LCHF ZA MRAVLJENJE VODI ZA POETNIKE

Napomena 1: Ovo nije tipina dijeta koja vam tono kae to ete, koliko i kada jesti. Ovo je pristup koji zahtijeva osobni angaman, od prikupljanja in orma!ija do provo"enja. Nitko to ne moe uiniti umjesto vas. Napomena #: Nakon to proitate ovaj tekst, vratite se na rijei u !rvenoj boji, to su linkovi na daljnje tekstove koji imaju veze s temom, preporuam da proitate i njih radi boljeg razumijevanja. $i koji smo due vremena na %&'( prehrani znamo rei da %&'( nije dijeta ve nain prehrane, iz jednostavnog razloga to ovaj nain prehrane ne doivljavamo kao )reim). Na engleskom )diet) znai prehrana, no kod nas se )dijeta) uglavnom odnosi na spe!ijalan, restriktivan reim prehrane u !ilju mravljenja ili lijeenja odre"enih bolesti. No mi na %&'( ne osjeamo da se neega odriemo, jer jedemo

raznovrsno, ne gladujemo, ne vaemo hranu niti brojimo kalorije. *edemo zdravo i ukusno, osjeamo se odlino i zapravo uivamo u hrani vie nego ranije. +elim naglasiti da je %&'( puno vie od )dijete) i puno vie od pukog smanjivanja unosa ugljikohidrata u !ilju mravljenja. ,o je nain razmiljanja, nain ivota i jedan globalni pokret koji se iri u sve veem broju razvijenih zemalja. -adi se zapravo o povratku pravoj izvornoj hrani kakva je bila nekad, prije masovnog uzgoja i industrijske prerade, dok se hrana uzgajala i pripremala lokalno i organski, na prirodan nain, bez otrovnih kemikalija. -adi se o nainu prehrane kakav je bio nekad, prije pojave )slubenih prehrambenih smjerni!a), )piramide zdrave prehrane) i )strunjaka) koji nam svi govore to to trebamo jesti da bismo bili zdravi. -adi se o prehrani kakva je bila prije epidemije tzv !iviliza!ijskih bolesti i debljine. $e"utim, mnogi ljudi tek prvi put uju za %&'(. .ako svi mi prieljkujemo odlino zdravlje i visoki nivo energije u ivotu, ipak je vrlo veliki broj osoba koje se za %&'( odluuju prvenstveno zbog mravljenja. Nije to nita udno, jer danas imamo / ne stotine / ve tisue sretnih, zdravih i vitkih osoba koje su nakon godina i godina bezuspjenih pokuaja i raznih dijeta, napokon postigle vitku liniju, i to bez gladovanja0 1ato ovaj post posveujem temi %&'( kao dijeta za mravljenje. 2rije nego priamo kako smraviti, prvo treba objasniti zato se debljamo. 3oliko god bi to trebao

biti logian nain razmiljanja, ipak se ne primjenjuje u konven!ionalnoj medi!ini. Naalost naa zapadnjaka medi!ina nije usmjerena na traenje uzroka bolesti ili zdravstvenog poremeaja, ve se okusira na prekrivanje simptoma lijekovima. 4li kako ete izlijeiti neto ako niste pronali i uklonili uzrok5 6ebljina je puno vie od estetskog problema, ona je jedan od simptoma metabolikog sindroma ili bolesti novog doba, kojoj je uzrok neprirodna prehrana. 2ojednostavljeno reeno, prehrana koja se temelji na ugljikohidratima / itari!ama, kruhu, tijestu i krumpiru, dovodi do naglog poveanja eera u krvi, to izaziva izluivanje inzulina koji sniava eer u krvi. 3ad eer padne nestaje dostupne energije. ,ijelo bi tada posegnulo za zalihom )spremljene) energije koje svi imamo u obliku masnih naslaga, ali prisustvo inzulina u krvotoku to onemoguava, pa zato osjeamo glad i moramo ponovo jesti. Ovo se ponavlja 789 puta dnevno jer stalno jedemo obroke u kojima prevladavaju ugljikohidrati :eer i krob;. 4ko bismo kopali u polju !ijele dane ili trali maraton, vjerojatno bismo stigli potroili svu tu silnu energiju, no kako malo tko od nas to radi, sav se viak eera i kroba, uz pomo inzulina pretvara u masne naslage, tj rezervu energije )za kasnije). <ie o mehanizmu debljanja i kako nas slubene prehrambene smjerni!e dovode do prejedanja itajte ovdje: $ehanizam debljanja i mravljenja 1ato se debljamo

3ako nas =zdrava) i )uravnoteena) prehrana dovodi do debljine O ovjeku, medvjedu i sumo bor!ima 2otrebno je drastino smanjivanje unosa ugljikohidrata da bi se postigla stabiliza!ija eera u krvi i smanjeno izluivanje inzulina, koji je glavni )igra) me"u hormonima i glavni imbenik nakupljanja masnoe. ,ek kad inzulin ne djeluje mogue je troenje masnih zaliha sa tijela, bez obzira na kalorijski unos hrane. 6akle, radi se o biranju namirni!a a ne o vaganju hrane i raunanju kalorija. Osim eera i slatkia, potrebno je iz prehrane izba!iti sve namirni!e bogate krobom / itari!e, pekarske proizvode, tjesteninu, riu i sve to sadri brano. >manjeni unos ugljikohidrata nadokna"uje se poveanim unosom prirodnih masnoa, ne proteina. $asnoe su te koje ne unosimo dovoljno, zbog krivih prehrambenih smjerni!a i histerije oko kolesterola. 6akle, masnoa ne samo da nije tetna nego je neophodna za dobro zdravlje. $asnoa daje energiju, sitost i vane nutrijente / vitamine topive u mastima 4, 6, ? i 3#, te esen!ijalne masne kiseline. Ovih sastojaka u nemasnoj hrani nema, a potrebni su za sve bioloke unk!ije u tijelu. Ne trebate se bojati ni ustruavati masne hrane, ve slobodno jedite i ivotinjske i biljne masnoe. Ono to je tetno su umjetne masti / ra inirana hidrogenizirana biljna ulja, margarini i industrijske prera"evine prepune trans8masnoa. >lobodno je jesti masla!, pek, masnije komade mesa, umanjke, kokosovo ulje,

maslinovo ulje, oraaste plodove. 2oveanim unosom masnoe postii ete regula!iju apetita i stabiliza!iju eera u krvi. 3ada promijenimo nain prehrane tako da smanjimo unos ugljikohidata i poveamo unos zdravih prirodnih masti :%&'( @ loA !arb high at;, dolazi do stabiliza!ije eera u krvi a time i inzulina, pa se masne naslage osloba"aju i troe za energiju. <ie nema pada eera u krvi i este gladi, pa mnogi doivljavaju da im je i dva obroka u danu dovoljno, a vie od tri puta na dan zaista nema potrebe jesti. 6olazi do regula!ije hormona sitosti leptina i hormona gladi grelina, apetit se smiruje i por!ije hrane spontano smanjuju. Na LCHF se zapravo jede koliinski manje a sitije. %&'( je jedini trajni nain za gubitak suvinih kilograma i vjerojatno zadnja )dijeta) koju ete )drati) u ivotu. Bez vaganja namirni!a, bez raunanja kalorija, i to je najvanije bez gladovanja, dolazi do prirodne regula!ije teine i gubitka suvinih kilograma. 4li neka pravila ipak postoje i zato u kontekstu mravljenja moda trebamo govoriti o )reimu) ili )dijeti), barem neko vrijeme dok vi sami ne prihvatite ovo kao normalan nain prehrane. 6akle, elite li mraviti bez gladi i uivati u ukusnom %&'( nainu prehrane, morate drastino smanjiti unos ugljikohidrata. *er, ne moete imati i ov!e i nov!e, tj jesti masno i slatko, bez obzira iz kojih )zdravih) izvora ti eeri i masti dolaze. 2rimjer: orasi i med su divna kombina!ija, super zdrava i odlina za

/ debljanje0 .li smoothie od umanjaka, vrhnja i banane0 :2reporuam to svakome tko je premravC; Osnovne namirnice ili temelj prehrane nije potrebno ograniavati koliine $eso i perad. Najbolje je domae meso panih ivotinja i domaih kokoi. Ne uklanjajte masnou s mesa i kou s piletineD -iba i druga hrana iz mora, rakovi, kampi, koljke, alge, birajte ono to voliteD *aja. Najbolje da budu organska ili domaa jajaD 2ovre koje raste iznad zemlje, po mogunosti iz organskog uzgoja: sve vrste kupusa, brokula, !vjetaa, kelj, prokuli!a, pinat, blitva, ratika :broskva;, zelene mahune, artioka, paroge, tikvi!e, bue, patlidani, masline, sve vrste zelene salate, krastav!i, raji!a, paprika, koroma, !eler, gljiveD $asti: masla!, svinjska, pilea, paja, gove"a i guja mastD 'ladno preana ulja: maslinovo, kokosovoD %uk, enjak, "umbir i zainsko biljeD 4vokado, limun, domai kiseli kupusD .znutri!eD >uho meso, slanina, prut, var!i, krvavi!e i kobasi!e, ali samo domae proizvodnje, bez nitrita, glutamata i drugih opasnih kemikalijaD 'ladetina i juhe od kostijuD >moothie / kaasti sokovi od povra i zdravih masnoaD

6omaa majoneza i uma!i napravljeni od hladno preanog maslinovog ulja, masla!a, domaih jaja, zainskog biljaD <oda, mineralna voda, biljni ajevi.

