Sie sind auf Seite 1von 18

______________________________________________________________________

1







Upute o tehnici prskanja


izraeno od strane tvrtke
Findri d.o.o.































Vjerujemo da e Vam ovaj materijal pomoi u buduem radu. Sva eventualna pogrena tumaenja nekih
dijelova teksta oslobaa bilo kakve odgovornosti tvrtku Findri d.o.o.
______________________________________________________________________
2

Sadraj

Kalibracija Zato 2
Kada 2
Kalibracijski disk 3
Sigurno kalibriranje 4
Kalibracija za ratarsko prskanje 4
Provjera troenja i jednolikosti protoka dizni 7
Kalibracija za tekua gnojiva 8
Kalibracija za prskanje u trakama 9
Provjera tehnike prskanja s papirima osjetljivim na vodu 10
Optimizacija tehnike prskanja u sluaju kada se mora prskati 10
Punjenje prskalice s kemijskim sredstvima 10
Kako osigurati jednoliku distribuciju tekuine 11
Uzorak prskanja 11
Visina grana 12
Stabilnost grana 13
irina traga kotaa i pritisak u gumama 13

Kako smanjiti gubitak odnoenjem - drift 14
Buffer zone 15

Kako poveati depozit i prekrivanje 16

Kako poveati penetraciju zatitnog sredstva u biljke 18

Dizne Meunarodna standardizacija 19
Vrste dizni 20
Kvaliteta prskanja (veliina kapi) 23
Izbor dizni za ratarske kulture 24
Troenje i odravanje 25

Pritisak prskanja 26

Doza vode 27

Filteri 28

Brzina prskanja 29

Preporuena tehnika prskanja 30

Vremenski uvjeti 30

Zatita okolia kod punjenja, prskanja i ienja 31
Punjenje 32
Prskanje 33
ienje 33
Osobna sigurnost 35

Pronalaenje greaka 38
Priprema prskalice za slubeni pregled 39
Podaci s prskanja 40
Korisne jednadbe 41
Opaske za Vau kalibraciju prskalice 43

Zahvala 45
Literatura 45





______________________________________________________________________
3












Kalibracija - ZATO?

1. Da se osigura kvalitetno prskanje kada je volumen tekuine u rezervoaru odgovara tono Vaoj povrini koju
elite tretirati.Kalibracija e pokazati da li:
- su Vae dizne malo potroene, te se pritisak mora namjestiti.
- su Vae dizne neispravne, te ih treba zamjeniti.
- je brzina pravilna. Brzinomjer traktora moe pokazivati nepravilno ili razlika u kotaima.
- imate pad pritiska od manometra do dizni na koji morate raunati.
2. Da provjerite da li dizne prskaju pravilno (nema oteenih ili zaepljenih dizni).
3. Da provjerite da je prskalica u dobrom stanju, te nema kapanja.


Kalibracija - KADA?

Prije prskanja sa novim diznama, novom hektolitarskom dozom, novom brzinom, novim kotaima,
novim pritiskom ili bilo kojim novim uvjetima:
Provjerite radnu brzinu
Provjerite protok dizni i pritisak


Jednom godinje (i prije tehnikog pregleda) Hardi preporua provjeru:

Provjerite radnu brzinu
Provjerite sve dizne > ukoliko je prosjeni protok povean za vie od 10% usporeujui s
novim diznama: promjenite sve dizne
> ukoliko je vie od +/- 5% devjacije u protoku dizni,
promjenite sve dizne

Tjekom sezone Hardi preporua povremeni brzi test:

Provjerite dvije dizne po sekciji grana
> Ukoliko jedna dizna ima poveanje protoka vie od 15% ,
promjenite sve dizne







Ka l i b r a c i j a
je jedan od najkritinijih zadataka
koje ete raditi sa svojom prskalicom
ukoliko elite da:

osigurate optimalnu upotrebu zatitnih
sredstava,
smanjiti rizik na kulturi,
potroau i okoliu i
izbjei rasipanje proizvoda!
Kalibracija
znai: provjera i namjetanje prskalice za
preciznu aplikaciju.
______________________________________________________________________
4


Kada treba
provjeriti ?
Radnu
brzinu
Protok svih
dizni
Protok dizne
(l/min) za 2
dizne po
sekciji grana
Pregled
oteenih ili
zaepljenih
dizni
Provjera
sistema
tekuina na
kapanje
Prije sezone i prije
tehnikog pregleda >
v v v v
Povremeno tjekom sezone
>>
v v v
Prije prskanja sa:
novim setom dizni,
novom hektolitar.
dozom,
novom brzinom ili
novim pritiskom:
v v v v
> Pogledaj stranu 38 za kompletnu listu pregleda
>> Dizne koje su starije ili manjeg protoka trebaju se ee pregledavati.
Takoer, ukoliko prskate s prakastim sredstvima ili nekim abrazivnim formulacijama pregledi moraju biti
ei



Kalibracijski disk
Kalculacija za kalibraciju vri se jednostavno sa Hardi kalibracijskim diskom sa jasno prikazanim podacima za dizne
ISO i 4110 serije (kat.broj 285802 ).

Kalibracijski disk je baziran na standarnom razmaku dizni od 50 cm.

Ukoliko ste odabrali hektolitarsku dozu [l/ha] i brzinu prskanja [km/h] tada moete pratiti odozgo prema dolje na
kalibracijskom disku i nai odgovarajui protok dizne [l/min], veliinu dizne i radni pritisak. (Primjer 1).



Kalibracijski disk takoer se moe upotrijebiti da pronaemo protok dizne i kombinacijom brzine i hektolitarske doze
s poznatom diznom i pritisak.





Primjer 1
Ukoliko je brzina provjerena i iznosi 5.0 km/h (a) i cilj
nam je aplicirati 200 l/ha (b) tada okrenemo disk da
poklopimo 5 km/h i 200 l/ha. U prozoriu na gornjoj
polovici diska moemo oitati da svaka dizna treba imati
protok od 0.83 l/min (c).
Na donjoj polovici diska moemo oitati da se to moe
postiisa 02 diznom pri 3.3 bar (d) ili 025 diznom pri 2.1
bar (e).

