You are on page 1of 40

FORENZIKA DAKTILOSKOPIJA I IDENTIFIKACIJA by Doc.

dr Neboja Bojani Izvod iz silabusa: 1) Metode identifikacije koje se temelje na uenju o linom opisu; 2) Kompjuterska rekonstrukcija lica i modeliranje pomou gline; 3) Biometrijske metode identifikacije lica; Pojam i osnovne karakteristike biometrijskih sistema i identifikacije lica; Biometrijska verifikacija i identifikacija lica na osnovu otisaka prstiju, geometrije ake i obiljeja oka; 4) Identifikacija i registracija na osnovu glasa; identifikacija i registracija na osnovu mirisa; 5) Tragovi papilarnih linija; Metode otkrivanja tragova papilarnih linija; Postupak sa otkrivenim tragovima papilarnih linija; kriminalistiko-operativni znaaj tragova papilarnih linija i njihova dokazna vrijednost; 6) Fizike metode izazivanja latentnih tragova; 7) Hemijske metode izazivanja latentnih tragova; 8) Daktiloskopija pojam i znaaj; Daktiloskopija istorijski razvoj; Daktiloskopiranje lica; 9) Daktiloskopske evidencije; Daktiloskopsko vjetaenje; 10) Minimalni broj individualnih karakteristika neophodnih za identifikaciju lica; Starost tragova/otisaka papilarnih linija; 11) Sistemi automatske identifikacije i registracije po otiscima papilarnih linija (AFIS) 12) Identifikacija na osnovu utvrivanja DNK profila; Identifikacija na osnovu rukopisa; identifikacija na osnovu tragova une koljke, usana i ugriza; 13) Kriminalistika forenzika fotografija; Tehnike i metode kriminalistike fotografije; 14) Hejroskopija, pedoskopija, poroskopija; 15) Repetitorijum osnovnih pojmova forenzike daktiloskopije i identifikacije; Nain provjere znanja: Vrednovanje u touk nastave: TEST I: 45 Bodova (E)CTS = 3

TEST II: 45 Bodova Seminarski rad: 5 bodova Prisustvo na nastavi: 5 bodova Zavrni ispit: Pismeni: 80 bodova Usmeni: 15 bodova Seminarski: 5 bodova UKUPNO: 100 bodova Seminarski radovi Rade se u grupama od 3 studenta; Vanredni studenit branie seminarske radove na nastavi predvienoj za vanredne studente; Odrediti grupe za seminarske radove na osnovu predloenih tema Teme se nalaze na sajtu;

METODE IDENTIFIKACIJE KOJE SE TEMELJE NA UENJU O LINOM OPISU IDENTIFIKACIJA OVJEKA PO VANJSKIM OBILJEJIMA
-Lini opisOpisna slika rijeima nekog lica (portrait parlee) koja ima svoju statiku i dinamiku dimenziju. Dinamika dimenzija: gestikulacija, mimika, pantomimika, tikovi, manirizmi, facijalna ekspresija, stav, hod, govor i sl. Statika dimenzija: lice u mirovanju, lini opis kao kompleks vanjskih anatomsko-morfolokih obiljeja ovjekovog vanjskog izgleda. Obiljeja koja karakteriu anatomsku grau ovjeka nazivaju se anatomska (fizika) obiljeja. Obiljeja koja su zasnovana na fiziolokoj osnovi i koja se javljaju kao uslovno refleksni procesi praeni pojavom dinamikog stereotipa kretanja nazivaju se funkcionalna ili dinamika obiljeja. Posebna obiljeja obiljeja koja ine imaju ne samo normalne varijacije vanjskih obiljeja. Ve imaju i patoloke oblike. Mogu biti: Uroena i steena, ozljede, tetovae. Upadna obiljeja relativno rijetka, jako izraena, lako se uoavaju i pamte. Pri opisivanju potrebno je da budu zadovoljeni sljedei uslovi: Kod mjerenja visine lice treba da bude boso i u stojeem stavu. Uvee je ovjek nii za oko 1 cm nego ujutru. Kod ocjena razvijenosti cijeni se razvijenost miia i kostura, a ne debljina. Za ovu vrstu ocjenjivanja potrebno je da lice bude udaljeno oko 4 metra. Pri opisu glave lice treba da je okrenuto naprijed, bez kape i udaljeno oko 2 metra. Za procjenu boje kose i oiju potrebna je prirodna svjetlost. Opis profila ela, nosa, podpratka i uiju vri se iz desnog profila, a ostalo an face. Kod osobenih znakova treba opisati njihov poloaj, oblik, veliinu, boju, detalje i eventualni sadraj. Anatomska obiljeja Pol i starost, uz ovu kategoriju mogue je dodati i rasnu pripadnost. Visina izraava se u cm ili trostepenom gradijacijom: niski (m 160 cm; -155;) srednji (m 160 175 cm; 160 165 cm;) visoki (m preko 175; 165;)

Stas (razvijenost) jaka, srednja, slaba; Po stepenu uhranjesti: mravi, normalni, debeli; Postoje 4 kategorije stasa: krupan, zdepast, vitak, slab. Glava opisju se veliina glave u odnosu na tijelo i oblik tjemena (ravno, izdueno i ispupeno). Lice opisje se opti oblik lica s prijeda: Kosa fiksiraju se sljedea obiljeja: boja, oblik, gustoa, sastav i elavost. elo karakterie se iz profila po visini, po poloaju, nagibu), obliku. S prijeda se opisju oblik i boja. Oi opsuju se po boji, isaknutosti onih jabuica, razmak. Kao obiljeja opisju se: raznobojnost, kosookost, stalno treptanje, upaljenost, kiljavost, veliina, prisustvo pjega i sl. Obrve boja se ne opisju osim ako se razlikuje od boje kose. Opisjue se oblik, duina, irina, osobenosti. Nos zauzima 1/3 lica. Veoma istaknut dio. Prilikom opisivanja posmatra se iz profila i an face. Opisju se veliina, oblik i lea nosa. Ui odlino sredstvo za identifikaciju. Karakteristike uha ostaju iste itav ivot. Prilikom opisivanja se iz profila opisuje: veliina, oblik, poloaj, osobine resice, uni rub, Darwinov produetak, nagib, dlake itd. Usta opisjue se veliina i oblik. Usne se razlikuju po obliku, istaknutosti, debljini i po osobitosti. Zubi opisuju se pojedinano. Obiljeavaju se brojevima od 1 8. vilici sa dijeli na gornju i donju i obiljeava se sa velikim slovima G i D, te se dijeli na lijevu i desnu i obiljeava se malim slovima l i d. Za svaki zub koji ima neku karakteristiku unose se odreeni podaci. Podbradak i brada opisuju se iz profila. Kod brade se opisju veliina, poloaj u odnosu na normalu profila lica, po obliku. Podbradak iz profila moe biti prav, udubljen i isturen, opisju se rastojanje od ivice usne do vrha podbratka, nagib nieg kraja podbratka. S prijeda se opisjue irina i oblik nieg kraja. Bore ako se nalaze u veem obimu i izraajnije kod mladih ljudi tada dobijaju na identifikacionom znaaju. Dijele se po lokaciji na eone, meuobrvne, slijepoone, oko uiju, na obrazima, bore na vratu. Mogu biti horizontalne (ravne, lune i valovite) i vertikalne (crtice ili trouglovi). Vrat razlikuju se po visini i debljini, a od osobenih znakova najizraajnija je adamova jabuica, zakrivljenost, guavost, dlakavaost ispod linije ovratnika. Ramena opisju se po irini i nagibu. Grudi karakteriu se po irini, isturenosti i stepenu zategnutosti grudnih miia. Kod ena je korisno navesti stanje i oblik grudi. Lea prava, sa malim nagibom u oblasti vrata, grudi i pojasa i sa iskrivljenou u oblasti vratnih prljenova. 4

