Sie sind auf Seite 1von 6

Konzervacija ruevina

-Preventivna konzervacija ruevina: rekonstrukcija, zatrpavanje Tjekom prolog stoljea, stavovi prema zatiti unitenih spomenika su se promjenili, u svijetlu pokreta, povelje internacionalne konzervacije i zakonom propisanom zatitom drevnih spomenika. Uobiajeno je da se arheoloki ostatci ostave na arheolokim nalazitima bez ikakve zatite, nakon to se vrijedni artefakti i informacije pronau. Ako se nalazita nemogu zatititi, onda ih se treba zakopati. Zbog nekoliko razloga, ukljuujui i ograniene resurse, sklonita ili kuita koja pruaju zatitu ruevina i koja im dozvoljavaju da budu trajno izloeni, uglavnom su rezervirani za najvanija nalazita, tj. nalazita koja privlae velik broj posjetitelja. Potreba za zatitom nadaleko premauje dostupne resurse za zatitu i odravanje ruevina. Zatitna konzervacija eli osigurati dugorono fiziko preivljavanje povjesne tvari. Prijedlozi za bilo koji oblik zatite se trebaju zasnivati na potivanju prema osnovnim vrijednostima te jedinstvu nalazita i njegovih graevina. -Zakonski okvir Danas u Engleskoj, Engleska Batina provodi kontrole nad radom na antikim spomenicima, u ime sredinje vlade. 2001. izdaje definicije o restauraciji, rekonstrukciji i rekreaciji: -restauracija: vraanje postojeeg materijala nekog mjesta u poznato ranije stanje otklanjanjem nakupina ili ponovnim sastavljanjem postojeih djelova, ne koristei se pritom novim materijalima -rekonstrukcija: vraanje mjesta u poznato ranije stanje; razlikuje se od restauracije po koritenju novih materijala pri rekonstrukciji -rekreacija: spekulativno stvaranje predpostavljenog ranijeg stanja na osnovi ouvanosti dokaza s tog mjesta i drugih nalazita i na osnovi odbitaka izvedenih iz tih zakljuaka, koristei se novim materijalima Restauraciji i rekonstrukciji se treba pristupiti s oprezom, nesmije se izvoditi na spekulativnoj osnovi, te bi se minimalni konzervacijski zahvati trebali uraditi za dugorono trajanje -Rekonstrukcija Uspjeh ili neuspjeh bilo kakvog projekta rekonstrukcije se prosuuje prema lokalnim , regionalnim i nacionalnim kontekstima; tj. ako su korisni za lokalno/pokrajinsko stanovnitvo ili dravu. Rekonstruiranje tvrave Louisbourg ,Nova Scotia, Kanada, danas privlai velik broj posjetitelja koji inae nebi posjetili ovo zabaeno mjesto. O nainu gradnje i upotrebi materijala se saznalo iz arheolokih nalazita i dokumenata. -Kada rekonstruirati ili ponovno postaviti Teko je odrediti kada je rekonstrukcija prikladna, zbog individualnih uvjeta koje ima svako nalazite, ali postoje neka osnovna pravila. Starost uruenog spomenika predstavlja samo jedan aspekt, tu je takoer i povjesni znaaj. Kod katedrala St. Michael u Contery-u i Kaiser