(a)
(b)
(c)
(d) (e)
______________________________________________________________________
5

Takoer moete raditi s diskom obrnutim smjerom. (Primjer 2).






Sigurno kalibriranje

Kalibriranje uvijek vrite s istom prskalicom s istom vodom u rezervoaru. Zbog sigurnosnih razloga provjera dizni
se treba vriti na povrini prekrivenom travom ili nekom drugom vegetacijom u polju.
Uvijek koristite rukavice kada rukujete prskalicom iako je prskalica oiena. Osobna zatitna oprema (rukavice,
radna odijela, izme) koristi se iz mjera predostronosti.
Zapamtite da skinete zatitnu opremu, osobito ako je kontaminirana svaki puta kada ulazite u traktor.



Kalibracija za ratarsko prskanje

0 Odabir parametara prskanja:
Dobar izvor informacija kako bi se zatitna sredstva trebala aplicirati esto se nalazu na uputstvima za upotrebu
kemijskih sredstava. Vjerojatno ete morati prilagoditi prskalicu za svoje specifine uvjete prskanja koje vi odaberete
za hektolitarsku dozu, brzinu prskanja, dizne i radni pritisak.
Najee su prvo odabere hektolitarska doza i radna brzina tada je odabir dizni ogranien na mogunost odabira s
prihvaenim radnim pritiskom (poeljno za klasine dizna izmeu 2 i 2.5 bara). To se jednostavno moe pronai na
HARDI calibracijskom disku ili moetzet kalkulirati eljeni protok dizne i pronai diznu u tablici.

Primjer: elimo aplicirati 150 l/ha pri 8 km/h


O Provjera radne brzine
Izmjerite 100 metara. Moete se posluiti nekim
markerima koje postavite na prikladno mjesto za
tonije lociranje.Mjerenje vrite u polju ili u uvjetima
slinim polju.
Preko tablice u traktoru pronaite u kojoj ete brzini
voziti i pri koliko okretaja da postignete eljenu
Primjer 2
Ukoliko elite koristiti 02 diznu pri 2.5 bar, tada poklopite
dvije eljene injenice (a) i odgovarajui protok e biti
0,74 l/min (b).
Sa ovom kombinacijom dizne i pritiska moete aplicirati
150 l/ha pri brzini 5.9 km/h (c) ili 200 l/ha pri 4.4 km/h
(d).
100 m
Panja! Ukoliko udaljenost izmeu dizni nije
standardnih 50 cm kalibracijski disk i dalje moe biti
koristan za pronalazak kombinacije dizna/pritisak
ali ja potrebna dodatna kalkulacija:

Potreba l/ha x stvarni razmak dizni (cm)
50 cm

= l/ha na kalibracijskom disku

Kada radite na kalibracijskom disku koristite l/ha na
kalibracijskom disku - a kada prskate dobiti ete
potrebnu l/ha sa vaim razmakom dizni.
(d)
(c)
(b)
(a)
______________________________________________________________________
6
brzinu.
Vozite izmjerenom udaljenou s napunjenim rezervoarom
i zmjerite vrijeme.


Izraunajte brzinu:

Prevaljena udaljenost (m) x 3.6
= km/h
Vrijeme (sek)

Primjer: Potrebno Vam je 45 sekundi da proete 100 m:

100 m x 3.6
= 8 km/h
45 sek


Drugi primjeri kalkulacije brzine
Sec/100 m 40 42 44 46 48 50 52 54 56 58 60 62 64 66 68 70 72 74 76 78 80
Km/h 9,0 8.6 8.2 7.8 7.5 7.2 6.9 6.7 6.4 6.2 6.0 5.8 5.6 5.5 5.3 5.1 5.0 4.9 4.7 4.6 4.5



Ukoliko niste postigli brzinu koju ste eljeli ili promjenite u drugu brzinuI te provjerite ponovno radnu brzinu ili
promjenite broj okretaja da postignete eljenu brzinu:

okr/min pr mjerenju brzine x eljena brzina (km/h)
= Novi okr/min da se dobije eljena brzina*
(km/h) izmjerena brzina


*Okretaji vratila ne bi smjeli prelaziti 540 okr/min. Ukoliko je mjeanje zadovoljavajue okretaji vratila mogu se
smanjiti do minimalno 400 okr/min (to je 25%).

Zapamtite brzinu, brzinu kretanja i okretaje.


O Izraunajte potreban protok dizne te izaberite veliinu dizne
Ili koristite kalibracijski disc ili formulu (razmak dizni 50 cm):

Cprovjerena brzina (km/h) x hektolitarska doza (l/ha)
= Protok dizne (l/min)
1200


Primjer: Pri namjetanju 150 l/ha i 8 km/h na kalibracijskom disku linija u prozoriu (l/ha) pokazuje da trebamo
protok od 1.0 l/min. Tada se prikladna kombinacija veliine dizne i pritiska moe pronai na donjem
dijelu kalibracijskog diska: ISO 03 pri 2 bara (ili ISO 025 pri 3 bara).

Uz formule: 8 km/h x 150 l/ha
= 1.0 l/min
1200

O Provjerite sistem tekuine
Uvijek koristite istu vodu za kalibraciju.
Postavite izabrane dizne na grane.
Ukljuite prskalicu i prskajte s najmanje 7 bara
dok pregledavate sistem tekuina na curenje.
Provjerite mjeanje.




