresirane i lijene. Ali, kako ivimo u vremenu iskrivljenih vrijednosti, neki bi se mogli ponijeti za tom idejom kako se ne treba mnogo namuiti za neki svoj cilj. Istina je da ima i takvih koji uspijevaju sluei se raznoraznim metodama, samo nikako radom. Ali ja sam u tom smislu uvjerena, da sve i nije tako crno i da optimizma u ljudima

46 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 47

Studirati u Varadinu
Drago mi je da je mene ta najvanija sluajnost odvela upravo u Varadin na Fakultet organizacije i informatike. Sada, dvije godine nakon upisa, elja mi je opisati barem djeli studentskog ivota u Varadinu, razbiti predrasude i pokazati svima da Varadin nije nikakav provincijski gradi u odnosu na Zagreb ili neki drugi grad u Hrvatskoj te je kao stvoren za studenta. - Znate li i da je jedan od najmodernijih tehnolokih parkova u Hrvatskoj upravo Tehnoloki park Varadin?

vidjela da imam tako dobre uvjete, jednostavno mi je postalo svejedno to tko kae. Na kraju krajeva, i FOI je dio Sveuilita u Zagrebu, a to to sama zgrada fakulteta nije u glavnom gradu nego nekih sat vremena od njega, ne znai da se treba razdvajati. Ba suprotno. Mislim da je upravo ta injenica da nismo na hrpi u velikom gradu prednost fakulteta. Daleko od toga da je FOI savren i da je sve ba uvijek savreno, ali zato barem ne pokuati teiti tome? esto puta se sjetim i to nam je dekan na uvodnom predavanju rekao. Nakon to nam je svima poelio dobrodolicu, rekao je kako mu je drago to smo odluili upisati FOI, pa ak ako nam to i nije bio prvi izbor, neka postane jer emo jedino tako ostvariti svoj cilj. Iako je FOI bio moj prvi izbor, ova mi se reenica posebno svidjela i mislim da je mnoge potaknula na razmiljanje. A studirati u Varadinu - definitvno da. Zato? Kao prvo imam osjeaj kao da je cijeli grad mali kampus prilagoen studentima. Nema tramvaja i ranojutarnjeg naguravanja, stajanja te nepotrebnog kanjenja. Od studentskog doma do fakulteta treba mi deset minuta hoda (i to ako stvarno sporo hodam), a od fakulteta do menze neke dvije minute moda. elim li doi prije, tu je uvijek bicikl kojeg u Varadinu voze svi, od asistenata i profesora koji ure na jedno od predavanja, starog djeda

koji ide na kiosk po novine, bakice koja se vozi do trnice, pa do osnovnokolaca. Zvui dobro?! Koliko god se vonja tramvajima inila primamljiva, ustati rano ujutro, izvui se iz toplog kreveta, uriti na predavanje i pritom zakasniti radi guve u prometu nije nimalo zanimljivo. O svom fakultetu neu puno pisati. Mislim da je dovoljno rei to da je danas informatika struka itekako traena te da poslodavci trae kompletne osobe koje ne samo da znaju dobro programirati, nego znaju i ekonomski dio prie, tj. kako funkcionira sam poslovni sustav i da su na taj nain posve kompetentni ne samo na domaem, nego i na meunarodnom tritu rada. O tome je bilo rijei i na ovogodinjem FOI Forum Live, prvom studentskom forumu o budunosti FOI-a i IT struke u Hrvatskoj na kojem su studenti, profesori i gosti uivo raspravljali o problemima na fakultetu. A Studentski dom u Varadinu je opet pria za sebe. Netko mi je jednom rekao kako ivimo u hotelima s pet zvjezdica, a ne u domu. Sobe su nove, iste i uredne, jednokrevetne, dvokrevetne ili pak trokrevetne ovisno o broju bodova koje svaki student ostvari. Svaka soba ima svoju kupaonicu, hladnjak, i naravno veliki ormar, krevet, radni stol, ogledalo, to posebno naglaavam

Pie: Maja Lali

Naravno da je sasvim logino braniti svoj fakultet i grad u kojem studira, no, ovim lankom elim samo svima pokazati da su varadinski studenti vrlo kvalitetni i konkurentni te da itekako imaju to pokazati.

