Sie sind auf Seite 1von 25

UNIVERZITET U TUZLI

MAINSKI FAKULTET
PROIZVODNO MAINSTVO

Predmet :
Grafiki rad :

Datum:

ALATI I NAPRAVE
PROBIJANJE I PROSIJECANJE

Ime i prezime :
Zuli Almir

Broj indeksa :

8505/M

4.03.2004.god.

Salkanovi Nevad

8569/M

ZADATAK 1:
KONSTRUKCIJA ALATA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE
Postavka: Konstruisati alat za izradu 50000 izradaka prema slici, kombinacija 7
elinog lima .0645.
Kvalitet izratka je IT 9.
Prosijeca se tanki lim 1 2000 3000

Rad treba da sadri:


1.
2.
3.
4.
5.
6.

Analizu ekonominosti iskoritenja lima


Proraun rezne ploe i noeva
Proraun sile prosijecanja i izbor prese
Konstruktivne karakteristike ostalih dijelova alata
Sklopni crte alata
Radionike crtee svih nestandardnih dijelova alata

Izrada:
1. Analiza ekonominosti iskoritenja lima i izbor rasporeda izradka na
traci.
Poto emo ogranienje posmaka trake regulisati koranim noem a to zahtijeva
poseban dodatak na irinu trake i veliine ovog dodatka biramo iz tabele 1, a
vrijednosti irine mosta iz tabele 2.

iz

Tabela.1
MATERIJAL
ELINI
MESINGANI I
BRONZANI LIM

ALUMINIJSKI CINKOV
BAKARNI LIM

DEBLJINA
(s)
0.2 - 0.4
0.4 - 0.6
0.6 - 1
1 - 1.5
0.2 - 0.5
0.5 - 1
1 - 1. 5
> 1.5

IRINA MOSTA
(i)
2.5
1.5
2
2.5
4
3
3.2
2s

Tabela.2.
Debljina lima
(s)

10

0,5
0,75
1
1,25
1,5
1,75
2
2,25
2,5
2,75
3

1,5
1,2
1
1,4
1,6
1,8
2
2
2
2
2

Dimenzija izradka koja stoji popreno na traci


50
100 150 250 do
do
do
350
500
1000
2
3
3,5
4
4,5
1,7
2,4
2,9
3,4
3,9
4,4
1,5
2
2,5
3
3,5
4
6
1,9
2,4
2,9
3,4
3,9
4,3
6
2
2,5
3
3,5
4
4,5
6,5
2,2
2,7
3,2
3,7
4,2
4,7
6,7
2,5
3
3,5
4
4,5
5
7
2,8
3,2
3,7
4,2
4,7
5,2
7,2
3
3,5
4
4,5
5
5,5
7,5
3,2
3,7
4,2
4,7
5,2
5,7
7,7
3,5
4
4,5
5
5,5
6
8

i+0.75 b

Btr

Biz

0.75 b

a) Jednoredno uzduno prosijecanje

Aiz
X
Ltr

irina mosta i ruba (iz tabele 2) b=1,5 mm


Dodatak za korani no (iz tabele 1) I=2,5 mm
irina trake (Btr):
Btr = Biz + 1,5 b + i = 30 + 1,5 1,5 + 2,5 = 34,75 mm

Posmak trake (X):

X = Aiz + b1 = 42 + 1,5 = 43,5 mm

Broj izradaka iz jedne trake (Z):


Z =

l b 3000 1,5
=
= 68 ,9
X
43 ,5

Broj potrebnih traka (Y):


Y =

1,03 n 1,03 50000


=
= 748
Z
68 ,9

Stepen iskoritenja ( ):
n ( r12 + r22 + liz biz )
n Aiz
50000 (200,96 + 28,26 + 1260)
=
100 =
100 =
100 = 95,6
y Atr
y ltr Btr
748 3000 34,75

i+0.75 b

Btr
Aiz

0.75 b

b) Jednoredno popreno prosijecanje

B iz
X
L tr

irina mosta i ruba (iz tabele 2) b=1,5 mm za dimenzije do 50 mm


Dodatak za korani no (iz tabele 1) I=2,5 mm za debljinu s=1 mm
irina trake (Btr):
Btr = Aiz + 1,5 b + i = 42 + 1,5 1,5 + 2,5 = 46 ,75 mm

Posmak trake (X):

X = Biz + b = 30 + 1,5 = 31,5 mm

Broj izradaka iz jedne trake (Z):


