Dervi Sui

Dervi Sui, roen u Vlasenici, je pripovjeda i romansijer u ijem se pripovjedakom opusu mogu primijetiti najbitniji momenti u razviu nae poslijeratne proze. Uiteljsku kolu zavrio je u uzli. !io je sudionik narodnooslobodilakog rata, a poslije rata je radio u redakiji Osloboenja, gdje se i javljaju prve knji"evne ambicije. U godinama nakon rata u prozi dominira ratna tematika, a ratni dnevnici i memoarska knji"evnost najea su #orma literarnog ispoljavanja iji je osnovni kriterij bio istinitost, tj. podudaranje sadr"aja u dnevniku sa sadr"ajima iz neposredne stvarnosti. $ Dervi Sui se u knji"evnosti javio upravo ratnim dnevnikom S proleterima %&'(. god. )akon ratnog dnevnika %&'*. objavljuje roman jednostavne strukture i nevelikog dometa pod nazivom Mome iz Vrgorca u kojem Sui nastavlja tradiciju seoske pripovijetke i romana, ali sa aktuelnom tematikom +kolektivizacija na selu, selo u vrtlogu novi, drutveni, odnosa-. Deskriptivan pripovijedaki postupak, vrsta #abulativna osnovica zasnovana na ,ronolokoj kompozicionoj s,emi, potisnuta individualnost linosti i odsustvo dublji, psi,oloki, za,vata u katakterizaciji linosti, a naglaen pogled na kolektivna zbivanja i gibanja, bitne su stilske karakteristike kojim su ostvarena ova Suieva djela. .eutim, ve tad se u pojedinim odjeljcima oituje talent pravog pripovijedaa, to e kasnije Sui potvrditi romanima Ja, Danilo +%&/(.- i Danilo u stavu mirno +%&/%-., Teferi +%&/0.-, zbirkom pripovijedaka Pobune +%&//.-, dramom Veli i vezir, te napokon romanom !"o#e +%&1%.- i popularnom tv serijom Tale +%&1&.-. Sui u ovim djelima pronalazi nove oblike proznog izraza, ali i dalje zadra"ava neke dobre strane tradicionalnog pripovijedanja. Dva su tamatska "arita Suieva stvaralatva2 protekli rat i prolost njegove zemlje !osne. $ u jednom i u drugom sluaju u sreditu je ovjek u traganju za svojim snovima, borei se sa svime,

pa i sa svojim zabludama. U prvoj objavljenoj pripovijesti Jabuani i Mome iz Vrgorca Sui je sav u pokuaju osvajanja savremene teme, s motivima i graom iz poratnog razdoblja, ali je preplavljen injenicama. 3isca privlae tu"no, zabitno selo preko kojega tek to je preao ratni valjak, kasabice i palanke prepune bijede, blata i primitivizma. 4oman Teferi nairoko je ispriana pria o okupacijskim dogodovtinama u kasabi, pri emu je pisac najee ostao na razini anegdote, dok je u Pobunama, pripovijetkama o poturenoj porodici 3ilavija, ipak mjestimino nadilazio elementarno pripovijedanje. U romanu Ja, Danilo Danilo 5isii svoju ispovijest poinje onda kada se ve naao u ,,podno"ju svoje kadrovske spirale,, pa je i njegov monolog , s jedne strane satiriki intoniran, u razraunu sa birokratskom sredinom, ali je s druge strane natopljen gorkom samoironijom, inae vrlo estom osobinom Suievi, likova6 78a sam obian smrtnik koji je sa biogra#skog minareta tresnuo na kaldrmu. 9stao sam, obnemogao, star i umoran, personalno razrijeen, meterijalno :go. Vojnik je u meni dobijao bitke, seljak;batine. )esrea je u tome to oba imaju zajednika, jedna lea.7 ... 7U uni#ormi sam. )a jednom rukavu jedna vrpca sa tri zvjezdice. <apetan. !ivi. =akire me "uljkaju u preponama jer gaa nemam. $spod pazu,a ne smijem da se poeem. 4aspae se koulja meu prstima. >noj grize gole prste u tvrdim i vrelim izmama.7 4omanom o Danilu 5isiiu Sui je zaokru"io jedan zanimljiv prozni ciklus u kojem, bez patetine idealizacije i sa nagalaenom satirikom notom, izra"ava svu slo"enost nae poslijeratne zbilje, preobra"aje to ga je u ljudima bosanske kasabe i sela izazvalo novo doba, ali istovremeno sve one naslage neizmjenjivog to bitno odreuje mentalitet bosanskoga naroda. >ato mo"emo rei da je on poslije ?asana <ikia najbolji slikar bosanske provincije. )akon romana Ja, Danilo i Danilo u stavu mirno Sui je nekako istovremeno kada i .ea Selimovi inspirativne izvore potra"io u prolosti !osne, otkrivajui u legendi, predanju i rijetkom ,istorijskom zapisu i svjedoanstvu o povijesnoj sudbini ove zemlje, korijene du,ovnosti i naravi njeni, ljudi. ako novu tematsko;idejnu cjelinu Suievi, proza ine zbirka pripovijetki Pobune %&//., te romani6 !"o#e %&1%., $o#%a stra" %&10. i &eva at. Sui naoj prolosti prilazi tako da kroz maglu pro,ujalog vremena otkriva sve ono to nas ini ovakvima kakvi jesmo, sve ono u emu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postieno; svejedno. >birka Pobune sadr"i pet pripovijetki i namee se izuzetnom kompozicionom vrstinom i tematsko;idejnom konzistentnou. Dramatska linija #abuliranja u svakoj novoj pripovijetki ima svoju punu i zasebnu dovrenost, ali u svakoj novoj pripovijetki ona iznie iz pret,odne, tvorei

