You are on page 1of 4

Dokument o autentinosti iz Nare (1994.

)
Preambula 1. Mi, strunjaci, okupljeni u japanskome gradu Nari, elimo zahvaliti na dareljivom duhu i intelektualnoj hrabrosti japanskih vlasti zbog sazivanja pravodobnog foruma, na kojem smo mogli izazvati uobiajeno miljenje u konzervatorskom polju i raspraviti o nainima i sredstvima proirenja naih obzora kako bismo doveli do veeg potovanja prema kulturnoj i batinskoj raznolikosti u konzervatorskoj praksi. 2. ako!er elimo priznati vrijednost okosni"e rasprave koju je osigurala elja #dbora za svjetsku batinu da prione preispitivanju autentinosti na naine koji u potpunosti potuju drutvene i kulturne vrijednosti svih drutava u ispitivanju iznimnih opih vrijednosti kulturnih dobara predloenih za Popis svjetske batine.

$. %okument o autentinosti iz &are stvoren je u duhu 'letake povelje iz 1()*. godine i nastavlja se na nju, proirujui je i odgovarajui proirenom obzoru poslova i zanimanja za kulturnu batinu u naem suvremenom svijetu. *. + svijetu koji je sve vie predmet sila globaliza"ije i homogeniza"ije i u svijetu u kojem se potraga za kulturnim identitetom ponekad vodi agresivnim na"ionalizmom i guenjem manjinskih kultura, bitan je doprinos to ga ini obzir prema autentinosti u konzervatorskoj praksi u pojanjenju i rasvjetljavanju zajednikoga pamenja ovjeanstva1. Kulturna raznolikost i a!tinska raznolikost ,. -aznolikost kultura i batina u naemu svijetu nenadomjestivo je vrelo duhovnog i intelektualnog bogatstva itavoga ovjeanstva. .atitu i unaprje!enje2 kulturne i batinske raznolikosti u naemu svijetu valja djelatno promi"ati kao bitni vid ljudskoga razvitka$. ). -aznolikost kulturne batine postoji u vremenu i prostoru i zahtijeva potovanje drugih kultura i svih vidova njihovih sustava vjerovanja*. + sluajevima u kojima se ini da su kulturne vrijednosti u sukobu, potovanje prema kulturnoj raznolikosti zahtijeva priznavanje zakonitosti, kulturnih vrijednosti svih strana. /. 0ve su kulture i sva drutva ukorijenjena u zasebnim obli"ima i sredstvima opipljivog i neopipljivog izriaja) koji grade njihovu batinu, i oni se trebaju potovati. 1. 2ano je pod"rtati temeljno naelo +&304#5a prema kojem je kulturna batina svakoga kulturna batina sviju. #dgovornost za kulturnu batinu i upravljanje njome u prvom
.ajednikoga pamenja ovjeanstva6 engl. the collective memory of humanity. +naprje!enje6 engl. enhancement. Poetkom 1(. stoljea fran"uska uprava u -imu provodi u djelo dva programa koji nalikuju dvama pojmovima iz ovog dokumenta6 konzerviranje5restauriranje antikih spomenika 7osloba!anje i prezenta"ija antikoga sloja8 i urbanistiko planiranje koje se naziva embellisment. -ije enhancement ima i druga znaenja6 uzdizanje, povienje, pojaanje, ali i pretjerivanje i pre"jenjivanje. $ -azvitka6 engl. development. 9asnije se pojavljuje i pojam evolution, koji je tako!er preveden kao razvitak. * 0ustava vjerovanja6 engl. belief systems. , .akonitosti6 engl. legitimacy. ) #pipljivog i neopipljivog izriaja6 engl. tangible and intangible expression.
2 1