Trbuh veliki i upao. Ekstremiteti karateriu se po veliini i tj. po duini i debljini. Funkcionalna (dinamika) obiljeja Stav uobiajeno dranje ovjeka, poloaj glave, tijela, ruku. Moe biti razliit. Hod izraene karakteristike uobiajenog kretanja ovjeka (brz, lagan, spor, teak, tvrd, gegajui, njihajui i sl. Gestikulacija pokreti koji prate govor. Mimimika uobiajeno kretanje miia. Glas (govor) normalan, vidok, dubok, piskav, tepav, zamuckujui. Navike maniri pomou kojih se moemo sjetiti pojedinih lica. Posebna obiljeja i upadne karakteristike Rije je o razliitim anatomskim i funkcionalnim anomalijama koje se odlikuju rijetkim pojavljivanjem i visokom postojanou Uroene i steene bez neposrednog vanjskog uticaja; Ozljede (povrede); Tetovae;

Obiljeja nastala kao posljedica povreivanja ovjeka: Nastale nezgodom; Ratne; Nastale pri porodu; Hirurke; Profesionalne; Tetovae obiljeja u vidu crtea ili tekstova na koi. Danas naroito u modi kod mlae populacije; Postoje razliiti obrazci za predovaavanje linog opisa, ali najee se u kriminalistikoj praksi susreemo sa KTO 2 obrzacem.

Fotoregistracija i identifikacija Nauna iskustva fotografije i antropometrije; Signaletika fotografija: 1) Razmjer 1:10; 2) Tri poze: an face, desni profil, lijevi poluprofil; 3) Fotografisanje se vri pod vjetakim svjetlom dva reflektora za osvjetljenje lica, a jedan za osvjetljenje pozadine; 4) Lice pri fotografisanju za prve dvije fotografije mora biti osloboeno razliitih ukrasa; Tropozna fotografija koristi se za album kriminalaca; Identifikacija pomou fotografije: NAGLASITI: Fotografija je znaajan postupak u identifikaciji s tim da uvijek treba imati u vidu da fotografija esto mijenja izgled ljudskog lika, a uz to na starijim fotografijama este su osobine kojih na provjeravanom licu vie nema (npr. brkovi, brada, ugojenost, mravost, kosa itd.) Oprez: kompjuterska tehnika omoguuje izradu savrenih izmjena na fotografijama; Najee e te se susretati sa poreenjem lica u odnosu na fotografiju iz dokumenata za identifikaciju. Metode za identifikaciju pomou fotografije: 1) Vizuelna metoda: narasporstranjenija metoda. Pri primjeni ove metode vri se poreenje razmjernih meusobnih odnosa, poloaja, oblika i izgleda pojednih vanjskih obiljeja. Ova metoda nije osloboenja subjektivnih slabosti. Za ovu metodu potrebno je poznavati odreene tehnike i naina prepoznavanja lica na fotografijama i lica u prirodi sa njegovom predoenom fotografijom (est primjer sa line karte ili putne isprave ili vozake dozvole). 2) Metoda lienarnih i ugaonih mjerenja na jednako srazmjernim fotografijama odreuju se rastojanja i uglovi izmeu pojednih taaka na licu; 3) Grafika metoda projiciraju se pojedine take u grafiki koordinatni sistem: 4) Metoda koordinatne mree primjenjuje se koordinatna mrea napravljena na prozirnoj plastici ili na staklu. Meutim, kombinacija grafike i ove metode danas se radi u kompjuterskoj tehnici. 5) Metoda preklapanaj fotografija sa jedne se fotografije isjeca odreeni dio i umee se u drugu fotografiju. 6) Metoda preklapanja dijapozitiva superpozicija sastoji se u tome da se dijapozitivi uporeivanih likova stavljaju jedan preko drugog, projiciraju i porede.

7) Metoda identifikacije na osnovu materijala snimljenih video nadzorom istom se kamerom snimaju komparativni uzorci, pod istim uslovima i u istom poloaju. Obraa se panja na profil poinioca, unu koljku ili druge karakteristike od znaaja. Takoer, primjenjuje se i metoda koja se zasniva na antropolokoj metodi u kombinaciji sa usavrenim antropolokim mjerenjima i utvrivanjem proporcija pojednih snimljenih regiona lica, glave i tijela. 8) Identifikacija maskiranih poinilaca snimljenih kamerama u okviru video nadzora razvija se metoda identifikacine na osnovu odjee i obue koju je poinilac nosio u vrijeme napada. Uoavaju se i porede oteenja na pantalonama, pojedine popravke, ali i na drugim vrstama odjee. Primjena fotorobota i slinih metoda za identifikaciju U svijetu se primjenjuju tzv. foto-roboti, robot-crtei, ili identi-kitovi. U principu sadre komplete od 5 ili 6 dijelova lica (an face, a ponekad i profil). Ti dijelovi su: kosa sa elom, oi sa obrvama, nos, usta, podbradak. U kompeltu se obino nalaze dodaci kao to su kape, naoale, brkovi, brada, itd. Dijelovi mogu biti u vidu crtea, fotografija, dijapozitiva, snimaka na filmu. Izrada: prvo svjedok opie lice i detalje na licu, zatim mu se predoavaju pojedini dijelovi lica dok neodabere najslinije, kad svjedok odabere sve dijelove, kompletira se cijeli portret uz manja pomijeranja i dorade dok svjedok ne kae e stani to je to! takav portret se zatim fotografie. Danas se fotorobot uglavnom radi pomou PC-a kroz takozvane Identi-kitove, ali i runo kroz kompozitne sisteme. Identifikacija po glasu Naune postavke koje omoguavaju identifikaciju po glasu: 1) Glas ostaje postojan kroz ivotni vijek od puberteta sve do starake dobi; 2) Izmeu osoba postoje razlike u anatomskoj grai respiratornog sistema, grkljana, drijela i obrazno nosne upljine, to daje specifina obiljeja zvuku kojeg proizvode. 3) Izgovor nastaje uticajem razliitih fakotora kao to su pritisak vazduha u grkljanu prilikom izdisaja, nain nastajanja i prestajanja zvuka, nain izgovora rij itd. 4) Promjena glasa u srakoj dobi predstavlja dodatno obiljeje za identifikaiju; 5) Eksperimentalno je utvreno da izvjesne promjene koje nastaju u glasu za di vremenski period nemaju bitan uticaj na identifikaciju. Dvije su osnovne metode za identifikaciju glasa: Oralna metoda sposobnost memorisanja i uporeivanja glasova Tehnika (vizuelna) metoda - koristi se snimanjem glasova. 7

Instrument pomou kojeg se vri snimanje i analiziranje gla naziva se spektorgraf zvuk, ali danas imamo i analizator stresa glasa. Reprodukuju se kratki fragmenti snimljenog govora, a dobijeni impulsi se proputaju kroz filter odreene frekvencije. Kasnije se formira dijagram odnosno grafikon na ovu kojeg se ita vrsta i stanje glasa. Identfikacija po lobanjama Metoda super pozicije; detaljnije u medicinskoj kriminalistici. Identifikacija nepoznatih lica i leeva Kada se vri identifikacija lica: -Kada postoje osnovi sumnje da je lice izvrilo krivino djelo; -ako lice uskrauje davanje podataka o sebi, ako postoji sumnja da je dokument kojim se dokazuje istovjetnost falsifikovan ili ako postoji sumnja da lice o sebi daje lane podatke; -ako lice zbog svojih fizikih ili psihikih nedostataka nije u stanju da o sebi prui podatke; -u svim sluajevima kada se pronae neposznati le. Postupak identifikacija lica -uzimanje linog opisa ukljuujui tjelesni pregled; -fotografisanje, poreenje fotografije sa ve postojeim fotografijama; -uzimanje otisaka prstiju i poreenje kroz ve postojee daktiloskopske zbirke; -prepoznavanje lica suoavanjem ili po fotografiji koja se pokazuje roditeljima, roacima ili drugim licima koja to lice lino poznaju; -provjera podataka koje je lice dalo o sebi preko roaka, roditelja i drugih lica koja to lice lio poznaju; -uvid u matine knjige i druge slubene evidencije. Postupak identifikacije leeva -Le se fotografie u zateenom stanju, a zatim se u toku rada vri fotografisanje pojedinih detalja; -detaljan vanjski i unutranji pregled; -prije ili poslije spoljanjeg pregleda sa njega se uzimaju otisci prstiju; -prvo se pregleda odjea prema redoslijedu njenog noenja, ukratko se opisuje te se utvruje eventualno prisustvo oteenja i njihova podudarnost sa povredama; -opisivanje vanjskog izgleda; -unutranji pregled u prosekturi; 8

