SUN TZU

NOVO I L U S T R I R A N O I Z D A N J E

SUN TZU

U m i je e

r a t o v a n ja

S A M U E L B. G R I F F I T H

l a netopija

SADRAJ
Predgovor B.H. Liddella Harta 6 Proslov Samuela Griffitha 10 Zahvale 14 Uvod 17 Biografija Sun Tzua Umijee ratovanja I Procjene 91 II Voenje rata 105 III Napadaka strategija 115 IV Karakteristike 127 V Energija 135 VI Slabosti i snage 145 VII Manevri 155 VIII Devet varijabli 171 IX Marevi 181 X Teren 195 XI Devet vrsta terena 207 XII Napad vatrom 225 XIII Upotreba tajriih'agenata 231 Dodatak I: Wu Chievo -Umijee, ratovanja 241 Dodatak II: Kratke biografije komentatora 257 Bibliografija 260 Kazalo pojmova 266 Zahvale za slike 272 83

PREDGOVOR

PREDGOVOR
seji Sun Tzua o umijeu ratovanja najranija su obrada ove teme, ali nikada nisu nadmaeni po sveobuhvatnosti i dubini razumijevanja. Moglo bi ih se nazvati esencijom mudrosti o voenju ratova. Od svih vojnih mislioca u povijesti, s njim se moe usporediti jedino Clausewitz, a ni on nije napredan kao Sun Tzu, iako je pisao vie od dvije tisue godina kasnije. Sun Tzu ima jasniju viziju, dublji uvid i vjenu svjeinu. Civilizacija bi bila poteena velikih stradanja u svjetskim ra tovima da je utjecaj Clausewitzovih golemih i veoma opsenih knjiga O ratu, koje su oblikovale europsku vojnu misao u raz doblju prije Prvog svjetskog rata, bio uravnoteen Sun Tzuovim izlaganjima o ratnoj vjetini. Sun Tzuov realizam i umjerenost suprotni su Clausewitzevu nastojanju da istakne logiki ideal i apsolutno, koje su njegovi uenici usvojili u razvoju teorije i prakse totalnog rata izvan svih granica razuma. Clausevvitzeva tvrdnja da bi uvesti naelo umjerenosti u filo zofiju ratovanja bilo besmisleno, jer rat je in nasilja doveden do krajnjih granica - bila je fatalna za slijed dogaaja. Ipak, poslije je ublaio tu tvrdnju priznajui kako bi politiki cilj, kao izvorni motiv rata, trebao biti standard za odreivanje cilja vojne sile i koliine uloenog napora. Dapae, njegov konani zakljuak bio je da bi postizanje logikog ekstrema znailo kako je sredstvo izgubilo svaku vezu s ciljem. Negativni uinci Clausevvitzevih uenja uglavnom su posljedica previe plitke i previe ekstremne interpretacije njegovih uenika, koji su previdjeli njegova ublaavanja. Ali on sam omoguio je takvu pogrenu interpretaciju jer je njegova teorija bila previe
6

PREDGOVOR

apstraktna za jednostavne vojnike, koji nisu mogli slijediti tijek njegovih misli, pa su ga pogreno razumjeli. Oni su, impresioni rani, prihvatili njegove glavne fraze i zanemarili pozadinu njegovih misli koje se od Sun Tzuovih zakljuaka ne razlikuju koliko se to u prvi mah ini. Jasnoa Sun Tzuovih misli mogla je ispraviti Clausewitzevu opskurnost. Naalost, njega je Zapad upoznao tek malo prije Fran cuske revolucije i to iz prijevoda francuskog misionara. Iako je odgovarao racionalnom razmiljanju o ratu, primjerenom osam naestom stoljeu, njegov je utjecaj zaguen emocionalnou Revolucije i kasnijim opojnim uinkom napoleonskih pobjeda nad konvencionalnim protivnicima i njihovim pretjerano formaliziranim taktikama. Clausewitz je poeo razvijati svoju misao pod utje cajem te intoksikacije, no umro je prije nego je stigao zavriti revi ziju svojeg djela, pa je ono ostalo podlono beskrajnim nesporazumima koje je predvidio u svojoj oprotajnoj poruci. Do trenutka kad su novi prijevodi Sun Tzua objavljeni na Zapadu, vojni svijet je bio pod utjecajem Clausewitzevih ekstremista i glas kineskog mudraca imao je slab utjecaj. Nijedan vojnik ni dravnik nisu posluali njegovo upozorenje: Nikada nije postojao nijedan produljeni rat od kojega bi zemlja imala koristi. Dugo postoji potreba za novim i potpunijim prijevodom Sun Tzua, koji bi na odgovarajui nain interpretirao njegove misli. Ta je potreba dodatno istaknuta razvojem potencijalno suicidnog i genocidnog nuklearnog oruja i postala je sve vanija pojavom Kine kao velike vojne sile pod Mao Tse-Tungom. Do bro je da je tu potrebu zadovoljio tako dobar student rata,

PREDGOVOR

kineskog jezika i misli kao to je general Sam Griffith. Moje zanimanje za Sun Tzua izazvalo je pismo koje sam dobio u proljee 1927. od Sir Johna Duncana, koji je zapovijedao Obram benom postrojbom. Nju je poslao Ratni ured u Sangaju zbog situacije izazvane napredovanjem kantonkih vojski pod zapovjed nitvom Chiang Kai-Sheka protiv sjevernih vojskovoa. Duncanovo pismo poinjalo je ovako:
Upravo sam proitao zadivljujuu knjigu Umijee ratovanja napisanu u Kini 500 godina prije Krista. Ona istie misao koja me podsjetila na tvoju teoriju rijene struje: Vojska se moe usporediti s vodom: voda zaobilazi visoka mjesta i trai rupe; vojska uzmie od sile i napada prazninu. Tok vode regulira oblik zemlje; pobjeda se postie djelovanjem u skladu sa stanjem neprijatelja. Dananji kineski generali provode jo jedno naelo iz knjige: Vrhunsko je umijee ratovanja pobijediti neprijatelja bez borbe.

itajui knjigu, pronaao sam i mnogo drugih pojedinosti koje su se slagale s mojim nainom razmiljanja, a posebno njegovo stalno isticanje injenja neoekivanog i traenja indirektnog pri stupa. Pomogla mi je da shvatim bezvremenost temeljnih vojnih ideja, ak i onih koje se tiu taktike. Petnaestak godina poslije, usred Drugog svjetskog rata, neko liko puta me posjetio kineski vojni atae, Chiang Kai-Shekov uenik. Rekao mi je da su moja i knjiga generala Fullera glavni

PREDGOVOR

prirunici na kineskim vojnim akademijama na to sam ga ja pitao: A Sun Tzu? Odgovorio je da se knjiga Sun Tzua smatra klasikom, ali veina mlaih asnika misli da je zastarjela, pa je nije vrijedno prouavati u doba mehaniziranog oruja. Na to sam rekao kako je vrijeme da se vrate Sun Tzuu, jer je u toj kratkoj knjizi sadrano gotovo isto toliko osnova strategije i taktike koliko u mojih dvadeset knjiga. Ukratko, Sun Tzu je najbolji uvod u studij ratovanja i ima trajnu vrijednost kao putokaz za napredno studiranje. B. H. LIDDELL HART

PROSLOV

PROSLOV

su-Ma Ch'ien, iji je monumentalni Shih Chi (Povijesne bilje ke ili Biljeke povjesniara) zavren 100. godine prije Krista, ka

e da je Sun Tzu bio stanovnik drave Ch'i, a svoje Umijee ratova nja predstavio je Ho-liiu, kralju polubarbarske zemlje Wu, krajem estog stoljea prije Krista. Stotinama godina kineski uenjaci sumnjali su u pouzdanost te biografije; veina se slae da knjiga nije mogla biti napisana u vrijeme koje spominje Ssu-Ma Ch'ien. Moja studija teksta podupire to miljenje i ukazuje na to da je na pisan u etvrtom stoljeu prije Krista. Sun Tzuov niz eseja ne zasluuje nae zanimanje samo kao antiki kuriozitet. Umijee ratovanja je mnogo vie od toga. To je duboko, matovito i sveobuhvatno djelo iznimne percepcije, koje stoljeima ima ugledan poloaj u kineskoj vojnoj literaturi. Prvi od vojnih klasika privukao je pozornost nekoliko stotina ki neskih i japanskih vojnika i uenjaka. Jedan od najcjenjenijih bio je Ts'ao Ts'ao (155.-200.), istaknuti general iz razdoblja Tri kraljev stva i osniva dinastije Wei. Tijekom jedanaestog stoljea, njegovi komentari teksta, kao i biljeke deset cijenjenih T'ang i Sung ko mentatora prikupljeni su u slubenu verziju. U zadnjoj etvrtini 18. stoljea to je revidirao i komentirao Sun Hsing-Yen, svestrani uenjak i proslavljeni tekstualni kritiar. Njegovo izdanje u Kini je smatrano standardom i moj se prijevod temelji na njemu. Jezuitski misionar u Pekingu, otac J.J.M. Amiot, prvi je pred stavio Sun Tzua Zapadu; njegova interpretacija Umijea ratovanja objavljena je u Parizu 1772. godine, pri kraju razdoblja tijekom kojeg je mata francuskih umjetnika, intelektualaca i zanatlija bila pod znaajnim utjecajem novootkrivenog uzbudljivog svijeta ki
10

PROSLOV

neske umjetnosti i rijei. Suvremeni asopisi objavili su povoljne recenzije i Amiotovo djelo postalo je vrlo popularno. Ponovno je objavljeno u antologiji 1782. godine. Moda ga je proitao i Napoleon, kako je nedavno ustvrdio jedan kineski nakladnik. Kao mladi asnik budui je car bio marljiv itatelj te je malo vjerojatno da bi mu ti eseji promakli. Uz Amiotovu interpretaciju, eseji su etiri puta prevedeni na ruski i barem jedanput na njemaki. Nijedan od pet engleskih pri jevoda nije dovoljno dobar; ak i onaj Lionela Gilesa (1910.) ima mnogo nedostataka. Sun Tzu je shvaao da rat, kao stvar od vitalne vanosti za dravu, zahtijeva prouavanje i analizu; prvi je pokuao formuli rati racionalnu osnovu za planiranje i voenje vojnih akcija. Za razliku od veine grkih i rimskih pisaca, Sun Tzu nije bio pri marno zainteresiran za prouavanje primijenjenih strategija ili povrne i prolazne tehnike. Namjera mu je bila razviti sustavnu raspravu koja e pomagati vladarima i generalima u inteligent nom voenju uspjenog rata. Vjerovao je da bi vjet strateg trebao biti u stanju poraziti neprijateljevu vojsku bez< bitke, zauzeti nje gove gradove bez opsade i sruiti njegovu dravu, a da pritom ne okrvavi maeve. Bio je vrlo svjestan da bitka znai mnogo vie od sukoba naoru anih ljudi. Broj vojnika kao takav ne daje prednost, rekao je. Smatrao je da su moralni i intelektualni elementi, te okolnosti u ratu vaniji od fizikih elemenata te je upozoravao kraljeve i za povjednike neka se ne pouzdaju iskljuivo u vojnu silu. Nije raz miljao o ratu u terminima pokolja i razaranja; glavni cilj njegove
11

PROSLOV

strategije bio je osvojiti netaknutog, ili barem gotovo netaknutog neprijatelja. Sun Tzu je bio uvjeren da brino planiranje, utemeljeno na dobrim informacijama o neprijatelju, pridonosi brzim vojnim od lukama. Shvaao je utjecaj rata na gospodarstvo i prvi je primijetio da su visoke cijene neizbjena posljedica vojnih akcija. Nijedna zemlja nije imala koristi od dugog rata, pisao je. Prepoznao je odluujui utjecaj opskrbe na voenje akcija i iz meu ostalog raspravljao je o odnosima vladara i zapovjednika; moralnim, emocionalnim i intelektualnim kvalitetama dobroga generala; organizaciji, manevrima, kontroli, terenu i vremenu. Prema SunTzuu, vojska zadaje kljuni udarac prethodno oslab ljenom neprijatelju. Prije otvorenih neprijateljstava, tajni agenti rade na raskidanju neprijateljevih saveza i provode niz subverziv nih aktivnosti. Izmeu ostalog, ire lane glasine i pogrene infor macije, potplauju i vrbuju slubenike, potiu unutarnju neslogu, odravaju petu kolonu. U meuvremenu pijuni, aktivni na svim razinama, procjenjuju neprijateljevu situaciju. Pobjedniki planovi temelje se na njihovim zakljucima. Maral Saponjikov nije bio prvi koji je shvatio da je preduvjet pobjede napraviti pripreme u neprijateljevu logoru kako bi rezultati bili unaprijed odreeni. Bivi ef glavnog stoera Crvene armije nastavlja, parafrazirajui Sun Tzua, pobjednika vojska napada demoraliziranog i porae nog neprijatelja.

12

Umijee ratovanja imalo je znatan utjecaj i na japansku vojnu misao; ono je izvor Maovih stratekih teorija i taktike doktrine kineske vojske. Preko Mongola-Tatara, Sun Tzuove ideje prenese ne su u Rusiju gdje su postale bitan dio njezina orijentalnog nasljea. Umijee ratovanja je nuna literatura za one koji ele shvatiti velike strategije tih dviju zemalja. S.B. GRIFFITH

13

ZAHVALE

va je knjiga znatno revidirana verzija teza predanih Oksfordskom sve uilitu u listopadu 1960. kao uvjet za obranu titule doktora filozofije.

D a je objavim, ohrabrili su me neki od mojih prijatelja koji su proitali i M eu njima se istie satnik B.H . Liddell Hart, kojemu sam duboko zah

prokomentirali pripremnu verziju i dali mi vrijedne savjete. valan i za predgovor. elim zahvaliti pukovniku Savilleu T. Clarku i pukov niku Robertu D. Heinlu iz marinskih postrojba, te satniku Robertu B. Aspreyu na vrijednim prijedlozima. Zahvalan sam pukovniku Susumi Nishiuri, efu Odjela za ratnu povijest Carske obrambene agencije iz Tokija, na pomoi pri nabavci primjeraka raz nih japanskih izdanja Sun Tzua. Zavrnu verziju rukopisa proitali su profesor Norman Gibbs i moj oksfordski mentor, dr. Wu Shih Ch'ang, iji su komentari uvijek bili korisni. Enciklopedijsko poznavanje klasinog kineskog jezika, te povijesti i literatu re domovine dr. Wua pomogli su mi u potpunosti razumjeti mnoge kon strukcije i aluzije koje bi inae ostale nejasne. elim zahvaliti profesoru Dirku Boddeu i Princeton University Pressu na odobrenju da citiram dijelove njegova prijevoda Fung Yu-Lanove Povijesti ki neske filozofije, profesoru Robertu Hightoweru i Harvard University Pressu na dozvoli da citiram dijelove njegovih prijevoda Han Shih Wai Chuana; dr. Lionellu Lanciottiju sa Sveuilita u Rimu i asopisu Istok i Z apad na upotrebi odlomka iz njegova eseja Lijevanje maeva i druge kineske legende-, te profesoru C. P. Fitzgeraldu i Cresset Pressu za dozvolu citiranja iz djela K ina: kratka kulturalna povijest. Gospoda Kegan Paul, Trench, Trubner & Com pany dopustili su citiranje iz Liang Ch'i-ch'aove Kineske politike misli; dr. Homer Dubs, profesor emeritus kineskog jezika s Oksfordskog sveuilita, dopustio mi je upotrebu nekoliko paragrafa iz njegovih knjiga Hsun Tze, oblikovatelj drevnog konfucionizm a i Radovi H siin Tzua, u izdanju Arthura Probsthaina iz Londona; dr. Arthur Waley i gospoda George Allen & Unwin, Ltd. dali su dozvolu za reprodukciju paragrafa iz Waleyeva dobrog prijevoda Analekti Konfiucija.

H V A L E ' = I

Takoer elim izraziti zahvalnost izdavaima Imprimerie Nationale (Pari) za citat iz najnovijeg izdanja Masperovog klasika L a Chine Antique. Nekoliko puta, dr. Joseph Needham iz Cambridgea prekinuo je svoj zah tjevan posao kako bi mi objasnio tehnike pojedinosti vezane za rano kines ko oruje i metalurgiju. Om oguio mi je kontakt s doktorima Kua M o-Jou i Ku Chieh-Kang sa Znanstvene akademije u Pekingu. Ti su znanstvenici lju bazno odgovorili na razliita pitanja u vezi s datumom pisanja Umijea rato vanja. Profesor Homer Dubs i A.L. Sadler dali su brojne sugestije u vezi s voe njem vojnih akcija u drevnoj Kini i srednjovjekovnom Japanu i zahvalan sam im zbog njihova zanimanja za ovu knjigu. Za pogrene zakljuke i pogreke u prijevodu odgovoran sam iskljuivo ja. S.B. G R IF F IT H Norcross Lodge, M t. Vernon, M aine, SAD

Popis kratica radova spomenutih nekoliko puta u biljekama KLS CA KK CKS Dubs Duy Knjiga Lorda Shanga (Duyvendak) La Chine Antique (Maspero) Kineska klasika (Legge) Chan Kuo Shih (Yang Kuan) Hsiin Tzu Tao te Ching (Duyvendak) Grammata Serica Recensa Mao OPR PTSC San I San II SC TC TPYL TT WSTK Sabrana djela Mao Tse-Tunga 0 produljenom ratu (Mao Tse-Tung) Pet T'ang Shu Ch ao Japan, kratka povijest kulture (ansom) PovijestJapana do 1334. (ansom) Shih Chi Tso Chuan T'ai P'ing Yu Lan T'ung Tien Wei Shu T'ung K'ao

GS HIWC Han (Shu) IWen Chih PKF Povijest kineskefilozofije (FungYii-Lan) (Bodde)

PBDH Povijest bive dinastije Han (Dubs) HFT Han Fei Tzu (Liao)

15

UVOD
i

AUTOR
ijekom stoljea, bezbrojni kineski kritiari posvetili su mno go pozornosti istraivanju literature klasinog razdoblja. To je era ijim se poetkom obino smatra 551. godina prije Krista, kada je vjerojatno roen Konfucije, a krajem 249. godina prije Krista kada je kralj Chao od Ch'ina unitio dinastiju Chou. Jedan od glavnih rezultata tog znanstvenog pothvata jest potvr ivanje, ili ee opovrgavanje, tradicionalnih tvrdnji o autenti nosti odreenih djela. Umijee ratovanja nije izbjeglo brinoj ana lizi mnogih uenjaka koji se openito slau da Trinaest poglavlja nije moglo biti napisano oko 500. godine prije Krista, kao to tvr di Ssu-Ma Ch'ien (Veliki Povjesniar), nego poslije. Prvi je u Ssu-Maovu biografiju Sun Wua posumnjao uenjak iz dinastije Sung iz 11. stoljea Yeh Cheng-Tse koji je zakljuio da Sun Wu nije postojao i da su, njemu pripisano, Umijee ratovanja vjerojatno napisali sofisti iz razdoblja Zaraenih drava (453.-221. godine prije Krista1 ). Kao potporu tome miljenju, naveo je da Sun Wu (koji je prema Ssu-Mau bio general u Wuu tijekom vlada vine kralja Ho-Liia) nije spomenut u Tso Ch'iu-Mingovu komen taru Proljetnih i Jesenskih anala drave Lu.

1 Moderni kineski uenjaci smatraju da je razdoblje nazvano Zaraene drave zapoelo 453. godine prije Krista raspadom kraljevstva Chin. Ortodoksni znanstvenici preferiraju 403. godinu, u kojoj je kralj Wei Lieh od Choua legitimizirao akcije klanova Wei, Chao i Han, poduzete pedeset godina ranije.

17

u v o d : i autor

Takoer je primijetio da su vojskama Proljea i Jeseni (771. 481. godine prije Krista) uvijek zapovijedali vladari, lanovi nji hovih obitelji, moni vazali ili povjerljivi ministri te da sve do raz doblja Zaraenih drava nisu bile pod vodstvom profesionalnih generala.2 Posljedino tome, nastavlja on, tekoa pri kon troliranju operacija iz glavnoga grada nije postojala tijekom pe rioda Proljea i Jeseni, ve poinje tek tijekom razdoblja Zarae nih drava. Njegov suvremenik, Mei Yao-Ch'en (jedan od komentatora Umijea ratovanja) jasno je iskazao svoje miljenje: To je knjiga o teorijama iz razdoblja Zaraenih drava kada je svaki protivnik nastojao nadmudriti drugoga. Tim se pogledima suprotstavio drugi Sung uenjak, Sung Lien, koji je prihvatio tradicionalnu biografiju kao valjanu, ali nije pruio mnogo dokaza kojima bi potkrijepio svoje miljenje. U Studiji apokrifnih knjiga drevnih i modernih, kritiar iz raz doblja Ch'inga Yao Ch'i-Heng (roen 1647.) izrazio je sumnju u autentinost Sun Tzua. Prvo istie (kao i Yeh Cheng-Tse prije nje ga) da ni autori ni djelo nisu spomenuti u Tsoovim komentarima. Ako je Sun Wu zaista porazio Ch'u, uao u Ying i zadobio visoke poasti, kako to, pita se on, da autora takvih fantastinih postig nua zanemaruje Tso Ch'iu-Ming, toliko detaljan kad se radi o pitanjima Wua?3 On se slae s Yehom da je pria o Sun Tzuovu
2Kad je vojvoda Wen 636. godine prije Krista reorganizirao vojske China, zapovjednitvo nad svakom kolumnom dao je monom vazalu. U Ch'iu su trima kolumnama zapovijedali vladar, njegov nasljednik i drugi sin. Kad je vojska kralja Ho-lua napala Ch'u 506. godine prije Krista, njome je zapovijedao prvi ministar, Wu Tzu-hsu. Do Zaraenih drava nije bilo generala kao takvih. Ovaj kritiar citira W STK, str. 939. 3 W STK, str. 940.

18

u v o d : i autor

eksperimentu s konkubinama kralja Ho-Liia fantastina i ne zaslu uje da se u nju povjeruje4, te s odobravanjem citira Yehovu izjavu o vojnom zapovjednitvu, koja je bila, kako dodaje, mudra primjedba. Konano:
Ali ipak, je li Sun Tzu postojao ili ne? je li postojao, ali ne kao onaj o kojem govori Ssu-Ma? Je li napisao knjigu koja mu se pripisuje? Ili ju je napisao jedan od njegovih kasnijih uenika? Nita od toga ne moe se zasigurno ustvrditi.5

Ch'uan Tsu-Wang, drugi kritiar iz doba Ch'inga, sumnjao je da je Sun Tzu bio povijesna linost. On se slae s Yeh ChengTseom da su Sun Wu i njegova knjiga proizvod sumnjivih sofista; ta je teorija prema njemu rijeila sumnje tisue generacija. Nakon toga je dodao: Naravno, Trinaest poglavlja je napisao net ko tko je bio vrlo upuen u vojna pitanja.6 Yao Nai (1732. 1815.) sloio se da je Sun Wu moda ivio u Wuu ili barem posjetio tu dravu, ali on nije napisao Trinaest poglavlja. Njih su napisali poslije, u razdoblju Zaraenih drava, ljudi koji su se bavili vojnim pitanjima, a poslije je pripisana nje mu. To je sve.7 Liang Ch'i-Ch'ao, cijenjeni moderni kritiar, slae se da je Umijee ratovanja napisano tijekom razdoblja Zaraenih drava. To to u knjizi pie o uzroku rata, bojnoj taktici i planira nju nikako ne moe biti vano za razdoblje Proljea i Jeseni.8 U svojoj Povijesti kineske filozofije, Fung Yu-Lan vie se puta osvre na problem autorstva ranih literarnih djela. U raspravi o Mo Tzuu (479. - 381. prije Krista) on pie:

4 *VSTK. Ova pria nije toliko fantastina koliko nije vrijedna vjerovanja. Kineska povijest je puna isto tako fantastinih pria. Taj tip kriticizm a nije objektivan i nema teinu. 5Ibid, str. 941. 6 Ibid. 7 Ibid. 8 Ibid.

19

UVOD I AUTOR

Koliko nam je danas poznato, najranije napisano djelo privatnog, a ne javnog karaktera je Lun Yu, jednostavna i skraena biljeka o Konfucijevim izrekama. Kasnije se jasno vidi napredak od nepovezanih razgo vora te vrste, do biljeki o razgovoru zamjetne duljine, sa strukturom pripovijetke. To je bio veliki napredak u stilu pisanja filozofa Zaraenih drava. Poslije su takve biljeke zamijenjene pravim esejima...5

Dakle, struktura ima veliko znaenje u odreivanju razdoblja nastanka drevnih kineskih djela. Tip tematskog razvoja kakav na lazimo u Sun Tzuu prvi se put u kineskoj literaturi pojavljuje u razdoblju Zaraenih drava. Prema Fung Yu-Lanu, nitko tijekom Proljea i Jeseni nije pisao knjige pod vlastitim imenom i izraavao svoje miljenje, za razliku od povijesnih djela ili drugih tekstova izravno povezanih sa slube nim poloajem.1 0 Stariji uenjaci doli su do istog zakljuka; Fung citira uglednog povjesniara iz 18. stoljea Chang Hsiieh-Ch'enga, koji podupire njegova stajalita:
Tijekom ranog razdoblja nije bilo sluajeva (privatnog) pisanja knjiga. Slubenici i uitelji uvali su literarne biljeke, a povjesniari su biljeili dogaaje... Tek kad bi vremena postala nemirna, uitelji i uenjaci pre nosili su svoja (privatna) uenja...1 1

Oni koji se slau sa Sung Lienom da je biografija Sun Tzua Shih Chi vjerodostojna, temelje svoje tvrdnje prvenstveno na referenca ma u tekstu o neprijateljstvu izmeu drava Wu i Yiieh, te zaklju uju da je Sun Tzu sigurno ivio prije nego to je Ytieh unitio Wu 474. godine prije Krista. U VI. poglavlju Sun Tzu primjeuje da iako su jedinice Yiieha brojne, njihova superiornost nije odluu jua za ishod. I u XI. poglavlju, govorei o suradnji izmeu dije
SPK F I, str. 80-81. 10PKF I, str. 7. 1Ibid.

20

lova vojske, izjavljuje da bi vojnici Wua i Yueha, iako neprijatelji, stavljeni na brod u oluji suraivali ba kao to lijeva ruka surau je s desnom. Meutim, te reference nuno ne potvruju tradicionalno mi ljenje o razdoblju pisanja knjige. One su moda umetnute namjer no kako bi navele itatelja da povjeruje da je knjiga starija nego to zapravo jest. Takva povijesna aluzija metoda je literarnog krivotvo renja koja je bila osobito esta tijekom razdoblja Zaraenih drava kad su anonimni pisci esto eljeli pridati svojim djelima patinu, a time i autoritet antike. Prva reenica u XIII. poglavlju tvrdi da se tijekom rata remete ivoti sedam stotina tisua obitelji: za sovjetskog sinologa N. Konrada to je sugestija da je autor ivio u razdoblju kad je prevladavao agrikulturni sustav poznat kao ching tien ( ^ E0) koji on identifi cira s robovskom ekonomijom. Konrad takoer citira reference na hegemonske kraljeve u poglavlju XI. kako bi potkrijepio svoju teoriju da se knjiga mora pripisati razdoblju Wu Pa, ili razdoblju Pet lordova zatitnika, tj. 7. ili najkasnije poetku 6. stoljea prije Krista. To su, povrno gledajui, najjai argumenti koji podupiru tradicionalno stajalite o vremenu nastanka, ili, ako se prihvate Konradove hipoteze, ak impliciraju i raniji nastanak knjige. Uenjaci se ne slau oko toga da li je agrikulturni poredak naz van ching t'ien (doslovno, dobro polje) uope postojao. Neki au tori vjeruju da je postojao u izoliranim podrujima od ranog Choua (konac 12. stoljea prije Krista) dok ga nije ukinuo Shang Vang ubrzo nakon 340. godine prije Krista. Hu Shih je tvrdio da je sustav predstavljao agrikulturnu utopiju, san nekog idili sklo nog kroniara. Maspero, koji vjeruje da je sustav postojao, kae da je u Chinu ukinut prije raspada te drave. On pie:

UVOD: I AUTOR

...ausi le Tsin fut-il le premier pays ou le vieux systeme complique du ching( ) disparut, remplace par un systeme plus simple d'allocations

de terres par famille, et non par groupe de hut familles, systeme que, s'il n'apportait pas encore aux paysans la propriete de la terre, etat du moins un pas en avant tres net.1 2

Mencije (398. - 314. godine prije Krista) opisuje takav sustav, ali neki kritiari smatraju da je on proizvod njegove plodne mate, a jedan uenjak je napisao: Taj idealan sustav moda je izmislio Mencije. Nije vjerojatno da je postojao tako jasan poredak. Me utim, Sun Tzu se posredno poziva na takav uzorak agrikulture, to znai da ga je vidio na djelu ili je itao o njemu. U sustavu ching t'ien osam seljakih obitelji smjeteno je na zem lji oko sredinjeg polja (vidi znak ching), koje su obraivali za gos podara imanja.'3 Proizvodi drugih osam obitelji, takoer zajedniki uzgojeni, bili su vlasnitvo seljaka. Ako je sposoban mladi ovjek odveden iz jednog od tih kuanstava i unovaen, njegov posao bi prirodno preuzelo ostalih sedam domainstava iz kojih nije unova en nitko. Dakle, kada se mobiliziralo sto tisua ljudi, poremeeni su poslovi sedam stotina tisua obitelji. Ali, ako je sustav zaista pos

1 2 C A, str. 267. Duyvendak misli da je sustav postojao. Vidi KLS, str. 41-42 i biljeku I. Profesor Dubs opisuje sustav u PBDH (III, str. 519-21) i kae: Konfucijanska tradicija bila je da je taj sustav bio uni verzalan u vremenima Choua u svim ravniarskim podrujima i da su drugi tipovi terena proporcionalno parcelizirani. On dodaje da to na papiru izgleda izvrsno, ali ini se da je skeptian kad se radi o prak tinoj aplikaciji. Mogue je da je pisac Um ijea ratovanja dobio informacije o sustavu iz Mencijevih djela. Hu Han-Min i Liao Ch'ung-K'ai tvrde da je ch in g t'ien postojao. Akademski rat, kojeg je pokrenuo Hu Shih, vodio se u asopisima nekoliko godina, ali pitanje je ostalo nerijeeno. 1 3 Seljaci nisu bili robovi. Bili su kmetovi, striktno kontrolirani i disciplinirani: Sa vie entiere, publique et privee, etait regie, non pour lui, mais pour toute la communaute a la fois, par le souverain et individuellem ent par ses fonctionnaires. Des agents speciaux lui commandaient chaque annee les cultures quil devait faire, et les temps des semailles et de la moisson; dautres lui ordonnaient de guitter sa maison d hiver pour aller travailler aux champs, et de quitter les champs pour se renfermer

22

UVOD: 1 AUTOR

tojao stotinama godina, do otprilike 350. godine prije Krista, oito je da ope povoljno miljenje o njemu ne moe mnogo pomoi pri odreivanju tonog datuma pisanja dokumenata. Ni upotreba termina hegemonski kralj nuno ne pretpostav lja da je Umijee ratovanja napisano u povijesnom razdoblju Lor da zatitnika (Wu Pa). Han Fei Tzu oko 250. godine prije Krista kae da je posao hegemonskog vladara najvii cilj gospodara lju di-.1 4Termin hegemonski kralj koristi se u Umijeu ratovanja u smislu u kojem ga je koristio Han Fei Tzu. U drevnoj Kini, rat se smatrao vitekim natjecanjem. Kao ta kav, imao je kodeks koji su potovale obje strane. Mnoge ilustraci je koje to potvruju pronaene su u Tso Chuanu. Primjerice, 632. godine prije Krista, zapovjednik China je nakon pobjede nad Ch'uiom kod Ch'eng P'ua neprijatelju dao hranu za tri dana. Ova je usluga poslije uzvraena kad je vojska Ch'ua pobijedila kod Pia. Do trenutka kad je napisano Umijee ratovanja, taj je kodeks davno naputen. Tijekom perioda Proljea i Jeseni, vojske su bile male, loe orga nizirane, obino s nesposobnim zapovjednicima, slabo opremljene : uvjebane, te nedovoljno opskrbljene. Mnogi pohodi zavrili su -.atastrofom samo zato to jedinice nisu imale dovoljno hrane. Napad Wua na Ch'u 506. godine prije Krista kulminirao je osva

:ans sa maison; d autres encore s'occupaient de son mariage; d autres lotissaient les terrains et distribuaient les parts supplementaires suivant le nombre des enfants. (CA, str. 95) 5 edei argument protiv Konradove hipoteze o robovskoj ekonom iji je taj da je Sun Tzuova briga za dobrobit ljudi i spoznaja da moral ljudi i vojske mora biti na visini ako se rat eli uspjeno voditi nekonzistentna s drutvom u kojem je proizvodnja zasnovana na instituciji ropstva. 1 4 HFT, II, str. 240.

23

u v o d : i autor

janjem i unitenjem Yinga, glavnoga grada Ch'ua, i to je jedan od rijetkih primjera duge, a uspjene kampanje u cijelom razdoblju Proljea i Jeseni kad su sline situacije obino rjeavane u jednom danu.1 5 Gradovi su bili opsjedani i vojske su ponekad ostajale na terenu dulje vrijeme, ali to nije bilo uobiajeno zbog neprakti nosti i stoga to je dranje vojske na dulje vrijeme bilo moralno upitno. Autor Umijea ratovanja ivio je u vrijeme kada su velike vojske bile djelotvorno organizirane, dobro uvjebane, pod vodstvom profesionalnih generala. U prvoj reenici II. poglavlja fraza sto ti sua oklopnika koristi se u raspravi o financiranju, opskrbi i do punjavanju zaliha. Vojske te veliine nisu bile poznate u Kini prije 500. godine prije Krista. Vojske o kojima raspravlja Sun Tzu bile su sastavljene od dijelo va sposobnih za neovisne i koordinirane manevre; njima se moglo upravljati upotrebom zvona, gongova, bubnjeva, zastava i stjegova. Vojske sastavljene od neuvjebanih seljaka u razdoblju Proljea i Jeseni nisu mogle biti sposobne za takve manevre. Sun Tzuovo vienje sposobnog generala pokazuje da za njega ta visoka vojna titula nije prerogativ ogranien na nasljednu aristok raciju kao u ranijim vremenima. Njegova zaokupljenost odnosom izmeu konkretnog zapovjednika na terenu i vladara odraava za nimanje za to da se uspostavi autoritet profesionalnoga generala. U II. poglavlju on navodi naine na koje vladar moe upropastiti vojsku upliui se u njezine akcije i upravljanje njome.

1 5Nemogue je dati dogmatske izjave o ranoj kineskoj vojnoj povijesti. Kampanje su esto prekidale pobune kod kue, pokuaji dravnog udara ili iznenadni napadi tijekom odsutnosti vojske.

24

U VIII. poglavlju tvrdi da general, nakon to dobije zapovjed nitvo, ne mora slijepo sluati zapovijedi vladara nego treba djelo vati u skladu s okolnostima. Ta koncepcija nije dosljedna u odno su prema tradicionalnome miljenju. U XIII. poglavlju Sun Tzu opisuje organizaciju, financiranje i upravljanje tajnim akcijama. Primjeuje kako predznanje omogu uje prosvijetljenom vladaru i mudrome generalu da postignu re zultate koji nadilaze sposobnosti obinog ovjeka. To se ne moe postii komuniciranjem s duhovima, natprirodnim biima, niti analogijom s prolim dogaajima, nego samo razgovorom s ljudi ma koji dobro poznaju neprijatelja. Njegovi savjeti protiv proro anstava i traenja znakova (to se, po njemu, mora zabraniti) nisu spojivi s razdobljem Proljea i Jeseni kada je vjerovanje u duhove bilo univerzalno, a proricanje pomou kornjaina oklopa i stablji ka hajduke trave prethodilo svakom djelovanju koje je ukljuiva lo sudbinu vladajue kue.1 6 Sun Tzuova teorija rata i strategije i njegova taktika doktrina povezane su s odreivanjem datuma nastanka djela. Budui da je rat od vitalne vanosti za dravu - pitanje preivljavanja ili propasti mora se temeljito prouiti. Poetne reenice knjige predlau metodu za analizu imbenika koji tvore vojnu snagu. Taj proces, sada opisan kao procjena situacije, racionalan je i nije u skladu s obiljejima Proljea i Jeseni, kada su vladari zapoinjali vojne pus tolovine kako bi zadovoljili svoje hirove, osvetili se za uvredu ili osvojili plijen.

16Konfucije je ve ranije izrazio svoj skepticizam kad su ga pitali o svijetu duhova. ini se da je on bio jedan od prvih koji je to uinio.

25

u v o d : i autor

U vrijeme kada je pisao Sun Tzu rat je bio opasan posao, sred stvo koje se koristilo kad su sva ostala zakazala. Najbolja je politi ka, kae on, napasti neprijateljeve planove, a nakon toga razbiti njegove saveze jer svladati neprijatelja bez borbe vrhunac je vjeti ne. To upuuje na njegovo zapaanje kako rat vie nije razbibriga, nego vrhunski instrument dravnitva. Strateke i taktike doktrine izloene u Umijeu ratovanja utemeljene su na prijevari, stvaranju lanih dojmova radi zbunji vanja i zavaravanja neprijatelja, posrednom pristupu, prilagodlji vosti neprijateljevoj situaciji, fleksibilnom i koordiniranom mane vriranju raznih vojnih elemenata, te koncentraciji na slabe toke. Uspjena primjena ovih taktika zahtijeva vrlo pokretne i dobro uvjebane udarne i elitne jedinice. Takve formacije nisu bile uobi ajene prije Zaraenih drava. U II. i V. poglavlju navedena su specifina razmiljanja o sa mostrijelu. Prvo glasi: Sto se tie vladinih trokova, slomljenih bojnih kola, iscrpljenih konja, istroenih oklopa i kaciga, strijela i samostrijela..., a drugo Ima potencijal zapetog samostrijela; nje gov trenutak djelovanja je trenutak otputanja otponca. Nije to no utvreno kada se pojavio samostrijel koji je unio revoluciju u kinesko ratovanje. Veina znanstvenika smatra da je to bilo oko 400. godine prije Krista. Prve podatke nalazimo u Ssu-Ma Ch'ienovu opisu bitke kod Ma Linga 341. godine prije Krista, gdje je Sun Pin, glavni strateg Ch'ia, porazio vojsku Weia, kojom je zapo vijedao njegov nekadanji prijatelj Pang Chiian. Deset tisua samostrijelaca, koje je Sun Pin stavio u zasjedu praktiki su unitili neprijatelja. I u XI. poglavlju Sun Tzu otputanje otponca upot rebljava kao stilsku figuru za opisivanje iznenadnog oslobaanja potencijalne energije vojske.
26

u v o d : i autor

Izraz chin, kao openita rije koja opisuje novac ili metalnu valutu, uao je u upotrebu tijekom razdoblja Zaraenih drava.1 7 Iako je vie vrsta novca kovano tijekom kasnog Proljea i Jeseni, on je tek postupno prihvaen kao sredstvo razmjene. Izraz kori ten za metalnu valutu sigurno se ne bi upotrijebio u tekstu na ak pet mjesta da novac nije bio u opticaju. Fraza koja znai oklopne jedinice ili jedinice koje nose oklo pe, pojavljuje se u prvoj reenici drugog poglavlja.1 8 U Proljeu i Jeseni nije bilo oklopnih jedinica. U to vrijeme jedino su shih'" plemstvo u kolima i njihovi prvi sluge nosili primitivne titove od lakirane koe ih polirane koe nosoroga. Pjeaci su nosili podstav ljene kapute; tek mnogo poslije dobili su zatitnu odjeu od obra ene koe morskoga psa ili ivotinjske koe. Sun Tzu ak jedanaest puta upotrebljava znak ehu u znaenju vla dara.2 0 U Proljeu i Jeseni taj je znak oznaavao gospodara ili lor da i koristio se pri obraanju ministrima. Konotacija vladar kasnija je asimilacija. Taj anakronizam primijetio je uenjak Ch'inga Yao Nai. U VII. poglavlju itamo: U forsiranom maru dugom pedeset lia, zapovjednik Shanga (Gornje ili Van) vojske bit e zarobljen. Iz razi Shang Chiang, Chung Chiang i Hsia Chiang koji oznaavaju ge nerale na elu tradicionalne Tri vojske, nisu se upotrebljavali do razdoblja Zaraenih drava.2 1 Dva izraza koji se pojavljuju u XIII. poglavlju, pod nazivom Tajne operacije, nisu imala specifino znaenje sve do Zaraenih drava. To su yeh che komornik, recepcionist ili vratar, te shejen sluge ili tjelesna straa.2 2

17CKS, str. 9. Znak je chin

i: Tai Chia i

t-f-f) 19Samo su shih ( ~ f - ) smjeli voziti kola u bitci, 21CKS, str. 9.

a tu su privilegiju imali i u razdobljima mira. Chu Yeh Che ( ) ; she jen )

27

uvod:

i a u to r

Sun Tzu je vjerovao kako je u ratu stalna jedino promjena i da bi je opisao upotrebljava nekoliko stilskih izraza, primjerice od pet elemenata, nijedan nije uvijek dominantan. Teorija stalne izmjene pet sila ili elemenata: zemlje, drva, vatre, metala i vode, nije se razvila kao filozofska koncepcija sve do Zaraenih drava. U ranija vremena smatralo se da je to pet elementarnih tvari. Znaajno je da Sun Tzu ne spominje konjicu. Konjica nije bila integralna grana niti u jednoj kineskoj vojsci sve do 230. godine prije Krista kad ju je, kao i hlae, uveo kralj Wu Ling iz drave Chao. Razumno je pretpostaviti da bi Sun Tzu spomenuo konjicu da mu je bila poznata. To je zanimljivo svjedoanstvo da Umijee ratovanja nije napisano u treem stoljeu prije Krista, kako je vje rovao Maspero.2 3 S obzirom na datum nastanka, na osnovu najboljeg mogueg izvora samog teksta, izvodimo gotovo posve siguran dokaz da je djelo napisano barem stoljee (vjerojatnije ak stoljee i pol) na kon datuma koji zastupa Ssu-Ma Ch'ien. Stoga prvo klasino dje lo o vojnoj vjetini moemo smjestiti u razdoblje izmeu 400. i 320. godine prije Krista. Sto je, dakle, izvor legende o Sun Tzuu koju ovjekovjeuje Veli ki Povjesniar? Kako objasniti vezu izmeu mitskog Sun Tzua i drave Wu? Profesor Ku Chieh-Kang predloio je sljedeu genijal nu teoriju:
Moe se pretpostaviti da je, kada je Ch'i 341. godine prije Krista pokrenuo kaznenu ekspediciju protiv Weia kako bi oslobodio Han,

2 3Maspero je sumnjao da je Um ijee ratovanja - koje opisuje kao un petit opuscule (CA, str. 328.) i ce petit ouvrage (Ibid, biljeka I) - krivotvorina iz treeg stoljea prije Krista i ne moe se pripisati niti Sun Pinu, niti njegovom slavnom pretku.

28

uvod:

1 AUTOR

T'ien Chi bio general, a Sun Pin strateg. T'ien Chi je poslije pobje gao u Ch'u, koji je uinio T'ien Chija feudalnim gospodarom u Chiangnanu, koji je bio podruje Wua. Mogue je da je Sun Pin sli jedio T'ien Chija do Chiangnana i tamo napisao svoje djelo Sun Tzu Ping Fa. Poslije su ljudi napravili kronoloku pogreku i napisali da je ivio tijekom Proljea i Jeseni, te stvorio Sun Wua, koji je pomo gao Ho-Luu u napadu na Chu, a tu je priu prihvatio Ssu-Ma Chien.2 4

Ako je Sun Pin napisao Trinaest poglavlja, u njegovo vrijeme ne bi bilo neetiki pripisati djelo linosti koja je navodno ivjela sto ljee i pol prije toga. Ili su ljudi jednostavno nainili kronolo ku pogreku, kao to misli profesor Ku Chieh-Kang? Doktor Kuo Mo-Jo pie: Biografija Sun Wua nije pouzdana; to je fikcija. Sun Tzu PingFa)z djelo napisano tijekom razdoblja Zaraenih drava; pisac nije poznat. Teko je odrediti je li Sun Pin autor.2 5 Mogue je da je to djelo skup uenja nekog nepoznatog stratega Zaraenih drava. Konfucijeve Antologije su slina kompilacija. Kako istie Fung Yu-Lan, problem autorstva drevnih literarnih ra dova esto se odupire rjeavanju:
Pitanje autorstva oito nije posve jasno u staroj Kini, pa kad naiemo na knjigu nazvanu po odreenom ovjeku iz razdoblja Zaraenih drava ili ranijeg, to nuno ne znai da je knjigu zaista napisao taj ovjek. Tada nije smatrano posebno vanim koji dio je izvoran, a koji dodatak njego vih sljedbenika i zato se to danas uglavnom vie ne moe odrediti.2 6

24Osobna korespondencija. Osobna korespondencija. 26Vidi sljedeu stranicu.

29

UVOD: II TEKST

Tako konano dolazimo do istog zakljuka kao i Yao Ch'i-Heng prije tri stoljea. Ne znamo je li Sun Wu postojao; ne znamo je li napisao pripisano mu djelo i zato smo prisiljeni, zajedno s ugled nim uenjakom Ch'inga, staviti Sun Tzua u kategoriju neutvre no autorstvo. No, originalnost, dosljednost stila i tematski razvoj sugeriraju da Trinaest poglavlja nisu kompilacija, nego da ih je na pisao matoviti pojedinac s velikim praktinim ratnim iskustvom.

II TEKST
Je li dananji tekst Sun Tzuova klasinog djela o ratnoj vjetini jed nak tekstu Trinaest poglavlja, koji je poznavao Ssu-Ma Ch'ien? Na to pitanje nema konanog odgovora, jer su rane biljeke koje se odnose na Umijee ratovanja pomalo zbrkane. Krajem prvog stoljea prije Krista uenjak Liu Hsiang dobio je zapovijed od cara da pone prikupljati literarna djela za Carsku knjinicu. Nakon njegove smrti, zadatak je preuzeo njegov sin, Liu Hsin.1 U svojem djelu Sedam slogova Liu Hsiang zabiljeio

2 6 HCP, str. 20. No, Sun Hsing-yen, ije se izdanje klasinog djela smatralo standardom tijekom gotovo dva stoljea, bio je uvjeren da je djelo napisao Sun Tzu: R ijei filozofa zapisane su nakon to su oni napustili ovaj svijet. Zapisali su ih njihovi sljedbenici i uenici koji su ih zabiljeili i pretvorili u knjige. Samo je ovu knjigu Sun Tzu napisao svojom rukom. Nadalje, ona prethodi Lieh Tzuu, Chuang Tzuu, Meng Tzuu i Hsun Tzuu i zaista je stara knjiga. (W STK, str.941. Kau da su ta djela sastavljena sljedeim redoslijedom: prvo, u treem stoljeu prije Krista, drugo, izmeu 369. i 286. prije Krista, tree, izmeu 372. i 289. prije Krista, i etvrto, sredinom treeg stoljea prije Krista). 153. godina prije Krista. - 23. godina nove ere

30

UVOD: II TEKST

je postojanje Umijea ratovanja od nekog Sun Tzua u tri svitka, a nekoliko godina poslije Pan Ku2, povjesniar bive dinastije Han, navodi kako se Umijee ratovanja Sun Tzua iz Wua u osam deset dva poglavlja s devet svitaka dijagrama nalazi u Carskoj knjinici.3 Pan Ku je pripisao tu kompilaciju Jen Hungu, koji je kao kolega Liu Hsianga katalogizirao vojna djela. U predgovoru tog izdanja, vjerojatno napisanom oko 200. godine, Ts'ao Ts'ao govori o Trinaest poglavlja. ezdeset devet poglavlja se tajanstveno pojavilo i isto tako tajanstveno nestalo od vremena kada je Ssu-Ma Ch'ien napisao Shih Chi (oko 100. godine prije Krista) do trenut ka kad je Ts'ao Ts'ao napisao svoja Kratka objanjenja, otprilike tristo godina poslije. Je li bilo tako? Je li tih ezdeset devet poglav lja ikada postojalo? Pretpostavljam da nije. Postoji nekoliko moguih objanjenja za tu razliku u broju pog lavlja. Jedno je da su dodatni materijal i komentari spojeni s tek stom u razdoblju od pisanja Shih Chia do biljeke Pan Kua o osamdeset dva poglavlja pripisana Jen Hungu. Moda je Jen Hung prikupio svu grau o Sun Tzuu, a da nije pokuao odvojiti izvorni tekst od dodataka. Razlika u broju poglavlja moe biti i posljedica metode proiz vodnje ili sastavljanja knjiga u drevnoj Kini. U to vrijeme papir jo nije izumljen i biljeke su obino pisane na komadima bambusa ili tankim drvenim ploicama tintom nainjenom od pepela. Drvene ploice ili komadi bambusa obino su bili dugi od 20 do 25 cm, a iroki oko 2 cm. Na njima je bilo napisano dvanaest do petnaest znakova (ovisno o individualnoj kaligrafiji), od kojih su mnogi

2 32. - 92. nove ere.

3 Vidi HIW C

UVOD: II TEKST

pronaeni. Rubovi ploica ponekad su zarezani ili probueni na nekoliko mjesta kako bi ih se moglo povezati konim, svilenim ili konopljinim vrpcama.4 Kod ovakvog naina, poglavlja ili dijelovi knjiga mogli su se zarolati ba kao dananji svici. Ponekad su ploice buene na samo jednom kraju i povezane zajedno. Budui da tekst Sun Tzua ima neto vie od trinaest tisua zna kova, za njegovo biljeenje trebalo bi oko tisuu ploica. Da su skupljene u cjelinu, takva bi rairena knjiga bila dua od 20 me tara, a zarolana bi za prijevoz zahtijevala kola s volovima. Ali, knji ge su tada bile podijeljene kao i danas, u dijelove i poglavlja. Ta su poglavlja, prirodno, bila razliite duljine; neka su zahtijevala tucet ploica, a neka dvadeset i vie. Na temelju reenog moe se pretpostaviti da je Jen Hung ili prepisiva nainio pogreku i zabiljeio osamdeset dva smotuljka kao osamdeset dva poglavlja. Pogreke u prijevodu nisu bile rijetke. Ali kako povezati tri smotuljka spomenuta u Sedam slo gova s brojkom osamdeset dva? Jedino pretpostavkom da je tekst Sedam slogova napisan na svili, a ne na ploicama. Tu Mu5 je pokuao rijeiti taj problem optuivi Ts'aoTs'aoa da je saeo tekst izbacivi redundancije. Ts'ao Ts'ao je sam dao povoda za ovakav stav napisavi kratko objanjenje, jer u svojem uvodu kae da su tekstovi njegova vremena promaili bit. Stoga se ini vjerojatnim da je Ts'ao Ts'ao preradio tekst i izbacio dijelove za koje je smatrao da se ponavljaju. Vjerojatno je Ts'ao Ts'ao imao u rukama razliite verzije i njihovom je usporedbom
4 To objanjava zbunjujue stanje nekih drevnih radova u trenutku otkrivanja. Vrpce ili trake su istrulile i ploice su se raspale. 5 8 0 3 -5 2 . nove ere.