______________________________________________________________________
7
O OO O Provjerite protok dizni
Namjestite pritisak.
Namjestite ventile za izjednaavanje pritiska
(pogledajte uputstva za Hardi-matic sistem)
Izmjerite protok dizne u 1 minuti.
Ponovit postupak - mjerei najmanje po dvije
dizne na svakoj sekciji grana.
Izraunajte prosjeni protok dizni




Ukoliko protok dizne nije kojeg elimo (dizne nisu potroene vie od 10%)

- moete namjestiti pritisak:

novi protok (l/min) 2
X izmjereni pritisak = novi pritisak
izmjereni protok (l/min)


Primjer:pri 2 bara (izmjereni pritisak) prosjeni protok od 1.06 l/min (izmjereni protok) je izmjeren na cilj je da
dobijemo protok od 1.0 l/min (novi protok) pa pritisak mora se ponovno namjestiti:

2
1.0 l/min x 2 bar = 1.77 bar 1.8 bar
1.06 l/min


Kod namjetanja pritiska na 1.8 bar postii emo eljeni protok od 1.0 l/min.
Izmjerite ponovno protok da provjerite..


- ili moete prihvatiti malo veu ili manju hektolitarsku dozu (l/ha). Ponovno se moete posluiti kalibracijskim
diskom ili ovom formulom da dobijete tonu hektolitarsku dozu:
600 x izmjereni protok dizni (l/min)
= l/ha
0.5 m* x brzina (km/h)

* udaljenost izmeu dizni
















Ukoliko kalibrirate prskalicu unaprijed, spremni ste za prskanje
kada je optimalno vrijeme prskanja i vremenski uvjeti.

Ne ostavljajte kalibraciju pred prskanje tako je najee gubi
dragocjeno vrijeme te, ne koristite optimalne uvjete.
Izjednaavanje pritiska / proporcionalni povrat
Kada mjenjate veliinu dizni, ventili za izjednaavanje pritiska trebaju se
ponovno namjestiti da osiguramo pravilnu hektolitarsku dozu kada radimo
samo sa pojedinim sekcijama:
1. namjetanje vriti samo sa istom vodom
3. otvorite sve sekcije regulatora i namjestite pritisak
4. zatvorite jednu sekciju te namjestite pritisak na ventilu za izjednaavanje
pritiska (povrat u rezervoar) za tu sekciju grana sve dok pritisak na
manometru ne pokae traeni pritisak
5. ponovite za sve sekcije

______________________________________________________________________
8
Provjera troenja i jednolikosti protoka dizni

A. Provjera troenja prije sezone i prije inspekcije:

1.Postavite novu diznu (isti tip i veliina
kao dizne koje elite provjeriti)
To je kontrolna dizna

2.Provjerite protok dizne pri nekom pritisku. Primjer: 1 l/min pri 3 bara je kontrolni protok

3.Izraunajte maksimalno dozvoljeni prosjeni protok Primjer: 1 l/min x 1.10 = 1.10 l/min
= protok nove + 10%
= l/min nove dizne x 1.10

4.Provjerite sve dizne pri 3 bara EPrimjer: 025 pri 3 bara

Dizna L/min
1 1.05
2 1.09
3 1.06
4 1.05
5 1.10
6 1.13
7 1.13
8 1.07
9 1.07
10 1.07
11 1.11
12 1.06
13 1.12
14 1.10
15 1.10
16 1.05
17 1.07
18 1.06
19 1.05
20 1.08
21 1.13
22 1.09
23 1.08
24 1.06
zbroj 25.98
Prosjeno 1.0825 1.08


4. Izraunajte prosjek Pr: 25.98 l/min / 24 = 1.0825 l/min 1.08 l/min
Zbrojeni protoci dizni / broj dizni

5. Podjelite prosjeni protok s kontrolnim Pr: 1.08 l/min / 1 l/min = 1.08

6. Pomnoite sa 100 da dobijete protok u postocima % Pr: 1.08 x 100% = 108 % to je poveanje od 8 %
usporeujui s protokom kontrolne dizne od 100%

7. Ostavite ili zamjenite dizne Pr: U ovom primjeru protok je povean za 8 %koji je
manji od 10% maksimalne tolerancije te se dizne
mogu koristiti jo neko vrijeme.






Provjera troenja

Postavite novu diznu jednake veliine kao to su na granama
Provjerite protok pri radnom pritisku te koristite kao kontrolu
Provjerite da prosjeni pritisak ne prelazi maksimalno 10% vie nego
pokazuje kontrolna dizna.



Kontrolna
dizna
Pritisak Izmjereni kontrolni protok
dizne
025 3 bar 1 l/min

______________________________________________________________________
9
Jednolinost

1. Izraunajte maksimalniu i minimalnu granicu protoka.
Granice za protok su +/- 5%:
Pr: koristei podatke od provjere troenja
prosjeno (l/min) + 5% = prosjeno (l/min) x 1.05 prosjeno (l/min) + 5% = 1.08 l/min x 1.05
= 1.13 l/min
prosjeno (l/min) - 5% = prosjeno (l/min) x 0.95 prosjeno (l/min) - 5% = 1.08 l/min x 0.95
= 1.03 l/min


2. Provjerite da su svi mjereni protoci u granicama. Pr: sve mjerene dizne su u granicama jednolinost
je prihvatljiva te dizne nije potrebno mjenjati

OPASKA! Prskalice opremljene sa mjeraima protoka takoer moraju provjeriti dizne na troenje te da im je
distribucija tekuine zadovoljavajua.

Prskanje dizni. Ne zaboravite pogledati prskanje svih dizni na granama pokuajte promatrati dizne sa suncem iza
dizni i pogledati da li je koja dizna oteena ili zaepljena. Crte u mlazu dizne su znak troenja, i dizne treba
promjeniti..



B. Provjera potronje brzi test tjekom sezone:

1.Postavite novu diznu na grane (jednake veliine
diznama koje provjeravate), To je vaa kontrolna
dizna.