-Prikupljena odjea se isti i detaljno opisuje; -kod NN leeva odjea se uva dok se ne izvri identifikacija; -na leu se deavaju odreene promjene koje oteavaju identifikaciju; Odjea i izgled kao identifikaciona obiljeja Vrsta odijela, pregibi, habanje, nain kroja, dugmad, odreenastruka, nain sjedanja uslovanjava deformacije na pantalonama i sl. Opti izgled lica zavisi i od zdravstvenog stanja, struke i profesije kojom se lice bavi. Pojedinci za kojima se traga namjerno nastoje sakriti identitet. Identifikacija stvari Identifikacija se sprovodi na isti nain kao i kod lica poreenjem datog predmeta sa likom ili dva lika te svri poredei njihova fizika obiljeja. Obiljeja predmeta mogu sse svrstati u sljedee grupe: -Obiljeja nastala namjerno u toku izrade predmeta; -obiljeja nastala ne namjerno u procesu izrade; -obiljeja nartala namjerno u toku upotrebe; Obiljeja nastala tokom upotrebe koaj se javljaju kao posljedica dejstva sila na predmet i imaju znaajne identifikacione vrijednosti. Domaa zadaa: 1. ta je portrait parle? 2. emu je posveena najvea panja u okviru uenja o linom opisu? 3. ta su to anatomska, a ta funkcionalna obiljeja? 4. Na emu se bazira antropometrija? 5. Koji razlozi oteavaju identifikaciju na osnovu fotografije? 6. Navedi principe identifikacije lica na osnovu fotografije? 7. Navedi metode vjetaenja lica na osnovu fotografija? 8. Na emu se zasniva proces identifikacije maskiranih lica snimljenih kamerama u okviru video nadzora? HVALA VAM NA PANJI

2. KOMPJUTERSKA REKONSTRUKCIJA I MODELIANJE POMOU GLINE


Doc. dr Neboja Bojani Forenzika antropologija Pom prilikom identifikacije u uslovima pronalaska kostiju ili dijelova kostiju; Utvrivanje porijekla kostiju; Utvrivanje starosti; Utvrivanje spola; Utvrivanje rasne pripadnosti; Utvrivanje visine; Utvrivanje starosti vri se na osnovu izgleda i stanja, te srastanja ili raspadanja odreenih kostiju. Srastanje epifiza ili degenrativne promjene kod starijih, bolesti, artritis i sl. Utvrivanje spola Notorne oznake spola: 1) Na lobanji; 2) Na kukovima Na lobanji tri take upuuju na spol:

1) Hrbat iznad oiju; 2) Kost ispod uha; 3) Okciput potiljana kost; Kod mukaraca sve tri take su jae izraene, a na poslednje dvije se privruju miii; Karlica oita razlika!!! Visina osobe Kompletiranje kostura najjednostavniji nain (meu tkivo ili vezivno tkivo se nadomjeta dodavanjme 10 11 cm); Nepotpun kostur pomou duine bedrene kosti duina se pomonoi sa faktorom 2,66. Odreivanje rase Vri se pomou lobanje 10

Kompjuterska rekonstrukcija lica i modeliranje lica pomou gline Ova metoda primjenjuje se uglavnom radi izrade lice, kada se posjeduje samo lobanja nepoznate rtve. Radi se u apstraktnom mediju; Indirektno se mijenjaju podaci i detalji; Stvara se uvjerljiva slinost; Skeniranje lobanje Poetni podaci 3D skeniranje lobanje; Laserskim skenerom se skenira lobanja koja se rotira, a slika se reflektuje ogledalima na suprotnim stranama; Stvara se digitalni model lobanje; Podaci se pohranjuju na hard disk i u centralu bazu podataka; Skeniranje rotirajue lobanje Od lobanje do lica Za dodavanje tkiva na lobanju koriste se podaci dobijeni skeniranjem ivih ljudi pomou kompjuterske tomografije (CT); CT snimke pokazuju i tvrde i meke dijelove (kosti i tkivo) u 3D; Za odabir odgovarajue CT snimke, potrebno je na osnovu lobanje odrediti dob i rasu dotine osobe; Dodavanje kljunih taaka kljune take za modeliranje lica ugrubo se nanose na lobanju, a forenziar, onda pomno prilagoava njihov poloaj; Preklapanje CT snimka sa lobanjom preklapanje CT snimka (plava boja) i snimka lobanje (crvena boja) pokazuje koliko e CT snimak trebati izobliiti kako bi tano odgovarao lobanju; Zbog toga to se to se CT snimkom prodire u ljudsko tkivo, ne ostaju zabiljeeni ljudski detalji. Model lii gipsanom odljevku rtvine glave. potrebno je dodati kosu, oi i kou odgovarajueg izgleda i boje. Tehniari posuuju izgled ive osobe i digitalno ga prenose na model. Da bi se dobila trodimenzionalna slika, potrebni su podaci o boji na itavoj glavi.

11

Prilagoavanje CT snimka moda e biti potrebno vie pokuaja za potpuno prilagoenje CT snimka sa odgovarajuim mekim tkivom na snimci lobanje; potpuno obojena podruja gdje prilagoeni CT snimak potpuno odgovara lobanji; Utvrivanje i podeavanje debljine tkiva kada je CT snimak uspjeno prilagoen, dodaje se meko tkivo. Ovdje koa (plava boja) tano prekriva lobanju rtve; Rekonstrukcija glave u ovoj fazi kompjuterski prikaz glave bez prirodne boje i strukture koe slii klasino izraenom modelu od plave gline; Dodavanje lica fotografisanjem lica ive osobe pod vodoravno usmjerenim svjetljenjem dobijaju se detalji koe kojima se omotava model. Programski se dodaju osvjetljena i zatamljena mjesta; Zavrno dotjerivanje oi dodane iz kompjuterske memorije imaju ivotni sjaj. Kosa se prikazuje kao neupasljiva, ako neam podataka o tome kakvu je frizuru rtva nosila; Rezultat se moe posmatrati i okretati na ekranu monitora, a moe se distribuirati u nekoliko standardnih formata za prikaz slika. Mora se imati na umu da obje metode imaju ista ogranienja. One se odnose na izgled i oblik nosa, usta uiju i oiju. Modeliranje lica pomou gline Da bi se od gole lobanje nepoznate rtve zloina dobilo lice koje e neko prepoznati, potrebno je primijeniti specifinu kombinaciju raznih vjetina. Dobiveni lik mora biti vjerna kopija, pa oni koji ga izrauju trebaju posjedovati objektivnost forenzikih antropologa. No postizanje slinosti sa ivim licem zahtjeva i dozu umjetnike imaginacije. Mikhail Gerasimov tvorac forenzike rekonstrukcije lica; Prvi put njegova metoda upotrijebljena je u rjeavanju ubistva u Rusiji, u blizini Lenjingrada 1939. godine tapii i trake Najea metoda modeliranja lica temelji se na poznavanju debiljine tkiva i miia, koji prekrivaju s vaki dio lobanje. Ova metoda zove se morfometrija; Razvijena u USA;