32

UVOD: II TEKST

stvorio ono to je smatrao autentinim tekstom. Taj je tekst, zajed no s njegovim komentarima, sauvan. Iako ne moemo znati je li identian sa Sun Tzuom kakvog je poznavao Ssu-Ma Chien, mis lim da je razumno pretpostaviti da je u bitnim pojedinostima tako. Kako je to djelo bilo dobro poznato krajem 4. stoljea prije Krista, moralo je biti u opticaju kroz odreeni broj godina. U treem poglavlju Knjige Lorda Shanga, parafrazirano je barem dvanaest Sun Tzuovih reenica.6 Iako je istina da je knjiga pripisa na Shang Yangu (kojega su pregazila kola 338. godine prije Kris ta), vjerojatno su je sastavili lanovi Legalistike kole ubrzo nakon njegove smrti, a znanstvenici vjeruju da odraava njegove izreke i stajalita. Han Fei Tzu, drugi legalistiki dravnik i pisac, koji je umro krajem 3. stoljea prije Krista, poznavao je Sun Tzua-, u pog lavlju svoje knjige Pet tetoina primjeuje da u svakoj obitelji postoje ljudi koji uvaju primjerke knjiga Sun Wua i Wu Ch'ia.7 U Nainu upravljanja dravom, on primjeuje da bi u Legalis tikoj utopiji taktike Sun Wua i Wu Ch'ia bile naputene, vjero jatno zato to ne bi bilo potrebe za ratom ako je sve pod nebom dovedeno pod centraliziranu totalitarnu vladavinu. Hsiin Tzu (oko 320 -235. prije Krista) takoer spominje Sun Tzua i Wu Ch'ia. U Raspravi o vojnim poslovima zabiljeen je razgovor izmeu fdozofa i generala Lin-Wua u prisutnosti kralja Hsiao-Ch'ena od Chaoa.8 General je oito temeljito prouio Trinaest poglavlja jer njegovi argumenti doslovno slijede Sun Tzua:
U vojnim poslovima vane su snaga i prednost; treba iznenada mijenja ti smjer kretanja jedinica i provoditi zavaravajue strategije. Onaj tko

6 KLS, str. 2 44 -5 2 . 7 H FT II, str. 290. 8 Vladao je od 265. do 245. prije Krista.

33

UVOD: II TEKST

najbolje zna zapovijedati vojskom sposoban je za iznenadne pokrete. Njegovi planovi su slojeviti i nitko ne zna gdje moe napasti. Kad su Sun i Wu vodili vojske, nisu imali neprijatelja u cijeloj zemlji.5

Konfucijanac Hsiin Tzu raspravlja na moralnoj i etikoj osnovi i u skladu s oekivanjem, razbija svojeg protivnika: Vojske dobro namjernog (jen) ovjeka ne mogu se sluiti prijevarom.1 0 Ipak, Hsiin Tzu nije bio nepraktian: odobravao je vojske u svrhu zaus tavljanja silnitva i odbacivanja svega loeg.1 1 Ubrzo nakon ujedinjenja Kine 221. godine prije Krista prvi univerzalni car, Shih Huang Ti, zapovjedio je da se skupe i unite knjige koje su njegovi savjetnici legalisti smatrali opasnima. Ta uredba odnosila se prvenstveno na djela pripisana Konfuciju i pri padnicima njegove kole. Odreene knjige, poput onih koje su se bavile tehnikim pitanjima, proglaene su iznimkama, a kako je Ch'in bio potpuno militarizirana drava (i to tijekom cijelog sto ljea) logino je pretpostaviti da su djela povezana s umijeem ra tovanja bila poteena. (Ovo spaljivanje knjiga nije bio potpuni holokaust kakvim ga konfucijanski uenjaci predstavljaju - ini se da uredba nije provoena previe revno. Car Hana, Hui, opozvao ju je 196. godine prije Krista. Kasniji car Wu ponudio je pak veli ke nagrade svima koji donesu primjerke drevnih djela.) Godine 81. prije Krista brojni su uenjaci pozvani na rasprave u glavni grad. Kako poboljati upravljanje Carstvom - to je bilo jedno od vanih pitanja na dnevnom redu. Literati su se jednoglasno sloili da treba ukinuti monopol vlasti na sol, eljezo i fermentirani alkohol. To je izazvalo veliku raspravu kojoj je predsjedavao car Chao.1 2
9 Dubs, I, str. 158. 1 0 Ibid, str. 159. 1 1 Ibid, str. 161. 1 2 Esson M. Gale preveo je to kao Debata o soli i eljezu.

34

UVOD: II TEKST

Neto poslije, Huan K'uan zabiljeio je bit rasprave u kojoj se pojavljuje izravan citat iz Umijea ratovanja i parafraza nekoliko stihova. To je jasno svjedoanstvo o ugledu Trinaest poglavlja. Nisu pronaene biljeke Hanovih komentatora o Sun Tzuovom djelu, ali moralo ih je biti jer jo od Liu Hsiangova vremena postojale su ezdeset i tri priznate kole vojnih teoretiara. Osvaja Wang Mang je 23. godine dao slubu (razliitim) oso bama vjetima u metodama ezdeset tri kole vojnih vjetina koje je sazvao.1 3 Pri kraju 2. i poetkom 3. stoljea nailazimo na neke biljeke. Uz Ts'ao Ts'aoa, Wang Ling - poznat kao Majstor Wang, Chia Yeh i Chang Tzu-Shang napisali su djela koja nisu sauvana. Tijekom dinastije Liang (502. 56.) pojavila su se barem dva iz danja Sun Tzua. Interpretacije gospodina Menga sauvane su u verziji Deset kola; Shan Yuova je izgubljena. Meu kritiarima T'anga (618. 905.), Tu Yii, njegov unuk pjesnik Tu Mu, Li Ch'iian, Ch'en Haoa i Chia Lin bili su najcje njeniji. Objavljena su posebna izdanja s interpretacijama zadnje etvorice; Tu Yiiovi komentari ukljueni su u tekst Trinaest poglavlja sadran u njegovoj monumentalnoj enciklopediji T'ung Tien (poglavlja 148 63). Odabrani odjeljci iz Sun Tzua ukljueni su u druge antologije zavrene tijekom T'anga, pogotovo u Pei T'ang Shu Chaou (poglavlja 115 16). Zanimanje se povealo u dinastiji Sung; Trinaest poglavlja ukljueno je u T'ai P'ing Yii Lan (poglavlja 270 337). Od brojnih

H FHD III, str. 442, 213.

35

UVOD: II TEKST

objavljenih komentara Chi T'ien-Pao i Cheng Yu-Hsien odabrali su komentare Mei Yao-Ch'ena, Wang Hsia, Ho Yen-Hsia i Chang Yiia za svoja izdanja nazvana Shih Chia Chu (Deset kola) i Shih I Chia Chu (Jedanaest kola).1 4 Oba su ukljuila Ts'ao Ts'aoa i gospodina Menga kao i etiri prethodno spomenuta uenjaka T'anga. U oba izdanja komentari su poredani kronolokim redom ispod odjeljka na koji se odnose. Kako su Tu Yuovi komentari uk ljueni u njegov T'ung Tien, a ne u posebno objavljeno djelo, Chi T'ien-Pao nije smatrao da ovaj predstavlja kolu. Stoga razlika u naslovima te dvije kompilacije nije vana. Chi T'ien-Paovo izdanje poslije je ukljueno u Taoistiki Kanon; njega je Sun Hsing-Yen kopirao kad ga je otkrio u taoistikom samostanu u pokrajini Shensi. Individualni rad razliitih uenjaka, koliko god oni bili vani, nije dao vei zamah prouavanju Umijea ratovanja tijekom Sunga. Uzrok je tome uredba cara Sheng-Tsunga (1068. 85.) koji je imenovao sedam Vojnih Klasika i propisao ih kao obaveznu lite raturu za one koji su eljeli pristupiti vojsci. Izdanje Ts'ao Ts'aoa bilo je prvo na popisu.1 5 Uredba je, nadalje, odreivala da kadeti ue pod izravnim nad zorom Po Shiha, uenjaka visokog ranga. Po Shih, koji je dobio to vano mjesto bio je Ho Chu-Fei, koji je, kao prvi nadzornik Car ske vojne akademije, kao osnovni tekst za svoje mlade uenike odabrao izdanje Sun Tzua s Biljekama za predavanja od dobro poznatog kritiara Shih Tzu-Meia.

1 5 Ts'ao Ts'ao je stoljeima smatran jednim od najveih majstora vojnog umijea.

36

UVOD: III ZARAENE DRAVE

Sreom, te su biljeke u obliku komentara Sun Tzuovih reeni ca sauvane. Tijekom dinastije Yiian (Mongoli) (1206. - 1367.) zabiljeeno je samo jedno novo izdanje Sun Tzua, koje je objavio P'an YenWang i koje je izgubljeno. Nakon protjerivanja Mongola iz Pekinga i vrste uspostave dinastije Ming (1368. 1628.) rad na klasicima nastavljen je s velikim poletom; tijekom tog razdoblja od tri stoljea Umijeu ratovanja posveeno je vie od pedeset komentara, interpretativnih studija i kritikih eseja. Meu njima je najpopu larniji rad Chao Pen-Hsiieha, koji je doivio nekoliko izdanja. Sun Hsing-Yen bio je vodei autoritet za Sun Tzua, koji se poja vio tijekom dinastije Ch'ing (Manchu); njegovo izdanje (u ijoj je pripremi sudjelovao i njegov prijatelj Wu Jen-Chi) smatrano je standardom gotovo dvije stotine godina i predstavlja osnovu za ovaj prijevod.

III ZARAENE DRAVE

Konfucije, prvi i sigurno najutjecajniji kineski filozof, umro je 479. godine prije Krista. Gotovo etvrt stoljea poslije voe klanova Wei, Han i Chao napali su vladara China, porazivi ga kod Chi ng Yanga 453. godine i podijelivi meusobno njegovu zemlju.1 Vojvoda Chih je smaknut, obitelj mu je zatrta, a lubanja, odgova

1 Ching Yang bio je na ili u blizini lokacije modernog T'aiyuana.

37

UVOD: III ZARAENE DRAVE

rajue ukraena, poslana je Wu Hsuu iz Chaoa, koji ju je upotreb ljavao kao vr za pie. Tako je zapoelo razdoblje Zaraenih drava. U to je vrijeme postojao Sin Neba, pripadnik kue Chou, koji izvan male enklave, koju su mu prepustili agresivni vladari velikih drava, nije imao autoritet. Tijekom nekoliko stoljea kraljevi Choua bili su samo simboline figure ije su glavne funkcije bile reguliranje kalendara i povremeno prinoenje ritualnih rtava o kojima je ovisio skladan odnos Neba, Zemlje i ovjeka. Pad kraljevske kue zapoeo je premjetajem glavnoga grada Choua iz Shensija na istok 770. godine prije Krista. Njegova je sla bost postala oita stoljee i pol kasnije u formuli koju je kralj upo trijebio kako bi vojvodu Wena od China proglasio lordom zatitni kom (Pa):
O, ujae moj! Slavni su bili kraljevi Wen i Wu; oni su znali kako se pobrinuti za svoju sjajnu vrlinu koja se die u Visine (prema Nebu) i i ja se slava iri zemljom. Zato je Vladar Visina uinio vladavinu kraljeva Wena i Wua uspjenom. Smiluj mi se! Uini da nastavim (liniju mojih predaka); Ja, Jedinstveni ovjek; i uini da stalno boravim na tronu (ja i moji nasljednici)!2

Od 450. godine prije Krista u Kini postoji osam velikih drava, ali Yen na sjeveru i Yiieh na istoku nisu imali odluujuu ulogu u ratovima koji nisu prestajali gotovo sljedea dva i pol stoljea. Velika Sestorka bili su Ch'i, Ch'u, Ch'in i Tri China - Wei, Han i Chao. Uz to je postojalo dvanaest malih dravica, koje su apsorbirale vee drave, koji su ih gutale sustavno kao to svilena buba jede lie duda. Ch'u je 447. godine prije Krista unitio Ts'ai, malu dravu u dananjoj pokrajini Honanu; dvije godine

2 Granet, str. 2 5-26 .

38

poslije progutao je Ch'i (ne gore spomenuti Ch'i), a 431. godine Chu. Taj se proces ubrzao nakon 414. godine prije Krista. U slje deih ezdeset pet godina ak est malih dravica nestalo je s povi jesne scene. Povremeno bi se vladari uspjeli povui iz endeminih ratova uzrokovanih njihovim nezajaljivim ambicijama. Ti privre meni prekidi ratovanja bili su nuni, ako ni zbog ega drugog onda zbog uvjebavanja seljakih vojski koje su periodino bile unitavane. Nije vjerojatno da je mnogo generala umrlo u krevetu tijekom sto pedeset godina, tj. izmeu 450. i 300. godine prije Krista. To je bilo jedno od najburnijih razdoblja u dugoj kineskoj povijesti. umovita brda, trstikom obrubljena jezera i mnoge movare pruah su skrovita bandama pljakaa i ubojica koji su napadali sela, kidnapirah putnike i traili otkupninu od nesretnih trgovaca koji bi im pali u ruke. Mnogi od tih razbojnika bili su seljaci koje je neimatina prisilila na odmetnitvo. Drugi su bili odbjegli kri minalci, vojni dezerteri, obeaeni slubenici. Svi zajedno bili su velik izazov za takozvane snage zakona i reda. Meusobne osvete velikih obitelji provodile su bande profesionalnih maevalaca no vaene iz niih slojeva raspadajue hereditarne aristokracije. Neki su pojedinci bih iznimke u tim nemoralnim vremenima. Najistaknutiji od njih bio je Mo Ti, ili Mo Tzu (oko 479. 381. godine prije Krista), koji je odbacio zloin i uzaludnost ratova na koje su vladari njegova vremena troili mnogo energije. Pretpos tavimo, rekao je da se podigne vojska:
Ako je zima, bit e previe hladno, a ljeti e biti prevrue. Zato to ne treba initi ni zimi ni ljeti. Ali u proljee se ljudima onemoguavaju sjetva i sadnja, a u jesen etva. Ako ih se odvede u nekom od tih go dinjih doba, bezbrojni ljudi umrijet e od gladi i hladnoe. A kad

39

UVOD: III ZARAENE DRAVE

vojska izae, bambusi, strijele, stjegovi, atori, oklopi, titovi i drke maeva slomit e se i istrunuti u golemim koliinama i nikada se ne e vratiti. Isto je s kopljima, sulicama, maevima, bodeima, bojnim i teretnim kolima; slomit e se i istrunuti i nikad se nee vratiti.

Bezbrojni konji i volovi krenut e debeli i vratiti se mravi, ili e ugi nuti i uope se nee vratiti. Bezbrojni ljudi e poginuti jer e ostati bez hrane i nee moi dobiti opskrbu zbog velike udaljenosti, a drugi e se razboljeti i umrijeti zbog stalne opasnosti, neprikladne prehrane i pia, te od gladi ili pak prejedanja. Zatim e vojske biti drastino smanjene ili e potpuno nestati; u svakom sluaju, brojke e biti goleme.3

Mo Ti je beskompromisno osudio agresivni rat:

Ako ovjek ubije nevinog ovjeka, ukrade njegovu odjeu, koplje i ma, njegov zloin je tei od provale u talu i krae vola ili konja. teta je vea, zloin ima veu teinu. Svaki razuman ovjek zna da je to pog reno, nepravedno. Ali kad se ubojstvo poini tijekom napada na zem lju, ne smatra se pogrenim, nego se hvali i smatra pravinim. Zna li se uope to je pravedno, a to nije? Kad jedan ovjek ubije drugog, to se smatra nepravednim i kanjava ga se smru. Prema tome, kad jedan ovjek ubije desetoricu, njegov je zloin deset puta vei i trebao bi biti kanjen smru deset puta. Isto tako, onaj tko ubije sto ljudi, trebao bi biti kanjen sto puta tee... Ako ovjek crno nazove crnim kad se radi o malim stvarima, ali crno nazove bijelim kad se radi o velikim, znai da ne moe razlikovati crno od bijelog... Isto tako, ako se mali zloin smatra zloinom, a veliki poput napada na zemlju pohvalnim i praved-

5 HCP, str. 9 4-95 .

40

UVOD: III ZARAENE DRAVE

nim inom, moe li se rei da znamo razliku izmeu pravednog i ne pravednog ?4

Ta filozofija nije bila posebno popularna kod vladara Zaraenih drava kojima je bila vanija mo nego osude moralista iako nisu bili necivilizirani. Vladari su veinom bili obrazovani ljudi i ivjeli su raskono. Na njihovim se dvorovima protiv dosade borilo dob ro opremljenim haremima, skupinama plesaica, glazbenika, akrobata i vrhunskih kuhara. Ugoavah su sofiste koji su sa svojim uenicima putovah od grada do grada, uspjeniji u koijama, a si romaniji pjeke. Trnice su cvjetale, a unato kroninim neredima isto vrijedi i za meudravnu trgovinu. U Lin Tzuu, glavnom gradu Ch'ia, poetkom etvrtog stoljea prije Krista nalazilo se sedamdeset tisua domainstava. Ako je po domainstvu predvieno (razumno) deset usta, taj grad, najvei i vjerojatno najbogatiji u Chinu, bogatio se trgovinom. Oni koji su dolazili u njega kupovati sol, svilu, eljezo i suenu ribu zabav ljali su se u restoranima, glazbenim dvoranama i bordelima, te su se kladili na pseim utrkama, borbama pijetlova i nogometnim utakmicama. Seljaci, koji su vjerojatno inili 90% populacije, nisu uivali u tim skupim zabavama. Za njih je bio predvien naporan rad i odlazak u rat. Morali su braivati polja, sluati nadreene i drati jezik za zubima. To je drutvo kontrolirao zastraujue strog zakon. Za nekoliko je tisua zloina bilo predvieno kanjavanje smru ili sakaenjem.

4 Citirao Liang Ch'i Ch'ao, str. 97.

41

UVOD: III ZARAENE DRAVE

Kastracija, igosanje, rezanje nosa, nonih prstiju ili stopala, presi jecanje tetiva na nogama ili razbijanje koljena bili su uobiajeni. Te kazne nisu bile ograniene na nie drutvene klase; ponekad su tako kanjavani i visoki asnici. Tako je barem u teoriji zakon vri jedio jednako za sve. Ali, ljude s odsjeenim stopalima sigurno ni je moglo utjeiti razmiljanje o posve akademskim aspektima ovakvih drakonskih zakona. Politiko okruje bilo je povoljno za strunjake svih profila, posebno za profesionalne stratege. Izmeu 450. i 300. godine prije Krista, generacija za generacijom je desetkovana metodinom redovitou i rat je postao temeljno zanimanje.5 Privid sklada s idilinim moralnim zakonom, koji je istican tijekom vladavina kraljeva Mudraca, odavno je naputen. Diplomacija se temeljila na mitu, prijevari i obmani. Cvjetale su pijunaa i in trige. Ambiciozni generali, koji su mijenjali stranu kojoj e biti odani i korumpirani ministri, izdajniko ponaanje nisu smatrali nenormalnim. Karijera slavnoga vojnika Wu Ch'ia odraava standarde tog vre mena. Roen je i odrastao u dravi Wei; potraio je vojnu slubu u Luu. Kako bi uvjerio vojvodu da mu je odan, ubio je svoju enu jer je bila stanovnica Weia. Neto poslije, ljubomorni asnici lano su ga optuili. Dao je ubiti neke od njih i pobjegao je u Wei, gdje je ponudio svoje usluge markizu. Premijer ga je opisao kao odlinoga generala, ali prijetvornog i razvratnog. Markiz ga je unajmio i uinio zatitnikom Zapadne ri-

5 Taj je izraz uveo Shang Yang (Lord Shang), premijer Vojvode Hsiaoa od Ch'ina. Smatrao je da su dva temeljna zanim anja rat i poljodjelstvo. Tradicionalni povjesniari su ga odbacivali.

42

UVOD: III ZARAENE DRAVE

jeke. Poslije je napustio Wei i otiao kralju Tau od Ch'ua, koji ga je postavio za premijera 384. godine prije Krista. Reorganizirao je i modernizirao dravnu administraciju te zadobio mnoge neprija telje. Kad je 381. godine prije Krista kralj Tao ubijen, Wu Chi je pogubljen.6 To je dinamino razdoblje zahtijevalo praktina rjeenja za probleme politike i rata, a stotine uenjaka koji su putovali iz dr ave u dravu prodavali su svoje ideje vladarima zabrinutim zbog opasnog stanja u svojim zemljama i zbog slabosti svojih vojski. Vladari su se natjecali za savjete bataljuna profesionalnih govorni ka koji su u beskrajnim raspravama opinjavali kraljeve, vojvode i velikane argumentima zbunjujue razliitosti.7 Ti putujui Macchiavelliji bili su intelektualni kockari. Kad bi se njihov savjet pokazao dobar, dodjeljivali bi im visoke poloaje; ako bi bio lo, bili su neslavno kiseljeni, presijecani napola, kuhani, mljeveni ili trgani pomou kola. Ali, nagrade su bile velike pa su mnogi ponudili svoje talente vlasti, diplomaciji i vojnim poslovima, a vladari ije su ambicije bile saviti sve ispod neba poput saga i vezati etiri mora u vre u, spremno su ih sluali.
Korozivni utjecaj te nove klase na feudalne ideje i institucije bio je od najvee vanosti. Putujui uenjaci nisu bili trajno lojalni, nisu bili do moljubi drava kojima su sluili i nisu ih ograniavali osjeaji drevnog vitetva. Predlagali su i provodili planove najcrnje izdaje. Cesto su po tajno sluili dvojici prineva, okreui jednog protiv drugog. Putujui

6 Wu Chi je roen u

Weiu i pobjegao u

- kako bi se izbjegla zbrka, napisano je W ey

7 KLS, str. 95

43

UVOD: 111 ZARAENE DRAVE

iz kraljevstva u kraljevstvo, predlaui intrigantne i rjeite sheme, borili su se protiv partikularizma stare feudalne aristokracije i stvarali planove da podine cijelo carstvo vladaru kojem su sluili. To je bio mamac za njihove privremene gospodare; cilj dravne politike vie nije bila hege monija, nego carstvo.8

Zelje tih prineva bile su jednake eljama prineva o kojima je Plutarh pisao da su jednostavno iskoristili rijei mir i rat poput novca koji slui njihovim potrebama u skladu s prilikama. U skladu s tim potrebama mogli su, u Kini toga doba, sluiti samo intrige ili rat. A rat, neodvojiv od politike tog doba, postao je stvar od vitalne vanosti za dravu, pitanje ivota ili smrti, put do preivljavanja ili unitenja. Uspjeno voenje rata zahtijeva vrstu strateku i taktiku teoriju i praktinu doktrinu za obavjetajnu slubu, planiranje, zapovijedanje, izvrne i administrativne proce dure. Autor Trinaest poglavlja bio je prvi koji je pruio takvu teoriju i doktrinu. Rast velikih drava na tetu manjih i slabijih susjeda bio je traj na karakteristika povijesnog razvoja Kine i kulminirao je 221. go dine prije Krista u uspostavi monolitske drave pod vlau prvog univerzalnog cara. Tijekom razdoblja kojim se bavimo mnogi su imbenici prido nijeli koncentraciji politike moi u rukama sve manjeg broja vla dara, a razvoj tehnologije proizvodnje eljeza vjerojatno je imao osobitu vanost.

Fitzgerald, str. 70.

44

UVOD: III ZARAENE DRAVE

eljezo je bilo poznato u Kini prije 500. godine prije Krista, ali je bilo veoma rijetko i vrijedno jer jo nisu bile razvijene kontroli rane metode lijevanja. Maevi kralja Ho-Liia od Wua bili su slavni u kineskim legendama; poznati japanski kovai maeva iz kasnijih razdoblja preuzeli su tu vjetinu izravno od Kan Chianga, Mo Yeha i njihova sina Ch'ih Pia, iji su ivoti, umjetnost i otrice koje su kovali inspirirali mnoge narodne prie i, u novije vrijeme, znan stvene eseje o proizvodnji eljeza u drevnoj Kini.9 Kovanju tih slavnih maeva bila je pridruena simbolina ljudska rtva; proces je bio ritualiziran i poznat samo upueni ma.
Kan Chiang iz zemlje Wu imao je istog uitelja kao i Mo Yeh. Zajedno su kovali maeve. Ho-Lti, kralj Wua, zapovjedio je da se iskuju dva ma a; jedan je nazvan Kan Chiang a drugi Mo Yeh. Mo Yeh je bila ena Kan Chianga. Kan Chiang je napravio ma nakon skupljanja eljeza u pet planina i zlata (chin?) u est smjerova. Istraio je nebo i zemlju; yin i yang sjali su zajedno. Stotinu shena silo je promatrati; spustila se pa ra; ali eljezo i zlato nisu se rastalili. Kan Chiang nije mogao shvatiti zbog ega. Mo Yeh mu je rekla: Ti si dobar kova i kralj ti zapovijeda da napravi maeve. Prola su tri mjeseca i ne uspijeva ih zavriti; to misli o tome? Kan Chiang je odgovorio: Ne razumijem zbog ega. Mo Yeh je odgovorila: Transformacija boanskih (shen) stvari zahtijeva osobu koja e to uiniti. Kakva je osoba potrebna za izradu maeva? Kan Chiang ree: U drevna vremena, moj je uitelj lijevao metal.

9 Vidi fascinantni esej Lionella Lanciottija Lijevanje maeva i druge kineske legende' u Istoku i zapadu (Godina V I, broj 2. i 4. iz srpnja 1955. i prosinca 1956).

45

UVOD: 111 ZARAENE DRAVE

Zlato i eljezo nisu se rastalili i on je sa svojom enom uao u pe; tako je posao obavljen. Do sada su se kovai penjali na planine i kovali u mi risnim ogrtaima od bijelog konopljana platna, usuujui se baciti zla to u pe. Ja kujem ma na planini i takva promjena se ne dogaa. Mo Yeh je odgovorila: Uitelj je znao da je potrebno rastaliti tijelo kako bi posao bio obavljen. Zato bi meni bilo'teko (rtvovati se)?" Zatim je Kan Chiangova ena odrezala kosu i nokte, te ih bacila u pe. Zapovje dila je da tristo djeaka i djevojica pritiu mijeh, i zlato i eljezo spoji li su se kako bi nastali maevi. Muki ma nazvan je Kan Chiang, a enski Mo Yeh. Kan Chiang je sakrio muki ma, te uzeo enski i dao ga kralju.1 0

Gotovo stotinu godina Kan Chiangova tajna nije bila pozna ta, a zatim je iznenada uslijedio brz razvoj tehnike izrade eljeza to se povezuje s napretkom metalurgije, otkriem konog mije ha, te s poboljanjem dizajna i konstrukcije pei. Otprilike do 400. godine prije Krista pojedini kovai zapoljavali su stotine ljudi, a u nekim dravama ta je industrija uskoro dola pod mo nopol vlade.1 1 Nedugo nakon toga, usavren je proces izrade niskokvalitetnog elika u Ch'uu i Hanu, gdje su izraivane bijele otrice. Koplja elinih vrhova Ch'ua bila su otra poput alca pele.1 2

1 0 Citirano iz dr. Lanciottievog prijevoda odlomka iz Wu Yueh Ch'un Ch'iu u Istoku i Zapadu (Godina VI, broj 2, str 107-8). 1 1 U svojoj diskusiji o Shih Chijevoj biografiji Ching K'oag u knjizi Dravnik, patriot i general u drevnoj

Kini , profesor Bodde izraava m iljenje da eljezo vjerojatno nije nairoko koriteno u Kini do 300. godine prije Krista. Monografija dr. Josepha Needhama Razvoj tehnologije eljeza i elika u drevnoj Kini, najnovije istraivanje o toj tem i, tvrdi da se eljezno oruje i alat poelo koristiti sredinom etvrtog stoljea prije Krista. A li injenica da su eljezni tronoci na kojima su bili urezani kazneni zakoni kovani u Chinu jo 522. prije Krista (TC, 29. godina vojvode Chaoa) dokazuje da su Kinezi poznavali grube

46

UVOD: III ZARAENE DRAVE

Uinak tog otkria uskoro je postao vidljiv. eljezni alati za poljodjelstvo i oruje za vojsku ujednaene visoke kakvoe mogli su se proizvoditi jeftino i u velikim koliinama i bilo je prirodno da vladari grade kovanice i arsenale, pretpostavivi pravo (svojih vazala) na opremanje novih statinih vojski i novaka. Vladar kuoa (drave) mogao se nametnuti djelotvornije nego prije kada nije imao monopol na oruje. Veliki hidraulini radovi, gradnja zidova, popisivanje stanovni tva i ubiranje poreza zahtijevali su brojniju birokraciju. Novaenje i usmjeravanje radne snage potrebno da se provedu ti veoma zahtjevni planovi vladara, koji su pokuavali nadmaiti jedan dru goga u velianstvenosti svojih palaa, terasa, parkova i kula, stva rali su velike administrativne probleme. Njihovim rjeavanjem stvorena je znanost o organizaciji. Paralelan razvoj dogodio se u vojnoj sferi, koja je, ne manje ne go ostala rastua podruja dravnih aktivnosti, zahtijevala visoki stupanj administrativne i upravljake sposobnosti. Do sredine 5. stoljea prije Krista, velike vojske koje su, sa slugama i nosaima, brojale i nekoliko stotina tisua ljudi, odlazile su u daleke ratne pohode koje je bilo potrebno planirati i podupirati. Kad nisu ra tovale, vojske su radile (kao i u dananjoj Kini) na javnim projek tima. To je bilo rastue drutvo u kojem su intelektualci, umjetnici, tehniari i administratori mogli znatno iskoristiti svoje talente. Kronike koje biljee velike prirodne nesree, ratove, ubojstva prinprocese taljenja i lijevanja mnogo ranije. Teko je zam isliti da bi od praktine upotrebe takvih procesa i njihove iroke primjene prolo skoro sto pedeset godina. 1 2 (Prethodna strana) H FT II; str. 235.

47

UVOD: 111 ZARAENE DRAVE

eva i ministara te uzurpacije, povremeno lakonski primjeuju da je Sve-pod-Nebom u kaosu. Ta fraza dobro opisuje eksplozivno doba tijekom kojeg su odbaeni zadnji ostaci drevnih struktura. Horde strunjaka, sofista i sumnjivih uenjaka koji su nudili tvr dokornim vladarima i cininim ministrima savjete o ba svakoj te mi, drali su intelektualni svijet u stalnom pokretu. Poslije je lega list Han Fei Tzu raskrinkao dvoline uenjake koji su ivjeli u piljama, bavili se privatnim studijama, sudjelovali u intrigama i elaboriranim neortodoksnim stajalitima.1 3 Sa sigurnou moe mo rei da nisu svi ti intelektualni poduzetnici ivjeli u piljama. Konfucije je putovao iz jedne drave u drugu u uzaludnom po kuaju da vladare svojeg vremena uvjeri da odustanu od borbe za mo i vrate se na prosvijetljeni put kraljeva mudraca. Ali, veina ljudi tog kasnijeg doba shvaala je da su putovanja posveena promociji pacifistikih i etikih ciljeva bila gubitak vremena. Naj hitniji su bili problemi praktinog upravljanja dravom; unutar nje administracije i vanjske politike. Krucijalni aspekti ovog pos ljednjeg bili su isti kao uvijek: sauvati i obogatiti dravu, poveati njezinu mo i utjecaj na tetu stvarnih ili potencijalnih neprijatelja. Posljedino tome, moralisti su esto bili nezaposleni, a stratezi su ivjeli udobno - sve dok su njihovi savjeti bili dobri. Autor Umijea ratovanja bio je jedan od tih ljudi, a iako nije naao za titnika u kralju Ho-Liiu od Wua, kao to kae Ssu-Ma Ch'ien, negdje je naiao na sluatelja jer inae bi njegove rijei umrle kao i rijei njegovih manje originalnih suvremenika.

1 1 H FT II, str. 235.

48

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

IV RAT U D O B A S U N TZUA
Originalnost Sun Tzuovih misli moemo cijeniti samo ako smo svjesni kvalitativnih razlika izmeu ratovanje 5. i 4. stoljea prije Krista i onoga iz ranijih razdoblja. Do oko 500. godine prije Krista, rat je bio svojevrstan ritual. Godinji ratni pohodi voeni su u skla du s opeprihvaenim pravilima. Neprijateljstva su bila zabranjena tijekom mjeseci posveenih sjetvi i etvi. Zimi su se seljaci zavlaili u svoje blatne kolibe; bilo je previe hladno za bitku. Ljeti je bilo prevrue. Rat je, barem teoretski, voen tijekom mjeseci alovanja, koji su slijedili nakon smrti feudalnoga gospodara.1 U bitki je bilo zabranjeno udariti starije ljude ili dodatno ozlijediti ve ranjenog neprijatelja. Humani vladar nije masakrirao stanovnike osvojenih gradova, napadao iz zasjede, niti drao vojsku svo vrijeme; prave dan princ nije se bavio varkama; nije na nepoten nain stjecao prednost nad neprijateljem.2 Kada je kralj Chuang od Chua opsjeo glavni grad Sunga 594. godine prije Krista zalihe njegove vojske bile su na izmaku. Svojem ministru rata Tzu-Fanu rekao je: Ako potroimo zalihe i ne osvoji mo grad, povui emo se i otii kui.

1To nije uvijek bilo tako. 2 Dubs, I, str. 167. Apsurdni prim jer toga dogodio se 638. godine prije Krista kad je vojvoda Hsiang od Sunga doekao vojsku Ch'ua kod rijeke Hung. Kad su snage Ch'ua bile na polovici, njegov ministar nago varao ga je da ih napadne. Vojvoda je odbio. Kad je cijela neprijateljska vojska prela, ali jo nije bila spremna za bitku, ministar je ponovo poeo nagovarati vojvodu na napad. Vojvoda Hsiang utiao je svojeg savjetnika: Mudrac ne unitava slabe niti izdaje zapovijed za napad dok neprijatelj ne sredi svoje redove. Vojvoda je ranjen, a njegove snage su poraene. U tom kontekstu zanimljiva je izreka Mao TseTunga, M i nismo vojvoda od Sunga.

49

uvod:

IV RAT U DOBA SUN TZUA

Zatim je zapovjedio Tzu-Fanu da se popne na rampu kod zida kako bi pogledao branitelje. Princ od Sunga poslao je svojeg mini stra Hua Yuana da ga doeka, i tada se vodio sljedei razgovor:
Tzu-Fan je rekao: Kako je u tvojoj dravi? Hua Yuan odgovori: Iscr pljeni smo! Razmjenjujemo svoju djecu i jedemo ih, cijepamo i kuha mo ak i kosti. Tzu-Fan se zgrozio: Strano! Stvarno teka nevolja! Meutim, uo sam da u dravama pod opsadom tove konje i alju ih debele pred neprijate lja. Kako to da ste vi, gospodine, tako iskreni? Hua Yuan ree: uo sam da superioran ovjek, kad vidi tuu nevolju, ima saaljenja; dok zao ovjek uiva u tuoj nesrei. Vidio sam da ste vi superioran ovjek i zato sam tako iskren. Tzu-Fan ree: Tako je. Moete biti mirni. Naa vojska ima hrane za sa mo sedam dana. Tzu-Fan podnio je izvjetaj kralju Chuangu koji je pitao: Kako su? Tzu-Fan ree: Iscrpljeni su. Razmjenjuju djecu i jedu ih, kuhaju njiho ve kosti. Kralj Chuang se zgrozio: Strano! Stvarno teka nevolja. Sada ih samo moramo zauzeti i vratiti se. Tzu-Fan ree: Ne moemo to uiniti. Ve sam im rekao da naa vojska ima zalihe za samo sedam dana. Kralj Chuang se naljutio: Poslao sam te da ih promatra. Zato si im to rekao? Tzu-Fan ree: Ako drava mala kao Sung ima podanike koji ne ele obmanjivati, kako u Ch'uu moe nedostajati takvih ljudi? Zato sam im rekao. Kralj Chuang je bio uporan: Bez obzira na to, osvojit emo ih i vratiti se.

50

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Tsu-Fan ree: Neka vaa Visost ostane ovdje; ja u otii kui ako smi jem. Kralj ree: Ako se vrati i ostavi me, s kime u ostati ovdje? Vratit u se kao to eli. Tako se vratio kui sa svojom vojskom. Superioran ovjek odobrava njihov postupak. Hua Yuan rekao je TzuFanu istinu i uspio je podignuti opsadu, sauvavi bogatstvo obje dr ave.

Filozofi i kraljevi razlikovali su pravedne i nepravedne ratove; prosvijetljeni princ imao je moralno opravdanje za napad na mranu i rustinu zemlju, za uljuivanje barbara, kanjavanje onih koji ele biti slijepi ili za rjeavanje problema propadajue drave. Takvi postupci bili su u skladu s Voljom Neba i ispravno ih je provodio sam vladar ili ovlateni ministar. Zapovjednici nekoliko kolona bili su pripadnici nasljedne aristokracije; poloaj u vojnoj hijerarhiji izravno je odraavao poloaj u feudalnom drutvu. Maspero je to opisao u zanimljivoj studiji koja ilustrira kako je zapovjednitvo nad vojskom u Chinu od 573. godine prije Krista vie od jednog stoljea bilo u rukama svega nekoliko veli kih obitelji.3 Vojske drevne Kine bile su privatne, kao to su bila privatna i europska feudalna imanja. Kada bi ih pozvao vladar, pripadnici plemstva trebali su osigurati odreeni broj koija, konja, kola, vo lova, naoruanih pjeaka, konjuare, kuhare i nosae. Snaga i priro da tih kontingenata ovisila je o veliini imanja, a kako su ona ima la od nekoliko desetaka do nekoliko tisua obitelji, vojske koje su stizale na dogovorena mjesta bile su najblae reeno arolike.

3 CA, str. 265 n.l.

51

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

RAZDOBLJE c h u n c h iu
722, - 481. pr i j e K r i s t a

4 0 0 m ilje 6 0 0 kilo m etri

GRANICA DRAVNA GRANICA

C H '/ wL U

CHENG -CHOU YUNG

WEI
SHANG -CH 'IU #

C j ^ JV C

52

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA I

ZARAENE DRAVE
granice iz 350. godi ne prije Krista

0 0

I 1 1 --------------- H

50

100

4 0 0 m ilje

6 0 0 k ilo m etri

VELIKI ZID GRANICA DRAVNA GRAr SHANGTANG PU-YANG SHAN

YEN

HAN-TAN C H ' I LIN-TZU

L U

WE/
HSIEN-YANG

C H O U

,
TKN C
y

LOYANG S U N g HAN YANG-CHO

^ka Han

Oe

C H u

53

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Budui da je seljak bio mnogo manje vrijedan od vola ili konja, njegova dobrobit nije bila od velike vanosti. Nepismeni i mirolju bivi kmetovi imali su malu ulogu u ratovima tog vremena u koji ma su najvanija bila etveroprena kola s vozaem, kopljanikom i plemikim strijelcem. Potroni pjeaci, obino zatieni samo pod stavljenim kaputima, grupirani su oko bojnih kola. Odabrani pojedinci nosili su titove ispletene od bambusa ili u najboljem sluaju jae titove od tavljene koe vola ili nosoroga. Bili su naoruani noevima i kratkim maevima, kopljima brona nih iljaka i kukama za rezanje koje su konim trakama bile privr ene za drvene drke. Luk je bio oruje plemia. Teren primjeren kolima odreivao je i ograniavao nain bitke, a to je koilo razvoj taktike. Struktura feudalnog drutva spreavala je pojavu profesionalnih asnika izvan plemikih obitelji. Bitke u drevnoj Kini bile su primitivni sukobi koji obino nisu davali jasne rezultate. Obino bi se dvije strane ulogorile jedna nasuprot drugoj na nekoliko dana dok bi proroci prouavali zna menja, a zapovjednici prinosili rtve. Kad bi doao trenutak koji su odabrali proroci, cijela vojska, iji bi urlici parali nebo, navalila bi na neprijatelja. Lokalna bitka obino bi bila brzo rijeena. Ili je napada odbijen pa se povukao, ili bi probio neprijateljeve forma cije, pobio one koji su jo pruali otpor, progonio ostatke vojske pola milje, pokupio sve vrijednosti i vratio se u svoj logor ili glavni grad. Pobjeda je rijetko iskoritena ograniene akcije provoene su kako bi se postigli ogranieni ciljevi. Neto prije 500. godine prije Krista poeo se mijenjati nain ratovanja. Ratovi su postali okrutniji. Bitka iz 518. godine prije Krista izmeu vojski Wua i Ch'ua prua nam morbidan primjer.
54

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

Grof od Wua zapovjedio je da se tri tisue osuenih na smrt pore da ispred njegovih formacija, gdje su pred neprijateljem poinili samoubojstvo prerezavi si vratove. Vojska Ch'ua i njezini savezni ci pobjegli su u panici.4 U trenutku kad se Sun Tzu pojavio u politici, feudalna struktu ra u zavrnoj fazi propadanja zamijenjena je potpuno drugaijom vrstom drutva u kojem je bilo mnogo vie mogunosti za talenti rane pojedince. Taj je proces bio postupan, ali je obuhvatio sva podruja ukljuujui i vojno, a originalnost i poduzetnitvo bivali su nagraeni. Budui da su se privremena novaenja pokazala kao nepouz dana i nedjelotvorna, velike drave sastavile su stalne vojske s profesionalcima na elu. Uvedeno je novaenje seljaka; nove voj ske bile su sastavljene od discipliniranih i dobro uvjebanih jedi nica i novaka od esnaest do ezdeset godina. Na elu tih vojski bile su elitne ili udarne jedinice, odabrane zbog hrabrosti, vje tine, discipline i odanosti. Prve takve formacije pojavile su se oko 500. godine prije Krista i privukle su veliku pozornost pa je Mo Tzu primijetio kako je kralj Ho-Lii uvjebavao svoju vojsku sedam godina i kako njegovi elitni korpusi mogu marirati tristo lia (oko stotinu i ezdeset kilometara) bez odmora! Vojna straa Ch'ua nosila je oklope i ljemove; bila je naoruana samostrijeli ma s petnaest strijela, dodatnim iljcima za strijele, maevima i trodnevnom zalihom rie. U to doba pojavile su se i lake jedini ce. Zahvaljujui stalnoj vojsci sastavljenoj od ovih dijelova akcije

* TC, 23. godina vojvode Chaoa (CCV, II; str. 696). Ovaj izvor ne spominje da su osueni kriminalci prerezali svoje vratove, ve da su estoko napali neprijateljske trupe. Moda je priu ukrasio kasniji kroniar na kojeg su se oslonili komentatori.

55

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

vie nisu ovisile o godinjem dobu. Vojska, sposobna u vrlo krat kom vremenu zauzeti odreeno podruje, bila je stalna prijetnja potencijalnom neprijatelju. Dani hrabrih pojedinaca i vitezova koji su se proslavili indivi dualnim djelima bili su odbrojani. Pripremne bitke pojedinaca, zajednike svim feudalnim drutvima, vodile su se povremeno, ali neki generali to nisu tolerirali.
Kad se Wu Ch'i borio protiv Ch'ina, jedan asnik prije bitke nije uspio svladati svoj temperament. Krenuo je u napad, posjekao dvije glave i vratio se. Wu Ch'i je zapovjedio da mu se odrubi glava. Vojni povjerenik ga je pokuao od toga odgovoriti, rekavi: To je spo soban asnik; ne bi ga trebao pogubiti. Wu Ch'i je odgovorio: Uvjeren sam da je sposoban, ali nije posluan. Tako mu je odrubio glavu.5

Bitke su se kontrolirale; hrabri vie nisu kretali u napad bez pot pore, niti su kukavice bjeale. Nove vojske bile su sposobne za koordinirano kretanje i reagira nje u skladu s detaljnim planovima. Znanost (ili umjetnost) takti ke je roena. Neprijatelj, napadnut cheng (ortodoksnim) snagama, poraen je ch'i (neortodoksnim, jedinstvenim, rijetkim, udesnim) snagama; uobiajen nain bio je drati bojno polje cheng snaga ma, dok su ch'i snage napadale bokove i pozadinu. Zbunjivanje protivnika bilo je od velike vanosti i neprijateljeve komunikacije postale su primarna meta. Iako se na mnoga zanimljiva i vana pitanja o taktikim pojedi nostima ne moe odgovoriti, znamo da se velika panja poklanjala

5 Tu Mu to navodi pod odjeljkom 18 u sedmom poglavlju.

56

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

.......................... ..

faktorima vremena i prostora. Okupljanje nekoliko jedinica, kod odabranog cilja u odreeno vrijeme, bila je tehnika koju su Kinezi svladah u vrijeme Sun Tzua. Koncepcija generalova osoblja nastala je tijekom Zaraenih drava. Osoblje su inili razni strunjaci: prognozeri vremena, crtai karata, povjerenici i inenjeri za planiranje, kopanje tunela i miniranje. Bili su tu i strunjaci za prelaenje rijeka, amfibijske akcije, ukopavanje, napade vatrom i upotrebu dima. Budui da se jezgra vojske sastojala od uvjebanih profesiona laca koji su predstavljali znaajnu investiciju, posebnu pozornost trebalo je obratiti moralu, prehrani, te detaljno razraenom siste mu nagraivanja i kanjavanja. Time se odravao moral vojske koja je na zahtjev svojih zapovjednika ila i u vatru i u vodu. Voj nici koji bi se istakli nagraivani su i promicani, to je polako, ali neumoljivo slabilo poloaj nasljedne aristokracije u vojsci. Doktrina kolektivne odgovornosti u bitki vjerojatno je nastala u to doba. Zapovjednici koji su se povlaili na svoju ruku bili bi pogubljeni. Ako bi se dio postrojbe povukao, a njezin voa ostao u bitki, etvorici koji su ga napustili bile bi odrubljene glave. Ako se zapovjednik brigade ili kolone povukao bez zapovjedi, izgubio bi glavu. Ipak, promicanje vojnih zakona, koliko god oni bili okrut ni, bio je korak naprijed. Neki generali bili su stroi od drugih u primjeni zakona, ali znalo se da samovoljno teroriziranje nee potaknuti volju za borbom. Ba kao to je profesionalizacija vojske otvorila vrata talentiranim ljudima, takoer je u odreenoj mjeri sprijeila generale i asnike da nerazumno okrutno kanjavaju lju de i nepotrebno ih maltretiraju. Naravno, nisu svi generali 4. stoljea prije Krista zauzeli dobar poloaj zbog svojih sposobnosti. Ali, od tada je ipak postalo mo57

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

gude da sposoban ovjek postane zapovjednik bez obzira na podri jetlo i da dobije bojnu sjekiru - simbol zapovjednikog poloaja koji mu daje vrhunski autoritet izvan glavnoga grada. Upravljanje vojskom i njezina upotreba od toga su trenutka bili njegova odgo vornost. Kad bi general preao granicu, mogao je ne posluati neke vladarove zapovjedi. Ali, i on je, zajedno sa svojim podreenima, bio podloan vojnom zakonu. Tehnika poboljanja dala su svoj doprinos revolucionarnim promjenama u kineskom nainu ratovanja. Posebno je znaajna bila pojava samostrijela i hladnog oruja od veoma kvalitetnog e ljeza koje upotreba nije otupljivala. Prije pojave samostrijela, bili su uobiajeni kombinirani refleksni lukovi.6 Samostrijel, kineski izum iz 4. stoljea prije Krista, ispaljivao je teke strijele koje bi probijale grke ili makedonske titove. Vjerojatno je da su uvje bani vojnici sa samostrijelima konano uinili bojna kola zastarje lima. Vojske poznate Sun Tzuu bile su sastavljene od maevalaca, strijelaca, kopljanika (ili helebardista), samostrijelaca i bojnih kola. Konjica se javlja neto kasnije, ali jahai bez sedla i uzengija koriteni su kao izvidnici i glasnici. Pjeaci su upotrebljavali dva tipa koplja; jedno je bilo dugo oko 6 metara, a drugo oko 3 metra. Ta su koplja su imala iljak s kukastom ili reuom otri-

6 Refleksne, ili takozvane Tartarske lukove, upotrebljavali su ljudi Shanga (Yin) prije osvajanja Choua. Nije poznato jesu li oni bili kompozitni, tj. sastavljeni od laminiranog roga, tetiva i drveta. A li, kasniji lukovi su konstruirani na tom principu i dizajnu sa snagom potiska od preko sto (a ponekad i sto pedeset) funti. Oito je to bilo mnogo monije oruje od obinih lukova koritenih na zapadu. Kinezi su upotreb ljavali i lukove koji su ispaljivali kuglice, ali vjerojatno za lov na ptice.

58

UVOD: IV RAT U DOBA SUN TZUA

com. Koplja nisu upotrebljavana za bacanje, jer je samostrijel, koji ima kratak domet i ravnu putanju, bilo vrlo precizno i iz nimno ubojito oruje. Akcije na terenu esto su se provodile iz utvrenih logora orga niziranih poput kineskih gradova; trg je bio okruen zemljanim zi dovima i jarkom s vodom. Ulice ili parade koje su se kriale u smje ru sjever-jug ili istok-zapad omoguavale su razliito usmjerenu paljbu. U sredini se nalazio zapovjednikov ator iznad kojeg se vijo rila njegova zastava, a stoer je bio okruen ukraenim atorima zapovjednikovih savjetnika i elitnih maevalaca iz osobne garde. Prije nego to bi vojska izala iz logora, okupila bi se i posluala generalov govor u kojem bi on gromko isticao ispravnost cilja i o tro se obruio na barbarskog neprijatelja. asnici su se gostili i iz mjenjivali zavjete nad okrvavljenim ratnim bubnjevima. Vojnici su ispijali vino, a njihov su moral podizali plesai s maevima. Postrojena kineska vojska u periodu Zaraenih drava ostavljala je snaan dojam - vrsto zbijenih redova i s nizom bogato ukrae nih zastava koje su vijorile na vjetru. Ukraene likovima tigrova, ptica, zmajeva, zmija, feniksa i kornjaa, te su zastave oznaavale mjesto zapovjednika sredinjeg dijela vojske i mjesta pomonih generala koji su zapovijedali krilima. Stalno manevriranje ometalo je neprijatelja i prualo prigode za ch'i akcije u njegovoj pozadini i na bokovima. Organizacija kakvu opisuje Sun Tzu omoguavala je stalnu pokretljivost u formacijama koje su marirale, dok je artikulacija omoguavala brz prijelaz u formacije pogodne za bitku. Odredi od pet ljudi mogli su marirati u koloni ili u redu. Kako je bilo rasporeeno oruje? Jesu li samostrijelci i strijelci tvorili odvojene

59

uvod:

IV RAT U DOBA SUN TZUA

kontingente ili su bili dio sekcija sastavljenih od para ili trojke? Ovi izrazi to sugeriraju, ali prema oskudnim podacima koji su nam na raspolaganju, ini se da su u vrijeme bitke kod Ma Linga (341. godina prije Krista) bili odvojeni. Koji je bio stvarni domet lukova i samostrijela? Nema pouzda nih dokumenata; brojke iz biljeaka treba promatrati s oprezom. Reeno je, primjerice, da samostrijel ima domet od est stotina ko raka. To je pretjerano ako kao kriterij postavimo smrtonosan do met. Udarna snaga mjerena je prema tome koliko titova moe probiti strijela na udaljenosti od nekoliko stotina koraka, ali nije jasno opisano kakve su titove upotrebljavali za testiranje, pa ta i njenica ima malu vrijednost. U svakom sluaju, to je bilo mono oruje. Nekoliko preostalih fragmenata Mo Tzuovih djela, u kojima se spominju razliiti tipovi posebnih sredstava za napad na gradske zidine, svjedoi da su metode opsade dosegnule viu razinu. Ljestve su koritene nekoliko stoljea prije njegova vremena. Po kretni vieplatformski tornjevi, koji su se mogli dovesti uza zidove, spominju se u Knjizi pjesama, kao i pokretne zatitne kornjae napravljene za zatitu kopaa tunela.7 Dodatne informacije o opsa di nalazimo u Knjizi lorda Shanga. U opkoljenomu gradu sve sta novnitvo bilo je mobilizirano i ustrojene su tri vojske. One su se sastojale od sposobnih mukaraca koji su s dovoljno zaliha i otrim orujem ekali neprijatelja; sposobnih ena koje su podizale nasipe te kopale jame i rovove, te djece, staraca i slabih mukaraca i ena, koji su hranili, napajali i uvali stoku.8
7 CC IV, II, III, str. 455, Ode 7. 8 Nemogue je baviti se kineskim tehnikama opsade i obrane iz tog razdoblja, osim vrlo openito. Nema dovoljno specifinih informacija.