48 - Moj Kamen

Svi su sigurno uli za: Harvard, Yale, Princ- Ne znam znate li da je sjeverozapadni dio eton, Stanford, Cambridge ili Oxford. Sve su to Hrvatske (Varadinska upanija osobito) poznata svjetska sveuilita koja su mi golicala najrazvijenija regija u Hrvatskoj? matu dugo vremena. Oduvijek volim itati o - Znate li i da je FOI jedan od uistinu rijet- tome i zavirivati u njihov svijet. Studenti ovih kih fakulteta na ovim prostorima na kojem sveuilita su tako povezani i ponosni su na se provodi kontinuirano praenje studenata svoje lanove ma gdje oni bili. I naravno da sam neto slino oekivala i na svom buduem (Bologna)? sveuilitu. Meutim, kod nas vlada jedna - Znate li da je Studentski dom u Varadinu posve druga atmosfera koja mi se nimalo ne najelitniji i najbolje opremljen dom u cijeloj svia. Obino nitko o tome ne pria javno, no Hrvatskoj? osjeti se da se na nas, studente u Varadinu, - Znate li da je upravo u Varadinu pokre- gleda drugaije. Pitanja tipa: Ahh, to e u nuta prva studenstka emisija Xica TV u Varadinu? Zato tamo? Ma moe ti i bolje?, sklopu Udruge Akademska mrea (Aca- pri samom izboru studija bila su vrlo esta. demica) iji su lanovi studenti koji snima- Ispoetka mi je to malo smetalo, meutim kad ju, montiraju i rade sve priloge samostalno? sam shvatila gdje sam stvarno dola studirati i

Glasilo Hercegovakih studenata - 49

budui da sam od kolega s drugih fakulteta ula da prosjeni dom u Hrvatskoj ba i nije tako opremljen. A opet sve te stvari nisu nita posebno i na neki nain je tuno znati da i dan danas u 21. stoljeu svi studenti nemaju te osnovne, normalne uvjete u studentskim domovima diljem zemlje. U na dom ne moe svatko ui. Poetkom akademske godine tijekom useljavanja, stanari doma dobivaju svatko svoju karticu pomou koje ulaze u dom, dok gosti moraju pred ulazom na porti studentskog doma ostaviti osobnu iskaznicu ili xicu koja im se vraa prilikom odlaska. Osim informatike uionice, zajednike dvorane i uionica koje su svima dostupne, mnogi se vole opustiti uz televizor, kavu, aj ili palainke u zajednikim ajnim kuhinjama. To su druenja za pamenje koja e sigurno ostati dio nas zauvijek. Varadin je barokni gradi idealan za studiranje. Miran, a opet dovoljno aktivan da zadovolji sve elje studenata. Naravno da uvijek ostane mjesta i za zabaviti se, proetati starim dijelom grada ili uz rijeku Dravu, otii na klizanje, u disko, na predstavu u HNK ili u kino. Prednost je i ta da je Zagreb tako blizu, no ne samo on nego i granica sa Slovenijom i Maarskom, tako da nije nita neobino otii na jednodnevni izlet do primjerice Maribora. Ove je godine Fakultet organizacije i informatike na etrnaestoj Smotri Sveuilita u Zagrebu dobio Priznanje za najbolji cjelokupni dojam izmeu 33 sastavnice

Sveuilita, 40-tak viih i strunih kola. To je jo jedno u nizu priznanja koja nam svima puno znae. No, neu vie nita hvaliti. Ako sve ovo to sam nabrojala nije dovoljno da razuvjeri one koji su sumnjali u Varadin, onda ne znam to vie od jednog grada i fakulteta pravi student moe poeljeti. Moda da se ispiti rjeavaju sami od sebe? Studirati je divno, pa bilo to u Varadinu, Zagrebu, u Splitu, Beu, ma bilo gdje u svijetu. ovjek se navikne na jedan novi ritam, sazrije, osamostali se, pone planirati i organizirati si ivot na jedan novi nain. Na mnoge stvari pone gledati drugaijim oima. Upozna toliko novih, zanimljivih ljudi s kojima dijeli sline probleme zbog ega oni postaju zajedniki, a ne samo njegovi. Mislim da prijateljstva koja tada nastanu traju jo dugo, dugo vremena poslije. Usprkos svim obavezama, ispitnim rokovima i problemima s kojima se svakodnevno susreemo, treba uivati u svakom studentskom trenutku jer: Pametni ne postajemo od onog to ujemo, nego od sveg onog to doivimo. (Karl Gloersen) esto puta to moda znai vie uenja, a malo manje zabave, ali nikako bez zabave. I na kraju, znate li da je jedina mana ta da postoji velika vjerojatnost da e vam se Varadin toliko svidjeti da neete eljeti otii iz njega?