Z =

l b 3000 1,5
=
= 95 ,2
X
31,5

Broj potrebnih traka (Y):


Y =

1,03 n 1,03 50000


=
= 542
Z
95

Stepen iskoritenja ( ):
n (r12 + r22 + liz biz )
n Aiz
50000 ( 200,96 + 28,26 + 1260)
=
100 =
100 =
100 = 98
y Atr
y l tr Btr
542 3000 46,75
c) Jednoredno koso prosijecanje ( 45 )

Btr
(liz+biz)sin 45

0.75 b

i+0.75 b

b
L tr

irina mosta i ruba (iz tabele 2) b=2 mm za dimenzije do 100 mm


Dodatak za korani no (iz tabele 1) I=2,5 mm za debljinu s=1 mm
irina trake (Btr):
Btr = biz cos 45 + l iz sin 45 + 1,5 b + i = 21,2 + 29,6 + 1,5 2 + 2,5 = 56,4 mm

Posmak trake (X):


X =

biz + r1 + b 30 + 8 + 1,5
=
= 55,9
0,707
sin 45

Broj izradaka iz jedne trake (Z):


Z =

l b 3000 1,5
=
= 53,5
X
56

Broj potrebnih traka (Y):


Y =

1,03 n 1,03 50000


=
= 953 ,7
Z
53 ,5

Stepen iskoritenja ( ):
n ( r12 + r22 + liz biz )
n Aiz
74,5 106
=
100 =
100 =
100 = 46,5
y Atr
y l tr Btr
954 3000 56

d) Jednoredno koso prosijecanje (30 )

(liz+biz)sin 45
i+0.75 b

Btr

0.75 b

b
Ltr

irina mosta i ruba (iz tabele 2) b=2 mm za dimenzije do 100 mm


Dodatak za korani no (iz tabele 1) I=2,5 mm za debljinu s=1 mm
irina trake (Btr):
Btr = biz cos 30 + liz sin 30 + 1,5 b + i = 25,98 + 21 + 1,5 2 + 2,5 = 52 mm

Posmak trake (X):


X =

biz + b 30 + 2
=
= 64
0,5
sin 30

Broj izradaka iz jedne trake (Z):


Z=

l b 3000 2
=
= 46 ,8
X
64

Broj potrebnih traka (Y):


Y =

1,03 n 1,03 50000


=
= 1120
Z
46

Stepen iskoritenja ( ):
n (r12 + r22 + liz biz )
n Aiz
74,5 10 6
=
100 =
100 =
100 = 42,6
y Atr
y l tr Btr
1120 3000 52

Od ovih metoda koje smo proanalizirali najekonominije je: b) jednoredno popreno

prosijecanje sa stepenom iskoritenja

Za jednoredno uzduno prosijecanje treba utroiti sljedeu koliinu materijala (elika)


koju raunamo sljedeim obrascem:

=98

G a = y l tr Btr s = 748 3000 34,75 1 0,0000078 = 608 ,2 kg

Za jednoredno popreno prosijecanje utroak elika je sljedei:

Gb = y l tr Btr s = 542 3000 46,75 1 0,0000078 = 592 ,9 kg

Uteda elika je:

G = G a Gb = 608 ,2 592 ,9 = 15 ,3 kg

Ako to pretvorimo u broj izradaka uteda je sljedea:


N=

zy
95 542
G =
15,3 = 1328 kom
Gb
592 ,9

Metode jednorednog kosog prosijecanja 30 i 45 neemo ni razmatrati jer su gubici u


materijalu preveliki.

2) Proraun sile i izbor prese


F = L s n
F = 42 1 400 = 16 ,8 KN

F teoretska sila prosijecanja


L - LI - ukupna duina koja se smie
s = 1mm debljina lima
Stvarna sila se dobija uveanjem teoretske sile za 30 % :
Fst = 1.3 F = 21,84 [ KN ]
Iako je presa sa najbliom max. silom EP 250, zbog dijela sile koja se troi na
savladavanje sile opruge skidaa trake, takoe zbog malog max. rastojanja izmeu
iga i radnog stola prese EP 250:
Biram presu: EP 400

Tehnike karakteristike excentrinih presa


Tehnike
Tip prese
karakterisrike EP EP EP EP EP
prese
25 40 63 10 16
0
0
Maksimalni
10 16
25 40 63
pritisak (KN)
0
0
7

EP
25
0
25
0

EP
40
0
40
0

EP
50
0
50
0

EP
63
0
63
0

EP
100
0
100
0

EP
200
0
200
0

EP
3000
3000

broj hodova
u min.