60

UVOD: V SUN TZU O RATU

U Sun Tzuu nalazimo doktrinu vezanu za taktiko izvianje, promatranje, te ophodnju bokova vojske; sve su te mjere poduzi mane kako bi se vojska osigurala tijekom mara i boravka u logo ru. Takoer, ispitivanje i testiranje neprijatelja bilo je nuno prije bitke. Dakle, poetkom 4. stoljea prije Krista, pa ak i nekoliko deset ljea prije, vjetina ratovanja u Kini dosegnula je zrelost; a nain ratovanja nije se, osim uvoenja konjice, znatno promijenio stolje ima. U to vrijeme, Kinezi su posjedovali oruje i bili su majstori takvih ofenzivnih i defanzivnih taktika i tehnika koje bi im omo guile da Aleksandru stvore mnogo vie nevolja nego to su to ui nili Grci, Perzijanci i Indijci.

V
S U N T Z U O RATU
Sun Tzuovo djelo ima trajnu vrijednost, a poetni odlomak osno va je njegove filozofije. Rat je ozbiljno dravno pitanje i mora se temeljito prouavati. Ovdje prvi put nalazimo priznanje da orua ni sukob nije prolazna aberacija, nego svjestan in podloan racio nalnoj analizi. Sun Tzu je vjerovao da su moralna snaga i intelektualna sposob nost ovjeka kljuni imbenici u ratu te da se u sluaju njihove ispravne upotrebe moe oekivati siguran uspjeh. Rat nikada ne treba uzimati olako i pristupati mu brzopleto, ve prije rata treba poduzeti mjere smiljene da olakaju pobjedu. Vrhunski osvaja je onaj koji remeti planove neprijatelja i razbija njegove saveze.
61

UVOD: V SUN TZU O RATU n

Stvara jaz izmeu vladara i ministara, nadreenih i podreenih, zapovjednika i vojnika. Njegovi pijuni i agenti djeluju posvuda, skupljaju informacije, unose nemir, djeluju subverzivno. Na kon cu je neprijatelj izoliran i demoraliziran; njegova volja za otporom je slomljena, njegova vojska gubi bitke, a gradovi i drave padaju bez borbe. Tek kad se neprijatelja ne moe svladati tim sredstvima pokree se vojna snaga koju treba primijeniti tako da se postigne pobjeda:
(a) (b) (c) u najkraem moguem vremenu; uz najmanje mogue gubitke snage i ivota ljudi; uz najmanje mogue ljudske rtve na neprijateljskoj strani.

Nacionalno jedinstvo je Sun Tzu smatrao nunim za pobjedo nosni rat. To se moglo postii samo pod vladom koja je posveena dobrobiti naroda i upravlja bez ugnjetavanja. Sun Hsing-Yen opravdano zakljuuje da Sun Tzuove teorije poivaju na dobro namjernosti i pravednosti. Povezavi rat s trenutanom politikom situacijom - sa save zima ili njihovim nedostatkom, te s jedinstvom i stabilnou na domaem bojitu i visokim moralom u vojsci, za razliku od razje dinjenosti u neprijatelj evoj zemlji i niskog morala njegove vojske, Sun Tzu je pokuao uspostaviti realnu osnovu za procjenu relativ ne moi. Njegovo stajalite da mentalni, moralni i fiziki imbeni ci te odreene okolnosti djeluju u ratu, pokazuje zapanjujuu tonost. Malobrojni su autori vojne literature, ukljuujui one najcjenjenije na Zapadu, koji su to tako jasno izrazili kao Sun Tzu prije dvije tisue i tristo godina. Iako on moda nije bio prvi koji je shvatio da je vojna sila odluujua u meudravnim sukobima, prvi je stavio fiziki sukob u pravu perspektivu.
62

UVOD: V SUN TZU O RATU

Sun Tzu je bio svjestan utjecaja rata na gospodarstvo. Njegovo spominjanje visokih cijena, gubitaka, teke opskrbe i rata, kao ve likog tereta za stanovnitvo, pokazuje da je shvaao vanost tih imbenika koji su se donedavno esto zanemarivali. Sun Tzu je znao razliku izmeu vojne strategije i onoga to danas nazivamo nacionalnom strategijom. To se oituje u njego voj raspravi o procjeni relativnih snaga u prvom poglavlju. Tamo imenuje pet stvari o kojima treba odluiti vijee. One su ljudske (moral i zapovjednitvo), fizike (teren i voda), te doktrinarne. Sa mo ako je u tim pojmovima jasno vidljiva nadmo, vijee nastavlja proraunavati relativnu brojanu snagu (koju Sun Tzu ne smatra odluujuom), kvalitetu jedinica, disciplinu, jednakost u nagrai vanju i kanjavanju te uvjebanost. Konano, taj drevni pisac smatra da cilj vojne akcije nije uniti ti neprijateljsku vojsku, razoriti gradove i sela. Oruje je zlokobni alat koji treba upotrijebiti samo kad ne postoji alternativa. Tzu-Lu, Konfucijev uenik, jednom je prigodom s Majstorom raspravljao o ratu i postavio mu je ovo pitanje:
"Pretpostavimo da zapovijedate s tri vojske, koga biste pozvali u pomo? Majstor ree: ovjeka koji je spreman obrijati tigra ili jurnuti u rijeku ne brinui hoe li ivjeti ili umrijeti takvog ovjeka ne bih odabrao. Sigurno bih pozvao nekoga tko tekoama pristupa s oprezom i radije uspijeva pomou dobre strategije."1

Svi se ratovi temelje na varci. Vjet general mora biti majstor komplementarnih umijea simulacije i disimulacije; stvarajui oblike kako bi zbunio i zavarao neprijatelja on skriva svoje prave

1Antologije, knjiga VII, prij. Waley, str. 224.

63

UVOD: V SUN TZU O RATU

osobine i konane namjere. Kad je sposoban, glumi nesposobnost; kad je blizu, pravi se da je daleko; kad je daleko, ini se da je blizu. Kreui se nedodirljivo poput duha u noi, skriven je i neujan. Njegova primarna meta je um protivnikog zapovjednika; pobjeda je proizvod njegove stvaralake mate. Sun Tzu je shvaao da je pri je same bitke nuno napasti um neprijatelja. Strunjak nastoji ostvariti svoj cilj posredno. Odabirom lukavih i udaljenih ruta moe marirati tisuu lia, a da mu se nitko ne su protstavi i da zatekne neprijatelja nespremnog. Takav zapovjednik vie od svega cijeni slobodu akcije. On mrzi statine situacije i zato napada gradove samo kad nema izbora. Opsade, koje troe ivote i vrijeme, znae prekidanje inicijative. Mudrim se generalom ne moe manipulirati. On se moe povu i, ali kad to uini on se kree tako brzo da ne moe biti zarobljen. Njegova povlaenja trebaju namamiti neprijatelja, poremetiti mu ravnoteu i stvoriti situaciju pogodnu za odluan protunapad. Ona su, paradoksalno, ofenzivna. On vodi rat pokreta; marira boan skom brzinom; udarci mu padaju poput gromova s devetih nebe sa. On stvara uvjete koji e omoguiti brzu odluku; za njega je cilj rata pobjeda, a ne duge akcije, ma koliko briljantno bile izvedene. On zna da produljeni ratni pohodi iscrpljuju blago i jedinice; cije ne rastu, ljudi su gladni: Nijedna zemlja nije imala koristi od pro duljenog rata. Sposoban zapovjednik napada samo kad uvjeti osiguravaju pob jedu. Stvoriti takvu situaciju vrhunska je odgovornost generala. Prije nego to zapone bitku, nadmoni general izaziva rasulo u neprijateljskim redovima. Kad se neprijateljska vojska ratrka i pokua se braniti na vie mjesta tada je neprijatelj vrlo ranjiv i na odabranim je tokama mogue napasti njegove malobrojne snage.
64

UVOD: V SUN TZU 0 RATU

.....................

Ali, ranjivost se ne ogleda samo u fizikim pokazateljima. Protivniki zapovjednik moe biti kolebljiv, brzoplet, impulzivan, arogantan, tvrdoglav ili naivan. Moda su neki dijelovi njegove vojske slabo uvjebani, ne vole ga, boje se ili nemaju dobre zapov jednike. Moda je odabrao lo poloaj. Moda se previe rasprio, zalihe su mu male, ljudi iscrpljeni. U takvim uvjetima ostaju praz nine i matovit general moe to iskoristiti i na odgovarajui nain usmjeriti akciju. Isti imbenici odreuju i oblik protivnikih vojski. Mudar za povjednik temelji svoje planove na obliku svojeg protivnika. Oblikujte ga, kae Sun Tzu. Neprekidno se bavei promatranjem i ispitivanjem protivnika, mudar general istodobno poduzima sve mogue mjere kako bi sprijeio da protivnik oblikuje njega. Akcije generalovih taktikih instrumenata - normalnih, izrav nih ili cheng snaga i izvanrednih, indirektnih ili ch'in snaga reciprone su; njihovi uinci su obostrano reproduktivni. Ele ment cheng moemo definirati kao fiksirajui, a c^Vkao zaobila zan ili okruujui, ili kao snage distrakcije i snage odluke. Njiho vi napadi su povezani. Cheng i ch'i se usporeuju s dva povezana prstena: Tko moe rei gdje jedan poinje, a drugi prestaje? Mogunosti njihovog meusobnog kombiniranja su beskrajne; cheng se moe pretvoriti u ch 'i, a ch 'i u cheng. Tako moemo rede finirati chi napad kao onaj u kojem se pobjeda postie brzo i uz najmanje rtve na podruju koje karakteriziraju pukotine u neprijateljevoj obrani. Chi' akcija je uvijek neoekivana, neobina ili neortodoksna; cheng je predvidljivija. Kada Sun Tzu kae da napadnete chengom, ali pobijedite ch'iem smatra da je zbunjivanje protivnika nuno ka ko bi odluujui udarci mogli biti zadani tamo gdje je neprijatelj
65

uvod:

V SUN TZU O RATU

r
najslabije pripremljen i gdje ih ne oekuje. Meutim, pogreno je ograniiti konotaciju tih izraza identificirajui ih samo s taktikim bojnim grupiranjem. Akcije ch'i i cheng mogu se pokrenuti i na stratekoj razini. Prema Sun Tzuu je posao generala izazivati promjene i manipu lirati njima u svoju korist. Odlian general vae situaciju prije nego to se pokrene. Ne ulazi nesmotreno u zamku. Mudar je, ali ne oklijeva. Shvaa da postoje neki putovi koje ne treba slijediti, ne ke vojske koje ne treba napasti, neki gradovi koje ne treba opkoliti, neki poloaji za koje se ne treba boriti i neke zapovjedi vladara ko je ne treba posluati. On prihvaa proraunati rizik, ali nikada nepotrebni rizik. On ne brije tigra, niti juri u rijeku ne brinui se hoe li ivjeti ili umrijeti. Kad uoi prigodu, djeluje brzo i djelo tvorno. Sun Tzuova teorija prilagodljivosti postojeim situacijama vana je za cjelokupno njegovo promiljanje. Kao to se voda prilagoava obliku terena, tako i ovjek u ratu mora biti fleksibilan; mora esto prilagoditi svoju taktiku neprijateljevoj situaciji. To nije pasivna koncepcija jer ako se neprijatelju ponudi ue, mogue je da e se on o njega objesiti. U odreenim uvjetima treba predati grad, rtvovati dio svojih snaga ili prepustiti neko podruje kako bi se postigao vredniji cilj. Takvo poputanje prikriva onaj dublji cilj i jo je jedan aspekt intelektualne nadmonosti koja odlikuje ratne strunjake. Sun Tzu prepoznaje opasnosti i prednosti vremenskih uvjeta. Podjednako ga zanima i utjecaj terena. General koji moe procije niti karakter terena u stanju je navesti neprijatelja na opasan teren, a pritom se sam drati podalje od njega. On bira teren na kojem se

66

UVOD: V SUN TZU O RATU

eli boriti, mami neprijatelja na njega i tamo zapoinje bitku. Za Sun Tzua, general koji nije sposoban ispravno upotrijebiti teren ni je sposoban zapovijedati.2 Sun Tzuovo poglavlje o tajnim akcijama, aktualno danas kao i u vrijeme kad je nastalo, zahtijeva neto promiljanja, a potrebno je istaknuti da je bio potpuno svjestan nunosti podjele vojske i po trebe za akcijama na vie razina. Ne bismo trebali previdjeti ni vanost koju je pridavao dvostrukim agentima. Peta kolona bila je uobiajena u drevnoj Kini kao i u grkom svijetu, a Sun Tzu govo ri i o tome. Zapad je u svojoj novijoj povijesti stekao golemo iskus tvo na tom podruju, a nai napori u borbi protiv pete kolone ne mogu se smatrati potpuno uspjenima. Moda jo uvijek vrijedi is pitati Tu Muovu analizu tipova ljudi koji su najskloniji subverziji. Tim poglavljem, koje je prestravilo mnoge ortodoksne konfucijance, Sun Tzu zakljuuje svoje Umijee ratovanja.

2 Kinezi su oduvijek imali osobit osjeaj za prirodu; za svoje velike planine, rijeke, ume i klisure. To se odraava u njihovom slikarstvu, povijesti, poeziji i drugoj literaturi. Moda je sposobnost njihovih velikih vojskovoa da upotrijebe teren u svoju korist posljedica te uroene Ijubavi. Najvei kineski vojni geograf, Ku Tsu-yu (Ku Chin-fang) (1631 - 92), iji otac i djed su takoer bili geografi, napisao je u predgovoru svo jem Prikazu povijesne geografije, zavrenom oko 1678: Tko zapone vojne operacije u jednom dijelu zemlje trebao bi poznavati uvjete cijele zemlje. Zapoeti takve operacije bez takvog znanja znai izazivati poraz bez obzira na to je li operacija defanzivna ili ofenzivna. ( Kineska drevna vojna geografija, str. 4 .) Ku je vrlo potovao Sun Tzuovo priznavanje utjecaja terena na strategiju: N itko ne moe bolje raspravljati o strategi ji niti o prednostima terena bolje od Sun Tzu a. (Ibid, str. 20)

67

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

VI S U N TZU I MAO T S E - T U N G
Mao Tse-Tung je bio pod jakim utjecajem Sun Tzuove misli. To je oito u njegovim djelima koja se bave vojnom strategijom i takti kom, posebice u knjigama O gerilskom ratovanju, O produljenom ratu i Strateki problemi kineskog revolucionarnog rata-, takoer se taj utjecaj moe vidjeti u drugim esejima koji su manje poznati za padnjakim itateljima. Nekoliko godina prije nego to je pred sjednik Mao uzeo svoj kist za pisanje u Yenanu, Crveni zapovjed nici primijenili su Sun Tzuove savjete tijekom svojih akcija u Kiangsiju i Fukienu, gdje su izmeu 1930. i 1934. uestalo pobje ivali Chiang K'ai Shekove nacionaliste, iji je cilj bio istrijebiti komuniste. Mao je opisao svoju mladost kao vrijeme ispunjeno otrim sva ama s grubim ocem; u djeakoj dobi saveznik mu je bila majka ija mu se politika indirektnog napada1sviala. Sto se tie ranog kolovanja, jednom je primijetio da mu je bilo korisno - dalo mu je dovoljno znanja o osnovama klasine literature iz koje je pre uzeo dovoljno citata korisnih u estim verbalnim okrajima. Klasini kanoni samo su dijelom odgovarali Mau. Najvie su ga zanimale romance stare Kine i posebno prie o pobunama.2 Izmeu ostalih, mnogo je puta proitao Shui Hu Chuan (u prije vodu Pearl Buck Svi ljudi su braa) i San Kuo (Brewitt-Taylor pre vodi knjigu dajui joj naslov Romanca o Tri kraljevstva}-, te su knji ge jako utjecale na njega.3 San Kuo prikazuje bitke, strategije i obmane slavnih likova iz Tri kraljevsta kao to su bili Chu-Ko

1 Snow, Crvena zvijezda iznad Kine, str. 128. 2 Ibid, str. 130. 3 Ibid, str. 131.

68

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Liang, Ts'ao Ts'ao, Lu Sun, Ssu-Ma I i Liu Pei; svaki od njih bio je doivotni student Sun Tzuova klasika. Iz tih pria Mao je nauio vojnu povijest svoje zemlje. Tijekom pet godina provedenih u Pokrajinskoj standardnoj koli u Hunanu u Ch'ang-Shau, Mao je itao prijevode najvani jih zapadnih politikih mislilaca, ali stalno se vraao povijesti svoje zemlje. Pobuna T'aip'ing (1851.-64.) uvijek je bila jedna od Maovih omiljenih tema i Li Hsiu-Ch'en, najkompetentniji voa iz re dova pobunjenika, bio je jedan od njegovih ranih junaka. Li, uen ovjek, imao je oit osjeaj za zapovijedanje. On i drugi generali T'aip'inga imah su znanje o drevnim vojnim piscima ije su savje te dobro iskoristili. Pobunjeniki zapovjednici:
uvijek su odabirali mjesto gdje je otpor bio najslabiji. Znali su kako iz bjei ili zaobii jake i napasti slabe toke obrane... Znali su kako zaobii glavninu snaga i napasti pozadinu ili bok neprijateljskih poloaja i kako zbuniti neprijatelja napadajui na jednome mjestu radi odvraa nja pozornosti, a zapravo se kreui prema drugom... Znali su kako pijunirati svoje neprijatelje i aktivnosti pete kolone obino su pretho dile formalnim vojnim akcijama.4

Mao je od T'aip'inga naslijedio i ideje koje su se poslije odrazile na njegovoj agrarnoj politici kao i na pravilima ponaanja koje je ukljuio u Deset zapovijedi Crvene armije. Mao je, ini se, primijetio da je Sun Tzuove savjete mogue pri lagoditi voenju i hladnog i vrueg rata. Iako e proi jo mnogo godina prije nego to dobije priliku primijeniti Sun Tzuove savjete u hladnom ratu protiv stranih imperijalista, nije morao dugo

4 Teng Ssu-yu, New Light on the History o f the T'ai P'in g Rebellion, str.65 ( Novi pogled na povijest pobune T'ai P'ing).

69

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

ekati da ih izuzetno uinkovito upotrijebi protiv Chiang K'aiSheka u vruem ratu. Nedugo nakon ustanka Nanch'ang u kolovozu 1927. nankinka je vlada stavila Maa izvan zakona i ucijenila mu glavu. Poetkom zime te godine, bez novca, ali s puno samopouzdanja, stigao je u podnoje planine Ching Kang Shan u graninim podrujima Hunan-Kiangsi. Tu je izabran za zapovjednika Crvene armije, koja se tada sastojala od nekoliko tisua napola izgladnjelih, bijedno op remljenih ljudi koji su preivjeli Nanch'ang. Nakon podosta uvje ravanja, dvojica monih voa lokalnih bandita pristali su udruiti se s komunistima. Te tri sklepane skupine, naoruane lukovima i strijelama, kopljima, prastarim orujem za lov na ptice, s nekoliko stotina puaka i est strojnica, bile su jezgra Crvene armije. U pro ljee 1928. u planinsku je utvrdu stigao Chu Teh s nekoliko tisua ljudi od kojih je veina bila bolje naoruana te su ubrzo nakon toga odbijena dva slaba nacionalistika napada na bazu. Ta su dvojica postupno poela sastavljati vojsku. Obojica su zahtijevala da se prema seljakim dobrovoljcima postupa pristoj no i pravedno. Fizika okrutnost smatrala se nezakonitom, kao i diskriminacija i favoriziranje - kronina boljka vojnih postrojbi Manchua, Republikanaca i Kuomintanga. Mao i Chu Teh (koji je tada preuzeo zapovjednitvo nad vojskom) shvaali su potrebu za pismenom i dobro indoktriniranom vojnom snagom. Ta briga za moral, na koju je barem dijelom utjecalo Sun Tzuovo uenje, ja ko se isplatila; ona je zapravo ouvala Crvenu armiju nakon katastrofalnih poraza u Huanu u kolovozu i poetkom rujna 1930. godine. Roendan razvijene strategije i taktike vezane za ime Mao TseTunga bio je 13. rujna 1930. Do toga trenutka Mao i Chu Teh
70

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

sluali su uredbe Centralnog komiteta Partije iji je voa bio Li Li-San. One su pozivale na koncentraciju Crvenih snaga protiv gradova koje je Li, dosljedan marksistiko-lenjinistikoj revolucio narnoj dogmi, smatrao jedinom dobrom bazom za konanu komunizaciju Kine.5 Ovdje nije potrebno detaljno opisivati dogaaje koji su doveli do odustajanja od Li Li-Sanove linije. Dovoljno je rei da su kolo voz i rujan 1930. godine bili kritini mjeseci u povijesti kineske Komunistike partije. Nakon napada na Ch'angsha i dranja gra da nekoliko dana, istjerani su Crveni pod vodstvom P'eng TeHuaia. Dvjesto milja istono, u Nanch'angu, ponovljeni napadi glavnih snaga pod Maom i Chu Tehom krvavo su odbijeni. Nematovita tvrdoglavost Li Li-Sana gotovo je unitila Crvenu armiju, ali ne u potpunosti. Prije nego to se to dogodilo, Mao i Chu Teh odluili su prekinuti akciju kod Nanch'anga i povui se. Li Li-Sanova skupina nastavila je inzistirati da se nastavi napad na Ch'angsh te su Mao i Chu Teh, protiv svoje volje, prihvatili tu zapovijed. Rezultat jednotjedne borbe bio je gotovo katastrofalan i naveer 13. rujna 1930. Crvena armija, razbijena nakon mjeseci neprekidnih borbi protiv znatno nadmonijih snaga, povukla se prema sredinjem Kiangsiu. U listopadu je Chiang pokrenuo prvi od takozvanih ratnih pohoda istrebljenja. Zapoela je nova faza. Komunistiki veterani iz tih pohoda na jugu Kine s pravom su se ponosili svojim uspjesima u pokretnom ratu koji su vodili, ali to se moralo odraziti kroz opoziciju s kojom se Crvena armija morala suoiti tijekom prva etiri pohoda potiskivanja bandita, kojima se vrlo nekompetentno upravljalo iz Nankinga.
5 Li Li-San slijedio je direktive iz Moskve.

71

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Glavnina ne-centralnih divizija iz tridesetih godina (osobito je dinice gospodari rata) bila je sastavljena od nepismenih seljaka. Prema tim su se ljudima, slabo uvjebanima i neopremljenima, loe hranjenima i neredovito plaanima, njihovi asnici odnosili svojevoljno. Dezertiranja je bilo iznimno mnogo, a kako su pro zivke u kojima je prijavljivan vei broj nazonih bile uestale, nije bilo mogue utvrditi stvarnu snagu bilo koje postrojbe Kuomintanga. Obino su trebale imati oko deset tisua ljudi, ali mnoge divizije su, u najboljem sluaju, bile sastavljene od polovice toga broja. Krae su bile este; pogaale su veinu asnika, ukljuujui mnoge generale. Nepotizam je divljao. U mnogim je postrojbama stopa spolnih bolesti bila okantno visoka. Lijeenje se gotovo i nije provodilo. Ne iznenauje da je moral takve vojske bio prilino nizak. Njihovi loi asnici nisu poboljali situaciju. U to vrijeme postojalo je est uzornih divizija Centralne armi je kojima su zapovijedali struni, hrabri i asni generali. Nijedna od njih nije bila upotrijebljena sve do etvrtog ratnog pohoda.6 Komunisti su, na svoju sreu, rijetko susretali kuomintanke di vizije takve kvalitete. Stavljajui slabe postrojbe pod nesposobnim zapovjednicima u svoje pohode potiskivanja, Generalisimus je pridonio stalnom rastu Crvenih snaga. U takvoj je politici bilo vie smisla nego to se ini: Chiang je planirao da e Crveni i ne-centralne jedinice unititi jedni druge.
6 Prve pohode vodila je Crvena armija koja je u materijalnom aspektu bila izuzetno inferiorna. Ta vojska

nije imala zrakoplove, motorna vozila, radije i telefone, artiljeriju, medicinska sredstva; imala je tek neko liko minobacaa, ogranien broj lakih i tekih strojnica i uvijek joj je nedostajalo streljiva. Preivjela je ne samo zbog loeg protivnika, ve dijelom i zbog intelektualne fleksibilnosti zapovjednika, morala trupa i superiorne obavjetajne slube koja je bila rezultat podrke seljaka. Bila je superiorna i u taktikoj doktrini.

72

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

No, postrojbe su drugaije gledale na situaciju. Bataljuni su se pre dali komunistima. Mnogi od zarobljenih asnika i vojnika odmah su se pridruili Crvenoj armiji. Bilo je na desetine tisua komada zarobljenog oruja. Mao je 1936. godine primijetio:
"Dobivamo poiljke iz arsenala u Londonu i Hanyangu, i dapae, ispo ruuju nam ih neprijateljevi vlastiti transportni korpusi. To nije ala, nego gola istina."7

Do 1949- godine Amerikanci, koji su potroili nekoliko miliju na dolara na opremanje, uvjebavanje, pomo i transportiranje Chiangovih vojnih postrojba, postali su potpuno svjesni da to zaista nije ala. Tek tijekom Petog ratnog pohoda (koji su isplanirali njegovi njemaki savjetnici, a pokrenut je krajem 1933.) Generalisimus je uspio nametnuti svoju volju Crvenima. Nacionalistika vojska, ukljuujui dobro uvjebane i opremljene Centralne divizije, upotrijebljena je u nadmonom broju; njihovo napredovanje bilo je sporo, paljivo i koordinirano. U metodinom pohodu prema jugu upotrijebili su taktiku spaljene zemlje. Seljaci su silom pre mjetani iz podruja ratnih akcija; komunisti su tako ostali bez potrebnih informacija. Nacionalisti su konano nauili kako je vano odravati vezu izmeu susjednih elemenata; Crveni tako nisu mogli napasti i pobijediti izolirane postrojbe. Po prvi put im se dogodilo da nemaju inicijativu. Rezultat je bio neoekivan: komu nisti su se uspaniili i slomili. Prisiljeni na potpunu pasivnost, nisu, prema Maovim rijeima, pokazali ni najmanju inicijativu ni dinamini snagu i ostala im je samo mogunost da se povuku iz

7 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 253.

73

UVOD; VI SUN TZU 1 MAO TSE-TUNG

Kiangsia. Taj pohod, koji je kasnije postao predmetom bezbrojnih iscrpnih posmrtnih analiza, prisilio je zapovjednitvo Crvenih da poduzme slavni Dugi mar do sjeverozapadne Kine. Kao to su pokazale kasnije akcije, Crveni su izvukli pouku: jedna od lekcija koju su ponijeli sa sobom u Shensi bila je da onaj tko ostane bez inicijative obino gubi, a onaj tko je zadri pobje uje. Gubitak inicijative u Petom pohodu bio je dijelom posljedi ca pretjerane samouvjerenosti; zapovjednitvo Crvenih poinilo je smrtni grijeh podcjenjivanja neprijatelja. Prvi put Crvena armija nije poznavala ni neprijatelja ni sebe i zato je bila ugroena u sva koj bitki. Moda je Mao imao na umu ba ovo iskustvo kad je kasnije napisao:
Ne smijemo zanemariti izreku iz knjige Sun Wu Tzua, velikog vojnog strunjaka drevne Kine: Upoznaj neprijatelja i sebe i moe se boriti u stotinu bitaka bez poraza.8

Kiangsi i Dugi mar bili su komunistiki vojni laboratoriji, a Yenan tiho utoite u kojem se analiziralo iskustvo. Ubrzo nakon dolaska u Pao An, privremeni glavni grad Crvenih, Mao je otiao u svoju pilju i poeo pisati. Posvetio je malo vremena analizi uspjeha; studija neuspjeha bila je korisnija. Neodoljivom iskrenou opisao je zadnji vojni pohod potiskivanja bandita kao neus pjeh Crvenih, u kojem su komunisti zanemarili naelo koje bi tre balo vladati vojnim akcijama:
Osnovno je da treba sauvati vlastite snage i unititi neprijatelja, a za to je potrebno izbjei sve pasivne i nefleksibilne metode...5

8 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 187. 9 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 96.

74

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU NG

Pitanje napada nasuprot pasivnog otpora nije brinulo Maa; shva ao je, kao i Sun Tzu, da se rat ne moe dobiti statinou. Predsjed nik ne troi rijei na tu temu; one koji su svojevoljno prihvatili takav stav on smatra budalama. Strategija i taktika s uspjehom upotrijebljene protiv Japanaca isti u stalno kretanje i temelje se na etiri slogana skovana u Ching Kang Shanu:
1. 2. 3. 4. Kad neprijatelj napreduje, mi se povlaimo! Kad neprijatelj stoji, mi ga uznemirujemo! Kad neprijatelj eli izbjei bitku, mi napadamo! Kad se neprijatelj povlai, mi ga progonimo!

Mao nikada nije osjeao potrebnim istaknuti zamjetnu slinost svojeg slogana s odlomcima iz Sun Tzuovog djela. Poslije, kad se mogao potpuno osvrnuti na lekcije iz bitaka na jugu i na Dugi mar, napisao je, parafrazirajui Sun Tzua:
Openito, vojska bi se trebala kretati tajnovito i brzo. Stalno bi trebalo koristiti genijalne zamisli poput one o stvaranju buke na istonoj strani, dok se istodobno napada zapadna, o pojavljivanju as na junoj, a as na sjevernoj strani, provoditi brze napade i povui se nakon njih te pro voditi none akcije, kako bi se zavelo, namamilo i zbunilo neprijatelja. Fleksibilnost u rasprivanju , koncentraciji i kretanju vojske konkretna je manifestacija inicijative gerilskog ratovanja, dok e nefleksibilnost i sporost neizbjeno dovesti ovjeka u pasivan poloaj i izazvati nepot rebne gubitke. Ali, zapovjednik se ne pokazuje mudrim samo ako shvaa kako je vano upotrijebiti snage na prikladan nain, nego sposobnou da raspri, koncentrira ili premjesti svoje postrojbe na vrijeme u skladu sa specifinim okolnostima. Mudrost predvianja promjena i pravodobnosti nije lako usvojiti, osim za ljude koji proua vaju problematiku, otvorenog su uma i promiljaju o svemu. Kako

75

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

fleksibilnost ne bi dovela do neopreza, potrebno je paljivo razmotriti uvjete.1 0

Komunistiki zapovjednici uvijek su uspjenije od svojih pro tivnika koristili odlike terena. Nekretnine nikada nisu bile vane za Crvene, koji su bili strunjaci za bjeanje. Mao je nekoliko puta du hovito primijetio kako sumnja da je ijedna vojska bila tako djelo tvorna u tome. Ali, to je bjeanje obino trebalo namamiti neprijate lja i stvoriti pretjerano samopouzdanje kod njegovih zapovjednika, koji bi postajali arogantni i oputeni. Naavi se na nepoznatoj zem lji, bez informacija i komunikacijskih veza, nacionalisti u Kiangsiu vjeto su odrezani i tada napadnuti pojedinano. Ta je taktika ko ritena s podjednakim uspjehom i u Graanskom ratu, u Manduriji i Sjevernoj Kini. Superiorni komunistiki obavjetajci obino su im omoguavali da odrede oblik neprijatelja dok je njihov vlastiti oblik bio dobro skriven. Njihove procjene neprijatelja bile su gotovo uvijek tone. Mao je poslije pisao:
Neki ljudi su inteligentni kad se radi o poznavanju njih samih, ali glupi kad se radi o poznavanju njihovih protivnika; ili pak obratno, ali ni jedni ni drugi nisu sposobni nauiti i primijeniti zakone ratovanja.1 1

Jedan od najteih problema s kojim se suoio svaki zapovjednik koji je vodio svoje snage u skladu s dobro razvijenim planom, jest prilagoavati taj plan okolnostima koje se stalno mijenjaju. Sun Tzu je prepoznao potekoe, intelektualne i fizike, i stalno je isti cao da prirodu rata odlikuje stalna promjena. Zato ratne akcije zahtijevaju stalni nadzor i prilagodbu.
1 0 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, II, str. 130 -1 . 1 1 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 187.

76

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

Mao pie:
Analiziranje situacije ne provodi se samo prije, nego i nakon stvaranja vojnog plana. Provedba plana, od poetka do zavretka akcije, drugi je proces upoznavanja situacije. Tijekom provedbe javlja se potreba ponovnog ispitivanja je li plan smiljen u skladu s trenutanim uvjeti ma. Ako plan ne odgovara ili ne odgovara u potpunosti uvjetima, u skladu s novim saznanjima duni smo stvoriti nove prosudbe i donijeti nove odluke kako bismo prilagodili izvorni plan. U gotovo svakoj akci ji nune su djelomine prilagodbe, ponekad i potpuna promjena plana. Usijana glava koja ne zna kako promijeniti plan ili ga ne eli mijenjati nego slijepo djeluje, neizbjeno e udariti glavom u zid.1 2

ini se da je ovaj tekst pun ponavljanja, ali povijest prua do voljno dokaza da se ova tema mora stalno ponavljati. Ispravno je povui se kada uvjeti to nalau; a napad i obrana se upotpunjuju. Mao ovako parafrazira Sun Tzua:
Napad se moe pretvoriti u obranu, a obrana u napad; napredovanje moe postati povlaenje, a povlaenje napredovanje; obrambene snage mogu postati napadake, a napadake obrambene.1 3

Jedan je od najvanijih zadataka zapovjednika uiniti pravo dobnu i ispravnu promjenu taktike u skladu sa stanjem u postroj bama i uvjetima na terenu, na neprijateljevoj i vlastitoj strani.1 4 ovjek uzmie kada je to potrebno; daje A kako bi dobio B. Pra vodobnim povlaenjem uva svoje postrojbe i inicijativu. Suprot no tome, zakanjelo povlaenje je zapravo pasivna akcija jer je ini cijativa izgubljena.

1 2 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, str. 1 86 -5 . 1 3 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 102-3 1 4 Ibid, str. 1 02-3.

77

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

Obmana i iznenaenje dva su kljuna naela. Ponovno parafra zirajui Sun Tzua, Mao kae da rat zahtijeva obmanu. Pomou raznih varki mogue je natjerati neprijatelja na pogrene procjene i poduzimanje pogrenih akcija, to mu oduzima nadmo i inicija tivu.1 5 Neprijatelj se zavarava stvaranjem oblika (Sun Tzu) ili iluzija (Mao). Istodobno, ovjek skriva svoj oblik od neprijatelja i zbunjuje neprijateljske zapovjednike maui im oi. Obmana kao takva nije dovoljna ako je mogue, neprijateljske zapovjednike treba potpuno izbaciti iz takta.1 6 Moral neprijatelja vaan je cilj, a nje govo srozavanje nuan preduvjet oruanog sukoba. I ovdje se vidi utjecaj Sun Tzua, prvog zagovornika psiholokog ratovanja. U Maovim djelima ovjek je odluujui imbenik u ratu. Oruje je vano, ali nije presudno. Najvanija je ljudska inteligencija:
U stvarnome ivotu ne moemo traiti nepobjedivoga generala; takvih je bilo malo u povijesti. Traimo generala koji je hrabar i mudar, koji obino dobiva bitke u ratu koji kombinira mudrost s hrabrou.1 7

Mudar general nije izravan; on nastoji uspjeh postii strategi jom:

Zapovjednicima nae Crvene armije ne dozvoljavamo da postanu brzo pleti i impulzivni i svakog od njih potiemo da postane hrabar i mudar junak koji posjeduje i hrabrost za prevladavanje svih prepreka, ali i spo sobnost da kontrolira promjene i razvoj cijelog rata.1 8

1 5 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 98. 1 6 Ibid, str. 100. 1 7 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 183. 1 8 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 188.

78

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

~l

Ovu je sposobnost Sun Tzu imao na umu kad je govorio o kontroli pobjede. Osobine promiljenoga zapovjednika proizlaze iz tonih odlu ka donesenih na temelju tonih prosudbi, koje ovise o sveo buhvatnom i neophodnom izvianju.1 9 Podaci prikupljeni pro matranjem i na osnovu izvjea paljivo se procjenjuju; pogreni i nejasni se odbacuju, toni i detaljni prihvaaju. Ovo omoguuje mudrom generalu da izvana ue unutra.2 0 Nemaran je general koji temelji svoj vojni plan na vlastitim eljama; taj plan nije u skladu s realnou nestvaran je.2 1 U ranim fazama graanskog rata Crveni su stalno pokazivali svoju nadmo u taktikama obmanjivanja i pokretljivosti. Gotovo natprirodna sposobnost prepoznavanja slabih toaka nacionalista ubrzala je dezintegraciju njihova poloaja. Tijekom rata s Generalisimusovim obeshrabrenim zapovjednicima komunisti su stalno koristili doktrine iz Sun Tzuove knjige. U Manduriji, kamo je Generalisimus namamljen unato savjetu svojih amerikih savjet nika, njegove najbolje divizije su masakrirane, a nade unitene. U Koreji, kineski su komunisti na bojne poloaje juno od Yalua rasporedili gotovo etvrt milijuna ljudi prije nego to je zapov jednitvo Ujedinjenih naroda postalo svjesno da su raspreni dije lovi njegove vojske u ozbiljnoj opasnosti. Taj veliki manevar, matovito zamiljen i majstorski proveden, bio je uvod u napad koji je gotovo unitio snage Ujedinjenih naroda u Koreji.

1 9 Mao Tse-Tung, Odabrana djela, I, str. 185. 2 0 I bi d , str. 185. 2 1 Ibid, str. 185.

79

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TUNG

.... ......

No, izuzevi kratko razdoblje nakon intervencije, Narodno-oslobodilaka vojska ipak je bila prisiljena boriti se u stabilizira nim uvjetima. Okolnosti joj nisu doputale da vodi pokretan rat za koji je bila najbolje pripremljena. Suoeno sa zatvorenim tere nom koji je pogodovao tehniki vjetom protivniku s nadmo nom vatrenom snagom, zapovjednitvo Crvenih nije imalo mane varskog prostora za genijalne ratne varke. Prihvaanje taktike vala, gledano s povijesne distance, bilo je gotovo oajniki in. Neki zapadni promatrai su iz kasnijih faza korejskog iskustva izvukli zakljuke koji nisu primjenjivi u drugim situacijama. Opasno je pretpostaviti da e Kinezi djelovati u skladu s bilo kojim pret hodnim uzorkom. Vjerojatnije je da e promijeniti taktiku na bezbroj naina. Mao je rekao:
Trebali bismo paljivo prouiti lekcije koje su nam oporuno ostavljene jer smo ih nauili u prolim ratovima i platili ih krvlju. Tako stvorene zakljuke moramo testirati na vlastitim iskustvima, apsorbirati ono korisno, odbaciti beskorisno, te dodati nae specifinosti.2 2

2 2 Mao Tse-Tung, 0 produljenom ratu, str. 186. 2 3 Jedan od najodgovornijih ljudi, za veliki interes kineskih komunista za Sun Tzua, je Kuo Hua-jo, ije je ime praktiki nepoznato Zapadu. 1939. godine Kuo je zavrio analitiki komentar Trinaest poglavlja nazvan Preliminarna studija Sun Tzuovog U m ijea ratovanja (Sun Tzu P in g Fa Ch'u Yen Chiu) ). To je trebao biti vojni udbenik u podrujima koja su kontrolirali Crveni. Kuo je postao vodei vojni teoretiar, to moe zahvaliti tom razdoblju. Njegovo zadnje izdanje Um ijea ratovanja je Chin I Hsin P'en Sun Tzu Ping Fa -jr $)

Moderni prijevod s novim ureenjem poglavlja Sun Tzuovog U m ijea ratovanja. Kao to sugerira naslov, materijal je potpuno preureen. Sun Tzuove reenice oblikovane su u kolokvijalni kineski jezik i koriste se pojednostavljeni znakovi.

80

UVOD: VI SUN TZU I MAO TSE-TU N G

Postoji miljenje da bi zapadni voe bili bolje pripremljeni za su kob s Hitlerom da su prouili njegov Mein Kampf. Voama, dana njeg narataja jednako bi pomoglo kad bi se upoznali s Maovim govorima i tekstovima, kao i glavnim djelima koja im daju kon ceptualni okvir. U izboru takvih djela ne bi trebalo preskoiti Umijee ratovanja.2 3

BIOGRAFIJA SUN TZUA1

un Tzu je bio stanovnik Ch'ia koji je, zahvaljujui svojoj knjizi o ratnoj vjetini, dobio audijenciju kod Ho-Liia, kralja Wua.2

Ho-Lii je rekao: Proitao sam Vaih trinaest poglavlja, gospo dine, u cjelosti.3 Moete li provesti mali pokus vezan za pokret jedinica? Sun Tzu je odgovorio: Mogu. Ho-Lii upita: Moete li provesti taj test koristei se enama? Sun Tzu ree: Da. Kralj se sloio i poslao iz palae stotinu i osamdeset lijepih ena.4 Sun Tzu ih je podijelio u dvije postrojbe i na zapovjedna mjesta stavio dvije kraljeve omiljene konkubine. Uputio ih je kako drati helebarde. Zatim je rekao: Znate li gdje su srce, desna i lijeva ru ka, te lea? ene su rekle: Znamo. Sun Tzu ree: Kad izdam zapovijed 'naprijed', okrenite se u smjeru srca; kad kaem 'lijevo', okrenite se prema lijevoj ruci; kad kaem 'desno', prema desnoj; kad kaem 'natrag', okrenite se u smjeru lea. Zene su rekle: Razumijemo.

1Kako se ini u SC, Sun Tzu Wu C h'i Lieh Chuan 2 Uobiajeni postupak dobivanja monog zatitnika.

f i t f ).

3Ta izjava dokazuje da je postojalo trinaest poglavlja u vrijem e kad je Ssu-Ma Ch'ien pisao SC. 4Prema drugoj verziji bilo ih je tristo.

83

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Kad im je objasnio ta pravila, doveden je i krvnik.5 Sun Tzu je tada izdao zapovijedi tri puta i objasnio im pet puta, nakon ega je u bubanj udario signal koji je znaio Okrenite se na desno. ene su se grohotom nasmijale. Sun Tzu ree: Ako pravila nisu jasna, a zapovijedi detaljno ob janjene, to je zapovjednikova pogreka. Zatim je ponovio zapo vijedi tri puta i objasnio ih pet puta, te dao signal bubnjem da se okrenu ulijevo. ene su ponovno prasnule u smijeh. Sun Tzu je rekao: Ako pravila nisu jasna, a zapovijedi detaljno objanjene, to je zapovjednikova pogreka. Ali, ako su zapovijedi jasne, ali se ne provode prema vojnom zakonu, to je zloin asni ka. Zatim je zapovjedio da se zapovjednicama lijevog i desnog boka odrube glave. Kralj od Wua, koji je gledao vjebu s terase, vidio je da e dvije njegove omiljene konkubine izgubiti ivote. Bio je uasnut, te je brzo poslao glasnika s porukom: Ve znam daje general sposoban upotrijebiti jedinice vojske. Bez tih konkubina moja hrana nee imati dobar okus. Ne elim da ih se pogubi. Sun Tzu je odgovorio: Va sluga je ve postao zapovjednik, a kad je zapovjednik na elu vojske, ne mora posluati vladareve za povijedi. Zatim je zapovjedio da se dvjema enama odrube glave. Na nji hova je mjesta postavio ene do njih. Tada je ponovio signale i ene su se okrenule lijevo, desno, nap rijed, natrag, kleknule i ustale bez i jedne pogreke. Nisu se usudi le proizvesti ni najmanji um.

5Kako bi bilo jasno da je ozbiljan.

84

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Sun Tzu je tada poslao glasnika kralju i poruio mu: Vojska je sada u dobrom stanju. Kralj moe doi i pregledati ju. Moe ih se upotrijebiti prema kraljevoj elji, poslati ih i u vatru i u vodu. Kralj od Wua ree: General moe otii do svojih odaja i odmo riti se, ne elim u inspekciju. Sun Tzu ree: Kralj voli samo prazne rijei. Nije sposoban primijeniti ih u praksi. Ho-Lii je tada shvatio kolika je Sun Tzuova sposobnost zapovi jedanja i promaknuo ga u generala. Sun Tzu je porazio snanu dravu Ch'u na zapadu i uao u Ying; na sjeveru je ugrozio Ch'i i Chin.6 Ugled imena Wu meu feudalnim gospodarima dijelom je i njegova zasluga. (Yiieh Chueh Shu kae: Izvan ulaznih vrata Wu Hsieha na udaljenosti od deset lia, nalazi se velika grobnica koji pripada Sun Tzuu.)7 Stotinjak godina nakon Sun Tzuove smrti, ivio je njegov poto mak Sun Pin, roen izmeu O i Chuana.8 Sun Pin i Pang Chiian zajedno su studirali vojnu teoriju. Pang Chiian sluio je u dravi Wei i dobio od kralja Huia poloaj zapovjednika.9 Znao je da nije sposoban kao Sun Pin i potajno je po njega poslao glasnika. Kad je Pin stigao, Pang Chiian ljubomoran i zavidan, optuio ga je i Sun Pinu su odrezana stopala i igosano lice, pa je ivio sakriven od svih.1 0

6Niti jedna povijesna biljeka ne potvruje ove izjave. 7Reenica u zagradi dodana je kao tekstualna biljeka Sun Hsing-yena. Rad koji citira vjerojatno je krivotvorina iz etvrtog stoljea prije Krista ili kasnije. Wu Hsien je dananji Soochovv. 8U drevnom Weiu, Chuan je bio blizu P'o Hsiena u dananjem Shantungu. 9Postao je kralj Weia 344. godine prije Krista. ) znai koljeno. A li, znai i odrezati stopala. To je bila trea od pet tjelesnih kazni, koje su, po okrutnosti bile (a) tetoviranje ili igosanje lica; (b) rezanje nosa; (c) rezanje stopala;

85

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Poslanik iz Ch'ia doao je u Ta Liang.1 1 Sun Pin, koji je imao status kriminalca, potajno se sastao s njime. Poslanik Ch'ia doi vio ga je kao iznimnu osobu i prokrijumario ga u svoju dravu.1 2 T'ien Chi, glavni zapovjednik Ch'ia, postupao je prema njemu kao prema gostu. T'ien Chi esto se kockao na konjskim utrkama s prinevima Ch'ia. Sun Pin je primijetio da se timovi konja pretjerano ne razli kuju. Konji su bili prve, druge i tree klase. Vidjevi to, rekao je T'ien Chiu: Kladite se na ovu utrku; va sluga vam moe donijeti pobjedu. T'ien Chi mu je povjerovao te se okladio s kraljem i prinevima za tisuu zlatnika. Sun Pin je rekao: Neka se vaa kola tree klase natjeu s njegovima prve klase, vaa najbolja s njegovima druge klase, a vaa kola druge klase s njegovim najslabijim kolima. Za vrene su tri utrke; iako je izgubio prvu T'ien Chi je dobio ostale dvije kao i tisuu zlatnika od kralja. Tada je predstavio Sun Pina kralju Weiu koji je s njim razgovarao o vojnim pitanjima i promaknuo ga u asnika.

(d) kastracija (ili, za ene, klaustracija); (e) smrt. Suna ne bi nazivali Bez stopala prije sakaenja. Kriminalac osuen na kastraciju ponekad je dobio i manju kaznu kao to je igosanje, rezanje nosa ili stopala. 1 1 Glavni grad drave Wei. Nalazi se blizu dananjeg K'aifenga u provinciji Honan. Drave su esto nazivane prema glavnim gradovima, kao i danas. 1 2Ta se izjava ne poklapa s drugih izvorima u kojima saznajemo da je nakon kanjavanja, koje je bilo rezultat Pang Chuanovih spletki, odglum io ludilo i pobjegao u Ch'i, gdje je postao vojni zapovjednik.

86

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Poslije, kad je drava Wei napala Chao, Chao je odmah zatraio pomo od Ch'ia.1 3 Kralj Wei htio je da Sun Pin bude zapovjednik. Ovaj je odbio slubu rekavi: Budui da sam prije bio kriminalac, to ne bi bilo u redu. T'ien Chi je tako postao zapovjednik, a Sun Pin njegov voditelj osoblja. Sun Pin putovao je u teretnim kolima i stvarao svoje planove sjedei. T'ien Chi elio je povesti vojsku u dravu Chao. Sun Pin ree: Onaj tko eli razmrsiti zamreno, ne hvata cijelo povjesmo. Isto tako, za rjeavanje bitke ovjek se ne hvata helebardi. Napada nezatieno mjesto. Zatim, kada protivnici dou u bezizlazni poloaj situacija e se sama rijeiti. Wei i Chao napadaju jedni druge. Lake formacije i udarne postrojbe su na bojnom polju i si gurno su iscrpljene, a kod kue su stari i slabi. Stoga, nita nije bo lje nego brzo otii u Ta Liang, osvojiti glavne rute i ceste, te napas ti glavni grad dok nije zatien. Tada Wei mora otii iz Chaoa kako bi se spasio. Tako jednim udarcem moemo prekinuti opsa du Chaoa i poeti plodove poraza Weia. T'ien Chi posluao je taj savjet; vojska Weia napustila je Han Tai i napala Ch'i kod Kuei Linga, gdje je teko poraena. Petnaest godina poslije, Wei je u savezu s Chaoom napao Han.1 4 Han je hitno pozvao Ch'i u pomo. Kralj Ch'ia zapovjedio je T'ien Chiu da krene ravno u Ta Liang. Zapovjednik vojske Weia, Pang Chiian, uvi to, napustio je Han i vratio se u svoju zemlju. Vojska Ch'ia ve je prela granicu i kretala se prema zapadu.

1 3 356. godine prije Krista. 1 4 341. godine prije Krista.

87

BIOGRAFIJA SUN TZUA

Sun Pin rekao je T'ien Chiu: Postrojbe tri China su obino si lovite, hrabre i preziru Ch'i.1 5 Smatraju da je Ch'i kukaviki. Vjet borac uzet e u obzir tu okolnost i iskoristiti je u planiranju strate gije. Prema Umijeu ratovanja, ako vojska napreduje kako bi dobila prednost od stotinu lia, zapovjednik prethodnice bit e za robljen;1 6 ako se radi o pedeset lia, samo pola vojske e stii do kri tine toke. Zatim je zapovjedio da vojska Ch'ia nakon prelaska granice i ulaska u Wei prvu no naloi sto tisua vatri za kuhanje, sljedee noi pedeset tisua, a tree trideset tisua. Pang Chiian je marirao tri dana i zadovoljan rekao: Oduvijek sam znao da je vojska Ch'ia kukavika. U mojoj su zemlji samo tri dana, a ve je vie od pola njihovih asnika i vojnika dezertiralo! Tako je ostavio za sobom teko pjeatvo i teretna kola, te s lako oklopljenim udarnim postrojbama krenuo na forsirani mar.1 7 Sun Pin je izraunao da e Pang Chiian stii u Ma Ling naveer. Put do Ma Linga je uzak i s obje strane okruen klisurama i klancima u kojima se moe postaviti zasjeda. Sun Pin je odrezao koru velikoga drveta, te napisao na deblu: Pang Chiian pogiba pod ovim drvetom. Zatim je rasporedio najbolje strijelce s deset tisua samostrela u zasjedu s obje strane ceste, te zapovjedio da naveer, kad ugledaju vatru, svi gaaju pre ma njoj. Pang Chiian je stigao te noi i kad je vidio natpis na drvetu zapalio je baklju da ga proita. I prije nego je u tome uspio, deset tisua samostrijelaca Ch'ia istodobno je ispalilo svoje strijele i u vojsci Weia nastao je potpuni kaos. P'ang Ch'iian je, izbezum

1 5 Han, Wei i Chao se uvijek nazivaju Tri C hina. 1 6 Doslovno, zapovjednik prethodnice bit e otkinut. 1 7 U SC pie kola s pjeatvom ili pjeatvo i kola (ko ije). Pretpostavljam da to znai da je teko oklopljeno i naoruano pjeatvo s teretnim kolima ostalo otraga, dok je Pang Chuan pourio naprijed.