Pie: Franjo uk

Isplati li se vratiti u Hercegovinu?


zaboravite odakle ste i da vi niste neki bosanci niti je sve to isto jer je jo na Berlinskom kongresu 1878. god. Austro-Ugarskoj Monarhiji doputena okupacija ZEMALJA Hercegovine i Bosne, a ne ZEMLJE Bosne i Hercegovine. Tko bi moda htio doi u Hercegovinu i razgledati je ili eventualno ostati, a ne zna kako doi evo uputa kako to uiniti. Proite Kupreka vrata i idite preko polja gdje se okrunio prvi hrvatski kralj, ljeta Gospodnjeg 925.. Pratite miris vriska i preko Posuja stii ete do hrvatskog Panteona, Brijega irokog, gdje ponosno stoji fra Didakova bazilika i gimnazija. Uivajui u duhanu i blatini, moete se koritom Neretve spustiti do legendarne Adrije. Slubeni jezik je hrvatska ikavica i ako ste ga zaboravili ili ga ne znate morate ga savladati jer je to jezik kojim se 6 djece obratilo Kraljici Hrvata, a i danas nakon vie od dvadeset godina razgovaraju s njom i skupa mole za hrvatski narod. Uza sve ove ercegovake znamenitosti neki e me, od vas, ipak proglasiti ludim ako se odluim vratiti iz Zagreba u zemlju koja ima stanovnika kao treina Zagreba. Beckett je napisao: Ludim se smatra samo onog ija se ludost ne poklapa s ludou veine. Ako ipak ima netko dovoljno lud da ita ovo zato se ne bi njegova ludost razlikovala od ludosti veine i vratio u Ercegovinu?

50 - Moj Kamen

Ovo pitanje postavlja si velika veina studenata koji studiraju u Lijepoj naoj. Isplati li se vratiti iz Zagreba, Splita, Rijeke u gradi s jednim ili dva semafora? U mjesto s malim izgledima za napredovanje u karijeri, pogotovo ako ste zavrili filozofski, novinarstvo, pravo itd. Isplati li se vratiti u zemlju prema kojoj se svaka vlast maehinski odnosi, a ni mi sami ne moemo se dogovoriti to emo i kako emo? Isplati li se vratiti u zemlju iz koje veina pametnih bjei? Piui ovo ni sam ne znam bi li se vratio u svoju Ercegovinu, ali meni do tog ima jo dosta. Ostavljajui Ercegovinu nesvjesno je preputamo onima koji ne znaju ni njenu povijest ni njezin ponos. Preputamo je onima koji je samo gledaju kao sredstvo za svoje ciljeve koji su zaboravili njezin prkos i inat. Prkos i inat koji nisu uspjeli slomiti ni Istambul, ni Budimpeta, ni Beograd, a bome nee ni Sarajevo i Bruxelles. U dananjem svijetu, u kojem se gubi osjeaj za pripadnost svome narodu i svome kraju. Vi, koji se mislite vratiti, trebate znati da je jo Aristotel u svojoj Politici napisao da ovjek koji moe ivjeti sam ili je zvijer ili je bog. Kako u Ercegovini ti bogovi jo ne postoje, vi zaboravite na individualizam (ne u potpunosti jer ako ste idealisti niste glupi) i svojim znanjem i iskustvom uinite za svoj kraj i svoj narod to moete i koliko moete. Vi to ostajete u mjestima gdje ste doli studirati, ne

Glasilo Hercegovakih studenata - 51

Popis klupskih aktivnosti u akademskoj godini 2009./ 2010.


Rujan 2009. godine
21.09.2009. Odran prvi redoviti sastanak predsjednitva Zkhs-a u novoj akademskoj godini 7.09.2009. ZKHS imao predstavljanje udruge i zaviaja u sklopu projekta prezentacija studentskih udruga na Cvjetnom trgu

11.12.2009. U klubu Roko/Akademija odrana Boina hercegovaka no. Nastupala grupa Viva, dijelile se boine kape. 17.12.2009. Humanitarni boini koncert duhovne glazbeu klubu Roko/Akademija, grupa Fides i VIS Ivan Pavao II.

Sijeanj 2010. godine


11.01.2010. Odran prvi redoviti sastanak predsjednitva Zkhs-a u novoj godini. 13.01.2010. Odrana prva redovita proba folklora nakon zimske stanke. 16.01.2010. Malonogometna ekipa ZKHS-a prijavila klupsku ekipu na ligu Velesajam na RC alata na Zagrebakom velesajmu.