Dodatne namirnice koristiti u ogranienim koliinama 2unomasni mlijeni proizvodi, kiselo vrhnje, mileram, slatko vrhnje, mladi i tvrdi sirevi, kajmak, skutaD (ermentirani mlijeni proizvodi kao to su domai ke ir ili domai jogurtD <oe :umjereno 8 ovisno koliko ste osjetljivi;, uglavnom umsko voe :maline, ribiz, borovni!e, jagode, brusni!e, kupine;D 3orjenasto povre: !ikla, mrkva, pastrnjak, kolraba, ioka, !rna rotkva, !eler i sl. :umjereno, ako niste jako osjetljivi na ugljikohidrate, i to radije sirovo, ribano na salatu nego kuhano;D Oraasti plodovi i sjemenke: orasi, bademi, ljenja!i, brazilski orah, indijski orai, buine, sun!okretove, lanene i sezamove sjemenke. $ljevene oraaste plodove i sjemenke koristite umjesto brana za razna pe!iva i kruhD 3okosovo brano, kokosovo mlijeko, nezasla"eni kakao prahD 2sEllium ljuspi!e :psEllium praak; za pe!ivaD 3ava :ako pijete s mlijekom, zamijenite mlijeko slatkim vrhnjem, ako je potrebno zasladiti koristite steviju;, topla ili hladna limunada.

Namirnice koje nisu dozvoljene Feer i sve namirni!e koje sadre eer, slatkii, kolai, keksi, pe!iva, okolada, marmelada, pudingD 2rirodni eeri: med, javorov sirup, sirup agave, jemeni i riin slad :u sluaju prehlade ili gripe smijete med;D >okovi i svi zasla"eni napit!i, voni jogurti, zobena, sojina, riina i druga zamjenska mlijekaD 2ahulji!e i mGsli za doruak, itne kai!e, griz, palenta, okolino, medolino i sl.D +itari!e: peni!a, ra, zob, jeam, pir :krupnik;, prosoD -ia, kukuruz, kus8kus, bulgur, koki!eD Biljke sline itari!ama: heljda, amaranth, HuinoaD $ahunarke: grah, slanutak, lea, soja, tako"er i zeleni graakD ,jestenina, kruh, svi pekarski proizvodi od brana i itari!aD 3rumpir, ips i preni krumpiriiD >ueno voeD $argarinD Ilja bogata omega89 masnoama: kukuruzno, sojino, sun!okretovo, repiino i sve vrste ulja koja se deklariraju pod nazivom jestivo uljeD 3upovni suhomesnati proizvodi koji sadre kemijske dodatke: glutamate :pojaivae okusa;, razne kemikalije i eereD

.ndustrijske prera"evine pune eera, peninog brana, glutena, omega 9 ulja, kemijskih aditiva / kupovna majoneza, keap, dresing za salatu, mjeavine zaina, hrana iz vrei!a, tuba, konzervi, kutija i sl.D 2ivo :tekui kruh;D 3upovno mlijeko.

Namirnice koje se povremeno mogu priu titi ,amna okolada s najmanje JKL kakaa :1 tanga dnevno;D Maa vina :1 dl; ili ai!a rakije :K,N;.

3olai i slasti!e su dozvoljeni u umjerenim koliinama ako su napravljeni od ovih sastojaka: *aja, masla!, kokosovo uljeD $ljeveni oraasti plodovi i sjemenkeD 2sEllium praak, kokosovo branoD 3akao prah, tamna okolada sa min JKL kakaaD 3iselo i slatko vrhnjeD >tevija za zasla"ivanjeD Fumsko voeD >vjei kravlji sir, skuta, mas!arpone, 4B& sirD 1aini: !imet, kardamom, "umbir, vanilija :ne vanilin eer ve prava vanilija / zrn!a mljevene mahune vanilije;. 1ato sam dozvoljene namirni!e podijelila u dvije kategorije5 1ato to namirni!e u prvoj kategoriji sadre vrlo malo ili nimalo ugljikohidrata i predstavljaju osnovu prehrane. ,o su namirni!e koje

e prijati veini i od kojih se daju pripremiti ukusna i zasitna jela. Namirni!e u drugoj kategoriji sadre neto vie ugljikohidrata pa se trebaju konzumirati umjereno. !oliko je to "umjereno" morate otkriti sami# jer je ovo vrlo individualno$ $nogi mrave kilogram tjedno bez problema, konzumirajui mlijene proizvode, kruhove od oraastih plodova i voe. No nisu svi te sree, mnogi su osjetljiviji na ugljikohidrate pa im i ta mala koliina eera iz mlijenih proizvoda i oraastih plodova spreava mravljenje. 6rugima opet ne odgovaraju mlijeni proizvodi zbog intoleran!ije na laktozu, a prisutan je i jo jedan problem s mlijenim / protein kazein kod nekih ljudi izaziva izluivanje inzulina :iako nije eer; to naravno spreava troenje masnih naslaga. Nadalje, imamo i problem ovisnosti tj pretjerane potrebe za hranom iOili slatkiima. >vi oni koji imaju ovaj problem znaju da s nekim namirni!ama jednostavno ne mogu biti )umjereni). ,o je ono kad odluite pojesti jednu tangu okolade ali pojedete !ijelih 1KK ili #KK g, tj gubite kontrolu nad konzuma!ijom pojedih namirni!a. Ovisni!i o slatkom esto e slino reagirati na sireve, oraaste plodove i %&'( kolae, pa je onda najbolje da ih se klonite barem na neko vrijeme dok vam se apetit regulira. Naravno da su sirevi, oraasti plodovi i %&'( kolai zdraviji nego kupovni slatkii, ali ako elite smraviti neete to uspjeti jedui 1KK ili #KK g sira, oraha ili badema ili # dl tuenog slatkog vrhnja onako kao gri!kali!u izme"u obroka.

Mesto me pitate to ete jesti, koje koliine, koje kombina!ije, traite primjere dnevnog jelovnika za mravljenje.C $e"utim ja smatram da nema generalnog pravila i tono odre"enih jelovnika koje ete pratiti i mraviti, jer %&'( nije univerzalna instant dijeta :koliko god je neki htjeli takvom prezentirati;. %&'( je nain prehrane koji dovodi do normaliza!ije apetita i omoguava stvaranje jednog zdravog odnosa prema hrani, gdje jedemo da bismo ivjeli a ne ivimo da bismo jeli. $orate shvatiti da pasivnim praenjem reima i dijeta radite protiv sebe jer ne sluate vlastito tijelo. %orate poeti slu ati svoje tijelo i prilagoditi nain prehrane sebi# tj preuzeti odgovornost za sebe# svoje zdravlje i svoje tijelo u vlastite ruke$ 6rei se namirni!a iz prve kategorije kao baze prehrane, neete dolaziti u situa!iju da se prejedate. ,ko se ikad prejeo od ribe, jaja, !vjetae ili paroga5 >tvar je u tome to ova hrana ne poga"a !entre za ovisnost u naem mozgu i ne zove na jo, kao to to kod nekih osoba ine slasti!e na bazi mlijenih proizvoda, oraastih plodova, tamne okolade i ostali dozvoljenih sastojaka. %&'( prehrana daje puno bolju i dugotrajniju sitost i sa manjim koliinama hrane. No naviknuti na vee koliine krobaste hrane koja treba da )ispuni) stomak :iako ne ispunjava potrebu za hranjivim tvarima; esto se ispoetka doga"a da jedemo vie nego to nam zapravo treba. Ovo je neka vrsta Ppsiholoke gladi) i nema nita loe u tome prvo

vrijeme. .spoetka se ne optereujte koliinom hrane. 2onavljam, za poetak ne ograniavajte koliinu hrane0 Ovo je vano iz vie razloga: da ne osjetite odri!anje i gladovanje kao da ste )na dijeti) jer to daje kontrae ekatD tijelu treba vremena da se )prealta) sa sagorijevanja eera na sagorijevanje masti, da bi dolo do stabiliza!ije eera u krviD potreban je jedan period s prehranom bogatom nutrijentima :%&'(; da bi tijelo nadoknadilo ono to mu je nedostajalo. Ibrzo ete primjetiti da ste siti i sa manjom koliinom hrane i obro!i e se spontano smanjivati. 2ostepeno e vae tijelo uspostaviti prirodnu regula!iju apetita i vi ete biti u stanju osjetili onu pravu, zdravu sitost. Nakon jednog perioda prilagodbe, nauit ete da jedete kad ste gladni i da prestanete jesti kad ste siti. Ovo je upravo ovako jednostavno kako zvui. Iz dovoljno nizak unos ugljikohidrata, ak i sa veim kalorijskim unosom ipak dolazi do mravljenja, naroito u poetku. 3ad do"ete negdje do pola puta, tj skinete 7KL vika tjelesne teine, pro!es e se poeti usporavati i tada e biti potrebno voditi rauna i o koliini hrane tj kalorijama, ali nikad neete trebati biti gladni0 6o tada ete ve postii prirodnu kontrolu apetita tj regula!iju osjeaja gladi i sitosti. .ako na %&'( ne brojimo kalorije, jer teorija o kalorijama jednostavno ne unk!ionira jednako kod svih makronutrijenata, ipak je koliina hrane vana. Inosite li previe hrane, jedete li izme"u obroka i kad

niste gladni zato to je neto )dozvoljeno) / neete mraviti. Neete se ni debljati pod uvjetom da je unos ugljikohidrata vrlo nizak, ali neete ni mraviti. ,ijelo jednostavno nee imati priliku potroiti masne naslage ako jedete previe. 6akle nakon odre"enog vremena, kad ste se ve prealtali na %&'( i kad osjeate da vie niste gladni kao ranije, povedite rauna o koliini hrane i rasporedu obroka. Dakle ne jedite samo zato to je ne to &dozvoljeno& . 4ko elite smraviti ovo sebi jednostavno ne moete priutiti. 'ranu ne treba vagati niti raunati kalorije. <aan je izbor namirni!a: zabranjene namirni!e nemojte jesti, a od dozvoljenih jedite kad ste gladni i koliko vam treba da se zasitite. *edite ono to volite, spremljeno na nain kako vam prija i slobodno birajte doruak, ruak i veeru ovisno o tome to imate u kui i to vam odgovara za pripremu taj dan. $oete i ponavljati iste obroke u toku tjedna i jesti isto jelo za ruak i veeru. 'rijedlog za doruak( 2onite jutro velikom aom mlake vode, u koju ste is!ijedili malo limuna. 3e ir sa sjemenkama :lanene, sezamove, sun!okretove ili buine;. 2ospite !imetomD *aja na sve naine / prena, kuvana u tvrdo ili u meko, omlet sa povrem, pekomCD %&'( kruh ili pe!ivo sa masla!em ili domaim patetama ili namazimaD

Ovja skuta pomijeana sa umanj!ima, preko moete nasje!kati orahe i posuti !imetomD >moothie / kaasti sok iz blenderaD $nogi od nas ujutro nismo gladni pa ne jedemo doruak nego samo popijemo hranjivi i zasitni napitak kojeg nazivamo B2 kava / Bulletproo kava ili ?gg $ilk !appu!!ino :re!ept na kraju;.