BIOGRAFIJA SUN TZUA

ljen, shvatio da e njegove jedinice izgubiti bitku. Prerezao si je vrat i umirui rekao: Tako sam pridonio slavi te propalice! Sun Pin, iskoristivi svoju pobjedu, potpuno je unitio vojsku Weia i zarobio nasljednika, Shena, nakon ega se vratio u Ch'i.1 8 Zahvaljujui ovom dogaaju Sun Pin je postao svjetski poznat i njegova se strategija prenosila s generacije na generaciju.

I8Ta se velika bitka dogodila sjeverozapadno od Shantunga 341. godine prije Krista.

89

POGLAVLJE i: PROCJENE

PROCJENE1

Sun Tzu je rekao: 1 Rat je od vitalne vanosti za dravu, pitanje ivota i smrti; put do preivljavanja ili propasti.2 Nuno je temeljito ga prouiti. Li Chiian: Oruje je ubojito sredstvo. Rat je ozbiljna stvar i valja biti oprezan, ljudi ne smiju krenuti u rat, a da prethodno dobro ne promisle.

2
Procijenite ga pomou pet temeljnih faktora i usporedi te s poslije spomenutih sedam elemenata.3Tako moete spoznati njegovu bit.

3
Prvi od tih faktora jest moralni utjecaj; drugi vrijeme; trei teren; etvrti zapovjednitvo; i peti, doktrina.4

1 Naslov znai prorauni, planovi ili kalkulacije. U izdanju Sedam vojnih klasi ka naslov je Prelim inarne kalkulacije. Prva tema koju se preispituje je proces koji definiramo kao Procjenu (ili Razumijevanje) situacije. 2 Ili '(bojno polje) je mjesto ivota i smrti, a (rat) put do preivljavanja ili propasti'. 3 Sun Hsing-yen ovdje slijedi T'ung T'iena i pie znak shih ( l p - ) - 'stvari', 'faktori' ili 'poslovi'. Bez toga, reenica nema mnogo smisla. 4 Ovdje se 7 a o ( } | | j prevodi kao moralni utjecaj. Obino se naziva 'Putom ', ili 'Ispravnim putom'. U ovom sluaju se odnosi na moralnost vlade, a posebno vladara. Ako vladar vlada pravino, dobrohotno i pravedno on tada slijedi Ispravni put i ima

91

UM IJEE RATOVANJA

Chang Yii: Ovako sistematiziran poredak je savre nojasan. Kad se vojska pokrene kako bi kaznila na padae, Vijee hrama prvo razmatra motiviraju li vladarevu odluku o ratu dobre namjere i vjeruje li svojim ljudima; te karakteristike godinjih doba i problematiku topografije. Nakon temeljitog razmat ranja ova tri pitanja odabire se general koji e po krenuti napad.5 Kada jedinice prijeu granice za zakone i red odgovoran je general.

Moralnim utjecajem smatram ono to ljude usklauje s njihovim voama, kako bi bili s njima u ivotu i smrti bez straha.6 Chang Yti: Ako se prema ljudima postupa dobro namjerno, pravedno i ispravno, u njima se razvija povjerenje; vojska e biti ujedinjenog uma i svi e sretno sluiti svojim vodama. Knjiga promjena kae: Radosni to svladavaju tekoe, ljudi zabo ravljaju smrtnu opasnost.

visoki stupanj moralnog utjecaja. Znak fa ( j f j f ) se ovdje prevodi kao 'doktrina', a njegovo je prim arno znaenje 'zakon' ili 'metoda'. U naslovu djela prevodi se kao 'U m ijee'. U osmom dijelu, Sun Tzu jasno kae da ovdje govori o onome to nazivamo doktrinom. 5 U kineskom jeziku postoje precizni izrazi koji se ne mogu tono prevesti naom

rijei napad. Chang Yu ovdje koristi frazu koja doslovno znai kazniti krim inalce; to je izraz koji se prim jenjuje u sluaju napada pobunjenika. Drugi znakovi imaju precizno znaenje - napasti kradom, napasti iznenada, potisnuti pobunjenike, podiniti itd. 6 Ili, M oralni utjecaj je ono to uzrokuje da ljudi budu u skladu sa svojim

nadreenim a... Ts'ao Ts'ao kae da se ljudima ispravno upravlja instruirajui ih.

92

POGLAVLJE I: PROCJENE

5
Vrijeme smatram interakcijom prirodnih sila: utjecaj zimske hladnoe i ljetne vruine, te voenje vojnih akcija u skladu s godinjim dobima.7
.Sit-

Terenom smatram udaljenosti, lakou ili teinu prelaska zemlje, te izglede za ivot ili smrt. Mei Yao-chen: . . . Prilikom rasporeda jedinica nuno je poznavati teren. Poznaje li udaljenosti, ovjek moe upotrijebiti indirektan ili direktan plan. Ako zna stupanj lakoe ili teine prelaska te rena, moe procijeniti prednosti upotrebe pjeatva ili konjice. Ako zna gdje je teren zatvoren, a gdje otvoren, moeproraunati veliinu potrebnih snaga. Ako zna gdje e zapoeti bitku, zna kada koncentri rati ili razdijeliti svoje snage.8 7 Zapovjednitvom smatram generalovu mudrost, iskrenost, humanost, hrabrost i strogost. Li Chiian: Toje pet vrlina generala. Zato ga vojska naziva Potovanim. Tu Mu :. . . Ako je mudar, zapovjednik moe pre poznati promjenu uvjeta i brzo djelovati. Ako je iskren, njegovi ljudi nee sumnjati u sigurnost nag rada i kazni. Ako je human, voli ovjeanstvo, suos jea s drugima te cijeni njihov rad i napor. Ako je hrabar, ne oklijeva iskoristiti prigodu i postie pob-

1 Jasno je da je znak t'ien (

(Nebo) u ovoj reenici upotrijebljen, kao i danas, u

smislu vremenskih prilika. 8 Znajui teren ivota ili s m rti... ovdje se prevodi kao ako zna gdje e zapoeti bitku.

93

UMIJEE RATOVANJA

jedu. Ako je strog, njegove postrojbe su disciplinira ne jer mu se dive i boje se kazne. Shen Pao-Hsu je rekao: Ako general nije hrabar, nee moi razrijeiti dvojbe niti stvoriti velike pla nove.

94

POGLAVLJE I: PROCJENE

8
Doktrinom smatram organizaciju, kontrolu, dodjelu odgovarajuih inova asnicima, regulaciju putova opskrbe, te nabavu najvanijih potreptina za vojsku.

9
Nema generala koji nije uo za tih pet stvari. Oni koji ih svladaju, pobjeuju; oni koji ne uspiju, gube.

Stoga, dok stvarate planove usporedite sljedee elemen te, procjenjujui ih pritom s najveom brinou.

10 11

Ako znam koji vladar ima moralni utjecaj, koji zapov jednik je sposobniji, koja vojska zna iskoristiti prednos ti prirode i terena, koja bolje provodi planove i upute, koje jedinice su jae;9 Chang Yii: Snana kola, brzi konji, hrabre postroj be, otro oruje kad uju poziv bubnjeva za na pad, sretni su, a razbjesne se kad zauju gongove povlaenja. Tko je takav, jak je.

12
Tko ima bolje uvjebane asnike i vojnike; Tu Yu:. . . Zato je gospodar Wang rekao: Ako as nici nisu naviknuti na strogi trening, bit e zabri nuti i oklijevat e u bitki; ako generali nisu temelji to uvjebani, drhtat e u sebi kad se suoe s neprija teljem.

9 U ovoj i u sljedee dvije reenice imenuje se sedam elemenata spomenutih u drugom dijelu.

95

UMIJEE RATOVANJA 1

1 3 I tko primjenjuje nagrade i kazne na prosvjetljeniji nain; Tu Mu: Nijedno od toga ne bi trebalo biti pretje rano.

14
Moi u predvidjeti koja strana e pobijediti, a koja iz gubiti.

Ako general koji zapovijeda vojskom slua moju strate giju, sigurno e pobijediti. Zadrite ga! Ako zapovjed nik odbija sluati moju strategiju, sigurno e biti poraen. Smijenite ga!

15

jti

Uzimajui u obzir prednosti mojih planova, general mora stvoriti situacije koje e pridonijeti njihovom ostvarivanju.1 0To znai da bi trebao djelovati brzo te u skladu s prednostima i tako kontrolirati ravnoteu.

.........

16

1 7 Svi ratovi temelje se na obmani.

18
Stoga, kad ste sposobni hinite nesposobnost, a kad ste aktivni, neaktivnost. 1 9 Kad ste blizu, neka se ini da ste daleko; kad ste dale ko, neka se ini da ste blizu.
1 0 Redigiran je ii\ ^ X ) s f ). Komentatori se ne slau u interpretaciji ovog odjeljka.

96

POGLAVLJE J; PROCJENE

20
Ponudite neprijatelju mamac kako biste ga namamili; hinite neorganiziranost i napadnite ga. Tu M u: General Li Mu od Chaoa pustio je krda sto ke s njihovim pastirima; kad su Hsiung Nu preli malu udaljenost odglumio je umor, ostavivi iza se be nekoliko tisua ljudi kao da ih naputa. Kad je Kan uo te novosti, oduevio se i poveo jaku vojsku prema tom mjestu. Li Mu je veinu svojih jedinica rasporedio na desno i lijevo krilo, krenuo u razorni napad, pregazio Hune i pobio vie od sto tisua nji hovih konjanika.'1

21
Kad neprijatelj koncentrira snage pripremite se za njega; tamo gdje je jak - izbjegnite ga.

22
Razljutite neprijateljskoga generala i zbunite ga. L i Chiian: Ako je general kolerik, njegov autoritet moe se lako uzdrmati. Njegov karakter nije vrst. Chang Yii: Ako je neprijateljski general tvrdoglav i sklon ljutnji, uvrijedite ga i razbjesnite, bit e ljut i zbunjen, te e vas napasti nepromiljeno i bezplana.

2 3 Pretvarajte se da ste slabi i potaknite njegovu bahatost. Tu M u: Krajem dinastije Ch in, Mo Tun od Hsiung Nua prvi put je uspostavio svoju vlast. Istoni Hu bio je jak i poslao je veleposlanike da pregovaraju. Rekli su: elimo Tou Maova konja od tisuu lia. Mo Tun je konzultirao svoje savjetnike koji su izja
1 1 Hsiung Nu su bili nomadi koji su Kinezima stoljeima uzrokovali nevolje. Veliki zid je sagraen kako bi se Kina zatitila od njihovih upada.

97

UM IJEE RATOVANJA

vili: Konj od tisuu lia/ Najdragocjenija stvar u ovoj zemlji! Ne dajte im ga! Mo Tunje odgovorio: Zato ne dati konja susjedu? i poslao je konja.1 2 Ubrzo nakon toga, Istoni Hu poslao je glasnike koji su rekli: elimo jednu od Kanovih princeza. Mo Tun je zatraio savjet od svojih ministara koji su Ijutito odgovorili: Istoni H uje nepravedan! Sa da trae i princezu! Molimo vas da ih napadnete! Mo Tun je rekao: Kako susjedu odbiti dati mladu enu? i poslao je enu. Nedugo nakon toga, Istoni Hu vratio se i rekao: Imate tisuu lia neiskoritene zemlje koju elimo. Mo Tun pozvao je svoje savjetnike. Neki su rekli kako bi bilo razumno dati zemlju, a drugi su bili protiv toga. Mo Tun se razbjesnio: Zemlja je temelj drave. Kako je netko moe dati? Savjetnicima koji su mu rekli neka pokloni zemlju, odrubljena je glava. Mo Tun je tada skoio na svojeg konja, zapovjedio da svi koji ostanu budu pogubljeni i iznenada je napao Istoni Hu. Istoni Hu ga je prezirao i nisu bili pripremljeni za napad. Njegov napad ih je razorio. Mo Tun se tada okrenuo na zapad i napao Yueh Ti. Na jugu je pripojio Lou Tan i napao Yin. Vratio je sve zemlje predaka Hsiung Nua kojeje bio osvojio general Ch 'ina Meng T'ien.1 3 Chen Hao: Dajte neprijatelju mlade djeake i ene kako biste ga zavarali, te ad i svilu da potaknu njegove ambicije.

1 2 Mo Tun, ili T'ou Ma, ili T'oum an, bio je prvi voa koji je ujedinio Hsiung Nu. Konj od tisuu Ha bio je drijebao koji je navodno mogao putovati tisuu Ha (oko tristo m ilja) bez trave i vode. Taj izraz oznaava konja izuzetnih kvaliteta, nesumnjivo odreenog za razmnoavanje.

98

POGLAVLJE i: PROCJENE

24
Stalno ga drite u napetosti i izmorite ga. L i Chiian: Kad neprijatelj miruje izmorite ga. Tu Mu:. . . Pri kraju Kasnog Hana, nakon to je Ts'ao Ts'ao porazio Liu Peia, Pei je pobjegao Yuan Shaou, koji je tada poveo svoje jedinice s namjerom da se suprotstavi Ts ao Ts aou. T'ien Fang, jedan od Yuan Shaovih asnika, rekaoje: Ts'ao Ts'aoje stru njak za odabir vojnika; ne moemo ga brzopleto na pasti. Najbolje je odugovlaiti i drati ga na distan ci. Vi biste se, generale, trebali utvrditi, uzdu plani na i rijeka te drati etiri prefekture. Izvana sklopi te saveze s monim voama, a iznutra, vodite agromilitaristiku politiku.1 4 Nadalje, odaberite vojnike i sastavite od njih iznimne postrojbe. Koristei toke na kojima neprijatelj nije spreman napadajte ga i zaposjednite zemlju juno od rijeke. Kad pritekne upomo desnoj strani, napadnite lijevu; kad pritek ne upomo lijevoj, napadnite desnu; iscrpite ga nat jeravi ga na stalno kretanje. Ako odbacite ovu pob jedniku strategiju i odluite sve staviti najednu bit ku, kasnije ete uzalud aliti. Yuan Shao nije pos luao taj savjet i bio je poraen.1 5
1 3 Meng T'ien porazio je granine nomade tijekom Ch'ina i zapoeo s izgradnjom Velikog zida. Pria se da je on izum io kist za pisanje. To vjerojatno nije tono, ali moda je na neki nain usavrio postojei kist. 1 4 To se odnosi na agrikulturne vojne kolonije u udaljenim podrujima u kojima su bili smjeteni vojnici sa svojim obiteljim a. Dio vremena provodili su obraujui zem lju, a ostatak vjebajui i borei se po potrebi. Rusi su upotrijebili tu politiku u koloniziranju Sibira. Danas ona postoji na kineskim granicama. 1 5 Tijekom razdoblja poznatog pod nazivom Tri kraljevstva za carstvo su se borili Wei na sjeveru i istoku, Shu na jugo-zapadu i Wu u dolini Yangtzea.

99

UM IJEE RATOVANJA

2 5 Kad je neprijatelj ujedinjen, razdvojite ga. Chang Yu: Zabijte ponekad klin izmeu vladara i njegovih ministara; drugom prigodom zavadite ga s njegovim saveznicima. Neka ponu sumnjati jedni u druge, kako bi se meusobno udaljili. Zatim moete kovati urotu protiv njih.

26
Napadnite neprijatelja tamo gdje nije spreman: krenite u juri kad vas ne oekuje. Ho Yen-hsi:. . . Li Ching iz T'anga smislio je deset planova protiv Hsiao Hsieha i povjereno mu je za povijedanje postrojbama. U osmome mjesecu okupio je svoje snage kod K'uei Choua.1 6 Kako je bila sezona jesenjih poplava, vode Yangtzea su se razlijevale i putovi koji su vodili pokraj tri klisure bili su opasni. Hsiao Hsieh je bio siguran da Li Ching nee krenuti na njega. Zato se nije pri premio. U devetomje mjesecu Li Chingje preuzeo zapov jednitvo nad jedinicama i obratio im se sljedeim rijeima: U ratuje brzina od najvee vanosti; ov jek si ne moepriutiti da propusti priliku. Okuplje ni smo, a Hsiao Hsieh to jo ne zna. Iskoristivi injenicu da rijeka poplavljuje, pojavit emo se ne oekivano pod zidovima njegova glavnog grada. Kae se: Kad udari grom, nemate vremena zatititi ui. Cak i da nas otkrije, ne moe istog trena smisliti plan da nas zaustavi i sigurno emo osvojiti grad.

1 6 K'uei Chou je u Ssu Ch'uanu.

UM IJEE RATOVANJA

Stigao je do I Lingct i Hsiao Hsieh se uplaio te pozvao pojaanja juno od rijeke, ali ona nisu stigla na vrijeme. Li Chingje poeo opsadu grada i Hsieh sepredao. Doite kad vas ne oekuje. Ovu uputu ilustri ra situacija kada je dinastija W ei, u vrijeme svoga zalaska, poslala generale Chung Huia i TengAia da napadnu Shu.1 7 . . . Zimi, u desetom mjesecu, Ai je napustio Yin P'ing i marirao kroz nenastanjenu zemlju preko sedamsto lia, kleui putove kroz pla nine i gradei visee mostove. Planine su bile visoke, doline duboke i zadatak je bio iznimno teak i opa san. Takoer, vojska na izmaku zaliha bila je na rubu propasti. Teng Ai se omotao u kone sagove i otkotrljao niz strmeplaninske padine; generali i as nici penjali su se hvatajui grane drvea. Prelazei litice poput riba nanizanih na icu, vojskaje napre dovala. TengAi prvo sepojavio kod Chiang Yua u Shuu, a Ma Mou, general koji ga je branio, predao se. Teng Ai odrubio je glavu Chu-Ko Chana koji je pruio otpor kod Mien-Chua i krenuo na Ch eng Tu. Kralj Shua, Liu Shan, predao se.

1 7 Taj se pohod odigrao oko 255. godine nove ere.

102

POGLAVLJE !: PROCJENE

27
Svaki strateg ima svoj klju pobjede. Nije mogue raspravljati o tome unaprijed. M ei Yao-chen: Kad se suoite s neprijateljem, reagi rajte na promjenu uvjeta i budite brzi. Kako se o tome moe raspravljati unaprijed?

Ako procjene, provedene u hramu prije poetka nepri jateljstava, upuuju na pobjedu, to je zato to prorau ni ukazuju na snagu veu od neprijateljeve; ako upuu ju na poraz, to znai da prorauni ukazuju na snagu manju od neprijateljeve. Uz pomo detaljnih prorauna pobjeda je mogua, bez njih pobjede nema. Koliko slabije izglede za pobjedu ima onaj koji ne procjenjuje situaciju! Dakle, ako ispitam situaciju ishod e biti oit.1 8

1 8 Teko prevodiv, zbunjujui odjeljak. U preliminarnim kalkulacijama koristila se neka vrsta ureaja za brojanje. Operativni znak predstavlja takav ureaj, moda primitivni abakus. Ne znamo kako su mjereni razliiti faktori i elem enti, ali oito je proces usporedbe relativnih snaga bio racionalan. ini se takoer da su pravljene dvije odvojene kalkulacije, prva na nacionalnoj razini, a druga na stratekoj. U prvoj se usporeivalo pet osnovnih elemenata imenovanih u treem odjeljku; moemo pret postaviti da su u sluaju povoljnih rezultata vojni strunjaci usporeivali snage, obuku, uravnoteenost u primjeni nagrada i kazni i tako dalje (sedam faktora).

V O E N J E RATA

Sun Tzu je rekao: 1 Ratne akcije zahtijevaju tisuu brzih bojnih etveroprega, tisuu kola s etiri konja pokrivenih koom i stotinu tisua vojnika u oklopima. Tu M u: . . . U drevnoj bitki bojnih kola koom pokrivena kola mogla su biti laka ili teka. Teka su upotrebljavana za prijevoz helebardi, oruja, vojne opreme, vrijednosti i odora. Ssu-Ma Fa je re kao: Jedna kola voze tri oklopljena asnika; prate ih sedamdeset dva pjeaka. Uz to, tu je deset kuha ra i slugu, pet ljudi koji se brinu o odorama, pet konjuara koji se brinu za stonu hranu i petorica lju di koji prikupljaju drva za vatru i osiguravaju vo du. Sedamdeset pet ljudi na jedna laka kola i dva deset pet na jedna kola s prtljagom kako bi zajedrio tvorili postrojbu od stotinu ljudi.1

2
Transport jedinica za udaljenost od tisuu lia stoji tisu u zlatnika dnevno. U to ulaze trokovi i kod kue i na terenu - trokovi za zabavu savjetnika i posjetitelja, za nabavu materijala poput ljepila, laka, kola i oklopa.

1 Om jer borbenih i adm inistrativnih trupa bio je, dakle, 3:1.

105

UMIJEE RATOVANJA

Kad je ta svota pribavljena, moe se unovaiti sto tisua vojnika. L i Cbiian: Kadje vojska na terenu, riznice kod ku e bit e ispranjene. Tu M u: U vojsci postoji ritual prijateljskih posjeta vazala. Zbog toga Sun Tzu spominje savjetnike i posjetitelje. 3 Pobjeda je glavni cilj u ratu.3Ako se ona dugo odgaa, oruje otupi, a moral pada. Kad jedinice napadnu gradove, njihova e snaga biti iscrpljena.

4
Ako vojska krene u dugotrajni pohod, resursi drave nee biti dovoljni. Chang Yii: . . . Ratni pohodi cara Wua iz Hana odugovlaili su se bez rezultata i nakon toje rizni ca ispranjena, izdao je alosnu zapovijed.

. . . . 5 a polet uguen, snaga Kad je vae oruje tupo, iscrpljena, a blago potroeno, susjedni vladari iskoristit e vau nevolju i napasti vas. ak i ako su vai savjetnici mudri, nee moi predloiti dobre planove za budunost.

2 Zlatni novac kovan je u Ch'uu jo od 400. godine prije Krista, ali Sun Tzu zapravo ne koristi izraz zlato, ve se slui izrazom metalna valuta. 3 Umetnuo sam znak Kuei ( f g ) nakon Sedam vojnih klasika. U tom kontekstu on znai ono to se cije n i ili to se vrednuje.

106

POGLAVLJE II: VOENJE RATA

Za nespretnu urbu u ratu smo uli, ali jo nismo vidjeli dugotrajnu, lukavu vojnu akciju. Tu Yu: Napadu moe nedostajati genijalnosti, ali mora biti izveden natprirodnom brzinom.

6
7

Dugotrajno ratovanje nikada nije zemlji donijelo koristi. L i Chiian: Godinjaci Proljea i Jeseni kau: Rat je kao vatra; one koji ne ostave oruje, to e oruje samo unititi.

Dakle, oni koji su nisu sposobni shvatiti kolike opas nosti donosi podizanje vojske, ne mogu shvatiti ni kako to ispravno uiniti.

9
Ljudi vjeti u voenju ratova ne trebaju dvostruko novaenje, niti vie od jednog opskrbljivanja.4

Opremu donose iz domovine; hranu otimaju od nepri jatelja. Tako je vojska dobro opskrbljena.

10

4 Komentatori se uputaju u dugotrajne diskusije o broju opskrbi. U ovoj verziji pie ne zahtijevaju tri. To znai da trebaju samo dvije - jednu kad odlaze i drugu kad se vraaju. U meuvremenu ive na raun neprijatelja. U verziji TP Y L ( koja slijedi Ts'ao Ts'aoa) pie: ne trae da budu ponovno opskrbljeni, to jest tijekom vojnog pohoda. Prihvatio sam tu verziju.

107

Ako je zemlja iscrpljena borbama, razlog je taj to se namirnice moraju transportirati na velike udaljenosti, a to osiromauje ljude. Chang Yii:. . . Ako vojska treba dobiti ito s pod ruja udaljenijeg od tisuu lia, vojska e biti gladna.5
5 Ovaj se komentar pojavljuje ispod 10. odjeljka petog poglavlja, ali ini se da vie odgovara ovdje.

11

108

POGLAVLJE II: VOENJE RATA

Gdje se nalazi vojska cijene su visoke, a kad cijene rastu bogatstvo ljudi se iscrpljuje. Kad se bogatstvo iscrpi, seljaci e biti pogoeni hitnim nametima.6 Chia Lin:. . . Kad se pokrene vojska svaka udobnost postaje skupa, jer svatko eli ostvariti iznimnu dobit.7

12

Kada je snaga tako umanjena, a bogatstvo potroeno, domainstva sredinjih ravnica bit e potpuno osiro maena i sedam desetina njihova bogatstva bit e izgubljeno. Li Chiian: Ako rat traje neprekidno, mukarcima i enama smetat e to se ne mogu vjenati i bit e uznemireni teretima transporta.

Vladini trokovi zbog razbijenih kola, iscrpljenih konja, unitenih oklopa i ljemova, strijela i samostrela, kopalja, runih i tjelesnih titova, ivotinja za vuu i opskrb nih kola iznosit e do ezdeset posto od ukupne svote.8

Zato mudar general nastoji da se njegovi vojnici hrane neprijateljevim zalihama, jer jedna mjerica neprijateljevih zaliha jednaka je kao dvadeset mjerica vlastitih zali ha; jedna centa neprijateljeve stone hrane vrijedi dvadeset centi vlastite.
6 Ili, u blizini vojske, (tj. u zoni operacija) kupovanje je skupo; kad je kupovanje sku po ... H itn i (ili ve lik i) nameti odnose se na posebne poreze, prisilno oduzi manje ivotinja i ita te transport. 7 Ovaj komentar, koji se pojavljuje ispod prethodnog odjeljka, premjeten je. 8 Ovdje Sun Tzu upotrebljava specifini znak za sam ostrijel.

109

UMIJEE RATOVANJA

Chang Yii:. . . Ako se zalihe prevoze na udaljenost od tisuu lia, dvadeset mjerica utroit e se kako bi se jedna isporuila vojsci. Ako treba prijei teak teren, potrebno je i vie. 1 6 Razlog zbog kojeg vojne jedinice ubijaju neprijatelja jest bijes.9 Ho Yen-hsi: Kadje vojska Yena opkolila Chi Moa u Ch iu odrezali su nosove svim zarobljenicima.1 0Lju di Ch'ia bili su bijesni i organizirali su oajniku obranu. T'ien Tan poslao je tajnog agenta s poru kom: Prestravljeni smo to ete vi, ljudi iz Yena, is kopati tijela naih predaka iz njihovih grobova. To e nam slediti srca! Vojska Yena odmahje poela skrnaviti grobove i pa liti trupla. Branitelji Chi Moa vidjeli su to s grad skih zidina i suznih su oiju poeljeli krenuti u bit ku jer je bijes deset puta poveao njihovu snagu. T'ien Tan je tada shvatio da su njegove postrojbe spremne, teje do nogu potukao Yen.

&

Vojnici uzimaju plijen od neprijatelja jer ele bogatstvo. Tu M u :. . . U Kasnom Hanu, Tu Hsiang, prefekt Chin Choua napao je Kuei Chou pobunjenike Pu Yanga, P'an Hunga i druge. Uao je u Nan Hai, unitio tri njihova logora, te osvojio mnogo blaga. Meutim, P'an Hung i njegovi sljedbenici bili sujo

17

9 ini se da je ovo na pogrenom mjestu. 1 0Ta se opsada dogodila 279. godine prije Krista.

110

POGLAVLJE II: VOENJE RATA

jaki i brojni, dok su jedinice Tu Hsianga, sada bo gate i bahate, izgubile i najmanju elju za borbom. Hsiangje rekao: Pu Yang i P'an Hung bili su po bunjenici deset godina. Obojica su vjeti u napadu i obrani. Trebali bismo ujediniti snagu svih prefek tura i tada ih napasti. Vojska e biti motivirana za lov. Tako su vojnici visokog i niskog ranga krenuli zajedno u lov. Cim su otili, Tu Hsiangje potajno poslao ljude da im spale barake. Osvojeno blago bilo je potpuno uniteno. Kad su se lovci vratili, nije bilo nijednoga koji nije plakao. Tu Hsiangje rekao: Bogatstva i dobra Pu Yanga i njegovih ljudi dovoljna su da obogate nekoliko gene racija. Vi, gospodo, niste dali sve od sebe. Izgubili ste samo mali dio onoga to vasjo eka. Zato se zabri njavati zbog toga? Kad su vojnici to uli postali su bijesni i eljni bor be. Tu Hsiangje zapovjedio da se nahrane konji i da vojnici jedu u svojim krevetima, a rano ujutro krenuli su na pobunjeniki logor.1 1 Yang i Hung ni su se pripremili i jedinice Tu Hsianga napale su ih i unitile. Chang Y ii:. . . Eminentni Utemeljitelj carske di nastije zapovjedio je svojim generalima napad na Shu: U svim biste osvojenim gradovima i prefek turama, u moje ime trebali isprazniti riznice i jav na skladita kako biste zadovoljili potrebe asnika i vojske. Drava eli samo zemlju.

1 1 Jeli su prethodno skuhanu hranu kako bi izbjegli loenje vatri za doruak?

n i

Kad se u bitki zarobi vie od deset kola nagradite one koji zarobe prva kola. Zamijenite neprijateljske zastave i stjegove vlastitima, rasporedite zarobljena kola meu svoja i odredite vozae.

18

Dobro postupajte prema zarobljenicima i brinite se o njima.

19

''" ' :

112

POGLAVLJE It: VOENJE RATA

Chang Yii: Prema svim zarobljenim vojnicima mo ra se postupati velikoduno i iskreno kako bismo ih mogli iskoristiti.

To se naziva pobjeivanje u bitki i jaanje.

U ratu je bitna pobjeda, a ne dugotrajne akcije. Gene ral koji shvaa rat jest ministar ljudskih sudbina i onaj koji odreuje budunost naroda. Ho Yen-hsi: Tekoe u postavljanju zapovjednika iste su i danas, kao i u drevna vremena.1 2

1 2 Ho Yen-hsi je to vjerojatno napisao oko 1050. godine nove ere.

113

i
Lm , i .*1 *
L S A

* 4l #
f

i .

'* ;l ,4 * i * #* % 1% rt A 5 ,*

I i

4. *> '

* I < ^ . ;t *4 * ( t

*? 1 .jr

i ... fil?

l It m &
* * b*

m
j. *.

t* r<'

POGLAVLJE UK NAPADAKA STRATEGIJA

NAPADAKA STRATEGIJA

Sun Tzu je rekao:

1
U ratu je najbolje zauzeti netaknutu dravu; nije dobro unititi je. Li Chiian: Ne nagraujte ubijanje.

2
Neprijateljevu vojsku bolje je zarobiti nego unititi; takoer je bolje zauzeti netaknuti bataljun, postrojbu ili odred od pet ljudi, nego unititi ih. 3 Izvojevati sto pobjeda u sto bitaka nije vrhunac vjeti ne. Vrhunac vjetine je poraziti neprijatelja bez borbe.

U ratu je od najvee vanosti napasti neprijatelj evu strategiju;1 Tu Mu: . . . Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko je vjet u rjeavanju problema, rjeava ih i prije nego to se oni pojave. Onaj tko je izvrstan u savladava nju neprijatelja pobjeuje i prije nego se prijetnje ostvare.

1 Ne kao to Giles prevodi, sprijeiti neprijateljeve planove.

115

UM IJEE RATOVANJA

Li Chiian: Napadnite planove u zametku. U doba Kasnog Hana, K'ou Hsiin je opkolio Kao Chuna.2 Chun je poslao svojeg asnika za planiranje, Huang-Fu Wena, na pregovore. Huang-Fu W en je bio tvrdoglav i grub, pa mu je K'ou Hsiin odrubio glavu i obavijestio Kao Chuna: Tvoj je asnik bio nedostojan. Odrubio sam mu glavu. Ako se eli predati uini to odmah. U suprotnom, brani se. Istoga dana Chunje otvorio svoju utvrdu i predao se. Generali K'ou Hsiina pitali su: Ubili ste njegova poslanika, a ipak ste ga prisilili da preda grad. Kako to? K'ou Hsiinje odgovorio: Huang-Fu Wenje bio Kao Chunovo srce i eludac, njegov osobni savjetnik. Da sam potedio njegov ivot ostvario bi svoje pla nove, ali kad sam ga pogubio, Kao Chun je izgubio hrabrost. Kae se: Vrhunska ratna vjetina jest napasti neprijateljeve planove. Generali su rekli: To nismo u stanju shvatiti. ................................... Najvanija sljedea stvar je razvrgavanje neprijateljevih saveza:3 Tu Yu: Ne dopustite da se neprijatelji okupe. W angHsi:. . . Razmotrite prirodu neprijateljevih save za te izazovite njihov raspad. Ako neprijatelj ima savez nike, problem je velik i njegov je poloaj vrst; ako nema saveznike, problem je nitavan i neprijateljev je poloaj slab.

Slijedi napad na neprijateljevu vojsku.

2 To se dogodilo tijekom prvog stoljea nove ere. 3 Ne kao to Giles prevodi, sprijeiti udruivanje neprijateljskih snaga.

116

POGLAVLJE O j: NAPADAKA STRATEGIJA

Chia L in :. . . Veliki vojvoda je rekao: Onaj tko se bori za pobjedu golim otricama, nije dobar general. Wang Hsi: Ratovanje je opasan posao. Chang Yii: Ako niste u stanju sasjei neprijateljeve planove u zaetku, niti raskinuti njegove saveze u trenutku kad bi se trebali ostvariti, naostrite oruje kako biste pobijedili.

Najgora je taktika napasti gradove. Gradove napadnite samo kada nemate drugog izbora.4

Priprema oklopnih kola i nunog oruja i opreme zahtijeva najmanje tri mjeseca; za podizanje zemljanih rampi na zidovima potrebna su jo tri mjeseca.

Ako general ne moe svladati svoju nestrpljivost, pa zapovjedi vojnicima da poput mrava napadnu zidove, jedna treina e ih poginuti, a grad nee biti osvojen. Takvi su napadi pogubni. Tu M u :. . . U Kasnom Weiu car T'ai W u poveo je vojsku od sto tisua vojnika u napad na Tsang Chiha, generala Sunga, kod Yu T'aia. Car je prvo zatraio od Tsang Chiha malo vina. Tsang Chih je zapeatio posudu punu urina i poslao mu je. T'ai Wuaje ponio bijes i odmah je napao grad, zapovje divi svojim jedinicama da prijeu zidove i napad-

1 U ovom nizu reenica Sun Tzu ne raspravlja o umjetnosti zapovijedanja kao to je, ini se, m islio Giles. To su ciljevi ili politike - cheng od relativne vanosti.

5 Razmjena darova i komplimenata bila je normalna stvar prije bitke.

117

UM IJEE RATOVANJA

nu neprijatelja. Trupla su se gomilala sve do vrha zidova i nakon trideset dana polovica njegovih snaga bila je mrtva.

Oni koji su vjeti u ratovanju pobjeuju neprijateljevu vojsku bez bitke. Osvajaju njegove gradove bez napadanja i rue njegovu dravu bez dugotrajnih akcija. Li Chiian: Oni osvajaju strategijom. U Kasnom Hanu, markiz od Tsana, TsangKung, opkolioje Yao pobunjenike kod Yiian Wua, ali ni kroz vie mjese ci nije uspio zauzeti grad. Njegovi asnici i ljudi bili su bolesni i prekriveni irevima. Kralj Tung Haia rekao je Tsang Kungu: Okupio si vojsku i opkolio neprijatelja kojije odluio boriti se do smrti. To nije strategija! Trebao bi prekinuti opsadu i dati neprijatelju do znanja da muje put otvoren pa e se dati u bijeg i razii se. Tada e ih moi zarobiti svaki seoski straar! Tsang Kung posluao je taj savjet i zauzeo Yiian W u.

Cilj kojem morate teiti je da sve zauzmete netaknuto. Tako vai vojnici nee biti iscrpljeni i uspjeh e biti potpun. To je umjetnost napadake strategije.

Posljedino tome, umjetnost upotrebe vojnih jedinica jest u ovome: kad je omjer deset naprama jedan u vau korist, opkolite neprijatelja.

6 Yao (# / C ) oznaava natprirodno. Bokseri, koji su vjerovali da su otporni na strano streljivo, takoer se mogu tako opisati.

118

UMIJEE RATOVANJA

Kad ste jai pet puta, napadnite ga; Chang Yii: Ako je moja vojska peterostruko jaa od , neprijateljeve, uznemirim ga s prednje strane, izne nadim sa stranje, stvorim nered na istoku i napad nem na zapadu.

13

Ako ste dvostruko jai, razdvojite neprijateljeve snage. Tu Yu:. . . Ako prednost od dva naprama jedan nije dovoljna za manipuliranje situacijom, koristimo se posebnom postrojbom kako bismo mu razdvojili vojsku. Veliki vojvodaje rekao: Ako ovjek nije u sta nju utjecati na neprijatelja da podijeli svoje snage, tada ne moe raspravljati o neuobiajenoj taktici.

14

Ako ste podjednako jaki, moete ga napasti. Ho Yen-hsi:. . . U tim okolnostima samo sposoban general moe pobijediti.

15
16

*
M
l

Ako ste brojano slabiji, osigurajte si povlaenje; Tu Mu: Ako su vae jedinice slabije, privremeno izbjegavajte napad neprijatelja. Moda ete poslije moi iskoristiti neku njegovu slabu toku. Zatim se pokrenite i odlunog duha traite pobjedu. Chang Yii: Ako je neprijatelj jak, a ja slab, privre meno se povlaim i ne ulazim u bitku.8

7 Neki komentatori misle da ovaj odjeljak znai sredstva za podjelu vlastite snage, ali to je manje zadovoljavajua interpretacija, jer se znak chih odjeljka odnosi na neprijatelja. 8 Tu Mu i Cang Yu savjetuju privremeno povlaenje, naglaavajui da se ofenzivna akcija treba nastaviti kad okolnosti budu povoljne. iz prethodna dva

120

POGLAVLJE O f NAPADAKA STRATEGIJA

Toje sluaj u kojem su sposobnost i hrabrost genera la te djelotvornost postrojbi podjednake. Ako je moj poredak dobar, a neprijateljeva vojska ratrkana, ako sam ja odluan, a on nemaran, tada mogu ui u bitku, ak ako je on brojano jai.

1 7 A ako ste u svim pogledima nejednaki, izbjegavate g; jer mala snaga je lak plijen za veliku.9 Chang Y ii:. . . Mencije je rekao: Malo se sigurno ne moe mjeriti s velikim, niti slabo s jakim, niti no s mno* mm.

Sada je general zatitnik drave. Ako je zatita sveobuh vatna, drava e sigurno biti jaka; ako je djelomina, drava e sigurno biti slaba. Chang Yii:. . . Veliki vojvodaje rekao: Vladar koji razvije dobar karakter, postizat e uspjehe. Onaj ko ji to ne uspije, propast e.

18

1 9 Postoje tri naina na koje vladar moe donijeti nesreu svojoj vojsci:1 1

Ako zapovjedi pokret ne znajui da vojska ne bi trebala napredovati, ili naredi povlaenje ne znajui da se ne treba povui. To se naziva sputavanje vojske.

20

9 Doslovno, snaga male vojske je ....T o se vjerojatno odnosi na oruje i opremu. CC II (M encije), I, sedmo poglavlje. 1 1 Ovdje sam zam ijenio znak koji oznaava vladara i vojsku, inae bi reenica znaila da postoje tri naina na koje vojska moe donijeti nesreu svojem vladaru.

121

UMIJEE RATOVANJA I

Chia Lin: Napredovanje i povlaenje vojske general moe kontrolirati u skladu s konkretnim okolnostima. Nema veeg zla od vladara koji vojsci zapovijeda s dvora.

Ako vladar nije upuen u vojna pitanja, a sudjeluje u njiho vu rjeavanju i upravljanju vojskom. To zbunjuje asnike. Tsao Tsao:. . .Vojsku se ne moe voditi prema pravilima pristojnosti. Tu Mu: Sto se tiepravila ponaanja, zakona i ured bi, vojska ima vlastita pravila ponaanja i djelova nja, kojih se obino pridrava. Ako se ta pravila poistovjete s onima koja se koriste u vladanju zemljom, asnici e biti zbunjeni. Chang Yii: Dobronamjernost i pravednost mogu se koristiti pri upravljanju dravom, ali nepri uprav ljanju vojskom. Vojskom se upravlja brzo i uzima jui u obzir okolnosti, ali tako se ne moe upravlja ti dravom.

21

22
Ako vladar ima odgovornosti, a nije upuen u probleme zapovjednitva - to stvara sumnju u umovima asnika.1 2 Wang H si:. . . Ako nekome, tko ne poznaje vojna pitanja, dopuste da sudjeluje u voenju vojske, tada e u svakoj akciji zavladati neslaganje i obostrano ne zadovoljstvo i cijela e vojska biti onesposobljena. Za toje Pei Tupisao prijestolju da povue vojnog nadzor nika; tekje tada uspio uspostaviti mir u Ts'ao Chou.1 3
1 2 Doslovno N e znajui (ili ne razumjevi ili u nepoznavanju) (gdje lei) autoritet u vojsci; ili u nepoznavanju (stvari povezanih s izvravanjem) vojnog autoriteta... Operativni ideogram je autoritet ili m o. 1 3 Vojni nadzornici T'anga bili su zapravo politiki komesari. Pei Tu postao je premi

122

POGLAVLJE III: NAPADAKA STRATEGIJA

Tu Yii: Postoje okolnosti u ratu kada mnogobrojni ne mogu napasti malobrojne, i kada slabi mogu savladati jake. ovjek koji zna manipulirati tim okolnostima, pobijedit e. Chang Yii: U novije vrijeme, dvorski slubenici rade kao vojni nadzornici, a to nije dobro.

Ako je vojska zbunjena i sumnjiava, susjedni vladari uzrokovat e nevolju. O tome govori izreka: Zbunjena vojska omoguuje tuu pobjedu.1 4 Meng:. . . Veliki vojvodaje rekao: Onaj tko nijesiguran topoduzeti, ne moeprimjereno odgovoriti neprijatelju. Li Chiian:. . . Pogrenoj osobi ne moe se prepusti ti zapovjednitvo. Lin Hsiang-ju, premijer Chaoa, rekaoje: Chao Kua ita oeve knjige, ali nepozna je okolnosti. Sada ga Vae Velianstvo, na osnovu njegova imena, postavlja za vrhovnog zapovjednika. To je kao da zalijepite klin na lutnju i onda je pokuate ugoditi.

23

Postoji i pet okolnosti pomou kojih je mogue predvidjeti pobjedu:

24

Onaj tko zna kad se moe boriti, a kada ne, pobijedit e.

Onaj tko zna kako upotrijebiti i male i velike snage, pobijedit e.

jer 815. g. poslije Krista, a 817. je od prijestolja zatraio da opozove nadzornika koji je zacijelo ometao vojne operacije. 1 4 Feudalni Lordovi prevedeno je kao susjedni vladari. Komentatori se slau da zbunjena vojska samu sebe liava pobjede.

25 26

123

Tu Yu: U ratu postoje situacije kad mnotvo nije u stanju napasti nekolicinu, ili pak kad slabi mogu nadvladati jake. Onaj tko zna koristiti takve okol nosti, pobijedit e.

27
Onaj ije jedinice imaju zajedniki cilj, bit e pobjednik. Tu Yu: Mencije je rekao: Odgovarajue godinje doba nije tako vano kao prednosti terena; one pak nisu tako vane kao skladni meuljudski odnosi. 1 5

28
Onaj tko je mudar i eka neprijatelja koji to nije, pobijedit e. Chen Hao: Stvorite nepobjedivu vojsku i ekajte trenutak kadje neprijatelj ranjiv. Ho Yen-hsi:. . . Gospodin je rekao: Osloniti se na seljake i ne pripremiti se, najvei je zloin; biti spreman unaprijed na sve mogunosti, najvea je vrlina.

29
Onaj iji su generali sposobni i vladar ih ne ometa, pobjeivat e. Tu Yu:. . . Gospodar Wang je rekao: Zadatak vladara jest dogovarati sastanke; zadatak generala jest odluivati o bitkama. Wang H si:. . . Inteligentan vladar dobra karaktera mora biti sposoban prepoznati pravog ovjeka, dati mu odgovornost i oekivati rezultate. Ho Yen-hsi:. . . U ratu na svakom koraku moe bi ti stotinu promjena. Kad ovjek vidi da moe napre dovati, napreduje; kad vidi da su uvjeti teki, povlai

124

POGLAVLJE m : NAPADAKA STRATEGIJA

se. Rei da general mora ekati zapovijedi vladara u takvim uvjetima isto je kao obavijestiti nadreenog da elite ugasiti poar. Prije nego to stigne zapovijed, pepeo se ohladio. A pravilo je da se vojnog nad zornika mora pitati za te stvari! Kao da, kada gra di kuu pokraj puta, ovjek trai savjete od prolaz nika. Naravno da posao nikada nee biti gotov!1 6 Staviti uzde sposobnom generalu, traei istodobno da potisne lukavog neprijatelja, isto je kao da veete Crnogpsa iz Hana i zapovjedite mu da lovi zee ve. U emuje razlika?

3 0 Ovih pet pravila osiguravaju put do pobjede. 3 1 Zato kaem: Upoznaj neprijatelja i sebe i nee biti u opasnosti ni u stotinu bitaka.

32
Kada ne poznaje neprijatelja, ali poznaje sebe, izgledi za pobjedu i poraz su podjednaki. 3 3 Ako ne pozna ni neprijatelja ni sebe, sigurno e biti u opasnosti u svakoj bitki. Li Chiian: Takvi ljudi nazivaju se ludim razboj nicima. Sto drugo, osim poraza, mogu oekivati?

1 5 CC II (M encije), II, poglavlje 1., str. 85. 1 5 Parafraza ode koju Legge prevodi ovako: Oni su poput ljudi koji pitaju prolaznike o gradnji kue koja zato nikada nee biti zavrena. (CC IV, II, str. 332, Ode I.)

125

POGLAVLJE.IV: KARAKTERISTIKE

KARAKTERISTIKE1

Sun Tzu je rekao:

1
U drevna vremena vjeti su se ratnici najprije uinili nepobjedivima, a zatim ekali trenutak neprijateljeve ranjivosti.

2
Nepobjedivost ovisi o nama samima; neprijateljeva ranjivost o neprijatelju.

3
Iz toga slijedi da ljudi vjeti u ratovanju mogu sebe uiniti nepobjedivima, ali ne mogu neprijatelja uiniti ranjivim. Mei Yao-chen: Ono ho ovisi o meni, mogu uiniti; no sto ovisi o neprijatelju, ne mogu smatrati sigur nim.

Zato se kae da ovjek moe znati kako pobijediti, ali ne moe ba uvijek u tome uspjeti.

Znak hsing ( 7 ^ ) znai o b iik , form a ili izg le d , a u uem smislu moe znaiti karakteristike ili form acija. Izdanje Vojnih klasika je, ini se, slijedilo nakon Ts'ao Ts'aovog i naslovilo poglavlje Chun Hsing (I| l O b lik vojske (ili Karakteristike

vojske) . Kao to e se pokazati, ovaj znak predstavlja vie od fizikih osobina.

127

UMIJEE RATOVANJA

5
Nepobjedivost lei u obrani; mogunost pobjede u napadu.2
f i

ovjek se brani kad njegova snaga nije dovoljna; napada kad je jak.

7
Oni koji su strunjaci za obranu skrivaju se kao ispod devet slojeva zemlje; a oni vjeti u napadu kreu se kao da dolaze s devetih nebesa. Stoga su sposobni i zatititi se i izvojevati potpunu pobjedu.3 Tu Yu: Strunjaci za pripremu obrane smatraju temeljnim pouzdati se u snagu prepreka kao to su planine, rijeke i brda. One neprijatelju onemoguu ju da sazna gdje treba napasti. Sakrivaju se kao ispod devet slojeva zemlje. Strunjaci za napad smatraju temeljnim pouzdati se u godinja doba i prednosti terena; oni koriste ulegnua u terenu i vatru u skladu sa situacijom. Neprijatelju onemoguavaju da sazna gdje se treba pripremiti za napad. Pokreu napad poput munje s devetih nebesa.

Predvidjeti pobjedu koju moe predvidjeti i obian ovjek, nije vrhunac vjetine;

2 Nepobjedivost je (znai) obrana; sposobnost osvajanja je (znai) napad. 3 Koncept da se Nebo i Zemlja sastoje od slojeva ili stupnjeva je drevan.

128

POGLAVLJE IV: KARAKTERISTIKE

Li Chiian:. . . Kad je Han Hsin unitio dravu Chao izaao je iz Klisure Bunara prije doruka. Rekao je: Unitit emo vojsku Chaoa i nakon toga jesti. Generali su bili oajni i pravili su se da se sla u. Han Hsin doveo je vojsku do rijeke. Vojska Chaoa popela se na svoje grudobrane i primijetivi to, prasnuli su u smijeh te su se poeli aliti: General Hana ne zna kako upotrijebiti jedinice! Han Hsin je tada porazio vojsku Chaoa i nakon do ruka odrubio glavu lordu Ch eng Anu. Toje primjer onoga to mnogi ljudi ne razumiju.4

9
Vrhunac vjetine nije pobijediti u bitki i biti proglaen strunjakom jer ne treba velika snaga za podizanje jesenskog izmeta; razlikovanje sunca i mjeseca nije znak dobrog vida; uti grom nije znak dobrog sluha. Chang Yii: Pod jesenskim izmetom Sun Tzu pod razumijeva zeji izmet, kojije ujesen veoma lagan.

10
Ljudi smatrani vjetima u ratovanju oduvijek su osvajali neprijatelje koje je bilo lako osvojiti.6

4 Han Hsin je smjestio svoju vojsku na mrtvu zem lju. Spalio je amce i razbio svoje kotlove za kuhanje. Rijeka je bila u pozadini, a vojska Chaoa ispred. Han Hsin morao je pobijediti ili se utopiti. 5 Pobijediti u tekoj bitci ili pobijediti na sreu nije znak vjetine. 6 Neprijatelj je pokoren lako jer su strunjaci prije stvorili odgovarajue uvjete.

129

UMIJEE RATOVANJA

130

POGLAVLJE IV: KARAKTERISTIKE

11
Dakle, pobjede koje izvojeva majstor ratovanja ne do nose ni ugled njegovoj mudrosti niti potovanje njego voj hrabrosti. Tu Mu: Pobjedu postignutu prije nego to je situa cija jasna obian ovjek ne moe razumjeti. Zato se njezinog vou ne smatra mudrim. Prije nego to je okrvavio svoju otricu, neprijateljska drava je ve pokorena. Ho Yen-hsi:. . . Kad pokorite neprijatelja bez bor be, tko e vas proglasiti hrabrim?