12

Nekada mjerenja seciranjem mrtvih; Danas skeniranje lica pomou ultrazvuka; Trae se podaci o debljini tkiva na 20 35 taaka; Te take najgue su rasporeene oko usta i izmeu oiju; Podaci se prikupljaju mjerinjima spolova i raznih rasa, debelih i mravih lica; Modeliranje poinje indikatorima debljine tapiima; izmeu tapia nanose se trake od gline; glinom se puni prostor izmeu njih, te poinje rad na oima, nosu, ustima, uima, bradi, eljusti. Duina nosa irina nosa priblino je jednaka udaljenosti unutranih uglova oiju. Krajevi usta lee tano ispod unutranjih rubova arenice i pokrivaju stranje krajeve onjaka. Duina uiju priblino odgovara duini nosa. Kada su zavreni ti dijelovi lica, izvre se potrebna dotjerivanja. Dobijeni odljevak, se farbat kako bi nalikovao licu rtve i olakao identifikaciju. Izrada miia Druga metoda morfoskopska; Odje je bitan oblik lobanje; Oblik i veliina tih kostiju direktno utie na oblik miia koji su na njih privreni; Mogue je rekonstruisati jedan po jedan mii lica. Zadnji je korak pokrivanje "miia" koom od gline. Prednosti metoda Morfometrijska - temelji se na prosjenim vrijednostima debljine tkiva, te zastupnici ove metode tvrde da je objektivnija i nauno jae utemeljena. Morfoskopska - prosjena mjere ne mogu biti dobra polazina osnova, jer izgled lica zavisi o detaljima koji odskau od prosjeka, poput velikog nosa ili uiju koje stre.

13

Priblina slinost postoje ogranienja u odnosu na tanost rekonstrukcije lica. kipari mogu samo nagaati o vrsti frizure i ne mogu reprodukocati izraze koji lice ini ivim. Savrena slinost meutim nije uvijek ni potrebna Dijelovi lobanje: Forenziki kipari nemaju uvijek cijelu lobanju. Nekad je moraju graditi od fragmenata, kao u trodimenzionalnoj slagalici. Formiranje lobanje: Ako postoji dovoljno fragmenata, moe se dobiti lobanja ak iako nije kompletna. Od nje se izradi odljevak koji se koristi za modeliranje lica. Nanoenje gline na ne toliko znaajnim dijelovima lobanje. tapii za odreivanje dubine: 20 35 kljunih je anatomskih taaka na kojima se mjeri debljina tkiva. Postoje izmjerene debljine za razliite spolove, dobi i rase. tapii su privreni na svaku kljunu taku i pokazuju prosjenu debljinu tkiva. Onda se iz,eu tapia nanose trake od gline, razliitih debljina koje odgovoraju debljini tkiva. Miii eljusti: Zatim se dodaju miii od gline na glavu i vrat, koristei tapie kao mjeru za debljinu u svakoj kljunoj taki. itavo lice: Lice je kompletirano i tapii se vie ne vide. Preostaje samo modelu dati izgled kakav ima koa mlade ene. Slinost: Lice je bilo tako dobro pogoeno da je socijalna radnica u njemu prepoznala Karen Price, djevojku o kojoj se brinula. Kasnije su dvojica mukaraca optuena za njeno ubistvo. Kipari mogu samo nagaati o vrsti frizure i ne mogu reprodukovati izraze koji lice ine ivim.

14

IDENTIFIKACIJA I REGISTRACIJA NA OSNOVU: GLASA, MIRISA I UNE KOLJKE


Doc. dr Neboja Bojani IDENTIFIKACIJA NA OSNOVU GLASA Respiratorni sistem jedinstven za svaku osobu; ID na osnovu glasa naziva se fonoskopija; Frekq. ljudskog glasa izmeu 100 i 7000 Hz; Raspon ujnosti ljudskog uha je izmeu 20 i 20 000 Hz. Harmoni sastavni dijelovi koji sainjavaju ljudski zvuk; Anatomska graa respiratornog sistema, grkljana, drijela i obrazno-nosne upljine daju zvuku specifina obiljeja. Individualne karakteristike zvuka ostaju nepromjenjive tokom ivota; Na individualnost utie i izgovor; Identifikacija ljudskog glasa moe se svrstati u dvije gupe: (1) subjektivnu; (2) Objektivnu; U forenzici analiza glasa samo na osnovu snimljenog materijala; Spektorgrfi zvuka;

15

IDENTIFIKACIJA NA OSNOVU TRAGOVA MIRISA Odorologija nauna disciplina o mirisima;"Odorologija" je nastala prije petnaestak godina u istonoj Evropi, tanije u Maarskoj, gdje vrhovni sud prihvaa ovaj postupak kao dokazni materijal. Olfaktorna obiljeja koja se mogu otkriti pojedinano, ili u sklopu drugih obiljeja, odmah ili nakon deset godina, jesu molekule koje svatko ostavlja na mjestu kojim je proao, kae dunosnik francuske policije. "Svako ljudsko bie ima osobit miris koji je vlastiti samo njemu". 60% ljudskog mirisa je uvijek konstantan; 40% ljudskog mirisa je promjenjiv; Mirs predstavlja skup izluevina specifinih za svaku osobu. Ljudsko tijelo u okolinu isputa oko 300 mirsnih elementata koji su s sastavnice mirsa. ID ljudi zahvaljujui molekulima koji su nosioci mirisa; Na mjestu krivinog djela pomou vrpca izraenih od specijalne tkanine prikupljaju se mirisni tragovi na mjestima na kojima ih je poinitelj mogao ostaviti; Moe se vriti poreenje odmah ili nakon 5 do 10 godina; Mirisi se prikupljaju posebnim specijalnim tkaninama; Aserviraju se u hermetiki zatvorene staklenke; Identifikacija pomou posebno dresiranih pasa; Osim upotrebe pasa u identifikacione svrhe, razvijene su i pojedine instrumentalne metode za izolaciju mirsnih elemenata. Rije je o gasnoj hromatografiji (GC) i masenoj spektrometriji (MS) IDENTIFIKACIJA NA OSNOVU TRAGOVA UNE KOLJKE Antropolozi prvi ukazivali na znaaj une koljke za identifikaciju; Bertillonovo uenje; Elementi koji ukazuju na individualnost une kooljke su: (1) nepormjenjivost; (2) Individualnost; (3) Uoljivost i prenosivost individualnih karakteristika; (4) Moguost klasifikacije i poreenja; Identifikacija lica vri se pomou fotografije i na osnovu traga;

16

Poeci ID na osnovu une koljke preko fotografije uvoenjem signaletike fotografije; Zaaj snimci sainjeni na video nadzoru; Identifikacija lica na osnovu tragova usne koljke: Nastanak tragova pri izvrenju krivinog djela; Koritenje tragova une koljke u krim praksi pojedinih zemalja 1) vicarska od 1970. 2) Holandija od 1985. 3) Velika Britanija idantian status kao i tragovi papilarnih linija; 4) USA najkritiniji stav prema ovome; Utvrivanje orjentacione visine: a) 1 8 cm postavlja se neie uho prilikom prislukivanja na vrata; b) 13,7 cm rastojanje od tjemena do sredine; c) Prosjean nagib glave pri naslanjanju uha na vrata je 3 cm; Pronalaenje i fiksiranje otiska une koljke na licu mjesta kao i latnetni tragovi prstiju; Pribavljanje nespornih uzoraka; a) Fotografisanje iz oba profila 1:1; b) Uzimanje komparativnih uzoraka oba uha na staklene ploe; Vjetaenje tragova une koljke: a) Duina i irina une koljke; b) Maksimalna i minimalna irina heliksa; c) Maksimalna i minimalna irina antiheliksa; Metode vjetaenja:

a) vizuelna; b) Superpozicija; c) * razvijen biometrijski sistme ID preko video nadzora; Karakteristike uha ostaju iste itav ivot. Prilikom opisivanja se iz profila opisuje: veliina, oblik, poloaj, osobine resice, uni rub, Darwinov produetak, nagib, dlake itd. 17