Veljaa 2010. godine


05.02.2010. Hercegovaka no u klubu Roko&Akademija, pjevao Zlatko Pejakovi 21.02.2010. Odrana javna tribina pod nazivom Poloaj hrvatskih medija u BiH, gosti: Milan utalo, glavni urednik internet portala dnevnik.ba, eljko Ragu, direktor radija Herceg-Bosne.

Listopad 2009. godine


09.10.2009. Hercegovaka no u klubu Roko&Akademija, pjevala Jelena Rozga. 18.10.2009. Misa u Dubravi za hercegovake studente povodom poetka akademske godine.

Oujak 2010. godine


13.03.2009. Nastup nogometne selekcije ZKHS a na malonogometnom turniru Rudi Kolak u Dubravi. 19.03.2010. Projekt ajmo u kazalite! - organiziran grupni odlazak u kazalite Kerempuh na predstavu Magic act show, za sve lanove Kluba uz popust od 50% na ulaznice. 20.03.2010. Malonogometna ekipa ZKHS-a osvojila prvo mjesto na Ligi Velesajam.

Studeni 2009. godine


11.11.2009. Projekcija dokumentarnog filma Hrabro i na rezultat o Petru Beliu prvom Hrvatskom slijepom paraolimpijcu atletiaru odrana u kinu Forum. 14.11.2009. Odrana kazalina predstava Don Kikot, komedija u izvedbi dramske sekcije srednje kole iz Posuja. 20.11.2009. Nastupila folklorna na Broanskoj veeri u restoranu Gastroglobus na Zagrebakom Velesajmu.

Travanj 2010. godine


Od 30. 03. do 09. 04. 2010. odrana prezentacija Sveuilita u Zagrebu i ZKHS-a po srednjim kolama u Hercegovini: Tomislavgrad, Posuje, Grude, Ljubuki, itluk, Mostar. 23. travnja 2010. odrana Hercegovaka no u klubu Roko/&Akademija. Nastupila grupa Dalmatino.

Prosinac 2009. godine


01.12.2009. Od 01. 20.12.2009. organizirana akcija skupljanja darova i potrebtina za Caritas pod nazivom Oni ne biraju. 05.12.2009. nastup folkloraa na Lipnjanskoj veeri u Dubravi 06.12.2009. U kino dvorani Forum u Studentskom domu Stjepan Radi odrana tribina Poloaj Hrvata u BiH. Gosti: Nino Raspudi, Ivica Lui, prof. Ivo Banac i fra. Marko Oroli.

Svibanj 2010. godine


07. svibnja 2010. nastupila folklorna sekcija Kluba na Ljubukoj veeri u Gastroglobusu u Zagrebu 14. svibnja 2010. Projekt ajmo u kazalite! - organiziran grupni odlazak u kazalite Kerempuh na predstavu O medvjedima i ljudima, za sve lanove Kluba uz popust od 50% na ulaznice.

52 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 53

22. svibnja, 2010. poeo Hercegovaki malonogometni kup na P Mladost. 29. svibnja 2010. Odrano predstavljanje Studentskih udruga na Cvjetnom trgu gdje se svojom kulturnom i gastronomskom ponudom predstavila i naa udruga. 30. svibnja 2010. Odrana predstava Sarajevska Audicija u kinu Forum.

Lipanj 2010. godine


01. lipnja 2009. iziao 23. broj lista Moj kamen 06. lipnja 2010. folklorna skupina ZKHS-a nastupila na smotri folklora u Sesvetama na danima zahvale upe Svih Svetih. 10. lipnja 2010. odrana tribina Nacionalizam ili rodoljublje u kinu Forum na Savi, gost Zvonko Bui. 11. lipnja 2010. U klubu Roko/Akademija odrana tradicionalna zavrna hercegovaka no. Gost veeri Jasmin Stavros. 13. lipnja, 2009. odrane tradicionalne Igre na Jarunu i finale Malonogometnog hercegovakog kupa.

Sve hercegovake studente i one koji se tako osjeaju, pozivamo da se ulane u Zaviajni klub hercegovakih studenata i to na nain da ispune pristupnicu koju mogu pronai na www.zkhs.hr te poalju ispunjenu pristupnicu i sliku na e-mail clanstvo.zkhs@gmail.com. Naravno svi lanovi i oni koji to ele postat pozvani su da prisustvuju sastanku predsjednitva koji se odrava svakog ponedjeljka u 20:00 sati u sobi 2 uprave SD Stjepana Radia.

54 - Moj Kamen

Glasilo Hercegovakih studenata - 55