RUSKA AVANGARDA

Mikhail Larionov je bio pretea ruske avangardne umjetnosti. Na njegovo radu se vidi i dalje slikanje u maniru realizma, figurativnost je i dalje tu, no slike su plone i boja je bogato naneena. Njegova rana djela pokazuju odlike fovista i ekspresionista, pa i kubista, dok se ne razvije u vedi nivo apstrakcije i skoro pa naivne umjetnosti. Ruski slikar i scenograf, manifestom proklamira rajonizam, a od 1914. ivi u Parizu. Njegove ideje su upoetku izdvojena epizoda, ali kao avangardni prethodnik imao je kasnije utjecaja na ruske umjetnike.

SUPERMATIZAM Suprematizam tei za apsolutnom harmonijom linija, oblika i boje, nastojedi ustanoviti vizualne kvalitete koje su u korijenima umjetnikog doivljaja. Po Maljeviu, to je "supremacija istog senzibiliteta u umjetnosti", a slikarstvo treba biti osloboeno tradicionalnog sadraja i znaenja vezanog uz prikazani predmet. Drugim rijeima: boja i oblik trebaju imati supremaciju, odnosno biti nadreeni prikazu vidljivog svijeta. U poetku suprematizam koristi osnovne geometrijske forme (kvadrate, krunice, trokute, ravne linije), kasnije se proiruje slobodnijim elementima, a oko 1919. vrada se asketskoj strogosti ranijeg razdoblja. Tada nastaje Maljevievo platno "Bijeli kvadrat na bijeloj povrini", koje predstavlja najradikalniju posljedicu suprematistikog shvadanja. Kazimir Malevich je bio ukrajinski i ruski slikar poljsko-ukrajinskog podrijetla, teoretiar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije, te jedan od glavnih predstavnika ukrajinske, te ruske avangarde. Ispoetka je slikao u kubofuturistikom maniru, zadravajudi figuraciju, no poslije prelazi u apstrakciju. Njegove slike se zasnivaju na duhovnom interpretiranju umjetnosti, tretirao je kvadrat kao a ima mitski potencijal, eto je koristio kri kao motiv, njegove slike apstrahiraju same sebe. Nakon ranijih eksperimenata sa raznim modernistikim stilovima ukljuujudi i kubizam i futurizam - koji su oprimjereni njegovim dizajnom pozornice i kostima za kubofuturistiku operu Pobjeda nad suncem Maljevi je poeo raditi na apstraktnim, neobjektnim geometrijskim nijansama, osnivajudi time pokret

znan kao suprematizam. Poznata suprematistika djela ukljuuju Crni kvadrat (1915.) i Bijelo na bijelomu (1918.). Maljevi je takoer dao do znajna da ga je njegova fascinacija sa zranom fotografijom i avijacjom odvela na apstrakciju inispiriranu ili izvuenu iz zranih krajolika. Suprematizam oznauje supremaciju iste vizualne senzibilnosti koju ovi geometrijski likovi, osloboeni svake asocijativne veze s realnodu, pobuuju u gledatelju. To je bio najhrabriji i krajnji eksperiment na podruju geometrijske apstrakcije koji je posredstvom El Lissitzkog i Laszla Moholy-Nagya snano djelovao na europsko slikarstvo, osobito na Bauhaus i De Stijl.

El Lissitsky bio je ruski slikar, arhitekt, grafiar, tipograf i fotograf. Pripadao je meu najvanije pripadnike ruske avangarde s poetka 20. stoljeda i zajedno sa svojim uiteljem Kazimirom Maljeviem osnovao je umjetniki pravac suprematizam, kako je sam Maljevi nazivao konstruktivizam. Isprva realist, 1919. g. pridruuje se Rodenku i Tatljinu i postaje konstruktivist. Godine 1919 - 1920. s Kazimirom Maljeviem osniva pokret suprematizma i radi geometrijsku apstrakciju. Kasnije odlazi u Berlin, osniva grupu "G" (Gestaltung) i izdaje reviju "Der Gegenstand". 1923/25. osniva grupu vicarskih apstrakista "ABC" i sudjeluje u izdavanju istoimenog asopisa. 1928. vrada se u Moskvu, organizira internacionalne izlobe i pokuava utemeljiti kolu "Proun", koja bi odgovarala intencijama Bauhausa. Suraivao je s Moholy-Nagyem, van Doesburgom i Mies van der Roheom. Snano je djelovao na nove srednjoeuropske likovne pokrete, osobito na Bauhaus.