Identifikacija na osnovu tragova usana Nije est oblik identifikacije; Porijeklo od poinioca i od rtve; Reljefni, povrinski i latentni; Najbolji trgovi ostaju na staklu, a najloiji na porculanu i keramici; Trag usana ne odraava itavu povrinu usana; Sadri grupna i individualna obiljeja; Razlika: trgovi nastali vrstim i direktnim kontaktom i tragovi nastali laganim i ovla dodirom; Individualne karakteristike kose i vertigalne brazde nepromjenjiv karakter; Otkrivanje i fiksiranje poput tragova papilarnih linija; Vjetaenje komparativnom metodom; Pljuvaka sa usana mogua DNK analiza; Dokazni znaaj indicija prisustva na licu mjesta; IDENTIFIKACIONI ZNAAJ: Bore na usnama su individualne karakteristike i daju mogunost identifikacije (meutim vremenom se bore mijenjaju); Nesporni uzorak se uzima na papir, ili na au (za ovaj oblik potrebna je i mala doza obmane osumnjienog); Trag se makrofotgrafie ili se mulaira; Trag se mora upakovati tako da ne doe do zamrljanja ili oteenja, a isto kao i tragovi papilarnih linija; Pitanja za zadau Objasni grau uha! Navedi osnovne elemente identifikacije na osnovu une koljke; Objasni pojam mirisa; Objasni postupak identifikacije na osnovu mirisa; Nain identifikacije na osnovu usana;

18

5.TRAGOVI PAPILARNIH LINIJA


Metode otkrivanja tragova papilarnih linija Postupak sa otkrivenim tragovima Kriminalistiko-operativni znaaj tragova papilarnih linija i njihova dokazna vrijednost Doc. Dr Neboja Bojani Tragovi papilarnih linija Graa koe; irina papilarnih linija 0,2 do 0,5 ak i do 0,7 mm; Visina papilarnih linija 0,1 do 0,4 ak i do 0,5mm; Znoj 98% voda (rastvor ili prenosilac organskih supstanic lipidi, bjelanevine, masne kiseline, holesterol); 99 99,5% znoj je tenost; 0,5 0,1% otpada na vrste materije; 57% masnih kiselina; 33 vrste lojnih supstanci; Nezasiene masne kiseline Papile nadovezuju se u jedan niz tako da podsjeaju na brazde; Mala povrina koe gdje se nalaze papile; Zakrivljene su; Veliki broj detalja ili likova; Osnovne karakteristike: neponovljivost i postojanost; Teorija vjerovatnoe Galton 65 milijardi kombinacija do ponovljanja ?! Osnovne karakteristike papilarnih linija: 1) neponovljivost; 2) Postojanost; 3) Mogunost preslikavanja (odraavanja); 4) Grupisanje; 5) Nasljednost nije dokazana; 19

Istorijski razvoj: Preistorijski; Empirijski; Nauni; Tragovi papilarnih linija Velika uloga u rasvjetljavanju krivinih djela; Negativno: esto se samo trae tragovi papliarnih linija; Mogunost da se izbjegne ostavljanje tragoa papilarnih linija rukavice;

Vrste i nain nastanka tragova papilarnih linija Dvije su osnovne grupe: vidljivi; nevidljivi (latentni); Vidljivi reljefni (utisci) i obojeni (nanoenje i odnoenje); Latentni ine najveu grupu tragova; Prema karakteru kontakta: Statiki i Dinamiki;

Najidealnije povrine za ostavljanej tragova su glatke povrine; Na ravnim, ali hrapavim povrinama trag e se forimrati brzo kao i na glatkim, ali e njegov kvalitet biti dosta loiji; Ukoliko je rije o povrini gdje je udubljenje vee od ispupenja, trag e se formirati samo na ispupenjima, jer koa nee kompletna moi dodirnuti i dno povrine; Na vlaknastim povrinama paipr ili tkanine npr., latentni tragovi papilarnih linija formiraju se neto drugaije. Kratak dodir nejasan trag; Na povrinama koje apsorbuju znoj, kreda, gips, i sl, tragovi papilarnih linija se praktino ne mogu nai. Trajnost tragova papilarnih liinja zavisi od prirode materijala na kome su nastali i od uslova na kojim egzistiraju; 20

Reljefni tragovi trajnost zavisi od uslova pod kojima egzistira podloga. Kod naslojenih i odslojenih tragova, trajnost zavisi od kvalitete i osobina supstanci od koje je trag nastao i od vrste podloge. Latentni tragovi lako mehaniko unitenje; Na podlogama koje upijaju znoj, trajnost zavisi od gustine podloge i zasienosti zraka vodenom parom (gue due); Metode otkrivanja tragova papilarnih linija Prvi dio uviaja obavja se metodom ruke u depove; Vidljivi tragovi uoavanje vizuelno; Reljefni mogunost

unitenja na termoplastinim povrinama; Statika i dinamika faza;

Latentni tragovi - misaona rekonstrukcija; Posebni uslovi i posebna oprema; Koso svjetlo: Pogodne povrine za ovaj nain otkrivanja su: ravne i glatke povrine stolova, stakala na prozorima ivitrinama, ogledalima, kao i glatke povrine raznih predmeta od glatkog stakla kao i porculana, keramike i sl. Na hrapavim povrinama nije mogue otkrivanje kosim svjetlom; Pri otkrivanju - analizira se pozicija i kretanje poinioca, odnosno osoba koje su mogle ostaviti tragove; Najnovije metode zahjtevaju upotrebu alternativnih svjtlosnih izvora, UV zraka i laserskih zraka; Postupak sa otkrivenim tragovima Tragovi postoje ali se ne vide; Tragovi postoje pretpostavlja se mjesto njihvog postojanja; Vizuelizacija vide se tek kada se izazovu;

21

Krajnji cilj obrade je da se tragovi dovedu u takvo stanje da se moe vriiti poreenje sa zbirkama i nespornim uzorcima; Obrada tragova prema podjeli na vidljive i ne vidljive je sljedea: 1) postpak sa vidljivim tragovima papilarnih linija; 2) postupak sa nevidljivim tragovima papilarnih linija; Postupak sa vidljivim tragovima papilarnih linija: - uoavanje ili prnalaenje; - obiljeavanje; - fotografisanje; - zapisnika obrada; - eventualno mulairanje; - skiciranje; - slanje na vjetaenje prema proceduri vezanoj za lanac kretanja dokaza; Postupak se moe razloiti na tragove koji su nastali odnoenjem odnosno odslojavanjem i na tragove koji su nastali sa druge strane nanoenjem odnosno naslojavanjem i reljefne tragove; Procesno-pravno oformljenje tragova nastalih odnoenjem (odslojavanjem) praina, boja i krv dodir na taj materijal golim prstima - ljepljenja materijala za papilarne linije i odnoenja sa tog mjesta, Prvi dio obrade, donosno procesno-pravnog oformljenja identian je sa ostalim tragovima: - obiljeavanje; - unoenje u zapisnik; - fotografisanje ono se vri iskljuivo radi fiksiranja mjesta na kojem su tnaeni ali ne i radi identifikacije tragova; Fikisranje daktiloskpska folija (za prainu) i fotografisanje 1:1; Postupak rada sa folijom; Fiksiranje reljefnih tragova papilarnih linija Pritisak u neku mekanu, plastinu materiju ostavlja reljefni trag; Reljefni trag je negativ papilarnih linija; 22

Laboratorijsko fiksiranje i terensko fiksiranje; Prva faza opbrade je idnetina kao za sve tragove; Druga faza obuhvata mulairanje (moulage); Mulairanje silikonske paste ili alabaster gips; Mula predstavlja pozitiv; Pravljenej otiska mulaa pomou boje na papiru; Postupak sa latentnim (skirvenim) tragovima papilarnih linija Prva faza obrade - pretpostaviti mjesto gdje se nalez tragovi; Druga faza obrade - uiniti tragove vidljivim; Trea faza - primjena procedura procesnopravnog oformljenja tragova; Za vizuelizaciju u praksi se koriste tri razliite metode: fizike metode vizuelizacije latentnih tragova; hemijske metode vizuelizacije latentnih tragova; kombinacija fizikih i hemijskih metoda za vizeuelizaciju latentnih tragova;