Wilhelm Gedachtniskirche u Berlinu njihova vanost se nalazi u njihovom razruenom stanju, tj. govore nam o deavanjima u II. svjetskom ratu zbog kojih su dobili takav (razruen) oblik. Vandalizam moe biti problem na udaljenim nalazitima, kao to je bio sluaj s bizantskom crkvom u Mamshit-u u, Izrael, gdje je preko noi uniten mozaik. Rekonstrukcija mozaika je obavljena u Italiji, poslje ega je poslana natrag na nalazite. Ponekad se izvodi i djelomina rekonstrukcija da bi se omoguio laki pristup nalazitima, npr. sjedita i stepenita u grkim i rimskim teatrima. Rekonstrukcija povjesnih ruevina generalno je manje kompleksna i problematina od rekonstrukcije arheolokih ruevina. -Ponovno postavljanje krova i ponovno postavljanje podnih struktura Ponovno postavljanje krova i ponovno postavljanje podnih struktura su svrstani pod rekonstrukciju, iako bi se mogli svrstati i pod zatitno oblaganje i zatitna sklonita. -Rekonstrukcija/ ponovno postavljanje gledita planiranja Odreivanje vanosti Aspekti nalazita koji sainjavaju njegovu vanost se trebaju prepoznati i eksplicitno navesti. -Mnogofazna nalazita Tjekom stoljea, mnoga drevna nalazita su se promjenila i prilagodila za razliitu uporabu. Treba se ramotriti koju fazu konstrukcije ili koritenja interpretirati. -Opravdavanje/Obrazloenje Razlozi za rekonstrukciju bi se trebali eksplicitno navesti, te kombinirati sa: stanjima materijala, sprjeavanjem vandalizma, omoguavanjem odravanja ruevine, popravljanjem tetnih restauracija i mnogih drugih faktora, koji su jedinstveni nalazitu u lokalnom i nacionalnom kontekstu. Rekonstrukcija je opravdana/obrazloena najvie zbog dugoronog stanja ruevine. -Istraivanje i razumjevanje/Interpretiranje nalazita Rekonstrukcija se ne moe izvesti bez temeljnog razumjevanja kulture koja je izgradila spomenik ili zgradu. Rekonstrukcija se izvodi na osnovu interpretacije ruevine, a zasnovana je na znanju i povjesnim ili arheolokim dokazima. -Zabiljeavanje i nacrtani/fotografski pregled rada Zabiljeavanje znaajno pomae pri razumjevanju nalazita i razvijanju prijedloga za projekte. -Uvjet pregleda rada Uvjet pregleda se mora prepoznati kao posebna aktivnost ili proces od mjerenog, crtanog ili fotografskog pregleda. On obino upotrebljava grafike prikaze koji su stvoreni pomou crtanog/fotografskog pregleda rada.

-Arheoloko istraivanje Mora seuzeti mjera za bilo kakvo biljeenje arheolokih znaajki koje bi sw mogle otkriti u procesu rekonstrukcije. -Autentinost Spekulativna rekonstrukcija se treba izbjegavati. Mogue je da dizajn, novih strukturalnih elemenata, krovovi i podovi, bude privremeni, da bi se izbjegla bilo kakva zabuna izmeu originala i novog. -Multidisciplinarno dovoenje Vano je imati dovoljno iskusne specijaliste koji e pratiti, nadgledati i izvriti zadani posao (arhitekt, arheolog, povjesniar, konzervator i itd.) -Planiranje/upravljanje projektima Neka grupa ili individualac mora biti odgovoran za cijelu koordinaciju, koja upravlja programima, budetom i praktinim zadaama na poslu. -Izvravanje-kvaliteta rada Nita ne moe nadoknaditi lou kvalitetu posla. Vano je da oni koji rade na arheolikim spomenicima budu izvjebani i iskusni u svim djelovima posla. -Specifikacija i odabir materijala Ponekad se principi konzervacije nemogu odmah i jednostavno primjeniti. Utvrivanje vrste materijala na nalazitu se moe vritit po vizualnim karakterizacijama, ali kod nekih drugih materijala to moe biti kompleksno te je potrebna struna analiza. -Zatrpavanje To je osnovna, primitivna, generalno, najuinkovitija zatitna mjera u arheologiji. Za zatrpavanje se koristi materijal i zemlja koji su uklonjeni u procesu iskapanja. Zatrpavanje kao ni druge preventivne konzervacijske mjere ne zatiuju nalazite u potpunosti, zbog toga nalazite je potrebno nadgledati da bi se sprijeilo oteenje -Kada zatrpati -kada su resursi za osnovno konzerviranje, popravak i odrzavanje nedostupni -kada je materijal posebno ranjiv zbog izloenosti -kad su nalazita teko dostupna, pa ih je zbog toga teko odravati -kada je mogue oteenje zbog mraza