Jer, on pobjeuje tako da nijedanput ne pogrijei. To znai da sve to uini osigurava pobjedu; on osvaja ve poraenog neprijatelja. Chen Hao: U planiranju nikada ne inite nekoris nepokrete; u strategiji niti koraka ne uinite uzalud.

Zato vjet zapovjednik zauzima poloaj u kojem ne moe biti poraen i ne proputa prigodu da savlada neprijatelja.

Zato pobjednika vojska pobjeuje i prije bitke; vojska predodreena za poraz bori se u nadi da e pobijediti. Tu Mu:. . . Vojvoda Li Ching iz Weia je rekao: Najvaniji zahtjevi postavljeni pred generala su jasna percepcija, usklaenost vojske, promiljena strategija spojena s dalekosenim planovima, razu mijevanje godinjih doba i sposobnost analiziranja

131

UMIJEE RATOVANJA

ljudskih faktora. Naime, general koji ne moe pro cijeniti svoje sposobnosti niti shvatiti umijee brzog regiranja i prilagodljivosti kad se suoi s moguno u napada na neprijatelja, napredovat eposrui i oklijevajui, nervozno gledajui desno i lijevo, i nee moi stvoriti plan. Vjerovat e nepouzdanim izvijeima, vjerujui ujednom trenutku ujedno, a u drugome u drugo. Ako je oprezan kao lisica u napredovanju ili povlaenju, njegove postrojbe bit e ratrkane. U emuje razlika izmeu toga i tjera nja nevinih ljudi u kipuu vodu ili vatru? Nije li upravo to kao tjerati krave i ovce pred vukove ili tigrove?

Oni koji su vjeti u ratovanju, njeguju Tao i uvaju zakone, to im omoguava stvaranje pobjednike strategije. Tu Mu: Tao je put ovjeanstva i pravde; zakoni su regulacije i institucije. Ljudi koji se uzdiu u ratu prvo njeguju vlastitu humanost i pravednost te uvaju svoje zakone i institucije. Na taj nain nji hove vlade postaju nepobjedive.

15

16
Elementi umijea ratovanja su: mjerenje prostora, procjena koliina, kalkulacije, usporedbe i izgledi za pobjedu.

1 7 Mjerenje prostora provodi se na terenu.

132

POGLAVLJE IV: KARAKTERISTIKE

Koliine proizlaze iz odmjeravanja, brojke iz koliina, usporedbe iz brojaka, a pobjeda iz usporedbi. Ho Yen-hsi: Teren ukljuuje udaljenosti i tip zemljita; mjerenje je kalkulacija. Prije nego to se vojska poalje na teren, provode se prorauni s obzi rom na stupanj prohodnosti neprijateljeve zemlje, ravnosti i zavojitosti njegovih cesta, brojnosti njego vih postrojbi, koliine njegove ratne opreme i stanja morala. Kalkulacije se provode kako bi se ispitalo moe li se napusti neprijatelja, i tek nakon toga mobilizira se ljudstvo i organiziraju jedinice.

18

1 9 Zato je pobjednika vojska kao teak uteg suprotstavljen zrnu; poraena vojska je zrno suprotstavljeno utegu.

20
Zahvaljujui odreenim karakteristikama, pobjedniki general sposoban je potaknuti svoje ljude da se bore poput vode koja, iznenada osloboena, pada u ponor. Chang Yii: Priroda je vode takva da izbjegava visi nu i uri u ravnicu. Kad se brana srui, voda pro dire nezadrivom silom. Oblik vojske nalikuje vodi. Iskoristite neprijateljevu nespremnost; napadnite ga kada to ne oekuje; izbjegavajte njegovu snagu i udarite tamo gdje je slab; kao ni vodi, nitko vam se nee moi suprotstaviti.

7 Ovaj komentar pojavljuje se u tekstu nakon odjeljka 18. Pobrojeni faktori su kvalitete oblika.

133

POGLAVLJE V: ENERGIJA

ENERGIJA1

Sun Tzu je rekao:

1
Upravljati mnotvom isto je kao i upravljati malim skupinama. Sve je stvar organizacije.2 Chang Yii: Da bi upravljao vojskom, ovjek prvo mora dati zadatke generalima i njihovim pomoni cima, te uspostaviti snagu redova i kolona... Jedan ovjekje sam; dvojica su par; trojica trio. Par i trio ine petorku1 , to je jedan odred. Dva odreda ine sekciju; pet sekcija vod; dva voda satniju; dvije satnije bataljun; dva bataljuna regimentu; dvije re gimente grupu; dvije grupe brigadu; dvije brigade vojsku,4 Svaka je podreena onoj iznad i kontrolira onu ispod. Svaka je odgovarajue uvjebana. Tako jedan ovjek moe upravljati vojskom od milijun ljudi jednako kao da upravlja nekolicinom.

1 S hih

naslov ovog poglavlja, znai sila , utje caj, autoritet, energija.

Komentatori smatraju da u nekim kontekstima znai energiju ili potencijal, a u drugima situa ciju . 2 Fen Shu ( ) doslovno znai podjela brojevima (ili podjela i prebrojava n je). Ovdje se prevodi kao organizacija. 3 Sugerira da par i trio nose razliito oruje. 4 Sekcija ima deset ljudi; satnija stotinu; bataljun dvije stotine; regimenta etiri sto tine; grupa osam stotina; brigada tisuu esto; vojska tri tisue i dvjesto. To, ini se, odraava organizaciju u vrijeme pisanja Chang Yua. Hrvatski izrazi za postrojbe su arbitrarni.

135

UM IJEE RATOVANJA

2
Kontrolirati mnotvo isto je kao kontrolirati nekolici nu. To je stvar formacija i signala. Chang Yii:. . . Kada se koriste brojne jedinice, voj ska e biti rasporeena na irokom podruju to smanjuje mogunost da se sve tono uje i vidi. Stoga asnici i vojnici primaju zapovijedi za napredova nje ili povlaenje putem znakova zastavama i stjegovima, te za pokret ili zaustavljanje zvonima i bubnjevima. Tako hrabri nee napredovati sami, niti e kukavice bjeati.

3
Vojska e izdrati neprijateljev napad i nee biti porae na kada akcije vode specijalne i redovne snage.5 Li Chiian: Sila koja se suprotstavlja neprijatelju je redovna; ona koja napada njegove bokove je speci jalna. Nijedan zapovjednik vojske ne moe zadobi ti prednost nad neprijateljem bez specijalnih snaga. Ho Yen-hsi: Postiem da neprijatelj smatra moje redovne snage specijalnima, a specijalne redovni ma. Dapae, normalne mogu postati specijalne i obratno.

4
Postrojbe koje na neprijatelja djeluju kao mlinski kamen na jaja, primjer su dobrog napada na neprijateljeve slabe toke.

Koncepti izraeni znakovima chene I l l ) norm alni (ili izra vn i) i c h 'i (Ip J") specijalni ili (neizravni) su od temeljne vanosti. Normalne ( cheng ) snage fiksira ju ili ometaju neprijatelja; specijalne (ch 'i) snage djeluju kada i gdje se njihovi napadi ne oekuju. Ako neprijatelj prim ijeti ch 'i manevar i reagira na takav nain da ga neu tralizira, te snage automatski postaju cheng.

136

POGLAVLJE V: ENERGIJA

Tsao Tsao: Upotrijebite najvre da napadnete najslabije.

U bitki koristite redovne snage; specijalne upotrijebite za pobjedu.

Mogunosti ljudi vjetih u upotrebi specijalnih snaga beskrajne su poput neba i zemlje; neiscrpne poput toka velikih rijeka.6

7 Jer, one zavravaju i ponovno poinju; kruno, kao pokreti Sunca i Mjeseca. One umiru i ponovno se raaju; ponavljaju se poput godinjih doba.

Postoji samo pet glazbenih nota, ali njihove melodije su toliko brojne da ih nitko ne moe sve uti.

9
Postoji samo pet osnovnih boja, ali njihove kombinaci je su bezbrojne i nitko ih ne moe sve vizualizirati.

10
Postoji samo pet okusa, ali njihove su kombinacije toliko raznolike da ih nitko ne moe sve kuati.

5 Sun Tzu upotrebljava znakove chiang ( 1h ) i ho (j^ p j) koje sam preveo kao velike rijeke.

137

UMIJEE RATOVANJA

U bitki postoje samo redovne i specijalne snage, ali nji hove su kombinacije bezgranine; nitko ih ne moe sve obuhvatiti.

11

Te se dvije snage uzajamno obnavljaju; njihova interak cija je beskrajna kao interakcija spojenih prstenova. Tko moe odrediti gdje jedna zavrava, a druga poinje?

12

1 3 Kada vodene struje bacaju stijene, to je zbog njihova zamaha;

138

POGLAVLJE V: ENERGIJA

Kad napad sokola slomi tijelo njegove rtve, to je zbog pravodobnosti.7 Tu Yu: Napadnite neprijatelja brzo kao to sokol napada svoj cilj. On slama kraljenicu plijenu jer eka pravi trenutak za udarac. Njegovo kretanje je posve usmjereno.

14

Tako se ni zamah ovjeka vjetog u ratovanju ne moe zaustaviti, a njegov je napad precizno usmjeren.8

15

16
On ima potencijal zapetog samostrijela; njegova pravodobnost je otputanje otponca.9

1 7 U zbrci i pomutnji bitka se ini kaotinom, ali nereda nema; jedinice se naizgled kreu u krugovima, ali ne mogu biti poraene.1 0 Li Chiian: U bici, ini se daje sve zbrka i strka. No, zastave i stjegovi imaju unaprijedpropisani raspored, a zvuk inela oglaava se po odreenim pravilima.

Prividna zbrka je proizvod dobrog poretka; prividan kukaviluk dolazi od hrabrosti; prividna je slabost proizvod snage.1 1 Tu Mu: Ovaj odlomak znai da ovjek koji eli

18

7 Ili odreivanja udaljenosti od plijena. 8 Prema Tu Muu. 9 Ovdje se ponovo koristi poseban znak koji znai sam ostrijel. 10Sun Tzuovi onomatopejski izrazi sugeriraju buku i zbrku bitke. 1 1 Prema Tu Muu.

139

UMIJEE RATOVANJA

stvoriti dojam nereda kako bi namamio neprijate lja, sam mora biti vrlo discipliniran. Samo tako moe hiniti zbrku. Onaj tko eli glumiti kukavicu i ekati neprijatelja, mora biti hrabar, jer sejedino tako moe pretvarati da se boji. Onaj tko se eli pri kazati slabim kako bi uinio neprijatelja bahatim, mora biti iznimno jak. Tek tada moe glumiti slabost.

19
Red ili nered ovise o organizaciji; hrabrost ili kukavi luk o okolnostima; snaga ili slabost o karakteristikama. LiC hiian: Kada jedinice stvore povoljnu situaciju, kukavice se ohrabre; ako se situacija pogora, hrabri postaju kukavice. U umijeu ratovanja nema vrstih pravila. Ona se mogu stvoriti samo u skladu s okolnostima.

Ljudi koji znaju izazivati pokretanje neprijatelja, ine to stvarajui situaciju kojoj se neprijatelj mora prilagoditi; mame ga neim primamljivim, za to je siguran da e uspjeti osvojiti i ekaju ga posve spremni.

20
21

Vjet zapovjednik trai pobjedu u situacijama, a ne u svojim podreenima. Chen Hao: Strunjaci za ratovanje ovise o uvjeti ma i brzini. Oni ne optereuju teretom postignua samo svoje ljude.

22
On bira svoje ljude, a oni koriste situaciju.1 2

140

POGLAVLJE V: ENERGIJA

Li Chiian: . . . Sada se hrabri mogu boriti; oprez ni braniti, a mudri mogu davati savjete. Nema nikoga iji je talent neiskoriten. Tu Mu:. . . Ne zahtijevajte postignue od ljudi bez talenta. Kad je Ts ao Ts ao napao Chang Lu u Han Chungu, ostavio je generale Chang Liaoa, Li Tiena i Lo China da zapovijedaju s tisuu ljudi u obrani Ho Feia. Ts'ao Ts'ao je poslao upute vojnom povje reniku Hsieh Tiu i na rubu omotnice napisao: Otvori ovo tek kad pobunjenici stignu. Ubrzo na kon toga, Sun Ch'iian iz Wua opsjeo je Ho Fei voj skom od stotinu tisua ljudi. Generalje otvorio upu te i proitao: Ako Sun Ch uan doe, generali Cha ng i Li ui e u bitku. General Lo branit e grad. Vojni povjerenik nee sudjelovati u bitki.1 3 Svi osta li generali sukobit e se s neprijateljem. Chang Liao rekao je: Na gospodar ratuje dale ko i ako ekamo da stigne pojaanje, pobunjenici e nas sigurno unititi. Zato upute kau da napadnemo neprijatelja prije nego to se okupi kako bismo otupili njegovu otricu i stabilizirali moral vlastitih jedinica. Zatim moemo braniti grad. Prigoda za pobjedu ili poraz lei u toj akciji. Li Tien i Chang Liao krenuli su u napad i pora zili Sun Ch'uana, i time je moral vojske Wua bio naruen. Vratili su se i postavili obranu; jedinice su se osjetile sigurnima. Sun Ch 'uan je napadao grad deset dana, ali nije ga mogao zauzeti, te se povukao.

1 2 U tekstu pie: Tako je on sposoban odabrati lju d e ...; to jest, ljude sposobne iskoristiti svaku situaciju. Sustav selekcije koji nije zasnovan na nepotizmu ili favoriziranju se podrazumijeva. 1 3 Ts'ao Ts'ao se pobrinuo da makne politike asnike sa scene!

141

UMIJEE RATOVANJA

Povjesniar Sun Shengje, raspravljajui o tome, zakljuio: Sada je rat stvar obmane. Sto se tie ob rane Ho Feia, visjela je o niti, slaba i bez pojaanja. Ako ovjek vjeruje samo hrabrim generalima koji vole bitku, to e stvoriti nevolje. Ako se pouzda sa mo u oprezne, njihova straljiva srca teko e uprav ljati situacijom. Chang Yii: Upotreba ljudstva ukljuuje koritenje opreznih i glupih, mudrih i hrabrih, svakome se da je odgovornost u primjerenim situacijama. Ne dajte ljudima da obave ono to ne mogu. Odaberite ih i dajte im odgovornosti u skladu s njihovim sposob nostima.

23
Onaj tko se pouzdaje u situaciju koristi svoje ljude u bitki kao da kotrlja balvane ili kamenje. Priroda balva na i kamenja jest da su statini na stabilnom trenu; na nestabilnom se kreu. Ako su etvrtasti, stat e; ako su okrugli, kotrljat e se.

24
Potencijal jedinica vjeto voenih u bitki moe se usporediti s okruglim stijenama koje se kotrljaju niz planinske padine. Tu Mu: . . . Tako se s malo snage moe postii mnogo. Chang Yii: . . . Li Chingje rekao: U ratu postoje tri vrste situacija. Kada generalprezire svojeg neprijatelja, a njego vi asnici se vole boriti, dok njihove ambicije lete vi soko kao aurni oblaci, duha silovitog poput uraga na; to je stvar morala.

142

POGLAVLJE V: ENERGIJA

Kad jeda?i ovjek brani planinski prolaz uzak poput ovje utrobe ili vrata psee kuice, moe iz drati napad tisue vojiiika. Toje stvar terena. Kad ovjek iskoristi neprijateljevu oputenost, umor, glad i e, ili udari dok njegovi najblii logori jo nisu postavljeni, ili mu je vojska na pola puta preko rijeke; to je stvar neprijatelja. Zato kad upravlja jedinicama, ovjek mora isko ristiti situaciju ba kao da pokree loptu niz strmu padinu. Za toje potrebna mala sila, ali rezultati su golemi.

1 1

rr
4

sri v
& J h v

\i

N (
i

VV

V>

I
K # f e * * J * & 5 *

o
f S *

/ i

V
i S * J M P * ^ v t

i
> 3

&

,o

V
<

tM , 1$V . I
f

l f^t
' ^

Pj>* ?

s r /

' w

> & ! * i
Vi

r * :
t e $

\ U

T* _

' --------

POGLAVLJE VK SLABOSTI I SNAGE

SLABOSTI I SNAGE
Sun Tzu je rekao:

1 polje i eka neprijatelja, Onaj tko prvi okupira bojno miran je; onaj tko stigne kasnije i jurne u bitku, umoran je.

t e

2
Zato ljudi vjeti ratovanju dovode neprijatelja na bojno polje, a ne obratno. 3 Onaj tko dopusti da neprijatelj sam doe na bojno polje, daje mu time prednost. Onaj tko ga sprijei da doe, kodi mu. Tu Yu: . . . Ako tispijete drati kritine toke na stratekim putovima, neprijatelj ne moe doi. Zato je majstor Wang rekao: Kad je maka kod takorove rupe, deset tisua takora ne usuuje se izai; kad tigar uva rijeni prijelaz, deset tisua jelena ne usuuje se prijei.

4
Kad je neprijatelj oputen, umorite ga; kad je dobro uhranjen, izgladnite ga; kad miruje, pokrenite ga.

145

UM IJEE RATOVANJA

Pojavite se na mjestima na koja on mora uriti; kreite se brzo kad vas ne oekuje.

Moete prijei tisuu lia, a da se pritom ne umorite zbog toga to putujete putovima na kojima nema neprijatelja. Tsao Tsao: Krenite na praznine u neprijateljskim redovima, udarajte tamo gdje je slab, zaobiite mjesta koja brani, napadnite neprijatelja tamo gdje vas ne oekuje.

Kako biste bili sigurni da ete zauzeti podruje koje napadate, udarite na mjesto koje neprijatelj ne brani. Kako biste bili sigurni da ete obraniti svoj poloaj, branite mjesto koje neprijatelj ne napada.

Borei se protiv ovjeka vjetog u napadu neprijatelj ne zna to treba braniti; a borei se protiv strunjaka za obranu, ne zna gdje napasti.

Suptilan i osjeajan, strunjak ne ostavlja tragove; boanski tajanstven, neujan je. Zato je gospodar neprijateljeve sudbine. Ho Yen-hsi:. . . Trudim se da neprijatelj moje sna ge smatra slabostima, a slabosti snagom. Istodobno nastojim da njegove snage postanu slabosti i otkri vam gdje nije jak. Skrivam svoje tragove kako ih nitko ne bi mogao razaznati; tih sam kako me nit ko ne bi mogao uti.

146

POGLAVLJE VI: SLABOSTI I SNAGE

Onaj ijem se pohodu nemogue oduprijeti napada slabe poloaje neprijatelja; onaj koga je nemogue progoniti kree se tako brzo da ga se ne moe zarobiti. Chang Yii: . . . Doite poput vjetra, otiite poput munje.

10
11

Kada se elim boriti, moj neprijatelj, iako zatien visokim zidovima i dubokim rovovima mora mi se suprotstaviti jer napadam poloaj koji mora braniti.

Kad elim izbjei bitku, mogu se obraniti povlaei liniju na tlu; neprijatelj me nee moi napasti jer ga spreavam da ide tamo gdje eli. Tu Mu: Chu-Ko Liangse ulogorio kod Yang P'inga i zapovjedio Wei Yenu i drugim generalima da spo je snage i odu na istok. Chu-Ko Liang ostavio je samo deset tisua ljudi u obrani grada dok je ekao izvjea. Ssu-Ma I je rekao: Chu-Ko Liang je u gradu; njegove trupe su malobrojne; nijejak. Njego vi generali i asnici su uplaeni. U to vrijeme mo ral Chu-Ko Lianga bio je visok kao i obino. Zapo vjedioje trupama da spuste zastave i utiaju bubnje ve, te nije dozvolio ljudima da izlaze. Otvorio je etiri kapije te dao pomesti ulice i politi ih vodom. Ssu-Ma I je oekivao zasjedu i brzo poveo svoju voj sku do Sjevernih planina. Chu-Ko Liang je rekao svojem zapovjedniku osob lja: Ssu-Ma I je mislio da sam postavio zasjedu i

12

147

UM IJEE RATOVANJA r

otiao do planina. Ssu-Ma I je poslije saznao za to

Ako mogu prepoznati karakteristike neprijatelja i isto vremeno sakriti svoje, ja mogu koncentrirati svoje sna ge, a on svoje mora razdvojiti. A ako se ja koncentri ram dok se on razdvaja, mogu svojom cjelovitom sna gom napasti dio njegove.2 Dakle, bit u brojano nad moan. Ako mogu s mnotvom napasti nekolicinu na odabranom mjestu, moji protivnici bit e u kripcu.3 Tu M u :. . . Ponekad koristim lake jedinice i hrab re konjanike za napad tamo gdje neprijatelj nije spreman, ponekad jake samostrijelce i strijelce za osvajanje kljunih poloaja, kako bih uznemirio njegov lijevi bok, pregazio desni, uzbunio ga s pred nje strane i iznenada udario straga. Na d?ievnom svjetlu zavaravam ga upotrebom zas tava i stjegova, a u noi udaranjem u bubnjeve. Zato e on u strahu podijeliti svoje snage kako bi poduzeo mjere opreza.

Neprijatelj ne smije znati gdje namjeravam zapoeti bitku. Jer, ako to ne zna, mora se pripremiti na mno gim mjestima. A ako se pripremi na mnogo mjesta, svugdje e biti malobrojan.

Prema ovoj prii stvorena je popularna kineska opera. Chu-Ko Liang sjedio je u

tornju kraj kapije i svirao lutnju dok su sluge meli i polijevali ulice, a vojska Ssu-Ma la bila je u blizini. Chu-ko Liang prevario je Ssu-Ma la i prevarit e ga ponovo. 2 Doslovno, jedan dio njegove. 3 Karlgren GS 1120m za kripac.

148

UMIJEE RATOVANJA

Ako se pripremi sprijeda, pozadina e mu biti slaba, a ako se pripremi straga, sprijeda e biti krhak. Ako se pripremi slijeva, desni bok bit e ranjiv, a ako se pripre mi zdesna, na lijevom boku bit e malobrojan. Kada se pripremi svugdje, svugdje e biti slab.4 Chang Yu: Bit e nesposoban odrediti gdje e moja kola zapravo izai, ili odakle e se pojaviti moja konjica, ili gdje e slijediti moje pjeatvo, pa e se rasuti i podijeliti, te e me svugdje ekati. Tako e njegove jedinice biti ratrkane i oslabljene, a snaga podijeljena i smanjena; na mjestu napada mogu upotrijebiti veliku silu protiv njegovih izoliranih postrojba.

15

Tko ima malo ljudi, mora se pripremiti za neprijatelja; tko ima mnogo ljudi, tjera neprijatelja da se pripremi za njega.

Ako ovjek zna gdje i kada e se voditi bitka, njegove jedinice mogu prijei tisuu lia i sastati se na bojnome polju. Ali, ako ovjek ne zna ni gdje je bojno polje niti dan bitke, ljevica nee moi pomoi desnici, niti desni ca ljevici; elo nee poduprijeti pozadinu, niti pozadina elo. Koliko je to izraenije kad su udaljeni nekoliko desetina ili ak i samo nekoliko lia\ Tu Yii: Strunjaci za rat moraju znati gdje i kada e se voditi bitka. Oni mjere putove i odreuju datum. Razdvajaju svoju vojsku i kreu se u odvo4 Doslovno, ako nema mjesta na kojem ne ini pripreme, nema mjesta na kojem nije ranjiv. Dvostruka negacija tvori pozitivno znaenje.

150

POGLAVLJE VI: SLABOSTI I SNAGE

jenim kolonama. Udaljeniji kreu prije, a blii kas nije. Tako e sejedinice udaljene tisuu lia nai na istom mjestu u isto vrijeme. Toje kao kad ljudi idu na gradsku trnicu,s

18
Iako procjenjujem da je vojska Yiieha mnogobrojna, od kakve im je koristi superiornost s obzirom na ishod?6

19
Zato kaem da se pobjeda moe stvoriti. Jer, ak kad je neprijatelj brojan, moe ga se sprijeiti da se bori. Chia Lin: Iako je neprijatelj brojan, ako ne zna moju vojnu situaciju uvijek ga mogu prisiliti da se pone uurbano pripremati kako ne bi imao vreme na planirati napad na mene.
5 Tu Mu pria sljedeu zanim ljivu priu kako bi to ilustrirao: Car Wu od Sunga poslao je Chu Ling-shiha da napadne Ch'iao Tsunga u Shuu. Car Wu rekao je: Prole godine, Liu Ching-hsuan izaao je iz teritorije unutar rijeke i krenuo za Huang Wu. Nije postigao nita i vratio se. Pobunjenici sada misle da bih ja trebao doi s podruja izvan rijeke, ali previaju da u ih iznenaditi doavi s unutranje strane. Ako je tako, oni e sigurno braniti Fu Ch'eng jakim trupama i uvati unutarnje putove. Ako odem u Huang Wu, past u ravno u njihovu zamku. Sada u pokrenuti glavninu vojske s vanjske strane rijeke i zauzeti Ch'eng Tu, te upotrijebiti ometajue trupe idui prema unutranjosti rijeke. To je odlian plan za kontroliranje neprijate lja . Ipak, brinuo se da se plan ne otkrije i da pobunjenici ne saznaju njegove slabe i jake toke. Zato je dao zapeaeno pismo Ling Shihu. Na omotnici je napisao Otvori kad stigne do Pai Tia. U to vrijeme vojska nije znala kako treba biti rasporeena i odakle treba krenuti. Kad je Ling Shih stigao do Pai Tia, otvorio je pismo u kojem je pisalo: Glavnina vojske krenut e s vanjske strane rijeke kako bi zauzela Ch'eng Tu. Tsang Hsi i Chu Lin sa sredinjeg rijenog puta zauzet e Kuang Han. Poalji slabe trupe u vie od deset visokih brodova s unutranje strane rijeke prema Huang W uu. Chiao Tsung je zaista upotrijebio jake trupe za obranu unutar rijeke i Ling Shih ga je unitio. 6Neki kritiari smatraju da te reference na Wu i Yueh po nekim kritiarima ukazuju na datum nastanka teksta. 0 tome se raspravljalo u uvodu.

151

UM IJEE RATOVANJA

20
Dakle, ustanovite neprijateljeve planove i znat ete koja e strategija biti uspjena, a koja ne.

Uzbunite ga i utvrdite kuda se kree.

21

22
Ustanovite njegove osobine i tako odredite bojno polje.7

Ispitajte ga i doznajte gdje je jak, a gdje mu nedostaje snage.

23

Vrhunac rasporeda vojnih jedinica jest poloaj bez jasnog oblika. Tada i najbolji pijuni ne mogu nita saznati niti mudraci mogu kovati planove protiv vas.

24 25

Prema oblicima postavljam planove za pobjedu, ali masa to ne shvaa. Iako svatko moe vidjeti vanjske aspekte, nitko ne razumije nain na koji sam ostvario pobjedu.

Dakle, kad pobijedim neu ponoviti taktiku, nego u se prilagoditi uvjetima i bezbrojnim nainima borbe.

26

7 Doslovno, polje ivota i sm rti.

152

POGLAVLJE VI: SLABOSTI I SNAGE

2 7 Vojska se moe usporediti s vodom, jer kao to brza rijeka izbjegava uzvisine i uri u nizine, vojska izbjegava snana mjesta i napada slaba.

Jednako kao to se voda prilagoava terenu, vojska po stie pobjedu u skladu s neprijateljevom situacijom.

28

Jednako kao to voda nema stalan oblik, u ratu nema stalnih uvjeta.

29

3 0 Dakle, moe se rei da je boanski onaj ovjek koji uspije postii pobjedu prilagoavajui svoju taktiku neprijateljevoj situaciji.

3 1 Od pet elemenata, nijedan nije uvijek dominantan; od etiri godinja doba, nijedno ne traje zauvijek; neki su dani dugi, a neki kratki, a mjesec se raa i umire.

153

POGLAVLJE VII: MANEVRI

MANEVRI1

Sun Tzu je rekao:

1
Kad se pokrene vojska general prima zapovijedi od vla dara. On okuplja postrojbe i mobilizira ljude. On spaja vojsku u skladnu cjelinu i podie logor.2 Li Chiian: Dobio je mandat suverena i posluavi prosudbu hramskih vijea, s potovanjem izvrio kazne koje je odredilo Nebo.

2
Nita nije tee od vjetog manevriranja. Tijekom mane vara teko je zamrenu rutu uiniti jednostavnom, a nedostatak preokrenuti u prednost.

3 Dakle, krenite zaobilaznim putom i nekim mamcem odvratite neprijatelja. Na taj nain moete krenuti nakon njega, a stii prije. Onaj koji to moe, razumije strategiju direktnog i indirektnog.

1 Doslovno, borba ili natjecanje vojski u kojem svaka pokuava postii prednost. 2 Ova reenica moe se prevesti kao to sam to ja uinio, prema Li Ch'uanu i Chia Linu, ili On podie logor vojsci kako bi se Vrata Harmonije suprotstavila jedna drugi m a, prema Ts'ao Ts'aou i Tu Muu. Nakon okupljanja vojske, prvi zadatak zapovjedni ka je organizirati je, ili harm onizirati razliite elemente.

155

UM IJEE RATOVANJA

Tsao Tsa o :. . . Neka se ini da ste daleko. Moete krenuti nakon neprijatelja i stii prije njega, jer znate procijeniti i izraunati udaljenosti. Tu M u? Onaj tko eli zgrabiti prednost, kree tekim i udaljenim putom, te ga ini kratkim. Pre tvara nesreu u svoju prednost. Zavarava neprijate lja kako bi se ovaj opustio, a zatim se brzo pokree.

4
Manevar sadrava i prednosti i opasnosti.4 Tsao Tsao: Vjet ovjek e ostvariti korist; ako nije vjet, u opasnosti je.

Onaj tko pokree cijelu vojsku kako bi postigao prednost, nee je zadobiti.

Ako napusti logor kako bi ostvario prednost, zalihe e biti izgubljene. Tu M u: Ako sepokree cijela vojska, zalihe eputo vati sporo i nee se zadobiti prednost. Ako pak osta vi za sobom teak teret i krene naprijed s lakim je dinicama, prijeti mu opasnost da e izgubiti teret.

3 Ovaj se komentar pojavljuje pod drugim odlomkom u tekstu. 4 Giles zasniva svoj prijevod na TT: Manevriranje vojskom je korisno; manevriranje nediscipliniranom masom je izuzetno opasno. Sun Hsing-yen je takoer m islio da je to znaenje odlomka. Ovaj, previe doslovan prijevod, potpuno je pogrean. Interpretacija Ts'ao Ts'aoa je sigurno bolja. Odlomak ima openito znaenje koje je uvod u ono to slijedi. Akcija koja se moe initi dobrom obino u sebi sadri sjeme opasnosti. Takoer, vrijedi i suprotno.

156

POGLAVLJE VII: MANEVRI

7
Na temelju reenog moemo zakljuiti da kad vojska podigne oklope i krene brzim tempom, ne zaustavljaju i se danju ni nou, marirajui ubrzano stotinu lia, tri zapovjednika bit e zarobljena. Jer, hrabre jedinice stii e prve, a slabe e zaostati; ako se upotrijebi ova metoda, stii e samo desetina vojske.5 Tu M u :. . . Vojska u normalnim okolnostima mar ira trideseti na dan, toje jedan stupanj. U forsi ranom maru, dvostruka udaljenost pokriva dva stupnja. Moete prijei sto lia samo ako se ne odma rate ni danju i nou. Ako se marira na taj nain, vojska e biti zarobljena. Kada Sun Tzu kae da e u sluaju primjene ove metode na odredite stii sa mojedan od deset vojnika, on eli rei da ako nema alternative i morate se boriti za bolji poloaj, treba te odabrati najvreg ovjeka od desetorice kako bi on iao prvi dok ga ostali slijede u pozadini. Tako od deset tisua ljudi trebate odabrati tisuu koji e stii u zoru. Ostatak e pristizati neprestano, neki kasno ujutro, a neki sredinom poslijepodneva, pa nitko ne e biti iscrpljen i svi e dostii one koji su stigli pri je. Zvuk njihova mariranja je neprekinut. Borba za prednost mora se voditi oko strateki kritine toke. Tako e tisuu ljudi biti dovoljno za obranu do dolaska ostatka vojske.

5 Pod podizanjem oklopa Sun Tzu nesumnjivo je imao na umu da teka, individual na oprema bude prikupljena i ostavljena u bazi.

157

UMIJEE RATOVANJA

U forsiranom maru od pedeset lia, zapovjednik pret hodnice e poginuti i ovako e na odredite stii samo pola vojske. U forsiranom maru od trideset lia, stii e dvije treine vojnika.6

8
9

Iz ovoga slijedi da e vojska kojoj nedostaje teka opre ma, stona hrana, namirnice i zalihe biti izgubljena.7 Li Chiian :. , . Zatita metalnih zidova nije vana kao ito i hrana.

Oni koji ne poznaju uvjete u planinama i umama, opasnim klancima i movarama, ne mogu povesti vojsku u mar.

10
11

Oni koji ne upotrebljavaju logike smjernice nisu sposobni iskoristiti prednosti terena. Tu Mu: Kuan Tzu kae: Zapovjednik mora teme ljito prouiti karte kako bi saznao gdje su opasna mjesta za bojna i teretna kola, gdje je voda predu boka, gdje su poznati planinski prijevoji, glavne

To se moe prevesti i kao General Gornje vojske, za razliku od generala koji

zapovijedaju Sredinjom i Donjom vojskom, bit e poraen ili b it e zaustavljen. Ovdje se pod Gornjom vojskom smatra prethodnica, tri divizije koje mariraju u" koloni. Drugim rijeima, prednosti i nedostaci forsiranih mareva moraju se paljivo odvagnuti i potrebno je razmotriti pitanje to treba ponijeti, a to ostaviti u sigurnoj bazi. 7 Odlomak nakon ovoga ponavlja se i ovdje nije nelogian. Isputen je. 8 Slavn i zbog svojeg stratekog znaaja.

158

POGLAVLJE VII: MANEVRI 1

rijeke, visoravni i brda; gdje ima mnogo grmlja, uma i trstike; mora znati duljine putova, veliine gradova i gradia; gdje su poznati i naputeni gra dovi, gdje su vonjaci. Sve to treba znati, kao i oblik granica. Te injenice general mora dobro zapamtiti; samo tako nee izgubiti prednost terena: Li Chingje rekao: Trebali bismo odabrati naj hrabrije, najinteligentnije i najotroumnije asnike, pa pomou lokalnih vodia tajno i neujno prijei planine i ume te prikriti tragove. Ponekad stavlja mo umjetna ivotinjska stopala na svoja; ponekad stavljamo umjetne ptice na kape i skrivamo se u gus tom raslinju. Nakon toga paljivo oslukujemo uda ljene zvukove i trljamo oi kako bismo jasno vidje li. Koncentriramo umove kako bismo mogli iskoris titi priliku. Promatramo okolinu; traimo znakove

159

UMIJEE RATOVANJA

u vodi kako bismo saznali je li neprijatelj hodao potokom i promatramo njihanje drvea koje upozo rava na njegov dolazak. Ho Yen-hsi:. . . Ako dobijemo upute da krenemo u ratni pohod, urimo u nepoznatu zemlju u koju ni je prodro kulturni utjecaj i komunikacije su presje ene, te se kreemoprema njezinim klancima; nije li to teko? Ako krenem s jednom vojskom, neprijatelj e me budno ekati. Jer, situacija napadaa i brani telja znatno se razlikuje. Toje jo tonije kad se ne prijatelj koncentrira na obranu i upotrebljava sred stva koja suparnika zavode na krivi puti Ako nema mo plan, djelujemo nepromiljeno. Savladavajui prepreke i ulazei na opasna mjesta suoavamo se s opasnou da budemo zarobljeni ili poplavljeni. Marirajui kao da smo pijani, moemo naletjeti na neoekivanu bitku. Kad se zaustavimo nou, brinu nas lane uzbune; ako urimo nespremni, padamo u zamke. To znai povesti vojsku tigrova i medvjeda u zemlju smrti. Kako se moemo nositi s utvrdama pobunjenika ili neprijatelja istjerati iz njegovih taj nih skrovita? Dakle, u neprijateljskoj zemlji moramo savreno dobro poznavati planine, rijeke, visoravni, nizine i brda koje neprijatelj moe braniti kao strateke to ke; ume, trstiku, grmlje i visoku travu u kojoj se moe sakriti; duinu cesta i putova, veliinu grado va, gradia i sela, plodnost ili neplodnost polja, du binu irigacijskih kanala, koliinu zaliha, veliinu protivnike vojske, otrinu oruja. Tada emo znati sve o neprijatelju i lako emo ga pobijediti.

160

POGLAVLJE V JI: MANEVRI

Rat se temelji na obmani. Kreite se kada vam to do nosi prednost i stvorite promjene u situaciji raspriva njem i okupljanjem snaga.9

Tijekom ratnog pohoda budite brzi poput vjetra; u laganom maru velianstveni poput ume; u pljakanju budite poput vatre; kad stojite budite vrsti kao planine.1 0 Nemjerljivi poput oblaka, kreite se poput groma.

Kad pljakate sela, razdijelite svoje snage.1 1 Kad osvojite neko podruje, podijelite ratni plijen.1 2

Procijenite situaciju, a zatim se pokrenite.

Onaj tko poznaje umjetnost izravnog i neizravnog pris tupa, bit e pobjednik. To je vjetina manevriranja.

Knjiga vojne administracije kae: Budui da se glas ne uje u bitki, upotrebljavaju se bubnjevi i zvona. Budui da se jedinice ne mogu jasno vidjeti, upotrebljavaju se zastave i stjegovi.1 3
9 Mao Tze-Tung parafrazira ovaj odlomak nekoliko puta. 1 0 Japanski ratnik Takeda Shingen prihvatio je ovo kao svoj slogan. 1 1 Yang Ping-an redigira i pie: Neprijatelj se razdvaja gdje god se pokazuju vae zastave. ini se da nema opravdanja za tu promjenu. 1 2 Umjesto podijelite profite, Yang Ping-an kae branite ih do najbolje prednosti. Tekst ne podrava ovaj prijevod. 1 3 Ovaj je odlomak zanimljiv, jer Sun Tzu navodi djelo pisano prije njegovog.

161

UMIJEE RATOVANJA

Gongovi i bubnjevi, zastave i stjegovi privlae panju vojnih jedinica. Kad se one tako ujedine, hrabri ne mo gu napredovati sami, niti se kukavice mogu povui. To je umjetnost voenja vojske. Tu Mu:. . . Vojni zakon kae: Oni koji ne napre duju i oni koji se ne povlae kada bi trebali, bit e pogubljeni.

18

162

POGLAVLJE VII: MANEVRI

Kad se W u Ch 'i borio protiv Ch 'ina, jedan asnik prije poetka bitke nije mogao suspregnuti svoju rev nost. Krenuo je naprijed, odrubio nekoliko glava i vratio se. Wu Ch'i je zapovjedio da ga se pogubi. Vojni povjerenik prigovorio mu je, rekavi: To je talentirani asnik, ne bi mu trebao odrubiti glavu. W u Ch 'i je odgovorio: Siguran sam da je talenti ran, ali je neposluan. I tako gaje pogubio.

Tijekom none bitke koristite mnogo baklji i bubnjeva, a danju brojne zastave i stjegove, kako biste utjecali na ono to jedinice vide i uju.1 4 Tu Mu: . . . Kao to velike formacije u sebi sadre male, tako i veliki logori sadravaju manje. Vojske prethodnice, pozadine, desnog i lijevog boka imaju zasebne logore. Oni tvore krug oko glavnog stoera zapovjednika koji se nalazi u sredini. Svi logori okru uju glavni stoer. Neki kutovi spojeni su zajedrio ka ko bi se logor doimao poput konstelacije Pi Lei.J5 Udaljenost izmeu logora nije vea od sto kora ka, niti manja od pedeset. Ceste i putovi spajaju se kako bi postrojbe mogle paradirati. Utvrde su okre nute jedna prema drugoj kako bi si meusobno mogle pomoi lukovima i samostrijelima. Na svakom raskriju gradi se mala utvrda; na vrhu se gomila drvo za potpalu; unutra su tajni

19

1 4 Moda neprijateljeve, nije jasno ije. Moda i jedne i druge. Tu Muov komentar nije posebno bitan za odlomak, ali ostavljen je zato to ukazuje na zamjetno visok stupanj vjetine u znanosti kastrametacije (stvaranja i podizanja vojnih logora, op. prev.). 1 5 Markal? P i je Alpharatz.

163

UM IJEE RATOVANJA

tuneli. ovjek se do njih penje Ijestvama; ondje se postavljaju strae. Ako straar nakon sumraka uje bubnjeve na etiri strane logora, pali signalnu vat ru. Dakle, ako neprijatelj napadne nou, on moe ui kroz kapije, ali posvuda su dobro branjeni mali logori i neprijatelj nee znati koji napasti, onaj na istoku, zapadu, sjeveru ili jugu. U logoru glavnog zapovjednika ili u manjim logorima, oni koji prvi shvate daje neprijatelj doao doputaju mu da ude; zatim udaraju u bubnjeve, a ostali logori odgovaraju. Signalne vatre pale se na svim malim utvrdama, osvjetljujui no kao da je dan. asnici i jedinice zatvaraju kapije logora i j-

POGLAVLJE VII: MANEVRI

grudobrana promatraju neprijatelja. Jaki samostri jeli i moni lukovi ciljaju u svim smjerovima... Nas vie brine da neprijatelj moda nee napasti nou, jer ako napadne sigurno je poraen.

20
Vojska moe izgubiti moralnu snagu, a zapovjednik hrabrost.1 6 Ho Yen-hsi:. . . W u Ch'ije rekao: Odgovornostza vojsku od milijun ljudi lei najednom ovjeku. On je okida njezine moi.
1 6 Ili svoju pamet, nisam siguran.

UMIJEE RATOVANJA

M ei Yao-Ch'en: Ako vojska ostane bez morala i njezin e general izgubiti sranost. Chang Y ii:. . . Generalpobjeuje sranou. Red i zbrka, hrabrost i kukaviluk, to su osobine kojima upravlja srce. Dakle, onaj tko zna kako kontrolirati neprijatelja frustrira ga i tada kree na njega. Ljuti neprijatelja kako bi ga zbunio i napada kako bi ga zaplaio. Tako neprijatelju oduzima sranost i

U rano jutro duh je britak, tijekom dana malaksa, a uveer se misli okreu domu.1 7

21

Zato oni vjeti ratovanju izbjegavaju neprijatelja kad mu je moral snaan i napadaju ga kad je umoran, a njegovi vojnici nostalgini. To je nadzor nad zajednikim moralnim faktorom.

22

Dobro organizirana vojska eka neorganiziranog neprijatelja; bunog i dok miruje. To je nadzor nad mentalnim faktorom. Tu M u: Ako su mirni i vrsti, dogaaji ih ne unitavaju. Ho Yen-hsi: Jer, za generala koji odgovorno mora upravljati vojskom od milijun ljudi protiv neprija telja silovitih poput tigrova, prednosti i nedostaci ni su odvojivi. Suoen s bezbrojnim promjenama mora
7 Mei Yao-Chen kae da ju tro , dan i veer predstavljaju faze dugih ratnih pohoda.

23

166

POGLAVLJE VII: MANEVRI

biti mudar i prilagodljiv; mora imati na umu sve mogunosti. Ako nema vrsto srce i prosudba mu je pomuena, kako e moi reagirati na okolnosti, a da ne izgubi pamet? I kako e rijeiti odreeni zadatak smireno? Kadje neoekivano suoen s ozbiljnim potekoama, kako nee biti uznemiren? Kako moe nadzirati tisuu pojedinosti i pritom ostati pribran?

U blizini bojnog polja vojska eka neprijatelja koji dolazi izdaleka; odmorni ekaju iscrpljenog neprijatelja; dobro hranjene jedinice gladnog. To je nadzor nad fizikim faktorom.

Ne napadaju neprijatelja koji napreduje s pravilno poredanim zastavama niti onoga ije su formacije dojmljivo rasporeene. To je nadzor nad faktorom promjenjivih okolnosti.1 8

Vjetina upotrebe grupa je sljedea: kad neprijatelj zauzima visoki teren ne suprotstavljajte mu se; kad je leima okrenut brdu ne napadajte ga.

Kada se pravi da bjei, nemojte ga progoniti.

Ne napadajte njegove elitne postrojbe.

1 8 Ili faktora okolnosti. O n i se u ovom odjeljku odnosi na ljude vjete ratovanju.

167

UMIJEE RATOVANJA

2 9 Nemojte progutati ponueni mamac. M ei Yao-Chen: Riba koja napada mamac bit e ulovljena; jedinice koje prihvate mamac bit epora ene. Chang Yii: Tri strategije kau: Na mirisni ma mac sigurno e se uloviti riba.

3 0 Ne napadajte neprijatelja koji se vraa kui.

3 1 Opkoljenome neprijatelju morate ostaviti put za bijeg. Tu M u: Pokaite mu put do sigurnosti i tako u nje govu umu stvorite ideju da postoji alternativa smrti. Zatim udarite. Ho Yen-hsi: Kad je Ts'ao Ts'ao opkolio Hu Kuana, izdao je zapovijed: Kad se zauzme grad, hranitelji e biti zakopani. Mjesec m mjesecom, grad se drao. Ts 'ao Jen je rekao: Kad je grad opkoljen, bitno je pokazati opkoljenima kako postoji nain da preive. Gospodaru, budui ste im rekli da se moraju boriti do smrti, svi e se boriti da spase vlastitu kou. Grad je jak i ima dovoljno hrane. Ako ih napadnemo, mnogi vojnici i asnici bit e ranjeni. Ako ustrajemo u opsadi, ona e dugo trajati. Nije dobar plan ulo goriti se pod zidinama jakoga grada i napasti pobu njenike odlune da se bore do smrti! Ts 'ao Ts 'ao je posluao njegov savjet i grad se predao.

168

POGLAVLJE VII: MANEVRI

32
Ne napadajte opkoljenog neprijatelja. Tu Yu: Princ Fu Ch a i je rekao: Divlje zvijeri se oajniki bore kad nemaju odstupnicu. To jo vie vrijedi za ljude! Ako znaju da ne postoji alternati va, borit e se do smrti. Tijekom vladavine cara Hstiana od Hana, Chao Ch 'ung-Kuo potiskivao je pobunu plemena Ch iang. Pripadnici toga plemena vidjeli su njegovu veliku vojsku, odbacili svoj teki teret i krenuli prema prijelazu preko ute rijeke. Putje vodio kroz uske kanjone i Ch ung Kuo ih je bez urbe tjerao ispred sebe. Netko je rekao: elimo postii veliku prednost, ali napredujemo polako. Ch'ung-Kuo je odgovorio: Oni su oajni. Ne mogu ih forsirati. Ako ih budem tjerao na miran nain, ii e i nee se osvrtati. Ako ih pritisnem, okrenut e se prema nama i boriti se do smrti. Svi su generali uzviknuli: udesno!

3 3 To je metoda upravljanja jedinicama.

169

POGLAVLJE V ili: DEVET VARIJABLI

DEVET VARIJABLI
Sun Tzu je rekao:

1
Sustav upravljanja postrojbama je takav da zapovjednik dobiva svoj mandat od vladara kako bi mobilizirao ljude i okupio vojsku.1

2
Ne biste se trebali ulogoriti na niskome terenu.

3
Na terenu pogodnom za komunikaciju ujedinite se sa saveznicima.

4
Nemojte se dugo zadravati u pustim krajevima.

5
Na zatvorenom terenu potrebna je snalaljivost. Na smrtonosnom terenu se morate boriti.
1 Kako Sun Tzu upotrebljava gotovo identine rijei u uvodu sedmog poglavlja, Yang Ping-an bi to izbacio. Takoer bi izbacio i odlomke od 2 - 6, koji se pojavljuju kasnije u diskusiji o Devet terena i zamijenio ih odlomcima 26 - 32 iz sedmog poglavlja. Kad Sun Tzu koristi negativ u odlomcima 2 - 6, to nije konani oblik koji je koristio ranije. Zato nisam smatrao opravdanim prihvaanje predloenih izmjena. Devet vari ja b li su tako izraene u odlomcima 2 - 7 .

171

UMIJEE RATOVANJA

Nekim putovima ne treba ii; neke jedinice ne treba napasti; neke gradove ne treba osvajati; za neke se terene ne treba boriti. Wang Hsi: Po mojem miljenju, jedinice poslane kao mamac, elitne jedinice, te neprijatelja u dobro ustrojenim i dojmljivim formacijama ne treba napasti. Tu Mu: To se vjerojatno odnosi na neprijatelja koji se nalazi na stratekim poloajima iza zidova i du bokih jaraka s dovoljno ita i hrane, ija je zadaa zadrati moju vojsku. Ako bih napao grad i zauzeo ga, ne bih postigao znaajniju prednost; ako ga ne bih zauzeo, napad bi sigurno oslabio mo moje voj ske. Dakle, ne trebam napasti.

Postoje situacije kad ne treba posluati zapovijed vladara.2 Tsao Tsao: Kada vodi brze akcije general se ne treba ograniavati zapovijedima vladara. Tu Mu: Wei Liao Tzu kae: Oruje je zlokobno sredstvo, borba je suprotna vrlini; generalje minis tar smrti koji nije odgovoran nebesima iznad sebe, zemlji ispod sebe, neprijatelju ispred sebe i vladaru iza sebe. Chang Yii: Sada je kralj Fu Ch a i rekao: Kada vidite ispravan smjer, napadnite; ne ekajte zapovijedi.

9
General koji vjeto vlada prednostima faktora devet varijabli zna kako upotrijebiti jedinice.

172

POGLAVLJE V III: DEVET VARIJABLI

Chia Lin: General se mora pouzdati u svoju sposob nost upravljanja situacijom u svoju korist s obzirom na ratne uvjete. Nije duan paziti na proceduru.

General koji ne razumije prednosti poznavanja faktora devet varijabli, nee moi iskoristiti teren u svoju korist ak ni ako ga poznaje. Chia Lin: . . . General cije?ii povoljne promjene ratnih uvjeta.

10
11

Kad je rije o vojnim akcijama, onaj tko ne razumije vanost taktike koja je primjerena faktorima devet varijabli, nee moi djelotvorno upotrijebiti svoju vojsku, ak ako i razumije pet prednosti.3 Chia Lin:. . . Ovo je Pet varijacija: Ni najkraim putom ne treba ii ako ovjek zna da je taj put opasan i da ga moda eka zasjeda. Iako je vojsku mogue napasti, to ne treba uiniti ako se neprijatelj nalazi u oajnim okolnostima i ako postoji mogunost da e se boriti do smrti. Grad, makar bio izoliran i izloen napadu, ne treba napasti ako je dobro opskrbljen, branjen spo sobnim jedinicama pod vodstvom mudroga genera la i ako su njegovi ministri odani, te imaju nedoku ive planove. Teren, iako osvojiv, ne treba zauzimati ako znamo da e ga nakon osvajanja biti teko braniti ili ako

2 Sveobuhvatni pojam koji ukljuuje prethodno nabrojene varijable okolnosti. 3 Zbunjujui odjeljak koji zadaje probleme svim komentatorima. Ako je Chia Lin u pravu, pet prednosti su situacije imenovane u odjeljcima 2 - 6 .

173

174

POGLAVLJE

DEVET VARIJABLI

njegovo osvajanje ne donosi prednost nego provocira napad koji e uzrokovati gubitke. Zapovijedi vlada ra treba slijediti, osim ako general zna da e ovakvo nadziranje poslova iz glavnog grada biti tetno. Tih pet faktora ne moe se rijeiti unaprijed, ve ih treba rjeavati redom kojim se pojavljuju i u skladu s okolnostima.