redu pripada kulturnoj zajedni"i koja ju je stvorila a potom i onoj koja o njoj brine. 'e!utim, pored tih odgovornosti, pristajanje uz me!unarodne povelje i konven"ije razvijene za konzerviranje kulturne batine tako!er obvezuje na potivanje naela i odgovornosti koja iz njih proizlaze. 0tvaranje ravnotee izme!u vlastitih potreba i potreba drugih kulturnih zajedni"a za svaku je zajedni"u vrlo poeljno, pod uvjetom da postizanje te ravnotee ne slabi njihove bitne kulturne vrijednosti. "rijednosti i autentinost (. 9onzerviranje kulturne batine u svim je svojim obli"ima i historijskim razdobljima ukorijenjeno u vrijednostima koje su pripisane/ batini. &aa sposobnost razumijevanja tih vrijednosti dijelom ovisi o stupnju prema kojem se vrela podataka1 o tim vrijednostima mogu razumjeti kao vjerodostojna ili istinita(. Poznavanje i razumijevanje tih vrela podataka, u odnosu na izvorne i kasnije znaajke1: kulturne batine, kao i njihovo znaenje, temeljni su uvjet pro"jenjivanja svih vidova autentinosti. 1:. ako razmotrena i u 'letakoj povelji utvr!ena autentinost ini se bitnim oznaujuim imbenikom vezanim uz vrijednosti. -azumijevanje autentinosti ima bitnu ulogu u svim zasebnim prouavanjima kulturne batine, u planiranju konzervatorskog i restauratorskog posla, kao i u postup"ima upisivanja prema 9onven"iji o svjetskoj batini i u ostalim popisima kulturnih batina. 11. Prosudbe11 o vrijednostima pripisanima kulturnim dobrima12, kao i o vjerodostojnosti povezanih vrela podataka mogu se razlikovati od kulture do kulture, pa i unutar iste kulture. Prosudbe o vrijednostima i autentinosti stoga nije mogue temeljiti unutar vrstih kriterija. &aprotiv, potovanje koje dugujemo svim kulturama zahtijeva da se batinska svojstva1$ moraju razmotriti i prosuditi unutar kulturnoga konteksta kojima pripadaju. 12. %akle, od najvee je vanosti i hitnosti da se unutar svake kulture udijeli priznanje svojstvenoj naravi1* njezinih batinskih vrijednosti kao i vjerodostojnosti i istinitosti s njima povezanih vrela podataka. 1$. #visno o naravi kulturne batine, njezinom kulturnom kontekstu i njezinom razvitku u vremenu, prosudbe o autentinosti mogu se vezati uz valjanost1, velike raznolikosti vrela podataka. 2idovi vrela ukljuuju oblik i oblikovanje1), gra!u i bit1/, uporabu i namjenu, tradi"ije i tehnike, loka"iju i ambijent11, duh i osjeaj, kao i ostale unutarnje i vanjske

/ Pripisane6 engl. attributed. Povijesnoumjetniki pojam, proizaao iz antikvarne predaje o istinskom podrijetlu starog dokumenta, odnosno spomenika. 1 2rela podataka6 engl. information sources ili sources of information. ( 2jerodostojna ili istinita6 engl. credible or truthful. 1: ;zvorne i kasnije znaajke6 engl. original and subsequent sources. 11 Prosudbe6 engl. judgements. 12 9ulturnim dobrima6 engl. cultural properties. + 11. toki se odjednom pojavljuje ovaj pojam, iako se gore stalno koristio pojam batine. 1$ <atinska svojstva6 engl. heritage properties. ;meni"u properties treba razlikovati od ranije uporabe u istom lanku. 1* &aravi6 engl. nature. 1, 2aljanost6 engl. worth. -ije tako!er upuuje na vrijednost, znaenje, zaslugu, ugled. 1) #blik i oblikovanje6 engl. form and design. 1/ =ra!u i bit6 engl. materials and substance. 11 >oka"iju i ambijent6 engl. location and setting, s tim da druga rije moe znaiti i smjetaj.

imbenike. 9oritenje ovih vrela doputa razvitak svojstvenih umjetnikih, historijskih, drutvenih i znanstvenih dimenzija kulturne batine koja se ispituje. Dodatak #. 0ugestije za nastavak 7prema prijedlogu ?erba 0tovela1(8 1. Potivanje kulturne i batinske raznolikosti zahtijeva svjesne napore u izbjegavanju nametnutih mehani"istikih formula ili standardiziranih postupaka pri pokuaju definiranja ili odre!ivanja autentinosti zasebnih spomenika i mjesta. 2. &apori u odre!ivanju autentinosti koji potuju kulturne i batinske raznolikosti zahtijevaju pristupe koji potiu kulture da razvijaju analitike postupke i pomagala svojstvena njihovim kulturama i potrebama. akvi pristupi mogu imati nekoliko zajednikih vidova6
o

o o o

napori poduzeti u osiguranju pro"jene autentinosti podrazumijevaju multidis"iplinarnu suradnju i prikladno koritenje svih dostupnih ekspertiza i znanja@ napori u osiguranju pripisanih vrijednosti uistinu predstavljaju kulturu i raznolikost njezinih zanimanja, posebno spomenike i spomenike "jeline@ napori u jasnom dokumentiranju svojstvene naravi autentinosti spomenika i spomenikih "jelina kao praktinog vodia buduem tretiranju i nadzorima2:@ napori u osuvremenjivanju pro"jena autentinosti21 u svjetlu promijenjenih vrijednosti i okolnosti.

