Sie sind auf Seite 1von 82

FINANCIJSKI SUSTAV I NOVAC Istine, dokazi i rjeenje

Pokret PATRIOT
Nostradurus Zagrebaki

Drugo izdanje

Zagreb, 14.04.2012.

Sadraj
1. Uvod 2. Od problema do rjeenja 3. Veza profita zajednice sa deficitom prorauna 4. Dokaz potrebe primarne emisije novca 5. Balansirani dravni proraun 6. Inflacija bez primarne emisije 7. Financijski sustav na bazi kreditiranja 7.1 Kreditni sustav 8. Novac kao dug 8.1 Kreditiranje bez multiplikacije novca 9. Izvori novanog profitiranja 9.1 Analiza sustava kod profitiranja od kreditnog novca 10. Profit banke 11. Inflacija 12. Posljedice privatizacije 13. Korupcija 14. Ekonomsko ropstvo 15. Nove investicije kao izlaz iz krize 16. Izlaz iz krize - prijelaz na nekreditni sustav 17. Europska unija 18. Grki sindrom 19. Kolaps eura 20. Slobodna trgovina 21. Razdvajanje stvaranja i posuivanja novca 22. Izbori 23. Ekonomske zablude 24. Masovni prosvjedi (04/2011) 25. U potrazi za reformom 26. Otvoreno pismo HNB-u (11/2009) 27. Otvoreno pismo Vladi (02/2010) 28. Otvoreno pismo Predsjedniku Josipoviu (02/2010) 29. Financijska situacija u Hrvatskoj (02/2010) 30. Pitanja koja bi trebalo postavljati politiarima 31. Web linkovi 32. Suradnja

1. Uvod

Pozdravljam sve koji su zainteresirani za pravu istinu o sadanjem financijskom i monetarnom sustavu. U moru raznih miljenja ekonomista, lako se izgubiti te povjerovati u njihove izjave. Ovu knjigu sam napisao sa ciljem argumentiranog pobijanja polu istina i neistina kojima smo izloeni u medijima. Premda je za trenutno stanje u svijetu odgovorna utjecajna skupina ljudi, neu se baviti teorijama zavjera i urotama. Takve informacije moete nai u drugim knjigama. Neke osnovne stvari o monetarnoj politici i financijskom sustavu se lako mogu shvatiti i bez studija ekonomije. Dobro logiko zakljuivanje i neto malo matematike analize otkriva prijevaru u postojeem sustavu i samim time namee to prije njegovu izmjenu. Cilj mi je proiriti ova saznanja to veem krugu ljudi da bi se stekli uvjeti za promjenu u sustavu. Medijska blokada i nezainteresiranost odgovornih dravnih funkcionara i dalje veinu naroda dri u zabludi o stanju i perspektivi postojeeg sustava. Tome pomae i loa obrazovanost ekonomskih strunjaka to je posljedica namjernih propusta ekonomskih kola i fakulteta. Ovo zadnje je dokazano prikazanim znanjem ekonomskih strunjaka u javnim nastupima. Tek kad dobra veina ljudi bude znala dokazane razloge krize, tek tada e se promjene dogoditi te pojaviti perspektiva za bolju financijsku i gospodarsku budunost. Moram napomenuti da ulazak Hrvatske u EU nee rijeiti nita. EU ima isti sustav i koliko vidimo, za sada ga ne namjeravaju napustiti. Takoer, kad govorimo o moguem rjeenju, narod je toliko zaplaen od zadnjih hiperinflacija, da vlada ope miljenje da primjenom metoda koje mogu dovesti do hiperinflacije neemo postii uspjeh moram poruiti slijedee: "Neumjerenost i neznanje primjene moemo usporediti sa uzimanjem lijeka. Dovoljna koliina lijei, a prevelika ubija. Budala se i sa medom moe ubiti." Ta misao je kljuna u razumijevanju rjeenja. Osim toga, mora se onemoguiti da se poetna emisiju novca ne multiplicira u sustavu. itanjem i shvaanjem ove knjige postati e te dobar strunjak za monetarnu politiku i financijski sustav drave. Lako e te znati procijeniti da li vladajui, oporba, sindikati i ostali rade ispravno i u cilju rjeenja ili to samo glume. Ova knjiga je nastala objedinjavanjem tekstova napisanih na web stranici sites.google.com/site/financijskisustav/. Sa vremenom e biti dopunjavana.

Va Nostradurus Zagreba ki

2. Od problema do rjeenja

Mnogi ljudi imaju problema u percepciji monetarnog problema, pa u to za poetak napisati to jednostavnije, a kasnije razraditi. Cijela pretpostavka dobrog funkcioniranja gospodarstva se moe pojednostaviti eljom da svatko svojim radom uspije zaraditi dovoljno za ivot (pokriti trokove) i barem neto sitno utedjeti. Premda gornja reenica izgleda lako ostvariva u praksi, ona to ustvari nije. Zatvorimo li vie subjekata u jednu financijski izoliranu zajednicu lako moemo pokazati da novanu utedu ne mogu imati svi. im netko ima novani profit, tada e oni drugi moda biti djelom bez gubitaka ili sa profitom, ali e sigurno jedan dio ostalih raditi sa novanim gubitkom. Novani tok moemo lako prikazati kao prelijevanje novca iz jedne u drugu ruku. U igri je uvijek ista koliina novca te je normalno da suma svih bilanci (dobitaka i negativnih - gubitaka) daje nulu. to je nekome prihod, drugome je rashod. Globalna bilanca nakon svaka transakcije se ne mijenja. Dokle, dokle god imamo monetarni sustav gdje je suma pojedinanih bilanci jednaka nuli (vidi poglavlje 3. Veza profita zajednice sa deficitom prorauna), nema mogunosti ostvarenja prvotne pretpostavke dobrog funkcioniranja gospodarstva. Pri tome nije uope bitno da li je novac u opticaju sa vrijednosnim pologom u plemenitim metalima ili nije. Treba zapaziti da ova zakonitost ne ovisi o drutvenom ureenju (robovlasnitvo, kmetstvo, feudalizam, kapitalizam, liberalni kapitalizam, socijalizam,). A ne ovisi niti o stopi korupcije ili lopovluku, to je esto plasirana teorija uzroka problema. Takoer, mora se zapaziti da npr. kad bi svi stanovnici radili i po 16 sati dnevno, opet rad kod svih ne bi mogao biti okrunjen novanim profitom (tednjom). Dio bi morao imati novani gubitak! to znai da kriza nastaje bez obzira na marljivost stanovnika, to je esto plasirana teorija o loem gospodarskom uinku. Poduzea propadaju (a radnici gube posao ili ne primaju plau) jer monetarni sustav ne dozvoljava da dugorono svi posluju sa profitom ili barem sa nulom bez obzira na zalaganje. Npr. da u dravi imamo 4,5 miliona Todoria, ne bi svi mogli biti uspjeni (uz balansiranu vanjskotrgovinsku bilancu tj. uvoz jednak izvozu) bez obzira koliko imali znanja da to uine. To ne znai da ti Todorii ne bi napravili puno tvornica i proizveli puno robe, to samo znai da bi dio njih zavrio u novanim gubitcima. A ako se to ponavlja, zavrili bi u bankrotu. Zarada jednih ovisi o gubitku drugih. Svima nam postaje jasno da se novca mora dodati u sustav. I to mora biti na nain koji nee stvarati jo vei problem. Novac se danas dodaje na kreditni nain i iza sebe nosi jo vei dug. To rade svi koji uzimanju kredite. U stvari, krediti bi trebali biti otplativi u budunosti, ali kako je za sada nemogue na nivou zajednice stvoriti novac neoptereen dugom, tako se i u budunosti problem moe rijeiti samo jo veim kreditom. Tu situaciju pogorava bankarski sustav (vidi poglavlje 8. Novac kao dug) koji sa niskom obaveznom rezervom tehniki stvara kredit viestruko vei od poetnog novca. Kako tom procesu umnaanja treba vremena, tako se u uvjetima kreditne ekspanzije dogaa prividno dodavanje novca i omoguavaju potrebni uvjeti za dobro funkcioniranje gospodarstva. Naravno, dug prema bankama za to vrijeme raste, kao i udio novca od kredita. Ukupan dug je uvijek vei od izdanih kredita. Ta razlika predstavlja prihod banaka. Da bi proces kreditne ekspanzije trajao treba postojati eksterni izvor novca (naizgled realan dotok novc). Najee je to izvozno orijentirana proizvodnja. Drave kojima to uspijeva, prividno posluju dobro jer se dotokom novca izvana omoguava globalno profitiranje u dravi. Meutim, i takve dobro poslujue drave i dalje stvaraju sve vee dugove i ovisne su o izvozu i kreditima. Novac koji dolazi se multiplicira u bankama, a banke ubacuju dug u sustav i izvlae dobit. U

takvoj situaciji kamata moe biti niska jer dotok novca omoguava malen rizik i sigurnu otplatu kredita. Otplata tih kredita mogua je jedino nastavkom dobre izvozne aktivnosti. Vano je vidjeti da je investiranje u izvozne poslove tada najisplativije za zajednicu (spreava krizu). I sad imamo problem u razmiljanju. Kao to u jednoj izoliranoj zajednici ne mogu svi ostvariti profit od svog rada (za sad) tako i na nivou meudravne razmijene vrijedi isto. Dio drava moe imati vei izvoz od uvoza, a dio ne moe. Osim toga, potrebna je odreena koliina suficita u vanjskotrgovinskoj razmijeni u odnosu na ukupnu koliinu novca da bi stvar bila dovoljno dobra. Prema tome, bez obzira na napore drava jasno je, kao i kod subjekata u dravi, da e zbog tih zakonitosti mnoge drave biti u loem poloaju. Bolje reeno, unutranji monetarni problem nije rijeen nego je prebaen nekoj drugoj dravi (onoj koja vie uvozi nego izvozi). Treba rijeiti monetarni problem u dravi. Polazei od poetne pretpostavke da bi svatko od svog rada (tokom dueg roka) trebao pokriti trokove i neto sitno utedjeti (profitirati u novcu) dolazimo da jedinog rjeenja da drava mora nadoknaditi taj profit dodavanjem novca. Primjer moe biti samo jedan stanovnik u dravi. Ako on eli imati profit, tada drava mora dodati toliko novca u cirkulaciju. Monetarni problem se ne moe rijeiti poreznom politikom ili smanjenjem rashoda drave. To je najea greka koja se ini u razmatranju rjeenja krize. Drava ne moe balansirati proraun smanjenjem rashoda ili poveanjem prihoda. Lako je to shvatiti kad drava ima samo jednog stanovnika. Ako drava smanjuje rashod ili poveava prihod, pada prihod ovog jedinog stanovnika i on ne moe zadrati svoje rashode (prihode drave) jer ide u novani minus. I opet smo u istoj situaciji. Profit u dravi dolazi od deficita dravnog prorauna. Sad znamo da drava mora imati deficit prorauna da bi se pojavio globalni profit u dravi i da taj deficit treba popuniti. Drava se ne moe ponaati (kao do sada) kao obian subjekt u gospodarstvu i dii kredit za deficit prorauna. Razlog tome je lako objasniti. Ako polazimo od pretpostavke da je globalni profit u dravi doao od deficita prorauna, tada je oigledno da za vei profit treba vei deficit prorauna. A vei profit trebamo kada se eli vratiti dug za deficit prorauna. Ve smo imali prilike vidjeti i uti izjave ministara financija kada oni uzimaju novi vei kredit da bi otplatili stari. Druga stvar, koja je takoer objanjenje, je da se kredit moe isplatiti jedino od globalno ostvarenog profita u dravi. U dravi gdje je vanjskotrgovinska bilanca uravnoteena nema globalnog profita u dravi i jasno je da nema ni naina da se kredit otplauje. Malom broju vas nikad ne padne na pamet jedno zanimljivo pitanje: "Ako je po zakonu (HNB) sav novi novac izdan na kredit, tko e i kako otplatiti sav novac u cirkulaciji i kamate na njega?". Oigledno je da novac u opticaju mora biti veinom realan, jer dugorono nema anse nai novce za plaanje kamata. Sadanja situacija je potpuno obrnuta. Samo nekoliko postotaka od ukupnog novca je neoptereeno kamatama. Drava mora svoj deficit financirati emisijom novca. To je jedini nain da se pojavi realan novac u financijskom sustavu. I kako se mnogi boje inflacije, da tono je, takva mjera bi bila inflacijski okida. U doba Markovieve reforme se radilo na ovaj nain i zavrilo je u hiperinflaciji. Kljunu stvar tu igra bankarski sektor koji na osnovu depozita (tu su ukljueni svi rauni, tekui, iro rauni, itd.) moe emitirati kredite i poveati dodatno ponudu novca. Velika ponuda novca stvara velik promet te opet velik profit banke i gospodarstva (uteda koja se zadrava i ne troi). A deficit bi to trebao nadoknaditi. Kako na svaku kunu dravno emitiranog novca, banka moe tu istu kunu umnoiti u 5 kuna kredita (u vie koraka tokom vremena), jasno je da se sa svakim poveanjem emisije novca opet ponavlja proces multiplikacije preko depozita i kredita te drava nikako ne moe doi u ravnoteu. Svaka emisija je nedovoljna, a prevelika emisija pone stvarati rast cijena. Ovaj proces multiplikacije emitiranog novca se mora sprijeiti podizanjem obavezne rezerve bankama na barem 50%, tj. 100% na iro i tekue raune (vidi objanjenje na kraju poglavlja 8. Novac kao dug). Monetarna i bankarska reforma je temelj postizanja pretpostavke za dobro funkcioniranje gospodarstva (vidi detalje prijedloga programa reforme u poglavlju 16. Izlaz iz krize). Time se omoguuje da svako moe potenim radom zaraditi za svoj ivot. Uloeni rad prilikom zarade novca

daje vrijednost novcu. Akumulacija profita tokom godina omoguava da se stvore uvjeti za pristojne mirovine, zdravstvenu zatitu za sve, besplatno kolovanje, vane investicije u infrastrukturu i openito zadovoljno drutvo. Novac izdan bez duga smanjuje cijene jer kamata nije ugraena u cijenu financiranja (jer je mogua vlastita akumulacija) i time poveava konkurentnost proizvodnje. Slian prijedlog zakona ima i senator Dennis Kuchinich u Americi. Njime se predvia ukidanje FED-a i emisija novce bez duga u svrhu poveanja zaposlenosti i otplate dugova. Uvoenje nekreditnog (fiat) novca u financijski sustav je neizbjeno, ako se eli rijeiti beskonanog stvaranja duga. Vano je zapaziti da drava mora paziti da ima balans trgovinske razmijene na nuli ili pozitivi. Deficit trgovinske razmijene se ne moe otplatiti lokalnom valutom jer se za uvoz koriste devize. U tom kontekstu se treba to vie uvozne robe supstituirati domaom proizvodnjom i izbjegavati nepotreban uvoz. Kredit za uvoz se moe otplatiti samo devizama do kojih se moe doi izvozom. Uzimanje sve veeg kredita za uvoz vodi opet u beskrajan dug. Ne tako brzo kao kad se kreditom nadomjeta i novac za deficit prorauna, ali problem sa vremenom postaje sve vei. Ako drava ne emitira realni novac, ona faktiki nema monetarnu vlast te vie ne vrijedi tvrdnja: "Novac potjee od drave", a onaj tko emitira veinu novca u dravi (banke preko sekundarne emisije) upravljaju financijskom i gospodarskom sudbinom drave rukovodei se svojim osobnim interesima, a ne interesima zajednice. Mnogi ljudi imaju veliku nevjericu u izneene tvrdnje. Velik dio napisanog se poklapa sa Chartalizmom (http://en.wikipedia.org/wiki/Chartalism). Razlika je u dodatku bankarske reforme kojom se spreava stvaranje inflacije preko sekundarne emisije novca pomou kredita. Svi dokazi u vezi pogreke u monetarnoj regulaciji kod iskljuivo kreditnog sustava su neoborivi, postavljeni matematikom analizom (vidi poglavlje 3. Veza profita zajednice sa deficitom prorauna) i dokazani dodatnim primjerima izrauna (vidi proraunsku tablicu http://sites.google.com/site/financijskisustav/Profit_zajednice.xls?attredirects=0). Za bolje obrazovanje, osim ove knjige, preporuam i vidjeti ostale lanke na web linkovima (vidi poglavlje 31. Web linkovi). Nevjericu u rjeenje uvijek podgrijava i korumpiranost politiara. Vjeruje se da bi ovlast emisije dana u ruke politiara bila iskoritena za malverzacije koje bi vodili privatni interesi. Zbog toga je bitno da se regulativa emisije novca prepusti odgovornom vijeu koje nee biti pod nekim privatnim utjecajima te da se regulacija novca mora precizno izraunati i ne smije biti poluga za stvaranje financijske i gospodarske krize. Vjerujem da bi dodatna godinja emisija od 3,5 do 5% od ukupnog novca bila dovoljna za glatko funkcioniranje financijskog sustava. Navesti u samo jedan primjer. Emisija 7 kuna dnevno po stanovniku iznosi 11,5 milijardi kuna. To u prosjeku nudi utedu od 2555 kuna godinje po stanovniku. To je u 40 godina rada samo 102 tisue kuna. Oigledno je da je to poprilino mala suma za 40 godina rada. Meutim, kako je taj novac izdan bez kredita njegov uinak je viestruko vei. Uzmite u obzir da je analiza raena za sluaj kada je postignut balans u vanjskotrgovinskoj bilanci (uvoz=izvoz). U uvjetima, kada je uvoz vei od izvoza, dolazi do globalnog novanog gubitka u dravi, a rezultat je jo vei broj firmi i subjekata koji imaju novani gubitak te jo gora financijska situacija u gospodarstvu koja rezultira veim brojem bankrota, nelikvidnosti i nemogunosti otplate dugovanja. Vjerujem da ovim poglavljem pomaem mnogima da proiste pogled kroz dananju maglu ekonomskih floskula i zabluda (vidi poglavlje 23. Ekonomske zablude) te da e se dalje proiriti ideju o rjeenju. O irenju ovih tonih informacija ovisi i budunost nae drave. Kako je EU bazirana na euru kao kreditu, tako i svako pridruenje (ulazak u EU) onemoguava Republiku Hrvatsku da autonomno napravi potrebne reforme u monetarnom i bankarskom sustavu. Stoga je preporuka ne u EU. Sve dok u EU ne uvedu nekreditni novac i ne reformiraju bankarstvo (vidi poglavlje 17. Europska unija).

3. Veza profita zajednice sa deficitom prorauna

Slijedee poglavlje e najvjerojatnije biti na udaru uenih ekonomista, ali ne znai da je netoan. Profesor Dirk Krueger u svojoj knjizi "Makroekonomika" ima isti proireni dokaz (za otvorenu zajednicu). Analiza Ispoetka sam zapazio da je sigurno da se koliina novca poveava i pretpostavljao sam da treba postojati nekakav klju po kojem se pojavljuje novi novac u kolanju. Tu ne mislim na bankovne kredite, jer se oni prije ili kasnije moraju vratiti. Pokrenuo sam temu na forumu i uskoro zakljuio da intuitivna spoznaja trai matematiki analizu i dokaz. I zbilja, financijski sustav zatvorene zajednice moe opisati jednadbama koje povezuju sve subjekte i dravu kao servis za financiranje zajednikih slubi. Pod subjektima mislim na sve ljude, organizacije i firme privatne i dravne, vojsku, policiju, itd. Prvo u to opisati rijeima. Svaki subjekt ima neke trokove i prihode. Razlika izmeu toga je zarada (profit ili uteda kada je pozitivno te gubitak kada je negativno). Drava kao servis ima takoer svoje trokove i prihode od poreza (u zajednici). Razlika izmeu troka i prihoda je deficit prorauna. Naizgled je bez veze da drava troi vie nego to je ubrala poreza, ali pokazati e se da je to kljuna veza sa profitom cijele zajednice. Tu se ekonomisti ne slau, ali matematika analiza im ne ide u prilog. Kad imamo zatvorenu zajednicu, tada je sigurno da je jednom subjektu kod transakcije neto prihod, a drugom to troak. Drugim rijeima, ako zbrojimo sve prihode, oni moraju biti jednaki sumi svih rashoda. Bez dravnog servisa to bi znailo da kad jedan subjekt ostvari prihod u novcu, jedan ili vie mora ostvariti u sumu toliki manjak u novcu. Ako se iz godine u godinu kod istih subjekata javlja stalni profit, tada e se kod onih drugih javljati stalno novani gubitak. To naravno ne ide u beskonanost. Novac napokon presui. Lako se moe pokazati da je ukupan zbrojeni profit (i gubitak je negativni profit) u izoliranoj zajednici jednak nuli. Kad je u igri i dravni servis tada moemo ubaciti i stavku X koju emo zvati suficit prorauna ako je pozitivna, a deficit ako je negativna. Trokovi drave + X = Prikupljeni prihodi od zajednice (porezi, ...). Dravu tretiramo takoer kao i ostale subjekte u jednadbi. Slijedi dokaz knjigovodstvenim poravnavanjem trokova i prihoda (slika lijevo). Dobivamo jedan iznenaujui rezultat. Suma svih profita (novanih zarada i gubitaka) u zajednici i suficita je jednaka nuli. Tonije, ako drava ima suficit, tada u sumi ostali subjekti imaju za toliko novani deficit. Smanjuje im se novani saldo. Ako je proraun zajednice sa deficitom (X je negativan), tada je suma zarada zajednice jednaka negativnom deficitu. Koje su implikacije ovog matematikog dokaza. Ima ih mnotvo i lako se isitavaju. To u obraditi kasnije. Sada u dodati konkretan primjer sa brojevima kojim se dokazuje da je izvod toan i neoboriv.

S1, S2, S3 su subjekti u jednoj izoliranoj zajednici. S1: troak=20 Od toga porez 10 i S3:10 prodaja=30 Od toga S3:20, drava:10 zarada=30-20=10 S2: troak=40 Od toga porez 20 i od S3:20 prodaja=60 Od toga S3:30, drava:30 zarada=60-40=20 S3: troak=100 Od toga porez 50 i od S1:20 i od S2:30 prodaja=120 Od toga S1:10, S2:20 i drava:90 zarada=120-100=20 Drava: troak 130 od toga S1:10, S2:30 i S3:90 ubrani porez:80 Od toga S1:10, S2:20, S3:50 deficit: 80-130=-50 Svi prihodi i rashodi su povezani. Lako se vidi da je suma zarada jednaka negativnom deficitu (suficit). Primjer je zanimljiv jer se vidi da kad svi subjekti ostvaruju zaradu, drava mora ostvariti gubitak preko deficita prorauna. Taj gubitak je u ovom primjeru nadoknaen vanjskim kreditom. Sad slijede izvedeni zakljuci. Svi su vezani uz dokaz veze deficita prorauna i profita (tednje, zarade) subjekata. 1. Ako proraun zajednice balansiran i deficit je nula suma svih zarada (i gubitaka) subjekata je nula. - netko kumulira profit, a netko ili vie subjekata kumulira gubitak, a netko radi bez zarade. U viegodinjem kumuliranju posljedice su oigledne. Moe se zaraditi novac samo, ako ga netko drugi gubi. Onaj koji kumulira novac moe ga posuivati, ali ga dunik sve tee moe vratiti jer ga ima sve manje na tritu. 2. Ako je proraun zajednice sa deficitom, tada ima viak novca koji se dodaje i vea je vjerojatnost da e biti manje subjekata sa gubitkom - subjekti koji godinama ostvaruju profit mogu se namiriti preko deficita, a ne preko gubitka drugih subjekata. Sve sagledano u ukupnom zbroju. 3. Ako je proraun zajednice sa suficitom, tada se u zbroju smanjuje novac kod novca subjekata pojaviti e se vie subjekata sa novanim gubitkom. Ako tako stanje potraje, crpi novac i stvara u sumi novani gubitak kod mnotva subjekata. 4. Drava kao servis ne smije deficit financirati kreditom. Smjela tvrdnja, ali matematiki logina. U gornjem primjeru je vidljivo da su svi ostvarili zaradu. Kad bi drava uzela kredit morala bi ga vratiti tako da slijedeih godina ima suficit i da s tim suficitom otplauje kredit. U zakljuku 3 su posljedice. Ali bitno je za primijetiti, da je suma koja se treba vratiti vea za kamate, te na kraju subjekti moraju platiti vie doprinosa dravi nego su imali prije zarade u sumi. Tj. novano e biti siromaniji ako i uspiju otplatiti kredit. Ako se deficit prorauna godinama financira iz kredita, tada se iz godine u godinu mora poveavati da bi u sumi postojala zarada zajednice. Razlika izmeu novog kredita i rate otplate je suma zarada zajednice. 5. Prema zakljuku 4 drava kad jedom pone uzimati kredit za deficit iz inozemstva nee moi otplatiti taj kredit sve dok zajednica ne pone stvarati visok suficit robne razmjene sa inozemstvom (prestane biti izolirana) ili dok drava ne proda neto (ili vie) imovine da podmiri sav dug. Ako nakon toga ostane isti nain kreditiranja deficita, opet sve iz poetka, ali rezultat je predvidiv. 6. Ako drava deficit pokua podmiriti kreditom u zajednici, situacija je jo gora. Dio tih sredstava se mora poloiti kao obavezna rezerva, stvori se sekundarna emisija banke, ali novac se nema od kuda pobrati, ako nema profita subjekata. A za njihov profit se ponovo uzima kredit. Razlika je to nakon otplate kredita ima jo manje novca u opticaju jer je otiao u profit banke (koji je npr. stalno pozitivan). Plus to na tritu rastu kamate na kredite jer ih diktira drava visokom potranjom te time banke jo vie profita ostvaruju.

7. Budui da suma profita dolazi od deficita prorauna, slijedi da svako zaraunavanje skupe usluge bez podloge na radu obezvreuje novi novac. 8. Jedini za sada izlaz za deficit prorauna i time pozitivnu sumu svih profita subjekata zajednice je primarna emisija novog novca. Tu pomislimo odmah na hiper inflaciju, ali ne mora nuno znaiti. Primarna emisija bi trebala biti u iznosu realne vrijednosti profita, a ne napuhane provizijama i slinim makinacijama (menanderski ugovori, dvostruka naplata istog posla, preplaeni poslovi, itd). Uvijet je da nema multiplikacije novca u sustavu. 9. Na zakljuku 8. slijedi da je neprijatelj zajednice i onaj koji zarauje puno bez odgovarajueg rada. Jer iza novog novca bi trebao stajati rad - novo nastala vrijednost. To mu daje vrijednost. Inae taj novac postaje manje vrijedan i poinje inflacija pa hiper inflacija. Iza novog novca mora stajati rad, a da bi to bilo, oigledno je da treba biti velika zaposlenost i umjeren profit (tj. tednja) subjekata. 10. Jedan od izlaza je u robnom suficitu prema inozemstvu, ali time se stvara deficit nekom drugom - prebacuje loptica 11. Ove jednadbe vrijede za cijelu zemaljsku kuglu kao cjelinu. to znai, dok neka zemlja profitira, druga ili vie njih je na gubitku (novano). Tu su primjeri zemalja koje su veliki izvoznici nafte i plina. 12. Ako u zajednici postoji inflacija i ne postoji primarna emisija preko prorauna drave, tada se poveanje mase moe ostvariti jedino kreditiranjem, a to za sobom povlai i plaanje kamata. Tj. osim to je inflacija oslabila monetu, potrebno je trajno plaati kamate. I to vee to je vea kumulirana inflacija (sa godinama). To nije zanemarivo jer uz inflaciju od 3.5% nakon 20 godina trebamo imati dvostruku novanu masu. Znai da za dvadeset godina jo na jednu novanu masu treba plaati prosjeno 6% kamata ?! Ima jo zakljuaka koji se mogu izvui iz formula koje moe izvesti i dokazati svaki svreni srednjokolac, ali in neu navoditi. Samo u natruhnuti. Npr. dioniarstvo. Ulaganju novca koju moe prodavati drugima, ali nema sigurnu vrijednost. A vrijednost mu redovito pada ba kad je kriza i treba taj novac. Rekli bi: ko roeno za .... Nastavite dalje sami. Uglavnom ima veze sa regulacijom koliine novca i umjetno izazvanim krizama.

Treba se samo dobro zamisliti i zapitati:

Zato od 1994. do 2009. godine nije postojala primarna emisija kuna za financiranje dijela deficita dravnog prorauna RH? -> Jer je zakonom o HNB-u to zabranjeno?! Visoka multiplikacija novca u bankama i dravna emisija vode u hiperinflaciju. Zato po istom modelu rade mnoge ostale drave? -> Jer im je to netko nametnuo?! Zato USA poveava zaduenje i deficit prorauna kad je matematikom analizom dokazivo da ga je nemogue vratiti u keu ve samo prodajom imovine nekome izvan USA. Isto vrijedi i za RH. -> Dobro pitanje! to nam dobro donosi EU, ako i ona ima isti sustav? -> Dobre dugove ! Kako to da problem regulacije pritjecanja novog novca postoji ve desetljeima, a da se nigdje nije definiralo rjeenje? ->Zato jer se uporno skriva problem jer bi izbila seljaka buna, a banke ostale bez visoke dobiti?! Javna potvrda o prevarnom sustavu povlai za sobom razne konzekvence. Kome je to u interesu ? Bankama, velikim bankarima ? Da li su ne rjeavanjem ovog problema prekrena naa ustavna prava ? -> Vjerojatno jesu pravo na rad i zaradu se pretvorilo u pravo na rad i dug ?! Zato nam nae vlasti ne ele rei pravu istinu ? -> Mislim zbog straha od moguih financijskih sankcija ?! Da li je jedini put da nam priznaju istinu i krenu u rjeenje tek kad je ve svi budemo saznali ? > Da

Zato trebamo iriti ovu istinu ? -> Da bi vlasti mogle javno progovoriti o njoj jer ne ele biti odgovorne za njeno objavljivanje!

Ova knjiga Vam nudi objanjenja za puno dogaanja u financijskoj sferi. Isto tako, lako se mogu vidjeti oigledne pogreke koje radi svaka naa vlada iz godine u godinu. Ne nudim Vam rjeenje, ali bitno je da znamo otkud dolazi problem (gore dokazan matematikom analizom). Ako netko zna rjeenje za dravu sa negativnom platom bilancom prema inozemstvu i viegodinjim kumuliranim kreditima za deficit prorauna, da moe otplatiti kredite bez prodaje imovine ili poduzea strancima, neka se odmah javi za Nobelovu nagradu. Veina drava ekana to rjeenje. Na linku http://www.youtube.com/watch?v=vVkFb26u9g8 moete pogledati dobar video Paula Grignona "Money As Debt" (Novac kao dug - na engleskom u 5 nastavaka). Preporuam obavezno pogledati. Obraena je tema nastanka kreditiranja i nastanka novca na osnovu duga koji do skoro 100 puta naraste u odnosu na poetni kapital banke. Isto tako, objanjene su i katastrofalne posljedice te potreba za rjeenjem. U knjizi profesora Dirka Kruegera "Makroekonomika" (http://web.efzg.hr/dok//za studente/elektronicki udzbenici/Krueger_Makroekonomika.pdf) na stranici 37 postoji isti matematiki dokaz proiren sa trgovinskom bilancom (otvorena zajednica), ali bez potrebnih zakljuaka vezanih za financijski sustav. Zakljuak Bitno je znati istinu da zatvoreni financijski sustav zasnovan iskljuivo na kreditiranju od centralne banke (i ostalih banaka) vodi sigurno u duniko ropstvo i to je dokazano matematikom analizom. Ne moe se vratiti novac koji ne postoji. A postojati e tek kad nije plasiran preko kredita ve preko deficita prorauna drave financiranog iz bespovratne primarne emisije centralne banke. A ovo je zakonom zabranjeno (zakon o HNB-u iz 1994.g. te statut ECB)!!! I svi to na vla... znaju, ali ute i sve nas obmanjuju. Dokaz u praksi je rastue zaduenje skoro svih drava. Ovu istinu trebaju svi znati te zbog toga treba razglasiti. 99,9% ekonomista se nee sloiti sa iznesenim injenicama i imaju pravo na to. Meutim, kako e oni ponititi tone matematike jednadbe za tok novca to je njihov problem. Bitno je da sada svi mi ostali znamo kakva je situacija, tko tu koga, zato, tko e to na kraju sve platiti i kome. A kad se malo bolje promisli, to prije se rijei problem tone regulacije primarne emisije (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize), to e naa djeca imati bolju perspektivu u budunosti. Nema se vie to ekati.

