PRVI DIO I.

ravnatelj kole u razred dovodi novog uenika, Charlesa Bovaryja *arl Bovari+ koji svoje ime i prezime izgovara vrlo nerazumljivo i to izaziva lavinu smijeha u razredu Charles Bovary ima 15 godina, no tek sada ide u 3. razred, a ako de biti dobar uenik, biti de premjeten u razred svojih vrnjaka bio je to seoski djeak, najvii u razredu, njegova podrezana kosa nalikovala je na frizuru pjevaa u crkvenom zboru, imao je lijepu odjedu (kratki kaput, ute hlae, plave arape) i na nogama je imao cipele okovane avlima bio je poslan u magaredu klupu odmah ispred nastavnika Charles je ved bio znao latinski bududi da ga je poduavao lokalni upnik, a zbog tedljivosti njegovih roditelja, o n je kasnije upisan u gimnaziju Charles-Denis-Bartholome Bovary bio je njegov otac, pomodni vojni kirurg (ranarnik), a bududi da je zlorabio svoj poloaj prilikom regrutiranja morao je dati otkaz taj je ovjek bio vrlo lukav i proraunat, pa je tako oenio kder klobuara i dobio miraz od 60 000 franaka njegov izgled bio je vrlo pamtljiv i primjetan, bio je vrlo hvalisav, imao je zaliske koji su se spajali s brkovima, na rukama mu je bilo prstenje, a volio je nositi odijela napadnih boja nije previe mario za financijama, pa je nekoliko godina ivio od miraza, a troio je na razne uitke te je ivio vrlo burnim ivotom (kavane, puenje, dugo izleavanje, skupa hrana) ipak je bio poduzetnikog duha te je po smrti svog tasta (od kojeg nije dobio nita) poeo proizvoditi tkaninu njegov posao je propao te je iznajmio jedno gospodarstvo u provinciji te se u svojoj 45. godini ivota udaljio od ljudi razoaran i zgaen cjelokupnim ljudskim rodom njegova ena, klobuareva kdi, voljela ga je i pridavala mu je mnogo panje, no kasnije je postala vrlo razdraljiva i teke dudi napokon im se je rodio sin Charles i ona ga je njegovala poput kakva princa njegov otac imao je namjeru svog sina Charlesa odgajati u spartanskom duhu, pa je tako mali Charles morao spavati u neugrijanoj sobi i piti rum ipak, djeak je bio mirne dudi i nije postao onakvim kakvim je to elio njegov otac njegova majka pridavala mu je mnogo ljubavi i u njegovu osobnost ugraivala njenost i ljubav, a usto ga je nauila i vanim vjetinama kao to su pjevanje i pisanje u ruansku gimnaziju mali Charles krenuo je potkraj listopada nije se previe isticao, bio je osrednji uenik, a po zavretku 3. razreda njegovi su ga roditelji odluili upisati na medicinu majka je bila vrlo skrbna pa mu je pronala sobu u kudi nekog soboslikara te se je s njim nagodila u vezi trokova ivota jadni Charles je zadobio glavobolju kada je vidio koje sve predmete slua, a zapravo nije poznavao znaenje ni jednog predmeta (nije razumio znanstveno nazivlje) u poetku je svoju neinteligenciju pokuao nadoknaditi marljivim i strpljivim uenjem te je tako dobro napredovao na fakultetu no kasnije mu je knjiga postala mrska i poeo je izostajati sa predavanja i bolnikih pregleda te je poeo obilaziti kavane i igrati domino boravedi u kavanama, nauio je mnogo pjesama koje su se izvodile za vrijeme proslava naravno, on nije uspio poloiti test za lijeniko zvanje, a kod kude su mislili da je poloio pa su mu pripremili proslavu pjeice je otiao kudi i na ulazu u selu poslao je po majku kojoj je sve ispriao, a ona je optuila lijeniku komisiju za njegov neuspjeh Charlesov otac doznao je za to tek nakon punih 5 godina ipak, Charles je poeo uiti i napokon je poloio lijeniki ispit u Tostesu je pri samrti bio jedan stari lijenik te je to bila prilika da Charles tamo otvori ordinaciju majka mu je u meuvremenu pronala suprugu, a to je bila udovica sudskog ovrhovoditelja iz Dieppea imenom Heloise, bila je srednjih godina (oko 45 g.) i imala je lijepi godinji prihod od 1200 livara, bila je runa, no ipak joj nije nedostajalo prosaca Charlesu je ulazak u brak doivljavao kao poboljanje svojih prilika i vedu slobodu, ali i financijsku stabilnost no, njegova supruga je otpoetka bila gazda i bila je vrlo autoritativna na to je Charles, miran karakterom, morao pristati