2.Provjerite protok kontrolne dizne pri odreenom pritisku. Primjer: 1 l/min pri 3 bara je kontrolni protok

3.Izraunajte maksimalni tolerirani protok Primjer: 1 l/min x 1.15 = 1.15 l/min
= protok nove dizne + 15%
= l/min nove dizne x 1.15

4. Provjerite po dvije dizne sa jedne sekcije Pr: s 3 sekcije: 1.05, 1.09, 1.05, 1.10, 1.06 i 1.13 l/min
grana pri 3 bara

5. Ostavite ili zamjenite dizne. Pr: I u ovom primjeru protok niti jedne dizne ne prelazi
15% toleriranog protoka - dizne nije potrebno
mjenjati.

Kalibracija za tekua gnojiva

Tekua gnojiva imaju veu gustou u odnosu u odnosu na vodu i skoro sve tekuine za prskanje.U osiguranju
postizanja pravilne hektolitarske doze u odnosu na protok dizne, pritisak se mora poveati prema gustoi tekueg
gnojiva (g/cm
3
).Tabela ispod pokazuje poveanje pritiska da bi smo dobili eljenu hektolitarsku dozu s tekuim
gnojivima.

Prije korekcije pritiska, dizne za prihranu postavljaju se na prskalicu i kalibriraju se istom vodom.Tada,kada je
eljena hektolitarska doza postignuta kalibracijom istom vodom, taj kalibracijski pritisak se namjeta prema gustoi
tekueg gnojiva:


Gustoa (g/cm
3
)
1.10 1.15 1.20 1.30 1.40

Kalibrirani pritisak
(bara) Pritisak za tekua gnojiva (bara)
1.0 1.1 1.2 1.2 1.3 1.4
1.5 1.7 1.7 1.8 2.0 2.1
2.0 2.2 2.3 2.4 2.6 2.8
2.5 2.8 2.9 3.0 3.3 3.5
3.0 3.3 3.5 3.6 3.9 4.2

Primjer:
Trebate dobiti protok od 2,3 l/min.Prema
Vaoj kalibraciji s istom vodom to postiete
pri 3 bara. Ukoliko je gustoa tekueg gnojiva
1.2 g/cm
3
morate pomnoiti kalibrirani pritisak
od 3 bara s 1.2.
Dobivate namjeteni pritisak od 3.6 bara koji
morate koristiti u polju.
Vrijednost se moe vidjeti u tablici pri 3 bara
(kalibrirani pritisak) i gustoi od 1.2 g/cm
3
.
______________________________________________________________________
10




Koritenje kalibrcijskog diska:
Za dizne s 3 i 5 rupa s normalnim razmakom (50 cm) kalibracijski disk moe se upotrijebiti ukoliko kalibriramo s
vodom, te poslije samo treba pomnoiti kalibrirani pritisak s gustoom tekueg gnojiva da naete pravilan pritisak
koji ete koristiti u polju.

OPASKA! Kada prskate s tekuim gnojivima preporua se da se zatite svi neobojeni metalni dijelovi s tankim
slojem antikorozivnog ulja (Castrol Rustillo ili Ensis Fluid).


Kalibracija za prskanje u trakama

Provjerite radnu brzinu (pogledaj Kalibraciju ratarskih prskalica str.4)

^

Potreban kapacitet dizne

L/ha u traci x irina trake (m) x km/h
= koliina vode [ l/min] za tu traku
600

Ukoliko elimo aplicirati 200 l/ha pri 6 km/h u 0.2 m iroku traku, potreban protok e biti: 0.4 l/min po traci.
Ukoliko se koriste dvije dizne po traci svaka dizna treba davati po 0.2 l/min.
Veliina i pritisak dizni mogu se nai u tablicama ili ukoliko koristite ISO dizne ili seriju 4110 moete koristiti
kalibracijski disk.Namjestite kotai na potreban protok dizne l/min/ (u prozoriu na gornjoj strani diska) i
proitajte kombinaciju dizne i pritiska.



J Totalni potreban volumen vode

povrina polja (ha) x l/ha u traci x irina trake (m)
= totalni potrebni volumen (l/polje)
irina reda (m)


Primjer: ukoliko je irina reda; irina trake 0.2 m;polje 5 ha; i hektolitarska doza u traci
je 200 l/ha, tada totalni potrebni volumen je:


5 ha x 200 l/ha x 0.2 m
= 400 l
0.5 m

Pritisak prskanja za aplikaciju tekuih gnojiva = kalibrirani pritisak (s vodom) x gustoa gnojiva
Hektolitarska doza [l/ha] u tretiranim trakama.
Uputstva za zatitna sredstva najee preporuaju dozu l/ha,
tzv. hektolitarska doza. Kada prskamo u trakama, mi elimo
hektolitarsku dozu primjeniti samo u trakama, pa umjesto totalne
hektolitarske doze zovemo: hektolitarska doza l/ha u traci.

irina trake
irina reda
______________________________________________________________________
11
Koliina zatitnog sredstva za jedan rezervoar iznosi

litara vode u rezervoaru x doza kemijskog sredstva (l / ha)*
= kol. zat. sredstva za svaki rezervoar (l/ha)*
l/ha po povrini trake

*ili [kg/ha] ili [gram/ha]

Ako rezervoar sadri 400 l, a potrebno je 2 l/ha zatitnog sredstva kod doze od 200 l/ha, slijedi izraun:

400 l x 2 l/ha
= 4 litre zatitnog sredstva
200 l/ha


Provjera tehnike prskanja s papirima osjetljivim na vodu

Papiri osjetljivi na vodu (uti papir postaje plave boje na dijelovima gdje padne voda) su veoma koristan alat za
pomo kod optimizacije tehnike prskanja.
Ako, npr. imate veoma gusto bilje i potrebna je dobra penetracija zatitnog sredstva, moe se prije pravog prskanja,
provjeriti tehnika prskanja s istom vodom:
- postavite papir na cilj prskanja (koristite spajalice ili klamericu, ali izbjegavajte mijenjanje poloaja lista)
- oznaite biljku s nekom oznakom kako biste ju kasnije mogli jednostavnije pronai
- prskajte i nakon toga provjerite stanje papira
- da li su kapi dole tamo gdje ste eljeli? Ako nisu, pokuajte to poboljati promjenom uvjeta prskanja.