4. Dokaz potrebe primarne emisije novca

Mnogi ekonomisti se varaju kad misle da financijski sustav moe funkcionirati bez primarne emisije novca (emisije bez stvaranja duga), tj. da krediti banaka mogu nadomjestiti primarnu emisiju. Svojim pogrenim uvjerenjima varaju sve nas. Evo jednog nepobitnog primjera koji e pokazati da bez primarne emisije preostaje samo uzimanje sve veeg i veeg kredita. Zamislite zatvorenu dravu sa milion poslovno sposobnih stanovnika. Svi oni e uzeti kredit od 1000kn na 3 godine te e morati otplatiti 1100kn. Nakon tri godine oni moraju ukupno vratiti 1100 miliona kredita. Banka je zaradila 100 miliona. Svi imaju 100 kuna manje nego na poetku. Zbog toga moemo oekivati da e uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita. Meutim, moraju vratiti 1210kuna. I nakon 3 godine svi imaju 210kuna manje nego prije 6 godina. Banka je zaradila dodatnih 110 miliona kuna tj. ukupno 210 miliona kuna. Ponovnim uzimanjem sve veeg kredita se ciklus ponavlja uz jo vei gubitak novca. Itd. Dobro je za primijetiti da iznos kredita raste za iznos isplaenih kamata iz ciklusa u ciklus samo da bi odrali koliinu novca u opticaju. Rast je eksponencijalan. Takvu tendenciju ne moe pratiti niti jedno gospodarstvo. Troak banke ovu pojavu usporava, ali dok god banka radi sa novanim profitom, zajmoprimci imaju u sumi novani gubitak. Primjer pokazuje da kumuliranjem dobiti u banci zajmoprimci ostaju bez novca i imaju potrebu uzimati sve vee i vee kredite. Oni jednostavno ne mogu nigdje nai novac kojim bi nadomjestili novac potroen na kamate (itaj profit). Tj. dio bi mogao, ali samo na raun ostalih stanovnika koji bi bili jo vie u gubitku. Bez obzira koliko uspjeni i radini bili, naih zamiljenih milion stanovnika imalo bi sve manje gotovine u prometu. To samo znai da je primarna emisija potrebna, jer alternativa je financijski i gospodarski slom nakon odreenog razdoblja. Na isti nain djeluje i svaki ostvareni profit. Svako kumuliranje profita bez troenja smanjuje koliinu novca u opticaju. Taj ostvareni profit bi mogao biti pohranjen u banku i biti osnova banci za izdavanje novih kredita, ali to ne znai da ne treba primarne emisije novca. Na tom principu djeluje i izdavanje dionica. Ostvareni profit se ulae u dionice. Meutim, nema novca kojim bi se mogle otkupiti sve dionice. Samim time je sigurno da e u jednom momentu doi do sloma burze dionica. Ponuda novca je sve slabija, a dionica sve vie. to je ponuda novca manja i firme padaju u tekoe. Dionice im gube vrijednost i zbog loeg poslovanja i zbog slabe mogunosti prodaje jer je sve manje novca, a tada se ulae u sigurnije dionice. A svemu je razlog izostanak primarne emisije i nadomjetanje potrebe za novcem kreditima banaka (multiplikacija novca). Takoer i statut ECB (Europske centralne banke) ne predvia primarnu emisiju novca. Ona je banka koja daje kredite drugim bankama, centralnim bankama i korporacijama. Monetarni sustav koji ne predvia primarnu emisiju ve samo kredit u duem razdoblju e sigurno financijski upropastiti kompletno gospodarstvo i na osnovu kamata isisati sve vrijednosti. Dokaz imamo u stvarnosti samo ga se ne eli priznati.Cijela Europa je primjer. Sve lanice EU su u ogromnim dugovima. I za sve, a ne samo za Grku, bi se moglo rei: "Duni su kao Grka". Potrebu za novim novcem sam dokazao u poglavlju 3. Vezi profita zajednice i deficita prorauna. Zajednica koja eli u sumi ostvariti novani profit mora imati primarnu emisiju novca (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize). Svi zakljuci su logiki ispravni i potvreni u stvarnosti. Svatko ima mogunost da usvoji nova saznanja i zauzme novi stav o tome.

5. Balansirani dravni proraun

Balansirani dravni proraun je vjeita tema u ekonomiji. Jednim jednostavnim primjerom sa nekoliko subjekta moe se objasniti to je to balansirani dravni proraun i kako se postie. Rezultat e biti pravo iznenaenje. Zamislimo da imamo dravu kao servis, cestara, poljeprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj slubi. On godinje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaa hranu poljeprivredniku 66 zlatnika. Poljeprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaa mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A drava, da bi opet imala dravni proraun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne slube. to tu imamo? Drava posjeduje 99 zlatnika i njih troi na financiranje javne slube. Taj novac zarade njeni stanovnici, ali ga opet moraju vratiti preko poreza da bi odrali balansiran proraun u sljedeoj godini. Imamo 100% poreza na dobit. Novana zarada u sumi je nula. Od trajnih dobara, drava je dobila novi dio ceste. Da li je to ono to se oekuje u kapitalistikom sustavu? Vjerojatno nije. U ovom primjeru, kad je proraun balansiran, tada nema mogunosti da stanovnici u sumi ostvare novanu zaradu od svog rada. Drava im mora sve oduzeti radi zatvaranja prorauna. To znai da je poeljno da drava ima deficit prorauna i omoguava novanu zaradu svojim stanovnicima. Zato je bitno da se moe ostvariti novana zarada? Zato da bi ta zajednica mogla imati razvoj i motivaciju stanovnicima da svojim radom zarade. U ovom primjeru, je sve statino i nepromjenjivo s vremenom jer nema akumulacije kapitala. Zbog toga je nemogue u ovaj primjer dodati centralnu i komercijalnu banku i da one ostvaruju profit. Takoer je vidljivo, da drava moe uzeti vanjski kredit od bilo koliko zlatnika, ali nema naina da plati kamate koje bi bile vee od 99 zlatnika jer ne moe vratiti novca vie nego to ga imaju stanovnici i drava skupa. Uzimanjem kredita, drava bi samo novano izgubila. Uzimanje kredita iji troak prelazi 99 zlatnika vodi u beskrajno zaduenje na temelju nemogunosti vraanja duga. To je duniko ropstvo. Takva je situaciju RH. Ukupna novana masa je manja od duga. Zakljuak: Realno odravanje balansiranog ili niskodeficitnog prorauna ovisi o suficitu robne razmjene sa inozemstvom. Zemlje koje imaju dobar izvoz mogu imati nizak deficit ili ak balansiran proraun, a u rijetkim sluajevima i suficitan. O nainu financiranja deficita prorauna na ispravan nain proitajte u poglavlju 4. Dokaz potrebe primarne emisije.

6. Inflacija bez primarne emisije

Zvui zanimljivo. Uzroke inflacije neemo sada razmatrati. Bitne su posljedice. A one su da novac poinje vrijediti manje. To znai da za istu robnu razmjenu trebamo vie novca, a samim time i vie novca u opticaju. Naravno, mogue je to i bez vie novca, ali bi se morala ubrzati robna razmjena. Samo i ubrzanje ima granice. Uz 3.5% godinje inflacije kumulacijom vrijednost novca za 20 godina opadne na pola. Ako nema realnog unosa nove koliine novca, tada je potrebni novac mogao biti uneen jedino kreditom (nekog ili vie subjekata). Najvanije je da se odredi koja je osnovica za te kamate. Osnovica je 50% novane mase u opticaju (koliko je uzeto kredita). I ako je kamata samo 6%, tada se 3% novane mase troi samo na kamate zbog poveanja novane mase. Pridodamo li tome 3.5% inflacije dobivamo godinji gubitak od 6.5%. Koje su posljedice na zajednicu? Pitanje je za prave ekonomiste. Ja ukazujem samo da sustav baziran na kreditu ve nakon 20g. samo zbog osrednje inflacije ima anse da pone uruiti sam od sebe. Zanimljiva analiza stanja nakon 20 godina inflacije pokazuje izrazito loe i pogubne rezultate na koliinu novca u opticaju. A koji je razlog tome? Ne postojanje unosa realnog novca ve samo kreditiranje. I to je legalizirano zakonom o HNB-u. Da ne mislite da je u EU bolje. Statut ECB ne predvia primarnu emisiju. Inflacija u EU takoer postoji. Tko je zamislio ovakav model financijskog sustava zbilja je genijalan jer garantirano sve dovodi do propasti. A jo je genijalnije da ga je uspio progurati kao standard za skoro sve zemlje na svijetu. I kako to da mu godinama sve te silne milijarde ljudi tako slijepo vjeruju i ne sumnjaju u mogunost podvale? To je pitanje koje e se sigurno uskoro razjasniti. Ve samim itanjem ovog teksta, nalazimo se na tom putu. A sad, kad ve poinjemo sumnjati na dobronamjernost financijskog sustava, treba se zapitati: Da li je ovo je moda povreda naih ustavnih prava? Meni se ini da je. U nastavku je dijagram projekcije inflacijskog duga uz uvjet zadravanja kupovne moi.

Dug sa duim vremenom tei da raste zbrojem inflacije i kamate konkretno prema 10,75% godinje. Inflacija uope, u ovim uvjetima, ne teti bankama. Svako poskupljenje znai da e trebati vie novca u opticaju. Dio kredita se utapa u novanoj masi da bi je poveao i ne moe se vratiti. A svaki nevraeni kredit stvara rastui dug. Niti jedna ekonomija ne moe platiti tako nastali dug. To je objanjenje zbog kojeg i drave koje imaju dobar izvoz teko mogu smanjiti dugove. Jer to vie izvezu, iz tako stiglih deponiranih sredstva se mogu dijeliti krediti koji se stvaraju multiplikaciju novca na koji ide opet kamata prema banci i njenim tediama. Ova projekcija se tek sitno razlikuje od kalkulacije sa stvarnom inflacijom u RH tokom godina. Dokaz je da vodei ekonomisti uope nemaju pojma o utjecaju inflacije u postojeem financijskom sustavu (sustav baziran samo na kreditu) i da nas vode u duniko ropstvo. O ovom problemu se treba javno raspravljati i zahtijevati promjenu zakona o HNB-u, jer nas sigurno vodi u sve veu krizu. Vremena za ekanje vie nema. Bilo bi dobro vidjeti jo jedan utjecaj. To je inflacija u cijenama energenata i hrane. Premda se moe oekivati smanjenje potronje, teko je vjerovati da bi potronja pala za iznos poveanja. Lanani rast cijena proizvoda i usluga bi stvorio dodatnu nelikvidnost koja se moe rijeiti jedino unosom dovoljne koliine novca (vidi poglavlje 9. Izvori novanog profitiranja) u dravu. Kako u postojeoj situaciji (bez izvoza) to radimo preko deficita prorauna i stranih investicija, oigledno je da to sigurno vodi u potrebu za jo veim deficitom prorauna. Strane investicije bi dobro dole jedino za izvozne poslove. A takvih je investicija zbilja malo. Prilozi na webu: Profit_zajednice.xls - Vezana tablica transakcija koja dokazuje matematiki izvod Inflacijsko zaduenje.xls - Projekcija inflacijskog zaduenja sa parametrom inflacije Inflacijsko zaduenje RH.xls - Projekcija inflacijskog zaduenja sa realnom inflacijom u RH

7. Financijski sustav na bazi kreditiranja

U Hrvatskoj i EU trenutno je postavljen financijski sustav koji poznaje samo kredite kao izvore novca. Iznimka je kamata na deponirana sredstva koja daje HNB i ECB. Pojednosatvljeni sadanji kreditni sustav izgleda:

Taj sustav ima jednu osnovnu manu koja sva gospodarstva mora odvui u beskonano zaduivanje. Loe je to je jedini realni izvor prihoda kamata na deponirana sredstva koje plaa centralna banka drugim bankama. Taj sustav je osnovan na realnom novcu (temeljni kapital), ali generira samo kredite u daljnjem djelovanju. A evo primjera koji dokazuje da taj sustav ne moe krenuti sa saldom nula. Ako centralna banka izda svima kredite i trai jo i 10% kamata tada je jasno da ako novca prije nije postojalo, da ne postoji novca za ovih 10% kamata. U stvari postotak kamata uope nije bitan jer se bilo kakva kamata ne moe pronai za vraanje svih kredita. Taj novac ne postoji. Postojati e samo ako se digne novi kredit da se s njime plate kamate. Ali se sada ne moe vratiti ni cijela glavnica ni kamate na novi kredit. I to tako ide dalje sve dok vam banka eli davati kredit na osnovu zaloga vae imovine. U takvom sustavu moete "uspjeti" samo ako drava ima trajan trgovinski suficit sa inozemstvom takav da pokriva zarade banke i ostalih subjekata. A to se postie eksponencijalnim gospodarskim rastom. To je mogue izvesti samo u kraem periodu jer gospodarski rast vue sa sobom velika ulaganja preko kredita koja poveavaju dug i trae jo vei gospodarski rast. Banke mogu gospodarski rast zaustaviti prekidom kreditne ekspanzije. Gospodarstvo u prenesenom smislu lii na financijski inenjering (lanac sree). Blagostanje traje dok se nemilice diu krediti i poveava zaduenje. Kad vie nema prostora za dizanje kredita, iz blagostanja se diretno prelazu u besparicu zbog nedostatka novca. Nedostatak nastaje jer se krediti moraju vraati, a svi koji profitiraju u zajednici faktiki izvlae novac iz realnog kolanja u vlastitu tednju. Ako tu tednju plasiraju kao kredit u nadi da e tako zaraditi, postoji velika ansa da zajmoprimac nee moi vratiti kredit i kamate jer je novca sve manje.

A zato je to tako? Jer je prevara da se svaki novac izdan kreditom moe vratiti sa kamatama. Dokaz je u crvenom primjeru ranije. Isto tako, svaki poslovni subjekt moe novano profitirati samo na ove naine: 1. na raun drugih subjekata u zajednici (radom uz dodanu vrijednost, trgovinom, iznajmljivanjem, kreditiranjem, itd.) 2. na raun drugih subjekta u drugoj dravi (izvoz - neposredno ili posredno) 3. rasprodajom vlastite imovine 4. na raun dravnog prorauna (deficit prorauna - neposredno ili posredno) Prvi nain crpi profit iz gubitaa i onih koji ne uspijevaju vraati kredit i nije trajni izvor. Drugi nain crpi profit iz druge zemlje i takoer nije pouzdan trajni izvor za veinu zemalja. Trei nain takoer nije trajno rjeenje. etvrti nain zaduuje dravu (u sadanjem financijskom sustavu) i nije trajno rjeenje. Prva tri naina ni u kojem sustavu nisu trajni izvor rjeenja. etvrti je rjeenje, kad bi drava emitirala novac bez uzimanja kredita. A to je preko primarne emisije HNB-a u dravni proraun. Bez primarne emisije povratak kredita je mogu jedino na drugi nain (uz potrebnu minimalnu vrijednost izvoza koja vodi smanjenju duga). Zato primarna emisija nije prema sadanjim tumaenjima rjeenje? Jer se smatra da bi se izazvala hiper inflacija. Jer je potrebni iznos relativno velik prema ostatku prorauna (preko 10%). U stvari, najnovija spoznaja pokazuje da se do hiperinflacije dolazi kada se kombinira dravna emisija i multiplikacija depozitnog novca metodom bankarstva djelomine rezerve. S time, da je bankarska multiplikacija novca odluujui faktor u stvaranju velike ponude novca (jer viestruko mnoi emitirani novac drave) i time pokreu hiperinflaciju. Imamo li uope izbora? ini se da ne. Ili e mo ivjeti u bijedi ili mijenjati financijski sustav na bolje. Samo neke zemlje e moda uspjeti preivjeti u ovakvom sustavu. Ostale e neminovno putem Grke. Predviam da e i Kina krenuti istim putem, jer e se bitno smanjiti izvoz zbog sve veih dugova u drugim zemljama i rezanja potronje. Svaka stagnacija, smanjen rast ili pad BDP-a e Kinu poeti pretvarati u najveeg dunika na svijetu. Izmjetanje proizvodnje u Kinu (Indiju, itd), to je bio cilj globalizacije izaziva razvoj tih zemalja. Isto se dogodilo na Tajvanu. Standard je skoio i radna snaga je poskupila te smanjila konkurentnost proizvodnje. Samo se ovaj put treba dodati i velika zaduenja potencijalnih uvoznica proizvoda, pa je jasno da se Kineski i Indijski rast nee zavriti kao Tajvanski. Ostatak svijeta vie nee moi svojim zaduivanjem financirati njihov rast. to e se tada dogoditi? Bolje da ne razmiljamo. Zbog toga treba raditi na izmjeni postojeeg prevarnog financijskog sustava (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize). Time se moe preduhitriti sve mogue posljedice koje nosi ovaj sustav. I to to prije napravimo biti e nam svima bolje. Svi zakljuci su doneseni na osnovu tonih matematikih dokaza (vidi poglavlje 3. Veza profita zajednice sa deficitom prorauna) koji obuhvaaju knjigovodstveno praenje novca i profita u zajednici. U knjizi profesora Dirka Kruegera "Makroekonomika" na stranici 29 .. 38 postoji matematiki dokaz proiren sa trgovinskom bilancom (otvorena zajednica), ali bez potrebnih zakljuaka vezanih za prosperitet u kreditnom financijskom sustavu. Takoer, u toj knjizi nema analize utjecaja kumulirane inflacije (vidi poglavlje 6. Inflacija bez primarne emisije) u kreditnom financijskom sustavu.

7.1 Kreditni sustav


Kad se spomene kreditni sustav, obino se misli da se radi o sustavu kreditiranja, meutim dananji sustav regulacije novca baziran je iskljuivo na emisiji kredita tj. novca kao duga. Evo kako to detaljnije izgleda u sluaju Hrvatske tj. velike veine drava u svijetu:

Izgleda dosta komplicirano, ali sve ima svoje zato. Gornja 4 subjekta pripadaju inozemstvu (centralna banka, deponent obavezne rezerve, inozemne banke te inozemni poslovni subjekti). Neke strelice su izbaene. Npr. otplata kredita domaih banaka prema dravi jer se te otplate prebijaju jo veim kreditima. Stoga su otplate kredita prikazane isprekidano. Banka iz inozemnog financijskog kruga nalazi sredstva za financiranje neke druge drave (kupovinom obveznica) iz uloga dioniara ili vlastite zarade (vidi poglavlje 10. Profit banke) koju ostvaruje bankarstvom djelomine rezerve (stvara duniku krizu u svojoj zemlji). Kamate u Hrvatskoj mogu biti vie nego u npr. EU i banke ulau zaradu te kreditiraju Hrvatsku. Te devize se ne mogu plasirati na hrvatskom tritu pa ih HNB mijenja u kune. Tako nastaju devizne rezerve. One nisu nisu nastale kako viak u trgovanju sa inozemstvom, nego su ostatci kredita u obliku deviza. Kopija tih deviza postoji kao izdane kune u hrvatskom financijskom sustavu. Stoga se sve operacije HNB-a sa tim devizama, osim razmjene kuna u devize, moe smatrati stvaranjem novca iz niega. A takvo neto vodi u nestabilan novani sustav. I kako se tu sad moe napraviti isplativost biznisa? Oigledno je, ako se doe sa X deviza, da se ne moe otii sa X+Y deviza jer naa drava vie uvozi nego izvozi. Za to se koristi mogunost nae drave da izdaje obveznice na stranom tritu. Neemo sad ulaziti u nepotrebnost tog poteza, ali to je klju stvaranja profita banaka na domaem tritu. Dakle, drava uzima kredit u devizama, koji HNB mijenja u devize. Domae banke (u stranom vlasnitvu) prema nainu ostvarivanja profita opisanom u poglavlju 10. Profit banke, stvaraju profit od kapitala koji dotie kao kredit iz inozemstva i onda jednostavno

zaraene kune promijene u devize koje ima HNB. Dio kredita se troi na uvoz te HNB i tu troi devizne rezerve. Sad taj profit inozemnih proizvoaa dolazi njima kao dotok deviza. A on se tada opet moe na inozemnom financijskom tritu pretvoriti dijelom u dobit inozemne banke i viestruko vie kredita inozemnim subjektima. U cijelom ovom krugu kretanja novca je najzanimljiviji je nain kreditiranja drava. On se radi izdavanjem obveznica. Time banka dobiva papir na kojem pie da e na dan xxx moi izdanu obveznicu vratiti vladi i dobiti vie novaca nego to je platila obveznicu. Pri tome banka koja kupuje obveznicu nema obavezu stvaranja rezerve. Na ovaj nain se otvara mogunost da se isti novac viestruko puta posuuje vladi. Put tog novca je: inozemni kredit u devizama -> devizne rezerve HNB -> devizni odljev (uvoz) -> tednja inozemnih subjekata -> polog u inozemnu banku. Vano je primijetiti da ovaj put novca stvara dodatni priljev deviza u inozemstvu od faktiki kredita koji da su izdani bez stvaranja obavezne rezerve. Time se dodatno poveava ponuda novca u inozemstvu i eskivira ogranienja koja postoje u bankarstvu djelomine rezerve. to se dogaa sa novcem od inozemnih kredita? Bilo tko tko uzme inozemni kredit i troi ga unutar drave, mora ga promijeniti u kune. Tako HNB dolazi do deviza, a kune dobivene konverzijom (emitirane samo radi toga) mogu zavriti kao poetni depozit u bankama. Na osnovi tog poetnog depozita se putem bankarstva djelomine rezerve taj novac preljeva u: zaradu banke, obaveznu rezervu, te u viestruko vei kredit (dug) koji na drugoj strani zavrava kao neija tednja bez pokria. Detaljnije o tome ima u poglavlju 10. Profit banke. U tom pogledi banke djeluju kao emiter novca, dok se u isto vrijeme slobodnog novca ima sve manje. Slobodni novac je na poetku jednak poetnom pologu novca. Kako priliko izdavanja kredita jedan dio novca ide u obaveznu rezervu (13%) tako se taj novac gubi. Kako ide vrijeme, od preostalog novca banka uzima kamatu, a kada se taj kredit pojavi kao neija zarada stvar se ponavlja. Sve to ne zavri u obaveznoj rezervi i zaradi banke biti e rezerva u trezoru banke. Simulacija pokazuje da 9% novca moe zavriti u rezervi banke, 32% u zaradi banke, 58% u obaveznoj rezervi te 1% dodatno slobodnog kea. Pri tome se razvije kredita u visini 380% od poetnog novca. 346% od poetnog novca se stvori BDP-a (dodatni depoziti stvoreni multiplikacijom novca). Izgleda sve super, osim to je krajnji rezultat nestaica novca za otplatu dugova i nepostojea tednja. Praktino tednja nije pokrivena sa zbrojem obavezne rezerve i rezerve banke nego samo sa rezervom banke. U kalkulaciji to izlazi samo 9%. Tj. 10 od 11 tedia ne moe stvarno podii svoju utedu. Moe se primijetiti da zarada banke moe po iznosu nekoliko puta prijei ostali slobodni novac te je oigledno da taj sustav radi kao odlina pumpa za izvlaenje novca iz zajednice u privatne bankarske ruke. I tada se ljudi obino pitaju zato banke ne daju kredite? Odgovor je jednostavan. Ako nema dotoka novca izvana, slobodni novac (onaj koji se moe preliti u ruke bankara) je sve manji te bi svako daljnje davanje kredita bilo nepotrebno angairanje aktive jer se zarada banke moe ostvariti jedino ako ima slobodnog novca. Naime, bez slobodnog novca nema naina da banka isplati profit. Sjetite se toga kada ujete reklamu koja poziva na polaganje novca u banku i mami dobrom zaradom. Banka zatim te zaraene kune moe promijeniti u devize (kod HNB-a) te novce transferirati u matinu dravu. Dio dobiti e naravno zavriti kao porez u dravnoj blagajni. Ako je drava uzela 100% inozemnog kredita, a banka ugrabila 32% od tog novca tada e nakon odbitka dobiti banci ostati 24% od iznosa kredita koji je uzela drava. Ovi podatci su dobiveni simulacijom procesa multiplikacije novca te ih treba uzimati okvirno. I bez obzira na to, oigledno je da bankarstvo djelomine rezerve u kombinaciji sa emisijom novca samo kao kredita ima za posljedicu stvaranje perfektnih uvjeta za stvaranje zarade banaka. Kada domae banke kupuju dravne obveznice takoer imamo efekt pojave novog novca koji se moe pretvoriti u viestruko vee kredite (dugove) ostali subjektima u dravi. Ti krediti se naravno ne mogu vratiti. Dio subjekata u dravi zbog toga nee moi vratiti kredite i kad-tad odlazi u siguran bankrot. Naravno i same drave (vlade) ne mogu vratiti kredite, nego uzimaju nove kredite da bi vratili stare. Novac za to se u biti pojavljuje iz centralnih banaka koje po bitno niim kamatama posuuju bankama novce stvorene iz niega. Logiki je jasno da se ne moe vratiti vie novca nego postoji, a skoro sav novac je izdan kao kredit. Novac koji nije kredit je samo novac koji centralna banka ili nacionalna

banka plaa za kamate na poloenu obaveznu rezervu. Taj iznos je simbolian jer je iznos obavezne rezerve otprilike desetina novca, a kamata je ispod 1%. Primjer uzimanja inozemnih kredita imamo kada naa drava izdaje obveznice na amerikom tritu. Tamo svaka banka moe doi do dolara iz FED-a po 0,25% kamata i zatim ih posuditi Hrvatskoj po 7%. Da ne bi bilo zabune, FED nema te novce, nego ih stvori iz zraka. Nikakve rezerve zlata ne mogu biti podloga za stalnu kreditnu emisiju bez kraja. Zakljuak: Ovaj financijski sustav na bazi kredita vodi u beskonaan dug. Sloen je tako da se omoguava stvaranje rastueg duga koji se ne moe vratiti. Na osnovi stvaranja nepotrebnog duga se zatim stvaraju pogrena rjeenja po preporukama WB, MMF i EU. Time se favorizira stvaranje novaca kao duga u bankama, a drave nepotrebno zaduuju. Rjeenje je u ukidanju kreditnog sustava i uvoenju nekreditne emisije novca. Razlozi za to su oigledni. Dunika kriza stvara ekonomsko ropstvo (vidi poglavlje 14. Ekonomsko ropstvo) koje ima za posljedicu masu loih stvari na kvalitetu ivota ljudi. Npr. besparicu, visoke kamate, besperspektivnost, nezaposlenost, bankroti, niske mirovine, produenje staa do mirovine, nepotrebno zaduivanje drave za deficit prorauna, itd. Kreditni sustav stvara sam po sebi inflaciju. Inflacija (vidi poglavlje 11. Inflacija) se objanjava nemogunou pokrivanja trokova te potrebi dizanja cijena. Krediti nisu otplativi i reakcija je inflacija - dizanje cijena da se pokuaju pokriti trokovi. Kada se ukine kreditni sustav i omogui pokrivanje trokova tj. stvaranje uvjeta da neija zarada (uspjena firma mora ostvarivati profit!) ne stvara na drugoj strani novani deficit tada nee ni biti generatora inflacije. Problem kreditnog sustava u regulaciji novca moemo promotriti kao jednu podvalu u vidu teke korupcije (vidi poglavlje 13. Korupcija) o kojoj se uope ne razmilja. Tako ispada da je prava borba protiv korupcije put ka rjeenju dananjih problema. Krediti e postati otplativi tek kad se onemogui stvaranje duga veeg od emisije novca.

8. Novac kao dug


Novac kao dug je to posljedica centralnog bankarstva i bankarstva djelominih rezervi u iskljuivo kreditnom sustavu. Zato iskljuivo kreditnom? Jer ne postoji mehanizam emisije nekreditnog novca. Svi koji se pitate od kuda bankama mogunost da daju kredite trebate shvatiti bit procesa stvaranja novca iz niega i njegovog posuivanja uz kamatu. Koja su dva principa tu primijenjena. Jedan je bankarstvo djelomine rezerve, a drugi je emisija primarnog novca centralne banke (koji je sada takoer kredit). Sve je to zakonski legalno, ali je u konanici prevara za zajednicu. Bankarstvo djelomine rezerve poiva na injenici da novac poloen na raun u banku nee podii svi klijenti banke. Banka moe ostaviti samo dio (cca 14%) tog novca u trezoru, a najvei dio e plasirati u obliku kredita. Bit prevare je da se isti novac nalazi i na raunu klijenta banke i kod zajmoprimca. Oigledno je da je prisutno vie novca nego ga je bilo. To znai da je nova koliina novca u stvari krivotvorina i izdana bez pokria vrijednosti. Izdani kredit moe zavriti na raunu druge banke i na osnovu tog pologa, banka sistemom djelomine rezerve, moe plasirati novi kredit (novo krivotvorenje). Novac se tako u vie faza u sumi mnoi do faktora 1/0.14=7.14. U Hrvatskoj je to oko 5. To je plafon koji se moe pomaknuti promjenom stope obavezne rezerve. Premda je ovaj sistem omoguavao da se novana masa povea do 714% na principu krivotvorenja, imala je plafon koji je bio neprelazan. Zato su tu dodane centralne banke. Donja tablica pokazuje kako se krivotvori novac iz koraka u korak (obavezna rezerva je 14%). Vidljivo je da suma depozita u iznosu 100kn u konanici daje dodatnih krivotvorenih 613.99 kuna. Svi ti novci su nastali jednostavnim principom bankarstva djelomine rezerve (krivotvoreni prevarom). Krivotvorina ima sve znaajke novca, osim pokrie. Zato i je krivotvorina.
Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 .. 47 48 49 50 51 52 53 54 55 Depozit 100.00 86.00 73.96 63.61 54.70 47.04 40.45 34.79 29.92 25.73 22.13 19.03 16.37 14.08 12.11 10.41 8.95 7.70 6.62 5.69 .. 0.09 0.08 0.07 0.06 0.05 0.04 0.03 0.02 0.01 Rezerva 14.00 12.04 10.35 8.91 7.66 6.59 5.66 4.87 4.19 3.60 3.10 2.66 2.29 1.97 1.70 1.46 1.25 1.08 0.93 0.80 .. 0.01 0.01 0.01 0.01 0.01 0.01 0.01 0.01 0.01 Plasirani kredit 86.00 73.96 63.61 54.70 47.04 40.45 34.79 29.92 25.73 22.13 19.03 16.37 14.08 12.11 10.41 8.95 7.70 6.62 5.69 4.89 ... 0.08 0.07 0.06 0.05 0.04 0.03 0.02 0.01 0.00 Suma rezerve 14.00 26.04 36.39 45.30 52.96 59.55 65.21 70.08 74.27 77.87 80.97 83.63 85.92 87.89 89.59 91.05 92.30 93.38 94.31 95.11 ... 99.92 99.93 99.94 99.95 99.96 99.97 99.98 99.99 100.00 Suma kredita 86.00 159.96 223.57 278.27 325.31 365.76 400.55 430.47 456.20 478.33 497.36 513.73 527.81 539.92 550.33 559.28 566.98 573.60 579.29 584.18 ... 613.71 613.78 613.84 613.89 613.93 613.96 613.98 613.99 613.99

Centralna banka je prevarna tvorevina kojom se moe stvarati novac iz niega i davati na posudbu bankama i firmama. Zato je to prevara? Jer novac koji producira centralna banka nema nikakvu vrijednost. Zato nema vrijednost? Jer ga centralna banka nije zaradila. Da bi se prikrila prevara,

zarada centralne banke se najee prenosi u dravni proraun. Najvei dobitak od centralnog bankarstva imaju banke. Stvaranjem centralne banke rijeen je problem plafona sistema djelomine rezerve, a rezultat je mogunost stvaranja neograniene koliine krivotvorenog novca. Prevara se prikriva dodatnim funkcijama centralne banke, kao to su odravanje teaja i "odravanje stabilnosti cijena". Odravanje cijena, gdje cijene u 10 godina porastu 25 do 50%, pokazuje da je ta funkcija neostvariva. Naime, porast cijena i dolazi od konstantnog angairanja sve vee koliine kredita i optereenja privrede trokom kamata koji svake godine postaje sve vei. Banke se mogu zaduivati kod centralne banke i kredit dalje plasirati. Taj novac se kasnije jo multiplicira principom djelomine rezerve (tablica gore). Vano je uvidjeti da za svaki izdani kredit, koji e poveati novanu masu ide i dug koji je vei za kamate. Tako 100 kuna pologa u banku na kraju moe napraviti 600 kuna duga sa kamatama. Prijevaru je lake shvatiti kad bi objedinili funkciju centralne banke i banaka u jedan posao. Ta firma bi producirala novac iz niega i davala kredite svima osim dravi. Zaradu bi sitim dijelom davala u dravni proraun, a ostalo za sebe. Dodatno bi obavljala posao odravanja teaja i viim ili niim kamatama na posudbu krivotvorenog novca regulirala koliinu plasiranih kredita. Najnovija praksa ECBa koja otkupljuje dravne obveznice u ovom kontekstu bi znaila da bi u tom ova fantomska firma sama sebi isplaivala povrat kredita (neke drave) i tu dravu zaduila jo vie prema sebi. Time ostvaruje legalan profit na praktiki izdavanju novca iz niega. Meutim, da bi se dug podmirio potrebno je vratiti kompletan kredit i jo kamate. A od kuda dolazi novac za plaanje kamata? U poetku primjene iskljuivo kreditnog sustava novac za kamate moe doi iz novane mase koja je postojala od ranije (realni novac), meutim sa vremenom banke mogu potpuno istisnuti sav realni novac zadravanjem dijela dobiti od kamata. Tada moemo slobodno rei da je sav novac u opticaju ustvari neiji kredit iza kojeg se krije jo vei dug. Treba dodati da je zbog stalnog poveanja dobara u svijetu potrebno poveavati koliinu novca da bi oni koji su ta dobra stvorili mogli u sumi imati novanu zaradu. Moe se to rei i drugaije. Svatko, tko radi i svojim radom ostvaruje utedu, je novo nastalu vrijednost uspio pretvoriti u novanu utedu. Ustav nam garantira pravo na rad i zaradu (trokove + neku sitnu utedu). Ako svi stanovnici jedne drave ele u sumi utedjeti i to ponavljati svake godine, tada svake godine treba barem toliko dodati novog novca. Ako to ne bi bilo tako, onda bi iz godine u godinu imali one koji stvaraju utedu, one koji nemaju utedu i one koji imaju novane gubitke. Jasno je da oni sa utedom i bez nje mogu opstati, a ovi drugi moraju bankrotirati. S time da njihov bankrot nije kraj. Neiji stalni profit i dalje ima za posljedicu novani gubitak kod nekog drugog, pa i taj prije ili kasnije mora bankrotirati. I onda je jasno da, ako netko svoj kredit vraa zaraenim novcem, a iza tog novca se krije jo vei dug, da se taj jo vei dug moe platiti sa jo vie zaraenog novca iza kojeg se krije jo vei dug. I tako bi mogli u beskraj, da banke u jednom momentu ne stanu izdavati kredite. Novana zarada je ustvari dolazila od porasta kredita. A koje su posljedice koritenja takvog novca? Posljedice su visok profit banaka i prelijevanje dobiti u bankarski sektor te inflacija jer limit za kredite nije rast cijena, nego mogunost stavljanja hipoteke. A visok profit banaka ulazi u cijenu proizvoda te su svi proizvodi i usluge skupi. Sa ovim znanjem, znamo da i kad neka firma objavi da je imala super profit, to takoer znai da je napravila u globalu jo vei dug na drugoj strani. Takoer i drava za otplatu dugova treba dio sredstava iz poreza, to opet ima za posljedicu neijeg jo veeg zaduenja. To je duniko ropstvo. ovjek se pita: ija je to izmiljotina i emu i kome slui kad privrednici, pojedinci i drava nemaju nikakvu korist? Da ne ulazim u teorije zavjera, vidljivo je da takav iskljuivo kreditni sustav jedino koristi bankama tj. velikim bankarima. Stoga i nema razloga da se ne mijenja i to to prije to bolje. Zato o tome postoji medijska blokada? Pa vjerojatno zbog neijih interesa. I logino je zakljuiti da je medijska blokada (i neobrazovanje u kolama) u interesu bankama i bankarima. Izlaz iz te situacije je u izmjenama zakona o HNB-u iz 1994.g. kojim se zabranjuje primarna emisija u dravni proraun.