Gdje se mogu nai tragovi papilarnih linija? Tragovi slue za obezbjeenje dokaza, utvrivanje injenica, rasvjetljavanje dogaaja i utvrivanje materijane istine; Primjeniti uvijek odgovarajui metod; Znaajno pitanje vrijeme nastanka tragova?! Vrijeme trajanja tragova zavisi od vanjskih i unutranjih uslova; Zatvoreni prostor: Znoj na staklenoj povrini nestane za oko est mjeseci, a na metalu i sintetici za oko etiri mjeseca; Znoj i masnoa ostaju due na staklenoj povrini ak i do dvije godine; Rezultati istraivanja na otvorenom prostoru: Vremenski krae traju; Na staklenoj podlozi traju 5 8 dana, a znoj i masnoa na istoj podlozi traju 25 28 dana; Utvrditi tano koliko je vremena prolo; 23

Uzajamno jedinstveno djelovanje: taktike tehnike (forenzike) metodike; Fizike metode: UV zraenje, laserske tehnologije, prahovi, naparavnje, jodne pare, a sagorjevanja organskih rastvaraa; Hemijske metode: srebro-nitrat, ninhidrin, cijano-akrilatne pare, osmijum tetroksida, rutenijum tetroksid i dr. Kriminalistiko-operativni znaaj tragova papilarnih linija i njihova dokazna vrijednost Osnovno saznanje da li je radio u rukavicama ili ne! Uporno traenje tragova; Mogunost skidanja rukavica jer smetaju za pojednie aktivnosti; esto se ne uspjeva obrisati sve tragove; Pogreno je ad hoc odustajanej od traganja za tragovima; Posebna panja mora se posvetiti taktici i tehnici traganja; Sama obrada podrazumjeva: - tehniku traganja a licu mjesta; - taktiku traganja na licu mjesta; - tehniku obezbjeenja (aserviranja) tragova; - taktiku obezbjeenja tragova uviajem na licu mjesta i kasnijim radnjama dokazivanja, i

24

- tumaenje tragova; ovakakv koncept ukazuje na primjenu dinamike faze uviaja i shvatanje ove radnje dokazivanja kao jedinstvenog procesa; ukazuju na razlike u primjeni odreenih metoda za vizuelizaciju istie se znaaj jedinstve taktike i tehnike dosljedna primjena ovog pravila garantuje uspjeh, to je potvrdila praksa; Osnovna bit fiksiranih tragova papilarnih linija je da slue za kriminalistiku identifikaciju; Nuno je utvrditi od kojeg dijela ruke ili noge trag potie, odnosno da li je od prsta dlana ili ak stopala; Eliminacija tzv. domaih lica; Nakon eliminacije utvrivanje lica kome tragovi pripadaju; Utvrivanje uzrono-posljedine veze; Greke iz prakse: info-razgovor bez znanja tehniara/forenziara; Dokazna vrijednost tragova papilarnih linija Jo nema konsenzusa o dokaznoj vrijednosti tragova papilarnih linija; Podudarnost prema Locardu: - podudarnost 12 i vie karakteristika nesporni identitet; - podudarnost u rapsonu 8 12 karakteristika zavisni identitet; - podudarnost u 7 i manje karakteristika vjeovatni ili mogui identitet; Trag j nije i dokaz; Tehniar utvrditi tragove; Utvrditi identitet lica; Identifikacija komparativnom metodom; Baza podataka prethodno registrovanih licia; Privoenje osumnjienih i komparacija; Primjena postulata kriminalistike metodike; Da bi trag postao dokaz treba utvrditi da je nastao u vrijeme izvrenja krivinog djela; Provjera alibija; 25

Daktiloskopski dokaz je kompleksan, sloen dokaz koji se po svojoj prirodi sastoji od etiri pojedinana dokaza: 1. dokaz je da fiksirani trag papilarnih linija na licu mjesta nije podmetnut niti krivotvoren. Tzv. Negativni dokaz. 2. dokaz je da je na licu mjesta fiksiran trag papilarnih linija koji potie zaista od osumnjienog. 3. dokaz je da je na licu mjesta fiksiran trag papilarnih linja koji nastau upravo za vrijeme izvrenja krivinog djela indicija; 4. dokaz da je na licu mjesta fikisrani trag papilarnih linija nastao ne samo u vrijeme izvrenja krivinog djela, ve upravo prilikom izvrenja krivinog djela; Ovo su tzv. Posredni dokazi; Neposredni daktiloskopski dokazi: Za takav dokaz treba utvrditi da je trag papilarnih linija: - istinit; - da ga niko nije dirao ni pomjerao; - da je naen na mjestu gdje i sotali tragovi; da je mogao poticati samo od poinioca krivinog djela;

Ovi dokazi imaju najjau dokaznu vrijednost; Pitanja za zadau: Kako nastaju tragovi papilarnih linija? ta su papilarne linije? ta ini osnovu latentnih tragova? Kakav je kriminalistiko-operativni znaaj tragova papilarnih linija? ta spada u indicijalne dokaze vezane za tragove papilarnih linija? Kada su tragovi papilanrih linija najjai dokazi?

26

FIZIKE METODE IZAZIVANJA LATENTIH TRAGOVA


by Doc. Dr Neboja Bojani U fizike metode spadaju: Metode zapraivanja; Metode naparavanja;

Metode zapraivanja Upotrebom praaka; Razlozi upotrebe praaka: 1) Uiniti tragove vidljivim; 2) Izazvati njihov jai kontrast u odnosu na podlogu radi fotografisanja; 3) Zapraiti ih radi podizanja na adekvatnu foliju i njihovog uvanja; Oprema za primjenu metode zapraivanja: 1) etkice za zapraivanje; 2) Raspriva za zapraivanje; 3) Magnetne etkice; 4) Obini praci; 5) Specijalni praci; 6) Magnetni praci; 7) Praci u spreju; 8) Fluorescentni praci; Postupak zavisi od eljenog cilja i od prirode povrine na kojoj se trag nalazi; Prije izazivanja prakom, napraviti probni trag radi testa; Preporuuje se upotreba etkica duine 3 5 cm; U neseseru da bude vie etkica za vie vrsta praaka i povrina, te etkice sa najmanje dvije veliine;

27

Vrste etkica: 1) Sintetika (zefir); 2) Od dalke sibirske vjeverice, 3) Od dlake afrike ptice marabu; 4) Od kamilje dlake; Raspriva za zapraivanje Klasini; Sa etkicom; Klasini runi sa gumenom krukolikom pumpicom za zapraivanje; Ditrektno zapraivanje i izbacivanje oblaka praha; Pomou pumpice se naprai povrina, a etkicom se skida viak praha;

Slika rasprivaa sa marabu etkicom Rad sa pracima: Praci se nanose laganim zapraivanjem sa etkicom ili rasprivaem; etkica se vue samo u jednom pravcu du toka papilarnih linija; nekada je potrebno tokom rada pojaavati papilarne linije; Viak praka se lagano oduva ili paljivo istrese; Stari tragovi gube adhezivna svojstva; Preporuka: prekriti trag debljim slojem praka; Stranom etkice (ne vrhom) blago nabiti praak; Lagano ga etkati i otresti; Deblji sloj spreava da trag otete dlake etkice; Ovakve tragove ponekad navlaiti dahom; Izazivanje na papiru upotrebom etkice djelimino oteenje slike; Najbolji rezultati klizanje izvjesne koliine praha bez pokuaja ienja vika; Ve jednom izazvani tragovi prakom i dignuti folijom, mogu se ponovo obraditi i to do etiri puta;

28

Kasnije zazvani tragovi su u pravilu blijei, ali ponekad i kvalitetniji; Zahtjevi prema tehniaru za izazivanje tragova: 1) urednost; 2) paljivost; 3) sistematinost; 4) ekonominost; Obini praci: Dva osnovna tipa: a) ugljeni praak; b) aluminijski praak; Aluminijski praak se naziva Argentorat; Tamni praak svijetle povrine; Svijetli praak tamne povrine; Argentorat i svijetle i tamne povrine; Specijalni praci: Dvije vrste estica (krupne i sitne); Najvei dio praha hvata se za papilarne linije, a meuprostor bude neobojen ili slabo obojen; Razni tipovi argentorata; Specijalne zlatne bronze; Grafitni praak; Bijeli praak; Specijalni prakovi su meavine koje pokazuju bolje karakteristike nego koncentrovani prakovi. nema suvine masnoe izbegnute su grudvice otisci daju bolji kontrast manje problema sa predoziranjem (mrljanje otisaka) Vremenom se razvijanje latentnih otisaka radi mnogo bre, sa manje rizika i sa boljim rezul tatima.