18
0

17
0

16
0

15
0

13
0

12
0

10
0

11
3

Veliina
hoda
iga(mm)

4
do
40

4
do
40

6
do
40

6
do
40

8
do
50

8
do
60

10
do
80

10
do
80

28
0

31
5

35
5

40
0

45
0

50
0

56
0

64
0

22
0

25
0

28
0

31
5

35
5

40
0

45
0

20

20

25

25

32

32

70

90

12
0

12
0

16
0

14
0

16
0

18
0

22
0

22
0

Duina
radnog
stola(mm)
irina radnog
stola(mm)
Prenik
otvora u igu
za ep
Prenik
otvora u
radnom stolu
Maksimalan
rast iga i
radnog stola

3)

10
0
10
do
10
0

48

45

40

20
do
120

40
do
180

40
do
200

63
0

710

103
0

1200

44
0

50
0

560

740

850

40

40

40

50

65

65

16
0

20
0

20
0

25
0

250

300

300

26
0

28
0

32
0

31
5

355

560

600

Proraun rezne ploe i noeva

Dimenzionisanje otvora u reznoj ploi i poprenih presjeka noeva :


z = c 5

z - zazor

c = 0,01
s =1 mm

m
400
= 0,01 1
= 0,063 usvajam : z = 0,06
10
10

mm

izmeu rezne ploe i noeva


- konstanta
- debljina lima

Tolerancije izrade :
DIMENZIJE
IZRADKA

TOLERANCIJA
IZRADKA (IT 10)

TOLERANCIJA
REZNE PL. (IT7)

TOLERANCIJA
NOEVA(IT6)

Liz = 42 mm

0,012

0,03

0,019

L1IZ = 16 mm

0,07
0,84
0,1
0,058
0,07
0,084
0,058
0,1
0,058

L2iz = 16 mm
biz = 30 mm
b1iz = 8mm
b2iz = 30 mm
b3iz = 20 mm
d iz = 6mm
l kn = 30 mm
bkn = 10 mm

0,018
0,015
0,018
0,015
0,018
0,021
0,009
0,021
0,009

0,011
0,013
0,016
0,009
0,011
0,013
0,009
0,013
0,009

Dimenzije konanog noa :


Tabela 4.
IRINA
KOR.NO
A
IRINA
RUBA (a)

16

42

30

1,6

2,5

Za korak koranog noa x = 30 mm iz tabele oitavam: bkn = 10 mm .


A ako uzmem u obzir i toleranciju izrade :

bk n = (1 0) Tn =

10 0, 009

l kn = ( x ) Tn = 30 0, 021

Dimenzije otvora rezne ploe:


Lrp = ( Liz ) + Trp = 42 +0, 03
brp = (biz ) + Trp = 30 +0, 018
L1rp = ( L1iz ) + Trp = 16 +0 , 018

b1rp = (b1iz ) + Trp = 8 +0, 015

b2 rp = (b2iz ) + Trp = 30 +0, 018

b3rp = (b3iz ) + Trp = 20 +0, 021

L2 rp = ( L2iz ) + Trp = 16 +0 , 015

d rp = ( d iz + z ) + Trp = 6 +0, 015


kn

= ( x + z ) + Trp = 30 +0, 021

kn

= (bkn + z ) + Trp = 5 +0, 015

Lrp
brp
Dimenzije prosjekaa:
Ln = ( Liz z ) Tn = 41,94 0, 019

bn = (biz z ) Tn = 29 ,94 0 , 016


L1n = ( L1iz z ) Tn = 15,94 0, 011

b1n = (b1iz z ) Tn = 7,94 0, 009


b2 n = (b2iz z ) Tn = 29 ,94 0, 011

L2 n = ( L2iz z ) Tn = 15,94 0, 009

Prenik probojca:
d n = (d iz ) Tn = 6 0, 009

- Proraun gabaritnih mjera rezne ploe


Visina rezne ploe: H rp = 35 ,45 mm
b = 30 mm ; l = 42 mm c =1 mm za m = 400

- irina rubnog pojasa:

najvee mjere radnog predmeta


usvajam H rp = 40
[ N / mm 2 ]
e = 0,8 H rp +10 = 42

tabela 5

tabela 6
Dimenziona uputstva zaglave vijka sa
estostranom slijepom rupom

Rastojanja otvora za vijke i ivije

NAZIVNI
PRECNIK
VIJKA

e1

mm

mm

e2

10

VIJA
K
CIVIJ
A
e1
e2
e3
emin

D1
9

H+0,2
5,2

M6 M8 M1
0
5
6
8

M1
2
10

M1
6
13

M2
0
16

M5

D
5,5

M6

6,6

10,6

6,2

10
12
13
12

17
20
18
19

20
25
22
24

24
30
26
28

M8
M10
M12
M16
M20
M24

9
11
14
18
22
26

14
17
20
26
32
38

8,3
10,3
12,3
16,5
20,5
24,5

13
15
14
14

15
18
16
17

Na osnovu izabranog vijka za privrenje matrice ( M = 8 ) i prenika koia


( d = 6 ) (iz tabele 3.9 H. str. 3.10 ) vidim da je :
Arp=120 n6
Ar p 12= 0n6
e2 e1

eg

Brp=

A
1 27 n 6

eg

e1 e2

rp

D1

D
d

e1= 13 mm
e2=15 mm
e3= 19 mm
D= 10 mm
D1= 16 mm
H= 10 mm
(Tabela 2.10.)
11

h= (5-10) izabirem h= 10 mm
= ( 3 5) = 3

A= 42 mm
B= 50 mm
Arp= A+2e= 119 mm
Brp= B+2e= 127 mm

-Proraun prosjekaa na pritisak


O pros s m
(42 + 30 + 42 + 30 2 (8 2 / 2)) 1 400
N
p =
=
= 403,1
pdoz
2
2
A pros
42 + 30 + 42 + 30 2 (8 / 2 ) 2 ( 3 )
mm 2
N
mm 2
O pros obim prosjekaa
m vrstoa na smicanje obraivanog lima
S - debljina lima
A pros eona povrina prosjekaa

pdoz = (1000 1600 )

- Provjera probojca na izvijanje:

Lmax =

2 E I min
=
L S m
2

d4
64 = 127.25mm
d s m

2 2 E

Lmax - max. slobodna duina probojca

E
L
I min

- modul elastinosti materijala probojca


- duina rezne ivice probojca
- najmanji moment inercije probojca

Provjera opasnosti od utiskivanja probojca u gornju plou :


F
lo = 2,1 5m m A

L S m
4 d s m
=
= 94.67mm 2 p doz
2
2
( d + 3)
(d + 3)
4

N
- za materijal probojca .4650
mm 2
F - sila na probojac

Pdoz = 250

12

A - dodirna povrina probojca i ploe

a) Konstruktivne karakteristike ostalih elemenata alata:


Poto rad na ovoj stavci bitno zavisi od tipa alata biramo alat sa kombinovanim
voenjem.

tab.7
VISINA VODEIH I KR. GRANINIKA
DEBLJI
NA
LIMA
(S)

POSMAK
TR.
KORA.
NO.

POSMAK
TR.
KRUTIM
GR.

H vt

H vt

VISINA
KRUTOG
GRANI
NIKA

13

Zazor (z) izmeu trake i vodeih letvi


IRINA
TRAKE
Btr

ZA
VRSTE
LETVE

ZA
ELASTINE
LETVE

0,3-2
2-3
3-4
4-6
6-10

46
68
68
8 10
10 - 15

68
8 10
10 12
12 15
15 25

3
4
4
5
8

<100

0,25 0,5

2,5

>100

0,5 0,75

Budui da e nam za naredna razmatranja trebati debljine svih ploastih


elemenata alata te hoda vodee ploe ( hvp ) , hoda noa za protiskivanje izratka
kroz otvore u reznoj ploi ( hrp ) , hod skidaa trake ( hst ) i ukupni hod alata
( hn ) , to emo pomou odgovarajuih empirijskih obrazaca odrediti veliine:
H rp = 25 mm - ve ranije odreeno
Debljina rezne ploe:
H gp = ( 0,8 1,2 ) H rp = H rp = 25 mm
Debljina gornje ploe:
Debljina vodee ploe: H vp = ( 0,8 1) H rp = 0,8 H rp = 20 mm
Debljina nosaa noeva: H nn = ( 0,6 0,8) H rp = 0,7 H rp = 18 mm
Debljina osnovne ploe: H op = (1 1,5) H rp = 1,2 H rp = 30 mm
H vt = 4mm
Debljina vodee trake:
- iz tab.
h
=
10
m
m
Hod vodee ploe:
- usvojeno logiki
vp
Hod noa za protiskivanja izradaka i otpadaka kroz otvore u reznoj
h pr = ( 5 15 ) s = 5 s = 5mm
ploi:
hst = h pr + H rt + 3 = 12 mm
- Hod skidaa trake:
hnn = hvp + h pr + H rt + 3 = 22 mm
- Ukupan hod alata: :
- to se uklapa u hod iga prese (8 50 ) mm