8.1 Kreditiranje bez multiplikacije novca Podizanjem obavezne rezerve preko 50% se moe rijeiti stvaranje multiplikacije novca te se tada nee javljati vea ponuda novca nego to ga ima, ali se ne rjeava nedostatak realnog novca u dravi. Sveobuhvatno rjeenje je u monetarnoj reformi (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize) kojom se monetarna vlast (nad izdavanjem novca) vraa dravi. Da 50%-tna obavezna rezerva ne izaziva multiplikaciju novca u opticaju vidi se iz donje tablice. Suma izdanih kredita ne prelazi iznos rezerve u banci. U opticaju prividno imamo 199,95 kuna od kojih je 99.95 kuna kredit (novac koji ne postoji), ali je u istom iznosu poloena rezerva te je kredit potpuno pokriven rezervom. Ako je poloeni novac vremenski vezan (datumom izlaska ulaganja), tada se u istom vremenu ne moe pojaviti vie novca nego to ga ima. Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 Depozit 100.00 50.00 25.00 12.50 6.25 3.12 1.56 0.78 0.39 0.19 0.09 0.04 0.02 0.01 Rezerva 50.00 25.00 12.50 6.25 3.13 1.56 0.78 0.39 0.20 0.10 0.05 0.02 0.01 0.01 Plasirani kredit 50.00 25.00 12.50 6.25 3.12 1.56 0.78 0.39 0.19 0.09 0.04 0.02 0.01 0.00 Suma rezerve 50.00 75.00 87.50 93.75 96.88 98.44 99.22 99.61 99.81 99.91 99.96 99.98 99.99 100.00 Suma kredita 50.00 75.00 87.50 93.75 96.87 98.43 99.21 99.60 99.79 99.88 99.92 99.94 99.95 99.95

Kada imamo visoku obaveznu rezervu (50%) tada se ne moe pojaviti vie kredita nego to uope ima novca, a samim time i banka ne moe multiplicirati novac te na osnovu fiktivne multiplikacije zahtijevati viestruki profit u istom vremenu. Smanjenje profita u odnosu na emitirani novac u dravi je bitno jer drava nakon provoenja reforme monetarnog sustava moe emitirati od 3,5 do 5% novog novca svake godine i stoga je normalno da banke i gospodarstvenici ne mogu fiktivnom multiplikacijom novca stvoriti vie novane dobiti jer nje jednostavno nema (drava nije emitirala). To je onaj fenomen koji se slikovito naziva napuhani balon od sapunice, a koji vodi u inflaciju i duniku krizu. Na slijedeoj stranici je tablice kalkulacije profita banke kada je postavljena visoka obavezna rezerva. Iz grafikona je vidljivo da je pokrie uvijek vee od kredita te da nema multiplikacije novca. Zarada banke je naravno zbog toga niska. Meutim, slobodnog novca uvijek ima manje jer se prebacuje u obaveznu rezervu. Izostanak emisije novca kao duga koji bi poveao ponudu novca nije problem jer drava moe emitirati novac bez duga (3,5.. 5% od novane mase) i pokriti deficit prorauna te prestati sa nepotrebnim zaduivanjem. Vie o profitu banke ima u poglavlju 10. Profit banke.

Prilog na webu: profit_banke_vrijeme.xls (http://sites.google.com/site/financijskisustav/profit_banke_vrijeme.xls?attredirects=0) - tablica za simulaciju bankarske zarade sa slobodnom izmjenom parametra

9. Izvori novanog profitiranja


Novani profit ili uteda je onaj dio prihoda koji ostane nakon podmirenja svih trokova. Sasvim je normalno da privredni subjekti i svi ostali subjekti imaju i ele imati profit ili utedu. U realnoj zajednici (dravi) moemo razmatrati izvore novanog profitiranja. Nabrojati u izvore novanog profitiranja: 1. 2. 3. 4. 5. drugi subjekti izvoz vei od uvoza deficit dravnog prorauna bankarski krediti investicije (strane i domae)

Od svih nabrojanih izvora novanog profita samo je deficit prorauna jedini izvor trajnog novanog profita. I to u sluaju kada se vri primarna emisija, a ne kad se uzima kredit za deficit. Na drugim subjektima se novano moe profitirati ogranieno sve dok oni ne potroe svoje zalihe novca (imovine). Izvoz vei od uvoza ne mogu imati sve zemlje i nije rjeenje za svaku zajednicu. Bankarski krediti mogu biti samo privremeni nain za novano profitiranje za vrijeme kreditne ekspanzija (vie kredita se uzima nego to se vraa), a prilikom vraanja kredita se u sumi ostvaruje novani gubitak. Investicije mogu biti izvor novanog profitiranja. Meutim, nerealno je oekivati da se investicije stalno dogaaju i da rastu jer investitori moraju poeti vraati uloeni kapital i ostvarivati profit. Jedini izuzetak od toga su investicije sa izvoznim programom proizvodnje kada dolazi i do poveanja izvoza. Jako je vano znati kako neko drutvo moe novano profitirati. Ako nema uvjeta za novano profitiranje cijele zajednice, sigurno doi do krize u gospodarstvu.

9.1 Analiza sustava kod profitiranja od kreditnog novca Prilikom analize pretpostaviti emo najoptimalniju soluciju kod stalnog zaduivanja. To je uzimanje kredita i plaanje samo kamata na dug (bez otplate glavnice). Jedna drava je kao zatvorena posuda. to unutra ubaci, to moe i izvui: Deficit dravnog prorauna = tednja (novani profit) + Deficit platne bilance sa inozemstvom <1> Deficit je ovdje pozitivna vrijednost manjka i sada se financira kreditom (npr. inozemnim). tednja je deficit financiranja. To je normalna posljedica svake djelatnosti. Deficit platne bilance sa inozemstvom = domae investicije u inozemstvu - strane investicije + uvoz - izvoz + plaanja u inozemstvu - dotacije iz inozemstva. Hrvatskoj ima taj deficit. Ova jednadba se moe napisati i drugaije: tednja (novani profit) = Deficit dravnog prorauna - Deficit platne bilance sa inozemstvom <2> To je jednadba novanog profita u dravi. U toj raunici nisu krediti banaka. Pretpostavka je da su u razdoblju kreditiranja krediti zatvoreni. Ako to nije i dolo je do rasta kredita, onda jednadbi za tednju moemo pisati:

tednja (novani profit) = Deficit dravnog prorauna - Deficit platne bilance sa inozemstvom + Rast kreditnog novca <3> Rast kreditnog novca = Plasirani krediti na kraju razdoblja - Plasirani krediti na poetku razdoblje <4> Ako je dolo do pada kredita tada e Rast kreditnog novca biti negativan kao i Novani profit bankarskog sektora 2. Kamate su izuzete iz raunice kreditnog novca jer kamate nisu emitirani kreditni novac. Kamate su prihod banaka koji umanjen za trokove daje profit banke. Tj. visoka kamata banaka poveava njihov novani profit i time smanjuje moguu tednju (profit) realnog sektora. tednja (novani profit) realnog sektora = Ukupna tednja - Novani profit bankarskog sektora 1 (na postojeem kreditu) <5> Novani profit bankarskog sektora 1 je profit koji e banka ostvariti naplatom kamate na postojei kredit umanjeno za trokove tokom tog perioda. Glavnica tog kredita se ne otplauje jer je kredit povean. Ukupna tednja je izraunata po formuli 3. Na taj nain ne samo to realni sektor ne moe ostvariti privremeni profit od rasta kreditnog novca, nego se zbog visokih kamata preostali profit prelijeva u bankarski sektor. Spomenut je privremeni profit od rasta kreditnog novca smatramo takvim jer se on u budunosti mora vratiti sa kamatama. Kompletna formula za izraun profita realnog sektora je: tednja (novani profit) realnog sektora = Deficit dravnog prorauna - Deficit platne bilance sa inozemstvom + Plasirani krediti na kraju razdoblja - Plasirani krediti na poetku razdoblja - Novani profit bankarskog sektora 1 <6> Zanimljiv je doprinos bankarskog sektora u obliku privremenog profita realnog sektora od kreditnog novca: Privremeni profit realnog sektora = Plasirani krediti na kraju razdoblja - Plasirani krediti na poetku razdoblja - Novani profit bankarskog sektora 1 <7> to uvrtenjem daje: tednja (novani profit) realnog sektora = Deficit dravnog prorauna - Deficit platne bilance sa inozemstvom + Privremeni profit <6b> Privremeni profit realnog sektora na kreditnom novcu postoji sve dok je rast kredita vei od novanog profita bankarskog sektora 1 koji se odnosi na ve izdane kredite. Meutim, dug prema bankama je naravno vei od privremenog profita. Rast duga zbog poveanja kredita se moe izraunati: Rast duga = Plasirani krediti na kraju razdoblja - Plasirani krediti na poetku razdoblja + kamate 2 - trokovi banke 2 <8> Kamate 2 su bruto prihod od kredita u budunosti (na kraju perioda). Nakon odbijanja trokova dobije se budui novani profit banaka 2 (od kreditnog poslovanja). Plaene kamate 2 = Novani profit bankarskog sektora 2 + trokovi banke 2 <9>

Uvrtenjem izraza 9 u 8 se dobije: Rast duga = Plasirani krediti na kraju razdoblja - Plasirani krediti na poetku razdoblja + Novani profit bankarskog sektora 2 <10> Tj. uvrtenjem formule 4 dobivamo:

Rast duga = Rast kreditnog novca + Novani profit bankarskog sektora 2<11> Iz formule 11 je vidljivo da dug raste vie od emitiranog kreditnog novca. Tj. u budunosti se dug mora pokriti sa vie emitiranog novca to ima za posljedicu jo vei dug. Kad bi banka radila bez profita, dug bi bio jednak kreditnom novcu. Naravno, to ne bi omoguilo opstanak takvog biznisa jer ne stvara profit. Ako uzmemo da je emitirani kreditni novac dobiven multiplikacijom (x2 do x5) dotoka novca (iz deficita prorauna, izvoza, stranih investicija), tada je oito da ak i kad postoji dotok novca, da sekundarna emisija novca (kreditni novac od kredita) stvara viestruko vei dug od tog dotoka. Dugorono to znai da i zemlje npr. koje imaju dobar izvoz i dalje stvaraju dugove. To je razlog zato se mora reducirati emisija kreditnog novca tako da ne stvara dunika kriza ili inflacija. Kada se emitira nekreditni novac, multiplicirajua emisija kreditnog novca bi stvorila inflaciju. Takoer je vidljivo iz formule 11 da kad bi banka otpisala dio duga, da bi time pretvorila emitirani kreditni novac u dijelom realni jer bi dio privremenog profita ostao nepokriven dugom banki. Tako bi se privremeni profit pretvorio u trajan profit, a kreditni novac djelom pretvara u nekreditni. Dobitak je u stvaranju mogunosti za vei novani profit realnog sektora. Tu metodu prema nekim izvorima koriste Poljska, Kina i Argentina. U formulama se spominje novani profit banaka i tu se misli samo na kreditno poslovanje. Ostalo poslovanje banaka ima iste karakteristike kao i realni sektor (jer ne stvara kreditni novac). Takoer je zanimljiva razlika izmeu rasta duga i privremenog profita realnog sektora (8-7) tj. poveanje duga umanjeno za dobiveni kreditni novac. Rast duga - Privremeni profit realnog sektora = Novani profit bankarskog sektora 1 + Novani profit bankarskog sektora 2 <12> Budui da je realni sektor taj koji najee treba kredit rjeenjem izraza se dobiva cijena privremenog profita realnog sektora: Rast duga = Privremeni profit realnog sektora + Novani profit bankarskog sektora 1 + Novani profit bankarskog sektora 2 <13> Ova formula (13) pokazuje da realni sektor plaa ostvarivanje privremenog profita (u sadanjosti) dugom koji raste za profit banaka za ve izdane kredite u tekuem periodu (Novani profit bankarskog sektora 1) i novani profit banaka u budunosti (na kraju perioda) vezan za poveanje kredita (Novani profit bankarskog sektora 2). Ova formula objanjava kako je pogrena tvrdnja da se uzimanjem kredita za plaanje dospjelih rata duga ne poveava dug. U tom sluaju je Privremeni profit realnog sektora=0 tj. nita od kredita nije ulo u sustav, to znai da dug ostaje jer se kreditom plaa Novani profit bankarskog sektora 1, ali se poveava za Novani profit bankarskog sektora 2 koji se tada odnosi na kamate koje e se platiti u budunosti na taj reprogramirani kredit. Meutim, ako je glavnica neotplaenih kredita npr. 20 milijardi, a kamata 8% (tuzemni trokovi 2 %) tada se npr. kod uzimanja kredita od 2 milijarde (10% od postojeeg duga) dogaa slijedee (banka je u istoj dravi): Novani profit bankarskog sektora 1 = 20 milijardi * 6% = 1,2 milijardi Privremeni profit realnog sektora = 2 milijarde - 1,2 milijarde = 800 miliona Rast duga = 800 miliona + 1,2 milijardi + 120 miliona (za novi kredit na poetku perioda) = 2,12 milijardi

U primjeru je vidljivo da za 800 miliona kreditnog novca dobivamo rast duga za 2,12 milijardi ve slijedee godine. Sve je to posljedica visokog duga i kumuliranja zaduenja. Oigledno je da sa malim poveanjem kredita vei dio novca odlazi na plaanje kamata na glavnicu duga, a samo mali dio ostaje kao kreditni novac. Stoga je normalno da apetiti za financiranje deficita prorauna kreditom moraju rasti eksponencijalno da bi odrali nekakav dotok kreditnog novca u dravu koja ima problema sa dotokom novca u financijski sustav. Uzmimo sad drugi primjer. Banka i klijent su u u istoj dravi. A ako je glavnica neotplaenih kredita npr. 200 milijardi, a kamata 8% (troak 2%) tada se npr. kod uzimanja kredita od 10 milijardi (5% od postojeeg duga) dogaa slijedee: Novani profit bankarskog sektora 1 = 200 milijardi * 6% = 12 milijardi Privremeni profit realnog sektora = 10 milijardi - 12 milijardi = -2 milijarde Rast duga = -2 milijarde + 12 milijardi + 600 miliona (za novi kredit na poetku perioda) = 10,6 milijardi Ovdje se vidi da je dolo do povlaenja 2 milijarde kreditnog novca iz opticaja, ali da je pri tome ipak dolo do rasta duga za 10.6 milijardi u slijedeoj godini. To je mogue kod malog rasta kredita i visokih kamata. To su uvjeti koji pojaano vode u financijsku i gospodarsku krizu. Svako povlaenje novca sigurno stvara krizu. Treba uzeti da se primjer odnosi samo na kreditno poslovanje. Banka ima trokove vezane za ostale sloenije poslove. Npr. prihod od kamata je bio 2/3 ukupnih prihoda banaka u 2009. (http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2009/h-god-2009.pdf) Da nije bilo rezervacija za gubitke, banke bi ostvarile 50% profita od kamatne zarade. Ako za kreditnu aktivnost nije potrebno imati toliko trokova kao za ostale poslove, tada je vjerojatnost da su trokovi 2% prihoda od kamata dosta vjerojatna. To je 25% prihoda. Ukupan profit bankarskog sektora poslije kraju razdoblja je: Profit bankarskog sektora = Novani profit bankarskog sektora 1 + Novani profit bankarskog sektora 2 <14> Kada doe do pada plasiranih kredita tada e Novani profit bankarskog sektora 2 biti negativan, ali jo uvijek e biti pozitivan jer se Novani profit bankarskog sektora 1 odnosi na jo uvijek veliku glavnicu kredita. Tada e fiksni trokovi smanjiti i profit banaka, a mogue je da zbog izostanka vraanja kredita klijenata ponu stvarati gubitak u poslovanju.

10. Profit banke


Ve u poglavlju 8. o multiplikaciji novca (novac kao dug) bilo je govora o tome kako banke stvaraju novac preko multiplikacije depozita. Sada emo to malo objasniti preko primjera izrauna.

Gornja kalkulacija je napravljena kao simulacija djelovanja dananjeg bankarskog sustava. Uzeto je za obaveznu rezervu 13%, za rezervu 2% te kamatu banke od 3%. Ciklus polaganja kredita kao novog depozita je pola godine. Obavezna rezerva je dio depozita koji se koji izdavanja kredita izdvaja na poseban raun i postaje neupotrebljiv do vraanja kredita. Rezerva je dodatni dio depozita koji se ne koristi za izdavanje kredita da bi banka imala slobodnih novaca i odravala likvidnost. U gornjem primjeru imamo stupac vrijeme koji se mijenja svakih 0.5 godina, zatim stupac depozit koji pokazuje koliko se novaca cikliki polae na raun. Prvi polog je polog realnih 1000 Eura. Ostali polozi se vre nakon proteka vremena ciklusa (0,5 godine), a uplauje se iznos kredita umanjen za kamate koje su bile obraunate za to vrijeme na ukupan iznos kredita. Stupac kredit pokazuje koliko se dobiva kredita. Stupac o.r. je dio pologa koji se odvaja u trezor obavezne rezerve i nije u prometu. Stupac ukupna o.r. je zbrojena obavezna rezerva od svih pologa do tada. Stupac trezor je stvarni ke novac koji je u trezoru banke (zadano 2% od depozita). Stupac kamata cikl je obraunata kamata u tom

ciklusu na sav iznos kredita do tada. Stupac zarada ba pokazuje zbroj svih naplaenih kamata do tada. Stupac aktiva pokazuje koliko je izdano novca kao dug (glavnica kredita). Stupac uk depoziti je zbroj realnog pologa i ciklikih pologa izdanih kredita umanjenih za kamatu. Stupa uk pokriveno pokazuje koliko realnog novca postoji kao obavezna rezerva i rezerva u bankovnom trezoru. Obavezna rezerva se deponira u Finin trezor. Stupac zarada/aktiva pokazuje udio ukupne zarade banke do tada u odnosu na izdane kredite. Stupac zarada/realni novac pokazuje koliko je do tada banka na ime kamata uzela od poetnog realno uplaenog novca (dotok kapitala). Ova tablica simulira to se dogaa, recimo sa novcima koje bi npr. neka uspjena drava zaradila od izvoza, a kredite plasirala unutar drave. Vremenski ciklus od uzimanja kredita do polaganja kao zarada je u ovom primjeru pola godine. Pogledajmo rezultate poslije 4. godine tj. na kraju tog reda je 4,5 godina proteklo od pologa realnog novca. Ukupna o.r. je 553,33 eura. U trezoru banke ima 85,28 eura. Zarada banke u tih 4,5 godina je 358,23 eura. To je 35,82% od realno poloenog novca. Znai da je vie od 1/3 prvotnog dotoka kapitala (stvarnog novca) prelo u zaradu banke za samo 4,5 godina premda je kamata bila samo 3%. Od realnog novca ostalo je samo 641,77 eura, a u sustav je plasirano duga 3624,49 eura. Tj. prividno na raunu banke imamo 3,624 puta vie novca nego to je bio realni dotok novca. Moe se primijetiti da je trend zarade banke na godinjoj razini (u 4. godini) oko 10% od poetne realne koliine novca. To je posljedica multiplikacije novca - 3,6 puta prividno vea koliina na koju se primjenjuje 3% kamate iz primjera. Jedini raspoloivi novac koji se moe podii iz banke je samo 85,28 eura. A to je 8,53% od poetnog realnog pologa novca. 55,4% je zarobljeno u obaveznoj rezervi, a banka je zaradila 35,82%. Likvidni novac u vlasnitvu banke je 4,2 puta vei od likividnog novca

raspoloivog zajednici. Naravno da e banka na svoju zaradu platiti porez i jedan dio vratiti zajednici, ali je oigledan sustav koji prelijeva likvidna sredstva u vlasnitvo banke, a tediama ostaju depoziti pokriveni samo sa rezervom banke (2% od ukupnih depozita u primjeru).

Ovi primjerom se vidi koliko emisija novca kao duga pogubno djeluje na ostale subjekte stvaranjem velike ponude novca (kredita) i kako u kratkom roku stvara dobar prihod bankama. Svi vi koji bi sami eljeli mijenjati parametre i prouavati rezultate, moete to u tablici profit_banke_vrijeme.xls (http://sites.google.com/site/financijskisustav/profit_banke_vrijeme.xls?attredirects=0). U nastavku imalo jo jedan primjer (tablica stranica prije). Ova tablica je slina, a pokazuje kako banka moe u samo 2,5 godina prebaciti 32% prvotnog dotoka kapitala u svoju zaradu, zajednici ostaviti tek 10% i stvoriti dug od 430%. Raunicom se da pokazati da bi dotok kapitala morao rasti stopom 80% godinje da pokrije stvoreni dug (a da se vie ne uzimaju krediti). To je razlog zbog kojeg se i zemlje sa dobrim izvoznim rezultatima ne mogu otrgnuti od dugova. Zbog gladi za novcem i "povoljnim" kamatama ulazi se olako u investicije kreditima, a sve rezultira prelijevanjem novca u banke i stvaranjem neotplativih dugova. Ovu tablicu moemo promatrati i kao primjer to se dogaa sa novcem koji dolazi od inozemnih kredita i zaduivanja umanjeno za uvoz i plaanje prema inozemstvu. On se moe u nekoliko godina pretvoriti u viestruko vei dug, a dobar dio tog poetnog novca pretoiti u ruke banaka (barem treina). Pri tome e slobodnog novca u opticaju ostati jako malo. Ovo su vie nego dobri razlozi da se bankarskom sektoru mora onemoguiti multiplikacija novca (duga) preko depozita i prijei na realnu emisiju novca drave (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize). U nastavku imamo tablice sa simulacijom konstantnog rasta kredita kroz vrijeme. To se postie skraenjem perioda polaganja depozita kako pada koliina izdanog kredita.

Mali dijagram pokazuje kako tokom vremena raste zarada banke u iznosu realno uneenog novca. Vei dijagram pokazuje kredite (emitirani novac kao dug) te slobodni novac u opticaju, pokrie realnim novcem te zaradu banke. Najvanija stvar za primijetiti je da razvoj raunice staje kada vie nema slobodnog novca za emisiju kredita. U tom momentu se simulacija prekida, ali se u realnom ivotu tada pojavi problem naplate kredite, tj. problem ispliva na vidjelo u vidu ovrha, nelikvidnosti, krize u proizvodnji, itd. Velika koliina izdanih kredita stvara veliku presiju na financijski sustav da doe do novaca za kamate. Doslovce je velika veina novca koja se vodi na raunima neiji kredit i nemogue je da se na sav taj novac plati kamata. A osobito, ako je

novac kojim se plaaju kamate opet neiji kredit (tako pie u zakonu o HNB-u i statutu ECB-a oni izdaju novac samo kao kredit i neto sitno kamate na novac obavezne rezerve). A sad objavljujemo kalkulaciju uz visoku obaveznu rezervu.

U ovom primjeru se vidi da krediti nemaju ekspanziju, ali takoer sa vremenom dolazi do manjka slobodnog novca. To nije problem jer bi se monetarnom reformom, dravi vratila vlast nad emisijom novca koju do sada rade banke stvaranjem novca kao duga koji se ne moe vratiti. to znai da e postojati globalna isplativost i manja potranja za kreditima kao jedinim izvorima novog novca. Takoer nema ni buma u ponudi novca, ime se stabilizira gospodarstvo i spreava inflacija. Prilog na webu: profit_banke_vrijeme.xls (http://sites.google.com/site/financijskisustav/profit_banke_vrijeme.xls?attredirects=0) tablica za simulaciju bankarske zarade sa slobodnom izmjenom parametra

11. Inflacija
Toliko je raznih objanjenja inflacije da se ini da se tu nita novo ne moe rei. Jasno je svima, da ako u zadanom trenutku ponuda novca prelazi mogunosti gospodarstva da to odradi, da e nastati inflacija. Meutim postoji i drugo logiko rjeenje koje bolje objanjava pojavu inflacije. Generalno, moemo uzrokom inflacije nai u dvije ljudske osobine: pohlepi i potrebi. Pohlepa objanjava fenomen dizanja cijena radi postizanja veeg profita, a potreba dizanje cijena da se pokriju trokovi. Prvi razlog nam je i vie nego jasan, a drugi mnogima izgleda poprilino nejasan i moda znak poduzetnike nesposobnosti. U poglavlju 2. Od problema do rjeenja smo logiki pokazali da kad u jednom sustavu nema unosa novca da dugorono ne mogu svi ostvarivati novani profit. Oni koje stalno ostvaruju novani gubitak imaju nekoliko mogunosti za rjeenje problema. Jedna je promjena djelatnosti koja e donositi novani profit (ili barem sprijeiti stvaranje gubitka). Druga mogunost je dizanje cijene vlastitih proizvoda i usluga sa ciljem postizanja pozitivnog poslovanja. Trea je smanjenje trokova, a etvrta je bankrotiranje. Prva tri naina imaju opet za posljedicu da e se gubitak prenijeti nekome drugome ili smanjiti profit do sada novano profitabilnima. Nama je najzanimljivije rjeenje problema pokrivanja trokova dizanjem cijene. Logiki smo dokazali da je to posljedica toga to ne mogu svi ostvariti novani profit. To je zakonitost sustava sa konstantnom koliinom novca. Imamo jedan dobar primjer koji moe pokazati problematiku: Zamislimo da postoje samo seljak i baba travarica. I ako bi na poetku svatko imao istu sumu zlatnika, jasno je da, kad bi baba travarica ostvarivala vei prihod od trokova (hrana od seljaka), da bi tada seljak polako ostajao bez poetnog novca. Jedini nain da to sprijei je da smanji trokove (manje plaa babi travarici) ili da povea cijene hrane. U momentu kada seljak povea cijenu hrane, baba travarica moe poveati cijenu biljnih pripravaka i imamo inflaciju (rast cijena). U primjeru je vidljivo da potreba ouvanja novanog statusa, kada se na drugoj strani ostvaruje profit, vodi u inflaciju. Imamo dakle direktnu vezu stvaranja novanog profita na jednoj strani i pokretanja dizanja cijena na drugoj strani. Veza u svemu tome je da u tom sustavu nije dolo do poveanja koliine novca. Dobar primjer ovog djelovanja je stagflacija (slaba privredna aktivnost sa inflacijom). Da sustav ima realan dotok novca, tada bi se velik dio novanog profita mogao zatvoriti iz tog dotoka te ne bi na drugoj strani nastajao novani gubitak i razlog za dizanje cijena. Apetiti onih koji profitiraju ne bi smjeli prijei koliinu raspoloivog dodanog novca. Gospodarstvo bi imalo novani profit od djelatnosti i to bi pokretalo rast. Rast bi morala pratiti i poveana emisija realnog novca (svake godine 3,5 do 5% od ukupne novane mase). Sustav centralnih banaka sa bankama koji danas regulira novac u opticaju oigledno sa jedne strane ostvaruje profit, a sa druge strane stvara novane gubitke (dug je vei od unosa novca na kreditan nain) prema gornjem logikom zakljuivanju mora imati reakciju kod onih koji ostvaruju novani gubitak da ga moraju na neki nain rijeiti ili e propasti. Jedno od rjeenja je uvijek sigurno poveanje cijena e biti jedino rjeenje kada se na drugoj strani ostvaruje novani profit. Alternativa tome je da oni koji ostvaruju novani profit smanje prestanu ostvarivati profit (smanjenjem cijena). Naravno, ta je mogunost skoro nemogua. Traiti od profitabilnih da se odreknu profita znai isto to i uiniti njihov posao neisplativim (sa stanovnitva gdje je posao uspjean dok ostvaruje novani profit). Svi ovi zakljuci upuuju na to da sadanji sustav regulacije novca ima ozbiljne nedostatke koji ne vode zajednicu u blagostanje nego u sasvim drugaiji smjer. Prema tim zakljucima, sustav ne bi mogao funkcionirati dobro ni bez multiplikacije novca u bankama. Banke svojom kreditnom aktivnou samo maskiraju stvarne probleme, ostvaruju zaradu na multiplikaciji novca i prolongiraju rjeenje jer rastuim kreditima simuliraju dotok novca. Moemo ak zakljuiti da je uvoenje centralnih banaka

bila podvala bankara sa ciljem preusmjerenja zarade u svoje ruke, kao i skretanje sa puta prema pravom rjeenju. To znai da trenutno imamo dvostruku sabotau u monetarnom sustavu. Tvrdnja postaje jo utemeljenija kad vidimo koji se sve potezi rade da bi se ouvao ovakav sustav regulacije novca. Npr. produuje se radni sta za mirovinu, uvode skupe kolarine, reu socijalna prava, smanjuju mirovine, diu porezi na sve i svata, uvode ak i posebni porezi na banke, stvaraju fondovi spasa, testiraju banke na krizne situacije, centralne banke otkupljuju dugove drava, itd. Oigledno je da bi prijelazom na pravo rjeenje banke izgubile zlatnu koku (Ponzijevu shemu zaraivanja na beskonanoj kreditnoj ekspanziji), a samim time i mo da vladaju iznad suverenih drava. Mo duga je tolika da ucjenom dobivaju ono to nikad ne bi mogle dobiti od neke suverene drave. Novac moe to burgija ne moe, a dug moe jo i puno vie.

