Platon, Fedar

Platon, FEDAR (Naklada Juri, Zagreb, 1997.) nema cjelovitu kompoziciju ne donosi cjelovit ov (428./7. - 348./7. g. pr. n. e.) nauk: / DRAVA : odreuje znaaj erotske spoznaje opisuje subjektivne emocije to ih izaziva ljepota dopunjuje tematiku ova djela / GOZBA ILI O EROS : obrauje znaaj erotske spoznaje opisuje subjektivne osjeaje koje izaziva ljepota dijalog ostavio jak utisak: - ( .-! . "#. pr. n. e.): ! " / S#O$E%E %A " A: o &'() *+ govori da je svoje drugove uio dijalektici: oni bi, koji znaju to je svaka stvar, to nije nikakvo udo da oni koji ne znaju mogli objanjavati i ostalima to je svaka stvar varaju i sebe i druge oslanja se na ! glavu dijaloga ,-. " / ,-. ILI O L/E#O0I kao polazite se ispitivanja uzima del"ijska opomena $p%&na' "a(%ga "ebe na ovaj se dijalog oslonila i pseudodemostenska knji#evnost: ! " / L/ BAV%I GOVOR: u prvom se dijelu hvale tjelesne i duhovne odlike mladoga !12'(3*4 u drugom se poziva na odavanje prouavanju "ilozo"ije (i&(e)u 4*. i 48. - p%"li'e 12+.): !" / O L/ BAVI: autor pred oima imao ove dijaloge: / GOZBA ILI O ,-. " / ,-. ILI O L/E#O0I nad pederastijom se istie vrijednost ljubavi mukarca i #ene ovo shvaanje retorike imalo i svojih protivnika: naroito u vrijeme nove so"istike: za careva: Publija $elija %adriana (7*.-138.): &ita $elija %adriana $ntonina Pija (8*.-1*1.): isticali svoju ljubav za helensku prosvjetu retorika nove so"istike #eli zamjeniti "ilozo"iju i znanost: ! "# '((! st!): #elio postati novim $#%!&'o( ustvari bio tek novim )!*o( prvenstvo daje: retorici ne "ilozo"iji smatra da je govornika obdarenost neka vrst bo#anskog zanosa brani etvoricu velikih politikih govornika antike demokracije: +,lt,-a.a: /e(,0to1la: 2,(ona: Pe3,1la: ih osuivao kao kvaritelje naroda

kieni +,-.: poinje: ne uobiajenim uvodom s povodom za ve izravnim prikazom dijaloga pre/priavanje 5'(3*6768 (%k% 47+. - izmeu: 399. g. pr. n. e.) razgovora 5'(3*4 ,)-29(4 5'(3*:; (%k% 47+. - 399. g. pr. n. e.) naiao na ,)-29(4: - bogat i kolovan $te/njanin sklon govornitvu - sin </5'=4 iz atikoga dema 0iriunta dolazi od retora <>?@A ( . - ! . "#. pr. n. e.): zanesen govorom o umijeu ljubavi koji je od njega uo: govor donio sa sobom obeao 5'(3*+ da e mu ga proitati razgovor se vodi izvan atenskih zidina: u hladu platane na bre#uljku &1( 2-,-1$ - ! : kao i drugi dio dijaloga, i ovaj pripada obraunu s retorikom: tri govora daju nu#ne primjere za pretresanje retorskih teorija razlozi to je izabrao ba erotsku #udnju i ljubav kao temu govora: s jedne strane naroito pogodna da u s druge strane: raspra/vi o njoj prika#e svu prepredenost poznavao moralnu stranu ljubavi uitelja go/vornitva znao cijeniti njezin znaaj za moralni od/goj naroito se interesirao za njezine osobine i za znaaj erotske spoznaje za njega erotska #udnja isto to i te#nja za sreom znao da pored prave erotske #udnje postoji i njezina nakaradna slika: morao izlo#iti razliku izmeu prave i la#ne ljubavi: prvo je morao: osvjetliti #ivot ljudske due u dati psiholoku analizu ljubavne kozmi/ #udnje: koj perspektivi: time dao i nu#nu teorijsku osnovu u drugom dijelu dijaloga skiciranom sustavu retorike razlog to se u prvom dijelu pojavljuju tri govora: <>?@BC kao primjer prvi 5'(3*67 kao drugi 5'(3*67 kao posve loeg govora primjer samo oblikom primjer uzornog govora dobrog govora prvo ,)-29(5; ita /I% 2-,-1: po svemu se ini da se doista radi o izvornom <>?@BC+ govoru: ne tek o ovo- izmiljotini od nekog djeaka tra#i da ga ljubi, iako sam u djeaka nije zaljubljen: dokazuje da je za djeaka bolje da ljubi nekoga tko u njega nije zaljubljen negoli nekoga tko je u njega zaljubljen ,)-29(5; od 5'(3*4 oekivao da e govor bezrezervno pohvaliti: 5'(3*67 komentar: pozornost obraao: ne toliko na sadr#aj govora: koliko na "ormu govora: ne mo#e joj se diviti vjeruje da bi sam izrekao bolji govor o toj temi