Papir osjetljiv na vodu moe naruiti kod HARDI zastupnika (50 kom., kat. broj 893211).


Optimizacija tehnike prskanja u sluaju kada se mora
prskati
Radije izaberite kompromis na veliinu kapi nego na trenutak prskanja.
U mnogim primjenama - od fungicida za prskanje u krumpiru, tretiranje irokolisnih korova herbicidima vrijeme je
kritian faktor. Ovdje kanjenje moe esto zahtijevati vee doze ili poveanje broja aplikacija.
Potencijalna efikasnost se gubi zbog poveane veliine kapi koja prua istoobno manji rizik drifta biti e manje
dramatina jednako tako dugo dok je zadrana dobra distribucija tekuine. I zbog toga je dobra ideja imati jedan set
Low drift dizni ili INJET dizni za sluaj poveanja brzine vjetra kod prskanja. Zbog razliitih veliina (setova) dizni
postoji mogunost da dizne nee biti jednako potroene (dozvoljava se razlika u protoku 10% izmeu nove i stare
dizne) pa iz tog razloga oba dva dodatna seta dizni trebaju biti kalibrirane kako ne bi bilo potrebno izvriti
podeavanje pritiska kada se dizne mijenjaju.

Izbjegavajte ienje zaepljenih dizni ili promjenom samo jedne oteene dizne
Drugi set dizni moe se takoer koristiti ako doe za zaepljenja ili oteenja jednog seta dizni.

Punjenje prskalice s kemijskim sredstvima
Kada je prskalica kalibrirana i kada znate dozu aplikacije koja e se koristiti, dodajte toan iznos zatitnog sredstva:

Vol. rezervoara*(l) x doza zat. sredstva( l/ha) ili (kg/ha)
________________________________________= (l/ha) ili (kg/ha) zatitnog sredstva po jednom rezervoaru
Doza aplikacije zatitnog sredstva (l/ha)

*Ako neete koristiti pun rezervoar tada trebate na ovo mjesto upisati stvaran volumen koji ete koristiti.

OPASKA: Ako je doza prikazana kao koliina aktivne tvari / ha potrebno je prvo izraunati koliko kilograma ili litara
zatitnog sredstva trebate po hektaru:

Doza aktivne tvari (kg/ha) x 1000
= Doza zatitnog sredstva po jedinici povrine (kg/ha)
Koncentracija aktivne tvari u zatitnom sredstvu

______________________________________________________________________
12
Dodavanje zatitnog sredstva. Normalno, zatitno sredstvo moe se dodati u rezervoar kada je napunjen vodom
od do ukupnog volumena uz istovremeno ukljueno mijeanje. Ukoliko je na naljepnici zatitnog sredstva
drugaije navedeno, svakako je potrebno slijediti to uputstvo.
Oprema Hardi Filler omoguava sigurni i bri proces punjenja rezervoara: rukovatelj se ne mora penjati s zatitnim
srestvom na prskalicu ve proces punjenja vri s razine tla. Za rukovanje tom opremom slijedite upute dobivene sa
prskalicom i pridravajte se uputsva na kutiji zatitnog sredstva. Dio opreme za ispiranje omoguava da se
cjelokupna koliina zatitnog sredstva ispere iz posude, a nakon toga se ista posuda moe odloiti.


Kako osigurati jednoliku distribuciju tekuine
Jednolika distribucija tekuine preko poprskane povrine s prihvatljivom dozom aplikacije i veliinom kapi je
najvaniji cilj u izboru tehnike prskanja.

Manje varijacije uzdu smjera kretanja i okomito na grane, bolja djelotvornost primjenjenih zatitnih sredstava
posebno je vana kada se koristi smanjena doza pesticida. Ova korelacije je prikazana na dijagramu u nastavku:


Dijagram moe takoer pokazati
promjene depozita ispod grana u
smjeru kretanja ili okomito na
grane. Ako je promjena uzdu
smjera kretanja to je zbog gibanja
grana. Ako je promjena okomita na
poloaj grana to je zbog loih dizni,
preniskog pritiska ili pogrene
visine grana. Naravno, vjetar e
iskriviti distribuciju tekuine u ova
smjera u smjeru kretanja i
okomito na grane.
Ako su u ovom primjeru trenutak
prskanja i vremenski uvjeti za prskanje savreni biti e dovoljno i 50% doze zatitnog sredstva.












Uzorak prskanja
Prskalice se mogu provjeriti u radu putem ureaja HARDI Spray Scanner pomou kojeg se dobiva toan uzorak
prskanja svih dizni. U nekim zemljama je navedeno testiranje dio obavezan dio testiranja prskalica.
Ako dizne - drite istim (zatitna sredstva se ne ostavlja da se osue unutar dizne)
- koje koristite imaju svoj preporueni vijek trajanja,
- nikada ne istite s tvrdim materijalom koji moe otetiti otvor dizne koji stvara uzorak prskanja

tada je to dobar razlog da se vjeruje da je uzorak prskanja prihvatljiv kada su grane za vrijeme prskanja na pravilnoj
visini.
Jednolika distribucija tekuine je
kritian preduvjet za maksimalnu
djelotvornost. Smanjena doza
aplikacije moe biti efikasna samo
ako je primjena s jednolikom
distribucijom tekuine.

Liquid distribution
0
25
50
75
100
125
150
175
%

k
e
m
i
j
s
k
e

d
o
z
e
Bolja distribucija (sivo)
Poloaj ispod grana
Loa distribucija (crno)
______________________________________________________________________
13

Da moete zadrati jednolinu distribuciju iz dizni trebaju se zadovoljiti
brojni faktori neki vezani na prskalicu, drugi na vrstu uzgajanja
kulture. Izbor dizne i vjetroviti uvjeti objanjeni su u poglavlju Izbor
dizni za ratarske kulture. Visina grana, stabilnost grana, irina traga
prskalice, pritisak u gumama opisani su u nastavku.