 ona ga je tako prisilila postiti petkom, uhodila ga je, otvarala je njegova pisma, prislukivala ga je kada je u ordinaciji pregledavao lijepe ene i sl. II. bilo je oko 11 sati naveer i brani par Bovary bio je probudio topot konja, a konjanik je donio pismo Charlesu koji je odmah morao dodi na imanje Bertaux gdje je gospodar slomio nogu pri povratku s proslave Sveta tri kralja ujutro oko 4 sata Charles je poao na to imanje jaudi, a cijelo je vrijeme razmiljao to zna o prijelomima i malopomalo drijemao gospodar imanja na koje je doao bio je Theodore Rouault [Teodor Ruo], a ena mu je umrla prije 2 godine njegovo gospodarstvo uistinu je dojmilo Charlesa: u tali su bila 2 velika kola i 4 pluga, bilo je teretnih konja i nalazilo se je tamo veliko gnojite Charlesa je doekala Emma Rouault, kdi gospodara koji si je slomio nogu, ona je vrlo mlada i lijepo odjevena zatim je Charles uao u sobu gdje je ugledao bolesnika, koji je imao oko 50 godina, a zanimljivo je kako je nosio naunice prijelom je sredom bio laki i krenuo u izradu pomagala za ozlijeenog, a Emma je tada pokuavala saiti jastuide Charlesa je posebno zainteresirala bjelina Emminih noktiju, koji su bili podrezani poput badema, njene oi su bile smee i u njoj je skrivala svu ljepotu, a njene trepavice su davale tamni ton oima Charles je esto svradao na imanje tijekom oporavka gospodina Rouaulta, a najvie je volio uti kukurikanje, vidjeti staje i ambar te djeaka koji bi uvijek dolazio pred njega na njegovom ispradaju uvijek je bila Emma, koja je s njim razgovarala dok je ekao da mu dovedu konja gospoa Bovary u meuvremenu je doznala kako je Emma odrasla u samostanu kod asnih sestara urulinki, da je vrlo obrazovana (zna plesati, geografiju, crtati, svirati klavir i sl.) i zbog toga ju je zamrzila i poela zanovijetati Charlesu najvie su joj smetali Charlesovi esti odlasci na imanje Bertaux te se je dao prisegu na molitveniku da vie nede onamo idi nadalje, ispostavilo se je kako njegova supruga uopde nema novaca i da je cijelo vrijeme lagala te je dola u svau s Charlesovim roditeljima 8 dana poslije, prilikom vjeanja rublja u dvoritu, na usta joj udari krv, a drugog dana je umrla Charles je s njom u braku bio 14 mjeseci III. uskoro gospodin Rouault doe platiti 75 franaka za lijeenje te je tjeio Charlesa govoredi mu to je sve on radio kada je postao udovac (bjeao je u polje, plakao, bio je lud, nije mogao jesti) napomenuo je kako se Emma raspituje za njega i boji se da ju je zaboravio tako je Charles jednog dana doao popodne na imanje i zatekao Emmu kako iva, a oboje su popili asu likera zapodjenuli su ugodan razgovor, a Charlesu se u glavi rodila misao da je oeni stoga ju je odluio zaprositi, ali nije imao hrabrosti i uvijek je odgaao svoju prosidbu ipak je po jednom od povrataka rekao svome bududem zetu da eli oeniti njegovu kder Emmu on je na to pristao, no trebalo je pitati Emmu za njezino miljenje pa je dogovoreno da de njegov bududi zet, u sluaju Emmina pristanka, otvoriti irom prozor i udariti kapcima prozora o zid upravo se je to i dogodilo te se je vjenanje odvilo sljedede godine, bududi