P1,( "OV 2-,-1 - +0(345+ 63+7$,(: zastre lice: da ga ne bi smeo pogled na lijepoga prijatelja: 5'(3*+ se ,)-29(5; dopada #eli dijalektiki odrediti pojam !(&>4 svoj govor stavlja u usta mladia: vrlo zaljubljen gleda da uvjeri svojeg voljenika da neljubavnika treba zadovoljiti prije nego ljubavnika od <>?@BC68 se govora razlikuje bri#ljivim rasporedom: prvo treba odrediti: tek zatim treba znati donosi li ona pojam lju/ njezinu njezinu korist ili tetu bavi bit: mo %u"ia ljubav zacijelo neka po#uda: epi#,-(ia dvovrsna: po#uda za nasladama: misao: te#i za onim najboljim odlikuje ju: odmjerenost samokontrola nagona ,-bri" "%p,r%"-ne uroena steena ova goni neumjerene: po ovoj se upravlja razborit ovjek: usmjereni na te#e za zna se obuzdavati u#ivanje jela i tjeles/nom pia ljepotom: tu spada ! (&; ove vrsti po#ude ima nekoliko podvrsa/ta: jedna od njih nagonska po#uda za u#ivanjem naslade koju daje ljepota: svojevrsna de"inicija !(&>4 pitanje korisnosti i tetnosti !(&>4: u ljubavi !(&; na strani zaljubljenog: nastoji zadr#ati mladia u svojoj ovisnosti: ljubav slina onoj vuka spram janjeta ljubavnik ne mo#e biti pravim prijateljem svojem ljubimcu: sprjeavat e razvoj njegova duha ometat e mu komunikaciju s ljudima koji bi ga mogli kolovati za veu slobodu ne mo#e biti prijateljem ak ni njegovom tijelu: tra#i slabia nee trpjeti da mu ljubimac ima imovine: osiguravala bi mu svojevrsnu neovisnost od ljubavnika kad prestane voljeti, nee vie htjeti znati za svojeg biveg ljubimca bolje je imati ne/ljubavnika: miluje razborito

5'(3*:; ne #eli dalje govoriti: o koristi koju donosi odnos spram onoga koji nije zaljubljen #eli ii kui: ,)-29(5; ga odgovara: neka ostane dok pripeka ne popusti 5'(3*:; pristane: unutranji mu glas vlastitog demona javlja da je dao pogrean prikaz !(&>4: ispustio iz vida da je !(&; bog: neto bo#ansko .1+2( "OV 2-,-1 - +0(345+ 63+7$,(: ovaj put nezastrta lica govor nadahnut ljepotom krajobraza u kojem se sugovornici nalaze u prvom govoru prednost dao: onome tko nije zaljubljen: ne onome tko je zaljubljen: trezven zanesen stalo#en 8$9-: ( P-0$0+ 94 &147$ -.0$% -:+;(,$&(: ljudima izvor najvee sree: ljubav se ne bi smjela osuivati samo zato to je zanos .-<$8 .$ 34 63+7$,9( 8$9-: (8,-1 9$3,454 :1454: P1(1-.+ 7-=$9:<4 ( 63+.:<4 .+>4 5'(3*:; izla#e ideogramima jednoga mita: spada u najuznesenije stvari ova mitotvorstva 5'(3*:; objanjava samu narav i djelovanje due: bo#anske i ljudske osnovno obilje#je due: pokree samu sebe: neprestano u stanju kretanja: au#%kine#%n aeikine#%n iskonski izvor i naelo kretanja svega to jest: kozmosa kao cjeline svih zbivanja u njemu ne mo#e nastati niti nestati: besmrtna samopokretajue poelo: ark,e djelovorno naelo svega to postoji u vremenu: inteligibilno bivstvo koje pokree sve drugo unutranja struktura due: prikazuje ju pomou uobiajenog slikovitog postupka: na argumente se l%g%"a nadovezuje narativni izriaj mitskog: dua kao dvopreg s upravljaem: kod bo#anskih dua oba kod ljudskih dua: konja ple/menita jedan konj jedan konj dobroudan zloudan upravlja: n%u" svojim upravljanjem odreuje sudbinu due