'rijedlog za ruak( 1a ruak kuhajte tradi!ionalna mesna ili riblja jela, s tim da umjesto klasinih priloga od tjestenine, rie ili kruha jedete povre pripremljeno na razne naine: kuhano, peeno, preno, grilano ili dinstano, uz dodatak masnoe. 6akle obrok se sastoji od neeg proteinskog :meso, riba, jaja; Q prilog od povra umjesto krobastog priloga Q masnoa u kojoj se pripremala hrana ili neki umak ili dresing na bazi masla!a, umanjaka, maslinovog ulja i zainskog bilja. Iz nemasno meso kao to je piletina i puretina, ili uz ribu priredite neki masniji umak ili domau majonezu. I salate dodajte neto masnije kao to su masline, avokado, nekoliko oraha ili li!a sjemenki. Nemojte izba!iti salatu, jedite sirovo povre kao salatu, kao to ste radili i ranije. $asnoa je najbolji izvor energije ali i izvor vanih hranjivih tvari kao to su esen!ijalne masne kiseline i vitamini topivi u masti :4, 6, 3, ?; bez kojih se ne bi mogle odvijati vane unk!ije u tijelu. 4li vano je koristiti samo prirodnu masnou. ,o su:

pravi masla! :ne margarin0;, ghee, svinjska mast ili kokosovo ulje za peenje i prenjeD za salate i za lagano dinstanje maslinovo ulje :ne ra inirano nego hladno preano;D ostala hladno preana ulja kao laneno, buino i sezamovo moete koristiti u vrlo malim koliinama i to samo na hladno, dakle u salatamaD izba!ite neprirodne masnoe: sve vrste margarina i ra inirana ulja / kukuruzno, sun!okretovo, sojino, repiino i sve vrste )jestivih) ulja. Bilo bi dobro jesti jetru, prepuna je vitamina i minerala u lako dostupnom obliku i najbolji izvor eljeza. >ve iznutri!e su jako zdrave i jedui ih redovno, 18# put tjedno, nadoknadit ete eventualni nedostatak mnogih minerala i vitamina.

<odu pijte esto, ali izme"u obroka. 2ijenje tekuine za vrijeme jela razrije"uje probavne sokove i oteava probavu. Mesto jedemo jer mislimo da smo gladni, a zapravo smo edni. 1ato, ako osjetite izme"u obroka da vam se jede, napijte se vode, esto je u pitanju samo e". 'rijedlog za veeru( <eera moe biti isto to ste imali za ruak, ili neko brzo jelo s jajima i povrem, nekakav omlet sa ampinjonima, blitva ili pinat sa mladim sirom ili skutom, salata i sl. No ako niste gladni ne morate jesti veeru. $nogi doivljavaju da im veera ne treba, pa popiju ali!u ke ira ili juhe. <ie ideja to jesti: .deje za %&'( jelovnik

%&'( primjer dnevnih jelovnika :ili ruenje mitova o %&'(; 1ato %&'( i to nije u redu s ugljikohidratima 2rilozi jelu umjesto krumpira, tjestenine i rie .deje za %&'( doruak Ne bojte se preskoiti obrok. 2ovremeni post je jako zdrav jer tijelu prua mogunost da umjesto neprestanog probavljanja hrane ini druge vane poslove: regenera!iju stani!a i detoksi ika!iju. 1a kraj, ponovimo jo jednom to %&'( nije i to %&'( jest: %&'( nije manje ugljikohidrata, ogromne koliine mastiD %&'( nije manje ugljikohidrata, vie mesaD %&'( nije 4tkins i nije )mesna dijeta)D %&'( nije jesti samo pek, jaja i varkeD %&'( nije hrenovke, hamburgeri i kupovne kobasi!e natopljene kupovnom majonezomD %&'( nije dijeta koja zakiseljava organizam. 3oliinski se jede puno vie povra nego mesa, a ne obrnuto. Osim toga se ne jedu itari!e koje zakiseljavaju, ne jede se industrijska hrana koja zakiseljava, eer, brano, aditiviC 1ato molim vas nemojte me pitati to ete ako zakiselite organizam sa %&'(, jer to jednostavno nije mogue. %&'( znai da najvei udio 34%O-.*4 dolazi iz masti, no to ne znai da se 3O%.M.N>3. pojede najvie masti. ,ako"er %&'( ne znai da se jedu vee koliine mesa od onog to se smatra normalno i to

jedu ljudi na standardnoj prehrani. 2reokrenuta piramida na naslovni!i moje knjige prikazuje omjer kalorija iz pojedinih grupa namirni!a, a ne koliinu0 I6.O 34%O-.*4 . 3O%.M.N4 '-4N? N.*? *?6NO ,? .>,O0 %&'( nain prehrane je jedan model, okvir, unutar kojeg svatko treba pronai vlastiti optimalan nain prehrane u skladu sa svojim tjelesnim predispozi!ijama, zdravstvenim stanjem, intenzitetu tjelesne aktivnosti :treninga; i svojim !iljevima. No glavne smjerni!e iste su za sve: smanjeni unos eera, kroba i ra inirane hrane, te povean unos povra, prirodnih masti i prave domae hrane. -adi ilustra!ije dat u primjer jednog tipinog LCHF ruka( 3omad mesaOribe isto kao i obino to se jede, meso i ribu mogu zamijeniti jaja i mlijeni proizvodiD Imjesto priloga od krumpiraOrieOtjestenineOkruha, napravi se prilog od raznog povra / ono se moe kuhati, pei, priti, grilati, dinstatiD >ve se ino zaini masnoom u kojoj se pripremalo jelo ili se doda masnoa ako je jelo )suho)D >alata kao i obinoD 2ie: umjesto sokova i piva, pije se voda ili umjerena koliina :1 dl; vina, preporua se !rno, zdravije je. 6akle bitna razlika u odnosu na standardan obrok je da se prema %&'( krobni dio obroka s kojim smo nekada punili eluda! / krumpir, kruh, tjestetnina,

ria / zamjenjuje povrem. Dakle povr)e vi e nije dekoracija na tanjuru ve) ono predstavlja volumen obroka# dok masno)a daje sitost$ 3oliinu masnoe poveavamo tako to ne peemo vie na suhoj tavi ve slobodno u pripremi hrane koristimo prirodne masti :svinjska mast, masla!, ghee, maslinovo i kokosovo ulje;, ne koristimo light dresinge za salatu niti light majoneze koje su prepune eera, kroba i kemikalija, ve koristimo punomasne prirodne umake i majoneze od umanjaka, masla!a, maslinova ulja, zainskog biljaC Obeani re!ept za B2: *ulletproo+ co++ee je kava u koju ste nadodali masnou. ,o moe biti masla!, kokosovo ulje ili oboje. $oe se i ne mora dodati malo slatkog vrhnja. 6akle jednostavno u svoju kavu dodate 1 li!u masla!a ili 1 li!u kokosovog ulja i po elji malo slatkog vrhnja. 6a masnoa ne bi =plivala= u kavi treba sve skupa izmiksati nekom vrstom tapnog miksera ili mikserom za !appu!!ino. Ovakav napitak ujutro daje energiju i izdrljivost bez da optereuje eluda! krutom hranom. 3ako ne uzimate ugljikohidrate, tako tijelo i dalje nastavlja sagorijevati masnoe i ketone za energiju, to je poeljno kod mravljenja. 4ko ujutro jedete voe ili itari!e, sagorijevanje masnoa se prekida i tijelo se preba!uje na sagorijevanje glukoze, dakle gasite vatru. 3ad jutro zaponete masnoama potpirujete vatru. 6ruga varijanta hranjivog napitka za jutro je eggmilk cappuccino. *a ga radim tako da u visoku stavim jedno !ijelo jaje i jedan umanjak pa to dobro

izmiksam. Nadodam 1 li!u masla!a, 1 li!u kokosovog ulja :ako nemate kokosovog ulja preskoite ga; i 1,7 8 # dl vrue vode i dalje sve miksam dok nije spojeno i zapjenjeno. 6odam mrvi!u soli :sol die okus skoro svemu, malo !imeta i vanilije, ovo sve prema eljama i okusu;. 2ola ove koliine dodam u skuvanu kavu i to je to :drugu polovi!u podijelite s partnerom ili sauvajte za neku kasniju kavu;. 3avu preporuam pravu 8 kuvanu, press, ilter ili espresso, nikako instant varijante i mukali!e iz kesi!a tipa =N u 1= i slino. 3orisno znati ako ste na mravljenju: 1ato %oA &arb mora biti 'igh (at a ne 'igh 2rotein 3etoza kod prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata 4ko ne mravite uz %&'( 8 mogui uzro!i Rrani!a unosa ugljikohidrata kod mravljenja

