Sie sind auf Seite 1von 12
—Husnija Kamberovi ISBN 0353-295x UDK 929.52 Fadilpasié RADOVI - Zavod za hrvetsku poviest lvorni znanstveni rad Vol. 30, Zagreb 1987. Zemiljisni posjedi obitelji Fadilpasi¢ Prilog historiji bosanskih begova U elanku autor prati razvoj zemljisnoga posjeda jedne od najmo¢nijih begovskih obitelji u Bosni i Hercegovini na prijelazu iz 19. u 20. stoljece. Razvoj posjeda nerazdvojno je vezan za genealogiju, pa je autor rekonstruirao obiteljsko stablo Fadilpasi¢a i pokazao politicku ulogu najznacajnijih pripadnika ove obitelji. Mnogi historiari, éak i oni koji uoéavaju nedostatak studija o historijatu pojedinih be- govskih obitelji i razvoju njihova zemljoposjeda u Bosni i Hercegovini, skloni su tvrditi kako je predodba o begovima kao stabilnim zemljoposjednicima koji su dréali i nasljedi- vali posjede iz generacije u generaciju i tako dogekali doba austrougarske viadavine, posve kriva, Iako se konstatira da postoje krupniji zemljoposjednici, osobito u Posavini, domini- rajuée uvjerenje u historiografiji jest kako zemljoposjedi bosanskih begova nisu bili veli- ki.! Medutim, to je uvjerenje u priliénoj mjeri varljivo jer se veligina njihova zemljoposje- da mjerila u usporedbi s posjedima evropskoga zemljoposjedniékog plemstva, a ne u odnosu na drustvene okvire u kojima su oni izrastali u bosanske zemljoposjednike. A ti su drustveni okviri su bili odredeni osmanskim agrarnim sistemom prema kojem se zemlja di- jelila na sitne spahiluke, sto je oteZavalo stvaranje velikoga i koncentriranog zemljoposje- da sliénog evropskim zemljoposjedima. Dosad nije dovoljno uvjerljivo razja8njeno kako je dodlo do stvaranja posjeda koji su za bosanske prilike veliki, ali se ini da su opée kon- ture priliéno jasne. Naime, zahvaljujuéi instituciji odZakluka i procesu &iflufenja, koji se u Bosni kao nenasilan proces poteo odvijati sredinom 16. stoljeéa,” izrastao je begovat kao socijalna formacija, a koncentracija imanja u rukama jedne porodice vrsila se i na razne | Ferdo Hauptmann: Bosanskohercegovacki aga u procjepu izmjedu privredne aktivnosti i rentijerstva na pocetku XX stoljeca. »Godisnjak Drustva istorigara BiH«, Godina XVII, 1966-1967, Sarajevo 1969; Istis Privreda i druitvo Bosne i Hercegovine u doba austro-ugarske vladavine (1878-1918), u: »Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine«, II, ANU BiH, Posebna izdanja, knj. LXXIX, Odjeljenje dru8tvenih nauka, knj. 18, Sarajevo, 1987, str. 150. Tako je proces éifluéenja u Bosni poco sredinom 16. stoljeca, najvesi zemljoposjednici u 19. stoljecu su bile one porodice éiji su preci igrali vazZnu ulogu u povijesti Bosne od stedine 17. stoljeca pa nadalje Poreklo muslimanskog plemstva u Bosni i Hercegovini. IC, 1, Beograd, 1935, iski radovi. Beograd, 1983, str. 231: Nedim Filipovié: Odzakluk timari u Bosni i He cegovini. POFIV, Sarajevo, 1955: Avdo Suéeska: Evolucija u nasljedivanju odéakluk timara u Bosan- skom pasaluku, »Godinjak Drustva istoriéara BiH«, XIX/1971, Sarajevo, 1973). 175 RADOVI ~ Zavod za hrvatsku povijest, vol. 30, 1997. str, 175-183, druge naéine (zenidbene veze, kupovina, ustupanje od strane dréave, itd.). U ovu opéu sli- ku uklapa se i razvoj zemljoposjeda obitelji Fadilpa8ié, jedne iz kruga najmoénijih i naj- bogatijih begovskih obitelji u Bosni na prijelazu iz 19. u 20. stoljeée, éiji su se posjedi, za- hvaljujuéi Zenidbenom povezano&éu s ostalim begovskim obiteljima, prostirali u srednjoj i istoénoj Bosni, te Posavini, RasprSenost njihovih imanja po Bosni karakteristika je svoj- stvena i ostalim begovskim obiteljima. Na prvi pogled Fadilpasidi se nisu razlikovali od ostaloga krupnog i bogatog begovata. Poput ostalih bosanskih begova i oni su posjedovali nekoliko kula i Ijetnikovaca koji nisu bili centar nego vise izraz i pokazatelj snage, moéi i bogatstva.