12. Posljedice privatizacije


Mnogi se pitaju to znai prodaja dravnih firmi, a osobito onih koje imaju monopol u nekom djelatnostima? Ta tema se nedavno otvorila kao rjeenje za financiranje trokova dravnog prorauna. A ini se da to ima i skrivene opasne posljedice za dravne financije o kojima se uope ne razmilja. Dugorono gledano do novanog profita u dravi (vidi poglavlje 9. Izvori novanog profitiranja) dolazi od deficita dravnih prorauna. Kako mi nemamo izvoz, to znai da je samo deficit naeg prorauna u igri. Da imamo, tada bi na profit financirali i deficiti prorauna drugih drava (npr Njemaka ima tu situaciju). Ok, ako se drava zaduuje za novani profit u dravi (iskljuivo kreditni sustav regulacije novca), onda je pitanje zdravog razuma prodati nekome kljuna poduzea i infrastrukturne objekte koji su doslovce monopolisti za graane. Svaki novi vlasnik koji bi tu ostvario novani profit (onaj isti koji dolazi od deficita prorauna) morao bi npr. platiti 25% poreza na dobit dravi. Tj. u prijevodu: drava je tad namagarena jer se zaduuje 100% sa kamatama i dobija natrag 25% novanog profita. 75% novanog profita kupljene firme zadrava novi vlasnik. Za razliku od toga, ako je sve dalje ostaje dravno, tada profit uope nije bitan jer tu profitiraju samo radnici koji rade za dravne firme, a to je sigurno manje nego da postoji novi vlasnik. To u prijevodu znai da bi se deficit prorauna poveao kada bi dravne firme prodali da postanu profitabilne. To moemo vidjeti iz poslovanja banaka. Sva dobit banaka se dobiva iz deficita prorauna (prije ili kasnije). Isto vrijedi i za INU. Ovo je znaajan rezultat predvidive kalkulacije toka novca u dravi te pokazuje da privatizacija dugorono poveava deficit dravnog prorauna. Sve se to dogaa jer imamo uveden iskljuivo kreditni sustav gdje je dravni deficit kreditiran zaduivanjm jedini izvor trajnog profita u dravi. A to je bio prvi korak 1994. kada smo se usaglasili sa ESCB u doba kegrinog prisustva u odboru HNB-a. Guste Santini je 1994. godinu proglasio godinom poetka krize. A to se u stvari moe povezati sa promjenom u monetarnom sustavu. Zapitajte se prvo: od kuda e doi lova za isplativost tog biznisa. Ja vam kaem da je to (sada na) deficit prorauna. I to mogu dokazati matematikom analizom (vidi poglavlje 3. Veza profita sa deficitom prorauna). Ako bi uspjeli dobro izvoziti, bilo bi nam lake, ali bi i dalje trpjeli nepotrebnu veliku tetu od kreditnog monetarnog sustava (vidi poglavlje 2. Od problema do rjeenja). Iznimka od ovog loeg utjecaja je prodaja firmi koje su orijentirane na izvoz, a koje bi proirile i poveale svoju prodaju u inozemstvu. Time bi poveale zaposlenost i donosile prihod. To naravno, ne vrijedi za firme koje su orijentirane iskljuivo na domae trite. Naravno, uvijek je mogua i slijedea mogunost - da novi vlasnik smanji plae zaposlenika i reducira broj zaposlenika te time ostvaruje profit bez poveanja cijena. To znai da bi tada zaposlenici tih firmi imali manju profitabilnost ili bi ih vie ostalo bez posla. Meutim, te akcije je drava mogla napraviti i prije kao vlasnik te je privatizacija u stvari bila nepotrebna radi provoenja tih mjera. Da drava emitira nekreditni novac, ne bi ni trebala razmiljati o privatizaciji. Privatizacijom bi se samo nepotrebno poveala potrebna emisija novca, a sama usluga bi ostala ista. Rezultat je obezvreivanje novca (vie novca za isti posao tj. Inflacija). Zakljuak: Vie je nego vjerojatno da e mogua privatizacija vanih (komunalnih) poduzea u konanici stvoriti potrebu za veim deficitom prorauna tj. za veim zaduivanjem drave. Sve drugo je jako malo vjerojatno. Razlika izmeu komunalnih poduzea, vodoprivrede, uma i HAC-a u odnosu na druga poduzea je slijedea. Ta poduzea ne mogu razvijati svoju proizvodnju i smanjivati cijene. Njihova ponuda je

ograniena ili potronjom ili kao ume brzinom rasta. HAC nee dobiti puno vie prometa autocestom ako smanji cijene jer u zbiru vei promet bre troi cestu, a time se poveavaju trokovi odravanja. Potronja vode je i tako problematina i ne smije se poveavati. Druga poduzea koja bi se mogla privatizacijom razvijati i poveavati zaposlenost, produktivnost, a koja plasiraju proizvodnju na domaem tritu su generalno dobro dola za drutvo. Jedini problem je to je normalno za oekivati da svi ti zaposleni i vlasnik ostvaruju nekakav novani profit tj. da im se isplati raditi (da mogu tedjeti), a taj novano profit se mora od nekud namaknuti. U poglavlju 9. Izvori novanog profitiranja sam to objasnio. Trenutna situacija je takva da se veina profita u dravi pojavljuje od kredita za deficit prorauna, a jedna dio i od stranih investicija. U tome i je problem sa monetarnom regulacijom. to se poveava proizvodnja, to se mora poveati i dotok novca da bi se ostvarila potronja i proizvoai ostvarili novani profit. A to se u konanici ostvaruje uvijek na raun kreditnog novca - onog iza kojeg stoji neiji jo vei dug.

13. Korupcija
Ako emo jako detaljno gledati, korupcija je problem broj 1. Ali ne onako kako veina ljudi vidi. Politiari, kad kreiraju zakone, mogu biti pod utjecajem korupcije i donijeti antidravne zakone. Imamo ih kao u prii, a biti e ih jo. A meu najutjecajnijim zakonima koji utjeu na sve u dravi su zakoni o monetarnoj regulaciji. Ako zakon koji regulira koliinu novca u dravi bude donesen na nain da pogoduje nekim grupacijama da se domognu ogromnih bogatstava na sasvim legalan nain, to je to oiti primjer teke korupcije. A borba protiv nje je i revidiranje i izmjena zakona, a ne samo osuivanje krivaca. Matematikom analizom se moe dokazati da na zakon o HNB-u nije u slubi graana i nae drave. Time direktno dokazujemo da je to teki sluaj korupcije. A oko 2/3 duga drave je napravljeno nepotrebno. Znai oko 30 mlijardi eura. To je dovoljan dokaz korupcije izvan kategorije koji treba odmah prekinuti! Da li se treba boriti da se prekinu takvi efekti korupcije (U Hrvatskoj je cca 200 milijardi kuna nepotrebnog duga == skoro sav novac u dravi je nepotrebni dug)? To je oko 49000 kuna po stanovniku nepotrebnog duga. Neki kau da, neki kau ne. Sami prosudite to je najbolje u vaem interesu. Ukidanje daljnjeg stvaranje nepotrebnog novog zaduenja ili prenoenje sve veeg duga na nau djecu i potomke? I sad se svi mi pitamo: Kako je to mogue? Uz toliki broj strunjaka, novinara, stranaka, sindikata, promakne nam najvea koruptivna afera svih vremena u Hrvatskoj. Eto, novac radi gdje burgija ne ide pa tako i ovdje. To je slino raznim drugim aferama, ali sa 100 puta gorim posljedicama. Stvarnost ispada sasvim drugaija od one koju moemo vidjeti u medijima i strunim krugovima. Kretanje u privatizaciju svega i svaega je opet korupcija. Na samom poetku jedan zakon promijeni financiranje drave i sve ostalo je samo dodatak u istom smjeru. Na izgled je sve legalno, ali potpuno protiv interesa drave i njenih stanovnika. Nakon dijela obavljenih privatizacija, narod vidi da nema nikakvih pozitivnih momenata koji bi donijeli bolji ivot ili standard. Narod vidi, a matematikom se moe dokazati egzaktno. No to nije problem da se i dalje ide u istom smjeru (grki put). Ulaz u EU je takoer koruptivna aktivnost. Pa veina raje ve sada vidi da je tu veliki interes politiara. A budui da je u EU pogrean sustav regulacije novca, tako i ulazak u takvu uniju spada u koruptivnu radnju (radnja koju netko obavi radi vlastitog interesa, a ne radi interesa drave koju predstavlja). Ulaz u EU je zbog toga protiv interesa graana i poduzea nae drave (gledano u sumi utjecaja na sve). I gdje je tome kraj? Treba pokrenuti borbu za vraanje monetarne vlasti natrag u ruke drave da bi bila u slubi svih graana i odgovarala njima za svoju politiku. Time emo prekinuti najvei korupcijski skandal u dravi.

14. Ekonomsko ropstvo


Ekonomsko ropstvo je pojam koji treba detaljnije objasniti. Nekad davno, u robovlasnitvu, rob je znao da je rob. Danas, u ekonomskom ropstvu, ekonomski robovi nisu svjesni da su robovi. Moemo to usporediti sa mravom koji hoda po lopti koju okree vjeti djeai. Mrav nije svjestan da je manipuliran, mada po ostavljenim kemijskim tragovima zakljuuje da se vrti po istom mjestu. Kljuna stvar ekonomskog ropstva je prikrivanje stvarnog stanja. Naime, ljudi se teko mire da su neslobodni i tee to veoj slobodi. Pa tko i kako provodi ekonomsko ropstvo? I kako se to moe detektirati? Koji su ciljevi porobljivaa? Kako se obraniti? To su dobra pitanja na koja se moe dati precizan odgovor. Krenimo redom. Ekonomsko ropstvo ozakonjuje sama drava. Potpuno je nevjerojatno, ali ne radi se o sluajnosti. Cijeli niz zakona je koruptivnom akcijom proguran da bi se uspostavila ovisnost drave o vanjskom izvoru novca. Tu mislimo na to da drava ni u kom momentu ne posjeduje novac (ne izdaje ga sama) nego ga tehniki samo posuuje i obavezuje ga se vratiti u poveanom iznosu. I ostali subjekti takoer mogu posuivati novac uz obavezu vraanja iznosa uveanog za kamate. Paradoks u cijeloj situaciji je ve na poetku jasno, da se ne moe onom tko emitira novac vratiti vie novca nego to ga je emitirao (emisija centralne banke). Meutim, drava ograniena vlastitim zakonima kojima regulira emisiju novca, pada u ekonomsku ovisnost o vanjskom izvoru novca. Kreditor, tada moe uvjetovati nastavak kreditiranja promjenama zakona koji bi navodno trebali stvoriti uvjete bolje za otplatu starih i novih kredita. Ostali subjekti u dravi takoer postaju indirektno zahvaeni ekonomskim robovanjem. Nema uvjeta za ostvarivanje globalnog novanog profita u dravi, te je dobar dio subjekata osuen na bankrot i duniko ropstvo. Iz ovog zakljuujemo da ekonomsko ropstvo provode grupacije krupnog kapitala (bankari), a to rade koruptivnim (ili ideolokim) utjecajem na zakonodavnu i izvrnu vlast, kolstvo i medije. I sad ostaje pitanje detekcije ekonomskog ropstva. Obian ovjek teko moe shvatiti da njegova drava u ekonomskom ropstvu (kao mrav na lopti) jer ne moe pohvatati sve novane transakcije meu subjektima da bi izvrio analizu. Njega mue tekui egzistencijalni problemi, a on ak ni ne sumnja u potenost zakona drave. Tu bi injenicu trebali lako detektirati strunjaci za monetarnu ekonomiju, ali zbog pogrenog (indoktriniranog) obrazovanja nisu osposobljeni za tonu ocjenu stanja. Ekonomska struka je zakazala. I to nije sluajno. To je dio sustavnog prikrivanja ekonomskog ropstva. Kako se tonom logikom dedukcijom dolazi do izvora problema opisano je u poglavlju 2. Od problema do rjeenja. Tamo je utvreno da problem dugova u dravi dolazi zbog izostanka dravne emisije novca, a da je kreditna ekspanzija samo simulacija potrebne realne emisije novca sa posljedicom stvaranja sve veeg duga tj. da se u kombinaciji sa ucjenama ("preporukama"), kojima se mijenjaju zakoni, kompletira se u pravo ekonomsko ropstvo. Posudba novca sa kombinacijom inflacije u konanici stvaraju efekt duga veeg od ukupne novane mase (vidi poglavlje 6. Inflacija bez primarne emisije). To je vie nego indikativan pokazatelj da je drava u ekonomskom ropstvu. Da ukupni dug mora, prije ili kasnije, prerasti ukupnu novanu masu lako se pokazuje izraunom. A praktina situacija je ve prisutna u Engleskoj i u mnogo drugih zemalja (npr. Naoj). Cilj ekonomskog porobljavana je iskonski. To je nadnacionalno i naddravno vladanje i bogaenje. To se postie dugom. A kako dug raste, tako i uspjeh takve vladavine moe poluiti sve vie rezultata. Tada se mogu postii ustupci koji se na drugi nain ne bi lako mogli postii. Osim toga, ekonomski jae drave mogu svoje ekonomsko ropstvo kompenzirati irenjem iste politike na druge zemlje te stvarati suficit robne razmijene. To se zove izvozno orijentirana privreda. Takve privrede imaju cilj prenijeti teinu svog ekonomskog ropstva na zemlje uvoznice njihove robe. U tim dravama se tada moe postii

visoka zaposlenost i rast gospodarske aktivnosti. Meutim izvozno orijentirana privreda je i dalje ostaje ekonomski rob. To se vidi iz nominalnog rasta duga tih drava (npr. Japan). Prestanak suficita vanjskotrgovinskoj razmjeni bi mogao u kratkom vremenu pokazati pravo stanje. Obrana od ekonomskog ropstva se mora prvo graditi na ispravnoj detekciji. Npr. ako iz dana u dan sve vie stvaramo, a samo gomilamo sve vie dugova tada je jasno da je to mogue jedino kad je prisutan scenarij ekonomskog ropstva. Obrana od ekonomskog porobljavanja je u znanju. Neobrazovani ljudi su podloniji manipulaciji. Kad znamo kako se provodi ekonomsko ropstvo, tada emo prepoznati ablonu i namjere. Evo ako se jednostavno logiki moe zakljuiti da se radi o ekonomskom ropstvu: Dovoljno je da probamo provjeriti da li je svaki ovjek bio plaen za svoj rad. Ako nije, oigledno je da se radi o iskoritavanju ekonomske prirode. Sa druge strane, moemo provjeriti da li svi ljudi mogu pokriti svoje trokove. Pa ak i kad se radi o osnovnim trokovima, nemogunost pokrivanja svojih trokova ne dolazi samo od ivota iznad mogunosti. Mogunosti ivota unutar svojih prihoda za sve je nemogua misija u dravi koja ima ekonomsko ropstvo. Dok na jednoj strani dio ljudi ivi sa vikom (novanim profitom), na drugoj strani se to manifestira kao manjak prihoda u odnosu na trokove. Tu ope nije bitno ostalo bogatstvo koje posjeduju. Sa vremenom e ti ljudi morati rasprodati svu svoju imovinu (djedovinu). Posljedice ekonomskog ropstva su slijedee: - Siromatvo i besparica - Produenje radnog vijeka za redovnu mirovinu - Slabljenje zdravstvenog i socijalnog osiguranja - Uvoenje sve viih kolarina za neobavezno obrazovanje - Rad bez plae - Stalni rast nelikvidnosti - kanjenja u plaanju - Stalni rast duga (vanjskog i unutranjeg) - Neisplativost rada u mnogim djelatnostima - zbog neplaanja - Pojava firmi gubitaa koja se ne moe rijeiti - gubitai postaju prvo najloiji, a onda ostali - Nemogunost otplate kredita - Socijalni nemiri - nemogunost ispunjenja ugovora o radu - Rast kriminala - Besperspektivnost - Rast poreza te bezglava porezna politika - Inflacija - Usporen razvoj drave - stagnacija ili nazadovanje bez nekog vieg uzroka - Visoka cijena proizvodnje zbog ugradnje trokova servisiranja dugova - Raspad sustava mirovinskih fondova zbog izostanka globalne akumulacije kapitala - Velika nezaposlenost - Rasprodaja naslijeene imovine (djedovine) - Bezrazlona privatizacija svega i svaega - Rasprodaja dravne imovine radi podmirenja trokova drave - Davanje zemlje u koncesiju umjesto vlastitog ulaganja iz vlastite akumulacije - Smanjeno ulaganje u infrastrukturni razvoj (npr. navodnjavanje, obrambeni nasipi, itd) - Zapostavljanje ili izostanak razvoja pasivnih krajeva - Slabljenje sportske i kulturne aktivnosti (bankroti klubova, smanjenje financiranja kulture) - Zapostavljanje razvoja u fundamentalnim znanostima - itd. Zajedniki nazivnik problema koji povezuje sve ove posljedice je nedostatak novog realnog novca u sustavu. Nedostatak novca je sasvim logina posljedica u sustavu koji nema rijeen unos novog novca na

nain koji ne stvara dug. Novi novac je potreban. Iz statistike je jasno vidljivo da tednja u dravi stalno raste, ali nije svima jasno iz kojih izvora. To je mogue na raun onih drugih koji ostaju bez novca ili su digli kredite. Krediti stvaraju viak novca u sadanjosti, ali ne mijenjaju budue odnose. I u budunosti e se viak novca morati ostvariti jo veim kreditom. Da bi se pokrio dug za ranije uzete kredite. Uzimanje sve veih kredita je takoer pokazatelj da je drava u ekonomskom ropstvu. Ona troi vie nego to prihoduje jer postoje subjekti u dravi (pojedinci i firme) koji ostvaruju trajan novani profit. Drava je izglasavanjem pogrenih zakona stvorila uvijete za ekonomsko porobljavanje. Tu je najvaniji zakon o centralnoj banci te zakoni o bankarstvu i investicijskim fondovima. U normalnoj situaciji bi drava emisijom novca mogla kompenzirati stvaranje profita na drugoj strani i time se prestati nepotrebno zaduivati. Inflacija se spreava tako se zakonima sprijei multiplikacija novca ili dugova. Time bi drava preuzela ulogu koju treba imati - da dodaje novac u sustav bez stvaranja poremeaja. Ta uloga je sada otuena i u vlasti je banaka (centralne i ostalih) i koristi se u njihove privatne interese na jedan pogrean nain. Tj. da su banke dravne, ne bi se nita bitnije promijenilo. Pogrena monetarna regulacija u bilo iji rukama ima iste posljedice. Danas smo svjedoci da ljudi masovno izlaze na ulice i trae smjenu vlade, ali jako mali dio njih zna da se tu radi o ekonomskom ropstvu na osnovu pogrenih temeljnih zakona koji reguliraju koliinu novca u sustavu. Ako se podsjetimo na poetne tvrdnje da se ekonomsko ropstvo radi na skriveni nain, jasno nam je da velika masa ljudi nee shvatiti situaciju. To e shvatiti samo dio njih. Oni nee moi proiriti svoje saznanje ostalima zbog nevjerice u istinitost njihovih zakljuaka. A nevjerica dolazi zbog kompletne korupcije medija, politiara i kolstva ideologijom pogrene monetarne regulacije. Tu mislim na centralno bankarstvo, emisiju novca samo na kreditan nain te mogunost beskonanog stvaranja duga bez obzira na koliinu novca. Dokaza imamo na svako koraku: - Mediji uope ne informiraju o monetarnom aspektu krize - Politiari ni u primislima ne ele povezati krizu sa pogrenim zakonima koji reguliraju koliinu novca u sustavu - Sindikati se "bore" za radnika prava otprilike kao farmaceuti protiv bolesti - to vie borbe to bolje za njih. Oni bi trebali uoiti da se radi o ekonomskom ropstvu i borbu fokusirati na monetarne zakone - Ekonomski strunjaci preuuju ili navode pogrene osnovne razloge problema (npr. korupcija, siva ekonomija, nekonkurentnost, neznanje, gubitak temeljnih vrijednosti, itd.) Da ne bi mislili da je ekonomsko ropstvo novost, navesti u jedan od bitnih razloga seljake bune 1573. godine. On je bio nemogunost plaanja tlake - novanog poreza seljacima i kmetovima. Lako je za shvatiti da novca za tlaku nije moglo biti dovoljno jer su postojali oni drugi koji su ga trajno gomilali (imali viak prihoda nad trokovima). Kada je tednja prerasla iznos novo iskovanog novca i mogui dotok novca izvana (suficit robne razmjene sa inozemstvom), tada je normalno da je dolo do besparice i krize. A ona je tada morala zavriti jedino revolucijom. Borba protiv ekonomskog ropstva i njegovo ukidanje treba biti primarni cilj svih dananjih protesta. Proitajte jo jednom spisak posljedica ekonomskog ropstva i biti e vam jasno da je pogrena monetarna regulacija uzrok veine problema u dravi (kao i u ostalima). Sad bi bilo dobro malo prokomentirati i Europsku uniju. Zakonodavstvo koje ima Unija u regulaciji novca stvara ekonomsko ropstvo. To Hrvatska osjea ve od 1994. kada je usaglasila zakon o HNB-u sa ESCB sustavom u Uniji. Time smo uveli centralno bankarstvo u Hrvatsku i otuili monetarnu vlast od drave. RH bi ulazom u EU prenijela monetarnu vlast na ECB i time bi bili onemogueni da samostalno reformiramo svoj monetarni sustav. To to Unija ima takve zakone uope nije neobino. EU je nastala na osnovu suradnje krupnih kapitalista. A njima je osobni interes uvijek u prvom planu. Nametanje ekonomskog ropstva u vlastitoj zemlji nije toliko izraajno kada je gospodarstvo razvijeno i ima izvozno orjentiranu privredu. Te razvijene drave mogu donekle prosperirati na raun ostalih. A ti ostali mogu biti i izvan EU. Bitno je da se u odnosima sa drugim dravama nametne to slobodnija trgovina te zakoni kojima se omoguava slobodan protok kapitala. Tako se stvara zatvoreni krug kredita drugim dravama i prodaja vlastitih proizvoda (izvoz). Razvijeno gospodarstvo moe imati manje cijene (vea

produktivnost, manje kamate) i time veliku prednost u prodaji (izvozu) svojih roba. Time se koi razvoj gospodarstva u manje razvijenim dravama i ini ih se ekonomskim robovima razvijenih (preko duga). Jo vie podataka o loim zakonima u EU moete nai na europskaunija.yolasite.com. EU ima predatorsku ekonomiju u funkciji najrazvijenijih drava. I premda je to ini se dobitna kombinacija, nekim razvijenim dravama se obila o glavu. Uzmimo primjer Engleske. U elji da to vie profitiraju, iselili su proizvodnju u jeftine dalekoistone zemlje. Meutim, time su pogorali svoju vanjskotrgovvinsku bilancu iz pozitivne u negativnu i time si zapeatili sudbinu. Ekonomsko ropstvo je udarilo najveom snagom na jednu od zaetnica tog izrabljivanja. Engleska danas ima dugove vee od koliine novca u dravi. Da se ne bi veselili tuoj nesrei i Hrvatska ima vei dug od koliine novca u dravi. Tj. Hrvatska je u principu bankrotirala. Od bankrota nas dijeli samo vrijeme kada dugovi dolaze na naplatu. Tehniki se to odgaa uzimanjem sve veih kredita, ali to samo pokazuje da nam je drava u ekonomskom ropstvu. Stoga pozivam sve koji su nezadovoljni sadanjim gospodarskim stanjem da na prvo mjesto stave borbu za osloboenje od ekonomskog ropstva - reformom monetarnog i bankarskog sustava. Niti jedan drugi cilj nam nije vaniji. Ako se protiv navedenih posljedica ekonomskog ropstva, onda se morate boriti i za osloboenje! I mali dodatak o MMF i Svjetskoj banci. Ove institucije takoer uvode ekonomsko ropstvo u zemlje kojima djeluju. Sve preporuke koje oni predlau su usmjerene u tom cilju (liberalizacija trita kapitala, uvoenje centralnog bankarstva, privatizacija banaka i infrastrukture, liberalizacija trita radne snage smanjenjem radnikih prava, slobodna trgovina, trino odreivanje cijena). Jedina ansa tih drava da "relativno uspiju" je da stvore jaku izvoznu privredu i teret svog ekonomskog ropstva prebace na druge drave. Naravno, to je lako rei, a puno tee ostvariti. Osobito to ne mogu sve drave biti jaki izvoznici. Tu je i lanak na engleskom o Argentini. (http://prosperityuk.com/2003/02/four-steps-which-destroyed-argentina/)

15. Nove investicije kao izlaz iz krize


esto se spominju nove investicije i pokretanje gospodarstva. U tom svijetlu nove investicije znae novo veliko zaduivanje da bi se ubacilo 2 milijarde kuna novog novca. Bez sumnje, to moe odgoditi krizu za cca 12 mjeseci, kada e kriza postati biti jo gora. Vanjski dug e biti jo vei, a i dalje nee bit rjeenja kako otplatiti jo vei dug. A zato je to tako? Jer veliki kredit za investicije stvara veliki izvor profita za sve subjekte i novac za financiranje tekueg vanjskotrgovinskog deficita. Za otvorenu zajednicu vrijedi: suma (profita subjekata)=deficit prorauna + vanjskotrgovinska bilanca Vanjskotrgovinska bilanca je razlika izmeu ulaza novca i izlaza novca iz zemlje. U fazi investiranja pojaviti e se priliv novca, a nakon toga e se taj isti novac uvean za kamate trebati izvlaiti godinama iz zemlje. To je nemogua misija jer u kreditnom sustavu ne postoje novci za kamate i profite subjekata. Subjekti profitiraju samo kod investicijske faze i kod kreditne ekspanzije banaka (vidi poglavlje 9.1 Analiza sustava kod profitiranja od kreditnog novca). Sav novac od investicije je postao neiji profit ili prihod drave od poreza. Stoga se vidi i skok BDP-a i poveanje punjenjenja PDVa pa se tim pokazateljem moe mahati kao argumentom da se ekonomija pokrenula. A u stvari je to posljedica velike investicije. I kad doe vrijeme za vraanje te investicije tada e se pojaviti jo vea kriza. Kreditni financijski sustav ne emitira nepovratno novac preko deficita prorauna te zajednica pati od sve veeg manjka novca. Posljedice na drutvo su poznate: produenje rokova plaanja blokada i bankrot firmi neisplata plaa radnicima masovna otputanja radnika nemogunost dobivanja kredita ovrhe banaka zbog kanjenja u vraanju duga prosvjedi radnika i poljeprivrednika trajkovi u firmama financiranim iz budeta generalni trajk svih budetskih korisnika obrauni policije i trajkaa trajk policije izlazak vojske na ulicu uvoenje izvanrednog stanja ..... A sve se to moe izbjei promjenom zakona o HNB-u i raskidanjem nepovoljnog meunarodnog ugovora kojim se zahtijevalo da se primarna emisija novca iskljui. Drava koja ne kuje svoj novac nema nikakvu vlast nad svojom gospodarskom sudbinom. Prilog tom je i povijest hrvatskog novca (http://www.hnb.hr/novcan/povijest/h-nastavak-3.htm). Znai, tada se nisu dizali krediti, ve se kovao vlastiti novac. I to s pravim razlogom! Rjeenje postoji u reformi monetarnog i bankarskog sustava (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize) koji je najbolji temeljni program reformi bez kojeg druge mjere ne mogu uspjeti.

16. Izlaz iz krize - prijelaz na nekreditni sustav


Postojee stanje u iskljuivo kreditnom sustavu se moe pojednostavljeno ilustrirati slikom:

Crveno su trokovi, plavo su prihodi, ljubiasto su krediti i svijetlo plavo su novane utede. Drava pogreno razliku izmeu trokova i prihoda 100% nadomjeta kreditima. Utede se u bankama plasiraju kao krediti, a nigdje se ne vidi trajni izvor novca za novanu zaradu (kada je uvoz=izvoz). Kredit za dravni deficit moe biti i inozemni to ne mijenja bitno sliku niti mogunost otplate kredita. Crveni subjekti imaju novani minus, plavi profit, a bijeli rade bez novane zarade. Vidljivo je da se banka sa svojom multiplikacijom novca (krivotvorenjem) ubacila u krug opskrbljivaa kreditnim (jedinim novim) novcem. tednja u bankama je samo djelomino pokrivena i veina je nepostojea jer se nalazi u izdanim kreditima. Veina izdanih kredita je zavrila u novcu za cirkulaciju, uvozu i utedama profitabilnih subjekata. Zbog toga se ti krediti nee moi svi vratiti. Jedina mogunost vraanja je da se sve izokrene: Da imamo dobar izvoz, da banke i nekad profitabilne firme ponu raditi sa gubitkom (troiti svoj novani profit iz ranijih godina) te da se cijene vrate na razinu prije uzimanja kredita sve dok se krediti ne vrate. Takav scenarij jednostavno nije mogu i neoekivan je u kapitalizmu. Prijedlog za ostvariv izlaz iz krize: 1. Shvatiti da su nedostatak primarne nekreditne emisije i multiplikacija novca u bankama (vidi poglavlje 8. Novac kao dug) temeljni uzroci koji vuku u krizu (dugovi, inflacija, recesija, visoke kamate, ...) 2. Provesti javnu debatu o novoj regulaciji novca, visokoj obaveznoj rezervi u bankarstvu, kontroli cijena, regulaciji teaja i nainu koritenja nekreditnog novca 3. Izmijeniti zakon o HNB-u tako da se nekreditna emisija kontrolira 4. Rijeiti 15 godina bez primarne emisije (dokapitalizacijom banaka za iznos nepokrivene tednje) 5. Racionalizirati dravni aparat, iskorijeniti korupciju i preplaivanje poslova za dravu 6. Uvesti realno bankarstvo (100% obavezne rezerve za depozite koji nisu ulaganje radi dobiti od tednje) te visoku obaveznu rezervu za tednju zbog dobiti (preko 50% ime se onemoguava multiplikacija depozita) za komercijalne banke 7. Limitirati i vezati profit bankarskog sektora sa prosjekom realnog sektora (da se sprijei da servis gospodarstva jaa bre od samog gospodarstva) 8. Smanjiti uvoz tako da bude pokriven izvozom (ili da bude manji) 9. Uvesti efikasnu kontrolu cijena radi odranja apsolutne stabilnosti valute 10. Teiti energetskoj i prehrambenoj neovisnosti (zbog ravnotee uvoza i izvoza) 11. Razviti preciznu strategiju razvoja sa pravilno definiranim prioritetnim ciljevima

12.