$. Posebno su vani oni napori koji jame da se pripisane vrijednosti potuju i da njihova odlunost podrazumijeva to je vie moguu izgradnju multidis"iplinarnog i zajednikog dogovora o vrijednostima. *. Pristupi bi se tako!er trebali zasnivati i olakavati me!unarodnu suradnju izme!u svih koji se zanimaju za konzerviranje kulturne batine, kako bi se unaprijedilo globalno potovanje i razumijevanje prema razliitim izriajima i vrijednostima svake kulture. ,. &astavak i proirenje ovog dijaloga u razliitim podrujima i kulturama svijeta preduvjet je poveanju praktine vrijednosti uvaavanja autentinosti unutar konzerviranja zajednike batine ovjeanstva. ). Poveana svijest u javnosti o toj bitnoj dimenziji batine apsolutna je nunost kako bi se dolo do konkretnih mjera za uvanje22 ostataka2$ prolosti. o znai razvijanje veeg razumijevanja vrijednosti predstavljenih samim kulturnim dobrima, kao i potivanje uloge koju takvi spomeni"i i mjesta imaju u suvremenom drutvu.

1( 2:

?erb 0tovel 71(*152:128, kanadski strunjak za zatitu kulturne batine, arhitekt. &adzorima6 engl. monitoring. 21 #suvremenjivanju pro"jena autentinosti6 engl. to update authenticity assessments. 22 Auvanje6 engl. safeguarding. Pojam se rabi od Btenske povelje 1($1. godine. 2$ #stataka6 engl. vestiges. Aini se da se pojam prvi puta koristi 1()1. godine u Preporuci o ouvanju kulturnih dobara ugroenih javnim i privatnim radovima. Pojavljuje se i u Povelji o zatiti i upravljanju arheolokom batinom iz 1((:. godine, gdje se, u 1. lanku, govori o Costa"ima ljudskog postojanjaD.

Dodatak ##. De$inicije Konzer%iranje& svaki napor usmjeren razumijevanju kulturne batine, upoznavanju njezine povijesti i znaenja, jamenja njezina tvarnog uvanja2* i, ukoliko je to potrebno, restauriranja i unaprje!enja.2, 7Podrazumijeva se da kulturna batina ukljuuje spomenike, skupine gra!evina i mjesta od kulturne vrijednosti, kako je definirano u Alanku 1 9onven"ije o svjetskoj batini8. "rela podataka& sva tvarna, napisana, izgovorena i slikovna vrela koja omoguuju upoznavanje naravi, spe"ifika"ije, znaenje i povijest kulturne batine. okument o autentinosti iz !are sastavilo je *, sudionika "onferencije o autentinosti u odnosu na "onvenciju o svjetskoj batini, odranoj u japanskome gradu &ari od 1. do ). studenog 1((*. na poziv Bgen"ije za poslove u kulturi Eapanske 2lade i +prave grada &are. Bgen"ija je sazvala 9onferen"iju u &ari u suradnji s +&304#5om, ;44-#'5om i ;4#'#05om. .avrnu su verziju okumenta iz !are uredili glavni izvjestitelji 9onferen"ije u &ari, gospoda -aFmond >emaire2) i ?erb 0tovel.

varnog uvanja6 engl. material safeguard. + ovoj defini"iji dolazi do izraza pojmovna nedoreenost na me!unarodnoj razini, koja e se osjetiti i u ovom hrvatskom prijevodu. Pratei duh izvornog dokumenta, prevoditelj se drao i potivanja kljunih pojmova poput konzerviranja, koji bi mogao imati svoje hrvatske inai"e. Problem je u tome to se u ovoj defini"iji izjednaavaju neko strogo distingvirani pojmovi konzerviranja i restauriranja, podrazumijevajui da je konzerviranje nadre!eno restauriranju. 2) <elgijski povjesniar umjetnosti -. >emaire 71(215(/8 je sudjelovao i u sastavljanju 'letake povelje 1()*. s Pierom =azzolom.
2,

2*