° Sluzili su im za stanovanje i odmor. U selu Baéevo, blizu izvora rijeke Bosne kod Sarajeva, imali su tri kule, od kojih je dvije prije 1850, Fadil-pa8a Serifovié dao poruiti i od njihova kamena sagraditi odzak na vrelu Bosne. Ovaj je odzak 1878. poruSila austro-ugarska vojska prilikom zauzimanja Sarajeva.* Kulu u Dobrinji kod Sarajeva naslijedili su od obitelji Fazlagié, a onu u Bijeloj kod Brékog od Grada8éeviéa, Posjedovali su i niz drugih kula, prije svega u Sarajevu,’ a broj Ijetnikovaca, rasutih po svim njihovim imanjima Sirom Bosne, bio je neuporedivo veti.® lako su se sa Krima, iz grada Caffe, doselili u Sarajevo potetkom 18. stoljeéa, Fadilpa- Sidi su se u red krupnih bosanskih zemljoposjednigkih porodica uvrstili tek koncem 18. iu 19. stoljeéu. Funkcija nakibul-eSrafa, koju su obnasali na osnovu dokumentirane pripad- nosti potomstvu Poslanika Muhameda a. s.,’ obezbjedivala im je ugled i udoban Zivot, ali ne i stvaranje vecih zemljignih posjeda. Veliko bogatstvo Fadilpasici su stekli prije svega svojim Zenidbenim vezama i drustvenoj i politi¢koj ulozi Fadil-pase Serifoviéa sredinom 19. stoljeéa. Razvoj posjeda obitelji Fadilpa8ié nerazdvojno je vezan za genealogiju. Njihovo poro- dino stablo, iako je ne8to dublje, moglo bi poéeti s Mustafa Nurudin-efendijom, uz éije je ime vezana rana historija njihova posjeda. Kao imam i hatib Careve déamije u Sarajevu on je uzivao jedan timar koji mu je donosio godiSnji prihod vise od 1.000 groga, a imao je i odredene posjede u Posavini.* Iako nije dovoljno jasno koliki su bili ovi posjedi u Posavini, ostaje Ginjenica da je tek Zenidbom s Camilom, kéerkom jednoga od najmoénijih sarajev- skih prvaka Omer-age Fazlagiéa, Mustafa Nurudin poéeo postavljati osnove za kasniji na- gli uspon obitelji. Istodobno, ova Zenidba ée sluziti kao primjer Fadilpasiéima kako se uve- éava porodiéno imanje. Fazlagi¢i su, naime, bili ugledna i imuéna sarajevska obitelj éija genealogija seze u 17. stoljege do carskoga kapidzi-baSa Fazlage.” Camila, koja se za Mu- stafu Nurudin efendiju udala 1791, kao posljednji potomak svoje obitelji, donijela je Fa- dilpasicima u miraz veliko imanje na Ophodi kod Sarajeva, gdje su kasnije naseljeni kme- tovi Amautoviéi iz Dusine kod Kreseva, te imanje na Dobrinji.'° Mustafa Nurudin efendija 3 Hamdija KreSevijakovié: Kule i odiaci u Bosni i Hercegovini. u: Izabrana djela, II, Sarajevo, 1991, str. 466-470. 4 Isto, str. 471. 5 Isto, str. 472, 475, 486. © Istorijski arhiv Sarajevo (dalje: IAS), fond Fadilpa8i¢i, dok. br. 80, Tapije za kuée u selu Cemanoviéi (Kod Pala): br. 85, br. 87 dale. 7 Fehim Nametak: Fadil-pasa Serifovié. Pjesnik i epigraficar Bosne. Sarajevo, 1980, str. 13, 56-58. 8 Alija Bejtié: Prilozi prudavanju nasih narodnih pjesama. »Bilten Instituta za proutavanje folklora«, br. 2, Sarajevo, 1953, str. 398. 9 Nametak, Fadil-pasa, str. 15. 10 Bejtié, 389, nap. br. 15 176 HusNJA KAMBEROViC - ZemljiSni posjedi obitelji Fadilpasié je, odbiv8i ovjeriti jedno janjiarsko pismo sultanu »posto je ono svojim sadrZajem poziva- lo narod na pobunu protiv sultana« bio kamenovan 6. januara 1827. godine," ostavivsi iza sebe sina Fadila i tri kéeri. Jedna kéerka, Atija, vjenéala se 1. maja 1834. s Osman-begom, sinom tuzlanskoga kapetana Mahmud-pake Tuzli¢a; druga Mejrema, 16. januara 1836. Mahmud-begefendijom GradaSéevicem, sinom Osman-pae iz Odzaka; trea je bila udata za sarajevskoga muftiju Sakir-efendiju Muidoviéa.'