Prenijeti rjeenje na ostale drave

Monetarni sustav kakav treba biti:

Obrazloenje: Kreditna ekspanzija je sve potrebe za kreditnim novcem iz ranijeg razdoblja faktiki zarobila u imaginarnoj tednji (nepokrivenoj obaveznim rezervama). Stoga je logino da se ta imaginarna tednja pretvori u realnu na nain da se dokapitaliziraju banke koje to same ne mogu uiniti. Time se faktiki oslobaa tednja, a novac dokapitalizacije postaje temelj za preuzimanje banke. Zarada od kredita bi se vraala u proraun kao ekstra prihod. Nekreditna emisija se treba dobro izraunati (ne emitirati po politikoj elji), a cijene se moraju kontrolirati jer rast cijena samo obezvreuje valutu. Banke e kredite na dalje moi davati samo iz dionikih ulaganja ili izdavanjem obveznica sa rokom dospijea, ali uz visoke rezerve kapitala da se sprijei (multiplikacija ulaganja-kredita). Svaka toka prijedloga je jako vana i zanemarivanjem se ne bi postigli planirani ciljevi. Oteavajui faktori: 1. 2. 3. 4. Medijska blokada i trenutno zabrinjavajua neobrazovanost ekonomskih strunjaka Nesposobnost Vlade da shvati da druge alternative ne postoje Nezainteresiranost stranaka, sindikata i gospodarstvenika za rjeenje monetarne regulacije Zaduenje SAD prema FED-u se udvostruuje svakih 4 do 5 godina to je nerealno velik rast novane mase koji ne prati niti jedan rast BDP-a na svijetu te se teko moe oekivati da e amerikanci pristati to smanjiti 5. Veliki bankari i banke bi izgubili svoju zlatnu gusku te je mogunost dogaanja "nesrea" vanih dravnika 6. Smanjenje energetskih rezervi ukazuje na vjerojatnu mogunost rasta cijena energenata i destabilizaciju monetarnog sustava inflacijom 7. Postojei dug se nee moi otplatiti iskljuivo devizama nego u domaoj valuti !? Kuna mora imati vrijednost u razmijeni ili e se morati uvesti svjetska moneta sa pravom izdavanja prema ekonomskom kljuu!

to dobivamo: 1. 2. 3. 4. Stabilnost cijena (aktivnom kontrolom) Sustav baziran na novcu koji nije optereen dugom Manje trokove gospodarstva jer nema nepotrebnih kamata u cijenama te nie cijene Konkurentije gospodarstvo

5. Nema mogunosti dunikog ropstva jer imamo realni novac za otplatu dugova (novac koji ne generira novi dug) 6. Smanjenje pojave firmi gubitaa 7. Klizni teaj sa jaanjem kune (ostale valute u pravilu inflatiraju) 8. Deficit prorauna financiran realnim novcem iz primarne emisije 9. Smanjenje budueg inozemnog zaduivanja 4 puta (pa e nas ostale zemlje pretei u dugovim izraenima u % bdp-a) 10. Veu zaposlenost 11. Mirovinske fondove koji e realno rasti i omoguiti pristojne mirovine 12. Neovisnost o krizi financijskog sustava jer e biti skoro nemogua 13. tednja graana je 100% sigurna i moe se garantirati i za visoke iznose 14. Poveanje isplativosti ulaganja (jer nema krize potronje) to gubimo: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Mogunost dunikog ropstva Inflaciju zbog kreditne ekspanzije multiplikacijom novca Visoku cijenu proizvoda Stabilan teaj prema euru Rasprodaju djedovine za dugove lanstvo u EU (to je ustvari dobra stvar) Zaraivanje na nekretninama meetarenjem jer nema rasta cijena Zaraivanje bez rada (kontrola cijena)

Kako se kontrolira inflacija u takvom sustavu:


Prema nekim preporukama deficit prorauna realnim novcem bi trebao iznositi 3..5% novane

mase Deficit prorauna treba iznositi koliko i zbroj novanih profita (+uteda, -gubitak) svih subjekata minus platna bilanca prema inozemstvu. Praktino to treba biti neto manje ili vie, ovisno o ekonomskoj politici. Toan nain regulacije e lako rijeiti ekonomski strunjaci to nam je za initi (kako da svoju zemlju uinimo manje zaduenom i bogatijom): 1. Proiriti ovaj prijedlog dalje svojim prijateljima i kolegama sa posla. 2. Izbjegavati kupovinu stranih proizvoda (npr. voa, povra, vina, preraevina, slatkia, itd.) jer se njihovom kupovinom poveava ukupan dug drave te se orijentirajte na sline domae proizvode 3. Utjecati na sindikate da prihvate ovaj prijedlog kao temelj zahtijeva za reformu i da im to bude prvi cilj u buduem djelovanju 4. Koristite gotovinu za plaanje (dignite je besplatno na bankomatu) - ispraznite raune, a vee koliine drite u iznajmljenim bankovnim sefovima. Time onemoguavate multiplikaciju novca. Bolje je novac imati u sefu nego ga dati banci da ga koristi!! Osobna dobit je minimalna prema dobiti za drutvo. 5. Ljetujte i zimujte u Hrvatskoj 6. Glasajte protiv pristupa u EU jer lanstvo u EU nee rijeiti nae probleme, ali e onemoguiti provoenje navedenog plana i zavriti emo kao Grka i panjolska Ostanak u postojeem sustavu vodi samo u jednom smjeru - u duniko ropstvo te oklijevanje sa odbacivanjem tog sustava izaziva samo poveanje postojeih dugova i rasprodaju svih bogatstava nae drave. Molim sve da podre ovaj prvi ostvarivi prijedlog za izlaz iz krize (prekidanje ekonomskog ropstva i vraanje monetarne vlasti dravi) jer boljeg provedivog plana nema (a ne vjerujem ni da e ga skoro biti).

Usporedba kreditnog i nekreditnog sustava na konkretnom primjeru Hrvatske Svima koji ne vjeruju da je ovo najbolji plan, izloiti u posljedice plana pokretanja investicija u iznosu 100 milijardi kuna inozemnog kredita tokom slijedee 2 godine i daljnjeg razvoja dogaaja u jo dvije godine. 100 milijardi investicija se pretvara u depozite na bankovnim raunima i otvara mogunost bankama da se razvije u cca 500 milijardi kuna kredita, tj. oko 600 milijardi kuna dugova (postupkom multiplikacije novca depozita vidi poglavlje 8. Novac kao dug). Dodamo li tome barem 130 milijardi kuna duga za dignuti inozemni kredit imati emo 730 milijardi kuna novog duga u dravi. A to je dvostruko vie nego danas i moe se dogoditi u samo nekoliko godina (4 godine). To se zove kreditni bum. Stoga mislim da je ovaj prijedlog rjeenja krize vie nego povoljan u odnosu na ono to emo dobiti ovako velikom investicijom i rjeenje je za sva vremena. Mojim prijedlogom emo se zaduivati samo za uvoz i to u 4 godine iznosi oko 31 milijarda kuna (4 godine po 7 milijardi kuna plus kamate od 5%). Za to vrijeme (4 godine) bi mogli imati emisiju nekreditnog novca od 48 milijardi kuna (uz spreavanje multiplikacije novca za kredite) te teoretski poveanje unutranjeg duga za najvie 60 milijardi kuna (novi novac+kamate). Zbrajanjem dolazimo do sume od 91 milijardu kuna poveanja duga, a to je 8 puta manje poveanje duga nego na dosadanji nain. Istina je da e mnogo manje novca biti uloeno nego kreditnim investicijama, ali taj novac sa sobom ne nosi jo vei dug i stoga je nekreditni novac u konanici neizmjerno bolji i efikasniji. Krenemo li u reformu prvi, stei emo u samo nekoliko godina veliku prednost pred ostalim dravama koje e ostati u iskljuivo kreditnom sustavu. Efekt ovog plana bi bio kao povlaenje rune konice na rastu zaduenja i sve ostale zemlje bi nas u 4 godine daleko pretekle u stvaranju dugova. Ova reforma nije kompatibilna sa EU zakonima (statut ECB-a) te stoga cilj ulaza u EU treba odgoditi dok EU takoer ne prihvati ovaj sustav. Slinih rjeenja ima ve na internetu (Pozitivan novac http://www.positivemoney.org.uk/solutions/- rjeenje za Englesku). Navedeno rjeenje, prema mom miljenju ima veliko poklapanje, ali razliku u nainu rjeenja multiplikacije novca kod kreditiranja. Rjeenje na linku nee moi sprijeiti multiplikaciju novca preko kredita te ga uzmite sa rezervom. Puno bolje rjeenje je podizanje obavezne rezerve za kreditne banke na barem 50%. Za lake shvaanje problematike proitajte ponovo poglavlje 2. Od problema do rjeenja. Tu je objanjeno kako se od pretpostavke dobrog funkcioniranja gospodarstva dolazi do rjeenja.

17. Europska unija


Velika se rasprava vodi oko ulaza Hrvatske u EU. Svi imaju argumente i za i protiv. O samim zakonima u EU i to je tu loe vie moete nai na europskaunija.yolasite.com (http://europskaunija.yolasite.com/s-onu-stranu-schengena.php). To je ozbiljan posao jer se radi o tisiama stranica zakona. I zbilja, koliko nas uope pozna te zakone i koliko je dobro informirano. Vjerojatno nemamo pojma. Zato je dobro da proitate zanimljive lanke o tome to nas eka u EU. Vidjeti ete da vrijedi. Bolje je sprijeiti nego lijeiti. Kako se na ovim stranicama bavimo monetarnom regulacijom, panju emo koncentrirati na nain regulacije novca u EU. Generalno se moe rei da financijska situacija niti jedne zemlje unutar EU nije bajna. I premda je EU stara ve podosta godina (desetljea), tu imamo i dalje prisutne neke trendove koji upuuju da u EU neto opasno ne tima. Najvaniji trend je konstantan rast dugovanja u svim lanicama EU. Najnoviji podatci govore da Njemaka, uz rekordnu zaposlenost i dobar izvozni rezultat, biljei porast dugovanja za 19%. Za usporedbu, Grka je do prije 2008. imala rast dugova oko 17%, a Hrvatska 14%. Takav trend je prisutan godinama i desetljeima te ima manje fluktuacije. Najvaniji zakljuak iz ovih podataka je da je oigledno da porast dugovanja ne gine nikome u EU. I onima "uspjenima" i onima "neuspjenima". Razlika je jedino to se uspjeni zaduuju dalje po niim kamatama, a neuspjeni ucjenjuju visokim. Ima li objanjenja za taj rast dugova u EU i da li se moe okrenuti trend? Objanjenja ima, a trend se bez promjene u regulaciji novca nee moi promijeniti. Sad bi mogli priati o tome kako je nastala EU i na iju inicijativu, ali to nije potrebno. Sve se moe objasniti pogrenom regulacijom novca u EU. U EU postoji centralna banka - ECB. Prema lanku 21.1 statuta (http://www.ecb.int/ecb/legal/pdf/sl_statute_2.pdf) koji navodim, vidljivo je da drave ne mogu svoj deficit prorauna financirati direktno od ECB-a nego od financijskih ustanova (banaka). lanak 21. Operacije s javnim subjektima 21,1. U skladu sa lanom 101 ovog Ugovora, zabranjena prekoraenja rauna ili druge oblike kredita kod ECB-a ili kod nacionalne sredinje banke u korist institucija ili tijela Zajednice, sredinjih vlada, regionalnih ili lokalne vlasti i drugih javnih tijela ili javnih poduzea drava lanica, takoer je zabranjeno da ECB ili nacionalne sredinje banke izravno od njih kupovale dunike instrumente. Tu je, znai vie nego jasno, da se drave i ostali subjekti unutar EU mogu samo zaduivati (emisijom obveznica ili uzimanjem kredita). Osim pasivnih kamata na sredstva deponirana kod ECB-a (to je zanemarivo) i dotoka novca izvana nije predvien nikakav drugaiji nain pojavljivanja novca koji nije optereen dugom. I bez obzira na kamatu, evidentno je da se sav posueni novac mora vratiti. Vea ili manja kamata (eskontna stopa) obino se koristi kao mehanizam za smanjivanje ili poveavanje ponude novca (kredita). Meutim, novac koji emitira ECB (i ostali koji se unosi u EU) se preko bankarstva djelomine rezerve u vie koraka moe umnoiti u viestruko vee iznose kredita. To je vana konstatacija koja ima znaajnu ulogu od kada je ECB prekrila lanak 21.1 statuta i otkupila obveznice drava. To je razlog zato se nakon ovih aktivnosti ECB-a dogodio pad vrijednost Eura. Tome je pogodovao i rast cijena energenata zbog drugih uzroka (politikih, pekulantskih, itd). Malo tko e od vas shvatiti bit i posljedicu ovakve regulacije novca. O tome je bilo vie govora u poglavlju 2. Od problem do rjeenja. Jednostavno reeno, emisija novca u EU je preputena bankama (vidi poglavlje 10. Profit banke), a drave nemaju nikakve izvore novca bez duga. U konanici skoro sav novac koji je u opticaju je stvoren kreditom i optereen kamatom. Jedini je problem nai novac za otplatu dugova, jer sav novi novac prema statutu ECB-a (osim onog koji dolazi izvana i neto sitnih

kamata na depozite koje dri ECB) moe nastati od jo veeg zaduivanja kod banaka. Dakle, imamo potpuno istu situaciju kao u Hrvatskoj. Tj. do stanja u RH je dolo usaglaavanjem zakona o HNB-u sa ESCB jo od 1994. godine. Na osnovu toga, moemo zakljuiti da ulazak Hrvatske u EU nee promijeniti financijsku situaciju u RH. Dakle, i kad bi Hrvatska ula u EU i dalje ostaje isti problem u stalnom rastu zaduenja. To ne rjeava ulaz u EU, ali zato ulaz u EU onemoguava da se naprave izmjene u monetarnoj regulaciji koje bi to rijeile. Sad, kad znamo da smo jo od 1994. usaglaavanjem zakona o HNB-u sa ESCB stvorili uvjete da se ponu stvarati neotplativi dugovi, moemo izraziti teku sumnju u same ciljeve koje propagira EU. Moemo rei da deklarirani ciljevi EU nisu ostvarivi monetarnom regulacijom koja se tamo primjenjuje. Prilog tome su poveana raslojavanja, poveanje siromatva, neodrivost mirovinskih fondova i ostale posljedice ekonomskog ropstva (vidi poglavlje 14. Ekonomsko ropstvo). U ovo doba spominje se problem svakodnevnih samoubojstava francuskih farmera kojima je isplativost posla toliko pala da se ne vidi nikakav izlaz. Tu treba uzeti u obzir da stare lanice EU imaju vee poticaje za svoje poljeprivrednike i stoare. Zato je potpuno deplasirano rei "EU nema alternative". EU ne da nije alternativa nego bi ulazak u EU zabetonirao duniku krizu i sa vremenom odveo dravu putem kompletne rasprodaje svega. Druga, sasvim zabrinjavajua injenica je da, uz iznimke, skoro sve politike stranke zagovaraju ulaz Hrvatske u EU. Skoro je nemogue za povjerovati da smo proteklih 17 godina ili pogrenim putem (voeni politiarima jedne i druge opcije) te da bi ulazom u EU napravili dobar potez. Priprosti puk (raja) ve osjea da to ne sluti na dobro, a u prvom dijelu lanka je objanjen monetarni aspekt te pogrene odluke. U dobroj namjeri da se Hrvatskoj omogui da lako rijei duniku krizu, pisao sam pismo Vladi i Predsjedniku i informirao ih o stanju koje sad imamo i jo gorim posljedicama koje e se dogoditi ulazom u EU. Meutim, moji argumentirani stavovi nisu pokolebali ni Vladu, ni Predsjednika Josipovia da dalje ustraju na pogreno politici ulaza Hrvatske u Europsku uniju. Zbog toga sve ostaje na nama glasaima. Glas protiv ulaza u EU je glas za nezavisnu i samostalnu Hrvatsku koja nakon toga moe uiniti potrebne monetarne reforme i ukinuti ekonomsko ropstvo u Hrvatskoj. Zato je bitno da se osim odustajanja od ulaza u EU trai i monetarna i bankarska reforma? Jer imamo primjere najuspjenijih drava (Japan, Njemaka, Francuska, Norveka, vicarska) koje imaju stalni rast dugovanja bez obzira na svoj relativni uspjeh u odnosu na ostale zemlje. Njihov relativni uspjeh zasnovan je na dobrom izvozu (suficitu u trgovinskoj razmjeni) koji maskira neke efekte ekonomskog ropstva, ali ne omoguava rjeavanja dugova ili zaustavljanje njihovog rasta. Sa ovim stavom se slae i Bill Still koji u svom 26 reportu o Hrvatskoj i Islandu govori o tekoj pogreci koju radi RH i Island ulazom u EU ba sa monetarne strane. www.youtube.com/watch?v=BSVxAAeh4Mw (10 minuta sa hrvatskim prevodom). Video treba obavezno pogledati.

18. Grki sindrom


Ovih dana (06.03.2010) kriza je u Grkoj izazvala demonstracije zbog mjera grke vlade da poveaju pdv i poreze. Ogromni deficit dravnog prorauna financiran godinama doveo je Grku do duga veeg od 550 milijardi dolara. Meutim, sad kad znamo da se dug u financijskom sustavu baziranom na kreditu ne moe vratiti (moe samo prikriti uz dovoljan trgovinski suficit i velik rast BDP-a - jedini primjer je Kina), moemo samo lijepo promatrati agoniju u Grkoj. Vlada Grke moe raditi razne solucije, ali jedini mogui izlaz je prodati dio zemlje ili podignuti revoluciju. A zato? Jer se ne moe se vratiti dugovanje u budunosti, ako se u meuvremenu ne isproducira toliko novca preko deficita prorauna (primarnom bespovratnom emisijom). Kako je Grka u euro zoni, ona ne moe tampati eure za deficit svog prorauna. To ne smije ni ECB po svom statutu. Mi takoer imamo zakon o HNB koji to i nama brani i ne predvia. Gledajte Grku agoniju slijedeih godina jer ve sad znate da ih nita ne moe spasiti osim, ako Bill Gates ne uzme koji otok na 100 godina u najam. Samo kamata imaju preko 6% BDP-a. To znai da bi trebali imati porast BDP-a kao Kina (i takav suficit sa inozemstvom) da bi moda za 100 godina isplivali iz duga. S tima da ne znam, kako bi odrali takav rast BDP-a 100 godina. Premda to nije izlaz jer trgovinski suficit sa drugima tjera te druge u dodatni dug. Tj. svi ostali bi trebali preuzeti Grke dugove. Lako nam je biti pametan sad kad znamo kako stvari stoje, ali Grki sindrom e zahvatiti sve zemlje prije ili kasnije. Evo pregleda dugovanja po zemljama. This entry gives the total public and private debt owed to nonresidents repayable in foreign currency, goods, or services. These figures are calculated on an exchange rate basis, i.e., not in purchasing power parity (PPP) terms. Rank country Debt - external Date of Information
1 United States $ 13,450,000,000,000 30 June 2009 est. 2 United Kingdom $ 9,088,000,000,000 30 June 2009 est. 3 Germany $ 5,208,000,000,000 30 June 2009 est. 4 France $ 5,021,000,000,000 30 June 2009 est. 5 Netherlands $ 2,452,000,000,000 30 June 2009 est. 6 Spain $ 2,410,000,000,000 30 June 2009 est. 7 Ireland $ 2,387,000,000,000 30 June 2009 est. 8 Japan $ 2,132,000,000,000 30 June 2009 9 Luxembourg $ 1,994,000,000,000 30 June 2009 est. 10 Switzerland $ 1,339,000,000,000 30 June 2009 est. 11 Australia $ 920,000,000,000 31 December 2009 est. 12 Canada $ 833,800,000,000 30 June 2009 est. 13 Austria $ 832,400,000,000 30 June 2009 est. 14 Sweden $ 669,100,000,000 30 June 2009 est. 15 Hong Kong $ 631,100,000,000 30 June 2009 est. 16 Denmark $ 607,400,000,000 30 June 2009 est. 17 Greece $ 552,800,000,000 30 June 2009 est. 18 Norway $ 548,100,000,000 30 June 2009 est. 19 Portugal $ 507,000,000,000 30 June 2009 est. 20 Russia $ 369,200,000,000 31 December 2009 est. 21 Finland $ 364,900,000,000 30 June 2009 est. 22 China $ 347,100,000,000 31 December 2009 est. 23 Korea, South $ 333,600,000,000 31 December 2009 est. 24 Turkey $ 253,200,000,000 31 December 2009 est. 25 India $ 232,500,000,000 31 December 2009 est.

26 Brazil $ 216,100,000,000 31 December 2009 est. 27 Poland $ 201,200,000,000 31 December 2009 est. 28 Mexico $ 177,000,000,000 31 December 2009 est. 29 Indonesia $ 150,700,000,000 31 December 2009 est. 30 Hungary $ 150,300,000,000 31 December 2009 est. 31 United Arab Emirates $ 128,600,000,000 31 December 2009 est. 32 Argentina $ 108,600,000,000 31 December 2009 est. 33 Romania $ 95,480,000,000 31 December 2009 est. 34 Kazakhstan $ 93,210,000,000 31 December 2009 est. 35 Ukraine $ 88,920,000,000 31 December 2009 est. 36 Israel $ 84,690,000,000 31 December 2009 est. 37 Taiwan $ 82,680,000,000 31 December 2009 est. 38 Czech Republic $ 76,830,000,000 31 December 2009 est. 39 South Africa $ 73,840,000,000 30 June 2009 est. 40 Saudi Arabia $ 72,450,000,000 31 December 2009 est. 41 Qatar $ 63,160,000,000 31 December 2009 est. 42 Philippines $ 62,730,000,000 31 December 2009 est. 43 Chile $ 60,900,000,000 31 December 2009 est. 44 Thailand $ 60,650,000,000 31 December 2009 est. 45 New Zealand $ 58,920,000,000 31 December 2009 est. 46 Croatia $ 55,500,000,000 31 December 2009 est. 47 Slovenia $ 53,200,000,000 30 June 2009 est. 48 Pakistan $ 52,120,000,000 31 December 2009 est. 49 Iraq $ 50,290,000,000 31 December 2009 est. 50 Bulgaria $ 49,280,000,000 31 December 2009 est. 51 Malaysia $ 48,260,000,000 31 December 2009 est. 52 Colombia $ 47,330,000,000 31 December 2009 est. 53 Venezuela $ 43,410,000,000 31 December 2009 est. 54 Latvia $ 38,010,000,000 31 December 2009 est. 55 Lithuania $ 36,430,000,000 31 December 2009 est. 56 Sudan $ 36,270,000,000 31 December 2009 est. 57 Lebanon $ 34,470,000,000 31 December 2009 est. 58 Kuwait $ 33,490,000,000 31 December 2009 est. 59 Peru $ 30,040,000,000 31 December 2009 est. 60 Egypt $ 28,450,000,000 31 December 2009 est. 61 Serbia $ 26,240,000,000 2007 est. 62 Vietnam $ 26,060,000,000 31 December 2009 est. 63 Bangladesh $ 23,220,000,000 31 December 2009 est. 64 Estonia $ 22,540,000,000 31 December 2009 est. 65 Morocco $ 20,060,000,000 31 December 2009 est. 66 Sri Lanka $ 19,450,000,000 31 December 2009 est. 67 Cuba $ 19,440,000,000 31 December 2009 est. 68 Singapore $ 19,200,000,000 31 December 2009 est. 69 Iran $ 18,730,000,000 31 December 2009 est. 70 Tunisia $ 18,110,000,000 31 December 2009 est. 71 Monaco $ 18,000,000,000 2000 est. 72 Belarus $ 17,080,000,000 31 December 2009 est. 73 Ecuador $ 13,310,000,000 31 December 2009 est. 74 Angola $ 12,830,000,000 31 December 2009 est. 75 Uruguay $ 12,610,000,000 31 December 2009 est. 76 Korea, North $ 12,500,000,000 2001 est. 77 Cote d'Ivoire $ 12,080,000,000 31 December 2009 est. 78 Panama $ 12,040,000,000 31 December 2009 est. 79 Dominican Republic $ 11,850,000,000 31 December 2009 est. 80 Jamaica $ 11,550,000,000 31 December 2009 est. 81 El Salvador $ 11,510,000,000 31 December 2009 est. 82 Bahrain $ 10,870,000,000 31 December 2009 est. 83 Congo, Democratic Republic of the $ 10,000,000,000 2007 est. 84 Nigeria $ 9,689,000,000 31 December 2009 est. 85 Bosnia and Herzegovina $ 8,415,000,000 31 December 2009 est. 86 Costa Rica $ 8,057,000,000 31 December 2009 est. 87 Afghanistan $ 8,000,000,000 2004 est. 88 Kenya $ 7,729,000,000 31 December 2009 est. 89 Georgia $ 7,711,000,000 31 December 2008 est. 90 Syria $ 7,621,000,000 31 December 2009 est. 91 Guatemala $ 7,489,000,000 31 December 2009 est. 92 Oman $ 7,474,000,000 31 December 2009 est. 93 Burma $ 7,373,000,000 31 December 2009 est. 94 Tanzania $ 7,070,000,000 31 December 2009 est. 95 Jordan $ 6,715,000,000 31 December 2009 est.

96 Libya $ 6,491,000,000 31 December 2009 est. 97 Yemen $ 6,245,000,000 31 December 2009 est. 98 Ghana $ 5,840,000,000 31 December 2009 est. 99 Zimbabwe $ 5,821,000,000 31 December 2009 est. 100 Bolivia $ 5,349,000,000 31 December 2009 est. 101 Congo, Republic of the $ 5,000,000,000 2000 est. 102 Nicaragua $ 4,700,000,000 31 December 2009 est. 103 Macedonia $ 4,656,000,000 31 December 2009 est. 104 Mauritius $ 4,567,000,000 31 December 2009 est. 105 Nepal $ 4,500,000,000 2009 est. 106 Armenia $ 4,470,000,000 30 June 2009 est. 107 Ethiopia $ 4,229,000,000 31 December 2009 est. 108 Mozambique $ 4,159,000,000 31 December 2009 est. 109 Cambodia $ 4,157,000,000 31 December 2009 est. 110 Moldova $ 3,970,000,000 31 December 2009 est. 111 Uzbekistan $ 3,630,000,000 31 December 2009 est. 112 Algeria $ 3,389,000,000 31 December 2009 est. 113 Honduras $ 3,315,000,000 31 December 2009 est. 114 Zambia $ 3,313,000,000 31 December 2009 est. 115 Paraguay $ 3,310,000,000 31 December 2009 est. 116 Liberia $ 3,200,000,000 2005 est. 117 Laos $ 3,179,000,000 2006 est. 118 Iceland $ 3,073,000,000 2002 est. 119 Guinea $ 3,072,000,000 31 December 2009 est. 120 Gabon $ 3,065,000,000 31 December 2009 est. 121 Somalia $ 3,000,000,000 2001 est. 122 Cameroon $ 2,929,000,000 31 December 2009 est. 123 Mali $ 2,800,000,000 2002 est. 124 Senegal $ 2,763,000,000 31 December 2009 est. 125 Netherlands Antilles $ 2,680,000,000 2004 est. 126 Azerbaijan $ 2,411,000,000 31 December 2009 est. 127 Papua New Guinea $ 2,320,000,000 31 December 2009 est. 128 Niger $ 2,100,000,000 2003 est. 129 Trinidad and Tobago $ 2,079,000,000 31 December 2009 est. 130 Madagascar $ 2,054,000,000 31 December 2009 est. 131 Uganda $ 2,050,000,000 31 December 2009 est. 132 Burkina Faso $ 1,840,000,000 31 December 2009 est. 133 Tajikistan $ 1,805,000,000 31 December 2009 est. 134 Botswana $ 1,651,000,000 31 December 2009 est. 135 Sierra Leone $ 1,610,000,000 2003 est. 136 Chad $ 1,600,000,000 2005 est. 137 Mongolia $ 1,600,000,000 2008 est. 138 Albania $ 1,550,000,000 2004 est. 139 Turkmenistan $ 1,400,000,000 2009 est. 140 Gaza Strip $ 1,300,000,000 2007 est. 141 West Bank $ 1,300,000,000 2007 est. 142 Seychelles $ 1,250,000,000 31 December 2009 est. 143 Benin $ 1,200,000,000 2007 est. 144 Burundi $ 1,200,000,000 2003 est. 145 Namibia $ 1,184,000,000 31 December 2009 est. 146 Central African Republic $ 1,153,000,000 2007 est. 147 Malawi $ 1,091,000,000 31 December 2009 est. 148 Belize $ 954,100,000 2008 est. 149 Guinea-Bissau $ 941,500,000 2000 est. 150 Bhutan $ 836,000,000 2009 est. 151 Guyana $ 804,300,000 30 September 2008 est. 152 Barbados $ 668,000,000 2003 est. 153 Montenegro $ 650,000,000 2006 est. 154 Gambia, The $ 628,800,000 2003 est. 155 Maldives $ 589,000,000 2009 est. 156 Lesotho $ 581,000,000 31 December 2009 est. 157 Swaziland $ 534,000,000 31 December 2009 est. 158 Suriname $ 504,300,000 2005 est. 159 Aruba $ 478,600,000 2005 est. 160 Djibouti $ 428,000,000 2006 est. 161 Haiti $ 428,000,000 31 December 2009 est. 162 Antigua and Barbuda $ 359,800,000 June 2006 est. 163 Grenada $ 347,000,000 2004 est. 164 Bahamas, The $ 342,600,000 2004 est. 165 Cape Verde $ 325,000,000 2002 est.

166 Sao Tome and Principe $ 318,000,000 2002 est. 167 Saint Kitts and Nevis $ 314,000,000 2004 est. 168 Eritrea $ 311,000,000 2000 est. 169 Saint Lucia $ 257,000,000 2004 est. 170 Comoros $

Ukupan dug svih prelazi 59321 milijardi dolara. Dovoljno da se ozida skoro 600 kilometara zida irokog 1 metar i visokog jedan metar novanicama od 100 dolara. Ne izgleda strano. A da sad ukljuimo tampariju dolara koja tampa 150 gramski papir 20,000 na sat. To je tek 3 tone na sat po stroju. Ta jedna maina bi morala raditi 24 sata non stop 23 godine. Sa 23 maine bi posao obavili u godinu dana. Samo se moemo diviti toj velikoj koliini novaca koju treba vratiti, ali istina je da taj novac nikad nee biti realno stvoren. A prema tome se ni ne moe vratiti. Novac ne moe biti realno stvoren jer FED, ECB i ostale centralne banke po zakonu ne smiju raditi beskamatnu emisiju preko dravnih prorauna. Dobro je da imamo Grku pa da iz njenog primjera vidimo kuda sve vodi. Da bi vratili dug morali bi sve to su napravili sa pozajmicom vratiti i jo kamate. Tj. ak i kad bi mogli vratiti glavnicu vratili bi se u stanje prije podizanja kredita sa saldom manjim za kamate. A da su onda imali toliko novaca koliko sada trebaju platiti kamata, vjerojatno i ne bi uzimali kredit. Bolje reeno, da bi vratili dug bez prodaje zemlje morali bi pasti doslovce na prosjaki tap i vjerojatno ostati uope bez gotovine u opticaju. Nemogue je vratiti porezima ono to je profitom zaraeno. Trebali bi sve profite i zarade oduzeti (osim onoga to je potroeno u inozemstvu) da bi skupili to vie novca. Nikakvi porezi ih ne mogu spasiti jer sustav ne producira novi novac.

Situacija u dravi sa trgovinskim suficitom Jedino se iz trgovinskog suficita mogu otplaivati kamate na dugove. Dug u dravi se teko moe smanjiti jer se dotok sredstava koristi za davanje novih kredita po niim kamatama (jer ima naina da se naplate iz novog izvoza). Tako drave koje izvoze imaju ekspanziju kredita, koji veinu vanjskotrgovinske dobiti preusmjerava u zaradu banke. Drava se meutim i dalje zaduuje te na taj nain daje dodatnu novanu dobit gospodarstvu. Sve se bazira na multiplikaciji novca u bankama (preko kredita i depozita) to rezultira stvaranjem jo veeg duga, a njegovo vraanje trai stalni rast BDP-a. I tako i drave koje imaju suficit u trgovinskoj bilanci sa inozemstvom takoer imaju problema sa rastom duga, ali prividno imaju naina da otplauju dugove i ne smatraju to problemom (npr. Njemaka, Japan, Kina, itd.). Te drave ne vide prijevaru jer imaju privid da je situacija pod kontrolom. A ona je daleko od toga. Svako zaustavljanje izvoza (elementarne nepogode, kriza na tritima na koje se izvozi, itd.), stvara instantnu krizu i kod njih. Potpuno je neprirodno da bilo koja drava ne moe prosperirati (prividno) bez izvoza jer to znai da je ovisna o neijem stvaranju duga. To znai da se drave dunici (sa deficitom platne bilance za inozemstvom) ne mogu eliminirati jer bi tada drave izvoznice takoer dole u krizu. Ovo je vana injenica koja e vui monetarni sustav eura u sve veu emisiju eura radi pokrivanja dugova neuspjenih drava jer je to jedini nain da uspjene drave profitiraju. Time se ini i da e euro poeti padati na vrijednosti i krenuti putem hiperemisije koja e najvjerojatnije pokrenuti rast cijena energenata i time se ciklus inflacijskog rasta zaokruuje i pojaava. Oekivano je da e euro kao valuta propasti jer je alternativa teka recesija (smanjenje emisije eura radi smanjenja inflacije smanjuje kupovnu mo te smanjuje rast BDP-a) koja ne odgovara uspjenim dravama (Njemaka, ..).