29

Magnetni praci: Dvokomponentni praci; 1. komponenta sitni prah; 2. komponenta krupnije estice sa feromagnetnim sposobnostima; Prave se u nijansama: crne, sive i svijetlo sive boje; Praci u spreju: Obini i specijalni praci u komercijalne potrebe mogu se nabaviti i u spreju; Prednost ekonominost; - koritenje na veim povrinama; Mana mogunost da pritisak iz spreja Fluorescentni praci: Upotreba na povrinama sa vie boja; Gotovo su nevidljivi pa se korioste UV lampe; Vizuelizirani tragovi su veoma kvalitetni; Tehnike rada sa pracima i etkicama Izbor adekvatne etkice; Izbor praha za rad; Tehnika rada sa klasinom etkicom; Tehnika rada sa magnetnom etkicom; Tehnika rada pomou rasprivaa; Tehnika rada pomou praaka u spreju; Tehnika rada pomou fluorescentnih praaka; uniti trag;

30

Izbor etkice za rad: 1) Vrsta povrine: glatke povrine sve etkice; hrapave povrine meknanije(finije) etkice;

2) Veliina povrine: male povrine male okrugle i uske pljosnate etkice; vee povrine vee okrugle i vee pljosnate etkice;

Izbor praka za rad: Zavisi od boje povrine; Zavisi od vrste podloge:

a) glatka podloga sve vrste praha; b) koa specijalni zlatni praak; magnetni praak; c) glatki papir magnetni praak; Svaki proizvoa daje preporuku na kojoj se povrini moe koristiti koji prah; Tehnika rada sa klasinom etkicom; Neki autori preporuuju da se etkica uvue u boicu to je pogreno! (ve o tome bilo rijei); Prah se nanosi i skida sa etkicom uvijek u istom pravcu; Pomjeranjem etkice u svim pravcima dolazi do oteenja traga; Viak praha sa ektice se ne vraa, ve se odbcuje; Tehnika rada sa magnetnom etkicom: Istrese se malo praha na papir; Uroni se etkica u prah i spusti se magnet; Nakupljeni prah oko magneta oblikuje etkicu; Povlaenje preko povrine isto kao i kod obinog praka i etkice; Prah se vrati u boicu jednostavnim otputanjem tapa magneta; Viak praha se ukloni ponovnim vraanjem etikice u aktivni poloaj;

31

Tehnika rada pomou rasprivaa: Napraivanje se vri stvaranjem potpritiska i potiskivanjem praha od strane zraka; etkicom se skida viak praha; Mogue koristiti obinu etkicu ili ugraenu; Napraivanje bez fizikog kontakta sa etkicom; Daljina se eksperimentalno odredi;

Tehnika rada pomou praka u spreju Isto kao sa rasprivaem; Mnogo jednostavnije; Mogunost unitavanja traga zbog pritiska treba biti oprezan i dovoljno udaljiti sprej; Orijentaciono 30 cm za horizontalne povrine; Orijentaciono 10 15 cm za vertikalne povrine;

Tehnika izazivanja latentih tragova pomou fluorescentnih praaka Pod dejstvom UV zraka, praak fluorescira; Fluorescencija u raznim bojama zavisi od boje praka; Postupak isti kao kod klasinih etkcia i praaka; Fiksiranje razmjernom fotografijom 1:1;

Fiksiranje tragova vizueliziranih pracima Fotografski i pomou folija; METODE VIZUELIZACIJE NAPARAVANJEM: Metoda naparavanja sagorjevanjem organskih rastvaraa; Metoda vizuelizacije pomou jodnih para; Metoda naparavanja sagorjevanjem organskih rastvaraa: Kamfor, benzol ... Gust aav dim; a se vee za latentne tragove ;

32

Viak ai uklanja se etkicom; Koristi se jedino na svijetlim povrinama; Metoda izazivanja latentnih tragova pomou jodnih para Supstanca direktno iz vrstog prelazi u gasovito stanje (sublimacija); Molekuli joda se mnogo jae vezuju za znoj nego, za meupapilarni prostor; Za ovu metodu neophodna pomagala: a) ureaji za direktno naparavanje; b) naparavanje u staklenoj komori; c) nparavanje pomou jodofula; Metode fiksiranja vizueliziranih tragova papilarnih linija Vizuelizirati; Oznaiti (obiljeiti); Fotografisati (razmjera 1:1); Zapisniki opisati; Izuzeti, upakovati i poslati na vjetaenje! Metode fiksiranja vizueliziranih tragova papilarnih linija Fiksiranje pomou daktiloskopskih folija! Pri izboru folije voditi rauna o kontrastu; Fotografsko fikisranje vizueliziranih tragova Bez obzira na metodu trag je potrebno vizuelizirati fotografski, kako bi se mogao komparirati i ugraditi u zbirku; Uvijek razmjer 1:1; Jednako tamne papilarne linije i jednako svjetao meupapilarni prostor; Razmjera 1:1 postie se izvlakom aparata na dvostruku inu daljinu objektiva i fotografisanjem pomou razmjernika iz relativne blizine; Udaljenost dvije ine daljine objektiva ista veliina traga na fotografiji kao i u prirodi; Refleksni fotoaparati i fotoaparati srednjeg formata;

33

Makroobjektiv, ili produni prstenovi, Fotografisanje pomou razmjenrika prilikom izrade fotografije dovede se razmjera u potrebnu veliinu kao u prirodi;; Osim razmjere 1:1, potrebno je napraviti i razmjeru 4:1; Ova razmjera postie se projekcijom; Fotorepordukcija vizuelizovanih tragova Zavisi od naina vizuelizacije; 1) Foto-obrada vizuelizovanih tragova svijetlim prakom na crnoj foliji; 2) Foto-obrada vizuelizovanih tragova tamnim prakom na svijetloj foliji; 3) Foto-obrada vizuelizovanih tragova na transparentnoj foliji; Foto-obrada vizuelizovanih tragova svijetlim prakom na crnoj foliji; Postoje dvije metode: 1) direktna; 2) Indirektna; Direktna metoda: 1) U fotaparat umjesto negativa postavlja se pozitivski materijal; 2) Trag se direktno eksponira na fotopapiru; 3) Time se dobija fotoreprodukcija traga sa crnim linijama i svijetlim meupapilarnim prostorom; 4) Pri tom, neophodno je podesiti dvostruku inu daljinu jern ema naknadnog podeavanja; Indirektna metoda: 1) Fotografisanje na negativ; 2) Vodoti rauna o udaljenosti i razmjeri; 3) Na negativu trag ima crne linije i pravilno je orijentisan; 4) Problem je kod prelaska na foto papir; 5) Iz negativa uraditi dija pozitv; 6) Sa dijapozitiva kontaktnim kopiranjem (skeniranjem) dobiti pozitiv; Fotogrfska obrada vizueliziranih tragova papialrnih linija na bijeloj foliji i tamnim prakom; 34