iznad nebeskog svoda neprolaznim i vjenim #ivotom #ive vjene ideje: prava i ista bia ista istinska bivstva istinsko znanje: epi"#e(e nevidljive: dokuiti se mogu: ne osjetilima nego samo umnim razmatranjem u taj se svijet povremeno uzdi#e sam DEF;: ponekad ga u obilasku toga svijeta uz bogove i demone prate i due: postoje i prije svoje zemaljske egzistencije samo se odabrane due mogu za trenutak uzdii s bogovima u taj nadnebeski svijet: gledajui ga ideje se nahrane istinom: upotpunjuju: pravednou dobrotom mudrou nakon toga se vraaju na svoje mjesto dua, koja se ondje napuni zaboravom i zloom, pada na zemlju: u pojavnom svijetu provodi svoj zemaljski #ivot tako nastaju ljudska bia: svrstana u devet skupina: ovisno o intenzitetu gledanja istinskog bivstva (! " ((! (((! (,! ,! ,(! ,((! ,(((! (?! t ilo/ i/ zo/ ra/ "i ni svatko tko je u ljudskom rodu morao je barem jednom baciti pogled prema @nadnebeskomA mjestu na primjeru se vizualnog iskustva ljepote objanjava kako se dua prisjea istinske ljepote koju je vidjela motrenjem ideje lijepoga: pojavna zemaljska ljepota duu podsjea na onu pravu ljepotu, koju je u svojem pretpostojanju motrila na nadnebesju: erotska zanesenost i izbezumljenost zaljubljenih za a neizbrisivi znakovi naeg prisjeanja jedine iste ljepote: ideje lijepog ana(ne"i": sjeanje nekadanje prave ljepote dui daje krila: ispunjava ju najplemenitijim zanosom: u ovjeku se raa erotska #udnja za: samonadmaivanjem stvaranjem prema obrascu ideje

-73$>93$,$934 63+7$,9(% P-3$,$ (8 +B493$ - .+>( ( C1&$934 :1454 <-3$ :4 P-3$,63+34 P-:14.:&,-0 63+7$,(: ov umjetniki opis subjektivnog utiska koji u ovjeku izaziva ljepota: prednost ideje lijepoga pred ostalima: u velikoj se mjeri pojavljuje u svijetu osjetilnog: najoitija ideja u osjetilnom svijetu promjenljivosti: ekp,ane"#a#%n ljepota najlake pomiruje neizbrisive razlike izmeu svijeta realnog i idealnog samo je njoj od svih zemaljskih vrlina omogueno da istovremeno bude: najvidljivijom: ljubavi nadostojnijom: vid kao najotrije od naih osjetila pravednost i razboritost nemaju nikakva sjaja u zemaljskim prilikama kad na zemlji neto lijepo gleda: netko neposveen ili pokvaren: netko posveen: ne potuje ljepotu ljepoti odaje tovanje kao bogu odaje se nasladi kad se udalji od ljepote: dua mu pati puna nemira uspomena joj o ljepoti donosi spokoj i olakanje due koje imaju veu sklonost pre/ma u#ivanju osjetilne, tjelesne ljepo/te spreavaju sebi put povratka u s"eru idealnog pri susretu s lijepom osobom: zloudni se konj nae due plemeniti se konj nae due pona/a nasrtljivo: pona/a suzdr#ano sa #eljom za osjetilnim u#it/ kom zadaa upravitelja nae due: sprijeiti ga u tome usmjeriti e#nju prema ideji lijepoga u duevnom #ivotu nita nema takav znaaj kao ljubav: radi ljepote dua zaboravlja sve drugo: samo da bude blizu voljenoj osobi zaljubljenik u stanju izbezumljenosti: (ania: novi pojam posebna vrst inspirativnog oduevljenja: zanesenost vrste: (an#ike: %i%ni"#ike: ona koja ona koja proroka za/ ritualna za/ dolazi od potjee od nesenost nesenost $+G4 samog ! (&>4 8$<63+B$<: 5'(3*:; moli !(&>4 da primi njegov govor: neka <>?@+ potakne na "ilozo"iju 6