Na emu nutricionisti temelje tvrdnje da su masnoe tetne za organizam? Na mitovima, zab !"ama i #om$%&i'a (im i(t$%$)ima* A(&$ K$+) '$ ,$"$)$ti- .o"i(a ,%o/ o. )to '$0a ,o" )va#! &i'$(! 1$ io ot#%iti !z%o# )%2a(i- bo $)ti* Iz(io '$ -i,ot$z! "a )! za)i0$($ ma)(o0$ i #o $)t$%o . av(i !z%o2(i# ,a '$ ,%ov$o i)t%a1iva('$ ! #o'$m '$ ,o#azao #o%$ a&i'! izm$3! !#!,(o. !(o)a ma)(o0a i )m%t(o)ti ! /$)t z$ma 'a )vi'$ta* M$3!tim, !b%zo '$ %azot#%iv$(o "a '$ K$+) ! to v%i'$m$ imao ,o"at#$ iz "va"$)$t i "vi'$ z$m '$, a i "a '$ ,%i#azao ,o"at#$ )a#!, '$($ iz )vi- ti- z$ma 'a, )tati)ti2#a ,ov$za(o)t izm$3! !(o)a ma)(o0$ i )m%t(o)ti o" )%2a(i- bo $)ti ,ot,!(o bi ($)ta a* Dobiv$(i %$z! tat mo%ao '$ o,%av"ati o2$#iva('a ('$.ovi- ,%i)ta/a, #ao i !t%o/$($ mi i'!($ "o a%a ,o%$z(i- obv$z(i#a* Na1a o)t, &i'$ o za,a"('a2#o ,%$-%amb$(o ob%azova('$ i )av'$ti t$m$ '$ )$ (a ovo' )t!"i'i ia#o "%!.$ v$ i#$ )t!"i'$ ,%ov$"$($ #a)(i'$ (i)! !),'$ $ ,otv%"iti %$z! tat K$+)ova i)t%a1iva('a* Ia#o '$ ova' 4ia)#o b%zo %azot#%iv$( o,ta '$ v$0 bi a ba2$(a i ob'$%!2#$ ,%i-va0$(a o" ,%$-%amb$($ i 4a%ma&$!t)#$ i("!)t%i'$ #o'$ 0$ i"!0i.o"i(a (a %a2!( -i)t$%i'$ o#o ma)(o0$ i #o $)t$%o a o)tva%ivati mi i'!()#$ ,%o4it$* O" 5 i.-t5 ,%$-%amb$(i- ,%oizvo"a, %az(i- zam'$()#i- (ami%(i&a, %a4i(i%a(i- ! 'a, ma%.a%i(a, 1it(i- ,a-! 'i&a i "%!.i- i("!)t%i')#i- ,%$%a3$vi(a, "o i'$#ova za )(i1ava('$ #o $)t$%o a, #o'i )! (a',%o4itabi (i'i i'$#ovi (a )vi'$t!* 6v$ )$ i'$,o ,o# o,i o7 I)ti(a '$ m$3!tim, "a za)i0$($ ma)(o0$ 1ivoti(')#o. ,o%i'$# a, ) #o'ima (a) )t%a/$ za"('i- 89 .o"i(a, (i#a" (i)! bi $ /t$t($ i o" ,amtiv'$#a )! )a2i('ava $ va1a( "io '!")#$ ,%$-%a($* Ma)(o0$ "a'! )ito)t, $($%.i'! i vitami($ to,iv$ ! ma)tima #o'i )! va1(i #ata izato%i )vi- bio#$mi')#i- ,%o&$)a ! ti'$ !* L'!")#i )$ moza# :9; )a)to'i o" ma)ti* 6va#a )ta(i2(a m$mb%a(a ! ti'$ ! )$ )a)to'i o" ma)ti* Ma)ti iz.%a3!'! i %$.$($%i%a'! '!")#o ti'$ o* D%!.im %i'$2ima ma)(o0$ )! ($o,-o"($ za z"%av '$< A i (a%av(o, )amo o($ ,%i%o"($* Ra4i(i%a(a i -i"%o.$(izi%a(a bi '(a ! 'a i ma%.a%i(i (i)! ,%i%o"($ ma)ti i ('i- t%$ba izb'$.avati* Zato itarice imaju prednost nad mesom? (piramida namirnica) O,$t zbo. #om$%&i'a (i- %az o.a* P%o,a.i%a (am )$ #ao (a'z"%avi'$ o(o /to "o(o)i (a'v$0i ,%o4it, a to )! !,%avo %az($ ,%$%a3$vi($ o" 1ita%i&a i ,%oizvo"i o" 1it(o. b%a/(a* Za%a"a (a #%!-!, ,%oizvo"ima o" #!#!%!za i )o'$ '$ o.%om(a* P%oizvo"i o" 1ita%i&a ima'! "!.i %o# t%a'a('a "o# )$ %$&imo m$)o mo%a ,o-%a('ivati, #%&ati i ,%o"avati ,o" )ta (im - a3$('$m i ima ,!(o #%a0i %o# t%a'a('a* Ja)(o '$ "a '$ "a $#o i), ativi'$ ,%o"avati ,%oizvo"$ o" 1ita%i&a ($.o ma) a&, 'a'a i ,ov%0$* Na ta' (a2i( i("!)t%i'i o)ta'$ v$ i#i vi/a# #o'$. mo1$ ,ot%o/iti (a %$# am$ #o'ima ta#o a.%$)iv(o ,%o,a.i%a 1ita%i&$ #ao 5baz! z"%av$ ,%$-%a($5, 5z"%av$ za )%&$5 i ) i2(o* Ka" !m'$)to to.a #!,!'$mo m$)o i m '$2($ ,%oizvo"$ ,a/(i- 1ivoti('a, ,ov%0$ i 'a'a "i%$#t(o o" !z.a'iva2a, zaobi azimo &i'$ i ta' mo(!m$(ta (i ,%o4itabi (i )i)t$m i("!)t%i')#$ ,o 'o,%iv%$"$, t%a(),o%t 1ita, a(tibioti#$, -o%mo($ %a)ta, #$mi')#a .(o'iva, ,%o&$)o%$, i(),$#to%$, ,%oizvo3a2$, "o)tav 'a2$ i o. a/iva2$, #o'i )vi za%a3!'! (a

,am$ta( (a2i( ,%$tva%a'!0i '$4ti(o ot#!, '$($ 1ita%i&$ ! )#!,$ ,%oizvo"$ !,a#ova($ ! /a%$($ #a%to($ i v%$0i&$* Kako su povezani debljanje kod ljudi i itarice? Za "$b 'a('$ i m%/av '$('$ za,%avo ($ i.%a'! ! o.! #a o%i'$, ($.o -o%mo(i, (a #o'$ !t'$2$mo v%)tom -%a($, a i i )t%$)om i $mo&io(a (im )ta('$m* P%$-%a(a bo.ata !. 'i#o-i"%atima ,oti2$ i(z! i( #o'i '$ . av(i 4a#to% "$b 'a('a, #ao /to i )t%$) ,oti2$ #o%tizo #o'i ta#o3$% "'$ !'$ (a i(z! i( i "$b 'a('$* =ita%i&$ i ,%oizvo"i o" b%a/(a i ti'$)ta )! v% o bo.ati /#%obom >#o'i '$ 2i)ta . !#oza? i "$b 'a'! (a i)ti (a2i( #ao #o a2i #o'i )! bo.ati /$0$%om* 6ma('it$ i !(o) !. 'i#o-i"%ata, t' /$0$%a i /#%oba, )ma('!'$t$ iz !2iva('$ i(z! i(a %a"i 2$.a "o azi "o o) oba3a('a ma)(i- za i-a i ('i-ovo. t%o/$('a za $($%.i'!* Ta#o "o azi "o ,%i%o"(o. .!bit#a )!vi/(i- #i o.%ama* P%i tom$ '$ bit(a v%)ta -%a($ a ($ #o i2i(a, t' -%a(! (i'$ ,ot%$b(o va.ati i %a2!(ati, v$0 )amo m!"%o bi%ati* Zato su slanina kobasice i ostali mesni proizvodi zdravi za konzumaciju? Ni)! )vi m$)(i ,%oizvo"i z"%avi* Doma0a ) a(i(a i "oma0$ #oba)i&$ b$z #$mi#a i'a )va#a#o '$)!, a i i("!)t%i')#$ m$)($ ,%$%a3$vi($ )! ,%$,!($ "o"ata#a #o'i (i)! z"%avi* Da# $, (i'$ ! m$)! ,%ob $m ($.o ! o(om$ /to m! )$ "o"a'$* M$)($ ,%$%a3$vi($ )a"%1$ vi/$ vo"$ i /#%oba ($.o m$)a ,a )$ "o"a'! ,o'a2iva2i o#!)a, %az(i z.!/('iva2i, )tabi izato%i, /$0$%, !m'$t($ a%om$ i "%!.$ #$mi#a i'$ "a bi ti ,%oizvo"i (a !m'$ta( (a2i( "obi i ,%iv a2a( iz. $", mi%i) i o#!)* Zato su itarice prema vama vie tetne za organizam od masne !rane? P%ob $mi )a 1ita%i&ama )! vi/$)t%!#i@ =ita%i&$ i )vi ,%oizvo"i o" b%a/(a i 1ita%i&a >b$z obzi%a '$)! i &'$ ovit$ i i %a4i(i%a($?, t$ %i1a, #!#!%!z i #%!m,i%, )a)to'$ )$ (a'v$0im "i'$ om o" /#%oba* #%ob '$ ,o i)a-a%i" /to z(a2i "a )$ )a)to'i o" "!.i- a(a&a o)(ov(i- mo $#! a . !#oz$, #o'! #a" !3$ ! #%voto# (azivamo /$0$% ! #%vi* P%$#om'$%a( !(o) !. 'i#o-i"%ata t' /$0$%a ) v%$m$(om "ovo"i "o %az(i- ,o%$m$0a'a, m$tabo i2#o. )i("%oma, i(z! i()#$ %$zi)t$(&i'$, "i'ab$t$)a i (a%av(o ,%$#om'$%($ t'$ $)($ t$1i($* D%!.i ,%ob $m )a 1ita%i&ama '$ . !t$(, ) #o'im "a(a) v$0 ozbi 'a( b%o' '!"i ima b%o'(i- z"%av)tv$(i- ,ot$/#o0a b$z "a to z(a'!* Ta' t$/#o ,%obav 'ivi ,%ot$i( iz ,/$(i&$ '$ za-va '!'!0i .$($t)#o' mo"i4i#a&i'i ,o)tao 'o/ t$1i i o,a)(i'i za '!")#o ti'$ oA i)t%a1iva('a )! ot#%i a "a ,%$#o B9 %az i2iti- bo $)ti ima v$z$ ) ($,o"(o/$('$m . !t$(a, (a%o2it$ o($ a!toim!(o o/#$* Naim$, ($,o"(o/$('$ . !t$(a ,o#%$0$ a!toim!(o o/#i o".ovo% ti'$ a #o'i "ovo"i "o )amo!(i/tava('a v a)tito. t#iva* Na1a o)t '$ ! i'$2(i2#o' ,%a#)i ,oz(ataC,%iz(ata '$"i(o &$ i'a#i'a #ao bo $)t ($,o"(o/$('a . !t$(a, ia#o i)t%a1iva('a ),omi('! i m(o.$ "%!.$ bo $)ti #ao /to )! %$!matoi"(i a%t%iti), ,)o%i'aza, -a)-imoto i b%o'($ "%!.$* Kakve su vae preporuke za dobru pre!ranu kod ljudi?