Aleksandar Rodenko bio je ruski umjetnik, kipar, fotograf i grafiki dizajner, poznat kao jedan od osnivaa konstruktivizma i ruske kole dizajna. Bio je suprug umjetnice Varvare Stepanove. Rodenko je poznat kao jedan od najaktivnija pripadnika konstruktivistikog i produktivikog pokreta, koji su nastali nakon ruske revolucije. Bavio se slikanjem i grafikim dizajnom prije nego to se okrenuo fotografiji i fotomontai. Naslovnica knjige Majakovskog

Vasilij Kandinski bio je ruski slikar. Jedan od najvanijih slikara XX. stoljeda uz Picassa. U najranijoj fazi Kandinski je inspiriran ruskom pukom umjetnodu i djela mu karakteriziraju ornamentalnost, dekorativnost i ivahnost boja. 1898. g. upoznaje djela Moneta, slikarski je na tragu impresionista i postimpresionista, a u pejzaima se pribliava fovistima. Od 1911. prelazi na apstraktne motive. U apstraktnim slikama (koje naziva "konkretnima"), uz naglaene odnose boja, kombinacijom odnosa pravaca, krivulja, viekutnika i krugova, nastoji ostvariti svoju viziju psihikih doivljaja i raspoloenja. U djelu O duhovnom u umjetnosti razlae funkciju i harmoniju boja. Koristi geometrijski omeene obojene plohe i linije. Nastoji dokuiti mehanizam psihikog djelovanja slike, nadi zakone primjene i znaenja boje i evocirati atmosferu pomodu oblika koji u prirodi ne postoje. Jedina bitna stvarnost jest umjetnikova stvarnost. Kao i Gaugin, eli stvoriti umjetnost duhovne obnove. Njegova je umjetnost bliska teozofiji Rudolfa Steinera. Smatrao je da je ovjeanstvo izgubilo vezu s duhovnodu jer se vezalo uz materijalne stvari, pa slikama nastoji probuditi tu uspavanu svijest.

Drugi istaknuti otpadnik iz sovjetske avangarde bio je vajar Naum Gabo (1890-1978), koji je iz Rusije otiao u Nemaku iste godine kad i Kandinski. Gabo je bio jedan od pionira vrste apstraktne skulpture otvorene forme, koja je, donekle zbunjujude, kasnije nazvana konstruktivistikom. Gabo je smatrao da su njegove konstrukcije umetnika dela zaeta u duhu koji je odraavao novo nauno miljenje o prostoru i materiji. Skulpture kakve je pravio Gabo uglavnom su na Zapadu bila nazivane konstruktivistike. Geometrija kao temelj skulpture.

"Glava #2" (1916)

"Glava ene" (1916-17)

Vladmir Tatlin bio je osniva konstruktivizma. Nakon susreta s Picassom u Parizu poinje raditi reljefne strukture nainjene od metala, drveta, kartona, stakla, ljepila i ice, predviene za kutove prostorija. Odbacuje svaku asocijaciju sa stvarnim svijetom, udaljava se od tradicionalne skulpture i trai "iznalaenje forme iz samog materijala", a njegove konstrukcije su same sebi dovoljne. Spomenik 3. internacionali - Trebao je biti napravljen od eljeza, stakla i elika. Unutar njegova skeleta planirana su tri bloka sa staklenim prozorima, koja su se trebala okretati raznim brzinama: prvi u obliku kocke - jednom u godini, drugi nalik piramidi jednom mjeseno i tredi u obliku valjka - jednom dnevno. Nije izveden zbog prevelikih trokova.