da je Charles morao prodi korotu kao udovac na njihovu svadbu dolo je 43 uzvanika i ostali su punih 16 sati za stolom, a sama je svadba potrajala nekoliko dana IV. V. slijedilo je useljenje Emme Bovary u svoj novi dom u Tostesu opisuje se odjeda uzvanika, tako su gospoe imala haljine, a djeaci su bili obueni nalik na oeve svatovi su pjeice otili do opdinske zgrade, a predvodio ih je gusla hrana je bila vrlo ukusna i dobra (govee peenke, piledi paprikai, ovji butovi) torta je bila vrlo posebna, a nju je izradio lokalni slastiar i bila je vieslojna dva dana nakon vjenanja Charlesovi su roditelji otili kudi

ula je u branu sobu gdje je krevet bio u lonici sa crvenim zavjesama na pisadem stolu stajala je vaza s vjenanim buketom Charlesove prve ene, koji je on onda odnio na tavan Emma je renovirala kudu i ukrasila je po svom ukusu (nove tapete, klupe u vrtu, prebojeno stubite) rado je ispradala Charlesa kada je odlazio lijeiti druge ljude i meusobno su si slali poljupce Charles je bio posve ispunjen ovim novim brakom te je volio Emmi prilaziti s lea i ljubiti je, no u njoj to nije izazivalo onakvu ljubav o kakvoj je ona itala i sanjala tako je Emma pokuala odgonetnuti znaenje rijei kao to su sreda, strast i zanos VI. Emma je sa svojih 13 godina bila odvedena u samostan, a odveo ju je njen otac u prvi mah je voljela drutvo asnih sestara i lijepo je savladavala vjerski ivot (znala je katekizam, primala bi redovno sakramente, itala bi pobona djela i Bibliju) no, njenu svakodnevicu uzburkala je jedna starija djevojka koja je mjeseno dolazila u samostan i ostaja la tamo po 8 dana ta djevojka je pomagala asnim sestrama i ak je zajedno s njima ruala, a starijim je tidenicama posuivala romane ljubavnog karaktera tako je mlada Emma punih 15 mjeseci itala takve romane prije spavanja, u svojoj spavaonici krijudi to od asnih sestara pronala je mnoge uzore u enama: Marija Stuart, Ivana Orleanska, Agnes Sorel, Heloise itd. neke djevojke su imale oslikane spomenare gdje su se mogle vidjeti djevojke u naruju mladida i slino u samostanu je Emma doznala kako je njena majka umrla, bila je vrlo tuna, uokvirila je pramen majine kose i u pismu izrazila elju da bude pokopana pokraj nje potpuno se je prepustila melankolinom i romantinom doivljaju svijeta, ali joj je to pomalo i dosadilo njena disciplina bila je sve loija, a kad ju je otac vodio iz samostana nikome to nije previe smetalo dva dana nakon vjenanja Charlesovi su roditelji otili kudi VII. sva mirnoda i svakodnevica koju je doivljavala u braku s Charlesom, nekako su u njoj budile osjedaj mrnje i odbojnosti prema takvom ivotu Charlesova majka nije previe simpatizirala Emmu zbog njenog rastronog ponaanja (potronja drva, edera i svijeda kao u bogatakim kudama) Emma je ponekad ila u etnju sa svojom hrticom koju je dobila na poklon od Charlesova pacijenta esto su joj se razna pitanja u vezi braka nametala prilikom tih etnji i povjeravala se je svojoj hrtici potkraj rujna brani par Bovary dobio je poziv u Vaubyessard k markizu d' Andervillieru [Vobjesar Dandervilje] VIII. IX. u sumrak su doli pred dvorac s 2 naprijed izboena krila i 3 vanjska stubita, a pokraj njega bio je travnjak Emma je u galeriji vidjela mnoge portrete markizovih slavnih potomaka i to ju je oduevilo markizova ena zapoela je s Emmom razgovor, a bila je to ena stara 40 g. finog dranja za vrijeme veere Emmu je impresionirao markizov zet vojvoda de Laverdiere [d Laverdjer], a za njega se je govorio da je bio ljubavnih ak i kraljice Marije Antoanete Emma je rekla Charlesu kako