1) Obrnuto je orijentisan trag sa tamnim linijama, a svijetlim meupapilarnim prostorom; 2) Fotografisanje na potpuno crnom negativu, da se dobiju bijele linije i crni meu prostor; 3) Repordukcija se vri potom skeniranjem; 4) Druga varijanta je da se negtiv u apartu okrene naopako; Fotografska obrada tragova papilarnih linija izazvanih pracima u fiksiranih transparentnim folijama Tamne papilarne linije i svijetli meuprostor: Obrnuto orijentisan; Postupak jednostavan: samo okrenuti foliju na deblju stranu, a ne na zatitini sloj; Fotografska obrada vizueliziranih tragova fluorescentnim pracima Fotografisanje se vri u potpunom mraku; UV lampom osvjetliti trag; Razmjera 1:1; Napraviti dijapozitiv; Obrnuti emulziju dijapozitiva i izvriti fotorepodukciju skeniranj em; Fotografska obrada vizueliziranih tragova jodnim parama Trag ima pravilno orijentisane i uto-narandaste papilarne linije; Fotografisanej na negativu pomou kosog svjetla; Pojaanje kontrasta upotreba panhromatske emulzije; Snimanje pomou plavog ili ljubiastog filtera; Upotreba ortohromatske emulzije snimanje pomou utog filtera; Sa negativa se vri eksponiranje u odnosu 1:1; 1) Naveste svrhu upotrebe praaka radi vizuelizacije; 2) Navestu vrste fizikih metoda; 3) Objasniti tehniku koritenja jodofula; 4) Objasniti fotoreprodukciju vizueliziranih svijetlim prakom na tamnoj foliji; 5) Nabroj vrste etkica;

35

6) HEMIJSKE METODE IZAZIVANJA LATENTIH TRAGOVA


Doc. Dr Neboja Bojani Hemijske metode vizuelizacije latentnih tragova papilarnih linija Metode koje pomou hemijske reakcije latentne tragove prevode u vidljive; Dvije faze: 1) Izbor hemijske metode; 2) Fiksiranje latentnih tragova; Hemijske metode vizuelizacije latentnih tragova papilarnih linija Vrste hemijskih metoda: a) Upotrebom srebro-nitrata; b) Upotrebom ninhidrina; c) Upotrebom cijanoakrilatnih estera; d) Upotrebom osmium-tetroksida; e) Upotrebom radioaktivnih metoda; Vizueliziranje upotrebom srebro-nitrata: Natrijum-hlorid sastojak znoja! AgNO3 + NaCl = AgCl + NaNO3 Metoda uvedena u praksu krajem 19. vijeka; AgCl + sunevo svjetlo = Ag + Cl (gasoviti) Krajnji rezultat: elementarno srebro (crne boje); Srebro-Hlorid pod dejstvom svjetla raspada se na elementarno srebro i gasoviti hlor; Elementarno srebro mrkocrna baoja; Najee na predmetima i dokumentima od papira; Zbog poroznosti papira ova metoda ima ogranienje; U pojedinoj literaturi podatak da se mogu izazvti samo svjei tragovi;

36

Postupak: Pripremiti vodeni rastvor srebro-nitrata u koncentraciji 2% do 10%; Nanijeti rastvor na latentne tragove na dva naina:

Prvi nain 1) U posudu nasuti rastvor, 2) Uroniti papir u rastvor; 3) Natopljen papir vadi se iz rastvora; 4) Nanosi se na ist bijeli papir; 5) Nikada ne nanosti na radni sto, da se ne bi kontaminirao srebrom; Drugi nain 1) Rastvor se nanosi pomou staklenog tapa i tampona vate; 2) Na povrinu stola staviti nekoliko slojeva istog papira; 3) Na papir poredati uzorke; 4) Tamponom vate se polako i paljivo prevlai (kotrlja) preko uzoraka; 5) Uzorci se izlau jakom dnevnom svjetlu; 6) Reakcija se javlja tek nakon 10 15 minuta; Za ubrzanje reakcije mogua je redukcija srebro-hlorida hemijskim putem; Redukcija - ispiranje uzoraka tretiranih srebronitratom pomou destilovane vode sa dodatkom 35% formalina i 1/10 2% dijela natrijum-hidroksida; Reakcija zapoinje odmah; Nain fiksiranja: Fotografija 1:1; Fotografisati odmah jer e cijeli uzorak vrlo brzo potamniti; Porces se zasniva na principu izrade fotografije; Objekat se namoi rastvorom srebro-nitrata; Dolazi do reakcije natrijum-hlorida iz znoja i srebro nitrata; Papilarne linije postaju vidlive; 37

Izlaganje svjetlosti; Mogue izazvati tragovce stare i do tri mjeseca; Najee se koristi na materijalima od celuloze; Vizueliziranje upotrebom ninhidrina: Reagens za amino-kiseline; Reakcija: intenzivno ljubiasta boja; Najee se koristi na materijalima od celuloze; Umakanje ili prskanje sprejom; Relativno spora reakcija suenje, zagrijavanje; Ruke se lako kontaminiraju; Jedan molekul ninhidrina reaguje sa jednim molekulom amino kiselina; Dobijeni meuprodukt reaguje meusobno i oslobaanjem molekula amonijaka ponovo reaguje dajui obojenje; Obojenje je intenzivno ljubiaste boje; Priprema: Acetonski rastvor ninhidirna (koncentracija ninhidirna je od 0,2 do 1%); U praksi najbolji rezultati su sa 0,8% ninhidirna; Mogunosti nanoenja:

a) potapanje; b) nanoenjevatom; c) prskanje; Reakcija je relativno spora: 2h do 24h; Ubrzanje reakcije stavljanje u suilicu i zagrijavanje do temperature od 100C. Ubrzanje reakcije II: hemijskim putem Vizuelizirani tragovi veoma su trajni; Lako moe doi do kontaminacije; Praxa: razlivanje zbog alkohola i acetona kroz papir; 38

Metodu raditi u zatienom prostoru zatititi nos, usta i ruke; Hemijsko pojaanje vidljivih tragova nastalih otiskivanjem krvavih papilarnih linija Svrha veoma slabo vidljivi za fotografisanje; Potrebno izvriti hemijsko pojaanje; Jedna od mogunosti je da se izvri pojaanej benzidinom (metoda ista kao kod preliminarnog testiranja); Druga metoda je je leukomalahit zeleno (istovjetno preliminarnom testiranju); Pojaani tragovi moraju se odmah fotogafisati jer je boja podlona promjeni; Fotogafisanje u razmjeri 1:1; Vizuelizacija pomou laserske fluorescencije Za izazivanje tragova sa nepodesnih povrina (karotnske kutije, koa, grube drvene povrine, neke vrste plastike itd); Pojaanje hemikalijama: denzil-hloridom i 9-metil-antracen Denzil-hlorid 0,5% acetonski rastvor; Rapsorivaem se nanese na trag; Reaguje sa amino-kiselinama; Vizuleizacija pomou dugotalsnih UV zraka (360nm); Fluorescencija u oblasti vidljivog spektra oko 475 nm;

9-metil-antracen Lako isparljiv; Naparavanje se vri u komorama; Naparavati 30 minuta; Vizuelizacija nakon 2 sata; Fluorescira u plavoh svjetlosti slabog intenziteta; Jaa fluorescencija pod dejstvom argonskog lasera;

39

Vizueliziranje upotrebom cijanoakrilatnih estera Osnovna komponenta super ljepila; Kombinacija fizikih i hemijskih metoda; Specijalna komora sa 80% vlage grije se; Sipanje cijanoakrilata u posebnu posudu; Bijelo isparenje hvata se na povrine u komori; Na tragovima papilarnih linija vie se nahvata nego na ostalim povrinama; Teko se moe unititi; Vizueliziranje upotrebom osmijum-tetroksida: Primjena ove metode je veoma rijetka; Hemikalija se teko nalazi na tritu; Hemikalija je veoma otrovna; Izaziva opekotine na oima, u nosu, grlu itd. Vizuelizacija se vri direktnim naparavanjem; Fiksiranje vizueliziranih tragova hemijskim metodama Jedini nain fiksiranja latentnih tragova hemijskim putem; Fiksiranje: a) razmjernom fotografijom; b) specijalnim fotografskim metodama;

40