Visina grana
Ispravna visina grana je vana da se osigura jednolika distribucija: 110 plosnate dizne razmaka 50 cm imaju 100%-
tno prekrivanje i mogu osigurati jednoliku distribuciju sve do visine od priblino 33 cm. Meutim, da bi se osigurala
mala kretanja grana preporune je visina grana 50 cm.
Ipak, postoje dva izuzetka: ako je polje veoma ravno, a grane vrlo stabilne, visina grana moe biti manja od 40 cm
to je vana preporuka u kontroliranju gubitka kapi odnoenjem.



Ako su grane ire, preporuka je da se radi s visinama prskanja 60 do 70
cm, ali to istovremeno poveava gubitak odnoenje. Za tu visinu grana
moe se razmiljati o diznama s kutom istrujavanja 80 kako bi se
smanjio gubitak odnoenjem drift.

Visina grana je uvijek mjerena izmeu dizne i prve povrine na koju
padaju kapi. Ako je visina korova vee od kulture koju titimo, visina
grana mora se mjeriti izmeu dizni i korova kojeg prskamo.





Visina grana i tolerancija

Model dizne Preporuena visina grana Tolerancija
Plosnate dizne 110 50 cm 35 cm 70 cm
Plosnate dizne 80 70 50 cm 100 cm
Konine dizne Ovisno o radnom pritisku, vii pritisak
daje iri kut istrujavanja nia visina
grana
Bez tolerancije
Dizne s 3 rupe za tekuu prihranu Ovisno o radnom pritisku Bez tolerancije
Dizne s 5 rupa za tekuu prihranu 50 cm 35 cm 100 cm


Stabilnost grana
Postoje dvije vrste kretanja grana: gore / dolje (okomito) i paralelno s poljem (vodoravno) koje se zove i yaw. Oba
dva kretanja grana mora se minimizirati. Slabe grane mogu imati vie od 100% varijacije u distribuciji takuine.


Okomite kretnje grana:
Kako se moe vidjeti u tablici visina grana, konine dizne i dizne s 3 rupe nemaju tolerancije na okomite kretnje
grana. U praksi, apsolutno mirne grane ne postoje i to je glavni razlog zato se konine dizne danas koriste sve
manje, za dizne koje imaju 3 rupe i slue za tekuu prihranu oekuje se takoer manje koritenje u budunosti, a
dizne za prihranu s 5 rupa - Quintastream omoguavaju okomite kretnje grana.
Plosnate dizne (i dizne s 5 rupa za tekuu prihranu) imaju toleranciju okomitih kretnji grana bez utjecaja na
distribuciju zatitnog sredstva.

Visina grana
50 cm
Faktori koji pomau da se zadri
jednolika distribucija tekuine i depozit:
-manja brzina vjetra
-vea veliina kapi /
vea energija kapi
-manja brzina prskanja
-malo ili nikakvo troenje dizni
-stabilnost grana
-vea irina tragova kotaa
-nii pritisak u gumama
-ravan teren za prskanje
-jednolika gustoa i visina biljaka
-zrana potpora
______________________________________________________________________
14
Vodoravne kretnje grana:
Vodoravne kretnje grana, gdje se relativna brzina kretanja grana mijenja od bre do sporije u odnosu na brzinu
traktora, izuzetno je kritina i moe pokvariti sve prednosti kod izbora pravilnih dizni, pravovremenog prskanja i
ostalo. Vodoravne kretnje grana mogu rezultirati nekoliko stotina posto varijaciju u raspodjeli tekuine ispod grana.

Podeavanje stabilnosti grana. Ponekad mala podeavanja (uglavnom pritezanja) na dizanju grana ili izmeu
sekcija grana kao i podmazivanje moe dovesti do znatne promjene u ponaanju grana.
U vie sluajeva potrebno je obnoviti spojeve sekcija grana. Uglavnom, grane se trebaju podesiti u vodoravnom
smjeru i ukrutiti po cijeloj duljini (u oba smjera: vodoravnom i okomitom).
Ako se diu iznad vodoravnog poloaja na jednom kraju moraju se vratiti u vodoravan poloaj kada ponovno
prskalica krene.
Pogledajte u knjigu uputstava gdje moete vidjeti nain na koji se grane provjeravaju.
Istodobno, imajte obiaj da pogledate grane kakva kretanja imaju kako bih ih podesili s vremena na vrijeme.


irina traga kotaa i pritisak u gumama

Vea irina traga i manji pritisak u gumama pozitivno djeluju na rad grana kako bi se kretale mirno u toku rada.
Naravno, ire gume takoer pomau u tome kada je mogue da se koriste bez stvaranja dodatne tete na biljkama
koje se prskaju.

Da saznate koji je najmanji pritisak u gumama za vrijeme rada potrebni su podaci od proizvoaa guma. Minimalni
pritisak u gumama ovisi o brzini kretanja i ukupnom optereenju. Naravno da je dodatni posao da se ispusti zrak iz
guma u toku rada na polju, a doda ponovno zrak u gume prije odlaska na cestu, ali neki poljoprivrednici ine taj
dodatni napor.


Toke provjere za osiguravanje jednolike distribucije
Prije prskanja Za vrijeme prskanja

Dizne Kalibrirajte dizne i tako provjerite da dizne nisu
ve oteene. (strana 23)
Budite sigurni da nemate oteene ili zaepljene
dizne
Gubitak
odnoenjem drift
Prskajte u rano ujutro (ili uvee) kada je brzina
vjetra normalna ili niska. Izaberite dizne ovisno o
brzini vjetra. (strana 13)
Ako vidite gubitak odnoenjem s prskalice znate
da vjetar mie kapi unaokolo i istovremeno
dovodi do slabije distribucije na biljkama.
Takoer se prilagodite situaciji promjenom
parametara prskanja (strana 13 i 21) ili
naknadnim prskanjem.
Brzina Manja brzina prskanja znai manje turbulencije
oko grana.
Uvjerite se da su grane podeene na brzinu
prskanja.
Smanjite brzinu na osjetljivim podrujima.
Pritisak Izaberite radni pritisak s preporuenim pritiskom
kod izbora dizne.
Pod uvjetima kada imamo pojavu vjetra,
preporuka je da se koristi nii pritisak.
Nikada nemojte imati manji pritisak u gumama
od preporuenog.
Stabilnost grana Podmaite i podesite grane za minimalno
kretanje grana.
iri trag kotaa kada je mogue
Manji pritisak u gumama kada je mogue.
Provjerite podeenja grana u polju za vrijeme
radne brzine prskanja.
Povrine Dobro pripremljeno polje pomae stabilnosti
grana dobar razlog da se polje dobro pripremi.