J$"it$ ,%av! -%a(!* J$"it$ o(o /to bi i va/a ba#a ,%$,oz(a a #ao -%a(!* Izb'$.ava't$ %a4i(i%a($ i("!)t%i')#$ ,%oizvo"$ '$% )! (!t%itiv(o o)i%oma/$(i, "a# $ ($ )a"%1$ o($ (!t%i'$(t$ #o'$ (a/$ ti'$ o t%$ba a ,%$,!(i )! #$mi')#i- a"itiva o" #o'i- )! m(o.i /t$t(i i #a(&$%o.$(i* J$"it$ -%a(! ! ('$(om izvo%(om ob i#!, ,%i,%$ma't$ -%a(! #o" #!0$ i ($ #!,!'$t$ )tva%i ! &$ o4a(ima, v%$0i&ama, #!ti'ama i #o(z$%vama ) %o#om t%a'a('a o" ,a% .o"i(a* J$"it$ "oma0a 'a'a '$% )! 'a'a, (a%o2ito 1!ma('a#, (a'z"%avi'a -%a(a #o'a ,o)to'i* J$"it$ ,%avi ma) a& a ($ ma%.a%i(, #o'i '$ ,%$,!( /t$t(it%a()ma)ti* J$"it$ %ib!, m$)o i ,!(o %az(o. ,ov%0a, -%a(! ,%i,%$ma't$ (a ,%i%o"(im z"%avim ma)tima #ao /to )! )vi(')#a ma)t, ma) a&, ma) i(ovo ! '$, a ($ (a %a4i(i%a(im !1$.(!tim bi 'im ! 'ima #o'a )a"%1$ ,%$vi/$ om$.a D ma)(i- #i)$ i(a /to izaziva !,a (a )ta('a ! ti'$ !* N$ '$"it$ ,/$(i&! (i ,%oizvo"$ o" ,/$(i2(o. b%a/(a '$% '$ ,/$(i&a .$($t)#i mo"i4i&i%a(a a . !t$( iz ,/$(i&$ )#%iv$(i %az o. m(o.i- mo"$%(ibo $)ti* N$ '$"it$ /$0$% i ,%oizvo"$ )a /$0$%om '$% '$ /$0$% (a'.o%i otvo% mo"$%($ ,%$-%a($* J$"it$ o%a-$, ba"$m$ i "%!.$ , o"ov$ ,%i%o"$ a ($ #!,ov($ ) at#i/$ i .%i&#a i&$* Po. $"a't$ /to ,i/$ (a "$# a%a&i'i ($#i- bombo(a, ,%$,oz(a't$ i t$ )a)to'#$E A#o ($ %az!mi'$t$ /to ,i/$ ($ "$# a%a&i'ama o("a to (i'$ ,%ava -%a(a* "to vi mislite o dijeti #piljskog ovjeka# koja je neko vrijeme bila popularna us svijetu? Ova "i'$ta (i'$ 5bi a5 ,o,! a%(a, ('$(a ,o,! a%(o)t t$# %a)t$* Pa $o, P%ima , LCHF, )amo )! ($#i o" (aziva za '$"a( . oba (i t%$(", mo. i bi)mo %$0i ,%$-%amb$(! %$vo !&i'!, #o'a )v$ vi/$ 'a2a ! )vim %azvi'$(im z$m 'ama* L'!"i )v$ vi/$ ,o)ta'! )v'$)(i "a '$ i("!)t%i')#i ,%oizv$"$(a -%a(a iz ma)ov(o. !z.o'a ,%$,!(a to#)i(a a )i%oma/(a -%a('ivim tva%ima #o'$ )! ($o,-o"($ za "ob%o z"%av '$* Ra"i )$ o ,ov%at#! t%a"i&io(a (o' (!t%itiv(o bo.ato' ,%$-%a(i (a/i- ,%$"a#a, o v%a0a('! ,%avo' izvo%(o' ,%$-%a(i i o"ba&iva('! %a4i(i%a(i- i .$($t)#i mo"i4i&i%a(i- (ami%(i&a #o'$ (i)! (i ,o)to'a $ "o ,%i'$ B9FG99 .o"i(a* Pov%ata# )vi(')#$ ma)ti, ,%avo. ma) a&a, ) a(i($ i 'a'a ! (a/$ #!-i('$* Hi%a('$ ,%av$, "oma0$ -%a($ b$z #$mi#a i'a* Hi%a('$ -%a($ iz "oma0$., o#a (o. i o%.a()#o. !z.o'a i o"ba&iva('$ -%a($ iz ma)ov(o. !z.o'a ! #o'$m )$ #o%i)t$ /t$t($ #$mi#a i'$* Na to ljudi trebaju paziti kod odabira namirnica za pre!ranu? Na v%)t! i ,o%i'$# o (ami%(i&a* Ko(#%$t(o, ($ bi)mo t%$ba i '$)ti /$0$%, #om$%&i'a ($ ,$#a%)#$ ,%oizvo"$, zam'$()#$ (ami%(i&$ o" )o'$ i ) i2(a 2!"a, 5 i.-t5 ($ma)($ ,%oizvo"$ iz #o'i- '$ !# o('$(a ,%i%o"(a ma)(o0a a (a"o"a(i %az(i mo"i4i&i%a(i /#%obovi i !m'$t(i o#!)i i "%!.$ #$mi#a i'$* N$ bi)mo t%$ba i '$)ti ma.a%i($ (i %a4i(i%a(a -i"%o.$(izi%a(a bi '(a ! 'a* Mo. i bi)mo bi%ati -%a(! iz o#a (o. "oma0$. !z.o'a #o i#o '$ to mo.!0$, ($/,%i&a(o vo0$ i ,ov%0$, m$)o ,a/(i- 1ivoti('a, %ib!, 'a'a ) obo"(i- #o#o/i, ,!(oma)($ m i'$2($ ,%oizvo"$ o" ,%avo. ($,a)t$%izi%a(o. m i'$#a ,a/(i- #%ava i #oza it"* Mo. i bi)mo )$ vi/$ a(.a1i%ati o#o to.a, za-ti'$vati o)(ov(o '!")#o ,%avo (a ,%av! ($za.a3$(! -%a(!, t%a1iti "a ,%oizvo3a2i ($ #o%i)t$ !m'$t(a .(o'iva, ,$)ti&i"$, -o%mo($ i "%!.$ ot%ov$* Po"%1ati o#a ($ ,%oizvo3a2$ i o%.a()#i !z.o' ta#o /to 0$mo #!,ovati ('i-ov$ ,%oizvo"$* to (a) '$ vi/$ #o'i za-ti'$vamo ,%av! -%a(!, to 0$ )$ vi/$ ,%oizvo3a2a o#%$(!ti o%.a()#om !z.o'!* Pa o(i 1iv$ o" (a), mo%a'! )$

,%i a.o"iti* P%o azi v%i'$m$ #a" )mo #ao ov&$ #!,ova i )v$ /to (am )$ ,o(!"i* Da(a) '$ )v$ vi/$ )v'$)(i- ,ot%o/a2a #o'i za )vo' (ova& za-ti'$va'! #va it$t! (ami%(i&a*