Iz toga razloga, mudar general mora razmatrati povoljne i nepovoljne faktore.4 Tsao Tsao: On razmilja o opasnostima koje su sas tavni dio prednosti i o prednostima koje su sastavni dio opasnosti.

12

1 3 Uzme li u obzir povoljne imbenike general ini svoj plan izvedivim; uzme li u obzir nepovoljne imbenike moe razrijeiti potekoe.5 Tu Mu:. . , elim li zadobiti prednost nad neprija teljem, ne smijem uzimati u obzir samo povoljne okolnosti nego moram pretpostaviti da su mogua neugodna iznenaenja. Ho Yen-hsi: Prednosti i otegotne okolnosti uzaja?nno su reproduktivne. Prosvijetljeni su promiljeni.

4 Sun Tzu kae da su oni pom ijeani. 5 Sun Tzu kae da uzim anjem u obzir povoljnih faktora plan postaje pouzdan. Izvediv je najblii izraz.

175

UMIJEE RATOVANJA

14
Onaj tko uznemiruje svoje susjede, ini to nanosei im tetu. Chia Lin: Planovi i projekti, kojima se nanosi teta neprijatelju, raznovrsni su. Ponekad uklonite njego ve mudre i vrle ljude kako ne bi imao savjetnike. Ili poaljite izdajnike u njegovu zemlju kako bi mu unitili administraciju. Ponekad se posluite luka vim varkama kako biste udaljili ministre od vlada ra. Poaljite vjete zanatlije koji e potaknuti ljude da troe svoje bogatstvo. Poaljite mu glazbenike i plesae koji e promijeniti njegove obiaje. Lli mu dajte lijepe ene da ga zavedu.

15
Umara ih drei ih stalno zaposlenima i potie na urbu nudei im velike dobitke.

16
Prema ratnoj doktrini, ne smije se pretpostaviti da neprijatelj nee doi, nego ga treba doekati spreman: takoer, ne smije se pretpostaviti da nee napasti, nego uiniti sebe nepobjedivim. Ho Yen-hsi:. . . Wuove strategije kau: Kadje svijet u miru, gospodin dri ma uz sebe. 1 7 Pet je osobina koje mogu biti opasne u karakteru generala.

176

UM IJEE RATOVANJA

18
Ako je neoprezan, moe biti ubijen; Tu Mu: Glup i hrabar general prouzroit e tetu. Wu Ch'ije rekao: Kadljudi raspravljaju ogenera lu, uvijek obraaju pozornost na njegovu hrabrost. Za generala hrabrost je samo jedna od kvaliteta. Hrabar general u bitku e ui nepaljivo i zato e mu promaknuti prednosti.

19
Ako je kukavica, bit e zarobljen; Ho Yen-hsi: Ssu-Ma Fa kae: Onaj tko cijeni svoj ivot vie od svega drugog, bit e savladan oklijeva njem. Oklijevanje je velika mana generala.

20
Ako je impulzivan, moete od njega napraviti budalu; Tu Yu: Impulzivnog je ovjeka lako razbjesniti, a tako i ubiti. Onaj tko se lako naljuti, nerazuman je, tvrdoglav i brzoplet. Ne razmilja o tekoama. Wang Hsi: Mirnoa je osobina vana za tempera ment generala.

178

POGLAVLJE V ili: DKVF.T VARIJABLI

21
Ako je previe astan, moete ga ukaljati. Mei Yao-Chen: Onaj kojemu je previe stalo do ugleda, ne obraa pozornost ni na sto drugo.

22
Ako je suosjeajan, moete ga uznemiriti. Tu Mu: Onaj tko je human i suosjeajan i boji se rtava, nije u stanju rtvovati privremenu prednost radi dugorone dobiti i ne moe se odrei jednog kako bi osvojio drugo.

2 3 Tih pet osobina ozbiljne su mane u karakteru generala i vrlo su tetne u vojnim akcijama.

24
Propast vojske i smrt generala neizbjeno proizlaze iz ovih nedostataka, pa o njima mora dobro promisliti.

179

POGLAVLJE IX: MAREVI

MAR EV I

Sun Tzu je rekao:

1
Kad zauzimate poloaj i suprotstavljate se neprijatelju, nakon to prijeete planine, ostanite u blizini dolina. Ulogorite se na povienom terenu okrenutom prema sunanoj strani.'

Borite se nizbrdo; ne napadajte kad se uspinjete.2 3 Toliko o zauzimanju poloaja u planinama.

4
Nakon to prijeete rijeku, morate se udaljiti od nje.

5
Kada neprijatelj u nadiranju prelazi preko vode, ne napadajte ga na obalama. Dobro je dozvoliti prelazak polovici njegove vojske i tek tada napasti. Ho Yen-hsi: Tijekom perioda Proljea i Jeseni vojvo da od Sunga doao je u Hung kako bi se sukobio s
1 Doslovno, Gledajui u smjeru rasta, ulogorite se na visokom m jestu. Komentatori objanjavaju da sheng ( ^ ), rast, znai y a n g {$ ^ jf), sunan - to jest jug.

2 Prihvaena je verzija TT. Inae: U planinskom ratovanju, ne napadajte uzbrdo.

181

UM IJEE RATOVANJA ! I

vojskom Ch'ua. Vojska Sunga zauzela je poloaj prije nego to su jedinice Ch ua prele rijeku. Ministar ra ta rekaoje: Neprijatelja je mnogo, a nas malo. Tra im dozvolu za napad prije nego prijeu rijeku. Vojvoda od Sunga je to odluno odbio. Kadje vojska Ch 'ua prela rijeku, ali sejo nije bila svrstala u postrojbe, ministarje ponovo traio dozvolu za napad, a vojvodaje odgovorio: Jo ne. Napast e mo kada okupe svoju vojsku. Vojska Sunga je poraena, vojvoda ranjen u bedro, a asnici Vana su uniteni.3

Ako se elite boriti, ne sukobljavajte se s neprijateljem blizu vode.4 Zauzmite poloaj na povienom terenu okrenutom prema suncu. Ne zauzimajte poloaj nizvodno.

6
7

To je povezano sa zauzimanjem poloaja u blizini rijeke.

Slane movare prijeite urno. Ne zadravajte se u njima. Ako se sukobite s neprijateljem usred slane movare, morate zauzeti poloaj blizu trave i vode, s drveem u pozadini.5

8
9

Toliko o zauzimanju poloaja u slanim movarama.

3 Izvor primjedbe Mao Tze-Tunga: M i nismo poput Vojvode od Sunga. 4 Komentatori kau da je smisao povlaenja od obala namamiti neprijatelja da pokua prijei rijeku. 5 Moda slane ravnice koje se s vremena na vrijeme poplave, kao to se dogaa u

sjevernoj i istonoj Kini, a ne slane movare koje se moe prijei samo amcim a i koje su nam poznatije.

182

POGLAVLJE IX: MAREVI

Na ravnome terenu zauzmite poloaj koji olakava vae akcije. S uzvisinama u pozadini i zdesna, bojno polje je naprijed, a pozadina je sigurna.6

10

Tako treba zauzeti poloaj na ravnome terenu.

Openito, tako se treba ulogoriti u etiri spomenute situacije. Na taj je nain uti Car pokorio etiri vladara.8

11 12

1 3 Vojska daje prednost povienom terenu; cijeni sunevu svjetlost i ne voli sjenu. Dakle, kako bi ostala zdrava, vojska zauzima vrst poloaj. Vojska koja ne pati od bezbrojnih bolesti, sigurno e pobijediti.9

14
Kada ste blizu breuljaka, brda, nasipa ili obala, oslonite desni bok i pozadinu na njih, zauzimajui poloaj na sunanoj strani.

1 5 Te su metode korisne za vojsku jer uzimaju u obzir prednosti terena.1 0

6 Sun Tzu kae: Sprijeda smrt; straga ivot. Desni bok je ranjiviji; titovi se nose na lijevoj ruci. 7 To jest, opisane metode treba upotrijebiti prilikom podizanja logora. Chang Yu

odabire odlomke kako bi objasnio podizanje logora, ali zatim nastavlja citirati Chu-Ko Lianga vezano za samu borbu na takvim mjestima. 8 Pretpostavlja se da je vladao u razdoblju od 2697. do 2597. godine prije Krista. 9 Doslovno, stotinu bolesti.

183

UM IJEE RATOVANJA

Kada postoje opasni vodeni tokovi poput nebeskih bunara, nebeskih zatvora, nebeskih mrea, nebes kih zamki i nebeskih pukotina, morate se odmah odmaknuti od njih. Ne pribliavajte im se. Tsao Tsao: Divlje vode duboko u planinama opas ni su vodeni tokovi. Mjesto okrueno uzvisinama, s dolinom u sredini, naziva se nebeski bunar. Kada planinski teren nalikuje natkrivenom kavezu, to je nebeski zatvor. Mjesta na kojima sejedinice mogu zarobiti i odsjei od glavnine, nazivaju se nebeske mree. Mjesto gdje je teren utonuo, naziva se nebeska zamka. Nebeska pukotina je mjesto gdje su planinske klisure uske, a putovi utonuli nekoliko metara.

16

Nastojim se drati podalje od tih mjesta, a neprijatelja navodim prema njima. Ja sam im okrenut licem, a ne prijatelj leima.

Kada bokovima vojske prijete opasni klanci ili jezera pokrivena vodenim biljkama, trstikom i grmljem, ili umovite planine s gustim raslinjem, morate ih paljivo pretraiti. Na takvim se mjestima postavljaju zamke i skrivaju pijuni.

1 0

Sljedei odjeljak kae: Kada pada kia u gornjim dijelovim a rijenog toka i

zapjenjena voda tee nizvodno, oni koji ele prijei gaz moraju ekati da vodostaj padne. To oito ne spada ovdje. Pretpostavljam da je to dio komentara koji je nekako dospio u sam tekst.

184

POGLAVLJE IX: MAREVI

19
Kada je neprijatelj blizu, ali se skriva, on ovisi o povoljnom poloaju. Kada iz daljine izaziva na bitku, eli vas namamiti naprijed, jer ako je na dobrom tere nu, ima prednost.1 1

20
Kada se ini kao da se drvee pomie, to neprijatelj napreduje.

1 1 U drugoj verziji vjerojatno pie: ...n u d i tobonju prednost.

UMIJEE RATOVANJA

U grmlje se, zbog obmane, postavljaju brojne prepreke.

21

22
Ptice koje uzlijeu znak su da se neprijatelj skriva u zasjedi, a divlje ivotinje koje bjee znak su da vas pokuava iznenaditi.

23
Praina koja se podie u visokim, ravnim stupovima upozorava na pribliavanje bojnih kola. Rasprena praina koja lebdi nisko najavljuje dolazak pjeatva. Tu Mu: Kada se kola i konjica kreu brzo, slijede jedni druge poput riba na uzici i zato se praina die visoko u stupovima. Chang Yu:. . . Kada vojska marira, patrole treba poslati u izvidnicu. Ako vide prainu koju podie neprijatelj, moraju brzo obavijestiti svog generala.

24
Ako se praina podie na irokom podruju, to neprija telj prikuplja drva za potpalu, a kada postoje brojni mali oblaci praine koji se udaljavaju, tada neprijatelj podie logor za vojsku.1 2

25
Kad neprijateljski poslanik govori ponizno, ali neprija telj nastavlja s pripremama, krenut e naprijed. Chang Yii: Kadje T'ien Tan branio Chi Mo, Yenov

1 2

Prihvaena je Li Ch'uanova verzija, prikupljaju drva za potpalu. Neprijatelj

dovlai svenjeve drva. Komentari koji prekidaju odlomak posveeni su raspravama o tome kako ljudi prikupljaju drva!

186

POGLAVLJE IX: MAREV1

general Ch'i Che opkolio ga je. T'ien Tan osobno je uzeo lopatu i radio zajedno sa svojim vojnicima. Poslaoje svoje ene i konkubine medu vojsku i podi jelio vlastitu hranu asnicima. Zene je poslao i na gradske zidove da pregovaraju o uvjetima predaje. General Yena bio je vrlo zadovoljan. T'ien Tan pri kupio je dvadeset etiri tisue unci zlata, teje zapo vjedio bogatim graanima da generalu poalju pismo sporukom: Grad e se odmah predati. Naa je jedi na elja da ne zarobite nae ene i konkubine. Vojska Yena opustila se i postala nepaljiva, a T'ien Tan je izaao iz grada i teko ih porazio.

26
Kad je jezik poslanika prijetvoran, ali neprijatelj samouvjereno napreduje, povui e se. 2 7 Kada poslanici govore ispriavajui se, ele predah.1 3

Kad neprijatelj bez prethodnoga dogovora trai primirje, kuje urotu. Chen Hao:. . . Ako neprijatelj bez razloga moli za primirje, poslovi u njegovoj zemlji zasigurno su ugroeni, te je zabrinut i eli predah. Ili zna da je naa situacija pogodna za njegove urote te nastoji sprijeiti sumnju u svoje namjere traei primirje, kako bi iskoristio nau nespremnost.

28

1 3 Ovaj odlomak, koji je u tekstu na krivom mjestu, prebaen je ovdje.

187

UM IJEE RATOVANJA

29
Kad laka kola prva izlaze i zauzimaju poloaj na boko vima, neprijatelj se priprema za bitku. Chang Yii: U Formaciji riblje ljuske, bojna kola su naprijed, a pjeatvo iza njih.

3 0 Kad neprijateljska vojska marira brzo, a bojna kola se kreu kao da sudjeluju u paradi, neprijatelj oekuje pojaanje.1 4
1 4 To nije potpuno jasno. Oekuje sastanak s pojaanjem? Ili se njegovi razasuti odredi koncentriraju?

188

POGLAVLJE IX: MAREVI

31
Kada pola njegove vojske napreduje, a pola se povlai, neprijatelj vas pokuava prevariti.

32
Kad se vojnici naslanjaju na oruje, izgladnjeli su. 3 3 Kada vodonoe piju prije nego to e odnijeti vodu u logor, vojska pati od ei.

189

UM IJEE RATOVANJA

3 4 Kad neprijatelj uvia ansu za prednost, ali ne napredu je kako bi je stekao, iscrpljen je.1 5

35
Ako se ptice okupljaju iznad logora, ti su logori prazni. Chen Hao: Sun Tzu opisuje kako razlikovati istini to i lano stanje neprijatelja.

36
Kad se nou uje buka iz neprijateljskog logora, neprijatelj se boji.1 6 Tu Mu: Njegova je vojska uplaena i nesigurna. Buni su kako bi sami sebi ulili sigurnost.

3 7 Kad su jedinice u neredu, general nema ugleda. Chen Hao: Kada generalove zapovijedi nisu stroge i odlune, a njegovo ponaanje dostojanstveno, asnici e biti neuredni.

3 8 Kad se njegove zastave i stjegovi neprekidno kreu, vlada pomutnja. Tu Mu: Vojvoda Chuang od Lua porazio je Ch ia kod Ch 'ang Shoa. Tsao Kuei zatraio je dozvolu da krene u potjeru. Vojvoda je pitao za razlog. On je odgovorio: Vidim da su vozai njihovih kola

1 5 injenica da je ovaj niz odlomaka izraen na najjednostavniji nain ne ograniava komentatore, koji inzistiraju na opirnom objanjenju svakoga odlomka. 1 6 Vidi Plutarhov opis perzijskog logora u noi prije bitke kod Gaugamele iz Aleksandra.

190

POGLAVLJE IX: MAREVI

zbunjeni, a njihove zastave i stjegovi vise. Zato ih elim progoniti.

39
Ako su asnici nervozni, iscrpljeni su. Chen Hao: Kad general ustraje u nepotrebnim projektima, svi su iscrpljeni. Chang Yii: Kada upravljanje i zapovijedi nisu ujednaeni, moral ljudi je nizak, a asnici pretje rano ljuti.

Kad neprijatelj daje ito konjima, a meso ljudima i kad njegove jedinice ne pripremaju kotlove za kuhanje, niti se vraaju u svoje atore, oajni su.1 7 Wang Hsi: Neprijatelj daje ito konjima i meso ljudima kako bi im poveao snagu i izdrljivost. Ako vojska nema kotlove, nee ponovno jesti. Ako se ljudi ne vraaju u svoje atore, ne misle na dom i namjeravaju krenuti u odluujuu bitku.

Kada se vojnici stalno okupljaju u malim skupinama i meusobno apuu, general je izgubio njihovo povjerenje.1 8

1 7 Chang Yu kae da je vojska koja spaljuje svoje brodove i razbija svoje kotlove u kripcu i borit e se do smrti. 1 8 Komentari ispod tog odjeljka su u principu posveeni objanjavanju upotrijebljenih izraza. Veina komentatora slae se da ljudi koji se okupljaju i apuu kritiziraju svoje asnike. Mei Yaoch'en prim jeuje kako vjerojatno planiraju dezertirati. Odjeljak koji slijedi je parafraza ovoga, i isputen je. 1 9 Ho Yen-hsi smatra da general treba teiti ravnotei izmeu tolerancije i strogosti.

191

UM IJEE RATOVANJA

42
Preeste nagrade ukazuju na to da je general iscrpio svoja sredstva; preeste kazne pokazuju da je u velikoj nevolji.1 9

43
Ako su asnici najprije prema ljudima nasilni, a poslije ih se boje, meu postrojbama vlada nedisciplina.2 0

44
Kada neprijateljeve jedinice imaju visok moral, ali suoeni s vaom suparnikom vojskom dugo ne kreu u bitku, niti odlaze, morate temeljito ispitati situaciju.

45
U ratu, same brojke kao takve ne osiguravaju prednost. Nemojte napredovati oslanjajui se samo na vojnu silu.2 1

46
Dovoljno je tono procijeniti neprijateljevu situaciju i koncentrirati svoje snage kako biste ga zarobili. To je sve. Onaj kome nedostaje sposobnost predvianja i tko podcjenjuje svojeg neprijatelja, sigurno e biti zarobljen.

4 7 Ako se vojnici kanjavaju prije nego to se zadobije njihova odanost, bit e neposluni. Ako vojnici nisu posluni, teko ih je upotrijebiti. Ako su jedinice odane, ali se kazne ne provode, ne moete ih upotrijebiti.

192

POGLAVLJE IX: MAREVI T

48
Dakle, zapovijedajte njima uljudno i udahnite im vojniki duh pa e pobjeda biti sigurna.

Ako ste dosljedni i vae zapovijedi uinkovite, one e biti izvrene. Ako zapovijedi nisu dosljedne i djelotvorne, vojnici ih nee provoditi.

49

5
Kada su zapovijedi dosljedno pouzdane i kao takve i izvrene, odnos zapovjednika i jedinica je dobar.

2 0 Ili, u poetku su hvalisavi, ali kasnije se boje neprijateljeve vojske? Ts'ao Ts'ao, Tu Mu, Wang Hsi i Chang Yu smatraju da se c h 'i ( ovdj e odnosi na neprijatelja,

ali ta misao ne odgovara prethodnom odlomku. Interpretacija Tu Yua, koju sam i prihvatio, ini se boljom. 2 1 Je r uspjeh u ratu ne mjeri se brojem vojnika, ve njihovom disciplinom i hrabrou. Prokopije, Povi je s t ratova, str. 347. 2 2 Ts'ao Ts'ao ovdje pogreno interpretira znak ( tsu ) ( J ^ ) u frazi tsu i ( to znai dovoljno je . Njegova greka oito je zbunila komentatore, ali nitko se nije htio prepirati s njime. Wang Hsi hrabro kae: M islim da oni koji su vjeti u izazivanju promjena u situaciji koncentriranjem i razdvajanjem vojske moraju samo okupiti svoje snage i iskoristiti slabu toku neprijateljeve obrane kako bi pobijedili, ali na kraju dozvoljava da Ts'ao Ts'aov ugled nadjaa njegovo ispravnije miljenje.

193

POGLAVLJE X: TEREN

TEREN1

Sun Tzu je rekao:

1
Teren se, prema svojoj prirodi, moe klasificirati kao pristupaan, zarobljavajui, neodluan, stisnut, strm i udaljen.2

Teren koji i mi i neprijatelj moemo prijei s podjedna kom lakoom, naziva se pristupanim. Onaj tko na takvom terenu prvi zauzme sunani poloaj primjeren njegovim rutama opskrbe, ima prednost u bitki.

Teren s kojeg je lako otii, ali se teko vratiti, zaroblja vajui je teren. Priroda ovakvog terena jest da na njemu moete pobijediti nepripremljenog neprijatelja. Ako je neprijatelj spreman, a vi ga napadnete, ali ne pobijedite, povratak je teak. To nije preporuljivo.

1Topografija ili prilagoavanje zem ljita. 2 Mei Yao-Ch'en definira pristupaan teren kao onaj na kojem se susreu i kriaju putovi; zarobljavajui teren je poput mree; neodluan teren je onaj na kojem je vojska zaglavljena s neprijateljem; stisn uti teren karakterizira dolina izmeu dvije planine; opasan teren je onaj na kojem ima planina, rijeka, brda i grebena, a ud aljeni teren je ravan. Sun Tzu upotrebljava izraz udaljen kako bi rekao da izmeu logora dvije vojska postoji znaajna udaljenost.

195

UM IJEE RATOVANJA

4
Teren koji je podjednako nepovoljan i za neprijatelja i za nas, neodluan je teren. Ako nas neprijatelj pokuava na mamiti na takav teren, ne prilazimo nego se udaljavamo, kako bismo mi namamili njega. Kada odvuemo pola njegovih snaga, imamo prednost potrebnu za napad. Chang Yii:. . . Li Chingovo Umijee ratovanja kae: Na terenu koji ne nudi prednost nijednoj strani, trebali bismo namamiti neprijatelja pravei se da odlazimo, priekati da pola njegovih snaga izae na otvoreno, te napasti.

Ako prvi zauzmemo poloaj na stisnutom terenu, moramo zaprijeiti prijelaze i ekati neprijatelja. Ako neprijatelj prvi zauzme takav teren i zatvori kanjone, ne treba ga slijediti, ali ako ih ne zaprijei u potpunosti, moemo to uiniti.

ES

Na strmom terenu moramo zauzeti poloaj na suna nim uzvisinama i ekati neprijatelja. Ako on prvi zauz me takav poloaj, namamit emo ga udaljivi se, a ne tako da ga slijedimo. Chang Yii: Ako se vojska treba truditi prva zauzeti poloaj na ravnome terenu, koliko je to tek vano na tekim i opasnim mjestima!4 Kako se takav teren moe prepustiti neprijatelju?

cfc

3 Openito sam preveo Yang iz Yin - Yanga kao ju g ili sunani, a Yin kao sjever ili sjenovit. U kontekstu Sun Tzua ti izrazi nemaju kozmiku konotaciju. 4 Hsien ( | ^ ) znai uzak prolaz, dakle, opasan i im plicitno strateki.

196

POGLAVLJE X: TEREN

7
Kad ste udaljeni od neprijatelja podjednake snage, teko je izazvati bitku i posve beskorisno napasti ga na poloaju koji je sam odabrao.5

Ta se naela odnose na est razliitih tipova terena. Naj vea je odgovornost generala istraiti ih s vrhunskom pozornou. Mei Yao-chen: Karakteristike terena su temeljni imbenici u postizanju pobjede.

9
Kada jedinice bjee, neposlune su, uznemirene,6 ratrkane i uspaniene i za to je kriv general. Nijedna od tih nesrea ne moe se pripisati prirodnim uzrocima.

10
Kad su ostali uvjeti podjednaki i vojska napadne silu deset puta veu, na kraju se mora dati u bijeg. Tu Mu: U situaciji kad slabiji treba napasti jaeg, morali bismo prvo usporediti mudrost i strategiju protivnikih generala, hrabrost i kukaviluk vojske, vremenske uvjete, prednosti terena, uhranjenost jedinica, njihov umor i svjeinu.

5 Fraza nakon napasti dodana je kako bi pojasnila Sun Tzuovo znaenje. 6 Znak preveden kao neposlune je shih znai skinuti tetivu s luka; dakle,

oputene, labave jedinice. Komentatori jasno govore da u tom kontekstu ovaj znak znai neposlune.

197

UMIJEE RATOVANJA

Kad su postrojbe jake, a asnici slabi, vojska je neposluna. Tu Mu: Odlomak govori o vojnim jedinicama i podasnicima7 koji su nekontrolirani i pretjerano zapovjedniki, te o plaljivim i slabim generalima i zapovjednicima. U ovoj dinastiji u poetku razdoblja vladavine Ch ang Ch 'inga? T'ien Puu je zapovjeeno preuzi manje vodstva u Weiu i napad na Wang T'ingCh ou. Pu je odrastao u Weiu i tamonji su ga ljudi prezirali; nekoliko desetaka tisua ljudi jahalo je na magarcima oko logora. Pu ih nije mogao obuzdati. Ostao je na svojem poloaju nekoliko mjeseci, a kad je htio krenuti u bitku, asnici i jedinice su se ras prili u svim smjerovima. Pu si je prerezao grlo.

11

12
Kad su asnici hrabri, a jedinice nedjelotvorne, vojska je u nevolji.9

13
Kada su stariji asnici ljuti ili neposluni, oni srljaju u bitku bez da razumiju izvedivost napada, a pritom ne sluaju naredbe zapovjednika te je vojska pred slomom.

7 Wu ( f g ) oznaava petoricu ljudi ili vou takve grupe; kaplara, niih asnika. 8 Od 820. do 805. godine prije Krista. 9 Zaglavljeni u blatu ili tonu, kao u movaru. Ako su trupe slabe, napori asnika su uzaludni kao da su zarobljene u movari.

198

UMIJEE RATOVANJA

Tsao Tsao: Stariji asnici su podreeni generali. Ako u bijesu napadnu neprijatelja, a da prethodno neprocijene snagu obje strane, vojskaje sigurno pred slomom.

14
Kad je general moralno slab i ne uspijeva postii vrstu disciplinu, kada njegove upute i vodstvo nisu prosvijet ljeni, kada nije uspostavio vrsta pravila za voenje as nika i ljudstva i kada formacije nisu ustrojene, vojska je u neredu.1 0 Chang Yii:. . . Kaos se razvija sam od sebe.

Kada zapovjednik, nesposoban procijeniti neprijatelja, malom silom napadne veliku, ili upotrijebi slabe jedini ce za napad na jake, ili kada ne uspije odabrati prave jedinice za prethodnicu, vojskom e zavladati panika. Tsao Tsao: U tim uvjetima on zapovijeda jedinica ma koje e se sigurno dati u bijeg. Ho Yen-hsi:. . . U Hanu su Dentlmeni s tri rijeke bili Prijatelji maeva neobinog talenta. U Wuu su udarnejedinice nazivane Unitavatelji tekoa; u Ch'iu Oni koji odluuju o sudbini; u T'angu Skakai i agitatori. To su bili nazivi udarnih po strojbi ija upotreba je od presudne vanosti u po bjednikoj taktici.1 1 Kad su svejedinice ulogorene zajedno, general iz svakog logora bira najhrabrije asnike koji se izdva jaju sposobnou i snagom i ije su vojne vjetine iz nad prosjenih. Oni se svrstavaju u posebne korpu se. Odabire se jedan ovjek od desetorice; tisua od deset tisua.

200

POGLAVLJE X: TEREN

Chang Y ii:. . . U bitki je vano upotrijebiti elitne jedinice kao prethodnicu. To jaa odlunost i otup ljuje neprijateljevu otricu.

16
Kada prevlada bilo koji od tih est uvjeta, vojska je na putu prema porazu stoga je najvea generalova odgo vornost da ih pozorno ispita.

17
Dobro poznavati teren od najvee je koristi u bitki. Dakle, procjena neprijateljeve situacije te izraun udaljenosti i teine terena, u svrhu kontrole nad pobjedom, vrline su nadmonoga generala. Onaj tko se bori i pri tom temeljito poznaje te imbenike, zasigurno e pobi jediti; tko to ne ini, zasigurno e izgubiti.

18
Ako je situacija pobjednika, ali vladar zapovijedi da se ne kree u borbu, general moe odluiti suprotno. Ako je situacija takva da ne moe pobijediti, ali vladar je iz dao zapovijed za napad, general ga ne mora posluati.

1 9 Dakle, general koji u napredovanju ne trai osobnu sla vu, a u povlaenju ga ne brine izbjegavanje kazne, nego

1 0 Izraz aljkav doslovno znai okom ito i vodoravno. 1 1 Naalost, funkcija Skakaa i agitatora nije jasna. Nesumnjivo se morala odnositi na podizanje morala trupa brzim vjebama i akrobatskim maevanjem po kojem su Kinezi opravdano poznati, te moda na impresioniranje neprijatelja svojom estinom i vjetinom.

201

POGLAVLJE X: TEREN

mu je jedini cilj zatititi ljude i braniti interese vladara, vrijedan je dragulj drave. Li Chiian :. . . Takav general nema osobnih interesa. Tu M u :. . . Malo je takvih generala.

Budui da takav general svoje ljude smatra svojom dje com, oni e ii za njim u najdublje doline. On postu pa prema njima kao prema vlastitim sinovima i zato su spremni umrijeti za njega. L i Chiian: Ako general pazi na svoje ljude na taj nain, dobit e njihovu snagu. Grofod Ch 'na trebao je samo izgovoriti rije i vojnici su se osjeali kao da nose toplu svilenu odjeu.1 2 Tu Mu: Tijekom perioda Zaraenih drava, kada je Wu Ch'i bio general, jeo je istu hranu i nosio istu odjeu kao najnie rangirani vojnici u njegovim postrojbama. Na njegovu krevetu nije bilo madra ca; tijekom marsa nije jahao konja; sam je nosio svoje zalihe. Dijelio je sa svojim jedi?iicama napo re i teke muke. Chang Yu: . . Vojni zakon kae: General mora biti prvi u naporima i mukama vojske. Na ljetnoj vruini, nee rairiti svoj suncobran niti e na hlad noi obui toplu odjeu. Na opasnim mjestima mora sjahati i hodati. eka dok se ne iskopaju bunari za vojsku i pije tek tada; jede tek kada je

1 2 Grof je suosjeao s onima koji su patili od hladnoe. Njegove rijei bile su dovoljne da utjee ljude i podignu njihov oslabljeni moral.

203

UM IJEE RATOVANJA

hrana za vojnike skuhana; zaklanja se tek kada su utvrde zavrene. 1 3

Ako je general dobar prema vojsci, ali je ne zna upotrijebiti; ako voli svoje vojnike, ali ne moe provesti zapovijedi; ako su jedinice u neredu, a on ih ne moe kontrolirati, ve su kao razmaena djeca; takva je vojska beskorisna. Chang Y ii:. . . Ako je general iskljuivo ljubazan, jedinice su poput neposlune djece i ne moe ih se upotrijebiti. Zbog toga je Ts'ao Ts'ao odrezao vlasti tu kosu i tako se kaznio.1 4 Ljudi vole dobre zapov jednike i istodobno ih se boje. Toje sve.

Ako znam da su moje jedinice sposobne napasti, ali ne znam je li neprijatelj spreman za moj napad, imam samo polovine izglede za pobjedu.

Ako znam da je neprijatelj ranjiv, ali nisam svjestan da moje jedinice nisu sposobne napasti, imam samo polovine izglede za pobjedu.

1 3 Vojni eseji i zakoni nazivani su P in g Fa. Chang Yu ne navodi iz kojeg citira. 1 4 Nakon to je izdao zapovijed da njegove trupe ne otete polje penice, neoprezno je dozvolio svome konju da je pogazi. Zbog toga je naredio da se pogubi njega osobno. asnici su ustro prosvjedovali i tada je Tsao Tsao na sebi prim ijenio ovu sim bolinu kaznu kako bi pokazao da je i zapovjednik duan potivati vojni zakon i disciplinu.

204

POGLAVLJE X : TEREN

24
Ako znam da mogu napasti neprijatelja i da su moje postrojbe sposobne to uiniti, ali ne znam da ga zbog obiljeja terena ne bih trebao napasti, imam samo polovine izglede za pobjedu.

25
Kada se kreu ljudi iskusni u ratovanju, oni ne grijee; kada napadaju, njihovi resursi su neogranieni.

I zato kaem: Upoznajte neprijatelja, upoznajte sebe i vaa pobjeda nikada nee biti ugroena. Upoznajte te ren, upoznajte vremenske uvjete i vaa pobjeda bit e potpuna.

26

205

ili J i" M Mt i V 1 ti* T i **' j[ __ _ X

1 V

I i*** EV

"J t
iM b f l l i

m mi

) t y i ** M 3 k

Ry i
J
j

T jji e : ~. t H t 1 t

i^ *

i )1 ? \ %*

_________ * 8 s ^ f l E * * t Hk[L ^ i i i lk i fV r v* Mk Jf

ft S r

W t
* fe .Cl* -

r . >

/ ,

s r i* * 7

r a p
/?r *. ' i- ' : -> * '* I ? L *V K & M '

* M U

,;

^[J?
. * -<. 4 f Jf

^0^* PT 3 ^

1 H

jr

i'l
-* v

vA'*

m " # **r w * & *

t ; :

z j

-i . 'V

O v/

p W Jj*tv *

M M T lb

2 > J L * > w v *

* r

rrj

< **.#
....

A *k

* :*

* y.'W i

T* Sr

I?

, ; V^w i I re J] &

r M

* < \;

KM*

W.U

: a; _

a ru rM S K

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA

i

D E V E T VRSTA TERENA1
Sun Tzu je rekao:

1
S obzirom na upotrebu jedinica teren se moe klasifici rati kao raspren, granini, kljuni, komunicirajui, fokalan, ozbiljan, teak, okruen i smrtonosan.2

Kad se feudalni gospodar bori na vlastitom podruju, on je na rasprenom terenu. Tsao Tsao: asnici i vojnici eznu da se vrate svo jim domovima,.

3 Kad plitko prodre u neprijateljev teritorij, nalazi se na graninome terenu.3

4
Teren koji i neprijatelju i meni prua podjednake pred nosti, iznimno je vaan teren.4
1 Originalni raspored ovog poglavlja u velikoj je mjeri ostao nedoraen. Mnogi stihovi nisu u odgovarajuem kontekstu; neki se ponavljaju i moda su drevni komentari koji su se nekako uvukli u sam tekst. Neke sam stihove premjestio, a one koji su se inili vikom elim inirao sam. 2 Ovaj je dio zbunjuju. Pristupaan teren iz prethodnog 3 Doslovno, la k i teren,

poglavlja definira se isto kao i kom unicirajui teren.

moda zato to se lako povui, jer asnici i vojnici lako dolaze na ideju o dezertiranju na poetku ekspedicije. 4 To je teren za kojega se bori, ili kako kae Tu Mu, strateki vaan teren.

207

UM IJEE RATOVANJA

l ------------------------------------------------------------1 ------------- 1

5
Teren koji je podjednako dostupan neprijatelju i meni, komunicirajui je teren. Tu Mu: Toje ravan i irok teren kojem se moe pri stupiti i s kojeg se moe otii, dovoljno velik za bitku i podizanje utvrda.

Kad je drava okruena s tri druge drave, njezino je podruje fokalno. Onaj tko ga prvi stavi pod kontrolu, dobit e potporu Svega-ispod-Neba.5

6
7

Kad vojska prodre duboko u neprijateljski teritorij, os tavivi za sobom mnoge gradove i naselja, na ozbiljnom je terenu. Tsao Tsao: S toga se terena teko vratiti.

Kad vojska prelazi planine, ume, strmu zemlju, ili marira kroz kanjone, movare ili bilo koja druga teko prohodna mjesta, na tekom je terenu.6

8
9

Teren kojem je teko pristupiti i mukotrpno ga je napustiti, pa i mala neprijateljska snaga moe napasti moju veu silu, naziva se okruenim.7 Tu Mu:. . . Ovdje je lako postaviti zasjede i vojska moe doivjeti teak poraz.
5 Carstvo se uvijek opisuje kao Sve-ispod-Neba. 5 Komentatori raspravljaju o interpretaciji znaka prevedenog kao teak. Nekolicina eli ograniiti znaenje ovog znaka na teren podloan poplavama. ' Ovaj glagol bi se prije mogao prevesti kao ve zati, a ne napasti.

208

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA

Teren na kojem vojska preivljava samo ako se bori hrabrou oajnika, naziva se smrtonosnim. Li Chiian: Vojska moe biti blokirana planinama sprijeda i rijekama straga, bez zaliha. U toj situaciji dobro je djelovati brzo; odugovlaenjeje opasno.

10
11

Dakle, ne borite se na rasprenom terenu i ne zaustavljajte se u graninim podrujima.

12

Ne napadajte neprijatelja koji zauzima vaan teren; na komuniciraj uem terenu ne dopustite da se vae formacije razdvoje.8 1 3 Na fokalnom terenu udruite se sa susjednim dravama; kad ste duboko u neprijateljskoj pozadini, pljakajte.9

14
Na tekom terenu forsirajte kretanje naprijed; na okruenome terenu smislite strategije; na smrtonosnome terenu se borite.

15
Na rasprenom terenu ujedinio bih odlunost vojske.1 0
8 Ts'ao Ts'ao kae da moraju biti okupljene. 9 Li Ch'uan misli da bi trebalo pisati ne pljakajte, jer je glavni cilj na neprijateljevom teritoriju dobiti sim patije i podrku ljudi. 1 0 Ovaj i devet sljedeih odjeljaka preneseni su u ovaj dio. U samom tekstu se pojavljuju kasnije unutar poglavlja.

209

UM IJEE RATOVANJA

Na graninome terenu drao bih snage vrsto povezane. Mei Yao-chen: U maru je nekoliko postrojbi pove zano; kad se vojska zaustavi, logori i utvrene strazarnice meusobno su povezani.

16

1 7 Na iznimno vanome terenu pourio bih pozadinske elemente. Chen Hao: Ako neprijatelj, pouzdajui se u nad mone brojke, krene u osvajanje takvog terena, ja aljem veliku silu na njegovu pozadinu.1 1

POGLAVLJE X I: DEVET VRSTA TERENA

Chang Yii:. . . Neki smatraju da ova fraza znai krenuti nakon neprijatelja i stii prije njega. 1 2

18
Na komuniciraj uem terenu obratio bih veliku pozor nost na obranu.

19
Na fokalnom terenu ojaao bih svoje saveze. Chang Yii: Svoje potencijalne saveznike nagrau jem vrijednostima i svilom i vezem ih ozbiljnim ugovorima. vrsto se drim dogovora i zato e mi moji saveznici sigurno pomoi.

20
Na ozbiljnome terenu osigurao bih stalan dotok zaliha.

21

Na tekomu terenu urno bih se kretao putovima.

22
Na okruenome terenu blokirao bih toke prilaza i izlaska. Tu Mu: Vojna doktrina kae da vojska koja opko ljava, mora ostaviti prolaz i pokazati opkoljenima da postoji izlaz, kako se ne bi borili do smrti. Zatim to treba iskoristiti i napasti ih. Ako sam na okrue nome terenu i neprijatelj otvori put kako bi naveo moje jedinice da pokuaju pobjei, zatvaram taj

1 1 Pitanje je o ijoj pozadini govori Sun Tzu? Ch'en Hao pronalazi smisao u tom odjeljku ovakvom kakav jest. 1 2 N e k i se odnosi na Mei Yao-Chena, koji smatra da hou u vremenskom smislu. znai nakon

211

UM IJEE RATOVANJA

put, pa e moji asnici i vojnici biti spremni boriti se do smrti.1 3

23
Na smrtonosnome terenu mogu dati na znanje da pre ivljavanje nije vjerojatno. Naime, u prirodi je vojnika da prue otpor kad su opkoljeni, da se bore do smrti kad nema alternative i da sluaju zapovijedi kad su oajni.

Taktike varijacije koje se odnose na devet tipova terena, prednosti zatvorenog ili otvorenog rasporeda, te naela ljudske prirode imbenici su koje general mora ispitati s najveom pozornou.1 4

U drevna vremena, ljudi vini ratovanju spreavali su ujedinjavanje neprijateljeve pozadine i prethodnice, uzajamnu suradnju velikih i malih elemenata; potporu snanih jedinica slabijima i meusobno podupiranje asnika i podreenih.1 5

1 3 Dugaka pria govori da je Shen Wu od Kasnog Weia, naavi se u takvom poloa ju, blokirao jedini izlaz pomou stoke. Njegove snage borile su se oajniki i porazile neprijateljsku vojsku od dvjesta tisua vojnika. 1 4 Nakon ovog odlomka slijedi sedam kratkih odlomaka koji definiraju izraze ve

definirane u odlomcima 2 - 20. ini se da su to komentari koji su se nekako nali u tekstu. 1 5 ak i kada se neprijatelj uspije okupiti, unutarnje nesloge koje izaziva vjet general uinit e ga nedjelotvornim.

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA

26
Kad su neprijateljeve snage rasprene spreava se njiho vo okupljanje; kad su okupljene treba stvoriti zbrku. Meng: Pokrenite mnoge zavaravajue akcije. Poka ite se na zapadu, a doite s istoka; namamite neprijatelja na sjever, a napadnite ga na jugu. Izhidite ga i zbunite kako bi razdvojio svoje snage. Chang Yii: Iznenadite ga napadima kada nije spre man. Udarite ga iznenada elitnim jedinicama.

27
Okupljaju se i kreu kada to donosi prednost; kada nema prednosti, zaustavljaju se.

Ako netko pita: Kako se nositi s dobro organiziranim neprijateljem koji se sprema napasti? Odgovaram: Osvojite neto njemu vrijedno i pokorit e se vaim eljama.1 7

28

29
Brzina je bit rata. Iskoristite neprijateljevu nepriprem ljenost; putujte neoekivanim rutama i udarite ga na mjestima gdje se nije pripremio. Tu Mu: Toje osnova rata i vrhunskog generalskog umijea.

1 6 Doslovno, Okupljaju se kada to donosi prednost i djeluju. Kad nema prednosti, vrsto stoje. U drugom komentaru Shih Tzu-m ei kae da se ne treba kretati ako to ne donosi prednost. 1 7 Komentari izmeu pitanja i odgovora su isputeni.

213

UM IJEE RATOVANJA

Chang Yii: Ovdje Sun Tzu ponovo objanjava koliko se cijeni boanska brzina.

30
Opa naela vezana za napadaku snagu: kad prodrete duboko u neprijateljski teritorij, vaa vojska je ujedinjena i branitelj vas ne moe svladati.

31
Opljakajte plodnu zemlju kako biste vojsku opskrbili s dovoljno hrane.

32
Pazite na prehranu vojske, nemojte ih nepotrebno iz gladnjivati. Ujedinite ih u duhu; uvajte njihovu snagu. Napravite nedokuive planove za kretanje vojske.

33
Stavite jedinice na poloaj s kojeg vojnici nee bjeati ni kad se suoe sa smru. Naime, ako se spremaju um rijeti, ima li iega to nisu spremni uiniti? Tada asnici i vojnici zajedno daju sve od sebe. U oajnikoj situaci ji ne boje se niega; kad nema izlaza stoje vrsto na svo jim poloajima. Duboko u neprijateljskoj zemlji vezani su jedni za druge i ako nema alternative sukobit e se s neprijateljem u borbi prsa o prsa.1 8

* Postoji nekoliko znakova u kineskom jeziku koji u osnovi znae boriti se. Ovdje je upotrijebljen izraz za blisku borbu. 9 To se odnosi na trupe generala koji brine o njima, koji ih ujedinjuje duhom, razvija njihovu snagu i stvara nedokuive planove.

214

POGLAVLJE.XI; DEVET VRSTA TERENA

34
Takve jedinice ne trebaju ohrabrenje. General dobiva njihovu potporu bez napora; njihove simpatije bez tru da; njihovo povjerenje bez prisile.1 9

35
Moji asnici nemaju viak bogatstva, ali ne zato to su odbacili svjetovna dobra; ne oekuju dug ivot, ali ne zato to mrze starost. Wang Hsi:. . . Kada asnici i vojnici mare samo za svjetovna bogatstva, uvat e ivot po svaku cijenu.

36
Na dan kad vojska kree, suze teku niz obraze onih koji ostaju i natapaju njihove revere. Tu Mu: Svi su sklopili ugovor sa smru. Prije bitke izdaje se zapovijed: Dananji posao ovisi ojednom udarcu. Tijela onih koji ne stave svoj ivot na kocku oplodit epolja i posta e hrana za ptice i zvijeri.

37
No, bacite li ih u situaciju iz koje nema bijega, pokazat e besmrtnu hrabrost Chuan Chua i Ts'ao Kueia.2 0

2 0 Djela tih heroja spominju se u SC, 68. poglavlje.

215

UMIJEE RATOVANJA

38
Jedinice vjetih vojskovoa reagiraju poput zmije iz planine Ch'ang. Kad je zmija udarena u glavu, njezin rep vri napad; kad je udarena po repu, napada njena glava, kad je udarena po sredini, napadaju i glava i rep.2 1

39
Ako netko pita: Jesu li jedinice sposobne reagirati tako koordinirano?, ja odgovaram: Jesu. Jer, iako ljudi Wua i Yiieha mrze jedni druge, kad su zajedno u amcu usred oluje, suraivat e kao to lijeva ruka surauje s desnom.

216

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA

Nije dovoljno pouzdati se u sputane konje ili ukopane kotae koija.2 2

40
41

Cilj vojne administracije jest njegovati i razvijati jedin stvenu razinu hrabrosti.2 3 Ispravnom upotrebom terena udarne i promjenjive snage koriste se na najbolji nain.2 4 Chang Yii: Ako ovjek iskoristi prednost terena, ak i slabe jedinice mogu pobijediti neprijatelja. Koliko to tek pomae vrstoj i jakoj vojsci! Sve se jedinice mogu upotrijebiti djelotvorno jer su rasporeene u skladu s uvjetima terena.

42
General mora biti smiren, nedokuiv, pravedan i mora vladati sobom.2 5 Wang Hsi: Ako je miran, nije nervozan; ako je ne dokuiv njegovi su planovi zatieni'; ako je prave dan, nije nedolian; ako ima sposobnost samosvladavanja, nije zbunjen.
2 1 Ta je planina oduvijek poznata kao planina Heng. Tijekom vladavine cara Wena (Liu Heng) od Hana (179. - 159. godine prije Krista) ime joj je promijenjeno u C h'ang kako bi se izbjegao tabu. U postojeim djelima ime H eng je promijenjeno u C h'ang. 2 2 Takva L in ija Maginot nije sama po sebi dovoljna da sprijei bjeanje jedinica. 2 3 Doslovno, Izjednaiti hrabrost (tako da su svi jednako hrabri) je pravi nain upravljanja. 2 4 Chang Yu jasno kae zato bi trebalo uzeti u obzir teren prilikom rasporeda trupa. Razlika u kvaliteti trupa moe se uravnoteiti pozornim rasporedom na terenu. Slabe trupe mogu biti na jakom terenu, ali mogu se slom iti ako ih se stavi na manje vrst poloaj. 2 5 Giles prevodi: Posao je generala da bude tih i time osigura tajnost; ispravan kako bi odrao poredak. Komentatori se ne slau, nitko to ne shvaa na ovaj nain, niti tekst podrava taj prijevod. Ja slijedim Ts'ao Ts'aoa i Wang Hsia.

217

UMIJEE RATOVANJA

4 3 Trebao bi biti sposoban prikriti svoje planove od asni ka i vojnika. Tsao Tsao:. . . Njegovejedinice mogu mu sepridru iti u slavlju i uspjehu, ali ne i u stvaranju planova.

44
Zabranjuje praznovjerne obiaje i tako vojsku liava sumnji. Tako do trenutka smrti nee biti nevolja.2 6 Tsao Tsao: Zabranite razgovor o predznacima i natprirodnim znakovima. Uklonite sumnje i nesi gurnosti iz planova. Chang Yii: Ssu-Ma Fa kae: Iskorijenitepredrasude.

4 5 On mijenja svoje metode i planove kako ljudi ne bi znali to radi. Chang Yu: Treba izmijeniti smjer prethodnih akci ja i stare planove.

46
On mijenja mjesta na kojima postavlja svoje logore, kree se skrivenim rutama i tako spreava da drugi predvide njegove ciljeve.2 7

2 6

Znak ^

na kraju ove reenice ita se M

, to znai prirodna ili od neba

poslana nevolja. Dio komentara Ts'ao Ts'aoa koji je isputen upuuje na to da su u njegovo vrijeme kruili razliiti tekstovi. 2 1 Ili moda, onemoguava neprijatelju da sazna njegove planove. Mei Yao-Chen smatra da to znai kako e neprijatelj time biti nesposoban stvarati planove. Giles dodaje da general, m ijenjajui mjesta svojih logora i putujui skrivenim rutama moe sprijeiti neprijatelja da predvidi njegove ciljeve, to se ini najboljim prijevodom. Komentatori ne objanjavaju ovu temu.

218

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA

Posao je generala okupiti vojsku i baciti je u oajniki poloaj.

47 49 5

On vodi vojsku duboko u neprijateljski teritorij i tamo otputa otponac.2 8

48

Spaljuje svoje brodove i razbija kotlove, tjera vojsku naprijed poput stada ovaca, mijenja smjerove i nitko ne zna kamo ide.2 9

Odreuje datum okupljanja i kad se postrojbe sastanu, odsijeca im rutu povratka kao da uklanja ljestve ispod njih. 5 1 Onaj tko ne zna planove susjednih drava ne moe na vrijeme sklopiti saveze; ako ne zna kakvi su uvjeti u planinama, umama, opasnim kanjonima i movarama ne moe voditi vojsku na mar; ako ne upotrijebi domae vodie ne moe iskoristiti prednost terena.

2 0

Otputanje otponca jli mehanizma uobiajeno je znaenje izraza

Idiom se prevodi kao: Aktivira svoje umjesne planove. Wang Hsi kae da kada je otponac otputen tada nema povratka (strijela se ne moe vratiti). Doslovni je pri jevod: On vodi vojsku duboko u teritorij feudalnih gospodara i tamo otputa otponac (ili aktivira svoje umjesne planove). Giles prevodi ovu frazu kao pokazuje svoju ruku, tj., pokree neopozivu akciju. 2 9 Ni njegove trupe, niti neprijatelj ne mogu dokuiti njegov konani plan.

219

UMIJEE RATOVANJA

General koji ne zna samo jednu od te tri injenice nije sposoban voditi vojsku Hegemonskoga kralja.3 0 Tsao Tsao: Ove tri spomenute pojave ve su teme ljito pretresem. Sun Tzu vraa se na tu temu zato to nikako ne odobrava da na elu vojske budu ljudi nesposobni ispravno upotrijebiti njezine jedinice.

5 napadne 2 Kada Hegemonski kralj monu dravu on neprijatelja spreava da se koncentrira. Zastrauje ga i spreava saveznike da mu se pridrue.3 1 M ei Yao-Chen: Pri napadu na monu dravu vae e snage biti vie nego dovoljne ako ste u stanju raz dvojiti neprijateljeve snage.