? K]juéna je ovdje uloga sina Fadila (1802-1882) po kome ¢e se éitava obitelj i prozvati Fadilpasici. Fadil-pasa je jedna od centralnih lignosti bosanske povijesti u 19. stoljecu. Nakon ogeve pogibije obavljao je funkciju nakibul-esrafa i pruzao podrsku centralnoj vlasti u provedbi reformi. Medutim, pogetkom 1831. valija Namik-paSa je izdao jednu bujuruldiju po kojoj je trebalo kazniti nakibul-eSrafa Fadil-efendiju i jo3 neke sarajevske prvake »jer su éinili djela koja povlaée kaznjavanje«.'? Nije poznato njegovo dréanje u vrijeme pokreta Huse- in-bega Gradaséeviéa, ali Ginjenica da je nakon sloma pokreta on uz Kara Mahmud-pasu, te da veé 1832. zauzima polozaj sarajevskoga kadije dovoljno kazuje o njegovom opredje- Ijenju. Veé naredne, 1833. godine, valija Davud-pasa imenovao ga je sarajevskim mutese- limom, te muteselimom Fojnice, Konjica i Prozora.'* I kasnije je esto obavljao duznost muteselima u Sarajevu, ili u Gradaécu, Graéanici, Derventi, Maglaju, Visokom, Visegradu i Rogatici. Sve su to prostori na kojima ée njegova obiteljimati velika imanja, ali u to vri- jeme on jo¥ nije veliki posjednik. U kotaru Rogatica prije 1835. imao je svega 5 &ifluka.'° Vavan dogadaj u Fadilovoj karijeri zbio se 1837. kada ga je valija Vedzihi-paSa imenovao komandantom suvari-redifa (rezervne konjice) zvorniékoga sand?aka dodijelivsi mu titulu pase, Sto je oznagilo njegov izlazak iz uleme i prelazak u red vojnih lica.'® Ta duznost, te funkcija muteselima, kao i smisao za bavljenje poslovima koji donose veliku zaradu, guéili su mu da nagomila veliko bogatstvo i izraste u jednoga od najvecih i najbogatijih zemljoposjednika. On je bio jedno vrijeme zakupnik svih bosanskih carina, a 1847. je wze0 u zakup i ubiranje prihoda sa posjeda Husein-bega Grada&éeviéa.'” Vjerovatno je kupovi- nom i poklonima od strane dréave, a moZda i Zenidbom s Rukijom, kéerkom hadzi Salih- bega iz Srebrenice (11.1.1824), te, kako neki historigari misle, uzurpacijom napuStenih evladijet-vakufa, dosao do toliko bogatstva da je jedan istrazivag, zakljucio kako je prije 1850. »uprava centralne i isto&ne Bosne bila u njegovim rukama«.'* Samo u srednjoj Bosni imao je oko 300 éifluka.'® Postoji predanje da je do bogatstva dolazio i prevarom. Tako se prigalo da je prevario jednu staru Zenu u Sarajevskom polju koja mu je ogroman posjed prodala za 500 groSa. »Kad je ona postala svjesna da je pred kadijom potvrdila njegove na- vode da mu je prodala taj posjed i pare primila, a te pare nisu znaéile ni stoti dio vrijednosti 11 Galib Sijivo: Bosna i Hercegovina 1827-1849, Banjaluka, 1988, str. 38. 12 Bejtig, str. 389, nap. br. 14; Nametak, Fadil-pasa, str. 61, nap. br. 34. 13. Sijivo, Bosna i Hercegovina 1827-1849, str. 126. 14 Nametak, Fadil-pasa, str. 27. 15 Avdo Suceska: Popis cifluka u Rogatickom kadiluku iz 1835. godine, POF, XIV-XV, 1964-65, Saraje- vo, 1969, str. 244, 254 16 Sliivo, BiH od 1827-1849, str. 281. 17 Isto, str. 365; Vladislav Skarié: Sarajevo i niegova okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije. Sarajevo. 1937, str. 136. 18 Nametak, Fadil-pasa, str. 28. 19 Vasilj Popovié: Agrarno pitanje u Bosni i turski neredi za vreme reformnog retima Abdul Medzida (1839-1861), Beograd, 1949, str. 86. 177