19. Kolaps eura


Ve dugo se euro zona ljulja i ljulja i nikako da to stane. Cijela euro zona je pod ingerencijom ECBa, a poveanje koliine Eura prema statutu ECB-a moe biti na kreditan nain i od promjene strane valute u Eure. Kako je gospodarstvo EU dosta ugueno trokovima koje stvara kreditni novac jer je suficit trgovine EU prema ostatku svijeta dosta slab ili ga nema, tako do izraaja dolazi problem ostvarivanje profita. I tu se dogaa zanimljiv paradoks. to su pojedine drave u loijoj situaciji, to im se dodjeljuje manji kreditni rejting, a samim time i poveava zarada na novim obveznicama. Problem Grke su rijeili upravo tim rjeenjem da se kamate zadre nisko. Najvei problem stvara unovenje dospjelih obveznica drava. Kako one nemaju novca za njihovo plaanje, ECB je uskoila i otkupila te obveznice. To je potez koji pokree pad Eura. Sad imamo zanimljiv efekt. Kako se svima ini da je ECB spaavala drave od bankrota, u stvari ECB je spaavala novac privatnog ulagaa koji on ne bi nikad dobio. Osim, to je spasio novac privatnog ulagaa, ECB je ovim stvorila dodatnu ponudu novca. A kako je ta zarada stvorena na ime loeg funkcioniranja gospodarstva tih drava. Tako se moe rei da je stvoren novac na bazi loeg rada. A u tom sluaju je oigledno da novi novac na tritu nema istu podlogu u materijalnoj vrijednosti kao ostali Euri u sustavu. Dodamo li tome da se podie kamata za nove euro obveznice PIIGS drava, ini se da je Euro osuen na propast zbog prevelikih apetita za zaradom kreditora. Druge drave, koje su u krizi, znatno su vee od Grke te e njihov utjecaj na euro zonu biti jo vei. A sad moemo pogledati poloaj vicarskog franka. Ovo to smo ovdje rekli, kue veliki ulagai vrlo dobro, ali si ba ne mogu pomoi. Jasno im je da euro gubi snagu i pokuavaju se rijeiti eura tako da kupuju v. franak i neke druge valute te zlato. Time se tim valutama i zlatu prividno podie vrijednost. vicarska centralna banka u principu moe igrati na samo dvije solucije. 1. Emitirati franak za eure i tim eurima kupovati zlato. Time su emitirani franci pokriveni zlatnim pologom 2. Emitirati franke za eure i deponirati eure. U 2. sluaju je jasno da postoji ovaj mogui razvoj situacije. Franak e rasti te e trebati vie eura za njegovu kupnju. Ovaj korak je jako bitan jer treba dobiti to vie eura za izdane franke. Nakon to vicarska prikupi dovoljno eura, naglo e poveati ponudu franaka tako da srui kurs Franka i natjera posjednike franaka da ih se rijee i dobiju natrag eure. Samo ovaj puta po znatno niem teaju. Da bi ovaj scenario uspio, euro bi trebao ojaati ili bi franak trebao znatno pasti. I tu sad nastaje problem. Euro prema situaciji ima jedan jedini smjer - pad koji je skoro nemogue izmijeniti. Stoga je zbilja zanimljivo kako e vicarska izvesti salto mortale sa teajem franka da bi pri tome ostvarila solidan profit. Naime, nema smisla da se ostvari zarada u euru koji nije ojaao. Objanjenje potonua i slabljenja Eura je sagledano preko monetarne regulacije i za sada se sasvim dobro uklapa u situaciju ve preko godinu dana. Da bi se euro zona izvukla iz krize morala bi se promijeniti regulacija novca. Novac (euro) se ne bi smio vie ubacivati kao jo vei dug, a banke ne bi smjele multiplicirati novac preko depozita (vidi poglavlje 8. Novac kao dug). Drave se tada vie ne bi zaduivale za deficite prorauna. Privatni ulagai vie ne bi mogli ulagati novac u drave obveznice te bi izgubili guske koje nose zlatna jaja. Kako je vie nego oigledno da je ovaj scenarij nerealno za oekivati od onih koji su i stvorili EU na bazi novca kao duga, jasno je da sve to sada moemo vidjeti e biti da se produi vrijeme trulom kreditnom novcu. Svaki mjesec i godina je bitna da se to vie uskoro bezvrijednih eura zamijeni za vane resurse drava koje e ih na ime potpuno nepotrebnog duga morati prodavati. Tkz. privatizacije (vidi poglavlje 12. Posljedice privatizacije) i tednje u proraunima drava ne mogu poluiti nikakve rezultate. Dugovi su stvarno neotplativi. Ovome definitivno moemo zakljuiti da e sve drave koje koriste kreditni novac morati propasti u beskrajnim

dugovima. Pri tome e prvo stradati one sa velikim uvozom, pa one sa balansiranom trgovinom, a na kraju i one sa dobrim izvozom. Naime, to je drava bolja izvoznica, ima manje kamate. A manje kamate znae da se dug lake otplauje i da treba vie vremena da se postigne ista zaduenost. To je i objanjenje zato je panjolska sa relativno niskim kamatama svejedno zavrila u velikim dugovima. To je i odgovor onima koji se danas zalau za niske kamate. Niske kamate nee sprijeiti stvaranje dugova, nego samo usporiti njihovo stvaranje. Mogui odgovor ECB-a i dizanje eskontne stope ne moe uroditi plodom. Restriktivna monetarna politika se ne moe provoditi na nivou unije drava. To pali samo kod graana i firmi koji u takvoj situaciji djelomino bankrotiraju. Meutim, bankrot drava za sobom povlai ogroman bunt naroda. A kako je situacija vea tako prenapregnuta zbog produivanja radnog vijeka za mirovinu, rezanja socijalnih prava, nezaposlenosti i ostalog, vie nema prostora za poveanje pritiska na pad standarda graana. Oni je i inae bio nepotreban jer je produkt potpuno nepotrebnog ekonomskog ropstva (vidi poglavlje 14. Ekonomsko ropstvo) kreditnom novcu. Dugorona prognoza je: euro zona i EU ide sigurno u financijski raspad, a vicarski franak e najvjerojatnije cijelo vrijeme jaati ili ostati jak jer euro nee prestati padati. Dodatak: Kako je vicarska centralna banka vezala franak uz euro, time su vjerojatno privremeno odustali od uvanja vrijednosti svoje valute. Meutim, ako su izdani franci pokriveni deponiranim eurima, oigledno je da ako euro kolapsira da e i franak imati istu vrijednost. Naime, Franak ima vrijednost u vicarskim proizvodima i deponiranim eurima. Ako imamo masu franaka, a malo vicarskih proizvoda koji se mogu kupiti za njih i malu vrijednost deponiranih eura, tada e i vrijednost franka biti jako mala. Do kada e ta veza trajati ovisi o vicarskoj centralnoj banci. Ne vjerujem da e dopustiti da franak propadne zajedno sa eurom.

20. Slobodna trgovina


Slobodna trgovina je jedan od ciljeva neoliberalne politike. esto se moe uti zalaganje za to slobodniju trgovinu i poduzetnitvo. Trite EU je slobodno. Da li je to zbilja neto dobro i koje su posljedice? Kad gledamo sa pozicije malih potroaa, ini se jako primamljivo. Zato proizvoditi neto to netko drugi moe proizvesti jeftinije? Potroaima raste kupovna mo i razvija se trgovina. Rekli bi sve je to dobro, ali koje su posljedice? Da bi shvatili posljedice moramo trgovanje gledati preko toka novca. Ako neto jeftino uvozimo, moramo i izvoziti jer inae stvaramo manjak koji se moe pokriti samo kreditima. Hrvatska danas pokriva oko 60% uvoza. Posljedica je da se samo zbog deficita vanjskotrgovinske bilance moramo zaduivati. Ovaj deficit u vanjskotrgovinskoj platnoj bilanci utjee na globalnu isplativost posla u dravi. Novac za profit (vidi poglavlje 9. Izvori novanog profitiranja) moe doi samo od izvoza, zaduivanja drave i zaduivanja subjekata. Dananja situacija je slijedea. Uzimanjem inozemnih kredita HNB dobiva devizne rezerve, a u dravi se pojavljuje kunski dotok novca. Taj devizni dotok se zatim troi na razliku izmeu uvoza i izvoza te na izvlaenje kunske dobiti iz zemlje (promjenom u devize). U takvoj situaciji HNB dri kamate visokima i time ne omoguava razmah trgovine i proizvodnje. To je mjera kojom se gui i ubija gospodarstvo, ali se time spreava rast BDP-a te je manje novca zaraeno. A, ako nema zarade, nema niti velike potronje na uvoznu robu. Zato je bitno da nema razmaha trgovine jer e HNB ostati bez deviza za ouvanje teaja.Visoke kamate opet ine nau proizvodnju vie optereenu trokovima te smanjuju konkurentnost naih firmi. Situacija koju esto predlai ueni ekonomisti je da se teaj sputa i time poveava konkurentnost. Je to je sve pet, ali situacija je tada slijedea: Drava koja ima deficit u vanjskotrgovinskoj platnoj bilanci (vie troi nego zarauje) opet mora uzimati kredite. Centralna banka smanjenjem teaja utjee na manju kupovnu mo u inozemstvu, a razlika je to dug u nacionalnoj valuti ima vie nula. Sav novac se u kreditnom sustav ubacuje kao kredit i kao takav ne moe otplatiti bez realnog dotoka novca. Znai privreda moda moe malo ivnuti, ali je sa vremenom gui rastui dug i mora poeti propadati. Tu nismo uope razmatrali problem kredita koji su vezani valutnom klauzulom jer to samo pogorava mogunost otplate dugova. Moemo rei, da nam nacionalne centralne banke zbog problema deficita vanjskotrgovinske platne bilance sa inozemstvom, svojom politikom visokih kamata ili sniavanjem teaja posredno utjeu na slobodnu trgovinu. To rade smanjenjem ponude novca ili slabljenjem njegove kupovne moi. Tako rei, slobodna trgovina postaje prevara jer posredno regulirana preko ponude novca. Posljedice su katastrofalne. Visoke kamate stvaraju trokove, u isto vrijeme manje je i novca (ili manje vrijedi). Tako se teko mogu pokriti trokovi jer dovoljne prodaje nema. Posao postaje neisplativ, a nelikvidnost poduzea vodi u nezaposlenost, prijevremeni odlazak u mirovinu, bankrote te pljenidbu osobne imovine graana. Ukupni dug eksponencijalno raste i ne moe se zaustaviti. Slobodna trgovina odgovara samo dravama koje imaju dobar suficit vanjskotrgovinske platne bilance. U kreditnom sustavu se iz tog novca pokrivaju zadrani profiti (tednja) firmi i graana. U isto vrijeme zbog sigurnog dotoka novca u tim dravama kamate mogu biti manje, a zaposlenost visoka. Meutim, dotok novca od suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci se pretvara u nekoliko puta vie kredita (niske kamate) i tada se moe javiti rast cijena. To se najbolje vidi po cijenama nekretnina. Profit se ulae u nekretnine i graevinari imaju mogunost da stvore ekstra profit. Rast cijena nekretnina daje zamaha daljnjem ulaganju u nekretnine radi pekulacije i zarade na rastu cijene. To je posebna pria.

Zemlje izvoznice u isto vrijeme poveavaju koliinu novca u dravi i smanjuju koliinu robe (jer je izvoze). Takva pojava moe voditi u inflaciju. Dio tog kapitala se opet plasira kao kredit zemljama koje imaju deficit trgovinske platne bilance sa inozemstvom, a velik dio opet vraa preko kamata na sve vee izdane kredite. Sam izvoz radi stvaranja dotoka novca i globalne isplativosti posla je u biti bacanje resursa. Dobar dio privrede radi samo da bi se stvorio suficit od izvoza. To moemo izjednaiti sa kopanjem zlata, kada bi novac bio 100% pokriven zlatnim pologom. U toj situaciji bi se industrija zlata koristila samo za stvaranje podloge novca koji e stvoriti globalnu isplativost posla u dravi. Sve to nije potrebno jer se novac moe realno emitirati bez zlatnog pologa, a ne kao kredit (dug). Slobodna trgovina je zbog toga prevara i za zemlje izvoznice. A krajnji cilj ovog ponaanja je da se preko slobodne trgovine jednim zemljama omoguava nekakav privid uspjeha, a drugima vlada preko sve veeg duga. Tim zaduenim zemljama se zatim namee privatizacija, jo vea liberalizacija, smanjenje socijalnih davanja, plaanje kolarina, produenje radnog staa, privatizacija zdravstva, privatizacija opskrbe sa strujom i vodom, itd. A sve te mjere ne mogu rijeiti stvaranje dugova. Drava postaje ovisnik o stranom novcu kao narkoman. Doza mora biti sve vea da bi postojalo zadovoljstvo. Najbolji primjer je Japan. Bez obzira na poznatu radinost, visoku tehnologiju i do nedavno dobar izvoz, Japan je zbog naraslih dugova sada u kreditnom rejtingu kao i bitno nerazvijenije zemlje. Izlaz iz dunike krize ne postoji bez promjene regulacije novca i ograniavanja slobode trgovine na nain koji ne unitava privredu. Kada drava ne bi imala dugova prema inozemstvu, njena vanjskotrgovinska bilanca bi trebala biti oko nule. Time se ne stvara disbalans odnosa novca i robe te zadrava kapital. Alternativni program (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize) se svodi na prestanak ekspanzije novca u vidu kredita, ve se novac treba stvarati za pokrivanje deficita prorauna drave. U tom sluaju se bankama visokom obaveznom rezervom na izdavanje kredita (>50%) treba onemoguiti ekspanzija kreditnog novca. Problem bilance sa inozemstvom se mora rijeiti stvaranjem odgovarajuih carinskih barijera i eventualno korekcijom teaja. Time e se uinit da posao u dravi ima globalnu isplativost (vidi poglavlje 2. Od problema do rjeenja), poveati e se zaposlenost, dobar dio uvoza zamijeniti domaom proizvodnjom, mirovinski fondovi e opstati i jaati, kolovanje moe biti potpuno besplatno, zdravstvo moe biti besplatno za sve, socijalna pomo moe biti via, a mogue je uvesti i starosnu dravnu mirovinu za sve graane. Da bi se to postiglo, moramo svi glasati protiv ulaza Hrvatske u EU (vidi poglavlje 17. Europska unija) te na parlamentarnim izborima glasati za blok stranaka koje e reformirati regulaciju novca i ukinuti duniko ropstvo u Hrvatskoj (npr. SP - stranka Ivana Pernara). Najvaniji cilj politike zdravog razuma je izbjei ulaz u EUropstvo. Prihvaanjem da EU zakoni imaju prednost nad naim zakonima, da se novac emitira samo kao kredit i da nas EU moe kanjavati, ako ne provodimo te zakone pretvoriti emo nau zemlju u koloniju nesposobnu da se otrgne iz dunikog ropstva. Evo malo primjera: 1.Npr. Vi i ja trgujemo slobodno izmeu sebe. Ako ja poelim imati suficit, vi morate imati deficit. Koje dobro rjeenje vi imate? Dizanje cijene? Koja je razlika u meunarodnom trgovanju? 2. Ako svaka drava specijalizira proizvodnju i bude tu konkurentna opet ne moe stvoriti profit iz takve trgovine, a da se na drugoj strani ne stvara dug. To znai da specijalizacija i produktivnost nije rjeenje za sve u meunarodnoj trgovini.

21. Razdvajanje stvaranja i posuivanja novca


Mnogi nisu svjesni da je danas regulacija koliine novca u opticaju preputena u privatne ruke. Svi misle da tu glavnu ulogu igra centralna nacionalna banka. Meutim, prema postojeim zakonima (zakon o HNB-u i statutu ECB-a tj. ESCB prema kojem je zakon o HNB-u davno usaglaen) banke posuivanjem novca rade i ekspanziju tj. dolazi do stvaranja viestruko vie depozita (vidi poglavlje 8. Novac kao dug) nego to ima primarnog novca emitiranog od strane centralne banke. Primarni novac kreiran od strane centralne banke je opet kredit te u sumi proirenje novane mase ide samo na raun stvaranja novca koji ima podlogu u jo veem dugu (vidi poglavlje 7. Financijski sustav na bazi kreditiranja). Tako koncipiran sustav u konanici ide u krizu zbog stvaranja neotplativih dugova, a povezan je sa mnogo efekata koji predstavljaju ekonomsko ropstvo (vidi poglavlje 14. Ekonomsko ropstvo). Ideja rjeenja dunike krize se moe pojednostaviti zahtjevom za razdvajanje stvaranja i posuivanja novca. Ovaj zahtjev je sasvim logian jer stvaranje novca ne smije biti u privatnim rukama, nego samo u dravnim. A i kad je u dravnim rukama, tada drava treba emitirati realan novac bez nikakvog duga. Tj. drava ovim emitiranim novcem dodaje novac u sustav i omoguava svima subjektima koji posluju u dravi da u sumi ostvare pozitivan novani saldo - novani profit. Taj novac je i ravnotea poveanoj koliini stvorenih trajnih vrijednosti u dravi koji su posljedica rada ljudi. Time se odnos robe i novca moe zadrati i odgovarajuom emisijom moe izbjei deflacija ili inflacija vrijednosti novca (stvar strune analize). Bankama se moe lako onemoguiti da preko posuivanja stvaraju privid poveanja koliine novca u opticaju. To se moe napraviti obaveznom rezervom od barem 50%. Primjer izrauna je u poglavlju 10. Profit banke. Dodatni efekt poveanja obavezne rezerve bankama je i potreba dokapitalizacije koja se moe izvesti emisijom novca koji u potpunosti zavrava u obaveznoj rezervi i time ne utjee na ponudu novca, ali utjee na strukturu vlasnitva banke. Drava mora preuzeti vlast nad svim plasmanima veim od realne koliine novca jer oni predstavljaju emisiju novca koja mora biti samo u ingerenciji drave. Na taj nain e se povratiti i vlasnitvo nad veinskim djelom u bankama na sasvim legalan nain. to se dobiva ispunjenjem ovog zahtijeva? 1. Stvaranje novca se vraa u dravne ruke - monetarna vlast 2. Bankarski sektor vie nije taj koji odluuje o ponudi novca, tj. ponuda novca nije vie u rukama privatnih interesa 3. Drava preuzima i vei dio vlasnitva banaka (nema potrebe za nasilnom nacionalizacijom) 4. Drava emisijom realnog novca popunjava proraun koji se koristi za financiranje dijela stvarno zaraenih mirovina 5. Drava prestaje nepotrebno uzimati kredite tj. ona uope ne treba uzimati kredite kada ima potpunu monetarnu vlast 6. Prodaja drave imovine nije potrebna. Potrebno je samo dobro upravljanje tom imovinom 7. U dravi se stvaraju uvjeti za profitabilnost posla te se stvaraju uvjeti za visoku zaposlenost rad je okrunjen profitom i akumulacijom kapitala 8. Radnika prava imaju mogunost da se ostvare (zdravstveno, itd.) 9. Visoko kolstvo moe biti besplatno 10.Inflacija se moe potpuno kontrolirati - nestati (osim kada dolazi do poremeaja cijene energenata) 11.Ukida se ekonomsko ropstvo i dugovi postaju otplativi 12.MIO fondovi imaju iz realan izvor kapitala i mogu ga akumulirati, a radni vijek se ne mora produljivati (da, dobro ste proitali) 13.Poduzea se mogu razvijati iz vlastite akumulacije kapitala te postaju konkurentnija 14.itd.

Meutim, za potpun napredak gospodarstva je potrebno i zatiti domau privredu od jeftine robe iz inozemstva, ograniiti visinu kamate na kredite te uvesti kontrolu rasta cijena radi zatite vrijednosti valute. Vie o tome ima u poglavlju 16. Izlaz iz krize. Ovaj zahtjev treba biti prva i najvanija stvar koja se treba zahtijevati u cilju trajnog okonanja dunike krize. Vraanje monetarne vlasti u drave ruke je od najveeg prioriteta za opstanak svake drave. Ako mene pitate, to bi trebao biti glavni zahtjev na svakom masovnom prosvjedu protiv Vlade. Taj zahtjev je lako provediv i brzo daje dobre rezultate u zajednici. I naravno, ovaj zahtjev je provediv jedino van EU (jer je protivan statutu ESCB) pa je stoga i nespojivo rjeenje dunike krize bez odustajanja od pristupa u EU. Stoga je potrebno dobro promisliti prije nego to na referendumu zaokruite Da za EU. Taj potez e onemoguiti potrebne izmjene u regulaciji novca da bi se rijeila dunika kriza i sigurno vodi u bankrot drave. Problemi koje imaju drave EU nisu stoga sluajni, ve potpuno predvidivi i sa poznatim krajem - bankrotom i rasprodajom svega u dravi, ali bez rjeenja problema. Prema tome, za svakog istinskog rodoljuba nema vanijeg zahtijeva od ovoga. Podrite ovaj zahtjev da bi ukinuli duniko ropstvo u naoj dravi!

22. Izbori
Mnogo ljudi se postavlja slino pitanje: Za koga glasati na parlamentarnim izborima? I ovi drugi ne ulijevaju nikakvo povjerenje. Pa tu se slau i veina ekonomista. Programi stranaka koji oni nude su uglavnom popisi dobrih elja. Moda je za prosjenog biraa bitan popis dobih elja, ali za malo pronicljivije i ljude sa dobri pamenjem to vie nije dovoljno. U emu je ta kvaka? Cijela kvaka je u stvari u financijskoj izvedivosti bilo kojeg plana. Pa svi se moemo sjetiti da je koalicija uspjela potroiti gomilu novaca na izgradnju autocesta i da je na prvi pogled dosta toga ivnulo. Ali u isto vrijeme je i ivnuo rast zaduenja. Dok su do nedavno politiari govorili da imamo prostora za zaduenje, sada je ve otprilike 4 godina do bankrota. A da li koji program stranaka nudi izlaz iz dunike krize? Moda deklarativno jer konkretan plan te dijelove nema. Npr. te prie o tednji i racionalizaciji. Ma sve je to dobro, osim to se tednja vraa upravo suprotno od ulaganja. BDP pada, a kod ulaganja raste. Imamo prilike vidjeti to u svakoj dravi, a pogotovo u onoj koja ima vanjskotrgovinski deficit. Sada je aktivna i pria o poticanju stranih investicija. To je opet pria za sebe. Samo u rei da samo dva tipa stranih ulaganja imaju smisao: ulaganje koje poveava na izvoz te ulaganje koje smanjuje uvoz. Bilo kakav odljev profita iz Hrvatske ustvari smanjuje nae devizne rezerve i vodi u problem sa teajem. Poetni dotok deviza od ulaganja se nakon poetka iznoenja profita od posla pretvara u katastrofu. Mnoge stranke deklarativno nisu za privatizaciju, ali u primjeru Grke se vidi da vladanje dugom stvara rjeenja iz nonih mora. Evo ba neki dan je Zoran Milanovi u Nu2 izjavio da e dijelom privatizirati energetski sektor da bi on postao profitabilniji. Pogledajte odlomak o profitabilnosti investicija. isti promaaj u ovom sluaju. Ulaz u EU je jo jedan od stavki svakog programa stranke koja ima viziju dogaanja samo 7 dana u naprijed. U stvari stranke pucaju na mjesta u EU parlamentu sa prihodima iz snova za sebe i nekolicinu ljudi po svakom zastupniku. Ljudi moji, pa to je isto kupovanje politiara. A oni uope o niem ne odluuju, jer se za odluku treba sloiti ogromna veina. A uz takve plae, nee ni vidjeti da se neto iza brda valja. Dakle, ulaz u EU, naizgled privlaan je ista klopka i Anschlus u veliki Reich u kojem banke vladaju preko dugova. Svatko tko je proitao statut ECB-a moe vidjeti da je novi euro u pravilu kredit. A nije kredit jedino, ako zaradimo dolare (prodamo neto van EU) pa ih promijenimo u eure. Ti euri su tada izdani sa podlogom u dolarima. I poanta svega to planove stranaka ini neostvarivim je izostanak ove dvije toke: 1. Izriito bezuvjetno protivljenje ulazu u EU (jer je unutar EU nemogue autonomno sprovesti toku 2) 2. Mjere za prekidanje dunikog ropstva novcu kao dugu. Obje stavke su bitne i najvanije za prekidanje daljnjeg poveanog zaduivanja RH da bi se sprijeio bankrot drave i vratilo prava radnika. Da dobro ste proitali. Prava radnika, su ugroena jer nema novca, jer postajemo sve vie duni. kolarine nisu vie besplatne. Zdravstveno se sve vie privatizira. Mirovine se mogu zasluiti tek u dubokoj starosti i to mizerne. Itd. Nije to zbog toga to je to nemogue, nego to se drutvo iscrpljuje plaanjem kamata na novac u opticaju koji je preko 80% kredit (dug). Vie o ekonomskom ropstvu i posljedicama moete proitati u poglavlju 14. Ekonomsko ropstvo.

I to moemo uiniti na parlamentarnim izborima? Treba glasati za stranke koje u svojem programu imaju gornje dvije toke. Osim toga, ta stranka mora imati i dobar plan ukidanja ekspanzije novca kao duga te prijelaz na odrivi sustav nekreditnog novca (bez stvaranja duga za poveanje novane mase). Koliko je vana odluka da se ukine duniko ropstvo novcu kao dugu, najbolje pokazuje pria Larrya Hannigana iz 1971: "Hou zemlju + 5%" (http://www.galaksija.com/planeta/novac.htm).

23. Ekonomske zablude


U razgovoru sa ljudima shvatio sam da postoje mnoge zablude vezane za ekonomiju. Dobar dio tih zabluda je vezan uz promjene u zakonu o HNB-u iz 1994. godine kada se Hrvatska odrekla kovanja svog novca (tiskanja ili plasiranja). Koje su osnovne zablude u iskljuivo kreditnom sustavu (onaj koji imamo sada): Kapitalizam moe funkcionirati bez dotoka novog novca - ako je i propast dio kapitalizma, onda moe Inflacija dolazi od tampanja novca - u ovom sustavu samo od potrebe i pohlepe te velike kreditne ekspanzije Inflacija smanjuje zaradu banaka - u ovom sustavu jedino banke produciraju novi novac kreditom te nema anse da im potreba za novcem (izazvana inflacijom) nakodi, ve im samo pogoduje. Inflacija se obino suzbija visokom kamatom na kredite. Ali pravi cilj toga nije suzbiti inflaciju, nego maskirati njen izvor - multiplikaciju novca u bankama. Ovo je vana istina koja ima protuteu u injenici da bi putanje kreditne ekspanzije ukazalo da gospodarstvo funkcionira dobro, ali da je oigledno da inflaciju stvaraju banke sa prevelikom ponudom novca i unosom troka kredita u sve cijene. Inflacija ne zahtijeva poveanje novane mase u opticaju - krivo - sama definicija inflacije je da za iste robe treba vie novca, a s time i vie novca u opticaju Inflacija ne stvara dug - krivo - poveana novana masa se moe nadoknaditi jedino (kod nas) iz mase kredita, a svi oni povlae za sobom i dug. Postoji i mala vjerojatnost da to ne dogodi, ako se moe smanjiti potronja za iznos inflacije, ali to ne ide u beskraj (osobito kad su u pitanju energenti) Da sad ponemo tiskati novac samo bi izazvali hiperinflaciju - nije cijela istina - novac treba tiskati da pokrije vrijednost novonastalih vrijednosti (tj. neto manje od toga) i to prema mogunostima zajednice. Pri tome se treba onemoguiti multiplikacija novca u bankama preko kredita. Bez pokrivanja realnim novcem novonastalih (stvarno trno vrijednih) roba, sustav ide prema krizi. Ponuda i potranja e sve rijeiti - da ali bez novca - robnom razmjenom, ne objanjava se nain postizanje blagostanja Sistem prolazi kroz periodike krize te e se oporaviti - u ovom sustavu nikad - to je vie kao jojo efekt kod debelih ljudi Otplata kredita je jednako laka i kad nema kreditne ekspanzije - teoretski da, ali kad ljudi izgube posao u krizi, skue da ipak nije tako (trenutno nema potrebne kreditne ekspanzije te preporuam ne dizati kredit jer je nestaica novca) Ako diplomiram ekonomiju, moi u prevariti krizu - totalna zabluda - bolje ruiti drva u umi sigurna zarada dok ima ume Kredit u vratiti iz prihoda - ne vrijedi, ako svi uzmu kredite. Ako novac oroim, vraam ga u cirkulaciju - pogreno - to je vea tednja sve je manje realnog novca u cirkulaciji (zbog naplate kamata - pod uvjetom da se novac samo ulae u tednju). Oroenjem se omoguava bankama da multipliciraju novac. Ako novac uloim u dionice fondova, mogu trajno oekivati dobar prirast - rast dionica ovisi o mogunosti rasta poduzea, a njihov rast ovisi i o ponudi novca, a ponuda novca u kreditnom sustavu ovisi o kreditnoj politici banaka - tj. imamo velik rast za vrijeme kreditne ekspanzije i investicija te krizu i pad za vrijeme kreditne stagnacije i slabih investicija. Kako znamo da sustav tei beskonanom dugu, dugorono je to velika lutrija sa dugorono najveom vjerojatnosti gubitka, a treba uzeti u obzir da se upravljanje fondom godinje naplauje sa tipino 0.5 do 2% vrijednosti fonda. Sustav nema kraj - ima, kad banke totalno zatvore kredite jer se postojei ne mogu vratiti

Ako eliminiramo gubitake firme, gospodarstvo e napredovati - jako netono - u postojeem sustavu je to skoro nemogue, tj. mogue je ako je sva privreda izvozno orijentirana. Ako nema izvoza, uspjene firme na osnovu svog zadranog profita stvaraju gubitae. Ili bolje reeno, uspjene firme su uspjene zbog gubitaa. Nismo najzadueniji pa se moemo jo zaduiti - totalno pogreno i nestruno - bez analize mogunosti vraanja postojeih dugova ova izjava je odraz teke neinteligencije Nikak nebu, da nekak ne bu - u ovom sustavu znamo kao e biti na kraju - totalna anarhija Banke e bankrotirati i neu morati otplatiti dug krivo - imamo primjer i da nepostojeoj banki morate i dalje plaati dug (Ljubljanska) - HA HA HA - e to bih htio doivjeti Promijenimo stranku na vlasti ili vladu pa e ona oiviti gospodarstvo - totalno krivo. Jedino, ako svi elimo biti robovi i raditi za badava (vrijedi dok se ne napravi monetarna i bankarska reforma) Ako maksimalno sreemo trokove drave, gospodarstvo e se izvui iz krize - pogreno - Vano je da drava radi to manje trokove, ali nee izvui zajednicu iz krize ve samo usporiti - bitni su izvori trajnog novanog profitiranja Rad i tednja e nas izvui iz krize - nije cijela istina - dokaz je Japan koji desetljeima samo gomila dugovanje i ne uspijeva ga se rijeiti. Ovaj sustav ne garantira uspjeh samo na bazi marljivosti i tednje Super profitabilna poduzea su korisna za zajednicu - krivo - to je istina jedino kada ta poduzea to rade za izvoz. Takva poduzea na domaem tritu ustvari obezvreuju novac (ili rad ostalih) jer sa malo rada stvaraju velik profit. Kartinu proviziju naplaenu trgovcu ne plaam ja - nije cijela istina - trgovac kompenzira dodatne trokove najee viim cijenama te viu cijenu plaaju i oni koji ne kupuju na kartice. Zadrani profit ostaje u bankama i biva izvuen iz cirkulacije. Izolirano drutvo (bez dotoka novca) moe novano profitirati - totalno krivo - moe robno, ali ne i novano. Suma novca ostaje ista. Ovo vrijedi za iskljuivo kreditni sustav. U nekreditnom sustavu je to mogue. Oba subjekta u kupo-prodaji novano profitiraju krivo - samo prodava je novano profitirao jer je svoju utedu u obliku robe pretvorio u novac. Drugi subjekt je napravio novani gubitak. Drave koje imaju vei izvoz od uvoza su uspjene drave koje imaju blagostanje (drave poduzetnici) krivo - To je samo privid. Banke u takvim dravama daju povoljnije kredite i multipliciraju novac od trgovinskog suficita te staraju dugove vee od dotoka novca. Zbog toga i najrazvijenije drave i dalje gomilaju dugove (misterija velikih dugova Japana, Austrije, Njemake, ..). Rjeenje je povratak na metalni standard (garancija novca zlatnom ili srebrnom podlogom) krivo - Prema jednadbama monetarnog toka drava bi morala imati svake godine deficit prorauna (od 3,5-5% od ukupne sume novca) da bi se u dravi pojavio globalni profit. To znai da se zlatne rezerve moraju konstantno poveavati. A bez tog poveavanja gospodarstvo ide u krizu. Metalni standard na due staze je neodriv. Osobito, ako je prisutno bankarstvo djelomine rezerve koje moe viestruko uveati ponudu novca od podloge zlata. Dravni budet treba funkcionirati kao budet jedne obitelji ili poduzea krivo - Ovo je pogreka koja se najee vidi u nastupima ekonomista i politiara. Svaka drava koja tako radi u stvari nema monetarnu vlast, a time nema niti vlast nad gospodarskom sudbinom. Ova pogreka vodi dravu u nepotrebno zaduivanje za deficit prorauna i dug bez kraja. Treba ulagati samo u profitabilne investicije polu istina - Svakoj dravi su globalno profitabilne samo investicije u proizvodnju za izvoz (u iskljuivo kreditnom sustavu) ili za supstituciju uvoza. Iz toga se mogu jedino iskljuiti investicije kojima se dugorono smanjuje cijena energije ili roba. Niske kamate e razviti gospodarstvo polu istina - Niske kamate samo usporavaju stvaranje duga. Tako prividno prema dugim zemljama izgleda kao uspjena privreda. Drava koja nema dovoljne devizne rezerve zbog odranja teaja ne mogu sputati kamatnu stopu jer bi multiplikacija novca u bankama i potranja za uvoznom robom ispraznila devizne rezerve i teaj bi postao neodriv. Niska kamata je obino mogua u izvozno orijentiranim gospodarstvima jer izvoz garantira sigurnu zaradu bankama (manji rizik). Meutim, kako je u opticaju visok postotak kreditnog novca, gospodarstvo trajno trpi zbog plaanja kamata na iznajmljeni novac. Velik dio zarade se prelijeva u banke, a drava i dalje poveava dug. Primjer je panjolska.