5 3 Na temelju reenog moe se zakljuiti da on ne napada mone saveze niti e podupirati mo drugih drava. U postizanju svojih ciljeva pouzdaje se u svoju sposobnost zastraivanja protivnika. Tako moe zauzeti neprijateljeve gradove i ruiti njegove drave.3 2 Tsao Tsa o: Hegemonski kralj je onaj tko se ne udruuje s feudalnim gospodarima. On razbija
3 0 Redigirani |Z5J 3 L ^ (te) etiri iii pet (stvari) - ita se [l*(^ te tri stvari. 3 1 Ovaj i sljedei odlomak su problematini. Chang Yu misli da odlomak znai da u sluaju brzog napada Hegemonskog kralja (ili vladara koji tei takvom statusu) saveznici nee doi neprijatelju u pomo. Drugi komentatori interpretiraju odjeljak slino kao ja. 3 2 Komentatori razliito interpretiraju ovaj odlomak. Giles prevodi ovako: N e tei sklapanju saveza sa svima, niti podrava mo drugih drava. Provodi svoje tajne planove, drei protivnike u strahu. Tako moe osvojiti njihove gradove i sruiti njihova kraljevstva. No, ja sam dojma da je Sun Tzu m islio kako se Hegemonski kralj ne mora boriti -

220

POGLAVLJE XI: DEVET VRSTA TERENA I

saveze Svega-ispod-Neba i grabi autoritet. Koristi svoj ugled i vrline kako bi ostvario svoje ciljeve.3 3 Tu Mu: Odlomak kae da ako ovjek ne trai savez sa susjedima, niti razvija planove utemeljene na brzom djelovanju, nego slijedi osobne ciljeve i pouzdaje se samo u svoju vojnu snagu da zastrai nepri jateljsku zemlju, njegovi gradovi mogu biti osvojeni, a drava sruena.3 4

protiv m onih saveza jer uspijeva izolirati svoje neprijatelje. Ne dozvoljava im da formiraju mone saveze. 3 3 Moda je Giles izveo svoju interpretaciju iz ovog komentara. 3 4 Ova interpretacija ilustrira u koliko se mjeri komentatori mogu razlikovati.

221

UMIJEE RATOVANJA
1

54
Nagraujte bez obzira na uobiajenu praksu, objavljujte zapovijedi bez obzira na presedane.3 5Tako moete upotrijebiti cijelu vojsku kao jednog ovjeka. Chang Yii: . . . Ako je zakon o nagraivanju i kanjavanju jasan i ako se brzo primjenjuje, tada moete upotrijebiti mnotvo kao da upotrebljavate nekolicinu.

55
Poaljite jedinice na njihove zadatke, ali im ne odajte svoje planove; upotrijebite ih kako biste zadobili pred nost, a da ne odate opasnosti koje prijete. Bacite ih u opasnu situaciju i izvui e se; poaljite ih na smrtono san teren i preivjet e. Naime, kada vojska dospije u takvu situaciju, u stanju je poraz pretvoriti u pobjedu.

56
Bit vojnih akcija lei u pretvaranju da se prilagoavate planovima neprijatelja.3 6

57
Koncentrirajte svoje snage protiv neprijatelja i s udaljenosti od tisuu lia moete ubiti njegova generala.3 7 To je sposobnost postizanja ciljeva na vjet i genijalan nain.
3 5 1Ovaj odlomak, oito pogreno smjeten, naglaava da general na terenu ne mora slijediti propisane procedure priznanja za hrabru slubu, ve bi trebao dijeliti pravovremene nagrade. General ne mora slijediti obiaje u upravljanju svojom vojskom. 3 6 To je moda preslobodan prijevod, ali komentatori se slau da je to bila ideja koju Sun Tzu pokuava prenijeti. Ja se drim Tu Mua. 3 7 Ovdje slijedim Ts'ao Ts'aoa. Strateg, vrijedan svojeg imena, poraava neprijatelja s udaljenosti od tisuu Ha predviajui njegove planove.

222

POGLAVLJE XI; DEVET VRSTA TERENA

58
Na dan kad se kree u napad zatvorite prolaze, ukinite putovnice,3 8 prekinite veze s neprijateljevim poslanici ma i potaknite Vijee hrama da izvri planove.3 9

Kada vam neprijatelj prui prigodu, brzo je iskoristite.4 0 Budite bri od njega i zarobite neto to mu je vrijedno i kreite se u skladu s potajno dogovorenim datumom.

Doktrina rata jest pratiti neprijateljevu situaciju kako biste odluili o bitki.4 1

Najprije budite srameljivi poput djevojke. Kad vam neprijatelj ponudi prolaz, budite brzi poput zeca i nee vam moi odoljeti.

3 8 Doslovno, slom ite rovae. Njih su nosili putnici, a provjeravali su ih uvari pro laza. Bez ispravnog rovaa nitko nije mogao legalno ui niti izai iz zemlje. 3 9 Tekst je zbunjuju. ini se da ovdje doslovno stoji: Od (podija) hrama potaknite (vojsku?) (ljude?) kako bi izvrili planove. Komentatori nisu od pomoi. 4 0 Jo jedan teak odlomak. Neki komentatori misle da bi trebalo pisati Kad nepri jatelj poalje pijune, odmah ih pustite da u u. Potekoa je u idiomu k 'a i ho f l l j ) koji doslovno znai Otvoriti vrata, dakle, dati priliku (za ulazak). Ts'ao Ts'ao kae da ovaj idiom znai procijep, pukotina ili prostor. Zatim, nastavlja on, morate brzo u i. Drugi komentator kae da idiom znai p iju n i ili tajni agenti. Ja se drim Ts'ao Ts'aoa. 4 1 Komentatori se ponovo ne slau: odlomci 58-61 podlijeu razliitim prijevodima i interpretacijama.

223

POGLAVLJE XII: NAPAD VATROM

NAP AD VATROM
Sun Tzu je rekao:

1
Postoji pet metoda koritenja vatre u napadu: spaliti ljude, spaliti zalihe, spaliti opremu, spaliti arsenale ili upotrijebiti vatrene projektile.1

2
Za upotrebu vatre treba imati neki medij. Tsao Tsao: Pouzdajte se u izdaj?7ike meu neprija teljima.2 Chang Yii: Svi napadi vatrom ovise o vremenskim uvjetima.

3
Uvijek treba pri ruci imati opremu za paljenje vatre. Chang Yii: Zapaljive materijale.potrebno je pripre miti prije bitke.

4
Postoje odgovarajui trenuci i dani za paljenje vatre.
1 Ovdje postoji greka u tekstu. Tu Yu objanjava da snani samostrijelci ispaljuju zapaljene strijele prema neprijateljskim barakama ili logoru. Drugi komentatori imaju razliite interpretacije, ali Tu Yuova prepravka je logina. 2 Dodano je meu neprijateljim a. Ch'en Hao prim jeuje da se ovjek ne treba pouzdati u izdajnike.

225

UMIJEE RATOVANJA

Trenuci se odnose na izrazito toplo vrijeme, a dani predstavljaju vrijeme kada je mjesec u konstelacijama Strijelca, Alpharatza, /-a ili Chena, jer su to vjetroviti dani.3

Tijekom napada vatrom ovjek se mora prilagoditi situaciji. 7 Kada u neprijateljevu logoru plane poar, odmah koor dinirajte svoje akcije. Ali, ako njegove jedinice ostanu mirne, ekajte i ne napadajte.

Kada vatra dosegne vrhunac, ako moete krenite u napad. Ako ne moete, ekajte.

POGLAVLJE X II: NAPAD VATROM

Ako ste u mogunosti zapaliti vatre izvan neprijateljeva logora, ne trebate nuno ekati da se zapale unutra. Zapalite vatre u odgovarajuim trenucima.4

Kada se vatra zapali uz vjetar, ne napadajte niz vjetar. 1 1 Ako vjetar pue tijekom dana, nou e se smiriti.5

10

3 Sun Hsing-yen promijenio je izvorni tekst u skladu s T T i YL, ali ini se da je origi nal bolji i ja ga se drim . Ne mogu locirati konstelacije / i Chen. 4 U zadnjoj reenici se nalazi upozorenje kako ne biste izgorjeli u vlastitom poaru. 5 Prema Chang Yuu.

UMIJEE RATOVANJA

12
Vojska mora poznavati pet razliitih situacija napada vatrom i stalno treba biti na oprezu.6 1 3 Oni koji si pomau vatrom kad napadaju, inteligentni su; oni koji se koriste poplavama, moni su.

14
Voda moe izolirati neprijatelja, ali ne moe unititi njegove zalihe i opremu.7

228

POGLAVLJE XII: NAPAD VATROM

Dobiti bitke i postii ciljeve, ali ne iskoristiti ta postignua loe je i moe se opisati kao tetno odugovlaenje.8

15

Prosvijetljeni vladari stvaraju planove, a vjeti generali ih ispunjavaju.

Ako nije u interesu drave, nemojte djelovati. Ako ne moete uspjeti, ne pokreite vojsku. Ako niste u opas nosti, nemojte se boriti.5

Vladar ne moe pokrenuti vojsku zato to je bijesan, niti se general moe boriti zato to je ozlojeen. Naime, ljutit ovjek moe ponovno biti sretan, a ozlojeeni za dovoljan, ali drava koja je unitena ne moe se obno viti, niti se mrtvi mogu vratiti u ivot.

Dakle, prosvijetljeni je vladar mudar, a dobar general ne djeluje brzopleto.1 0 Stoga je drava sigurna, a vojska sauvana.

Prema Tu Muu. 7 Prema Ts'ao Ts'aou. Mei Yao-Ch'en je jedini komentator koji je shvatio Sun Tzua: situacije se moraju iskoristiti. 9 Komentatori jasno kau da je rat zadnje sredstvo kojem se treba okrenuti. 1 0 Zadnja rije je dodana. Bijes i ogorenost dovode do brzopletosti.

229

POGLAVLJE XIII: UPOTREBA TAJNIH AGENATA

U P O T R E B A T AJ N I H AGENATA1
Sun Tzu je rekao:

1
Kad se podigne vojska od sto tisua ljudi i poalje na udaljen ratni pohod, trokovi ljudi i riznice iznosit e do tisuu zlatnika na dan. Kod kue i na putu e biti stalnih kretanja, ljudi e biti iscrpljeni zahtjevima prijevoza i poslovi sedamsto tisua domainstava bit e poremeeni.2 Tsao Tsao: U drevna vremenaje osam obitelji ini lo zajednicu. Kad bijedna obitelj poslala svojeg la na u vojsku, preostalih sedam jo j je pomagalo. Kad bi se pokrenula vojska od sto tisua ljudi, sedam sto tina tisua domainstava ne bi moglo u potpunosti obraivati samo svoju zemlju.

2
Onaj tko se godinama bori protiv svojeg neprijatelja kako bi izvojevao pobjedu u odluujuoj bitki, ali tko zbog poloaja u vojsci, asti ili nekoliko stotina zlatnika ne poznaje neprijateljevu situaciju, potpuno je lien

1 Znak u naslovu znai prostor izmeu dva predmeta (kao razmak izmeu dvoja vrata), odnosno pukotina, podjela ili p o d ije liti. Takoer znai p iju n i, pijuniranje ili pijunaa. 2 Preveo sam na udaljenost od tisuu //a kao na udaljeni vojni pohod. Brojke se ne moraju uzim ati doslovno.

231

UMIJEE RATOVANJA

ljudskosti. Takav ovjek nije general; nije potpora svojem vladaru; nije gospodar pobjede. 3 I prosvijetljeni princ i mudar general pokoravaju neprijatelja kad god se pokrenu i njihova postignua nadilaze postignua obinih ljudi, zato to posjeduju predznanje. Ho Yen-hsi: Odlomak u Ritualima Choua nazvan Vojni asnici imenuje ravnatelja nacionalne pi junae. Taj asnik vjerojatno je provodio tajne ak cije u drugim zemljama.3

4
Predznanje se ne moe dobiti od duhova ni bogova, ni analogijom s prolim dogaajima, ni kalkulacijama. Mora se dobiti od ljudi koji poznaju neprijateljevu situaciju.

5
Postoji pet vrsta tajnih agenata koji se mogu upotrijebiti. To su domai, unutarnji, dvostruki, potroni i ivui.4

Kad tih pet tipova agenata djeluju simultano i nitko ne

3 Vjerojatno se na autoritet tradicije poziva kako bi podrao legitimnost pijunae i subverzije, koji su suprotni duhu konfucijanskog uenja. 4 Upotrebljavam potroan umjesto m rtav.

232

zna njihove metode, nazivaju se Boansko povjesmo i blago su vladara.5 ..................... Domai agenti su oni koji ive u neprijateljevoj zemlji.

Unutarnji agenti su neprijateljski asnici koje smo pridobili za sebe. Tu Mu: U asnikoj klasi postoje vrijedni ljudi ko j i nemaju slubu; ljudi koji su pogrijeili i kanjeni su. Postoje oni koji tee bogatstvu. Postoje oni koji nepravedno stagniraju u nisko rangiranim slubama; oni koji nisu dobili odgovorne poloaje i oni i j i je cilj iskoristiti nemirna vremena kako bi pove ali svoju dobrobit. Postoje dvolini, prevrtljivi i prijetvorni, koji uvijek sjede na rubu. Sto se tie svih njih, moete se potajno raspitati o njihovoj situaci ji, nagraditi ih zlatom i svilom i vezati ih uza se. Zatim se moete pouzdati u njih da vam ispitaju stvarno stanje u svojoj zemlji i otkriju mogue pla nove protiv vas. Oni mogu stvoriti i razdor izmeu vladara i njegovih ministara kako ne bi usklaeno djelovali.

9
Dvostruki agenti su neprijateljski pijuni koje smo pridobili za sebe. L i Chiian: Kad neprijatelj poalje svoje pijune da

5 Ideja je da se informacije mogu prikupiti kao to se ribe vuku na jednoj uzici; tako se povlae razliite niti mree.

233

UMIJEE RATOVANJA

istrae postignua moje vojske, dobro ih podmitim, preobratim i uinim svojim agentima.

Potroni agenti su nai vlastiti pijuni kojima su namjerno dane lane informacije. Tu Yu: Dajemo lane informacije i doputamo da ih nai agenti saznaju. Kada oni ratuju na neprijatelj skom podruju i budu zarobljeni, sigurno e neprija telju odati te lane informacije. Neprijatelj epovje-

10

234

P O G L A V L J E

X I I !:

UPOTREBA TAJNIH AGENATA

rovati u njih i pripremiti se za borbu u skladu s nji ma. Ali, nae e akcije, naravno, biti drugaije i ne prijatelj epogubiti te pijune. Chang Yii: . . . U naoj dinastiji ef osoblja Ts 'ao jednom je pomilovao osuenog ovjeka kojeg je za tim preodjenuo u sveenika i natjerao ga da progu ta kuglu voska, te ode u Tangut. Kad je lani svee nik stigao, zaroblje?i je. Ispriao je svojim tamnia rima za loptu voska i uskoroje izbacio u stolici. Kad je lopta otvorena, Tanguti su nali pismo efa osob lja Ts'aa njihovu ravnatelju stratekog planiranja. Poglavica barbara bio je bijesan i dao je pogubiti svoje ministre i sveenika pijuna. Toje ideja. Ali, potroni agenti nemaju samo jednu namjenu. Pone kad aljem agente neprijatelju kako bih sklopio ugo vor o miru, a zatim napadam. 1 1 ivui agenti su oni koji se vraaju s informacijama. Tu Yu: Odabiremo ljude koji su lukavi, talentirani, mudri i sposobni pribliiti se neprijateljima, koji su bliski s vladarom i pripadnicima plemstva. Tako mogu promatrati neprijateljevo kretanje i doznava ti njegove planove. Spoznavi kakvo je pravo stanje, vraaju se i izvjeuju nas. Zato se nazivaju ivu i agenti. Tu Mu: To su ljudi koji dolaze i odlaze, prenosei izvjea. ivui pijuni moraju biti inteligentni, ali se pretvaraju da su glupi; izgledaju tupi, ali imaju snano srce; pokretni su, hrabri, vrsti i odluni; vjeti su u obinim poslovima i sposobni izdrati glad, hladnou, prljavtinu i ponienje.

235

UM IJEE RATOVANJA

Od ljudi bliskih zapovjedniku nitko mu nije blii od tajnog agenta; od svih nagrada najvee su one koje se daju tajnim agentima; od svih stvari najpovjerljivije su one vezane za tajne akcije. Mei Yao-Chen: Tajni agenti dobivaju svoje upute u atoru generala i bliski su mu. Tu Mu: To su stvari koje idu od usta do uha. 1 3 Tko nije mudar, human i pravedan, ne moe upotrije biti tajne agente. Tko nije osjetljiv i suptilan, ne moe izvui istinu iz njih. Tu Mu: Najprije je vano procijeniti karakter pi juna kako bi se utvrdilo je li iskren i inteligentan. Nakon toga pijuna se moe upotrijebiti. Meu agentima postoje oni iji je jedini interes obogatiti se, a da im pritom nije vano doznati kakva je stvarna situacija u neprijateljskom logoru i donose samo prazne rijei. U tom sluaju moram biti pa metan i promiljen i utvrditi istinitost ili lanost njegovih izjava i razlikovati vano od nevanog. Mei Yao-Chen: Budite oprezni sa pijunima koji su preobraeni.

12

14
Osjetljiva stvar! Zaista osjetljiva! Ne postoji mjesto gdje se ne koristi pijunaa.

6 Takvi agenti sada se opisuju kao tvornice papira.

236

P O G L A V L J E

X I I I:

U P O T R E B A

T A J N I H

A G E N A T A

15
Ako se planovi vezani za tajne akcije saznaju prerano, agent i svi s kojima je razgovarao bit e pogubljeni.7 Chen H ao:. . . Mogu biti pogubljeni kako bi ih se uutkalo.

Openito, u sluaju vojski koje elite napasti, gradova koje osvajate i ljudi koje elite ubiti, morate znati ime na zapovjednika garnizona, asnika, slugu, vratara i tje lesnih straara. Morate poduiti agente da se detaljno raspitaju o tim stvarima. Tu Mu: elite li povesti ofenzivni rat, morate zna ti kakvu vojsku ima neprijatelj, fesu li mudri ili glupi, lukavi ili nespretni? Procijenivi njihove spo sobnosti, pripremite odgovarajue mjere. Kad je kralj od Hana poslao Han Hsina, Ts'ao Ts'ana i Kuan Yinga u napad na Wei Pao, pitao je: Tko je zapovjednik Weia? Odgovor je bio: Po Chih. Kralj je rekao: Njegova usta jo miriu po majinu mlijeku. Ne moe se mjeriti s Han Hsinom. Tko je zapovjednik konjice? Odgovor je bio: Feng Ching. Kralj ree: On je sin generala Feng Wu-Chea od Ch 'ina. Iako vrijedan, ne moe se mjeriti s Kuan Yingom. A tko je zapovjednik pjeatva.? Odgovor je bio: Hsiang T'o. Kraljje rekao: On nije ravan Ts 'ao Ts anu. Nemam razloga za brigu.

7Giles prevodi: Ako se tajne novosti daju pijunu prije vrem ena... Sun Tzu ne govori o novostima, nego o pijunskim poslovima, ili planovima vezanim uz pijunau.

237

UMIJEE RATOVANJA

Nuno je otkriti neprijateljske agente koji su doli pi junirati vas i potkupiti ih da prijeu na vau stranu. Dajte im upute i brinite se o njima.8Tako se novae i upotrebljavaju dvostruki agenti.

17

18
Dvostruki agenti mogu unovaiti i upotrijebiti domae i unutarnje agente. Chang Yii: To je zato to dvostruki agent poznaje svoje sunarodnjake koji su prevrtljivi kao i slubeni ke koji su nezadovoljniposlom. Njih moemoprido biti u svoju slubu.

19
Na taj nain potroni agent s lanim informacijama moe biti poslan da ih prenese neprijatelju. Chang Yii: Toje zato to dvostruki agenti znaju ko jim se informacijama potronih agenata moe zava rati neprijatelja.

20
Na taj se nain ivui agenti mogu upotrijebiti u odgovarajuim situacijama.

Ti>agenti, prema Gilesovom prijevodu, iskuavaju se mitom, odvode i udobno sm jetaju.

238

POGLAVLJE XIII: UPOTREBA TAJNIH AGENATA

Vladar mora imati potpunu sliku o aktivnostima pet tipova agenata. To znanje dolazi od dvostrukih agenata i zato se prema njima mora postupati to je mogue bolje.

Uspon Yina je djelo I Chiha, koji je prije sluio Hsia; Chou je ojaao zbog Lu Yua, Yinova sluge.9 Chang Yii: I Chih je bio ministar Hsia koji je pre ao u Yin. Lu Wangje bio ministar Yina kojije preao u Chou.

Dakle, samo e prosvijetljeni vladar i vrijedan general koji moe upotrijebiti najinteligentnije ljude kao agen te, sigurno postii velike stvari. Tajne akcije su vane u ratu; svaki pokret vojske ovisi o njima. Chia Lin: Vojska bez tajnih agenata je kao ovjek bez oiju i uiju.

9 Nekoliko komentatora je ogoreno tim e to Sun Tzu opisuje te uglednike kao pijune ili agente, ali, naravno, oni su to zaista bili.

239

DODATAK I

wu

c h

ievo

U M IJE E RATOVANJA
B I L J E K A O WU C H ' I U
Wu Ch'i, ije se ime uvijek povezuje s imenom Sun Tzua, roen je u Weiu oko 430. godine prije Krista i pogubljen je u Ch'iu 381. godine prije Krista. U mladosti je bio uenik Ts'eng Ts'ana koji ga je zamrzio i potjerao od sebe. Otiavi u Lu, Wu Ch'i je prouavao vjetinu ratovanja postavi priznati strunjak. Kad su se sukobile drave Lu i Ch'i, elio je preuzeti zapovjednitvo nad vojskom Lua, ali princ mu nije dao taj poloaj jer je Wu Ch'ijeva ena bila stanovnica Ch'ia. Kako bi dokazao svoju odanost Wu Ch'i je ubio svoju enu te je zapoeo uspjenu vojnu karijeru. Poslije je obnaao slubu u dravi Wei, gdje je neko vrijeme bio u milosti markiza Wua. Jednom prigodom, plovei Zapadnom rijekom, markiz je uoio izvrsne mogunosti prirodne obrane te regije, na to je Wu Ch'i odgovorio da je vrlina vladara mnogo vea obrana drave negoli neprohodne litice. Nakon to je pao u nemilost 387. godine prije Krista, smatrajui da mu je ivot u opasnosti, pobjegao je u Ch'u, gdje je postao kancelar. Tamo je reorganizirao administraciju. Neumoljivom strogou dokinuo je sve zloupotrebe i time stvorio sebi mnogo neprijatelja meu lanovima monih obitelji. Nakon smrti svojeg zatitnika, kralja Taoa, ubijen je. Kao general bio je okrutan, ali je zadobio simpatije svojih vojnika jer je s njima dijelio sve tekoe. Rad koji mu se pripisuje je, bez sumnje, kompilacija sastavljena nakon njegove smrti.

241

UMIJEE RATOVANJA

POGLAVLJE I
PLA N IR A N JE V O JN IH A KC IJA PR O TIV D R U G IH DRAVA
Odlomak I

drava propala. Postojao je gospodar od Yu Hua koji se pouzdao u brojnost i snagu svoje vojske te je izgubio svoje oltare Zemlje i ita. Prosvijetljeni vladar koji uzima u obzir upozo renja svojih prethodnika u glavnom e gradu promicati uenje i vrline, a na polju se priprema ti za obranu. Dakle, vladar koji nije sposoban napredovati kad se suoi s neprijateljem nije pra vian, a onaj tko gleda trupla ubijenih u bitkama i aluje nad njima, nije dobrostiv. 6. Na to je vojvoda Wen osobno rairio svoje sa gove, a njegova je ena s potovanjem ponudila Wu Ch'iu pehar vina. Prinesene su rtve u hra mu predaka i Wu Ch'i je imenovan glavnim za povjednikom. uvao je zapadne rijeke i borio se u sedamdeset est bitaka protiv feudalnih gospo dara. Od toga, odnio je potpunu pobjedu u ez deset i etiri bitke, dok su ostale bile nerijeene. Otvorio je nove zemlje u svakom smjeru i proi rio granice za tisuu licu Sve su to bila postignu a Wu Ch'ia.
O d l o m a k II

1. Wu Ch'i, odjeven u konfucijanski ogrta, is koristio je svoje poznavanje vojnih poslova kako bi si osigurao audijenciju kod markiza Wena od Weia. 2. Markiz Wen ree: Ne zanimaju me vojni po slovi. Wu Ch'i ree: Sposoban sam istraiti skrive no i uz pomo dogaaja iz prolosti ispitati tijek buduih dogaaja. Zato se tvoje rijei, moj gos podaru, toliko razlikuju od tvojih misli? 3. Moj gospodaru, kroz sva etiri godinja doba trai da se ivotinjama oderu koe, da ih se la kira i oboji cinoberom i plavom. Raskono ih ukraava rogovima nosoroga i bjelokosti. Ako ih nosi zimi, ne grij u te, a ljeti te ne hla de. Izrauje koplja duga dvadeset etiri stope i helebarde koje su upola krae. Prekriva kotae i vrata svojih koija koom; nisu ugodne oku niti su dovoljno lake za lov. Ne shvaam,, kako ih ti, moj gospodaru, mis li iskoristiti. 4. Ako ih se priprema za obrambeni ili napada ki rat, a ti ne trai ljude sposobne za upotrebu takve opreme, bilo bi to kao da se kokoi bore protiv lisice, ili tenci protiv tigra. Iako su hrab ri, poginut e. 5. U drevna vremena je gospodar plemena Ch'eng Shang posvetio pozornost napretku svojih vrlina i zanemario je vojne poslove. Zato je njegova

Wu Tzu je rekao: 1. U drevna vremena, oni koji su planirali rat protiv drugih drava, prvo bi poduili sto klanova, a tada pokazali simpatije prema nebrojenim ljudima. 2. etiri su sluaja kada moe postojati nesloga. Ako postoji nesloga unutar zemlje, vojska se ne moe mobilizirati. Kad postoji nesloga unutar vojske, ona ne moe zauzeti teren. Kad postoji nedostatak sklada u bitki, vojska ne moe odni jeti odluujuu pobjedu. Zato generali vladara koji slijedi Ispravan put, kad se radi o upotre-

242

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

bi ljudstva prvo uspostavljaju slogu, a zatim pro vode akcije od najvee vanosti. 3. Takav se vladar ne pouzdaje u vlastite planove, nego raspravlja o njima u Hramu predaka nakon proricanja uz pomo kornjae i nakon razmatra nja odgovarajuega godinjeg doba. Ako je zna menje povoljno, pokree vojsku. 4. Kad ljudi znaju da vladar voli njihove ivote i ali zbog njihovih smrti do te mjere da e se s kri zom suoiti zajedno s njima, asnici e smatrati asnim napredovati i umrijeti, a sramotnim sau vati ivot povlaenjem.
O d l o m a k III

O d l o m a k IV

Wu Tzu je rekao: 1. U upravljanju zemljom i u kontroliranju voj ske nuno je voditi ljude koristei se ritualom kako bi ih se ohrabrilo i pravednou kako bi se kod njih probudio osjeaj asti. Ako je osjeaj asti kod ljudi jak oni e moi krenuti u napad; ako je slab moi e se braniti. Pobijediti je lako; sauvati plodove pobjede teko. Zato je reeno: kad je Sve-pod-Nebom u ratu, onaj tko pobijedi pet puta stradat e; tko pobijedi etiri puta iscrpljen je; tko pobijedi tri puta, postaje Lord Zatitnik; tko pobijedi dva puta postaje Kralj; a tko pobijedi jedanput postaje Car. Onaj tko je bezbrojnim pobjedama doao do carstva, jedin stven je, ali na tome putu mnogi poginu.
Odlomak V

Wu Tzu je rekao: 1. Ono to se naziva Ispravnim putom povra tak je temeljnim naelima; ispravnost je osobi na uz pomo koje poslovi napreduju i uspostav lja se sustav vrijednosti; planiranjem se izbjega va teta i dobiva prednost; bitne stvari su one koje uvaju i tite ovjekova postignua. AJko po naanje nije ispravno, nesrea e snai ovjeka bez obzira na vanost i uzvienost njegova polo aja. 2. Mudar ovjek je onaj koji kontrolira ljude po mou najviih naela i vlada njima pravednou. Potie ih ritualima i tjei ovjenim postupa njem. Primjenom te etiri vrline ljudi napreduju; kad se one zanemaruju ljudi propadaju. Kad je pobjedniki T'ang napao Chieh, narod Hsia se radovao; kad je Wu od Choua napao Chou Hsin iz dinastije Shang, narod Yina nije mu se suprot stavio. Ljudi su djelovali u skladu s voljom Neba i ovjeka, te su tako uspjeli postii svoje ciljeve.

Wu Tzu je rekao: 1. Postoji pet situacija koje pokreu vojne akcije: borba za slavu, borba za prednost, akumulacija neprijateljstva, unutarnji nemiri, glad. 2. Postoji i pet kategorija rata: pravedni rat, agre sivni rat, pobjenjeli rat, pohlepni rat, pobunje niki rat. Ratovi koji potiskuju nasilje i smiruju nerede su ispravni. Oni koji se vode zbog sile kao takve, agresivni su. Kad se jedinice pokreu zato to su vladari voeni ljutnjom, to je pobjenjeli rat. Ratovi u kojima se zbog pohlepe odbacuju pravila, pohlepni su ratovi. Oni koji, kad je dra va u neredu i ljudi iscrpljeni, stvaraju nevolje i uzbunjuju mnotvo, uzrokuju pobunjenike ra tove. 3. Postoji odgovarajua metoda postupanja za svaki rat: pravedni mora biti sprijeen primjere-

243

UMIJEE RATOVANJA

nim vladanjem; agresivni vlastitom skromnou; pobjenjeli glasom razuma; pohlepni varkom i izdajom; pobunjeniki autoritetom. 4. Markiz Wu je pitao: elio bih znati kako se disciplinira vojska, procjenjuje neprijatelj i jaa drava. Wu Ch'i je odgovorio: Od davnina su prosvi jetljeni kraljevi posveivali pozornost odgovara juim odnosima princa i ministara, te nadree nih i podreenih. Okupljali su zajedno slubeni ke i obine ljude i poduavali ih prema obiaju. Odabirali su i sazivali vrijedne i sposobne ljude kako bi se pripremili za sve situacije. 5. U drevna vremena Huan od Ch'ia okupio je pedeset tisua ratnika i postao Lord Zatitnik feudalnih drava. Wen od China pozvao je etr deset tisua ljudi kao prethodnicu i postigao svo je ciljeve. Mu od Ch'ina je s trideset tisua hrab rih vojnika porazio svoje susjede. Dakle, vladar drave mora znati procijeniti vlastite ljude. Hrabre i jake okupit e u jednu postrojbu. One koji se vesele bitki te pokazuju lojalnost i hrabro st, okupit e u drugu postrojbu. One koji su vje ti u penjanju, skakanju i tranju okupit e u po sebnu postrojbu. Prineve i ministre koji su izgu bili poloaj i ele se dokazati u oima svojih nad reenih, okupit e u zasebnu postrojbu. One ko ji su napustili gradove koje su branili i ele po praviti svoj sramotni in, svrstat e u zajedniku postrojbu. Tih pet postrojbi formirat e dobro uvjebanu i silovitu vojsku. Ako imate tri tisue takvih ljudi, oni e probiti opsadu ili pobiti bra nitelje neprijateljskih gradova.

O d l o m a k VI

1. Markiz Wu je pitao: Htio bih znati kako svo je bojne formacije uiniti vrstima, a obranu ja kom i kako biti siguran u pobjedu u bitki? Wu Ch'i odgovori: Na to odmah moemo odgovoriti. Kako to da elite sluati o tome? Ako vaa Visost moe postaviti vrijedne na visoki po loaj, a bezvrijedne na nizak poloaj, raspored e samim time biti vrst. Ako su ljudi sigurni na svojim farmama i u kuama, te su dobri sa svo jim magistratima, vaa je obrana ve jaka. Ako klanovi prihvaaju svojega vladara, a ne druge, bitke su ve dobivene. 2. Markiz od Wua jednom je prilikom raspravljao o dravnim poslovima i svi su ministri zastupali miljenje razliito od njegovog. Povukao se s dvo ra, izgledajui zadovoljno. Wu Ch'i prie i ree: U drevna vremena, kralj Chuang od Ch'ua ras pravljao je o dravnim poslovima. Nijedan minis tar nije mislio kao on. Povukao se s vijea zabri nut. Lord Shen je pitao: 'Zato vladar izgleda za brinuto?' Kralj je odgovorio: 'Ovaj ponizni ov jek uo je da svijetu ne nedostaje mudraca i da zemlji nikada ne nedostaje pametnih ljudi. Onaj koji uspije dobiti mudraca za uitelja, bit e kralj; onaj koji dobije pametnog ovjeka za prijatelja, Lord Zatitnik. Ja nemam talenta, a moji minis tri jo uvijek mi nisu dorasli. Ch'u je u opasnos ti. To je brinulo kralja Chuanga od Ch'ua, ali vi ste zadovoljni. Ja, va sluga, potajno sam opre zan. Na to se markiz Wu posramio.

244

DODATAK I: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

P O G L A V L J E II
P R O C JE N A N E P R IJA T E LJA
Odlomak I

ju prednost i da ih se namami tobonjim pov laenjem. asnici e zagristi mamac i odvojiti se od generala. Iskoristite njihove pogreke i zarobi te rasprene dijelove vojske. Pripremite zasjede, iskoristite svaku prigodu i njihovi generali bit e pobijeeni. Karakter drave Ch'u je slab, a teri torij velik. Njezina vlada je slaba, a ljudi iscrplje ni. Iako su dobro organizirani, nisu izdrljivi. Nain napad na Ch'u je iznenadni udar i stvara nje kaosa u njihovim logorima. Prvo im srozajte moral. Krenite s lakim postrojbama i brzo se po vucite, izmorivi ih na taj nain. Njihove se voj ske mogu pobijediti bez ulaska u bitku. Ljudi Yena su glupi i asni. Oprezni su. Dive se hrabros ti i pravednosti, ali nedostaje im lukavosti i nisu sposobni zavarati neprijatelja. Zato e se braniti, ali nee izai na bojite. Nain napada na Yen je pokrenuti ih i uznemirivati, krenuti na njih i po vui se na udaljenost. Brzo im priite s lea, to e zbuniti njihove nadreene i uplaiti podree ne. uvat e se naih koija i konjice i povui se pred njima. Tako moemo zarobiti njihove gene rale. Tri China su sredinja kraljevstva. Njihovi ljudi imaju miran temperament. Vlade su im uredne, a ljudi iscrpljeni borbama. Iako su dob ro uvjebani za ratovanje, preziru svoje generale. asnici su nezadovoljni plaama i nisu motivira ni za borbu do smrti. Dakle, iako se njima dob ro upravlja, nisu od previe koristi. Njih treba napasti na nain da se pritisnu njihove formacije i da se u tom pritisku ustraje. Kad se pojave nji hove vojske oduprite im.se, a kad se povuku pro gonite ih. Tako ih moete iscrpiti. 3. Naravno, u vojsci e sigurno biti i asnika hrabrih poput tigrova i dovoljno jakih da s lako-

1. Markiz Wu ree Wu Ch'iu: Ch'in me plai sa zapada; Ch'u me mui na jugu; Chao mi se su protstavlja na sjeveru; Ch'i ima na oku moje is tone granice. Yen mi odsijeca pozadinu, a Han mi je sprijeda. Na sve se etiri strane moram bra niti od jedinica tih est drava. Situacija je vrlo neugodna. Kako da je razrijeim? Wu Ch'i odgovori: Zemlja se osigurava opre zom. Sada kad ste svjesni opasnosti, nesrea je ve udaljena. 2. Molim te da raspravimo o obiajima tih est zemalja. Vojska Ch'ia je velika, ali nije vrsta. Vojske Ch'ina su rasprene i svaka se bori za se be. Vojska Yena e se braniti, ali nee izai na bojno polje. Vojske Tri China su pod dobrom upravom, ali se ne koriste. Ljudi Ch'ia su vrsti, drava je bogata, vladari i ministri arogantni i ek stravagantni, a prema ljudima se odnose s prezi rom. Vlada je blaga, ali plae su nepravedne. Ta vojska ima dva uma i teite joj je na prednjoj strani, a ne na stranjoj. Znai, iako je masivna, nije vrsta. Nain na koji treba napasti vojsku Ch'ia je sljedei: treba je razdvojiti na tri dijela i napasti bokove. Prisilite ih da vam se prilagode i bit e uniteni. Karakter drave Ch'in je jak; zemlja je planin ska; vlada stroga. Njihovo nagraivanje i kanja vanje je vjerodostojno. Ljudi su nepopustljivi i svi pojedinci odluno sudjeluju u borbi. Zato su im formacije rasprene i svaka se bori za sebe. Nain napada na Ch'in je da ih se uvjeri da ima

245

UMIJEE RATOVANJA

dom podignu bronani tronoac; brzih poput divljih konja, koji e zarobiti zastave i generale. Sigurno postoje oni dorasli tome. Takve ljude trebalo bi izdvojiti i odati im priznanje jer oni su ivot vojske. Ti su ljudi vjeti u upotrebi pet oruja, talentirani su, jaki, vjeti i ambiciozni. Morate im dati vee poasti; oni donose od luujue pobjede. Dobro postupajte prema nji hovim roditeljima, enama i djeci. Stimulirajte ih nagradama i plaite kaznama, jer mogu izdra ti u bitki. Ako znate dobro procijeniti sposob nosti takvih ljudi, oni su u stanju napasti dvo struko jau silu. Markiz Wu ree: Odlino.
O d l o m a k II

prestraeni. Iscrpljeni su, gladni i nisu skinuli oklope i odmorili se. Sedmo: general je oputen, a njegovi zamjenici nemarni, asnici i vojnici ne maju vrst cilj, a vojska je stalno uzbunjena, izo lirana i bez pomoi. Osmo: neprijateljski redovi nisu okupljeni, logor nije podignut, vojska se kree brdovitom zemljom, penje se uz litice, a preglednost nad okolinom je slaba. U svim tim okolnostima neprijatelja moete napasti bez ok lijevanja. 2. Postoji est situacija u kojima, bez traenja proroanstva, ne smijete napasti neprijatelja. Prvo: kad je njegova zemlja velika, a ljudi mno gobrojni i bogati. Drugo: kad nadreeni vole svoje podreene i njihova dobronamjernost utje e i na druge. Tree: kad je nagraivanje sigurno, a kanjavanje se pozorno razmatra, te primjereno primjenjuje. etvrto: kad se vrli ljudi postavljaju na odgovarajui poloaj, odgovornost prebacuje na mudre, a obavljanje posla preputa sposobni ma. Peto: kad je vojska velika i dobro opremlje na. esto: kad neprijatelju pomo stie sa svih strana, a osobito ako ga potpomau mone dra ve. Ako niste ravnopravni neprijatelju u svemu ovome nedvojbeno ga morate izbjegavati. Kada uoite prigodu slobodno djelujte, ali kad je jasno da su uvjeti loi, povucite se.
O d l o m a k III

1. Wu Ch'i je rekao: U procjeni neprijateljeve situacije postoji osam okolnosti koje moete is koristiti u borbi protiv njega, a da ne traite po mo proroanstva. Prvo: vrijeme snanih vjetro va i velikih hladnoa, kada njegovi ljudi ustaju rano kako bi lomili led na rijekama i ne bjee od tekoa.1 Drugo: vrijeme ljetnih vruina, kada ljudi ustaju kasno i ure; kada je nuno prohoda ti velike udaljenosti, te ljudi pate od gladi i ei. Tree: neprijateljska je vojska ulogorena ve du lje vrijeme i nedostaje joj ita i hrane, ljudi su bi jesni, postoji mnogo loih predznaka i nadreeni asnici ne mogu sprijeiti glasine. etvrto: vojna oprema je istroena, nedostaje drva za potpalu i hrane za ivotinje, vrijeme je trajno maglovito i kino, a jedinice ele pljakati no nisu u prilici. Peto: vojska nije velika, teren i opskrba vodom nisu povoljni, ljudi i konji su bolesni, a susjedne drave ne dolaze u pomo. esto: ceste su duge, sunce zalazi, a asnici i vojnici umorni su i

1. Markiz Wu je pitao: Htio bih promatranjem neprijateljeva vanjskog izgleda upoznati njegovu unutarnju situaciju; ispitati njegovo napredova nje i doznati kada e stati, te stvoriti zakljuak o
1 Ovo se ne uklapa, iako u tekstu tako stoji.

246

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA I I

tome kakav bi mogao biti ishod bitke. Kako u to postii? Wu Ch'i odgovori: Kad se neprijatelj pribli ava bezbrino i bez plana, kad su mu zastave i stjegovi u neredu, kad ljudi i konj i esto gledaju unatrag, moete napasti deset puta jau vojsku i pobijedit ete. Ako se snage feudalnih gospodara jo nisu okupile, vladari i ministri nisu sloni, jarci i gru dobrani nisu dovreni, zabrane i zapovjedi nisu objavljene, ako je sva vojska u neredu, eljna napredovati, ali nije u stanju ili ako se eli povu i, a ne usuuje se, moete napasti dvostruko brojnijeg neprijatelja i u stotinu bitaka neete doivjeti poraz. 2. Markiz Wu upita: Pod kojim se uvjetima neprijatelja moe zasigurno napasti? Wu Ch'i odgovori: Potrebno je odrediti ne prijateljeve jake i slabe toke i nakon toga brzo napasti njegove kritine poloaje. Neprijatelja moete napasti ako dolazi izdaleka i jo nije sre dio svoje redove, ako su njegove postrojbe upra vo pojele obrok i nisu spremne, kao i u situaciji kad bjei te kada je iscrpljen. Moete ga napasti ako nije iskoristio prednosti terena, ako je doao izdaleka i jo se nije odmorio, ako pola njegovih snaga jo nije prelo rijeku, te u situaciji kad je put strm i zbijen. Prikladno je napasti ga kad se njegove zastave i stjegovi kreu u meteu; kad se formacije neprekidno premjetaju; kada su voj nici uplaeni. U svim tim sluajevima morate upotrijebiti elitne jedinice kako biste uspjeno probili neprijateljeve redove. Podijelite svoje po strojbe i krenite s njima, napadajui brzo i bez oklijevanja.

P O G L A V L JE III
K O N TR O LA V O JN IH JE D IN IC A
Odlomak I

1. Markiz Wu upita: Sto je najvanije pri upo trebi postrojba? Wu Ch'i odgovori: Potrebno je dobro pozna vati etiri kvalitete od kojih je jedna opisana kao laka, dvije su opisane kao teke i jedna kao pouzdana. 2. Markiz ree: Kako ih opisuje? Sto podrazu mijeva pod time? Wu Ch'i odgovori: Teren bi trebao biti lak za konje; konj i bi s lakoom trebali vui kola; kola bi s lakoom trebala nositi ljude; ljudi bi s lako om trebali ui u bitku. Ako prepoznajete lagan i teak teren, tada je teren lak za konje. Ako su dobro hranjeni, konj i e lako vui kola. Ako ima dovoljno masti za podmazivanje osovina, kola e lako nositi ljude. Ako je njihovo oruje otro, a oklopi jaki, ljudi e se boriti s lakoom. Predviena je velika nagrada za napredovanje i teka kazna za povlaenje i u tom sustavu po trebno je zadrati pouzdanost. Onaj tko umije analizirati takve situacije i u potpunosti ih shvatiti, gospodar je pobjede. 3. Markiz Wu upita: to omoguuje vojnu pob jedu? Wu Ch'i ree: Discipliniranost je uvjet za pobjedu. Markiz tada upita: Ne zasniva li se pobjeda na brojanoj moi? Wu Ch'i odgovori: Ako zakoni i zapovjedi nisu jasni, a nagrade i kazne nisu pouzdane, voj ska se nee zaustaviti na zvuk zvona niti e na

247

UMIJEE RATOVANJA

predovati na zvuk bubnjeva; to tada vrijedi i mi lijun takvih vojnika? Disciplina znai ispravno ponaanje u logoru; ogleda se i u strahopotova nju koje izaziva vojska u pokretu, a strahopoto vanje je vano kako vojska tijekom napredovanja ne bi naila na suprotstavljanje i kako u povlae nju ne bi bila progonjena. Disciplinirana vojska je i u napredovanju i u povlaenju u dobrom po retku; i lijevo i desno krilo reagiraju na znakove koji se daju zastavama. Iako je odsjeena, moe se ponovo organizirati; iako je rasprena, moe se okupiti. Postrojbe se mogu okupiti i ne moe ih se izolirati, bez obzira na to je li njihov poloaj si guran ili opasan. Postrojbe se mogu upotrijebiti, a da se ne umore. Moe ih se poslati u bilo ko jem smjeru i nitko pod nebom im se ne moe suprotstaviti. Takva se vojska zove Vojska otac-sin.
O d l o m a k II

nih trupala; oni koji su odluili umrijeti - ivjet e; koji se nadaju pobjei ivi - umiru. Dobar general je kao ovjek koji sjedi u brodu koji tone ili lei pod goruim krovom. Nema vremena za savjete mudraca, niti za ljutnju hrab rih. Svi se moraju sukobiti s neprijateljem. Zato se kae da pri upravljanju postrojbama najvea opasnost prijeti od plaljivosti, a nevolje koje snau vojsku dolaze od oklijevanja.
O d l o m a k III

1. Wu Ch'i ree: Ljudi umiru kad si ne mogu pomoi jer su poraeni nepovoljnom situacijom. Zato je pri upravljanju postrojbama najvanije dobro ih instruirati i na sve ih upozoriti. Ako jedan ovjek prouava ratovanje, on je u stanju uspjeno instruirati desetoricu; ako prob lem prouavaju desetorica, oni mogu poduiti stotinu; stotina moe uspjeno instruirati tisuu, a tisua deset tisua. Deset tisua moe instruira ti cijelu vojsku. Neprijatelja koji dolazi iz daljine ekajte u bli zini bojnog polja; ako ekate umornog neprijate lja neka vae jedinice budu svjee, ako je neprija telj gladan vae jedinice neka budu dobro uhra njene. Neka tijekom vjebe postrojbe formiraju kvadrate iz krugova, neka sjedaju i ustaju, kreu i staju. Neka prijeu s lijeva na desno i od sprije da prema natrag. Podijelite i koncentrirajte ih; ujedinite ih i rasprite. Kad se u tome svemu uv jebaju, dajte im oruje. Te vjebe spadaju u poslove generala. 2. Wu Ch'i ree: Pravila za provoenje vojnih vjebi odreuju da niski ljudi nose koplja i hele-

1. Wu Ch'i ree: Ovo je nain na koji vojska tre ba marirati. Uspostavljeni nain napredovanja i zaustavljanja ne treba kriti; ne treba proputati prikladno vrijeme za jelo i pie. Ne tratite snagu ljudi i ivotinja. U ove tri situacije postrojbe mo raju imati povjerenja u zapovjedi nadreenih. Te zapovjedi osiguravaju disciplinu. Ako se napredo vanje i zaustavljanje ne regulira na pravi nain, te ako nema dovoljno hrane i vode, konji e biti iscrpljeni, a ljudi umorni i nee se moi opustiti i zakloniti. U ovakvim situacijama jedinice nema ju povjerenja u zapovijedi nadreenih. Ako zapovijedi nisu djelotvorne, vojni logor bit e neure dan, a postrojbe poraene u bitki. 2. Wu Ch'i ree: Bojno je polje zemlja usprav

248

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

barele, a visoki lukove i samostrijele. Snani nose zastave i stjegove; hrabri zvona i bubnjeve; slabi slue druge i pripremaju hranu. Mudri smiljaju planove. Ako stavite ljude iz istog sela zajedno, svi e odredi tititi jedni druge. Na zvuk jednog udar ca u bubanj neka izloe svo oruje. Na zvuk dva udarca neka vjebaju formacije. Na zvuk tri udarca neka urno ponu jesti. Na zvuk etiri udarca neka se pripreme za akciju. Na zvuk pet udaraca neka krenu na mar. Kad uju bubnjeve i sasluaju zapovjedi, razvijaju se zastave. 3. Markiz Wu upita: Postoje li metode kojima se moe kontrolirati napredovanje i zaustavljanje vojske? Wu Ch'i odgovori: Ne okreite se prema Ne beskoj pei ni Zmajskoj glavi. Nebeska pe je ulaz u veliku dolinu, a Zmajska glava je kraj ve like planine. Nad lijevim krilom razvij te zastave Zelenog zmaja; nad desnim zastave Bijelog tigra; na elu zastave Crvene ptice, a u pozadini zastavu Crne kornjae. Iznad zapovjednika razvijte zastavu Ve likog medvjeda. Pod njom se okuplja njegova svita. Prije bitke pozorno ispitajte smjer vjetra i kreite se u smjeru u kojem pue. Ako vam vje tar snano pue u lice ekajte da promijeni smjer. 4. Markiz Wu upita: Kako se treba brinuti o ko nj ima? Wu Ch'i odgovori: Konji moraju imati mir no mjesto za odmor. Moraju redovito dobivati vodu i hranu. Njihove tale zimi moraju biti top le, a ljeti hladne i sjenovite. Grive i repovi mora ju im biti skraeni, a kopita oprezno podrezana.

Oi i ui trebaju biti kontrolirani, a konjima se ne smije dopustite da krenu u stampedo. Mora ih se uvjebavati za galopiranje i potjeru. Kretanje i zaustavljanje treba im biti leerno. Jaha i konj mogu se iskoristiti onda kada izmeu njih posto ji ljubav. Oprema vunih i jahaih konja sastoji se od sedla, ulara i uzda. Oni moraju biti vrsti. Konji se ne ozljeuju pri kraju mara nego od samog poetka. Ne teti im preslaba, nego pretje rana prehrana. U sumrak, nakon dugog mara, jahai moraju vie puta sjahati i ponovno uzjaha ti jer bolje je umarati ljude nego konje. Uvijek se pobrinite da konji nisu do kraja iscrpljeni, te ta ko budite spremni za iznenadne neprijateljske napade. Tko razumije te stvari, nee imati pro tivnika na svijetu.