njemu ne pristoji plesati bududi da je lijenik, a ona je ipak plesala sa onima koji su je zamolili za ples bududi da je bilo zaguljivo, sluge su otvorile prozore i Emma je u tom asu vidjela seljaka lica i sjetila se svog podrijetla i svog imanja u tri sata je zapoeo kotiljon, a vikont i Emma su zajedno plesali zavrio je ples, svi su se oprostili i sutradan su Bovaryjevi krenuli kudi putom su na tlu naili na kutiju za cigarete sa zelenom svilom koju je kasnije Emma mnogo puta mirisala i zamiljala kome ona pripada po povratku Emma je dala otkaz Nastasie, njihovoj slukinji, jer nije napravila veeru na vrijeme

 Emma je matala o velikom Parizu, a pretplatila se je na asopise Kotarica i Duh salona (La Corbeille i Sylphe des Salons) njeni omiljeni pisci bili su Honore de Balzac i George Sand koji bi u njoj budili uspomenu na vikonta zaposlila je novu slukinju Felicite, koja je imala svega 14 godina i koju je nauila raditi razne poslove nadalje, Charles je bio jednom osramoden od kolege doktora, to je Emma shvatila i kao osobnu uvredu te se je sramila Charlesa Emmina dud kasnije se je promijenila, postala je vrlo bezvoljna i vie nije marila za raskoi imala je iste arape, palila je lojanice, nije silazila dolje i slino uskoro joj je u posjet doao otac, a po njegovu odlasku bila je zadovoljna u njenoj glavi su se ponovno raale misli o burnom ivotu i uicima Charlesu je savjetovala da se maknu iz Tostesa, a on je pronaao mjesto Yonville- l' Abbaye [Jonvil Labe] kada su u proljede odlazili iz Tostesa, Emma Bovary bila je u drugom stanju DRUGI DIO I. mjesto u koje su se selili bilo je 8 milja udaljeno od Rouena taj gradid bio je jako zaostajao, trnica je zauzimala pola trga, a gradska vijednica je s 3 jonska stupa liila na jonski hram najzanimljivija zgrada je ljekarna gospodina Homaisa u Yonvillu postoji samo jedna mala ulica, a zavrava na zavoju ceste preko puta ljekarne, nalazila se je gostiona Zlatni lav dan po dolasku gospodina i gospoe Bovary trebao je biti sajmeni dan i poele su razne pripreme putem do Yonvillea Emmina hrtica je pobjegla u polje i dugo su je traili, a Emma je poela plakati i kriviti Charlesa za hrtiin nestanak gospodin Lhereux, trgovac tkaninom, je bio s njima u kolima i tjeio je Emmu kako de se njena hrtica vratiti II. III. na trgu je Emma vidjela Leona i razgovarali su 2 sata Leon je bio vrlo skroman, plah i suzdran te su smatrali za dobrog ovjeka, a imao je i lijepe talente, npr. slikao je vodenim bojama, itao je note, kartao je Charles je u meuvremenu imao problema jer nije imao pacijenata, a i upao je u financijske potekode zbog selidbe Emma je zbog navedenog razloga kod selske velje naruila sve za svoje dijete eljela je imati tamnokosog snanog sina, koji bi se zvao Georges, a kao mukarac bi bio slobodan odavati se strastima i putovanjima, za razliku od ena jedne nedjelje rodila je djevojicu i nadjenula joj je ime Berthe, bududi da je to ime ula u dvorcu krsni kum je bio ljekarnik Homaise, jer Emmin tata nije mogao dodi Charles je svoju kder krstio ampanjcem, na to se je uvrijedio upnik Emma je svoju kder dala na dojenje dojilji Rollet kako je hodala, osjetila je slabost i zamolila je Leona da je prati, to je cijeli grad doznao i poeli su razni traevi dojilja je zamolila Emmu da joj dade rakiju i kavu po povratku su hodali uz rijeku i razgovarali o skorom gostovanju panjolskih plesaa u nedalekom gradu Leon je kasnije otiao na panjak i gledajudi prema nebu zaalio to ivi u tom selu, to mu je ga zda Guillaumin, a prijatelj Homais te je jedino izdvojio Emmu napokon su Charles i Emma Bovary stigli u svoje novo mjesto Emmu je odmah primijetio Leon Dupuis, odvjetniki pripravnik, inae stalni gost u Zlatnom lavu Leon je razgovarao sa Emmom, doznajemo kako ivi kod ljekarnika, govori se o glazbi i sl. ljekarnik govori kako imaju zahvaliti Yaondi, koji je pobjegao, to su dobili tako lijepu kudu Emmine i Leonove knjievne sklonosti su ih povezala, ona voli pripovijesti, a on poeziju poslije veere Bovaryjevi su poli u svoju novu kudu, a Emmi je ovo bilo 4. put da spava na nepoznatom mjestu