Gustoa biljaka Veoma je teko prihvatiti potrebu tadopt to the
needs of uneven plant density when spraying -
one more reason for a good seed bed.
Ako su vee povrine u polju gue nego ostale
aplikacijsku dozu moe regulirati i provjenom
brzine prskanja s promjenom brzine. Neki
fungicidi ili insekticidi u guem sklopu mogu
traiti vei volumen, ali herbicidi mogu imati
manju toleranciju.
iri trag kotaa i manji pritisak u
gumama dovode do manjeg
kretanja grana!
______________________________________________________________________
15


Kako smanjiti gubitak odnoenjem - drift

Gubitak odnoenjem nije samo pitanje okolia
Postoje dva veoma vana razloga za smanjenje gubitka odnoenjem. Jasniji razlog je da se izbjegne oteenje
biljaka na susjednim povrinama ili ostala oteenja prouzrokovana odnoenjem pesticida izvan povrine koja se
prska.
Ali, takoer veoma je vano da je gubitak odnoenjem isti i jednostavan indikator slabijeg procesa prskanja i
gubitka efikasnosti.

Kada se javi gubitak odnoenjem, kapi se nalaze iznad cilja prskanja i vjetar ih nosi dalje to rezultira slabijom
distribucijom sredstva za zatitu i smanjenom efikasnou.










Kako smanjiti gubitak odnoenjem
Prskanjem u rano
jutro
esto tada nema vjetra ili je veoma slab.
(Pazite da u takvim vremenskim uvjetima
moe doi do toga da sredstvo za prskanje
ostaje lebdjeti u zraku)
Prskanje rano ujutro kod malih brzina vjetra
uglavnom e omoguiti dobru efikasnost s
malim volumenom i sitnom atomizacijom
kapi.
Izborom tipa dizne Koritenjem dizne lowdrift ili INJET. Izbor
ovisi o brzini vjetra i zadatku prskanja
(pogledajte stranicu 21).
Veliinom dizne Izborom vee dizne. To e poveati dozu
aplikacije i primjeniti vee / bre kapi.
Poveanje doze aplikacije kompezira
smanjeno prekrivanje velikim kapima.
Radnim pritiskom Koristite manji pritisak jer on stvara vee
kapi.
Brzinom kretanja Manja brzina znai manje smetnje na uzorak
prskanja i takoer stvara manje turbulencije
oko grana i istodobno manji drift.
Visinom grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu se
spustiti na visinu od 40 cm (dozvoljava +/- 5
cm okomitih kretnji na kraju grana)








Gubitak odnoenjem moe znatno smanjiti efikasnost prskanja!
Kada donesete odluku da
prskate






Moete poveati aplikacijsku
dozu da biste kompezirali slabije
prekrivanje veim kapima koje
su manje osjetljive na gubitak
odnoenjem ako trebate
prskati pod uvjetima koji nisu
optimalni za rad
______________________________________________________________________
16

Tip dizni Promjena na veu atomizaciju: lowdrift ili
INJET dizne zapamtite da je minimalni
pritisak kod dizni INJET 3 bar.
Pritisak prskanja Koriste manji pritisak jer vei pritisak stvara
manje kapi
Brzina kretanja Ako pritisak prskanja dozvoljava daljnje
smanjenje tada jednostavno smanjite pritisak
i brzinu.
Ako se prska a imamo vjetar u prsa ili
unazad trenutak prskanja je veoma vaan.
Prska moe izabrati prskanje samo u
smjeru niz vjetar gdje vektor brzine kretanja
ima bolji utjecaj na vjetar koji dolazi
odostraga.
Visina grana Ako su grane dovoljno stabilne mogu se
spustiti na visinu od 40 cm (odstupanje +/- 5
cm okomitih kretnji na kraju grana)
Dodati vie vode Ovo omoguava da izaberete vee dizne
koje stvaraju vee kapi i osiguravaju
odgovarajue pokrivanje.
Zaustaviti prskanje Isperite pumpu i crijeva s istom vodom,
iskljuite mijeanje i priekajte bolje
vremenske uvjete.

Smanjenje gubitka odnoenjem sredstvima za razrijeivanje otopine
Koritenje sredstava za smanjenje gubitka odnoenjem nije jednostavan postupak primjene aditiva i istodobnog
smanjenja drifta.
Sredstva za smanjenje drifta djeluju poveanjem veliine kapi, promjenom svojstava tekuine kao i viskoziteta. To
moe imati nekoliko posljedica: kut istrujavanja se esto smanjuje u isto vrijeme to ima utjecaj na distribuciju
tekuine. Neka sredstva za smanjenje drifta su osjetljiva kada prolaze kroz pumpu i mogu ak na kraju proizvesti
manje kapi nego u sluaju da se nisu koristila. Da bismo bili sigurni bolje je smanjiti drift pravilnim izborom dizne
rae nego raditi s nekoliko varijabli koje su nepoznate. (Hewitt i Bagley 2000)



Buffer zone
Kaa se vre provjera zatitnih sredstava, jedna razina mjera koja se provjerava koncentrirana je na utjecaj proizvoda
na okoli. Poveana je vanost sluajnih zagaenja povrinske vode kao potoka, rijeka. Smetnje tog osjetljivog
ekosistema je jedno pitanje, ali imamo takoer i potronju vode za ljude. Organizacije za opskrbu vodom trebaju
osigurati opskrbu istom vodom to se mora realizirati ak i poveanom kontaminacijom te one imaju odgovornost
za istom vodom i odreuju cijenu uklanjanja svih zatitnih sredstava ispod dozvoljenih granica. Neka zatitna
sredstva imaju odobrenje da se koriste u tzv. buffer zona ili zona u kojima se ne prska.