P O G L A V L J E IV
RASPRAVA O G EN ER A LIM A
Odlomak I

1. Wu Ch'i ree: Zapovjednik vojske je onaj ko ji umije vladati i na civilni i na vojni nain. Rat ujedinjuje odlunost i otpornost. Kad ljudi raspravljaju o generalima obino razmatraju samo hrabrost, a ona je samo jedna od njihovih mnogobrojnih kvaliteta. ovjek ko ji je samo hrabar ui e u bitku neoprezno i bez poznavanja prednosti, a to nije dobro. Postoji pet faktora na koje generali moraju ob ratiti pozornost: administracija, pripremljenost, odlunost, mudrost i ekonomija. Administracija znai da general kontrolira

249

UM IJEE RATOVANJA

mnotvo kao da kontrolira tek nekolicinu. Pripremljenost znai da se general i kad samo iz lazi kroz vrata ponaa kao da vidi neprijatelja. Odlunost znai da kad se general pribliava neprijatelju tada ne brine za svoj ivot. Mudrost znai da iako je general pobijedio on se ponaa kao da je tek zapoeo bitku. Ekonomija znai da je general tedljiv u zakonima i zapovijedima ka ko ih ne bi bilo previe. Primiti zapovijedi i ne ustuknuti, govoriti o povratku tek nakon poraza neprijatelja - to je ispravno ponaanje zapovjednika. Onog dana kad neprijatelj krene, general ima na umu slavu smrti, a ne sramotu ivota. 2. Wu Ch'i je rekao: Postoje etiri mogunosti pri zapovijedanju vojnim jedinicama. Prva je povezana s moralom, druga s terenom, trea sa situacijom, a etvrta sa snagom. Za tri vojske od milijun vojnika vana je odgovornost jednog ovjeka. To je potencijal povezan s moralom. Kad su putovi zatvoreni i opasni, a planine i tjes naci veliki, kada ih deset ljudi brani tako da tisu u ljudi ne moe prijei, tada govorimo o poten cijalu povezanom s terenom. Vjeto upotrebljavajte pijune i agente. Neka lake jedinice manevriraju kako bi razdvojile ne prijateljsku vojsku. Zavadite neprijateljskog vla dara i njegove ministre, te nadreene i podree ne. To je potencijal povezan sa situacijom. Kada kola imaju jake osovine i klinove, brodovi dobra vesla i kormila, postrojbe su uvjebane za bitku, a konji za brzu potjeru, to je potencijal povezan sa snagom. Onaj tko to shvati moe biti general. Njegova uzvienost, vrlina, humanost i hrabrost moraju biti dovoljni za voenje podreenih i za

pruanje spokoja mnotvu. On plai i zbunjuje neprijatelja. Kad izda zapovijed, nitko se ne usu uje ne posluati je, a pobunjenici mu se ne usu uju suprotstaviti. Ako imate takvoga generala, zemlja je jaka; ako ga odbacite, zemlja e propasti. To ja nazivam iznimnim generalom.
O d l o m a k II

1. Wu Ch'i ree: Bubnjevi na konjima, obini bubnjevi i zvona koriste se da ostave zvukovni dojam, a zastave, stjegovi i grbovi ostavljaju sna an vizualni dojam. Zabrane i kazne impresioni raju srce. Kad su ui pod dojmom zvukova mo raju ih razumjeti; kad su oi zadivljene bojama moraju ih razlikovati; kad je srce pod dojmom kazni ono se kontrolira. Ako te tri pojave nisu dobro definirane, zem lja e biti poraena. Stoga se kae da nema toga tko nee slijediti generalove zastave i nema toga tko nee krenuti prema smrti kad general poka e put. 2. Wu Ch'i ree: U ratu je najvanije raspitati se o neprijateljskim generalima i iscrpno proui ti njihovu sposobnost djelovanja u skladu s okol nostima. Nakon toga mirno moete nastaviti sa svojim akcijama. Ako je neprijateljski general glup i ima povje renja u druge, moete ga prevariti i namamiti u zamku. Ako je prijetvoran i ne brine se o svojem ugledu, moete ga potkupiti. Ako je prevrtljiv i nema jasne planove, moe te ga umoriti i iscrpiti. Ako su nadreeni bogati i bahati, a podree ni siromani i ozlojeeni, moete ih zavaditi. Ako general oklijeva u napredovanju ili povla

250

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

enju vojska nee imati povjerenja u njega pa ga se moe natjerati u bijeg. Ako ga asnici preziru i ele se vratiti kui, blokirajte im putove, a otvo rene ostavite samo one najtee. Zatim ih moete presresti i zarobiti. Kad je put kojim general napreduje lagan, a onaj kojim bi se povlaio teak, moete ga doves ti pred sebe. Kad je put kojim napreduje opasan, a onaj kojim bi se povlaio lak, moete prii i na pasti ga. Ako se ulogori na niskom i vlanom terenu s loim odvodom vlage, a kia oblino pada, moe te ga potopiti. Ako se ulogori u pustoj movari ili na mjestu na kojem puu divlji vjetrovi, moete zapaliti vatru i spaliti ga. Ako ostane dugo na jednome mjestu, generali i asnici postaju nemarni i vojska nee biti spremna, te se moete potajno pribliiti i napas ti ga.
O d l o m a k III

se bez poretka, maui orujem na sve strane, kada u potjeri zaista nisu u stanju dostii vae jedinice, kada vide prednost, ali je ne znaju isko ristiti - general je glup i moete ga zarobiti.

POGLAVLJE V
O REAKCIJA M A NA P R O M JE N L JIV E U V JE T E
Odlomak I

1. Markiz Wu upita: Ako su koije kvalitetne, a konji brzi, generali hrabri, a jedinice jake, ali neoekivano naiete na neprijatelja i te se snage poremete i redovi razbiju, to treba uiniti? Wu Ch'i odgovori: Kod regulacije bojnih for macija danju koristimo zastave i stjegove, a nou zvona, bubnjeve, svirale od trske i flaute. Kad zastava pokae lijevo, postrojbe idu lijevo; kad pokae desno, one idu desno. Kad bubnjevi bubnjaju, postrojbe napreduju; kad zazvone zvo na, one staju. Na jedan zvuk frule, formiraju re dove; na drugi se okupljaju. Oni koji ne sluaju, kanjavaju se. 2. Ako je sva vojska tako disciplinirana, a asni ci i vojnici potaknuti da daju sve od sebe, tada nema neprijatelja dovoljno jakog da vam odoli, niti dovoljno vrste formacije koja e izdrati va napad.
O d l o m a k II

1. Markiz Wu upita: Ako se sukobe dvije vojske, a ja ne znam nita o neprijateljskom generalu i elim saznati njegove kvalitete, to moram uini ti? Wu Ch'i odgovori: Zapovjedite hrabrijim pripadnicima elitnih jedinica da provjere genera la. Njihov zadatak je promatrati reakciju neprija telja i pobjei. Ako su akcije ujednaene, a dis ciplina dobra; ako general tijekom progona hini da ne moe dostii vae jedinice; kad uoi pred nost, ali se pravi da je nije svjestan - mudar je i ne biste ga trebali napasti. Ako neprijateljska vojska nije sreena, zastave i stjegovi su u neredu, a vojska kree i zaustavlja

1. Markiz Wu upita: Ako izrazito nadmona voj ska napadne moju vojsku, to se moe uiniti?

251

UMIJEE RATOVANJA

Wu Ch'i odgovori: Ako je teren lak, izbjegni te ga, a suprotstavite se u klancu. Jer, klanac je najbolji za napad jednog ovjeka na desetoricu; strmo mjesto najbolje je za napad desetorice na stotinu. Za napad tisuu ljudi na vojsku od deset tisua nita nije prikladnije od planinskog prije voja. Ako imate slabu vojsku, ali neprijatelja napadnete iznenada na uskom putu uz buku gongova i bubnjeva, njegova e vojska, bez obzi ra na veliinu, biti poraena. Zato se kae da onaj tko ima veliki broj vojni ka, trai lak teren; onaj tko ima malo vojnika, trai skuen teren.
O d l o m a k III

aj kako bi uvrstio svoje jedinice, odmah poa ljite agente provokatore i pijune da saznaju nje gove planove. Ako poslua njihove prijedloge, moda se povue. Ako ih ne poslua, pogubit e ih i spaliti naa pisma. Zatim simultano napadnite sa svih pet vojski. Ako pobijedimo, ne progonimo ih; ako ne pobi jedimo, brzo se povlaimo simulirajui bijeg. Hodamo ustrajno, ali spremni smo boriti se u svakome trenutku. Jedna kolona pazi na neprijateljevu prethodnicu, dok druga odsijeca njegovu pozadinu. Dvije kolone brzo i iznenada napada ju njegove slabe toke, ponekad s lijeve, ponekad s desne strane. Ako pet kolona koordinira svoje napade - uspjeh je siguran. To je nain napada na jakoga neprijatelja.
O d l o m a k IV

1. Markiz Wu upita: Pretpostavimo da postoji velika vojska, jakog morala i veoma hrabra. U pozadini su joj skueni prolazi, s desne strane planine, a lijevo rijeka. Dobro je zatiena dubo kim opkopima i visokim grudobranima koje brani jaka skupina vojnika sa samostrijelima. Pri povlaenju ova vojska podsjea na pokretnu pla ninu; pri napredovanju na snjenu oluju. Teko je zadrati takvu vojsku. to treba uiniti u tim uvjetima? Wu Ch'i odgovori: Dobro pitanje! U toj si tuaciji ishod ne ovisi o snazi kola i konjice, nego o planovima mudrih ljudi. Trebali biste pripre miti tisuu koija i deset tisua konjanika zajed no s pjeacima i podijeliti ih u pet kolona. Sva koj koloni dodijelite odvojenu rutu. Dakle, s pet kolona na pet razliitih putova neprijatelj e si gurno biti zbunjen i nee znati s kojom se treba boriti. Ako je neprijatelj zauzeo jak obrambeni polo

1. Markiz Wu upita: Ako je neprijatelj blizu i nadire prema meni, a ja se elim povui, ali ne mam odstupnicu i vojska mi je razbijena, to tre bam uiniti? Wu Ch'i odgovori: Treba upotrijebiti neku od sljedeih taktika: ako je nas mnogo, a nepri jatelja malo, podijelit emo svoje snage i napasti; ako je neprijatelja mnogo, a nas malo, moramo pronai nain kako ga zbuniti; ako neprekidno ometamo njegovu vojsku, ona moe biti pobije ena, bez obzira na veliinu.
Odlomak V

1. Markz Wu upita: Ako neoekivano naiemo na neprijatelja na klisuri ili u dolini omeenoj strmim liticama, a on je brojano nadmoan, to treba uiniti?

252

DODATAK i : WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

Wu Ch'i odgovori: U svakom sluaju morate brzo marirati kako biste se maknuli s mjesta kao to su planine, ume, doline i movare. Ne smi jete hodati polako. Kad u visokim planinama ili dubokim dolinama neoekivano naiete na ne prijatelja, morate zabubnjati i vikati, te ugrabiti prigodu da iskoristite lukove i samostrijele, neke ranivi, a druge zarobivi. Paljivo promatrajte kako je neprijatelj rasporeen i ako nastane zbrka, napadnite ga bez oklijevanja.
O d l o m a k VI

Kotai kola tonu u blato, osovine su potopljene, a voda preplavljuje vozila i konje. Nemamo am ce ni vesla i ne moemo ni naprijed ni natrag. Sto uiniti? Wu Ch'i odgovori: To se zove borba u vodi. Kola i konji nisu od koristi. Morate ih drati na jednoj strani. Uspnite se na visoko mjesto i pro motrite sva etiri smjera. Tako ete ustanoviti ve liinu i dubinu movare. Zatim moete smisliti neki neobian plan koji e vas dovesti do pobjede. Kad neprijatelj prelazi rijeku, ekajte dok polovica njegovih snaga ne prijee preko gaza i zatim ga napadnite.
O d lo m a k VIII

1. Markiz Wu upita: Ako su s lijeve i desne stra ne visoke planine sa skuenim terenom izmeu i ako neoekivano naiem na neprijatelja, pa ga se ne usudim napasti i elim se povui, ali ne mo gu, to se moe uiniti? Wu Ch'i odgovori: To se opisuje kao 'borba u dolini'. Izrazita prednost u brojnosti ne znai nita. Okupite najtalentiranije asnike da krenu naprijed s dobro naoruanim lakim jedinicama u prethodnici i da se suoe s neprijateljem. Podije lite kola i konjicu u skupine i sakrijte ih na svim stranama, na razdaljini od po nekoliko lia, kako ih neprijatelj ne bi mogao vidjeti. Neprijatelj e se sigurno ukopati i nee krenuti ni naprijed ni natrag. Podignite svoje zastave, izaite iz planin skog terena i ulogorite se. Neprijatelj e sigurno biti uplaen. Isprovocirajte ga kolima i ne dopus tite mu da se odmori. To je metoda borbe u do linama.
O d l o m a k VII

1. Markiz Wu upita: Kad kia ne prestaje, konji tonu u blato, vozila su zaglavljena, neprijatelj na pada sa svih strana, a moje jedinice su zbunjene i prestraene, to se moe uiniti? Wu Ch'i odgovori: Openito, kola se ne ko riste kada je vrijeme oblano i vlano, ali mogu se poslati u akciju kada je vedro i suho. Poeljan je visok teren; niski teren treba izbjegavati. Pou rite naprijed s najboljim kolima. U napredova nju ili povlaenju morate ii putom koji su uga zila kola. Ako se neprijatelj kree, morate ga sli jediti.
Odlom ak IX

1. Markiz Wu upita: Ako bijesni pobunjenici ponu pljakati sela i odvoditi domae ivotinje, to se moe uiniti? Wu Ch'i odgovori: Kada dou siloviti i bijes ni banditi, morate biti oprezni. Najbolje je biti u obrani i ne susresti se s njima. Kad se u sumrak spremaju otii natovareni plijenom, sigurno e

1. Markiz Wu upita: Pretpostavimo da iznena da sretnem neprijatelja u poplavljenoj movari.

253

UM IJEE RATOVANJA

biti oprezni, jer povlae se dalekim putovima i moraju putovati brzo. Sigurno e netko od njih zaostajati. Slijedite ih i napadnite; tako ete ih svladati.
Odlomak X

2. Markiz Wu upita: Kako se to moe postii? Wu Ch'i odgovori: Kad vladar uzdie ljude pune vrlina, a ohrabruje one kojima vrline ne dostaju. 3. Na to je markiz Wu organizirao sveano primanje u svojoj palai, te je posloio sjedala za goste u tri reda, pozvavi plemie i velike asnike. Najbolji sjede u prvome redu. Pred njih emo staviti najbolje meso u najfinijem posudu. Sljedei po vrlinama sjede u srednjem redu. Oni e dobiti manje kvalitetna jela. Ljudi bez vrlina sjede u zadnjem redu i dobi vaju hranu u malim posudama. Kad je primanje zavrilo, a gosti otili, oevi, majke, ene i djeca vrlih ljudi dobili su darove i me je ponovljen isti diskriminirajui postupak. Svake godine poslanici su odlazili oevima i maj kama ubijenih u ratu kako bi im zahvalili i pre

1. Wu Ch'i ree: Metoda napada na neprijatelj ske gradove je sljedea: kad prodrete kroz njiho ve zidine, uite u sve logore i preuzmite svo bo gatstvo te zarobite asnike, oruje i ivotinje. Kad se vojska ulogori, ne smijete sjei drvee, unitavati zgrade, odnositi ito, ubijati domae ivotinje, niti spaljivati skladita. Tako pokazujete ljudima da ih ne namjerava te tlaiti. Oni koji se ele predati, mogu to uini ti i nastaviti ivjeti u miru.

P O G L A V L J E VI
P O T IC A N JE ASN IKA
Odlomak I

dali darove, ime su im pokazali da nisu zaborav ljeni. Nakon tri godine takve politike, ljudi Ch'ina pokrenuli su svoju vojsku i pribliili se zapadnoj obali rijeke. Kad su asnici Weia to uli, bilo je nekoliko desetaka tisua onih koji nisu ekali za povjedi, nego su odmah navukli oklope i hrabro napali Ch'in. 4. Markiz od Wua pozvao je Wu Ch'ia i rekao mu: Sada vidimo uinke tvog uenja. Wu Ch'i odgovori: uo sam da su neki ljudi sposobni, a drugi ba i nisu; duh je u jednom tre nutku poletan, a u drugom potiten. Ako napra vite pokus tako da u bitku poaljete pedeset tisu

1. Markiz Wu upita: Jesu li stroge kazne i boga te nagrade dovoljne za pobjedu? Wu Ch'i odgovori: Sto se tie strogosti kazni i velikodunosti nagrada, nisam u stanju to u potpunosti razumjeti. Ne moete se pouzdati sa mo u njih. Vladarev je cilj izdavanje zapovjedi koje e jedinice rado izvriti; podizanje vojske i mobiliziranje ljudi za vojsku na nain da su oni sretni to e se boriti; a kad ukrste maeve, treba ju biti sretni to e se suoiti sa smru.

254

DODATAK i: WU C H 'lE V O U M IJE E RATOVANJA

a ljudi bez vrlina, molim vas dopustite mi da ih ja povedem na neprijatelja. Pretpostavimo da ne pobijedim - svi feudalni lordovi e mi se smijati, a mi emo izgubiti autoritet u Carstvu. Pretpos tavimo takoer da u poljima vreba oajni razboj nik i tisuu ljudi krene u potjeru za njim. Razlog iz kojeg ga oni tako predano trae je taj da se bo je da e ih on napasti. To je razlog da ovjek ko ji je spreman odbaciti svoj ivot moe terorizira ti tisuu ostalih. Ako upotrijebim vojsku od pedeset tisua lju di i svi su poput tog oajnog razbojnika, a ja ih povedem na Ch'in, ne mogu izgubiti.

5. Markiz Wu je posluao taj savjet i s pet stoti na kola i tri tisue konjanika porazio je vojsku Ch'ina od pola milijuna. To pokazuje koliko je djelotvorno ohrabrivati asnike. 6. Jednoga dana prije bitke, Wu Ch'i izda zapovjedi vojskama na sljedei nain: Svi slu benici i asnici trebali bi slijediti i zarobiti nepri jateljeva kola, konjicu i pjeake. Ako kola ne za robe kola, konjanici konjicu, a pjeaci pjeatvo, ak i ako neprijateljeva vojska bude unitena nit ko nee zasluiti poasti. Na dan bitke njegove zapovjedi nisu bile brojne, ali njegova mo po tresla je Carstvo.

255

DODATAK II

KRATKE BIOGRAFIJE KOMENTATORA

Tsao Tsao (155.-220.) Car Hana, Hsien Ti, uinio ga je 216. godine kraljem Weia. Umro je 220. godine, a 237. prozvan je vojnim kraljem. Nakon to mu je sin postao car, titula je promijenjena u vojni car s hramskom titulom T'ai Tzu ili eminentni utemeljitelj (dinastije Wei). Njegova biografija prema povijesti dinastije Wei (Wei Shu) citirana je u Kronikama Tri kraljevstva.
Otkako je upravljao cijelim Carstvom T'ai Tzu je unitio mnoge razbojnike. U svojim vojnim ak cijama slijedio je taktiku Sun Tzua i Wu Tzua. U skladu s razliitim situacijama, provodio je iz nimne strategije; pobjeivao je neprijatelja ob manjivanjem; mijenjao je taktike na gotovo de monski nain. I sam je napisao knjigu o ratu s vi e od sto tisua znakova; kada su njegovi genera li kretali u vojne pohode, slijedili su savjete iz te knjige. Svojim generalima uvijek je osobno da vao smjernice i oni koji bi ih posluali pobijedili bi, a ostali su bili poraeni. Mirovao bi pred neprijateljima na bojnom polju kao da nema namjere boriti se; ali ugrabivi prigodu, napao bi i pobijedio. Pobjeivao je uvijek i njegovi uspje si nikada nisu pripisivani srei. Poznavao je ljude i bio vjet u njihovoj prosudbi; bilo ga je teko prevariti. Odabrao je Yii China i Yiieh China iz svojih redova, te Chang Liaoa i Hsii Huanga iz redova pobijeene vojske; svi su postali njegovi pomonici i slavni generali. Golem je broj ljudi koje je s beznaajnih poloaja uzvisio do guver nera pokrajina i prefekta. Tako je postavio teme lje svojem velikom djelu. Razvijao je umijee mi ra i ratovanja; tijekom tridesetogodinjeg razdob lja u kojem je zapovijedao jedinicama knjiga je uvijek bila u njegovoj ruci. Danju se bavio voj nim pitanjima, nou je prouavao klasike i nji hove komentare. Kad bi se penjao na uzvisine, uvijek bi smiljao stihove. Kad bi spjevao novu poemu dao bi je uglazbiti i uvijek bi to bila od lina pjesma. Njegovi talenti i snaga bili su ne nadmani; vlastitim je rukama mogao pogoditi pticu u letu i uhvatiti ivu divlju ivotinju. Pogo dio je ezdeset tri fazana u jednome danu kod Nan-p'ia. Prilikom konstruiranja palaa i po pravka strojeva uvijek je postavljao pravila koji ma su svi bili zadovoljni. Po prirodi je bio tem peramentan i nije volio pompu i sjaj. Zene iz njegova harema nisu nosile ukraenu odjeu, a sluge nisu imali po dva para cipela. Kad bi nje gove obojene zavjese i zastori za prozore bili ote-

257

UM IJEE RATOVANJA

eni dao bi ih pokrpati. Posteljina mu je sluila samo da ga ugrjje, a ne za ukras. Sve lijepe i ras kone stvari, koje bi uzeo kao plijen u osvojenim gradovima, razdijelio je onima koji su se pokaza li dostojnima. Tisuu zlatnika nije smatrao pre velikim iznosom kad se radilo o nagradi i prizna nju za slubu, ali onima bez vrlina, koji su htjeli

zaraditi na njegovoj velikodunosti, nije davao nita. Darove koji su mu stizali sa svih strana svi jeta, dijelio je s podreenima. Smatrao je da je pogrebni obred u to vrijeme previe ekstrava gantan i beskoristan, doveden do ruba vulgarnosti; zato je zapovjedio da s njime ne bude po kopano vie od etiri koare s odjeom.

Na drugima mjestima, o njemu se ne pie tako povoljno:

... u provedbi zakona bio je strog i toan. Ako bi neki od njegovih podreenih generala imao bolje savjete za rat od njegovih, pronaao bi na in da ga pogubi prema nekom zakonu; nitko od njegovih bivih suradnika i prijatelja na koje bi se naljutio nije bio poteen. Kad bi pogubio ov jeka, plakao je i jadikovao nad njime,, ali nikada mu nije oprostio. (Kronika Tri kraljevstva, sv. I, str. 1, 15, 16, 17.)

Tu Yii (735.- 812.) Roen u Wan-Nienu u Shensiju, postao je predsjednik Odbora za radove i Veliki Zatitnik. Kompilirao je T'ung Tien, enciklopedijsko djelo podijeljeno, u osam dijelova: Politika ekonomija, Ispiti i titule, Vladine slube, Rituali, Glazba, Vojna disciplina, Zemljopis i Nacionalna obrana. Promaknut je u Vojvodu od ChiKuoa i kanoniziran nakon smrti. Li Chiian Pisac iz doba T'anga koji se bavio vojnim temama. Njegova glavna djela su T'ai Pai Yin Ching i Chiang Liieh. Oba su sauvana. Tu Mu (803.- 852.) Roen u Wan-Nienu; diplomirao je kao chin shih oko 830. godi ne. Postao je dravni tajnik u Velikom vijeu. Kao pjesnik je postigao slavu i o njemu su esto govorili kao o mlaem Tuu, kao bi ga razlikovali od Tu Fua. Njegova biogra fija je pridodana biografiji njegova djeda u knjizi New T'ang Dynastic History (Povijest dinastije Novoga T'anga), poglavlje 166.

258

DODATAK II: KRATKE BIOGRAFIJE KOMENTATORA

Mei Yao-chen (1002.-1060.) Roen u Wan-Lingu u Anhuiu, slavni pjesnik Sunga. Godine 1056. pozvan je na Carsku akademiju i uspeo se na mjesto tajnika druge kla se. Zbog svojeg rada vezanog za dinastiju T'ang dobio je zadatak pripremiti novu povijest toga razdoblja, ali umro je prije nego to je zavrio taj posao. Uz komentare o Sun Tzuu napisao je i nekoliko radova o Knjizi oda. Nakon njegove smrti, zapaeni knji evni kritiar Ouyang Hsiu skladao je Epitaf ili Eulogiju. Njegova biografija pojavlju je se u knjizi Sung Dynastic History (Povijest dinastije Sung), poglavlje 443. Wang Hsi Roen u T'aiyuanu, u dananjoj pokrajini Shansi. Bio je Hanlin uenjak i vladin slubenik. Njegov glavni literarni interes bili su godinjaci Proljea i Jeseni o ko jima je napisao nekoliko kritikih eseja. Chang Yii Povjesniar i kritiar iz razdoblja kasnog Sunga. Njegovo glavno djelo bilo je Pai Chiang Chuan: Biografije stotinu generala. O njemu se ne zna nita vie.

Nita se ne zna o karijerama komentatora identificiranih samo kao G. Meng, ili Ch'en Hao, Chia Lin i Ho Yen-hsi.

259

BIBLIOGRAFIJA
i

K N J I G E NA E N G L E S K O M
Aston, W.G. The Nihongi. Transactions and Proceedings of the Japan Society, Supplement I. London, 1896. Kegan Paul. The Works o f Hsiin Tze. London, de Bary, William Theodore, i suradnici. Sources o f Chinese Tradition. New York, 1960. Columbia University Press. Baynes, Cary F. The I Ching, or Book o f Changes. Prijevod Richarda Wilhelma. London, 1951. Routledge & Kegan Paul Ltd. Calthorp, Kapetan E.F. The Book of War. London, 1908. John Murray. Carlson, Evans F. Tivin stars ofChina. New York, 1940. Dodd, Mead & Co. Cheng, Lin. The Art ofWar. Shanghai, China, 1946. The World Book Company Ltd. Dubs, Professor Homer H. (prij.) History ofthe Former Han Dynasty (3 volumena) Baltimore, Maryland, 1946, 1955. The Waverly Press. Giles, Lionel. (prijevod) Sun Tzu on the Art ofWar. London, 1910, Luzac & Co. ^ Gale, Esson M. (prijevod) Discourses on Salt and Iron. Sinica Leidensia, vol. II. Leiden, 1931. E. J. Brill Ltd. Fung, Yu-Ian. A History o f Chinese Philosophy. (prijevod Bodde) Princeton, 1952. Princeton University Press. The Book ofLord Shang. London, 1928. Arthur Probsthain. Fitzgerald, C.P China, A Short Cultural History. (rev. izd.) London, 1950. The Cresset Press Ltd. Duyvendak, J.J.L. Tao Te Ching. The Book ofthe Way and Its Virtue. London, 1954. John Murray. Arthur Probsthain.

Hsiin Tze, The Moulder ofAncient Confucianism. London, 1927. Arthur Probsthain.

260

B I B L I O G R A F I J A

Granet, Marcel, Chinese Civilization. London, 1957. Roudedge & Kegan Paul Ltd. Legge, James. The Chinese Classics. London, 1861, Trubner & Co. Liang, Chi-ch'ao. Chinese Political Thought, London, 1930. Kegan Paul; Trench, Trubner & Co. Ltd. Liao, W.K. (prijevod) The Complete Works o f Han Fei-Tzu (2 vol.). London, 1939 (vol, I); 1959 (vol. II). Arthur Probsthain. McCullogh, Helen Craig. (prijevod) The Taiheiki. A Chronicle ofMedieval Japan. NewYork, 1959. Columbia University Press. Machell-Cox, E. Principles ofWar by Sun Tzu. Colombo, Ceylon. A Royal Air Force Welfare Publication. MaoTse-Tung. Selected Works. London, 1955, Lawrence & Wishart. Strategic Problems in the Anti-Japanese Guerrilla War. Peking, 1954. Foreign Language Press. Mei, Y.P. Motse, the Neglected Rival of Confucius. London, 1934. Arthur Probsthain. The Ethical and Political Works o f Motse. London, 1929. Arthur Probsthain.

Miiller, Max F. (Ur.) The Sacred Books of the East (vol. XV): The Yi King. (prijevod Legge) Oxford, 1882. The Clarendon Press. Murdoch, James. A History o f Japan. (3. tisak) London, 1949. Routledge & Kegan Paul Ltd. Payne, Robert. Mao Tse-Tung, Ruler of Red China. London, 1951. Secker & Warburg. Sadler, Professor A.L. The Makers of Modem Japan. London, 1937. George Allen & Unwin Ltd. Three Military Classics o f China. Sydney, Australia, 1944. Australasian Medical Publishing Co. Ltd. ansom, George B. A History o f Japan to 1334. (San II) London, 1958. The Cresset Press. Japan, A Short Cultural History. (2. tisak, revidirano) (San I) London, 1952. The Cresset Press Ltd. Schvvartz, Benjamin I. Chinese Communism and The Rise o f Mao. (3. tisak) Cambridge, Massachusetts, 1958. Harvard University Press. Snow, Edgar. Red Star over China. (Left Book Club Edition.) London, 1937. Victor Gollancz Ltd.

261

BIBLIOGRAFIJA

Tjan Tjoe Som (Tseng, Chu-sen). The Comprehensive Discussions in The White Tiger Hali. Leiden, 1952. E. J. Brill. Tsunoda, Ryusaka; de Bary, William Theodore; and Keene, Donald. Sources ofjapanese Tradition. NewYork, 1958. Columbia University Press. Waley, Arthur. The Analects of Confucius. London, 1938. George Allen & Unwin Ltd.

Walker, Richard L. The Multi-State System ofAncient China. Hamden, Connecticut, 1953. The Shoe String Press. Watson, Burton. Ssu-Ma Chien, Grand Historian of China. New York, 1958. Columbia University Press.

II MONOGRAFIJE I L A N C I NA E N G L E S K O M

Bodde, Dirk. Statesman, Patriot and General in Ancient China. New Haven, Connecticut, 1943. A Publication of the American Oriental Society. Chang, Ch'i-yun. China'sAncient Military Geography. Chinese Culture, VII, br. 3. Taipei, prosinac 1959. Extracts from China Mainland Magazines. "Fragmentary Notes on the Way Comrade Mao Tse-Tung Pursued his Studies in his Early Days." American Consulate General. Hong Kong, 191, 7. prosinca 1959.

Lanciotti, Lionello. Sivord Casting and Related Legends in China, I, II. East and West, Year VI, N. 2, N. 4. Rome, 1955, 1956. Needham, J. The Development oflron and Steel Technology in China. London, 1958. The Newcomen Society. North, Robert C. "The Rise of Mao Tse-Tung." The Far Eastern Quarterly, vol. XI, br. 2, veljaa 1952. Rowley, Harold H. The Chinese Philosopher Mo Ti (reprint iz Bulletin of

262

B I B L I O G R A F I J A

the John Rylands Library, vol, XXXI, br. 2, studeni 1948). Manchester, 1948. The Manchester University Press. Selections From China Mainland Magazines. "Comrade Lin Piao in the Period of Liberation War in the Northeast." American Consulate General, Hong Kong, 217, 11. srpnja 1960.

Teng, Ssu-yii. New Light on the History ofthe T a i P ing Rebellion. Cambridge, Massachusetts, 1950. Harvard University Press. Van Straelen, H. Yoshida Shoin. Monographies du T'oung Pao, vol, II. Leiden, 1952. E. J. Brill.

ili

KNJIGE, M ONOGRAFIJE I LANCI NA Z A P A D N J A K I M J E Z I C I M A (OSIM EN G LESK O G )

Amiot, J.J.L. Memoires concernant V histoire, les sciences, les arts, les moeurs les usages, etc. des Chinois. Chez Nyon laine. Pari, 1782.

Cotenson, G, de. L A rt militaire des Chinois, d'apres leurs classiques. Le Nouvelle Revue. Pari, kolovoz 1900. Gaillois, Brig.-Gen. R. Lois de la guerre

Ashiya, Mizuyo. Der Chinesische Kriegsphilosoph der Vorchristlichen Zeit. Wissen und Wehr, 1939, str. 416-27. Chavannes, Edouard. Les Memoires historiques de Se-ma Tsien. Pari. Ernest Leroux. Cholet, E. L A rt militaire dans l'antiguiete chinoise. Pari, 1922 Charles-Lavauzelle.

en Chine. Preuves, 1956. Konrad, N.L Wu Tzu. Traktat o Voennom Isskusstve. Moscow, 1958. Publishing House of Eastern Literature. Sun Tzu. Traktat o Voennom Iskusstve. Moscow, 1950. Publishing House of the Academy of Science USSR.

263

BIBLIOGRAFIJA

Maspero, Henri. La Chine Antique. (Nouvelle ed.) Pari, 19SS. Imprimerie Nationale. Nachin, L. (ur.) Sun Te et les anciens Chinois Ou Tse et Se Ma Fa. Pari, 1948. Editions Berger-Levrault.

Sidorenko, J.I. Ssun-ds Traktat iiber Die Kriegskunst. Berlin, 1957. Ministerium Ftir Nationale Verteidigung.

IV D J E L A NA K I N E S K O M

m Mi

Chan Kuo Shih.

reproduction of the Palae Edition of 1731. Chapter 83 'Military Canon'. Chung Hua Shu Chu. Shanghai, 1934. Chung Kuo Ping Chi Shih Kao.

"A History of the Warring States." Yang K'uan. People's Press. Shanghai, 1956. Chao Chu Sun Tzu Shih San P ien.

^ fa

% i 1 + = m
"Chao (Pen-hsueh's) Commentary on the Thirteen Chapters of Sun Tzu." Chao Pen-hsiieh. Peiyang Military Academy Press. Peking, 1905. Chin I Hsin P ien Sun Tzu Ping Fa. "A Modern Translation of Sun Tzu's Art of War with New Chapter Arrangement." Kuo Hua-jo. People's Press. Peking, 1957. Chin TingKu Chin Tu Shu Chi Ctieng. Short Title: T'u Shu. Photographic

"A Draft History of Chinese Weapons." Chou Wei. San Lien Shu Tien. Peking, 1957. Ku Chin Wei Shu K ao Pu Cheng.

4 M # # I i fi
A Further Inquiry into Apocryphal Books both Ancient and Modern. Huang Yun-mei. Shantung Peoples Press, 1959. Pei T ang Shu Ch ao. Selected Passages Transcribed in the Northern Hali. Yu Shih-nan (558-638).

264

B I B L I O G R A F I J A

Shih Ctii Hsiian.

T a i P ing Yii Lan. Li Fang, 3rd series. Ssu Pu Tsung K an, chs. 270 359. Commercial Press. Shanghai, 1935. T ung Chih.

j&IE

Selections from the Historical Records. Wang Po-hsiang. Peoples Literary Press. Peking, 1958. Ssu-Ma Fa.

j n

& &
Cheng Chiao. Facsimile Reproduction of Palae ed. of 1859, ch. 68. T ung Tien.

The Art of War of Ssu-ma Jang-chiu. Ssu Pu Pei Yao ed. Chung Hua Shu Chu. Shanghai. Sun Tzu Shih San P ien Chiao Chien Chi Yao.

ii A
Tu Yu. Facsimile Reproduction of Palae ed. of 1859, chs. 148 62. Wei Shu T ung K ao.

% =f + H M & i # ^
Notes on the Collation of Sun Tzus Thirteen Chapters. Yang Ping-an. Peking University Journal ofthe Humanities, no. i, 1958. Sun Tzu Chi Chiao. A Collated Critical Study of Sun Tzu. Yang Ping-an. Chung Hua Shu Chu. Shanghai, 1959. Sun Tzu. The Sun Tzu with Commentaries. Sun Hsing-yen. Ssu Pu Pei Yao ed. Chung Hua Shu Chu. Shanghai, 1931. Sun-Wu Ping Fa.

M H M #
A Comprehensive Study of Apocryphal Books (rev. ed.). Chang Hsin-cheng. Commercial Press. Shanghai, 1957. Wu Chi Ping Fa.

& &
The Art of War of Wu Chi. Ssu Pu Pei Yao ed. Chung Hua Shu Chii. Shanghai, 1931. Wu Ching Tsung Yao.

n mm ^
Essentials of the Martial Classics. Tseng Kung-liang. Ssu K u Chuan Shu ed.

M % & m
The Arts of War of Sun (Tzu) and Wu (Chi). Ta Chung Shu Chii. Shanghai, 1931.

265

KAZALO POJ MOVA

A
administracija objekt 217 vojna 217 agenti, tajni domai 233 dvostruki 67, 232, 233, 238 kvaliteta 235 nagrade 236 pete kolone 67 potroni 233, 234 tipovi 232 tretman 236, 237 tvornice papira 236 unutarnji 232 akcije, tajne osjetljivost 236 podjela 67 potreba za 231 subverzija 232

c
Chang Yii komentari 92, 95, 97, 100, 106, 108, 110, 111, 113, 117, 120, 121, 123, 129, 133, 135, 136, 142, 147, 166, 168, 172, 186-87, 188, 191, 196, 200, 201, 203, 204, 211, 213, 214, 217, 218, 222, 235, 238, 239 komentator 36 Cheng vidi pod taktika Ch'en Hao komentari 124, 131, 140, 187, 190, 191,210, 237 komentator 35 Ch'i vidi pod taktika Chia Lin komentari 109, 117, 122, 151, 173, 176, 239 komentator 35 ChingT'ien 21-22 Dubs o 22 Duyvendak o 22 Hu Shih o 21 Konrad o 21 Maspero o 21-22 Mencije o 22 zabranjen od Shang Yanga 21 Chou, kua, pad 38 Ch'u, drava napadnuta 18 straa, oprema 55 Chuang od Ch'ua, opsjeo Sung 49

B
bitka imbenici u 166 razdoblje Proljea i Jeseni 54 Zaraene drave 54-56 brzina bit rata 213 naelo rata 99, 102 u napadu 128 brzopletost Konfucije upozorava na 63 Sun Tzu upozorava na 66 vladar, interferira s vojskom 121, 122, 123 266

D
disciplina kazne 57, 96, 192

K A Z A L O

P O J M O V A

kolektivna odgovornost 57 nagrade 57, 112 starijih asnika 55, 57, 198 strogost 57 Ts'ao Ts'ao, primjer 204 Duyvendak, o citiranju T'iena 22

H
Han Fei Tzu odbacuje uenjake 48 raspravlja o hegemonskom vladaru 21 raspravlja o vojnim pitanjima 33 spominje Sun Tzua Ho-Lii legendarni ma 45 napada Ch'u 18 uvjebava elitne jedinice 55 zapoljava Sun Tzua 83 Ho Yen-Hsi komentari 100, 101, 113, 120, 124, 131, 133, 136, 146, 160, 165, 166, 168, 175, 176, 178, 181, 200, 232 komentator 36 Hsiang, od Sunga Mao Tse-Tung se usporeuje s 49 u bitki kod rijeke Hung 49 Hsiin Tzu, poziva se na Sun Tzua 33

E
elementi, pet, stalna promjena 28, 153

F
faktori, pet temeljnih doktrina 95, 176 teren 93, 95, 201,205 utjecaj morala 92 vrijeme 93, 203 zapovjednitvo 93 Fung Yu-Lan autorstvo drevnih radova 19, 20, 29 citira Chang Hsiieh-ch'enga 20 raspravlja o stilskom razvoju 19

G
generali; poloaj generala davanje nagrada 192, 222 kvalitete 93-95, 201-204, 217 oblikovanje neprijatelja 65 odnosi s vladarom 203 odnos prema ljudima 203, 204 opasne kvalitete 176-179 osoblje, sastav 57 promjena planova 218 stvaranje situacija 64, 219 taktike kombinacije 65, 66 upotreba terena 66, 207-212 voenje mareva 64, 219 zatitnik drave 121 Giles, Lionel, prijevod 156, 218, 219 gradovi, napad na, vidi pod opsade 267

i
inflacija, crpi bogatstvo ljudi 109 iznenaenje, naelo rata 78

J
j edinice/postroj be moral 165, 187-193 oklopljene 27 udarne 26, 213 zahtjevi 105

K
kalkulacije, preliminarne 103 kampanje (ratni pohodi) produljene, negativni uinci 64 kamuflaa, odjea 159, 160 koije, reference/preporuke Sun Tzua 31

K A Z A L O

P O J M O V A

komentatori Han 35 Liang 35 Manchu 37 moderni 80 Sung 35, 36 Tang 35 tree stoljee 35 Yuan 37 Konfucije, raspravlja o strategiji 63-64 Konrad, N. miljenja opovrgavanje 21, 23 kontrola, formacije i signali 135-136, 139, 161, 162, 163-164 Ku, Chieh-Kang, miljenje o datumu stvaranja i autorstvu Umijea rato vanja 28-29 Kuo Mo-Jo, miljenje o datumu stvaranja i autorstvu Umijea rato vanja 29

P'ang Ch'iian kod 26 Sun Pin kod 26 manevar opasnosti 156, 157 povlaenja 64 pred bitku 59 tekoe 155 Mao Tse-Tung citira Sun Tzua 74 glavna djela o ratu 68 o fleksibilnosti 74-75 0 zadacima zapovjednitva 77-78 1 vojvoda Hsiang 49 parafrazira Sun Tzua75, 76, 77 razvija doktrinu u kampanjama/rat nim pohodima potiskivanja 7172 utjecaj Sun Tzua na 68 utjecaj T'ai P'inga na 68, 69 marevi brzina u 146 indirektni pristup 155-156, 161, 213 Maspero miljenje o datumu stvaranja i autorstvu Umijea ratovanja 28 komentari 93, 103, 127, 166, 168, 179, 197, 210, 220, 236 komentator i kritiar 18 Meng komentari 123, 213 komentator 35 moral 166 Mo Tzu odbacuje rat 39-40 preostali dijelovi 60 115, 118, 123, 125, 129, 136,Mei Yao-Ch'en

L
Lanciotti, dr. Lionello citira kovanje maeva 45-46 lanak od 45 Li Ch'iian komentari 91, 93, 97, 99, 106, 107, 109, 139, 140, 141, 155, 158, 203, 233 komentator 35 luk, kompozitni refleksni domet 60 rani razvoj 58 logori, branjeni, utvreni, dizajn 59, 163-164

M
maevi, legende o 45 Ma Ling, bitka kod 88-89

268

K A Z A L O

P O J M O V A

N
naelo rata 124 nadzornici (vojske) konzultacije s 125 Ts'ao Ts'aove upute 141 napad strunjaci za 128 uinak na moral neprijatelja 165, 166 vatrom 225-228 vidi i taktika neprijatelj indikacije, aktivnost 185-192 izolacija i demoraliziranje 62 mamljenje 97, 140 obmanjivanje/zavaravanje 136, 148 poslanici, dvolinost 186, 187

navodi popis Sun Tzua 30-31 P'ang Chiian, poraen kod Ma Linga 26, 88-89 povjesniar Hana 30 pobjeda nacionalno jedinstvo, zahtjev za 62 neuspjeh iskoritavanja 229 praznine, to tvori 65 sposobnost predvianja 123-125 poglavlj a, b roj evi Liu Hsiang se poziva na 30 neslaganje biljeaka 30-33 Pan Ku se poziva na 30-31 Ts'ao Ts'ao se poziva na 31 proricanje, u Proljeu i Jeseni 25

R
rana upotreba 45 rat financije 105-106 konano sredstvo 62 mjesto ovjeka u 61 potreba prouavanja 61, 91 psiholoki aspekti 78 tijekom Zaraenih drava 55, 56 u drevnoj Kini 51, 54, 55 Razdoblje Proljea i Jeseni proricanje tijekom 25 vojske 23-24 zapovijedanje vojskama tijekom 18

o
oblik nunost kreiranja 77-78 to tvori 65 vidi i praznine obmana, naelo rata 78, 79, 96, 161 obrana, kvalitete strunjaka 128 opsade mobilizacija za obranu 60-61 kada ne treba podii opsadu 173 rane tehnike 60 Sun Tzu se suprotstavlja 64, 117 organizacija dobar poredak ovisi o 140 znanost o, razvijena 47 oruje eljezo, zlokobne alatke 63 vidi i pod luk, samostrijel

s
samostrijel pojava 26, 58 Sun Tzu spominje 109, 139 uinak i domet 58, 59, 60 Shang Yang rat kao temeljno zanimanje 42 smrt 33 Shih Huang Ti

p
Pan Ku 269

KAZALO POJMOVA

opoziva svoju zapovijed 34 prvi univerzalni vladar 34 uspostavlja monolitsku dravu 44 zapovijeda unitenje knjiga 34 situacija, procjena sedam elemenata 91, 95 racionalni proces 25 temeljni imbenici 91 Ssu-Ma Ch'ien, Sun Tzuov biograf 17 strategija, ofenzivna indirektan/posredan pristup 64, 156 napad neprijatelja 115 naruavanje neprijateljevih saveza 116 primarni cilj 64 Sun Hsing-yen autoritet Sun Tzua 37 miljenje o autorstvu Umijea rato vanja 30 prepisuje Umijee ratovanja 36 Sun Pin, Ssu-Ma Ch'ienova biografija 85-89 Sun Tzu (Sun Wu) audijencija kod Ho-Liia 83 filozofija rata 61-62 taktike teorije 65, 66 tradicionalni datum 17 vjeba konkubine 83-85 Sun Tzu, vidi pod Umijee ratovanja Sun Wu, vidi pod Sun Tzu Sung Lien, kritiar Sunga 18

146-153 mamljenje neprijatelja 166 povlaenje, pravodobno 77 umijee (znanost) 56 teren definicija 93 kada se boriti za 173-174 nepoznavanje, neoprostivo 219-220 odgovornost generala u odnosu prema 196-197 opasni tipovi 184 pomo, u bitki 201 u odnosu prema upotrebi 207 upotreba 181-185 Trinaest poglavlja, vidi pod Umijee ratovanja Tri vojske zapovjednitvo 27 Ts'ao Ts'ao komentari 122, 137, 146, 156, 172, 175, 184, 200, 207, 208, 218, 220, 225, 231 pie komentare 31 prerauje tekst 31 Tso Ch'iu-Ming, komentator godinjaka Proljea i Jeseni 17-18 Tu-Mu komentari 93, 96, 97, 99, 105, 106, 110, 115, 117, 120, 122, 131, 132, 139, 141, 142, 147, 148, 151, 156, 157, 158, 162, 163-165, 166, 168, 172, 175, 178, 179, 186, 190, 197, 198, 203, 208, 211, 213, 215, 221, 233, 235, 236, 237 komentator iz 9. stoljea 32 Tu Yu komentari 95, 116, 120, 124, 128, 139, 145, 150, 169, 178, 234, 235 komentator 35

pijunaa kontra 238 vidi i agenti, tajni, operacije, tajne

T
taktika Chengi Ch'i56, 65, 66, 136, 137,

270

KAZALO POJMOVA

vojni teoretiar 33 Umijee ratovanja autorstvo 17-30 datum nastanka 17-30 neslaganje u poglavljima 30-31 zbrka u biljekama 30-31 zaposlen u Ch'uu 43 Wu drava neprijateljstvo s Ytiehom 21, 216 strategije 176

v
valuta, metalna openita upotreba 26 prihvaeni medij 27 prvo lijevanje 26-27 rano kovanje 106 vodii, upotreba 158, 159 vojska kontrola 24 logor 183 organizacija 23, 24, 51 Proljee i Jesen 23, 24, 51 raspored prije bitke 59 zdravlje 183 vrijeme, opasnosti, prednosti 66

Y
Yao Ch'i-heng kritiar Ch'inga 18 Slae se s Yeh Cheng-Tseom 18 Yeh Cheng-Tse pitanja pouzdanosti tradicionalne biografije Sun Tzua 17 uenjak i kritiar Sunga 17 Yiieh drava neprijateljstvo s dravom Wu Sun Tzu spominje 151, 216

z
zapovjednitvo nad vojskama, Zaraene drave 18 Zaraene drave 37-49 diplomacija 42 pisci o 20 priroda rata tijekom 42, 43 stil pisanja tijekom 19-20 trgovina 41 uenjaci, putujui 41, 43 Vojske 18, 47 zakoni 42 zarobljenici, briga i tretman 113

w
Wang Hsi Komentari 116, 117, 122, 124, 178, 191, 215, 21 i komentator 36 Wen, vojvoda od China, reorganizira vojsku 18 Wu Ch'i bori se protiv Ch'ina 56 smrt 43 u Weiu 42

eljezo 46

271

ZAHVALE ZA S L I KE
Zahvale za slike Nakladnik bi elio zahvaliti sljedeim ljudima, muzejima i knjinicama fotografija za dozvolu reproduciranja njihova materijala. Uinjeno je sve kako bi se pronali vlasnici autorskih prava. Meutim, ako smo ispustili nekoga, ispriavamo se i ispravit emo u buduim izdanjima. Kratice: U A Um jetniki arhiv, London; B U K Britanski muzej, London; prikazuje ceste, vojne postaje i strateke toke u utvrdama Kantona i dijelove pokrajina Zhejiang i Jiangsu. 119: Kineski general predaje mineralima bogat grad Fushun 1618. godine, iz faksimila M en Yingzhaova izdanja Manzhou Shilu iz 1781. 130: Bronana sjekira-bode iz istonog Zhoua, razdoblje Zaraenih drava, ukraena rel jefnim licem udovita taotie i geometrijskim uzorkom. 134: Slika iz 13. stoljea koja prikazuje mone oceanske valove: tinta na svili. 138: Bronano ogledalo iz dinastije Han, iji ukrasi prikazuju povezanost svemirskih sila. 143: Par glinenih figura vojnika zatitnika, dinastija Sjeverni Wei. 144: Konjanici u borbi, iz knjige San guo zhi zhuan Stranica 90 BK ; 94 BUK/M usee Guimet, Pari; 101 Corbis/Keren Su; 104 BUK/Oriental Museum, Durham University; 108 BUK/Bibliotheque nationale, Pari; 112 C orbis/Burstein C ollection; 114 BK ; 119 BK ; 126 Christie's; 130 John Bigelow Taylor, Highland Falls, NY; 134 Christie's; 138 Christie's; 143 orbie/ Christie's; 144 BK; 149 BK ; 154 Christie's; 159 Corbis/Burstein Collection; 162 Christie's 164 - 165 Photolibrary.com; 170 BK; 174 Corbis/Robert van der Hilst; 177 BM ; 180 Powerstock/AGE Fotostock; 185 Getty/Im age Bank/ C hina Tourism Press; 188-189 Christie's; 194 UA/ N ational Palae M useum Taiwan/Harper Collins Publishers; 199 Corbis/Craig Lovell; 202 Corbis/Marc Garanger; 206 UA National Palae Museum Taiwan; 210 UA/N elson Atkins M useum , Kansas/H arper Collins Publishers; 216 Robert Harding Picture Library, London/ Genius o f C hina Exhibition; 221 Corbis/Archivo Iconografico, S.A.; 224 Christie's; 226-227 BM ; 228 BK; 230 Christie's; 234 Christie's Informacije o naslovima: Stranica 90: Kineski admiral iz pria o pomorskim puto vanjima Zheng Hea (1371. - 1433.). 94: Slika Dva ko njanika na kamenu iz razdoblja Tanga. 101: Obrambena kula i zidovi kod Jiayuguana na putu svile. 104: Figura boga rata od Steatita, Kuan Ti (Guan Di). 108: Odabrana roba za cara, Povijest kineskih careva iz 17. stoljea (boja na svili). 112: Zarobljenici klee, iz Chao Po-Chuove knjige Prvi car dinastije Han ulazi u Kuan Tung. 114: Adas koji {Romansa o Tri kraljevstva), nastale tijekom 2. stoljea. 149: Kineski vojnik sa svim vojnim regalijama; 19. stoljee. 154: Parada konjanika, s runog svitka. 159: Putovanje Prvog Cara kroz planine. 162: Komplet sencai glinenih figurica glazbenika na konjima iz dinastije Tang. 164-165: Tvrava na Velikom zidu u suton. 170: Karta utvrenoga grada Jiujianga i okoline, 19. stoljee. 174: Krovovi pokriveni cri jepom u drevnom gradu Pingyaou. 177: Ilustracija vojnog voe na svitku - neki kau da je to legendarni uti Car (H uang Ti). 180: Ratnici od terakote iz grobnice Prvog Cara kod Xi'ana. 185: Vodopad na rijeci Zhenzhu u Sichuanu. 188-189: Slika iz 18. stoljea koja prikazuje postrojbe poslane u bitku. 194: Ljetnikovci u rajskim plani nama , Tung Yuanova slika na svitku iz 10. stoljea. 199: Plodna terasasta polja u zapadnoj Kini. 202: Sablasni planinski krajolik Anhuia. 206: Putovanja cara M ing Huanga u Shu, sjevernjaka pejzana slika. 210: Detalj sa slike Zbogom kodHsun Yanga od Chiu Yinga, 1494 - 1552. 216: Bronana kola s vozaem, istona dinastija Han, 2. stoljee. 221: Vojnici i savjetnici iz pratnje monog voe. 224: Moni carski simbol zmaja, s bljeskovima munja. 226 - 227: Runi svitak iz 11. stoljea koji prikazuje sukob izmeu boanskih snaga Huang T ia i Chi Youa, pomou vatre i vjetra. 228: Eksplodirajue strijele, iz Wubeizhi (O ratovanju) od M aa ( Yuanyi), knjige o svim aspektima kineskog ratovanja, 1 8 - 1 9 . stoljee. 230: Ljudi razgovara ju o udaljenim putovima, s rezbarene stijene celadona. 234: Prizor iz San guo zhi zhuan (Romance o Tri kraljevstva) tijekom 2. stoljea. Bridgeman Umjetnika knjinica, London; BK - Britanska knjinica, London; BM Christie's Christie's Images, London.

272