b) Izbor i proraun opruga za svlaenje trake sa noa


tab.8
VRIJEDNOSTI FAKTORA SVLAENJA TRAKE SA NOEVA C S
VRSTA
RADNOG
PROCESA
DEBLJ.
LIMA
S (mm)
Do 1

JEDNOSTAVNO
PROSIJECANJEPROBIJANJE
0,02 0,06

KOMBINOVAN0
UZASTOPNO
PROS. I PROBIJ.
0,06 0,08

14

KOMBINOVAN0
ISTOVREMENO
PROS. I PROBIJ.
0,1 0,12

15
5

0,06 0,08
0,08 0,1

0,1 0,12
0,12 0,15

0,12 0,15
0,15 0,2

Potrebna sila za svlaenje trake sa noeva


FS = C S F = 0,1 105 ,88 = 10 ,588 kN

Uzeemo da svlaenje obavlja N = 4 pokreta tanjirastih opruga jednostruko


upakovanih pa je sila koja otpada na jedan pokret :
FS
= 2,467 kN
N
Na osnovu sile koja otpada na jedan pokret opruga
4.12 [1] izabiram opruge sa osobinama :
FSO =

Di

t =1,5mm

l o = 2,15 mm
Fm = 2,84 kN

De = 28 h12
Di =14 ,2 H12

Vanjski prenik
Unutranji prenik
Debljina lima opruge
Visina jedne opruge
Sila jedne opruge
Dozvoljeni ugib opruge

iz tabele 4.7 strana

oL

( FSO )

De

S = 0,49 mm

Ako se svaka opruga sabije za S = 0,6mm onda pokret mora imata


n=

hst + f p 12 + 3
fn
=
=
= 30 ,6
f
f
0,49

; f p = 3mm - usvojeni predugib

usvajam : n = 32 opruga
F =

Sila pokreta na kraju hoda :

Fmax f n
2,48 15

= 2,72 kN Fmax
S
n
0,49 32

Visina pokreta opruga u montiranom stanju :

H opr = n l o f p = 65 ,8mm

Proraun stvarne duine noeva i izbora optimalne duine vodeeg stuba


Ln = H opr + ( H nn 4) + ( H vp 4 3) = 92 ,8mm

Optimalna duina noeva :

Iz tabele 3.20 strana 3.28 [1] usvajam vodei stub prenika d vs = 32 mm


duine l vs = 150 mm , a za njega auru mjera : d = 32 mm
d1 = 42 mm
d 2 = 52 mm
l = 57 mm
l1 = 50 mm

5
2

10

15

10

l 2 = 4mm
R = 4mm

d1

Materijal za izradu voice


je: C.4320

d2

10

c) Izbor vijka za voenje etiri paketa tanjirastih opruga :


Iz skice alata se vidi da vijak za voenje tanjirastih opruga treba da ima
duinu stabla : l = H opr + ( H vp + 4 ) + ( H nn 5 4 )
l = 65 ,8 + ( 20 + 4 ) + (18 5 4 )
l = 92 ,8mm

Usvaja se vjjak sa cilindrinom glavom i estorubnom rupom M10x1


Visina glave vijka
Prenik glave vijka
Duina narezanog dijela vijka
Duina stabla vijka

k = 10 mm

d k = 16 mm

L = 92 mm
l = 30 mm

Iz tablice 3.7( [ 1 ] - str.3.9)

d) Nosa alata :
Materijal izradka :.0645
Dimenzije nosaa noeva su date slikom :