tako neraskidiv i vrsto povezan niz, te se prava vrijednost i znaenje otkriva tek u nji,ovoj sveukupnosti. 3obuna i otpor stalna su iskrita koja se razgorijavaju u Suievim junacina koji svoje duboko neiskorijenjivo osjeanje bosanske pripadnosti nose i kao radost i kao ukletost . >emlja za koju su se stalno otimale tue vojske, u kojoj su odvajkada jedni bajraci omrkavali, a drugi osvitali, !osna je na razmeu svjetova stalno ucrtavana u sredite ratni, mapa i planova, a kao takvu su je stalno pomatrale oi plaeni, u,oda. 9vakvo vienje !osne i njeni, ljudi Sui je dao u romanu !"o#e. 4oman obu,vata veliki vremenski sklop, od prvi, <otromania, pa do dananjice, a preko pobune ?usein;beg @radaevia prati sudbinu nezvani, gostiju !osne, u,oda, otkrivajui nji,ovu misao o zemlji, ali i miljenje domaina o nezvanim gostima. >ajednike take nema, pa Sui pripovijedaki vibrira tra"ei razliite postupke kako bi radnju uinio "ivotnom i umjetniki uvjerljivijom. >bog toga nalazimo razne stilske postupke6 realistinu strukturu, eliptini govor i jezik dokumenata. >animljivo je da Dervi Sui koristi iste simbolje kojima imenuje nacionalno;,istorijsku dramu !onjaka kao i $vo Andri. o je meta#ora rijeke koja dijeli i razdvaja obale i svjetove, a prisutna je u gotovo svakoj pripovijetki Pobune. 7.utna voda tekla je kroz njega, cijepala ga na dvije "ive obale mesa koje se uzalud tra"e i dozivaju.7 + 3laenik7.utnu vodu sam prebrodio, pa se verem uz klizavu obalu.7 + 3reko mutne vode7<ao da me je neko presjekao po srijedi, pa nekako izmeu mene i mene tee iroka mutna voda.7+Seljaka jadikovka.eutim, za razliku od $ve Andria ija se pripovijedna #raza temelji na izrazito epskoj osnovi i tradiciji bosanski, govora, u Suievoj reenici preovladava lirizam i subjektivnost poetsko; meta#orikog izra"aja. 3osebo va"na crta Suievog pripovijedanja je osjeaj za komino i to onaj blagi, precizni bosanski ,umor koji razotkriva, ali poma"e, ne vrijean niti vulgarizira, izrastajui iz same sredine, iz narodnog du,a, iz stoljetnog vienja svijeta uz s,vaanje da se tek smije,om i najte"e stanje prevladava.