IV. kako je dola zima, Emma se je preselila u salon te je sjedila u naslonjau i gledala prolaznike Emma je oslukivala korake Leona koji bi dvaput dnevno dolazio u Zlatni lav esto je na veerama bio ljekarnik Homais, a njegov pomodnik Justin volio je prislukivati Emma i Leon razvijali su svoj odnos, zajedno bi gledali crtee, itali bi razna djela i razgovarali za svoj roendan Emma je na poklon od Leona dobila frenoloku glavu od toraksa ispisanu brojevima Emma mu je poklonila prostira od baruna i vine izvezen lidem na svijetloj podlozi, a drugi su o tome govorili i smatrali ih za prisne prijatelje Leon je pokuao Emmi izjaviti ljubav, ali se je bojao njene reakcije, pisao joj je pisma pa ih je parao V. VI. poetkom travnja Emma je traila upnika da joj pomogne u njenoj muci kraj prozora bila je Berthe koja se je zbog Emmine nesmotrenosti ozlijedila, udarila u ruku na komodi i rasjekla obraz, a Emma je Charlesu rekla da se je to dogodilo u igri Charles je pokuao Emmu iznenaditi kupivi joj svoj portret nainjen dagerotipijom Leon je odlazio u Pariz, oprostio se je s Emmom i ona je cijelo vrijeme mislila na njega kako je ved daleko od nje VII. VIII. IX. Rodolphe nije dolazio kod Emme punih 6 tjedana kako bi u njoj povedao enju i idekivanje izjavio joj je ljubav i kako neprestano misli na nju sljededeg dana su otili jahati i otili do istine, sjeli na deblo i poeli razgovor ona je na njegovo pitanja odgovorila kako im se sudbine nisu stopile u jednu i otila je kudi na konju zatvorila se je u sobu i pomislila kako sada ima ljubavnika i kako se njeni snovi iz mladenatva ostvaruju idudeg su se dana zakleli na vjernost, svake veeri su se dopisivali, rekla je da ga voli jednom su se posvaali i rekao joj da mu ona kvari ugled tog dana odrao se je poljoprivredni zbor, a Emma je etala s gospodinom Rodolpheom njih dvoje su pratili sveanost na prvom katu vijednice i na tribinu je doao savjetnih Lieuvain razgovarao je s Emmom o snovima i magnetskoj privlanosti govorio je kako ga nije toliko oarao, a ona je trgnula prste Rodolphe ju je dopratio kudi i mislio je na Emmu naveer su se vidjeli za vrijeme vatrometa dan po Leonovu odlasku, Emma je cijelog dana bila u velikoj alosti sjetila se je svojih sretnih trenutaka s njim imala je dudljivo ponaanje, esto je padala u nesvijest i pljuvala krv Charles je napisao pismo majci da doe i smatrao kako de Emma fizikim radom prestati itati knjige koje su je zanosile nakon 3 tjedna otila je od njih Charlesova majka i Emma je vidjela Rodolphea Boulangera de la Huchettea koji je doao da puste krv njegovom slugi koji je osjedao mrave po cijelom tijelu odmah je spazio Emmu i pomislio kako njoj ne prilii brak s Charlesom Rodolphe je imao 34 godine i dobro je poznavao ene rekao je Emmi da de biti njegova, a sastanke de imati tako da de im slati razno meso i da de postati prijatelji jedne nedjelje Charles, Emma, Leon i Homais su otili gledati predionicu lana u izgradnji sutradan naveer doao je trgovac Lhereux i pokazao je Emmi neku novu robu Emma se je promijenila i poela biti vrlo pobona, to je zaudilo Leona ona je ipak bila zaljubljena u Leona i traila je samodu Emma je ak i plakala i sve ju je to brinulo, a ak je razmiljala i pobjedi nekamo s Leonom