Strunjakinja za prehranu Anita upe diplomirala je nutricionizam na Geteborkom sveuilitu u vedskoj. Kako sama za sebe kae, elja joj je da pokua razotkriti uobiajene mitove i zablude o tzv. zdravoj i nezdravoj ishrani!. "ime se bavi i u svojoj knjizi #stine i lai o hrani!. $sim o istinama i laima, raz%ovarali smo i o utjecaju prehrambene i &armaceutske industrije i konvencionalnih nutricionista na nae prehrambene navike. $oete li nam ukratko rei koje su glavne prednosti %&'( pre!rane u odnosu na konvencionalne nutricionistike preporuke? Naziv LCHF "o azi o" $(. * LoI Ca%b Hi.t Fat i ,%$")tav 'a (a2i( ,%$-%a($ ! #o'$m )$ o.%a(i2ava !(o) /$0$%a i /#%oba i ,ov$0ava !(o) ,%i%o"(i- z"%avi- ma)(o0a* O)im to.a izb'$.ava'! )$ %a4i(i%a(a i -i"%o.$(izi%a(a bi '(a ! 'a i "%!.$ i("!)t%i')#$ ,%$%a3$vi($ #o'$ )! ,%$,!($ !m'$t(i- "o"ata#a i /t$t(i- #$mi#a i'a* J$"$ )$ ,%ava -%a(a ! )vom izvo%(om ob i#!, ,o mo.!0(o)ti iz o%.a()#o. i i "oma0$. !z.o'a* O.%a(i2ava('$m !(o)a !. 'i#o-i"%ata ($ izazivamo ,o"iza('$ /$0$%a ! #%vi, #ao /to '$ to ) !2a' #o" )ta("a%"($ ,%$-%a($ bo.at$ /$0$%om i /#%obom* Razi(a /$0$%a ! #%vi o)ta'$ )tabi (a #ao i v%i'$"(o)ti i(z! i(a ! #%vi ,a "o azi "o ,ov$0a(o. t%o/$('a ma)(o0$ za $($%.i'!* I(z! i( '$ v% o va1a( i ($zam'$('iv za ti'$ o a i vi)o#$ %azi($ ovo. -o%mo(a ! #%vi "ovo"$ "o (a#!, 'a('a ma)(i- za i-a, a i i "o "%!.i- ozbi '(i,o%$m$0a'a i bo $)(i- )ta('a* Jo/ '$"a( v$ i#i ,%ob $m )a )ta("a%"(om ,%$-%a(om '$ "a o(a obi !'$ om$.aFD ma)(im #i)$ i(ama ! o"(o)! (a om$.aFJ ma)($ #i)$ i($* Ova' ($)%azm'$% "ovo"i "o )tva%a('a !,a (i- ,%o&$)a ! ti'$ ! #o'i )! !z%o2(i# m(o.i- #%o(i2(i- bo $)ti* LCHF ,%$-%a(a )ma('!'$ !(o) om$.$FD #%oz )ma('$(! #o(z!ma&i'! 1ita%i&a, ma%.a%i(a i %a4i(i%a(i- bi '(i- ! 'a, t$ ,ov$0ava !(o) om$.$FJ ,!t$m %ib$, m$)a ,a/(i- 1ivoti('a i 'a'a ) obo"(i- #o#o/i* Na ta' (a2i( LCHF ,%$-%a(a !),o)tav 'a ,%avi (! %av(ot$1! izm$3! ovi- "vi'! ma)(i- #i)$ i(a a tim$ i %av(ot$1! izm$3! -o%mo(a (o. )!)tava $i#o)a(oi"a 2im$ )$ !)# a3!'! i "%!.i -o%mo(a (i m$-a(izmi ! ti'$ !* Komentirajte ovaj viedesetljetni napad nutricionista i )armaceutske industrije na kolesterol i masti openito* "to je glavni razlog takvoj kampanji prema kolesterolu? A(&$ K$+) '$ ,$"$)$ti- .o"i(a ,%o/ o. )to '$0a ,o" )va#! &i'$(! 1$ io ot#%iti !z%o# )%2a(i- bo $)ti* Iz(io '$ -i,ot$z! "a )! za)i0$($ ma)(o0$ i #o $)t$%o . av(i !z%o2(i# ,a '$ ,%ov$o i)t%a1iva('$ ! #o'$m '$ ,o#azao #o%$ a&i'! izm$3! !#!,(o. !(o)a ma)(o0a i )m%t(o)ti ! /$)t z$ma 'a )vi'$ta* M$3!tim, !b%zo '$ %azot#%iv$(o "a '$ K$+) ! to v%i'$m$ imao ,o"at#$ iz "va"$)$t i "vi'$ z$m '$, a i "a '$ ,%i#azao ,o"at#$

)a#!, '$($ iz )vi- ti- z$ma 'a, )tati)ti2#a ,ov$za(o)t izm$3! !(o)a ma)(o0$ i )m%t(o)ti o" )%2a(i- bo $)ti ,ot,!(o bi ($)ta a* Dobiv$(i %$z! tat mo%ao '$ o,%av"ati o2$#iva('a ('$.ovi- ,%i)ta/a, #ao i !t%o/$($ mi i'!($ "o a%a ,o%$z(i- obv$z(i#a* Na1a o)t, &i'$ o za,a"('a2#o ,%$-%amb$(o ob%azova('$ i )av'$ti t$m$ '$ )$ (a ovo' )t!"i'i ia#o "%!.$ v$ i#$ )t!"i'$ ,%ov$"$($ #a)(i'$ (i)! !),'$ $ ,otv%"iti %$z! tat K$+)ova i)t%a1iva('a* Ia#o '$ ova' 4ia)#o b%zo %azot#%iv$( o,ta '$ v$0 bi a ba2$(a i ob'$%!2#$ ,%i-va0$(a o" ,%$-%amb$($ i 4a%ma&$!t)#$ i("!)t%i'$ #o'$ 0$ i"!0i.o"i(a (a %a2!( -i)t$%i'$ o#o ma)(o0$ i #o $)t$%o a o)tva%ivati mi i'!()#$ ,%o4it$* O" 5 i.-t5 ,%$-%amb$(i- ,%oizvo"a, %az(i- zam'$()#i- (ami%(i&a, %a4i(i%a(i- ! 'a, ma%.a%i(a, 1it(i- ,a-! 'i&a i "%!.i- i("!)t%i')#i- ,%$%a3$vi(a, "o i'$#ova za )(i1ava('$ #o $)t$%o a, #o'i )! (a',%o4itabi (i'i i'$#ovi (a )vi'$t!* 6v$ )$ i'$,o ,o# o,i o7 V$ i#i ,%ob $m )a z(a()tv$(im i)t%a1iva('ima '$ ta' /to '$ mo.!0$ #o(&$(t%i%ati )$ (a o($ m$to"$ a(a iz$ #o'$ ,otv%3!'! o2$#iva('a !,%avo o(i- #o'i i- ,%ovo"$ i, /to '$ 'o/ .o%$, , a0a'!* tovi/$, )tati)ti2#$ a(a iz$ o)tav 'a'! m(o.o ,%o)to%a za %az i2ita t!ma2$('a* J$"a( m$"i&i()#i $#),$%im$(t #o'i !# '!2!'$ ti)!0$ )!"io(i#a, #o/ta )toti($ mi i'!(a "o a%a i )amo '$ 4a%ma&$!t)#a i("!)t%i'a, #o'! Am$%i#a(&i Ko" mi 'aK zov! Hi.P-a%ma, zai(t$%$)i%a(a za ta#v$ $#),$%im$(t$, '$% ima )%$")tva za ('i-ovo ,%ovo3$('$* Ci'$ a mo"$%(a m$"i&i(a o%i'$(ti%a(a '$ (a t%a1$('$ )im,toma bo $)ti, a ($ (a ot#%iva('$ ('$(i- !z%o#a* Po i)tom ,%i(&i,! ,%oizvo"$ )$ i i'$#ovi, #o'ima )$ )amo t%$ti%a'! )im,tomi, a i ($ i !z%o&i bo $)ti* Zato '$ za o2$#ivati "a $)tab i/m$(t ($0$ , a0ati i)t%a1iva('a #o'a 0$ ,o#azati "a ,%i%o"($, z"%av$ ma)ti (i#a" (i)! bi $ /t$t($* to '$ i o.i2(o, '$% )! o" ,amtiv'$#a ,%$")tav 'a $ va1a( "io '!")#$ ,%$-%a($, ,!(o ,%i'$ $,i"$mi'$ %az(i- (ovi- 5&ivi iza&i')#i-5 bo $)ti i "$b 'i($7 "to %&'( pre!rana znai za one ljude koji nisu osjetljivi na gluten a uz to ne ele ni smraviti? +dnosno je li i njima takva pre!rana dobrodola? Mo"$%(i (a2i( ,%$-%a($ #o'i )$ bazi%a (a 1ita%i&ama, #%!m,i%! i ,$#a%)#im ,%oizvo"ima (i'$ "oba% (i z"%av (i za #o.a i !,%avo '$ ta#av (a2i( ,%$-%a($ i !z%o# $,i"$mi'i bo $)ti i "$b 'i($* O)'$t 'ivo)t (a . !t$( '$ ,!(o !2$)ta i'a ($.o /to )$ to mi) i, (a1a o)t ! i'$2(i#o' '$ ,%a#)i ,oz(ata '$"i(o &$ i'a#i'a #ao bo $)t ($,o"(o/$('a . !t$(a ia#o )! i)t%a1iva('a ,ov$za a &i'$ i (iz bo $)ti ) . !t$(om* Vit#i '!"i #o'i ($ma'! ,%ob $m ) ,%$#om'$%(om t'$ $)(om t$1i(om ($ z(a2i "a )! ,ot,!(o z"%avi, m(o.i ima'! ma)(! '$t%!, ,ovi/$( #%v(i t a# i "%!.$ ,%ob $m$ ,ov$za($ ) ,%$#om'$%(im !(o)om /$0$%a i /#%oba* N$"ovo 'a( !(o) ma)(o0$ "ovo"i "o ($"o)tat#a va1(i- vitami(a to,ivi- ! ma)tima #o'$ t%$bamo #ao a#tivato%$ )#o%o )vibio#$mi')#i- ,%o&$)a ! ti'$ !* Na%av(o, ($ t%$ba'! )vi biti (a LCHF, a i '$ za )va#o.a #o%i)(o )ma('iti !(o) /$0$%a i ,$#a%)#i- ,%oizvo"a o" ,/$(i&$, izba&iti !m'$t($ ma)ti >%a4i(i%a(a ! 'a i ma%.a%i($? i v%atiti ! #!-i('! t%a"i&io(a ($ ,%i%o"($ ma)ti )vi(')#! ma)t, ma) i(ovo ! '$, ma) a&* Lm'$)to 5 i.-t5 ($ma)(i- m i'$2(i- ,%oizvo"a iz #o'i- )! izva3$($ ,%i%o"($ ma)(o0$ a "o"a(i /#%ob i #$mi#a i'$, v%atiti ! ,%$-%a(! ,!(oma)($ ,%i%o"($ m i'$2($ ,%oizvo"$A !m'$)to #!,ov(i- )!-om$)(ati- ,%oizvo"a ,%$,!(i- a"itiva '$)ti ,%av! ) a(i(! i /,$#A ($ bo'ati )$ 'a'a #o'a )$ )av%/$(a (!t%itiv(o bo.ata -%a(a* =ita%i&$ bi%ati iz ,%i%o"(o. !z.o'a i ,%i,%$mati (a ,%avi a( (a2i( >(ata,a('$, 4$%m$(ta&i'a,