Protiv dugova se borimo inflacijom - totalno krivo - U kreditno sustavu je potpuno uzaludno se boriti inflacijom jer je novostvoreni novac stvoren uz jo vei dug. Ovu zabludu moete nai i u udbenicima te predavanjima iz ekonomike. Inflacija stvara poveanu potrebu za vie novca u opticaju, a jedini nain nain poveanja koliine novca je na kreditan nain (to znai uvijek vei dug). Novca ima dosta, samo nema dobrih investicija krivo - Jer jedni imaju novce, a drugi dugove. Dugovi su vei od novaca. Prema tome, investicija koja bi posudila od onih koji imaju novce stvara jo vie duga na drugoj strani. Izuzetak su investicije koje stvaraju izvoznu proizvodnju. Privatizacija poduzea e pokrenuti privredu krivo - Privatizacija moe pokrenuti privredu samo ako ima izvoznu proizvodnju. U drugim sluajevima samo vodi ubacivanju posrednika koji e istu uslugu ili robu prodavati skuplje da bi otplatio investiciju. Tome nee pomoi ni poveanje proizvodnje. Svejedno se novani profit novog vlasnika od nekuda mora stvoriti. A to je u konanici deficit prorauna (kad drava nema dobar izvoz) Smanjenje obavezne rezerve banaka pomae privredi krivo - Jedina pomo koju tu privreda dobije je vei dug. Smanjenjem obavezne rezerve banke uz istu pasivu imaju veu aktivu te poveavaju profitabilnost posla na raun zajmodavaca. Tj. poluga za izvlaenje preostalog novca iz realnog sektora postaje jo jaa. Poveanjem poreza vlada moe stvoriti novac za popunjavanje budeta - totalno krivo - Djelovanje ovog haraa moe biti samo privremeno te ovisi o tednji stanovnika. Poveanje poreza znai da se pokuava preusmjeriti vie novca, bilo transakcijskim porezom ili dohodovnim porezom prema budetu. Time se mogu poveati cijene, a to opet znai da e se manjiti kupovna mo. Posljedica e biti pad potranje i recesija u gospodarstvu (vei trokovi, manja prodaja). Tu uzimamo u obzir da se budet nije mijenjao (ve samo popunjavao) te je time dravna potronja ostala ista i nije utjecala na poveanje prometa. Velikim utedama u budetu vlada moe pokrenuti gospodarstvo krivo - Premda ideja izgleda odlina, sve pada u vodu jer manja potronja drave smanjuje promet (BDP). Smanjen promet stvara jo manje poreza za dravu. Jedini nain da se stvar odri je da iz godine u godinu vlada smanjuje potronju te tako prividno ima vie prihoda od trokova. To je naravno neizvedivo. Osim toga smanjenje potronje drave koja moe biti i 50% BDP-a djeluje krizno za gospodarstvo. Prodaja pada, a to znai manji profit koji za sobom povlai otputanje radnika i propast firmi. Manji promet stvara manje poreza za dravu te slijedee godine drava mora jo vie smanjiti potronju da bi odrala isti suficit izmeu trokova i rashoda. Kombinacija uteda u budetu i poveanje poreza e stabilizirati proraun - totalno krivo - Ta kombinacija je suma dva negativna utjecaja na smanjenje BDP-a i poveanje trokova kod realnog sektora to vodi u krizu. Obje metode su korisne za jedino za smanjenje BDP-a to obino stvara nepoeljan efekt na punjenje prorauna. Primjer je Grka. Poveanjem poreza najbogatijima se moe stvoriti novac za popunjavanje budeta - krivo - Tek kad bi najbogatiji radili sa gubitkom, moglo bi se razmiljati o nekom povoljnom utjecaju. Ovako se samo poveavaju prihodi drave, ali to nikad ne dovoljno da bi bilo rjeenje problema. Novac se i dalje ubacuje kao dug i dug raste. Privatna alternativna valuta moe rijeiti problem kreditnog novca - krivo - emisiona dobit kod takve emisije je prisvajana od takve organizacije. Iznimka su alternativne valute lokalnih uprava ija emisiona dobit ide u korist cijele zajednice Neke zablude tee za objasniti u nekoliko rijei, a neke su polu istinite te u odreenim sluajevima uope nisu tone. Ekonomskim zabludama moemo dodati i danas nerjeive zadatke: 1. zadatak je da se pokae da rad i marljivost mogu zavriti sa nekom sitnom tednjom. Evo primjera: U jednoj dravi sa milion radno sposobnih ljudi, a koja ima balansiranu trgovinu sa inozemstvom trebate postii da svi ljudi, koji e raditi 16 sati na dan poslove koje im vi odredite, da svaki dan mogu od svog rada utedjeti samo po jednu kunu. I tako u nedogled. Kako ete to postii! Ako moete vidjeti, uteda od 365 kuna godinje je mizerna, ali neodriva za sve. Da ne govorim koliko duga ve sad imamo po glavi stanovnika, a ne znamo kako postii utedu od 365 kuna godinje?

2. zadatak je da se pokae kako e se otplatiti dug koji nastaje samo zbog inflacije. Evo primjera: U jednoj dravi, koja ima balansiranu trgovinu sa inozemstvom, cijene rastu 3% godinje. Ako elimo odrati istu kupovnu mo uz isti optok novca, prema postojeim zakonima, moramo koliinu novca poveavati kreditima. Kako emo otplatiti kredit i kamate na njega kad je svaki novi novac opet kredit? HNB nema odgovor na ovo pitanje! Dug ima tenju da na kraju raste zbrojem kamate inflacije i banke te poslije nekog vremena prelazi vrijednost novca u opticaju.

3. zadatak je odrivost inozemnog zaduivanja. Evo primjera Jednoj dravi koja ima stalan deficit platne bilance sa inozemstvom treba dokazati da je inozemno zaduivanje otplativo. To je ono to RH ima od oduvijek i dalje se zaduuje.

24. Masovni prosvjedi (04/2011)


Svjedoci smo da se u naoj dravi iz dana u dan organiziraju prosvjedi protiv Vlade. Pri tome se lome koplja izmeu onih koji su protiv EU i za EU, pa izmeu branitelja i Facebookovaca, pa izmeu desnice i ostalih, pa izmeu dijelova sindikata protiv drugog dijela, itd. Iz prvotnog cilja da se prisili postojeu Vladu HDZ-a da zbog loe gospodarske politike da podnese ostavku, pojavili su se nosioci udesnih ideja nacionalizacije banaka. A da ne govorim da je dio provokatora iskoristio prosvjede za obraun sa policijom. U tom totalnom raomonu ideja i miljenja uope se ne zna to donosi sutra. Vjerujem da dobar dio prosvjednika osjea posljedice loe ekonomske situacije, ali nema dovoljno znanja da iskristalizira uzroke tog stanja i da se bori za njihovo otklanjanje. Budui da slubena ekonomska akademska zajednica uti o problemu i nema rjeenje, imamo narod ostavljen na milost i nemilost. Da li se tu radi o ne znanju akademske zajednice, njihovim dobrim ivcima da mirno promatraju narodnu bunu i ne rade nita na pronalaenju rjeenja ili moda o namjernom protunarodnom nedjelovanju to e pokazati budunost. A koliko narod vjeruje u najbolje namjere institucija je i ivi lanac oko HNB-a, nae centralne banke. A koja je uope uloga svake centralne banke? Da ouva beskonanu kreditnu aktivnost banaka i da prikrije prevarnu shemu zarade (kontrola cijena?!). Tj. da krediti nemaju kraja. A na drugoj strani, nigdje se ne stvara realni novac za otplatu novanih profita banaka. Tj. iskljuiva kreditna politika u emisiji novca ima za posljedicu ekonomsko ropstvo (vidi poglavlje 14. Ekonomsko ropstvo). Toj raji kao da fali voa koji bi imao odgovor na sve i program kojim bi izvukao zemlju iz krize. A u stvari, narod ne treba vou nego znanje o uzrocima krize i nainu rjeavanja. Meutim, ini se da je lake vjerovati voi nego stei potrebno znanje. kolski sustav je pokazao da se lako moe stvarati nesposobne strunjake bez ikakve posljedice. Gomile diplomiranih ekonomista ne znaju rijeiti problem i svojim neznanjem doprinose besciljnosti masovnih prosvjeda. Najvei domet na kraju moe biti promjena vlasti i izbor novih zastupnika. Samo to nee promijeniti situaciju zbog koje su nastali prosvjedi. Biti e to samo smjena vodstva, ali ne i smjena pogrene ekonomske politike. Da neznanje ne donosi rjeenje moglo se je vidjeti na prosvjedima u Grkoj, Francuskoj, Engleskoj te ostalim zemljama. Rezultati vie tjedana prosvjeda su skoro zanemarivi. Doslovce se vidi na djelu poslovica "Od drveta ne vidimo umu". A moglo bi se rei i "Psi laju, a karavane prolaze". Nita se nee promijeniti samo zato to masa ima elju, ve treba imati i okvirni plan (vidi poglavlje 16. Izlaz iz krize) ija e se provedba zahtijevati. O konanom planu za izlaz iz krize se naravno mora raspravljati jer to znai promjenu zakona i stvaranje regulative. Zato je bitan plan koji se treba zahtijevati? Pa zato jer oni koji su na vlasti uvijek mogu rei "Mi to ne moemo uiniti jer ne znamo kako" (ili ne ele znati). Meutim, ako se zahtjeva tono provoenje plana, tada ne moe biti izgovora. Okvirni plan i filozofija rjeenja su najvanije. Bez toga nema rjeenja. To je nekad bila uloga lidera, ovjeka sa vizijom i planom kako da je ostvari. Danas, bi nam takav lider dobro doao, ali nije neophodan. Traiti liderstvo je kao rei da smo kao zajednica nesposobni. Da li smo zbilja toliko nesposobni (ovce ili guske u magli) ili samo lijeni da preuzmemo potrebna znanja (lanci na ovoj web stranici)? Ne stvori li se konkretan provedivi plan za koji e se zahtijevati provoenje, mogu sa 100% sigurnou rei da e efekt prosvjeda na ekonomsku situaciju biti skoro ravan nuli. Narod bi rekao "Sjahati e Kurta da bi uzjahao Murta". Po emu je plan izlaza iz krize koji predlaem na ovim stranicama jedan od najboljih i lako provediv? Pa prvo po znanstvenom pristupu definiranju problema u

monetarnom toku - uzroku stvaranju duga. A drugo, slinih rjeenja i prijedloga (Zakon o ukidanju FEDa Dennisa Kuchinica HR6550). Tree, ne postoje drugi alternativni planovi koji bi mogli tako sigurno, lako i brzo rijeiti krizu za sva vremena. Prema analizi sustava (vidi poglavlje 2. Od problema do rjeenje), samo planovi koji ukljuuju ispravnu reformu monetarnog i bankarskog sustava vode ka trajnom rjeenju posljedica sadanjeg ekonomskog ropstva. Mnogi se ne mogu sloiti sa ovim zakljucima, ali e vrijeme pokazati da je mo znanja najvanija i igra veu ulogu od moi mase naroda. Ljudska nevjerica u rjeenje i dalje stoji na putu ka sretnom kraju ovih masovnih prosvjeda. To su balvani neznanja koji e nas sve i dalje drati u ekonomskom ropstvu. Tek kada se rijeimo tih balvana, vidjeti emo da je put ka blagostanju lako ostvariv.

25. U potrazi za reformom


U posljednje vrijeme se moe uti puno poruka da od Predsjednika Ive Josipovia, a ve prije i od guvernera HNB-a Rohatinskog da nam trebaju reforme koje e pokrenuti gospodarstvo. I tu se svi slaemo. Neto nam ne tima u dravi i treba to reformirati. to to povezuje nezaposlenost, nelikvidnost, rad bez primanja plae, probleme u vraanju kredita, sve vei dug drave, produenje radnog staa za punu mirovinu, skupo visoko kolstvo, pad bdp-a i moda jo neke loe stvari u dravi? Pa sve to povezuje nedostatak novca. Malo je onih koji ne bi radili samo da im se poteno i plati. Svatko bi htio biti u mogunosti pokriti svoje trokove i moda uspjeti neto sitno novca utedjeti. Pitanje je iskonsko: to je bilo prije? Koko ili jaje? Tako se moe isto zapitati: to je bilo prije? Novac ili roba? U prolosti je bilo vano imati robu koju si moe mijenjati za neku drugu. Danas se robna trgovina radi novcem. Ako kupci nemaju novaca, nema ni trgovine. To znai da nedostatak novca doslovce koi gospodarstvo. Stvara se velika nelikvidnost i mnogi propadaju samo iz razloga to ne mogu naplatiti robu ili usluge. Tu situaciju ne moe razmrsiti promjena porezne politike. Treba oigledno mijenjati monetarnu politiku. Bilo je ideja da se smanje kamatne stope. HNB bi mogla smanjiti eskontnu stopu i omoguiti da se lake mogu podii krediti. Ali HNB to ne radi. Razlog tome je lako objasniti. Poveana ponuda novca bi pokrenula gospodarstvo, a zarada bi se veinom poloila opet na neki od bankovnih rauna. Banka bi opet mogla izdati kredit umanjen za obaveznu rezervu. Taj kredit bi opet netko zaradio i njegova zarada bi zavrila na raunu banke. U svakom sluaju proces je poznat i zove se multiplikacija novca. U vie koraka poetna emisija HNB-a se moe pretvoriti u 5 puta veu emisiju kredita. Svi oni koji su uspjeno zaradili novce sada imaju mogunost troiti te novce i na uvoznu robu. I tu nastaje problem. Za kupovinu vani se moraju koristiti devize, tj. devizne rezerve HNB-a. Posljedica snienja eskontne stope stoga ima za posljedicu odljev deviznih rezervi HNB-a. A kad bi ostali bez deviznih rezervi, tada bi odranje teaja bilo nemogue. Za sada je problem snienja kamata vezan sa deficitom u robnoj razmijeni sa inozemstvom. Zbog stalnog deficita u trgovinskoj bilanci Hrvatska ima devizne rezerve samo od deviza koje su tu stigle nakon promjene inozemnog kredita u kune. To je u stvari dio glavnice inozemnog kredita. I sad je pitanje: Zato imamo deficit u trgovinskoj bilanci od kad je drave? Razlog tome je sigurno povoljan teaj za uvoznike, ali i nepostojanje potrebnih carinskih barijera. Sve je "jeftinije" iz uvoza. U stvari nita nije jeftinije iz uvoza jer se uvoz financira kreditom koji, naravno za sada, ne moemo vratiti. Moglo bi se rei da time ivimo iznad svojih mogunosti. Svatko tko kupuje uvoznu robu umjesto domae doslovce sudjeluje u rastu duga. Slogan "Kupujmo Hrvatske" je identian izjavi "Ne zaduujmo se nepotrebno". To bi trebala biti glavna misao svih stanovnika Hrvatske. Znai li da u sluaju da uvoz pokrijemo izvozom da smo rijeili problem u dravi? Na alost, ne znai. ak i kad bi uvoz bio pokriven izvozom ne bi bilo nikakvog razloga za slavlje. Malo je udno da drava ne moe prosperirati kad ima izbalansiranu vanjskotrgovinsku bilancu, ali zasluga sa to je u postojeoj monetarnoj regulaciji (emisija kredita). Tu se vraamo na priu koju smo zapoeli idejom da svatko eli pokriti svoje trokove i moda neto novano utedjeti. Kada drava ima izbalansiranu vanjskotrgovinsku bilancu prividno izgleda kao da je financijski izolirana jer nema priljeva ni odljeva novca. Svi se moemo sloiti da dugorono svaka firma i pojedinac moe ostvariti novanu utedu ili ostati na nuli. Dugorono ostvarivanje novanog minusa znai da stalno ulae vlastiti novac (ili kredit) i ne

uspijeva podmiriti svoje trokove. Moemo to nazvati loim investiranjem, ali sigurno je da ta firma ili pojedinac ne moe trajno imati deficit. Na kraju e morati bankrotirati. Ako elimo globalno izbjei padanje u dug i bankrot, dugorono moramo imati vlastiti balans nulu ili pozitivan. Vjerujem da svi to znamo, ali je pitanje da li se to moe postii za sve firme i stanovnike u dravi. Prema zakonu o HNB-u iz 1994. HNB moe regulirati novac u opticaju tako to faktiki emitira kredit prema bankama. Banke ta sredstva mogu dalje plasirati opet u vidu kredita i on se u financijskom sustavu moe umnoiti u viestruko veu sumu kredita. Nikakva emisija novca neoptereenog dugom ne postoji. Ako ne bi bilo emisije kredita, novac u dravi uz uvjet uvoz=izvoz bi ostao konstantnim. U takvim uvjetima se novac prilikom trgovanja prebacuje iz ruku u ruke te ono to je nekom izdatak, postaje nekom prihod u istom iznosu. Ne stvara se nikakav novi novac i nema promjene u novanom balansu. On je na nuli. Moemo trgovati koliko hoemo, ali nema mogunosti da se stvori globalna akumulacija (profit ili novana uteda). To znai da im netko ostvaruje profit, tada se na drugoj strani mora pojaviti novani deficit. Ako se profit stalno ostvaruje, onda se negdje mora stvarati gubitak. Bilo bi idealno da samo drava (proraun) ostvaruje gubitak jer bi tada deficit prorauna pokrivao profite u dravi. Mnogi ne mogu vjerovati da profit u dravi dolazi od deficita prorauna, ali eto dolazi. A praktino se troi i na deficit platne bilance sa inozemstvom. Ovo uope nije nevjerojatna tvrdnja, nego poznata svima makroekonomistima. Samo je rijetko moemo uti u javnosti. Razlog za to je vie nego jasan. Sigurno je da bi dosta ljudi moglo postaviti jedno zanimljivo pitanje: "Ako deficit prorauna odlazi na novane profite u dravi, kako e drava uope moi vratiti dug za deficit?" U sluaju kada drava koristi domai kredit za deficit prorauna stvar postaje logiki neodriva. Tj. dug za deficit prorauna se ne moe vratiti. Profit koji bi ostvarila banka takoer dolazi od deficita prorauna, a on se financira novim veim kreditom koji pokriva kamatu i ostale potrebe drave. Zamislimo sad da drava promijeni monetarnu regulaciju i umjesto zaduivanja za deficit prorauna, emitira novi novac i pokrije deficit prorauna. Tada bi se tokom godine poveala ukupna suma novca u dravi te bi taj novac zavrio kao globalni profit u dravi. Drava ne bi gomilala dug, a pojavio bi se dotok realnog novaca. I nije to nita novo. Imali smo to do 1994. godine. Ali tada smo imali i inflaciju. Da li smo tada znali od kuda dolazi inflacija? Za to se okrivljavala emisija drave koja je postajala sve vea i vea. Iz nekog razloga se pojavila inflacija. Moemo ju objasniti upravo preko multiplikacije novca u bankama. Naime, na svakih 100 novanica dravne emisije, banke sa vremenom mogu emitirati viestruko veu koliinu kredita, tj. poveati ponudu novca. Svi koji su u tim ciklusima zaradili te novce i poloili ih u banku trebali bi neto sitno profitirati, kao i banka. Suma svih tih profita moe prijei emitirani iznos novca. A sve profite bi trebala pokriti drava svojom emisijom novca. Oigledno je da dravna emisija novca ne moe slijediti potrebe za profitom. Osim toga, velika ponuda novca prelazi mogunosti privrede da povea ponudu roba i usluga te je logian rast cijena inflacija. Dravna emisija novca u kombinaciji sa multiplikacijom novca u bankama sigurno vodi u inflaciju. Ovo je vana tvrdnja. Za spreavanje inflacije potrebno je izmijeniti i bankarski sustav. Pa, svima je to ve pomalo jasno, samo se ne govori kako. Nametanje poreza na aktivu banaka ne mijenja problem globalne profitabilnosti posla u dravi. Ne stvaraju samo banke profit, ve i druge firme i pojedinci. Meutim rjeenja ima. Kad bi se podigla obavezna rezerva na 100% na tekue raune i iro raune firmi, tada bi novci svih firmi bili sigurni, a plaanje bi se moglo odvijati u realnom vremenu. Time bi se moglo i ubrzati poslovanje firmi. S druge strane, za tednju bi se morala uvesti obavezna rezerva od barem 50%. Tako visoka obavezna rezerva ima za posljedicu da je izdani kredit manji ili jednak od deponiranog novca u trezorima. Uvoenjem ogranienja raspolaganja tednjom do isteka oroenja postignuti e se da nema multiplikacije novca u opticaju. Banke vie nee stvarati veliku sekundarnu emisiju i uvjeta za inflaciju vie nee biti. Ponuda novca e biti stabilna i drava e je lako regulirati emisijom i porezima. U potrazi za reformom dolazimo do potrebe za reformu monetarnog i bankarskog sustava, kao temeljnim reformama u dravi. Pria ovdje ne staje. To je tek poetak. Problem inozemnog trgovanja, regulacije teaja prema ostalim valutama je slijedea stepenica. Idealno je da drava, koja je neoptereena dugovima, balansira vanjskotrgovinsku bilancu ili da je u suficitu (na raun drugih

drava). U uvjetima slobodne trgovine je to skoro nemogua misija. Ne znamo koje e regulacije morati uvesti drava (carina) da smanji deficit vanjskotrgovinske bilance, ali je sigurno da e to morati napraviti. ak i kad ne bi rijeila vanjskotrgovinski deficit, drava bi ovim reformama ozdravila privredu i godinje utedjela 12 milijardi kuna nepotrebnog kredita. Novi kredit bi se trebao dizati samo za uvoz i pokrivanje kredita od ranije. 12 milijardi kuna je cca 3,5 do 5% novane mase. To uope nije puno jer samo u 2010 su banke poveale emisiju kredita za 8%. A krediti su barem 80% novca u dravi. Ova predloena emisija bi mogla biti dovoljna za 220 000 prosjenih neto plaa tokom cijele godine. Naravno, ti ljudi bi morali svojim radom i neto vrijedno stvoriti jer samo stvaranje novih vrijednosti daje vrijednost novcu. Ulazom Hrvatske u EU, ove reforme ne bi mogli provesti i zbog toga je ulaz u EU pogreka koja moe dugorono unititi veinu gospodarstva.

26. Otvoreno pismo HNB-u (11/2009)


Naslov: Kako se poveava realna apsolutna novana masa u financijskom sustavu RH (bez kreditiranja)? Pitanje za guvernera Rohatinskog ili nekog tko e znati odgovoriti. Imao bih konkretno pitanje na koji nain HNB regulira koliinu novac u sustavu. Budui da nisam financijski strunjak molio bih vas za objanjenje koje bih mogao lako prenijeti i svom 7.g sinu. Zapoeo sam forum na temu porijekla novca u nadi da moda netko zna kako se poveava novac u opticaju (http://www.forum.hr/showthread.php?t=494832). Meutim, od nekoliko postova koje sam dobio nije bilo ba neke koristi. Poznati su mi u grubo sistemi bankarske sekundarne emisije (privremena emisija nepostojeeg novac - samo djelomino u depozitu). Meutim, realno gledajui kad izae kredit taj se novac mora vratiti i povui iz opticaja. Postoji i primarna emisija centralne banke ?! Svaka proizvodna djelatnost koja radi sa dodanom vrijednou. Meutim, nemam objanjenja kako se nalazi novac za tu dodatnu vrijednost. Novac je za razmjenu. Tj. onaj tko ima novac da kupuje njime dobio ga je opet razmjenom. Jedino centralna banka moe emitirati novac da bi pokrila novo nastale vrijednosti. Takoer, kod poveanja stanovnitva je potrebno poveati koliinu novca. I tu je problem u logici. S jedne strane svi radim da bi dobili novac za svoj rad, ali to je ista razmjena. Novac se mijenja za rad ili proizvod. Naglasak je da se mijenja. Kako to HNB radi? Ne moe podijeliti novac od primarne emisije jer on pokriva sve novo nastale vrijednosti. Tj. vrijednost se pojavljuje dvostruko. Realno i u novcu. Po mom miljenju tu bi emisiju novca trebalo raditi preko drave, tonije dijelom plaanjem javnih slubi (samo za realni ljudski rad - policija, vojska, zdravstvo, ..). Meutim, zanimljivo da sada, kad se pria o proraunu RH, nisam zapazio da takva stavka prihoda postoji niti ju je itko spomenuo. Ako se novo nastala vrijednost pokriva vanjskim kreditom, mislim da e financijski sustav kolabirati u trenutku vraanja kredita, kada se moraju iz opticaja povui sve kune izdane u zamjenu za devizni depozit. Istodobno, ako na tritu nema novca koji e pokriti novonastalu vrijednost i za to se koristi vanjski inozemni kredit tada e nas ta politika dugorono odvesti u duniko ropstvo. Tj. za sve to smo stvorili moramo dii kredit, a nemamo ga otkud vratiti jer realno nema emisije novca koja bi to pokrila. Nadam se da sam u krivu i da je sve ove godine (od 1994) postojala emisija kuna koja je pokrivala novo nastalu vrijednost. A ako je to istina, objasnite mi na koji nain je HNB poveala ukupnu novanu masu. Odgovor da je plasiran preko poslovnih banaka ne smatram tonim, jer je to samo posudba bankama. I ta se posudba mora vratiti, jer bi to bio poklon. Banke su sada u privatnom vlasnitvu.

Isto tako, logikim razmiljanjem se moe zakljuiti da ako se u financijski sustav realno ne upumpava nova koliina novca tada bi trebalo doi do deflacije tonije, svaka novanica bi bila dionica cijele zemlje koja bi postajala sve vrednija to vie proizvodimo novih vrijednosti. Tj. proizvodi i nekretnine bi postajali sve jeftiniji. Imali bi puno vrijednosti, a malo novca. Pumpanje novca sekundarnom emisijom sa bankarskim kreditima moe prividno izgledati kao rjeenje, ali svi ti krediti se moraju vratiti !!! Do sada je tendencija bila sve veeg zaduenja te se sve ini da se to i deava. Zbog toga mi se i ini da je politika HNB idealna kad gledamo sa gledita inozemnih kreditnih institucija, ali mi se ini da dugorono ini tetu ije se posljedice po RH katastrofalne. Mislim da shvaate o emu govorim. Neke stvari ne timaju u financijskom sustavu RH. Isto tako, kad uemo u EU i npr. uzmemo euro za plaanje, ovo o emu sam sad priao biti e jo malo kompliciranije. Da li e HNB tada moi raditi primarnu emisiju eura na nivou potreba RH? Takoer me zanima, ako imamo platni deficit prema inozemstvu, to bi znailo da se kune moraju promjeniti u devize i s tim devizama se pokriva deficit. To znai da u financijskom sustavu i na taj nain nestaje masa novca. Kako se to ve godinama dogaa, pitam se kao se taj deficit sanira. Pretpostavljam kreditima koje e opet trebati vratiti, a realne mase novca za to nema. Puno teksta, ali se nadam da u dobiti pravi odgovor. Dobiveni odgovor 10.12.2009. ne odgovara ni na jedno postavljeno pitanje ve samo upuuje na zakon o HNB, web stranicu www.hnb.hr i osnove ekonomike. Ocijena odgovora: 0. Pismo je napisano puno prije matematikog dokaza te ga treba sagledati sa isto logikog stanovnitva koje je kasnije matematiki dokazano i potvreno primjerom (01/2010.) da je istinito.

27. Otvoreno pismo Vladi (02/2010)


VEOMA VANO - POSTOJI NEPORECIV MATEMATIKI DOKAZ IZVORA KRIZE (NEPLAANJE, MANJAK NOVCA) ZBOG IZOSTANKA PRIMARNE EMISIJE.

Potovanje g. Predsjednice Vlade Ve nekoliko mjeseci pokuavam na neki nain doi do kljune osobe koja e potvrditi moje tvrdnje i imati hrabrosti da ih provjeri i objavi. Radi se o koliini novca u financijskom sustavu. Knjigovodstvenom analizom financijskog sustava drave doao sam do neporecivog dokaza: Deficit prorauna je jednak sumi svih profita i gubitaka. U stvari to vrijedi za zatvorenu zajednicu, ali u biti je vaan zakljuak. Jer ako ne bi funkcionirali kao mala zatvorena zajednica, kako bi funkcionirali kao dio zemaljske zajednice. I nije problem to sam dokazao i primjerom nego to iz tog dokaza ima drugih logikih zakljuaka. Ima ih dosta i navodim ih na http://sites.google.com/site/financijskisustav/. Najvaniji su: 1. Drava ne smije uzimati kredit za deficit prorauna, ako ne postoji primarna emisija. Takav kredit se skoro ne moe ni teoretski otplatiti. 2. I ostale drave ne rade primarnu emisiju nego kreditiranje iz centralnih banaka - to vidimo da vodi u beskonano zaduivanje. 3. itd. Isto tako, bez ljutnje, ali u Saboru moete optuivati bilo koga za krizu, ali ako im ne date dokaz da sustav sigurno dovodi do krize, nita neemo postii. Ako to napravite, ve emo biti na putu prema rjeenju. Moemo samo zakljuiti da isti sustav ima i EU jer ECB ne predvia primarnu emisiju ve samo kreditiranje. To znai da ulazak u EU treba odgoditi dok EU ne rijei taj problem. Pretpostavljam da e nas kriza ponovo jo jae zahvatiti poslije ljeta, a za dvije godine e biti teko nai firmu koja nije u bankrotu. Banke nam vie nee davati kredite jer ionako znaju da je postojee ne mogue vratiti (kad nema primarne emisije). Volio bih kad bi mi se javili e-mailom. Jer zbilja sam slao e-mail na hnb, sindikate, televizije, novine, predsjednika RH, itd. Zbilja nikog nije briga. Pa ako ni predsjednicu vlade ne bi bila briga za sudbinu nacije tada bi to bila toka na i. Nadam se da e moj trud da se istina objavi i nae rjeenje uroditi plodom. Pogotovo to su moje tvrdnje matematiki dokazive, a ne samo miljenje koje je upitne istinitosti. Posjetite http://sites.google.com/site/financijskisustav/ i sve e vam biti jasno. S potivanjem ......... ----------------------------------------------------------------------------------------------------

ODGOVOR: ---------------------------------------------------------------------------------------------------VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Ured predsjednice

Klasa: 050-01/10-01/861 Urbroj: 50302-10-10-1 Zagreb, 9. oujka 2010. Potovani gospodine ....,

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske, gospoa Jadranka Kosor, primila je Vau predstavku, u kojoj tvrdite kako imate neporeciv matematiki dokaz izvora krize zbog izostanka primarne emisije. Ovim Vas putem elim izvijestiti da sam, po naputku predsjednice Vlade, Vau predstavku dostavio na uvid i daljnje postupanje potpredsjedniku Vlade i ministru financija, gospodinu Ivanu ukeru. S potovanjem, Predstojnik Ureda predsjednice Vlade, dravni tajnik Krunoslav Mesari, dipl. iur.