X. XI. ljekarnik je naao nov nain lijeenja i rekao Charlesu da pokua izlijeiti nogu Hippolyteu koji je imao sluaj ekvinus (peta je bila u zraku) kad se vratio kudi, priao je s Emmom o bududem bogatstvu i Emma je bila sretna to napokon osjeda njenost prema Charlesu Hippolyteu je noga natekla i bilo je potrebno odrezati mu nogu XII. Emma i Rodolphe su ponovno poeli osjedati ljubav priala mu je kako je Charles odvratan i da ima uasan ivot upravo zbog toga to Charles nije uspio zalijeiti Hippolyteu nogu, on joj se je do kraja zgadio i nikad prije nije osjedala tako neto prema njemu Charles je Hippolyteu poklonio drvenu nogu dolo je do financijskih tekoda kod Bovaryjevih Charlesova majka je vidjela Felicite u drutvu nekog mukarca pa ju je Emma istjerala otila je kod Rodolphea i napokon je mislila da de biti sretna sanjala je s njim kudicu ravna krova, pod sjenom palme, u dnu uvale Emma je rekla gospodinu Lhereuxu da joj treba irok ogrta, koveg i putna torba bijeg je bio planiran za idudi mjesec, i otili bi u Genes dogovoreno je da de pobjedi 4. rujna i Rodolphe je Emmi rekao da je voli ipak je promislio i shvatio da bi bilo preglupo da mora brinuti i za dijete i bio je ljut sam na sebe XIII. XIV. Charles je bio u dugovima i unajmio je od Lhereuxa 1250 franaka Emma je zatraila priest jer je mislila da de umrijeti, htjela je postati sveta pa je kupila krunice, ivala odjedu za siromahe i hranila skitnice juhom no, uskoro je ponovno postala bahata XV. Bovaryjevi su otili na operu Emma je uivala, sjetila se je romana i nije se mogla nagledati predstave sjetila se je svog vjenanog dana susrela je Leona nakon dvije godine i svega se je sjetila im se vratio kudi Rodolphe joj je napisao pismo da ga zaboravi i da de otidi naredio je da mu se uberu marelicu i na dnu koare je stavio pismu koje je Girard odnio Emmi ona je bila omamljena i bojala se je do kraja proitati pismo pokraj kude je prola koija, znala je da je to Rodolphe i sruila se je 43 dana Charles se nije micao od nje, zvao je najbolje doktore, a ona je sredinom listopada ojaala kad se jednom vradala, vdijela je Bineta koji je lovio patke i rekla je da tako rano ide kod dojilje dok je Charles spavao, ona i Rodolphe su se nalazili u sjenici, a za kia bi otili u ordinaciju s vremenom je ljubav splasnula, nakon 6 mjeseci bili su kao mu i ena njen otac se javio pismom kako je za unuicu posadio ljivu Emma se je pokajala to se via s Rodolpheom

TREDI DIO
U Leonu se rasplamsala stara ljubav i njih dvoje su se ponovno poeli upoznavati, iskrenije nego ranije, govorei o svojim skrivenim osjeajima otprije. Charles je otputovao ve bio nazad a ona je ostala da gleda jo jednu predstavu, ili je tako ba rem on mislio. Dogovori se sa Leonom da e se sastati u crkvi, meutim ona doe i moli se, a on zabezeknuto stoji i gleda u nju jer j u