# i'a('$7? ,edan tip prigovora ide za tim da ova kako je zovu tako-er paleo dijeta zapravo zanemaruje injenicu da je ovjek u me-uvremenu evoluirao i prilagodio se novom tipu pre!rane baziranom prvenstveno na itaricama pa se ovakva dijeta otpisuje kao suvina* Kako to komentirate? Pa $o ($ z(a2i "a 0$mo '$)ti #a#o )! '!"i '$ i ! #am$(om "ob!* Pa $o '$ )amo '$"a( o" (aziva, #ao i LCHF, ,%ima i i izvo%(a ,%$-%a(a, #o'i ,%$")tav 'a '$"a( )v$ ,o,! a%(i'i . oba (i ,o#%$t ! )vi'$t!* To '$ za,%avo ,o#%$t v%a0a('a t%a"i&io(a (o', izvo%(o' ,%$-%a(i i o"ba&iva('$ %a4i(i%a(i- ,%oizvo"a i .$($t)#i mo"i4i&i%a(i- 1ita%i&a #o'$ (i)! (i ,o)to'a $ "o ,%i'$ B9FG99 .o"i(a* Hi o '$ i za o2$#ivati "a 0$ $)tab i/m$(t !,ot%$biti %az($ m$to"$ #a#o bi )$ o"%1a $ ,%$-%amb$($ )m'$%(i&$ #o'$ ,%$,o%!2!'! (a',%o4itabi (i'$ ,%oizvo"$ #ao t$m$ ' z"%av$ ,%$-%a($* L Am$%i&i '$ za%a"a (a #%!-!, ,%oizvo"ima o" #!#!%!za i )o'$ izm$3! M*:99; i D*899; "o# '$ za%a"a (a ) a(i(i 899;* N$mam ,o"at#$ #a#o '$ ! H%vat)#o', a i '$ za v'$%ovati "a '$ )it!a&i'a i)ta, ) obzi%om "a '$ )v$ . oba izi%a(o* O)im to.a, ,%oizvo"i o" 1ita%i&a ima'! "!.i %o# t%a'a('a ,a )$ a#o )# a"i/t$, "o# )$ m$)o mo%a ,o-%a('ivati, t%a(),o%ti%ati i ,%o"avati !z )ta (o - a3$('$, a ima i ,!(o #%a0i %o# t%a'a('a* Ja)(o "a '$ i), ativi'$ ,%o"avati ,%oizvo"$ o" 1ita%i&a, ($.o m$)o, 'a'a i ,ov%0$* Na ta' (a2i( i("!)t%i'a !bi%$ v$ i#$ ,%i-o"$, zato i mo1$ , a0ati %$# am$ za )vo'$ ,%oizvo"$* Eto za/to "%1av($ ) !1b$ i m$"i'i ta#o a.%$)iv(o ,%o,a.i%a'! 1ita%i&$ #ao Kbaz! z"%av$ ,%$-%a($K* J$% #a" !m'$)to to.a #!,!'$mo m$)o ,a/(i- 1ivoti('a i 'a'a iz%av(o o" !z.a'iva2a, zaobi azimo &i'$ i ta' mo(!m$(ta (i ,%o4itabi (i )i)t$m i("!)t%i')#$ ,o 'o,%iv%$"$, t%a(),o%t 1ita, a(tibioti#$, -o%mo($ %a)ta, #$mi')#a .(o'iva, ,%$%a3iva2$, i(),$#to%$, ,%oizvo3a2$, "o)tav 'a2$ i o. a/iva2$, #o'i )vi za%a3!'! (a ,am$ta( (a2i( ,%$tva%a'!0i '$4ti($ 1ita%i&$ ! )#!,$ ,%oizvo"$ !,a#i%a($ ! /a%$($ #a%to($ i v%$0i&$ ) bomba)ti2(im (a) ovima* =ita%i&$ )! .%!,a (ami%(i&a #o'$ )! t$/#o ,%obav 'iv$* To )! )ta%o)'$"io&i /i%om )vi'$ta o"!vi'$# z(a i i zato )! ,%avi (o ,%i,%$ma i 1ita%i&$ (ata,a('$m, 4$%m$(ti%a('$m, # i'a('$m* 6ta%$ v%)t$ 1ita%i&a, ,%avi (o ,%i,%$m '$($, mo.! )a2i('avati '$"a( "io '!")#$ ,%$-%a($* No, "a(a/('$ 1ita%i&$, ,o.otovo ,/$(i&a, (i)! o(o /to )! ($#a" bi $* P/$(i&a '$ .$($t)#i mo"i4i&i%a(a iz #om$%&i'a (i- %az o.a "a bi bi a ot,o%(i'a (a /t$to2i($, bo $)ti, # imat)#$ !v'$t$ i ,$)ti&i"$ i "a bi "ava a v$0$ !%o"$* Ta (ova ,/$(i&a ($ma v$z$ ) ,/$(i&om o" #o'$ )! (a/$ ba#$ mi'$)i $ #%!-* N$ma /a()$ "a )$ '!")#o ti'$ o ,%i a.o"i (a ,%oizvo" #o'i '$ %$z! tat abo%ato%i')#$ ma(i,! a&i'$ i to i#o za)i0$( to#)i(imaA o" z$m '$ "o )to a, ta '$ ,/$(i&a t%$ti%a(a )toti(ama ot%ov(i- #$mi#a i'a* ,avlja se prigovor %&'( pre!rani da je dovodi do poveanog unosa bjelanevina to tako-er moe dovesti do neuravnoteene pre!rane* Kako to komentirate? Hi o bi "ob%o "a o(i #o'i ,%i.ova%a'! ,%vo ma o ,%o!2$ o 2$m! )$ %a"i* Pot,!(o '$ i)#%iv '$(o )-va0a('$ "a LCHF ,%$-%a(a )a"%1i vi/$ b'$ a(2$vi(a i i vi/$ m$)a ($.o /to '$ to !obi2a'$(o i ,%$,o%!2 'ivo* LCHF z(a2i vi/$ ma)(o0$ a ($ vi/$ m$)a*

Ka o%i'$ #o'$ ,%$ma ) !1b$(o' ,i%ami"i ,%$-%a($ "obivamo iz !. 'i#o-i"%ata, )a"a "obivamo iz ,%i%o"(i- z"%avi- ma)ti, ($ iz m$)a* L'!")#o ti'$ o '$ )tvo%$(o "a t%o/i $($.i'! iz /$0$%a i i iz ma)ti, ! iz(im(im ) !2a'$vima izvo% $($%.i'$ mo.! biti i b'$ a(2$vi($ a i to (i'$ z"%avo* Ma)ti ) "%!.$ )t%a($, )av%/$(o )! .o%ivo za '!")#o ti'$ o i !,%avo za-va '!'!0i tom$ '$ 2ov'$# o,)tao ! v%$m$(ima #a" (i'$ bi o "ovo '(o -%a($, ,o.otovo -%a($ bo.at$ !. 'i#o-i"%atima* L'!")#o ti'$ o mo1$ ,o-%a(iti )amo J99F899 . . !#oz$ ! 4o%mi . i#o.$(a ! '$t%i i mi/i0ima >#o" ),o%ta/a ($/to vi/$? "o# ma)ti mo1$ ,o-%a(iti (a "$)$t#$ #i o.%ama* 899 . . !#oz$ '$ GD99 #&a #o i#o "!.o bi)mo ,%$1iv'$ i ) tom ma om #o i2i(om $($%.i'$ a#o ($ bi)mo !(o)imo (ov! ! ob i#! -%a($ bo.at$ !. 'i#o-i"%atimaE 6 "%!.$ )t%a($, z"%avo i ($ ,%$ti o '!)#o ti'$ o ,o-%a('!'$ G9FM9 #. ma)(i- za i-a t' N9 999 GO9 999 #&a , vi"it$ %az i#!E Na v a)titim ma)(im za i-ama mo. i bi)mo ,%$1iv'$ti vi/$ m'$)$&i b$z "a '$"$mo, !z !v'$t "a ,i'$mo t$#!0i(! (a%av(o* Da# $, LCHF (i'$ vi)o#o,%ot$i()#a "i'$ta, LCHF '$ ,%$-%a(a ) vi)o#im !"'$ om #a o%i'a iz ma)ti #o'a '$ )av%/$(o z"%ava i 2ov'$2'a '$ 4izio o.i'a i bio#$mi'a ,%i a.o3$(a (a t%o/$('$ ma)ti za $($%.i'!* Jo/ '$"(o i)#%iv '$(o )-va0a('$ '$ "a )$ (a LCHF '$"$ ,%$vi/$ ma)ti* Ni ovo (i'$ i)ti(a* LCHF z(a2i "a (a'v$0i !"io KALORIJA "o azi iz ma)ti, (o to ($ z(a2i "a )$ KOLIIN6KI ,o'$"$ (a'vi/$ ma)ti* P%$o#%$(!ta ,i%ami"a (a (a) ov(i&i mo'$ #('i.$ ,%i#az!'$ om'$% #a o%i'a iz ,o'$"i(i- .%!,a (ami%(i&a, a ($ #o i2i(!< L"io #a o%i'a i #o i2i(a -%a($ (i'$ '$"(o t$ i)to* Ia#o '$ ,o)tota# #a o%i'a "obiv$(i- iz ma)ti vi)o#, za,%avo )$ #o i2i()#i '$"$ (a'vi/$ ,ov%0a a (a'ma('$ ma)ti* To '$ zato /to '$ ! ma)tima (a'vi/$ #a o%i'a a ! ,ov%0! (a'ma('$* Iz ma $ #o i2i($ ma)(o0$ "obivamo ,!(o #a o%i'a, "o# iz v$ i#$ #o i2i($ ,ov%0a "obivamo ma o #a o%i'a* Po/to )$ ,%$ma LCHF /#%oba)ti "io ob%o#a #%!m,i%, t'$)t$(i(a, %i1a, #%!- zam'$('!'$ ,ov%0$m, za,%avo )$ '$"$ ,!(o vi/$ ,ov%0a ($.o ! )ta("a%"(om ob%o#! ! #o'$m '$ ,ov%0$ (a'2$/0$ )amo "$#o%a&i'a* .vaki tip alternativne pre!rane za!tjeva dodatno vremena angamana i novca* Kako je to mogue uskladiti s dananjim tempom ivota i dakako smanjenim kunim budetima? Imamo "va izbo%a@ G* N$ %azmi/ 'ati ,%$vi/$ o tom$ /to '$"$mo i ($ t%o/iti v%i'$m$ (a #!-a('$ ,%av$ "oma0$ -%a($, #!,ovati ! v$ i#im )-o,,i(. &$(t%ima .otov$ i ,o !.otov$ ,%oizvo"$, #om$%&i'a ($ i("!)t%i')#$ ,%$%a3$vi($ i ,$#a%)#$ ,%oizvo"$* Ova#va '$ -%a(a (!t%itiv(o o)i%oma/$(a, ,%$,!(a #$mi')#i- a"itiva, v% o )#!,a i /t$ti z"%av '!, %a"i 2$.a (a) ,%i'$ i i #a)(i'$ 2$#a'! 'o/ i "o"at(i t%o/#ovi ,o)'$ta i'$2(i#!, "i'a.(o)ti&i%a('a i i'$2$('a* 5P%$"(o)t5 ovo. o"abi%a '$ vi/$ v%$m$(a za "%!.$ )tva%i, #ao /to )! "%!/tv$($ m%$1$, i.%i&$ (a #om,'!t$%! i . $"a('$ TVFa, '$% )mo o" ta#v$ -%a($ ,%$!mo%(i i ($mamo $($%.i'$ za iza0i va(, oti0i ) "'$&om (a , iva('$ i i vo1('! bi&i# om, v$0 o)ta'$mo #o" #!0$ i . $"amo ! $#%a($ #o'i z%a2$ /to '$ v% o /t$t(o za z"%av '$7* M* Razmi/ 'ati i i(4o%mi%ati )$ o tom$ /to '$"$mo i #a#o ta -%a(a !t'$2$ (a (a/$ z"%av '$, ,o2$ti #!,ovati ,%av! "oma0! -%a(! (a t%1(i&ima i #o" ob i1('i- ma i,%oizvo3a2a, ,o2$ti #!-ati i '$)ti (!t%itiv(o bo.at! -%a(! #o'a "a'$ $($%.i'!, )ito)t i 2!va "ob%o z"%av '$* Na ova' )$ (a2i( (ova& za,%avo /t$"i, #a#o ! )a"a/('$m