,)-29(5; zadovoljan 5'(3*676H palinodijom: vrijednost govora prosuuje: na osnovi iskazane sposobnosti ne na osnovi znanja kojim raspola#e: uvjeravanja: kriterijem bi po 5'(3*+ trebala biti istina <>?); bi bio nesposobnim napisati takav govor: uope bi trebao napustiti pisanje govora: neki mu se dr#avnik nedavno podsmjevao zbog takvog posla 1$:P1$,$ - ,$63$9-0 9$B(9+ 2-,-1493$ ( P(:$93$: otra ova polemika protiv ondanje retorike: mona u tadanjoj $teni #eli ju postaviti na nove osnove >&- :4 &1$=( -. P(:$93$ 2-,-1$ -78(1-0 9$ +034&9-:&: P-:&$,63$934 P(&$93$ <$. 34 P(:$934 2-,-1$ :1$0-&9(0: 5'(3*:; smatra da pisanje vrijednih govora samo po sebi nije sramota: o#ivljava borbu protiv neznanstvene retorske rutine: takvu borbu ve vodio u djelu II / GORGI/A retorika najvii uzlet do#ivjela u $teni kao "ilozo"ija govornitva i univerzalno sredstvo utjecaja: postala "ilozo"ijom pojedinca koji sebi hoe pribaviti va#nost: uz nju se zalijepilo mnogo: tatine pohlepe za uinkom reklame glavni sadr#aj so"istikoga uenja: revno njeguju rije: u tadanjoj %eladi rije zauzimala sredinji polo#aj u #ivotu i nastavi: u demokratskoj $teni posebice: svatko je, tko je imao to rei, svoje morao zbiti u du#i govor socijalno/politiki #ivot dao mo retorici: odredio joj: sadr#aj: oblik sadr#ajem so"istikih govora bio ovjek sa svojim te#njama: jedino istinsko mjerilo i na/elo: 4 ( . "#. pr. n. e.): %.'ek 'e ('eril% ".i, "#.ari, %ni, k%'e 'e"u da 'e"u, a %ni, k%'e ni"u da ni"u izra#avanje nagona za nad/metanjem so"istika i njezina retorika imale: i mnogih pozitivnih strana i negativnih strana: so"istika retorika: kudila sve: 7

i ono to je najplemenitije hvalila sve o svakoj stvari mogla govori/ti: i pohvalno i prijekorno .-<$8 .$ :4 14&-1(<$, .$ 7( (0$6$ +034&9(B<- -7(634=34, 0-1$ &40463(&( 9$ (:&(9( ( F(6-8-F(3( : odbacuje demagoke tendencije so"istike retorike: izla#e koliko "ilozo"sko kolovanje vrijedi vie od so"istike pokazuje da se so"istiko kolovanje do pravog govornitva i prave umjetnosti mo#e uzdii samo u drutvu s "ilozo"ijom: bez znanstvene se kolovanosti 'D "ilozo"ije) ne mo#e razviti pravo govorniko umijee 1$:P1$,$ - 2-,-1(0$ (8 P1,-2 .(346$ -78(1-0 9$ 93(%-, +034&9(B<( :<6-P: ! (&; pripada rijeima o kojima su miljenja podijeljena: mo#e se prikazati: i kao tetan: i kao izvor najvee sree: ovisno samo o tome kako ga je 5'(3*:; de"inirao: <>?); !(&;4 nije nikako de"inirao: na poetku govora primorao sluatelja/itatelja da pod time razumije neto odreeno: pri tome postupio proizvoljno proizvoljnim bio i sklop govora: nema dijela koji bi bio nu#nom posljedicom drugoga: valjani govor treba biti poput organizma: imati: glavu tijelo udove analiza valjanosti i korisnosti retorikog umijea: najprije treba de"inirati odreeni tek potom treba govoriti o njegovoj pojam pri/mjeni: korisnosti i tetnosti retorikog umijea svaki govor treba biti oblikovan kao organska cjelina: njegovi se dijelovi moraju proporcionalno uklapati u harmonijsku cjelinu l%g%" retorike utemeljen u l%g%"u dijalektike: dijalektiar sagledava posvuda razasuto i sa#ima ga u jednu ideju: isto tako mora biti sposobnim provoditi razdiobu ideja prema lancima suzdr#an pri osvrtu na pravila retorike zbog upitnosti njezine uloge u kolovanju da bi se ovladalo odreenim umijeem potrebno je posjedovati: prirodnu nadarenost solidno znanje: trajno uvje#bavanje: epi"#e(e (ele#e