nikad ne vidje pobonu. Zatim ju odvue izvan crkve i odveze ju na vonju koijom po gradu. Ostali su graani samo vidjeli is tu koiju kako stalno obilazi isti put, a kad je izala bila je ponovno kao preporoena, jer se napokon podala Leonu. Na povratku je ila pjeke dio puta kui jer je Lastavica ve bila krenula. Ukrcala se kao da se nita nije dogodilo. im je stigla kui, do bije poruku da smjesta doe do ljekarnika. Tamo posvjedoi jednoj svai i sazna gdje stoji arsenik u ljekarnikovu skladitu. Reko e joj da je umro Charlesov otac. Charles je bio shrvan i krivo protumai njenu utnju kao preutnu tugu, dok je ona njega u stva ri ponovno promatrala i ustvrdila da ne zasluuje nju niti njenu ljubav. Da skupe dovoljno novca za pogrebne trokove, od trgovca uzmu novac i potpiu brojne mjenice. Zatim pozove Emmu na stranu i ree joj da bi mogla dobiti mnogo novca kad bi imala punomo nad vlasnitvom njena supruga. Ona za to zamoli mua ali ne htjede se obratiti lokalnome biljeniku, gospodinu Guillauminu, nego zamoli da zapitaju Leona za pomo. Ona je tako dobila i od mua doputenje da posjeti Leona. Smjestili su s e u hotel Boulogne i tamo proveli predivna tri dana. Uivali su u ljubavnikim trenucima. Ponekad je dolazio u Yonville u posjetu samo da ju ee vidi. Emma se tada dosjeti da bi joj trebale poduka u sviranju klavira kod gospoice Lempereur i Charles i t o dopusti. Svakog etvrtka bi otputovala u Rouen i provela sa Leonom dan i pred veer se vraala muu. Kad je jednom zakasnila i mu joj se zabrinuo, ona ga zamoli da to ne ini i da joj da jo vie slobode. I to je dobila. U Rouenu je upoznala jo jednog mukarca, slijepca koji je iao za koijama i pjevao pjesmicu, uvijek istu, i prosio. Leon je bio njen rob, volio ju je iznad svega i stalno joj to govorio te u svemu joj povlaivao. Emma se poela jo vie zaduivati kod trgovca tkaninama i potpisivala mjeni ce bez ikakve mjere samo da bi se onda razbacivala istim i kupovala Leonu ljubavnike darove. Charles nita nije primjeivao, premda je jednom posumnjao u njene satove klavira upoznavi njenu navodnu uiteljicu koja nikad nije ula za nju, ali se ona izvue laima. Emmi je ubrzo doao trgovac da pokupi novac koji ona nije imala i ona proda dio Charlesova imanja i za to dobije dosta novca te podmirio jedan dio dugova a ostatak novca potroi rasipno na sebe i ljubavnika svoga. Jednog dana tako je Leon u u posjet doao ljekarnik Homais na isti dan kada i Emma, premda nisu znali jedan za drugoga. Leon se cijeli dan nije mogao rijeiti ljekarnika koji ga je stalno nekamo zvao a Emma se naljutila jer je mislila da namjerno nije doao na sastanak. Lheureux je zatraio od nje da isplati mjenice ali nije mogla te joj stigne joj stigne sudska ovrha, da ukoliko u roku od 24 sata ne plati 8 tisua franaka doi e u pljenidbu njene imovine. O tome nije nita rekla svome muu jer bi ju bilo sramota da ju vidi tako ponienu . Zamoli Leona za novac, ali on ga kao pisar nema, te mu kae da bi nabavio novac da ju doista voli, nato on shvati preplaeno na to misli, i ree joj da e joj doi sutra s novcem. Meutim, znao je da to nikako ne moe uiniti i lagao joj je, odluivi ju napustiti. Dok je ila prema Lastavici primijetila je na jednoj koiji vikonta, onog istog koji je s njom davno plesao na balu. Slijepcu je dobacila zadnji novac koji je imala, pet franaka, a u isto vrijeme je ljekarnik slijepcu rekao neka ga doe posje titi da ga proba izlijeiti. Sutradan je otila potraiti novac kod biljenika ali ovaj je traio njeno tijelo zauzvrat, to je ona odbila, potujui se iznad svega. Probala je i Bineta pitati ali ju je i on odbio. Ode do dadilje Rollet i ree joj da ode do njene kue i do vede joj Leona koji ju tamo sigurno eka. I pomisli kako je glupa, pa Leon joj je rekao da e joj pomoi. Meutim, nikoga nije bilo i ona se sjeti kako je sa jo jednim ljubavnikom bila u umi. I proguta ponos i ode do Rodolphea. On joj se obraduje ali im shvati da treba novac, odbije ju i on. Odlui skratiti si muke i ode do ljekarnika i kriom zamoli Justina da ju pusti u skladite. Ona njemu naoigled uzme arsenik i proguta prah te