16

40

60

B
R10

99
35

154

196

25 15

P R E S JE K B -B

30
B

1 .5 /45

21

11

17 M 8

20

2/45

P R E S JE K A -A

30

30

59
139

Dimenzije otvora za noeve u nosau noeva diktiraju dimenzije poprenog


prijesjeka noeva. Kako emo noeve sa nosaem vezati presovanim spojem, to
emo na osnovu mijera noeva i utvrenih tolerancija otvore u nosau izraditi
sa istim mijerama ali u tolerancijskom polju P7 , prikazanih tabelarno.
TOLERANCIJE I DIMENZIJE OTVORA U NOSAU
b =31 ,94 P 7
l =54 ,94 P 7
- 0,032
- 0,062
l1 = 14 ,94 P7
- 0,018
b1 = 7,94 P 7
- 0,032
l 2 = 24 ,94 P7
- 0,022
b2 = 13 ,94 P 7
- 0,043
l 3 = 9,94 P7
b3 = 21,94 P 7
- 0,015
- 0,030
b xn = 10 P7
l 4 = 14 ,94 P 7
- 0,018
- 0,032
l 5 = 34 ,94 P 7
l xn = 30 P 7
- 0,026
- 0,051
d =10 P 7
- 0,015
- 0,030

e) Gornja ploa i cilindrini rukavac

17

ALATA
0,026
0,051
0,015
0,030
0,018
0,032
0,022
0,043
0,015
0,030
0,026
0,051

Materijal izradka : .0545


Sve dimenzije gornje ploe, osim debljine ( H gp = 25 mm ), su indentine
mjerama nosaa noeva.
U gornjoj ploi se postavlja i cilindrini rukavac, koji slui za vezivanje
gornjeg dijela alata sa igom prese. Optimalno reenje je njegovo postavljanje
u teite gornje ploe.
Duina rezne ivice prosjekaa:
l1 = 55 + 2 8 + 2 14 + 2 10 + 2 8 + 2 2 10 2 + 15
l1 = 178 ,3mm

Duina rezne ivice probojca:


l 2 = d = 10 = 31,4mm
Rezna duina kovakog noa:
l 3 = X = 30 mm

Usporedimo li analitiki i grafiki dobivene rezultatevidjeemo da se


potpuno slau to znai da su tani.
Da bi smo mogli definitivno definisati gornju plou izvrit emo izbor
cilindrinog rukavca a taj izbor diktira prnik otvora u igu prese za cilin.
rukavac. Poto presa koju smo mi odabrali ima otvor 32 mm , to naravno mi
d = 32 mm .
biramo cilindrini rukavac nazivnog prenika
Ostale
karakteristike dimenzije date su u tablici .

STANDARDNE DIMENZIJE CILINDRINOG RUKAVCA

18

d1

d2

8
10
12
16
20
25
32
40
50
65

6
8
8
12
15
18
24
30
40
50

28
34
42
52
62
80

lo = 2,1 m5 m
d3

h1

M15x1,5
M18x1,5
M22x1,5
M27x2
M30x2
M42x2

22
25
28
32
40
45
56
72
90
112

40
44
46
50
58
64
80
84
114
140

58
75
96
120
140
172

5
5
6
7
8
10

20
20
20
28
28
35
35
55
55
55

3
3
3
3,5
3,5
4
4
7
7
7

1
1
2
2
3
3
4
4
5
5

Iz podataka o odabranm cilindrnom rukavcu vidi se da smo odabrali


cilindrni rukavac koji se za gornju plou vezuje uvrtnjem kao vijak u otvor
izbuen u gornjoj 49.5
ploi u kojem dakle40treba urezati 49.5
navoj M22x1,5 .
Iz podataka iz tabele se vidi i to da duina dijela rukavca sa navojem
koji zajedno sa vijencem ulazi u odgovarajui otvor u gornjoj ploi iznosi
h1 l = 96 56 = 40 mm , a mi smo ve ranije utvrdili debljinu gornje ploe
H gp = 25 mm . To znai da se moramo korigovati i usvojiti H gp = 40 mm .
Sada treba naglasiti da to poveava visinu gornjeg podsklopa alata u
montiranom stanju za 15 mm i utiu na smanjenje max. mogueA duine
vodeih stubova za isto toliko tj. 145 na 130 .
No , poto smo mi ve izvrili standardni stubnih voica , standardna
visina odabranih vodeih stubova je 130 mm valja konstatovati da e ugradnja
alata biti nesmetana tj. Korekcija debljine gornje ploe nee ugroziti mogunost
postavljanja alata u presu.

48.5

196 154 99 40

48.5
25

15

59

15

25

Sada emo dati konani izgled i dimenzije gornje ploe.