22.03.2010. Potovani, Iskreno zahvaljujemo na Vaem trudu. Cijenimo svaku inicijativu naih graana te smo shodno tome ozbiljno i temeljito pristupili analizi vae predstavke. Vaa teza podrazumijeva drugaiji smjer ekonomske politike od ekonomske politike Vlade Republike Hrvatske te Hrvatske narodne banke iji je temeljni cilj ouvanje makroekonomske stabilnosti. Jo jednom zahvaljujemo na iskazanom interesu i spremnosti da ponudite svoje vienje situacije. S potovanjem, Stanko Krlovi Ravnatelj Zavoda za makroekonomske analize i planiranje

28. Otvoreno pismo Predsjedniku Josipoviu (02/2010)


Potovanje g. Predsjednie Josipoviu estitam na pobjedi i izboru za predsjednika. elim Vam puno sree i uspjeha u radu. Glasao sam za Vas i mislim da imate potene namjere. Osobito su mi drage rijei " Ne smijemo se bojati, ne smijemo utjeti nit okretati glavu ", "Hrabrost je ta koja pobjeuje nepravdu i ostvaruje bolje drutvo" te " U borbi za pravednost se nikad neu umoriti". Volio bih da su te rijei istinite i da ih ozbiljno mislite. A priliku za to imate odmah. Premda nisam ekonomista, ve samo diplomirani inenjer elektrotehnike, u zadnjih nekoliko mjeseci me zainteresiralo jedno monetarno pitanje. A to je pitanje novog novca u opticaju. Pokuaj kontaktiranja e-mailom HNB-a, vlade, bilo koje redakcije TV-a, novina, Ekonomskih fakulteta u Zagrebu i Rijeci je ostao skoro bez ikakvog rezultata. Osim HNB-a gdje su me uputili na zakon i ekonomske udbenike nitko nije ni odgovorio na poslani e-mail. A evo, ja sam prvo logiki, a zatim i matematikim jednadbama uspio dokazati da postoji veza izmeu deficita dravnog prorauna i ukupnog profita izolirane zajednice. Tj. suma profita i gubitaka svih subjekata zatvorene zajednice jednaka je deficitu prorauna. Iz toga slijede i drugi zakljuci, a meu njima i se izitavaju i razlozi zato se neprekidno poveavaju dugovanja svih drava (kao i nae). Velikog sam vjerovanja da e i ovo pismo zavriti u kou za smee, ali bi ipak molio da se moje rijei veoma ozbiljno shvate. Zbilja se ne radi o tlapnjama. To nije matanja o teoriji zavjere ve matematikom i primjerom nepobitno dokazana istina. Naravno da su moje formule nepotpune za stvarno stanje kada zajednica nije izolirana, ali onda sigurno vrijede za cijelu zemaljsku kuglu, koja je u globalu izolirana. Trgovinski deficit ili suficit, dotacije iz inozemstva, privatne otplate duga, i ostalo se lako moe ugraditi u formule, ali za razumijevanje principa nije bitno. Iako nisam vrhunski matematiar postavio sam jednadbe koje obuhvaaju sve subjekte te su 100% tone. Da se ne bih ponavljao, u nastavku u Vam dati kopiju pisma koje sam uputio na vie vanih adresa (dnevnik@dnevnik.hr, poslovni.svijet@vecernji.net, pisma@nacional.hr, ekonomija@slobodnadalmacija.hr, dubrovacki.list@du.hinet.hr, info@feral.hr, gi@glasistre.hr, glas@glas-slavonije.tel.hr, globus@eph.hr, jutarnji_list@eph.hr, karllist@ka.tel.hr, novostivk@vk.tel.hr, vjesnik@vjesnik.com, zadarski-list@zd.hinet.hr, info@rtl.hr, klubsdp@sabor.hr, radio101@radio101.hr, info@hina.hr, marijan@zelena-akcija.hr, dkunstek@eizg.hr, otvoreno@hrt.hr, bankamagazine@bankamagazine.hr, nhs@nhs.hr, sssh@sssh.hr, emil.kuhtic@hup.hr, glasnogovornik@vlada.hr, efri@efri.hr, info@hnb.hr) Oigledno je da ne javljanje bilo koga na ovaj e-mail moe samo znaiti slijedee: Svi ve znaju, a nitko to ne eli (ili se smrtno boji) javno priznati ili

Istina je toliko jednostavna da se ne moe povjerovati da nam to ve netko nije trebao

rei. Na temu financijski sustav, sam prije nekoliko mjeseci zapoeo temu financijski sustav i novac, te, nakon dueg postanja i izvoenja matematikog dokaza sa primjerom kojim to potvrujem, ostao bez odgovora od nekoliko ljudi koji su ekonomske struke. Ljudi su te jednadbe prvi put vidjeli i tvrdili da nisu tone ili da su pogreno postavljene. Prema tome, ovo pismo trebate dati na provjeru matematiaru, a ne ekonomisti. ini se da je ova istina tabu tema za ekonomske studije. Da ne bih bio totalni neznalica proitao sam knjigu o makroekonomiji koja je dostupna u pdf formatu na webu Ekonomskog fakulteta. Proitao sam i statut ECB (Europska centralna banka) da bih pronaao mehanizam kojim se generira realni novi novac i nisam ga naao. udno je da centralna banka u statutu govori da ima odreeni osnivaki kapital, a da istodobno ne govori kako se moe poveati realna novana masa (bez kredita). Tj. banka je osnovana na kapitalu, a kako je ona centralna banka, vjerojatno bi trebao biti i mehanizam poveanja tog kapitala opisan, ali nije. Niti jedna druga banka (lanica sistema centralnih banaka) nema ovlasti raditi primarnu monetarnu emisiju. Bez odreene primarne emisije novca ne mogu se vratiti dugovi (niti nai niti skoro niiji drugi)!!!! To dokazuju izvedene matematike jednadbe. Primjer koji dokazuje tonost je na linku Veza profita zajednice sa deficitom prorauna (Financijski sustav i novac). Vi ste mi posljednja nada da postoji netko tko je dovoljno hrabar da obznani pravu istinu. to bi bio poetak za nalaenje globalnog rjeenja za sve zemlje, a ne samo za RH. Nisam zagovornik tampanja novca, sadanje stanje u svijetu nam govori da bez tonog definiranja mehanizma primarne emisije moemo oekivati samo ciklike duboke gospodarske krize zbog nemogunosti vraanja kredita koji su postali zamjena za primarnu emisiju. AKO SHVATITE BIT IZNESENIH MATEMATIKIH JEDNADBI I BEZ VIEGODINJEG STUDIJE EKONOMIJE MOI ETE ZNATI KOJI POTEZI VLADE SU DOBRI, A KOJI SAMO KUPUJU VRIJEME I VODE NAS U JO DUBLJU KRIZU. U nadi u bolju budunost. Neka nam Bog pomogne. S potovanjem ....... ODGOVOR: REPUBLIKA HRVATSKA URED PREDSJEDNIKA ODJEL ZA PREDSTAVKE, PRITUBE I POMILOVANJA KLASA: 050-02/10-10/17 URBROJ: 71-05-05/5-10-02 Zagreb, 18. oujka 2010. Gospodin .... E-mail: ...@...> Predmet: Gospodarstvo, odgovor na Vau predstavku

Potovani gospodine ....,

U ovom Odjelu Ureda Predsjednika Republike Hrvatske primljena je Vaa predstavka kojom ste se obratili predsjedniku Republike, gospodinu prof. dr.sc. Ivi Josipoviu, s miljenjem o gospodarskim problemima i matematikom rjeenju izlaska iz krize. Izvjeujemo Vas da je Vaa predstavka primljena na znanje. Zahvaljujemo Vam na iznesenim stajalitima i elimo Vam svako dobro. S potovanjem, Pomonica proelnika Sandra Krvavica

Otvoreno pismo medijima, vladi, saboru, sindikatima, ... (01/2010) Potovanje ! Ne znam koliko Vas to moe iznenaditi, ali matematikim jednadbama sam povezao profit zatvorene zajednice i deficit dravnog prorauna (bez kredita banaka). Ovo nije ala, neka bezvezarija ili igra rijeima, sve je matematiki tono i provjerljivo. Dobiva se da je: "suma profita (tednje) i gubitaka (negativno) subjekata u dravi" = "novani profit cijele drave" = "deficit dravnog prorauna". A na temelju dobivene jednadbe se moe izvui puno se drugih dobrih i korisnih zakljuaka. Kako se nitko ne eli ozbiljno pozabaviti tom tvrdnjom, htio bih da vai ekonomski strunjaci (suradnici, prijatelji, poznanici, ..) potvrde ove jednadbe (jer su tone) i da se napokon rijei pitanje kako dolazi do krize i kad nekog vidljivog uzroka nema. Uzrok je meu ostalim i u nepravilno rijeenom nainu generiranja novog novca u sustav. Tj. uope nije rijeeno. Vie o tome ima na Veza profita zajednice sa deficitom prorauna (Financijski sustav i novac). Pretpostavljam da e te odbaciti ovo pismo u smee jer nije zanimljivo i revolucionarno. Meutim, matematiki je istinito, dokazivo i neporecivo tono (dokaz i primjer je na linku). To znai da moete imati miljenje o tome kakvo elite, ali formule pokazuju i primjer pokazuju da je bez deficita dravnog prorauna nemogue imati prosperitet (za sve ili veinu). Isto tako, za taj deficit se ne smije uzimati kredit jer se ne moe otplatiti novcem, ve samo prodajom imovine ili e se samo moe iz godine u godinu uveavati dug. Praktinih dokaza imate u 100 zemalja. Meni je kao neutjecajnom pojednicu teko stupiti u kontakt sa kljunim osobama i dobiti miljenje o tome, ali vama kao novinarima i utjecajnim osobama to posao i dunost. Svima nam je u cilju da se to pitanje potegne i kae da se desetljeima (stoljeima) radi pogreno i da treba nai pravi nain za njegovo rjeenje. Jednostavno, kao jedan pojedinac ne mogu napraviti nita, ali ako svi shvatimo o emu je rije, sigurno e se nai rjeenje. Problem je toliko velik, da e sigurno biti potrebno napraviti meunarodne dogovore. Meutim, trebamo krenuti od nas samih i prihvatiti da postoji problem sa generiranjem novog novca i da ga se jednom treba ispravno i tono rijeiti na zadovoljstvo svih ljudi u svim zemljama. Ovo je tema o kojoj se treba javno raspravljati sve dok se ne rijei. Nema vanijeg financijskog pitanja za svaku dravu od ovog. Tek rjeenjem ovog problema moemo rijeiti i ostale. Ovo pitanje postaje totalno vano kad HR bude ulazila u EU, a osobito u euro zonu. Od toga ovisi financijska budunost nas i onih koji nas nasljeuju. Odziv na ovo pismo u prenijeti na navedenoj web lokaciji da bi upoznao i sve koliko se kao drutvo borimo za bolje sutra.

Ovo je puno puno vanije od borbe za ouvanje 5 stabala u centru grada Zagreba, a o emu se pisao na naslovnicama i objavljivalo u TV dnevnicima. Takoer je i puno vanije od kriznog poreza, kojeg vjerojatno ne bi ni trebalo biti da se ovaj problem ve rijeio. Pokrenimo Hrvatsku dok jo moemo! Zasuimo rukave i uprimo mozak. Nitko nam nee pomoi, ako si sami ne pomognemo. Pokazali smo sa imamo vrhunske znanstvenike u raznim podrujima, zato ne bi imali i na financijskom planu. Rjeenje koje se pronae treba biti takvo da je primjenjivo i na ostale zemlje istovremeno. Prosperitet svih je garancija i naeg prosperiteta. Pismo ide na puno adresa, jer nemam vremena da radim pojedinane kontakte, a radi se o stvari od vanosti za sve. Moramo djelovati hitno i pokrenuti se. Proslijedite pismo svima koji bi mogli pomoi u dobivanju pravog rjeenja za problem ubacivanja novog novca (tj. sprijeiti krizu koja nastaje izostankom emisije potrebnog novog novca). S Potovanjem ....

29. Financijska situacija u Hrvatskoj (02/2010)


Iz pisma prijatelju: Nas uvjeravaju, da samim time to die kredit ima anse nai novac za glavnicu i kamate. A ako niim nije osigurano da se e se pojaviti novi novac za te kamate ili bolje reeno novac za bilo kakvu zaradu na nivou zajednice (novo stvorenu vrijednost)? Niti se o tome pria, niti to nije nikakav problem, niti se itko uope brine jer svi se odmah sjetimo inflacije i to je bauk na iji spomen pristajemo na drugo rjeenje, premda nas nitko nije nikad uvjerio da je to rjeenje. Rekli su samo ovo ne smijemo zbog inflacije, pa nam preostaje samo ovo. I ako se drimo toga bie nam super. Pa novce za inflaciju je naruivala drava. Znai, mogli su biti nerazumni u tampanju pa je to loe i pogreno (Veoma vana nova vijest: 14.12.2010. Nije uzrok hiperinflacije dravna emisija novca nego je to veim dijelom zasluga multiplikacija novca u bankama koja svaku dravnu emisiju moe pretvoriti u viestruko veu). Ali nisu bili pametni da znaju da im treba novi novac. Nai ekonomi su genijalci bez premca. I sad kad je vidljivo da novca fali, Rohatinski oslobaa 2,9 milijardi kuna da se fiktivno upumpa u sustav preko kredita. I vidi koja se zarada krije u samo godinu dana od 6% kamata. 174 miliona kuna kamata. Ili ti 400kn po stanovniku. To znai da za e godinu dana banke pokuati izvui 174 milje kuna realnog novca samo na osnovi ovog. I tako svake godine. A, ako je to istina znai da banke svake godine utre samo od kamata (6%) 14 milijardi kuna. Kako sam ti ve izraunao na 333 milijardi kuna bdp-a to ispada 4%. S obzirom da super dobre dionice HT-a nose prinos od 7% , a realno je da ti kapital donosi barem 5% profita godinje ispada da skoro svi radimo samo za kamate. Teoretski samo jer novaca za plaanje kamata ponestaje. A trebali bi ubaciti npr. dodatno 3% od 118 milijardi prorauna oko 3,5 milijardi kuna preko primarne emisije (482 mil eura). To bi bilo oko 1.2% postojee tednje i nije suma koja bi izazvala hiper infalciju. I iznosi oko 1% BDP-a. I to bi omoguilo zaradu/utedu po stanovniku od 875 kuna. Meutim, ako je tednja kod banaka 290 milijardi kuna to je 38 milijardi eura, a na dug je vei. Praktino to znai da ve sada znamo da se dug ne moe vratiti jer imamo manju utedu od duga. A banke svake godine na osnovu kamata od 6% na glavnicu 250 milijardi kuna potrauju 2 milijarde eura. Normalno imaju i banke trokove, ali ne znam kolike. Imamo inflaciju od 3,5%, a nije nastala tampanjem novca ? Tko tu pije, a tko plaa. Od kuda nama svake godine 3,5% vie novca u opticaju (10 milijardi kuna ili 8,5% prorauna)? Nastala je podizanjem plaa. A kako moe podii plae, ako ne zaradi vie? A kako da zaradi vie, ako nema novog novca. Mora ubrzati robnu razmjenu (i skratiti rok plaanja). Znai, kontra stvari se dogaaju i nitko ne trza. Drava uredno izraunava da nam je prosjena plaa svake godine 3,5% vea i tako ve godinama. Nema problema, ali ako u nekom periodu sve poskupi puta 2 tada se mora pojaviti i ekvivalentna koliina novca u opticaju (bez kredita) koja to pokriva. Ako to napravi kreditom mora biti glup ko top jer tada plaa kamate samo za umjetni inflatorni tok. A u biti inflacije i nije bilo jer bi to znailo da novac vrijedi manje. Novac i dalje vrijedi isto samo se pojavio viak od kredita, za koji smo mislili da inflacijski novac i poeli dizati zaradu. A sa veom zaradom dizali jo vei kredit. Itd.

Uzmi 1,035 i potenciraj na 18 (godina) i dobiva 1,85. U prijevodu na 100% tednje ima jo 85% kredita, a banka ima 15% obaveznu rezervu. Novca ima 85% vie. Plae su toliko vie, a banke trljaju ruke sa 2 milijarde eura utrka godinje. A u stvari bi to bilo logino da se zbilja tampao novac, ali tada banke ne bi imale vjene krave muzare. Meutim, plafon se dostigao. Nema mjesta za novi kredit. Rohatinski kupuje vrijeme dozvoljavajui jo manju obaveznu rezervu. Meutim, drava i dalje potrauje 3.5% vie doprinosa i ove godine. Zanimljivo, nakon slinih rezanja plaa po raznim firmama, sliani rezulat kao i u najboljim godinama. Ba kad sam mislio da e prosjena plaa poeti padati, a time i doprinosi. Ako 1,035 potencira na 20 dobiva 1.99. Tj. Rohatinski bi morao dopustiti obaveznu rezervu 1% ili u prijevodu banke nee imati podlogu za bilo kakav kredit u roku 2 godine. Ba zanimljivo, to je 2012 godina. Ako tad ue u bilo koju banku i zatrai novac vjerojatno e dobiti listi sa brojem i rei e ti da ode doma i eka obavijest kada e moi podii svoj novac. Pa bi stoga i savjetovao da svu keovinu koju ima u banci na vrijeme izmjesti na sigurno (sef u banci ili pretvori u zlato). ----Evo na primjeru Grke od famoznog dvocifrenog deficita dravnog prorauna se dokazuje da stara izreka "Duan sam ko Grka" opet dolazi u modu. A u EU se ude kak nisu predvidjeli bankrot. Moda se ipak obistini izreka "Prije e se EU raspasti nego RH ue u uniju". Da bi upotpunio totalni kaos koji vlada, dao sam si truda i proitao statut ECB. Vano je jo zapazio da najnovija verzija statuta nije u text formatu nego skenirani dokument. Time ga trailica vie ne moe indeksirati. Uz malo vie truda uspio sam nai raniju verziju statuta na web stranici koja arhivira net. I naao sam zanimljivih podataka. ECB financira iskljuivo banke i korporacije. Naravno i financira nacionalne centralne banke. Meutim, nema govora o mehanizmu primarne emisije. To je malo udno jer postoji stavka o osnivakom kapitalu od XXXX miliona eura. Moda je pravo vrijeme da se ponemo pitati: to je prije bilo novac ili kredit? Ovim statutom se dokazuje da je prije bio novac, a da poslije postoji samo kredit. Izuzetak je kamata na deponirana sredstva, koja je premala da bi pokrila potrebe za novim novcem (razlog opisan ranije). Onako u grubo izraunao sam da Hrvati trebaju barem 2 milijarde eura novca po godini (to e samo otii na kamate bankama). To znai da krediti o kojima se govori mogu zakrpati rupu otprilike do kraja ljeta (2010.). Uzmimo u obzir na potrebno vrijeme za dobivanje i troenje. Treba spomenuti da bi se trebali zapitati svi koji koriste kartice za bezgotovinsko plaanje kolika je provizija banke. Tipino je 5% (ili greim). Da prilikom dizanja novca na bankomatu izgubite 5% ve bi bila seljaka buna. Isto bi se dogodilo da prilikom plaanja platite 5% vie, pa su banke ucjenike prodavaa i nametnule postotni iznos na transakciju. Meutim, to to mislite da vi niste na gubitku, ne znai da globalno nismo osiromaeni. Krajnja potronja iznosi minimalno 30 pa do 60% bdp-a. Kad bi sve bilo preko kartica tada bi to bilo 1,5 do 3% bdp-a zarade za banke. I kad mislite nije to puno, moemo si to dozvoliti. To bi iznosilo od 5 do 10 milijardi kuna. Bolje reeno, pljaka od 60 miliona kuna je katastrofa, ali si 100 puta vie moemo dopustiti kad je legalno. Na 1000 kn plaanja karticom banka zaradi 50. Ako cijelu plau od 7000 kn potroite preko kartice, banka je zaradila na tome 350kn. Godinje je to 4200kn. udim se jo to naplauju godinje lanarine. Valjda da odre privid da tu nema zarade. Stoga preporuam da plaate gotovinom. Pljaka kod pologa gotovine za firme je bitno manja i iznosi oko 0,4% sume. Firmi e ostati 4,6% bruto prometa. A ja mislim da je svakom potenom kupcu u cilju da mu dobavlja ne propadne. Inae, plan da obavijestim medije i ostale vane (TV, radio, novine, vlada, stranke, sindikati, zeleni, itd) je ostao totalno bez odziva. dakako da nisam oekivao nekakav odziv, ali odziv nula je doslovce zabrinjavajui. To znai da moda veina ljudi nema pojma o stvarnoj istini, ali da oni koji nas obavjetavaju i vode ne trzaju na te tone informacije moe znaiti nekoliko stvari:

elnim ljudima su poznate te stvari ali nitko ne eli nita poduzeti ili - stvar je toliko nevjerojatna da svi misle da je totalna glupost ili - svi se boje objaviti istinu da ne bi nastala seljaka buna

Meni se ini da je ovo zadnje razlog. Osobito kad se vide scene na antiglobalistikim demonstracijama. Premda sam je jedan od rijetkih koji eli utroiti vrijeme za ukazivanje na problem koji nas vue u propast, to ne znai da sam u krivu. ak sam uo informaciju koja kae da je cilj obrazovanja indoktriniranje. Pa je i zbog toga razumljivo da sam ja kao neekonomist prije dokazao prevarnost sustava nego diplomirani ekonomista. Knjigovodstveno zatvaranje trokova i prihoda u zatvorenom sustavu je tabu tema za ekonomski studij u svim zemljama. Ba se zgodno nadovezala na to i ljetna kola Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Prije e se ljudi organizirati da zatite 5 stabala nego da se rijee prevarnog monetarnog sustava. Samo zato kaj se stabla rue u sat vremena, a banke te pljakaju godinama prije nego te dotuku. A kad te i do tuku, to shvati osobno, a ne globalno. Uvijek misli da si uz vie sree mogao uspjeti. Uspjeh je globalno nemogu. Evo seljakog primjera. U dravi od milion stanovnika svi dignu kredit od 1000kn. Na milijardu kredita trebati e vratiti 100 miliona kamata. Tj. ukupno 1100 miliona. Koji je saldo na kraju. Svi imaju 100 kuna manje. Opet im fali novaca i svi opet diu kredit. Ovaj put vei za 100 kuna tj ukupno 1100 kuna. Dalje znate. Ali ne ide u beskraj. ak i igrai na ruletu imaju sistem koji sigurno dobiva, samo ako dovoljno dugo mogu podizati ulog. Meutim ovdje to ne pali. Banka sigurno dobiva i to sve. Samo je trebala osigurati da nema primarne emisije novca (Vidi statut ECB i zakon o HNB-u). Predsjedniku Josipoviu sam pisao jer je rekao: " Ne smijemo se bojati, ne smijemo utjeti nit okretati glavu ", "Hrabrost je ta koja pobjeuje nepravdu i ostvaruje bolje drutvo" te " U borbi za pravednost se nikad neu umoriti". E pa sad da vidimo, da li su to prazne rijei ili nisu. 06.05.2011. Napomena - Tekst treba sagledati povijesno kad nisam imao kompletna saznanja. Tekst nije netoan, nego manje egzaktan o uzrocima krize. Bitno bolji opis je u poglavlju 2. Od problema do rjeenja.

30. Pitanja koja bi trebalo postavljati politiarima


Ova pitanja su nastala za potrebe pritiska na politiare. Ovo su najtea pitanja iz sfere regulacije novca i financija, a odgovori na njih pokazuju stvarnu elju politiara da neto ispravno uine. 1. to misle o ideji da se razdvoji stvaranje novca od posuivanja novca? Kako bi oni to rijeili, ako su za to? 2. Da li znate to znai kad drava ima monetarnu vlast? Odgovor: Da emitira svoj novac bez duga. 3. Ako je 80% novca u dravi kredit, a kamata 6%. Tada trebamo 4,8% novca samo za kamate? Da li znate kako namaknuti novac za to? Dali imate plan da se to rijei? 4. Ako svi znamo da nam drava ide u bankrot, imate li plan da se to izbjegne? Da li je to problem za vas? 5. Da li ste uli za pokret za nekredini novac kojim se dravi vraa monetarna vlast, a bankama oduzima? Zato vi ne podravaju te ideje? 6. Naa drava od prolog stoljea ima deficit sa inozemstvom. To znai da gomilamo dugove. Kako se moemo rijeiti dugova (ne samo sprijeiti daljnje zaduivanje)? 7. Da li podravaju strane investicije? Ako da, od kud e se kasnije nai novac za profit - povrat investicija? 8. Danas vidimo da su mnoge firme uspjene i ostvaruju dobre profite. Od kuda se stvara novac za njihov profit? 9. Ako vam netko ponudi 20 milijardi kuna istog kea ili 60 milijardi kuna kredita. to bi uzeli? (ke bi doao od nekreditnog novca, a kredit imamo sada) 10. Da vam sad netko predloi potpuno ostvariv plan za izlaz iz krize, ali bez EU. Da li bi pristali na taj plan? (nekreditni novac) 11. Da li bi pokrenuli borbu za financijski opstanak drave, pa i kad bi postojala mogunost osude i reakcije iz inozemstva? 12. Kako objanjavate da je Dubrovaka republika kovala svoj novac, a RH do novca dolazi samo posudbama? Da li bi RH trebala emitirati novac bez duga? 13. Kad bi vam netko pokazao kako se legalno mogu preuzeti veinski udio vlasnitva u bankama, sruiti kamate i dravu osloboditi daljnjeg zaduivanja, da li bi podrali taj plan i preuzeli ga usvoj program? 14. Da li moete osigurati da svako od potenog rada moe svaki dan utedjeti jednu kunu?Od kuda e doi kune za tednju? Ako je od kredita, onda je to jo vei dug. Da li bi podrali ostvarivo rjeenje koje to omoguava? Objanjenje: Ako svi mogu utedjeti 1 kunu, tada mogu pokriti svoje trokove (kredite i ostalo). 15. Imamo rast tednje i depozita graana, a deficit sa inozemstvom. Od kuda dolazi novac za tednju? Od stvaranja jo veih dugova! Da li vi imate program koji e pokazati kako tednja nee biti na raun neijih jo veih dugova? Objanjenje: apsurd profita i tednje u sumi su jo vei dugovi.

31. Web linkovi

prosperityuk.com/ (http://prosperityuk.com/) - Money Reform journal Glasgow, Scotland - vrlo dobri lanci (Edisonova razmiljanja, propast Argentine, itd) prosperityuk.com/2001/07/the-case-for-monetary-reform/ - "Sluaj monetarne reforme" objavljen 2001 godine www.positivemoney.org.uk/solutions/ - prijedlog rjeenje problema u Engleskoj www.monetary.org/ (http://www.monetary.org/) - Ameriki monetarni institut - borci za nekreditni novac www.simondixon.org/ (http://www.simondixon.org/) - Blog Simona Dixona - dobri opisi i rjeenje monetarnog i bankarskog problema en.wikipedia.org/wiki/Monetary_reform - turi tekst o monetarnoj reformi na wikipediji www.indexmundi.com/g/r.aspx?t=0&v=94&l=en - statistiki podatci (ekonomski i ostali) http://www.youtube.com/watch?v=jqvKjsIxT_8 - dobar video Paula Grignona "Money As Debt" u 5 nastavaka na engleskom wwww.youtube.com/watch?v=YPWn-t9NS80 - "The Money Masters" - odlian video iz 1996. (22 nastavka po 9 minuta sa hrvatskim prevodom) o novcu i bankarstvu te prevari kroz stoljea u Americi i Europi te koracima potrebne reforme - obavezno pogledati www.youtube.com/watch?v=HHTv4eriZ8U - "The Secret of Oz" - odlian video o pogrenoj monetarnoj regulaciji koju stoljeima podvaljuju bankari (titlovi na srpskom). Autor Bill Still www.youtube.com/watch?v=BSVxAAeh4Mw - Bill Still-ov report 26 o Hrvatskoj i Irskoj u vezi pristupa u EU i velikoj pogreci tog poteza. (10 minuta sa hrvatskim prevodom) www.govtrack.us/congress/bill.xpd?bill=h111-6550 - prijedlog zakona Rep. Dennis Kucinich-a za prelaz na nekreditan novac u Americi i ukidanje FED-a. moslereconomics.com/wp-content/powerpoints/7DIF.pdf - Warren Mosler "7 smrtno nevinih prevara ekonomske politike" - Tekst o FED-u, Americi, deficitu prorauna lanci na hrvatskom: noncredit-money.org/ - tekstovi Stojana Nenadovia, zagovornika nekreditnog novca preko 25 godina mandrilo.com/index.php/stop-bankama - vrlo dobar lanak o bankama kroz povijest www.vrijemeje.com/sto-radi-rohatinski-velika-je-pogreska - interview sa akademikom Baletiem o radu guvernera Rohatinskog www.hnb.hr/publikac/rasprave/r-001.pdf - Financijska kriza: beskonana pria? Rasprava koja ukazuje veliku ulogu novanog multiplikatora u stvaranju krize http://europskaunija.yolasite.com/ - lanci o pravoj istini o EU zasnovani na analizi propisa EU, upotpunjuju sliku EU kao tamnice naroda zelenapolitika.wordpress.com/2011/08/03/zasto-je-doslo-do-kreditne-krize/ - lanak Ivana Pernara "Zato je dolo do kreditne krize?" www.galaksija.com/planeta/novac.htm - prevedena pria 'Hou zemlju plus 5%' autor Larry Hanningan 1971. obavezno proitati

32. Suradnja
Moj napor da se promjeni Hrvatska ekonomska politika se poklapa sa mnogo pojedinanim (ili manje grupe ljudi) naporima te je normalan korak da se svi nai napori skupe na jednom mjestu radi razmjene miljenja i lanaka. U tu svrhu kreirana je nova web stranica "Hrvatski ekonomski preporod" (http://sites.google.com/site/hrvatskiekonomskipreporod/home). Ta stranica e imati vie zadaa. Prva je da se svi radovi na ovu temu (i sve slijedee teme u ekonomskom preporodu) mogu nai na jednom mjestu bilo kao lanci ili kao veze na njih. Time e se pokazati da to vie obine prie samo nekolicine, nego da se radi i ozbiljnom poslu za nau bolju budunost. Svi vi, koji elite podrati ovaj zaokret u ekonomskoj politici, moete to izraziti preko vaih pisama, koje takoer objavljujemo. Biti e nam drago uti vae miljenje. Ako je vae znanje vee i mislite da imate dobar lanak, moemo ga objaviti na stranicama Hrvatskog ekonomskog preporoda ili staviti link na va lanak (http://sites.google.com/site/hrvatskiekonomskipreporod/vanjski-clanci). Kontakt je nostradurus@net.hr I na kraju, zbog specifine teme koja spada i u politiku i u ekonomiju, otvaramo forum samo za nae potrebe: reforma.forumhr.com. Pozivam sve da sudjeluju u forumu i pitanjima, kritikama, sugestijama uine da Hrvatski ekonomski preporod bude mogu. Proitajte top temu od najvee vanosti (http://reforma.forumhr.com/t2-reforma-monetarnog-i-bankarskog-sustava) i dajte svoj doprinos. U meuvremenu je suradnja proirena na Pokret PATRIOT (patriotpokret.com.hr) gdje i sudjelujem. ivi i pametni bili!

Va Nostradurus Zagreba ki