ode kui, zamolivi ga da nita ne kae. Vrativi se kui, Charles ju upita to se dogaa i zato im plijene stvari. Ona napie pismo i ree mu neka ju nita ne pita do sutra. I doista, pozli joj i bivalo joj je sve loije. Charles nije znao to joj je i kako joj pomoi te proita pismo i sazna da se otrovala. Ljekarnik i oblinji lijenici su joj dali sredstvo za povraanje ali teta je bila poinjena. Pozvae sveenika da se moli nad njenom duom i izmeu molitava i Charles ova jecanja ula se pjesma slijepca na ulicama koji je doao k ljekarniku. Ovaj put je otpjevao pjesmu d o kraja i Emma je na kraju zadnje kitice ( tog dana dunu vrlo jako i kratku suknju die lako..) preminula. Charles se nije ni snaao u svojoj tuzi i zatrai da ju pokopaju u njenoj vjenanoj tkanini, kao podsjetniku na sretna vremena, te tri lijesa; od ma hagonija, od hrastovine i od olova te da ju polegnu na barun. Kad je napokon bila pokopana, kao da mu je pao neki teret sa srca. ia Rouault je primio bio pismo da je Emmi pozlilo i stigao je na vrijeme za njen sprovod. Srce mu se kidalo od tuge i prisje tio se kako je i zadnji put Charlesa tjeio kada je ostao bio bez ene, ali sada ne nalazi rijei utjehe. Otiao je bez da je vidio svoju unuku prvi put. Te noi, dok je Charles leao budan i mislio na Emmu, njena dva ljubavnika su spavala spokojno, a jedi no je Justin plakao gorke suze na njenu grobu. Sutradan je Charles vratio svoju kerku kui i rekao joj da je njena majka otila na put. Djevojica ju je ubrzo zaboravila. Novane su se neprilike ubrzo vratile. Skoro je sve rasprodao, osim Emminih stvari, a svi su traili odjednom kako se okoristiti. Felicite, Emmina sobarica, pobjegla je sa veinom njene odjee. Charles je tako pronaao bio Rodolpheova pisma i premda je isprva misli o da su se ljubili samo platonski, daljnjim je itanjem shvatio istinu. Nij e krivio ni njega ni Emmu, nego je njegova ljubav prema mrtvoj eni jo porasla kad je shvatio da su i drugi udjeli za njom te se utapao u svojoj tuzi i oaju. Ljekarniku je krenul o nabolje i uskoro se probio zahvaljujui svojim lancima u novinama, kojima je uspio ak i slijepca otjerati u zatvor, jer je svuda priao da mu nije pomogao. Bovaryjeva majka mu je pomagalo koliko je mogla ali kad je zatraila jedan Emmin al i da ona uzme Bertu, posvaali su se. Usmjerio se samo na svoju kerku, koja mu je bil a sve na svijetu i srce mu se kidalo kad ju je vidio u poderanim arapama, a on joj ne moe nita priutiti. Jednom je sreo i Rodolphea i, unato prvotnoj mrnji, ree mu da se ne srdi vie na njega i da je kriva sudbina. Sutradan je Charles sjeo na klupu pod sjenicom sa pramenom crne kose u rukama i ponestajalo mu je daha kada se sjetio svoje ljubljene Emme. Naveer ga je nala Berta, koja ga nije vidjela cijelo poslijepodne, i pozove ga na veeru. Sjedio je s glavom zabaenom na zid, zatvorenih oiju, otvorenih usta, a u rukama je drao dug pramen crne kose. Mislila je da se igra s njome, ali kada ga je lagano gurnula, pao je na zemlju. Bio je mrtav. Kada su poplatili sve trokove njegova pogreba te sve dugove osta samo dvanaest franaka i sedamdeset pet ce ntima ime su platili Bertin put do njene bake. Ta dobra ena je umrla jo iste godine, a poto je ia Rouault bio uzet, malenu je k sebi uzela jedna tetka. Bila je siromana i slala je mal enu u predionicu pamuka da zasluuje sebi kruh. Od smrti Bovaryjeve, tri su se lijenika izmijenila u Yonvilleu, ali niti jedan nije dugo ostao jer ih je Homais odmah onemoguio. On ima golemu klijentelu, vlasti ga tede a javno ga miljenje titi. Nedavno je dob io kri Legije asti.