-Primjerene zatitne mjere za vrijeme iskapanja Izlaganje materijala zgrade iskapanjem, remeti ravnoteu koja se postigla stoljeima u zakopanom okruenju, moe biti traumatian za neke materijale, ovisno o vanjskim uvjetima. Planiranje prije iskopa bi trebalo predvidjeti tipove materijala koji e se iskopati te njihovu potencijalnju ranjivost, tako da bi se zatitne mjere mogle izvriti u ranoj fazi za vrijeme iskapanja. U sluaju zidnih slika i drugih dekorativnih podloga trebaju se poduzeti mjere kojima bi se usporilo brzo suenje i probleme vezane uz sol i nerjeive naslage. Materijali koji bi mogli biti korisni u privremenoj zatiti: -Geotekstili Dostupne su razliite vrste za razliite primjene; kao barijere protiv prljavosti, za odvajanje arheolokih naslaga od ponjenja ili za dranje materijala za punjenje te amortizaciju. -Plastine plahte i cerade Nepropusne polietenske plahte za pokrivanje zidova i drugih arhitektonskih elemenata. -Punjeni ili izolirani pokrivai Mogu se koristiti kao zatita od mraza. -Geo-mree Sintetike mree raznih veliina koje se mogu koristiti za uvrivanje pokrivaa. -Polukruti plastini pokriva Fleksibilniji je od obinog plastinog pokrivaa te se lake ree i oblikuje. -Pjesak Najee se koristi u vreama zbog lakeg uklanjanja -Vermikuliton/perlit Ovi su se materijali poeli koristiti nedavno za zatitu ranjivih povrina na arheolokim nalazitima. -Materijali zasnovani na zemlji i vapnu Mogu se koristiti za zatitu zidarstva i dekorativnih povrina. -Zatita dekorativnih elemenata Dekorativni elementi su mnogo osjetljiviji na vremenske elemente i pogoranja, pa zbog tog ali i drugih razloga pridaje im se vea pozornost nego zidarstvu. Dekorativni podovi, kao naprimjer mozaici, su idealni predmeti za zatrpavanje. Nedavna procjena stanja zatrpanih

mozaika je pribavila korisne informacije u pogledu prikladnih metoda i materijala. Ako se mozaici ne prekriju do odreene dubine, biljke i njihovo korjenje mogu prouzroiti tetu, ak i na mjestima gdje se koriste geotekstili. Pjesak i vapno su se takoer koristili za prekrivanje mozaika, no nisu bili idealni za to. -Faktori koji se trebaju uzeti u obzir kod zatrpavanja Ovisno o sloenosti i veliini ruevina koje se trebaju zatrpati, treba se sastaviti multidisciplinarni tim, ukljuujui geologiju, pedologiju, niskogradnju i pejzanu arhitekturu. Osnovni problemi kod zatrpavanja: -Stanje istraivanja i mogunost procjene Oni su vani za odreivanje prirode sastavnih elemenata materijala, njihove ranjivosti i uzroka ponaanja. -Pejzana arhitektura, visina i morfologija ostataka i stabilnost ruevina Veliina i oblik ruevina e odrediti zavrni oblik zatrpanog nalazita. Pojaanje punjenja tla bi moglo biti potrebno u nekim sluajevima, npr. kada se oblikuju nagibi. -Zakopavanje ili pokrivajui materijal Najbolji materijal za punjenje je onaj koji je uklonjen u procesu iskapanja. Svako punjenje bi trebalo biti kemijski slino materijalu koji je iskopan, -Proces zatrpavanja Materijal za punjenje bi trebao biti u bliskom dodiru s povrinama, a punjenja trebaju biti zbijena. Naslaga tla koja potie rast biljaka ima i zatitnu ulogu u sprjeavanju poplave i erozije pokrivajueg sloja. -Dubina pokrivaa Ona mora biti dovoljna da bi stvorila zatitnu zonu preko zatrpanih povrina -Odravanje Nalazita se moraju nadgledati, a uestalost nadgledanja e ovisiti o vrsti nalazita i pokrivaa.