PRESJEK A-A:

+0.2

+0.2

o/ 17 +0.2

+0.1

o/ 14

8.3

o/ 42

2/45
19

o/ 9

o/ 6 +0.012
-0

40

f)

Vodea ploa

Materijal ploe: .1530


Otvori u vodeoj ploi se obino rade u toleranciji H7 pa smo na osnovu toga
utvrdili dimenzije i tolerancije otvora u vodeoj ploi kako je to prezentirano u
tabeli.
TOLERANCIJE I DIMENZIJE OTVORA U VODEOJ PLOI
b =31 ,94 H 7
l =54 ,94 H 7
+0,025
+ 0,025
0
0
l1 = 14 ,94 H 7
+0,018
b1 = 7,94 H 7
+0,015
0
0
+0,021
+0,018
20

l 2 = 24 ,94 H 7

b2 = 13,94 H 7

l 3 = 9,94 H 7

+0,015
0

l 4 = 14 ,94 H 7

+0,021
0

+0,018

bxn = 10 H 7

+0,015
0

l 5 = 34 ,94 H 7

+0,026

l xn = 30 H 7

0
d

b3 = 21,94 H 7

+0,025

=10 H 7

0
+0,015

Oblik i dimenzije vodee ploe su utvrdit emo tako to emo na dio


indentian ploastim elementima gornjeg pokretnog podsklopa predvidjeti
dodatak sa dvije meusobno nasuprotne strane u kojima e se buiti otvori za
ugradnju vodeih aura za stubne voice.
g) Osnovna ploa
Materijal ploe: .0645
OBLIK I DIMENZIJE: Usvajamo tlocrtni oblik i osno. dimenzije osnovne
ploe indentine kao kod vodee ploe .
Poto se vodei stubovi rade u tolerancijskom polju h5 ili h4 , a ugrauju se u
osnovnu plou presovanim sklopom to za otvore u osnovnoj ploi za osnovne
stubove usvajamo tolerancijsko polje M7 to odgovara presovanom sklopu .
Iz tablica za prenik 32 i tol. Polje M7 uzima se tolerancija :
gornje odstupanje -0 m
donje odstupanje 25 m
Umjesto vie sloenih otvora u osnovnoj ploi za prolaz izratka i otpatka
predvidjeli smo jedan pojednostavljen .
Za osiguravanje vodeih stubova odabraemo uvrtni vijak M8 duine
l = 20 mm i za to emo predvidjeti buenje odgovarajuih otvora i urezivanje
navoja u njima .

21

30

M8

32

R34

139
59

10
14 13

25 15

13
- 0 .1

142

170

196

40

- 0 .1

35
13 14

2 -00 .1

M8

28

R5
- 0 .1

+ 0 .1

115

12

tab 16
STANDARDNA DIMENZIJE UVRTNIH VIJAKA

Md

c
l
Md
5
Korak P
0,8
u
1,2
n min.
1,5
N max.
2
c
0,8
STAND. DUINE ( l

6
8
10
12
1
12,5
1,5
1,75
1,6
2
2,5
3
1,8
2,3
2,7
3,06
2,3
2,8
3,2
3,31
1
1,2
1,5
2
) : 8,10,12,14,16,20,25,30,35,40 i 50

22

16
2
4
4,07
4,37
2

20
2,5
5
5,07
5,37
2,5

h) Vodea traka za voenje materijala pri prosijecanju :

g1

PRESJEK A-A:

e 1=30

c
b kn =10
Arp=115
L

B1

L2

g2

e 2=30,4

g3

B rp =127
B2

L1

Razmak vodeih letvi za voenje trake :


B1 = Btr + Z = 61mm
Z = (0,25 0,5) = 0,3mm - zazor izmeu trake i vodee letve

uzeto iztabele (7)


Razmak vodeih letvi za voenje otpadne trake :
B2 = B1 + C = 58,5mm
g 1 = e1 ( z b) = 28,1mm

irina vodeih letvi :

g 2 = e2 + bKn C = 37 ,9mm
g 3 = g 2 C = 40 ,4mm

Duina vodeih letvi :