Nemaju sva zatitna sredstva potrebu da se koriste u tzv. buffer zonama. Naljepnica na posudi kemije navodi ako to
postoji za to zatitno sredstvo. Neke zemlje sjeverne Europe imaju ve uvedena takva pravila, osim toga dizne i
kompletna prskalica se neovisno provjerava i dobiva dozvole od vlade za njezino koritenje.

Hardi prsklaice i dizne su ve navedene kao oprema za smanjenje gubitka odnoenjem. Razina smanjenja gubitaka
nudi se putem tzv. dizni sa smanjenim odnoenjem kapi ili prsaklica ima utjecaj na irinu buffer zone koja se moe
smanjiti. Hardi Twin zrana potpora, Injet dizne i grane s Defender opremom imaju najveu razinu smanjenja drifta i
doputaju prskanje vrlo blizu otvorenih voda ili vodotoka.. Hardi granina Injet dizna (pogledajte stranicu 10 )
proizvode dvostruko manji uzorak prskanja do ruba. Ta vrsta dizne zamijenjuje se umjesto konvencionalnih dizni
koje imaju normalni uzorak prskanja.





Kada ste ve u polju, a brzina
vjetra poinje rasti
______________________________________________________________________
17

Kako poveati depozit i prekrivanje

Depozit
Kada kap padne na svoj cilj, ostane na biljci ili se razbije u manje kapi. Ovo ovisi o veliini kapi, brzini kapi, povrini
lista i svojstva kemikalija.
Ako su kapi male (mala ili srednja atomizacija) kapi e uglavnom ostati na listu. Za vee kapi (vee ili velike) depozit
veoma mnogo ovisi o maloj brzini kapi ili dobroj sile adhezije izmeu lista i kapi.

Velike kapi iz konvencionalnih dizni esto se razbiju u manje kada pogode cilj. Ako je velika gustoa lia nove male
kapi vjerovatno esto e ostati kao depozit u biljkama.

Nagib lia ima takoer utjecaj na iznos depozita. Okomito lie uglavnom zadrava manje sredstva nego na liu
koje ima vodoravan poloaj.

Zadravanje je lake ako je na liu malo voska. Ali ako je napetost povrine premala tada ak i vee kapi mogu
ostaviti depozit na liu ako ima na sebi voska.

Uglavnom, proizvoai zatitnih sredstava ve stavljaju u svoja zatitna sredstva aditive koji mijenjaju povrinsku
napetost na liu.

Prekrivanje
to su manje kapi to je vea povrina tih kapi relativno na volumen . Tako mnogo malih kapi moe prekriti veu
povrinu lista nego velika kap jednakog volumena.
Ako se veliina kapi prepolovi, dobivamo 8 puta vie kapi (jednak volumen sredstva) i u teoretskom sluaju povrina
koja se moe prekriviti je dvostruko vea. To je razlog zato se, ako se kontrolira drift, (minimalan vjetar ili koritenje
Twin zrane potpore), doza aplikacije moe smanjiti koritnjem malih kapi. Male kapi mogu kompezirati smanjene
koliine doze l/ha.

Plosnata dizna F 02



Dizna Lowdrift LD 02



INJET 02



Na crteu kapi u svakom kvadratu predstavljaju
jedanak volumen. Svaki puta je promjer kapi
prepolovljen, a kapi u tom sluaju imamo 8 puta
vie.
Papir osjetljiv na vodu na lijevoj strani pokazuje istu
sliku: manje kapi -> bolje pokrivanje ako se zadri
jednak volumen kapi (doza aplikacije).
Kako se moe vidjeti na papiriima osjetljivim na
vodu mogue je prilagoditi specifine aplikacije
pravilnim izborom dizni. Pravilan izbor je uglavnom
kompromis vremenskih uvjeta, namjere prskanja i
trenutka prskanja. U poglavlju Izbor dizni za
ratarske kulture navedene su neke preporuke
izbora dizni osim ako izbor dizne nije definiran na
naljepnici zatitnog sredstva.

x 3
x 3
x 3
______________________________________________________________________
18
0
2
4
6
8
10
12
10 12 14 16 18 20 24 30 36
Nozzle : 4110-
W
a
t
t
2 bar
4 bar

Kako poveati penetraciju zatitnog sredstva u biljke

Manja brzina prskanja od 3 do 5 km/h smanjuje turbulencije oko grana i stvara se manji utjecaj na gibanje kapi u
okomitom smjeru prema biljci.

Vee dizne
Vee kapi su efikasnije u zadravanju njihove brzine nego male kapi. S konvencionalnom prskalicom najbolji nain
da se dobije dobro prodiranje u gusti sklop biljaka je kombinacijom koritenja velikih dizni i velativno velike
atomizacije s visokim pritiskom koji e poveati brzinu kapi. Ali, kao i uvijek vremenski uvjeti trebaju se uzeti u obzir
posebno kod viih radnih pritisaka.


Kapi trebaju energiju da dohvate biljku i prodru
unutra. Dijagram prikazuje koliko se ta
energija moe promjeniti s veim pritiskom
(crvena puna linija kod pritiska 4 bar je na
veoj razini od zelene isprekidane na pritisku
od 2 bar). Dijagram takoer pokazuje da vee
kapi imaju vie energije od malih. .
Ako je dizna veliine iznad 4110-20 (jednako
dizni ISO F04) poveanjem pritiska se znatnije
mijenja energija kapi.



Energija u sredstvu za prskanje
mjereno 50 cm ispod dizni