0$3:&-1(34 + <-34 :4 14&-1( ( P14,(>4 +8.$3+ 94 B(94 7(&( 2-,-19(B<4 +034&9-:&(: .(3$64<&(<$: 14&-1(<$: ako se govor #eli uiniti umjetnikim, 56! se, 7!% ( . "#. pr. svi njegovi dijelovi moraju initi n. e.), 7" ( . "#. pr. n. e.) iz organsko jedinstvo: 7izanta, 86 # ( . "#. pr. n. e.) s u govoru su ti dijelovi misli od kojih Para, 9! ( . "#. pr. n. e.), se on treba sastaviti: :4 (%k% 48/. - %k% 38+. g. pr. govornik mora shvatiti njihov n. e.), "* ( . "#. pr. n. e.) s me/usobni odnos: <eja, ;) ( .-! . "#. pr. n. e.), to e postii znanjem (! . "#. pr. n. e.), 5*% dijalekti/ke: ( .-! . "#. pr. n. e.), 4 i metodiki postupak: ostali slu#e retorikom metodom: induktivnom se 5'(3*:; dokazuje da njihovi metodom nalaze govori predstavljaju: pojedini pojmovi ne bit: nego samo podjelom se pojmova nu#/ne od/rede logiki odnosi prethodne meu njima uvjete govorni/kog umijea: prava govornika vjetina mora znati kad to treba primjeniti -:9-,4 2-,-19(B<-2 +0(345$: paralela izmeu: ljekarskog umijea: govornikog umijea: ljekar mora poznavati prirodu tijela: govornik mora poznavati prirodu tijelu lijekove radi ozdravljenja due: daje: na osnovi pouzdana znanja o ne samo na nego i na dui mora: os/novi osno/vi isticati one motive kojima e iskustva pouzdanog pra/vilno utjecati na nju znanja zadobiti ju da ostvari svoje plano/ve govornik mora: posjedovati dijalektiku znanstveno poznavati: poznavati osobine kolovanost stvari o logike due na koju se hoe kojima operacije utjecati: govori ne mo#e se odvojiti od poznavanja kozmike cjeline snaga se govorenja sastoji u psihologiji: etiko voenje due i upravljanje uvjerenjem i voljom sluatelja retorika bi trebala biti usmjerenom na spoznaju same naravi due: proces spoznaje due rezultira upoznavanjem cjelokupnog sustava znanja l%g%" koji se odnosi na vjerojatnost: smisao prihvatljiv samo ako je utemeljen na istini

>&- :4 &1$=( -. P(:$93$ -78(1-0 9$ P1(<6$.9-:&: pretresanje vrijednosti pismenih znakova razmatranje va#nosti napisanog: razmatra legendu o 0A+J+: izumitelju pisma smatra da e sposobnost zapisivanja: ljude uiniti mudrijima ojaati njihovu sposobnost pamenja slova predaje kralju AH6C+: misli kako e sposobnost zapisivanja upravo oslabiti pamenje : pisani logos slika 'eid%l%n) #ivi usmeni D njezin uzor logos tekst ima znaenje za prokuane u strunim razgovorima: raspola#u znanjem o: pravednom lijepom dobrom pisac teksta: ratar koji sije sjeme 134>4934 P(&$93$ <$. 34 P(:$934 P1(34<-19(0: 5'(3*:; navodi uvjete koje mora ispunjavati odreeno umjetniko djelo: autor treba kompetentno i istinski poznavati ono o emu govori i pie treba to znati tono de"inirati treba to razumijeti: pa u odgovarajuem kontekstu provesti razdiobu po vrstama sve do nedjeljivog potrebno je razlikovati razliite tipove, odnosno naravi ljudske due potrebno je izabrati naine izricanja koji mu odgovaraju autor mora ostati svjesnim temeljne slabosti pisanog: nije nita ozbiljno nego obina igrarija ak i najbolja pisana ostvarenja slu#e samo za podsjeanje onima koji su upueni u pravo znanje naziv se "ilozo"a zaslu#uje: ne pisanim djelima nego uspjenim objanjenjima i razmi/ljanjima u #ivim razgovorima hermeneutika interpretacija a tvrdi da je upravo zato izabrao dijalog kao svoj literarni oblik: da bi se to vie pribli#io govoru: #ivom l%g%"u povratak so"istima: 5'(3*:; se od mladoga !>5'(3*4 (43*. - 338. g. pr. n. e.) nada boljem nego od 56! -e i drugih sastavljaa govora: zbog njegove "ilozo"ske nastrojenosti 8$<63+B$<: pisac i "ilozo" kratka, ali sadr#ajna molitva 3K+ i mjesnim bo#anstvima za unutranju ljepotu: kal%kapa#,ia

10

11