(l )

l1 = 1,5 e1 = 45 mm - razlika duina rezne ploe i vodeih letvi


l 2 = l1 2mm = 43mm - duina uvodnika trake
l = A pr + l1 = 115 + 45 = 160 mm

i) Elementi za vezu i centriranje dijelova alata

23

HVT=4

Iako sam ove elemente veinom izabrao u predhodnim stavkama , zbog lakeg
uvida u rad dau njihov pregled u ovoj stavci :
- Za vezu izmeu gornje ploe i nosaa noeva biramo vijak sa
cilindrinom glavom i estorubnom rupom M8 , duine 45 mm , prema JUS
M.B1.120 , aiz tabele 3.7 ( [1] str:3.9 ) ; 4 kom .
- Za centriranje gornje ploe i nosaa noeva usvajam zakaljenu
cilindrinu iviju 6m 6 , duine 50 mm , prema JUS M.C2.204 , a iz tabele 3.8
( [1]. str:3.10 ) ; 4 kom .
- Za vezu rezne ploe sa osnovnom ploom biramo vijak sa
cilindrinom glavom i estorubnom rupom M8 , duine 40 mm ,
prema
JUS M.B1.120 , aiz tabele 3.7 ( [1] str:3.9 ) ; 4 kom .
- Za centriranje rezne ploe sa osnovnom ploom biramo zakaljenu
cilindrinu iviju 6m 6 , duine 45 mm , prema JUS M.C2.204 , a iz tabele 3.8
( [1] - str:3.10 ) ; 4 kom .
- Za vezu vodeih letvi sa reznom ploom biramo vijak sa
uputenom
glavom M3 ; 4 kom , duine 10 mm , prema
JUS M.B1.120 . Dok za
vezu vodeih letvi sa uvodnom trakom biramo vijak sa poluokruglom glavom
M3 , duine 6mm , prema JUS M.B1.163 , a iz tabele 3.7 ( [1] - str:3.9 ).

Opis konstrukcije alata


Blok alata za izradu datog komada sastoji se iz donjeg dijela alata , koji je
smjeten na osnovnu plou (1) , a dalje na radni sto prese , i gornjeg pokretnog
dijela alata vezanog za gornju plou (10) i ig prese .
Voenje alata je obezbjeeno dvjema stubnim voicama (4) prenika
32 mm koje su osigurane od ispadanja sa po jednim uvrnutim vijkom M8.
Rezna ploa (2) je oslonjena na osnovnu plou i za nju privrena sa etiri
vijka sa cilindrinom glavom i estrubnom rupom M8 , a centrirana sa takoe
etiri cilindrina koia prenika 6mm .
Na njoj su postavljene vodee letve (3) privrena sa est vijaka sa uputenom
glavom M3 .
Gornja ploa za ig presevezana cilindrinim rukavcem (11) , prenika
32 mm . Alati (7) su privreni presovanim spojem za nosa alata (9) koji je
dalje vezan za gornju plou putem etiri vijka M8 sa cilindrinom glavom
i estrubnom rupom. Voenje alata i spreavanje njihovog izvijanja je
realizovano vodeom ploom (6), koja se putem ahura (5), vodi vodeim
stubovima . Na nju su zavrnuta etiri zavrtnja sa cilindrinom glavom i urezom
(8) . Ti vijci slue za voenje etiri pokreta tanjirastih opruga , koje slue za
svlaenje teake sa noeva .

Opis rada alata

24

Na osnovu maksimalnog iskoritenja materijala izabrao sam jednoredno


popreno prosijecanje . Materijal se prije uvoenja u alat sijee na trake irine
61 mm iz standardne table lima : 2x3 m .
Poetna faza rada zapoinje uvoenjem isjeene trake u uvodnik trake sve
so granine ivice na vodeoj ivici .
Kretanjem gornjeg dijela alata nanie probojac izrauje otvor 10 mm , a
korani no odsijeca dio ruba materijala u duini 30 mm otpaci se vode za to
poseban ko . Poslije toga se uz pomo tanjirastih opruga alat odvaja od trake
i vraa u poetni poloaj .
Slijedi potiskivanje limene trake sve dok u predhodnom koraku , koranim
noem obraene , ivice trake . Drugim kretanjem gornjeg dijela alata prosijeca
se obim radnog predmeta i probija otvor 10 mm za slijedei radni kpmad .
Istovremeno , korani no ponovo odsijeca dio ruba materijala u duini 30 mm ,
ime se osigurava konstantan hod trake x = 30 mm .
Otpaci se ponovo vode u za to predvieni ko , dok se radni komad vodi
u drugi . Tano centriranje prosjekaa , a time i radnog komada , u odnosu na
ve probijeni otvor , osigurava se glavom vijka postavljenog na eonoj povrini
prosijekaa .

25

Das könnte Ihnen auch gefallen