t%$(!t#! ta#o i ! b!"!0(o)ti '$% 2!vamo )vo'$ z"%av '$ i )ma('!'$mo i i ,ot,!o !#i"amo t%o/#ov$ i'$2$('a o" bo $)ti #o'$ (a)ta'! o" ($z"%av$ ($,%i%o"($ -%a($* 5N$"o)tata#5 ovo. o"abi%a '$ /to mo%amo ! o1iti v%i'$m$ ! %azmi/ 'a('$, , a(i%a('$, #!,ovi(! i ,%i,%$m! -%a($, ,a (am o)ta'$ ma('$ v%$m$(a za $ $#t%o()#! )tim! a&i'!* No #a#o )mo o" z"%av$ -%a($ ,!(i $($%.i'$ i vita (i, vi/$ (i ($ 1$ imo )'$"iti ,%$" #om,'!t$%om i TVFom v$0 b$z ,%ob $ma (a azimo v%i'$m$ za oti0i ) "'$&om (a , iva('$, vo1('! bi&i# om i i , a(i(a%$('$, /to (am 'o/ vi/$ ,obo '/ava z"%av '$7

O hrani i to onoj )zdravoj) raspravlja se vie nego ikad a ipak su mitovi i zablude duboko ukorijenjeni u naoj svijesti. 6o prije samo par genera!ija ljudi su vrlo dobro znali to je prava zdrava hrana, prije naglog razvoja prehrambene industrije. $i smo izgubili to tradi!ionalno znanje naih predaka koje se zasnivalo na iskustvu steenom kroz stotine tisua godina, a prihvatili smo propagandu industrije koja nam se preko medija servira kao istina. O hrani, njenom porijeklu, sastavu i nainu proizvodnje i prerade

znamo sve manje. Renera!ija smo konzumenata, koji ne trebaju znati nita drugo nego gdje se nalaze veliki lan!i supermarketa pred koje se moe doi automobilom, koje marke i brendovi se nude i kad je ak!ija na razne proizvode, pod sloganom )Fto vie kupi vie e utedjeti). 3oare punimo stvarima pakiranim u raznim arenim kutijama, vreama, konzervama, tetrapa!ima, tubama i plastinim bo!ama. Bojimo se jaja, kolestrola i )masne) hrane a dje!u hranimo po pekarama i njihove ro"endane slavimo u restoranima brze hrane. 'rana je rije koja je odavno izgubila svoje pravo znaenje. 'rana bi trebala biti neto to hrani tijelo, a ne sve ono to stavljamo u usta. Naalost, danas se hranom nazivaju i stvari koje ne samo da ne hrane, nego i ubijaju. I prii o zdravoj i nezdravoj hrani esto moemo uti kako nas )oni) truju / elita, industrija i establiment, no ja se s time ne slaem, ja mislim da je na najvei neprijatelj vlastito neznanje i komoditet. Ne bismo previe razmiljali o tome to jedemo, niti troili vrijeme na pripremu zdrave hrane. 4li ako razmiljamo o zdravlju tj prieljkujemo dobro zdravlje, onda moramo razmiljati i o tome to jedemo. -ije )zdrava) hrana danas se zloupotrebljava vie nego ikad pa nam se pod )zdravo) nude razne )light), zamjenske ili super skupe )super namirni!e). 1aista, u toj dungi dostupnih in orma!ija nije se lako snai. > jedne strane vegetarijanstvo, veganstvo, sirovojelstvo i prodavaoni!e )zdrave) hrane, s druge strane

industrijska prerada i masovni uzgoj, lan!i supermarketa i restorana brze hrane / gdje se nai u svemu tome5 $eni je besmislena i totalno promaena podjela hrane na ivotinjsku i biljnu, masnu i nemasnu, zdravu i nezdravu, sirovu i kuhanu. ,a hranu dijelim na "pravu" i "+al u" i to mi jedino ima smisla$ Movjek je od svog postanka na ovoj zemlji bio lova!8 sakuplja, a meso i masnoa ivotinja su hrana na koju smo genetski predodre"eni. 3ao to su lav i maka mesojedi a krave i ov!e biljojedi, tako je ovjek po svojoj iziologiji svejed tj treba i biljnu i ivotinjsku hranu za pravilne unk!ije ogranizma i dobro zdravlje. No druga je pria masovni uzgoj ivotinja i industrijska prerada mesa. I masovnom se uzgoju ivotinjama daju antibioti!i i hormoni rasta, da bi ivotinje to bre rasle ili da bi davale vie mlijeka nego to je to za njih prirodno. Osim toga ivotinje se hrane za njih neprirodnom hranom / kon!entratima itari!a i soje. $esne prera"evine pune su kemijskih dodataka, konzervansa, eera i glutaminata / pojaivaa okusa. >ve se ovo radi iz komer!ijalnih razloga da bi hrane bilo vie, da bi ona imala dui rok trajanja i da bi nekvalitetne namirni!e bile jestive i privlane. 6akle zdravo je jesti meso i masnou ivotinja koje slobodno pasu travu, a ne ivotinja koje se tove itari!ama, sojom, anibioti!ima i hormonima rasta. 1drava su jaja koja su snijele kokoi koje slobodno trkaraju i klju!aju travu i !rvie po dvoritu, a ne

kokoi koje ive zbijene u kavezima i koje se tove kon!entratima. 1drava je riba koja slobodno pliva po morima i rijekama a ne riba iz uzgajalita gdje se ona hrani sojom i pliva u vlastitom izmetu. 1dravo je pravo, industrijski neprera"eno mlijeko panih koza i krava, a ne pasterizirano, homogenizirano, kemikalijama tretirano mlijeko krava iz masovnog industrijskog uzgoja. +ivotinje koja ive u svom prirodnom okruenju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilago"ene daju meso, masnou, mljene proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za ovjeka.

2riroda nam je osigurala dvije vrste hrane: biljnu hranu i ivotinjsku hranu. Ove dvije vrste imaju drugaije unk!ije u tijelu i potrebno je konzumirati obje. +ivotinjska hrana, bogata punovrijednim proteinima i masnoama, daje gra"evinski materijal za tijelo, dok biljna hrana bogata

vlaknima, antioksidantima i itokemikalijama isti tijelo. Ne mislim da u prehrani treba prevladavati meso, ali ivotinjska hrana treba biti ravnopravno zastupljena u prehrani i to u svom izvornom !jelovitom obliku, bez uklanjanja masnoe koja prirodno dolazi u namirni!ima. 6anas bazu navodno zdrave piramide prehrane ine itari!e i proizvodi od itari!a. $e"utim itari!e su grupa namirni!a koje su teko probavljive. ,o su starosjedio!i irom svijeta oduvijek znali i zato su pravilno pripremali itari!e / natapanjem, ermentiranjem, klijanjem. >tare vrste itari!a, pravilno pripremljene, mogle bi sainjavati jedan dio ljudske prehrane ako bi jo uvijek postojale. No, dananje itari!e, pogotovo peni!a, nisu ono to su nekad bile. 2eni!a je genetski modi i!irana iz komer!ijalnih razloga da bi bila otpornija na tetoine, bolesti, klimatske uvjete i pesti!ide i da bi davala vee urode. ,a nova peni!a nema veze s peni!om od koje su nae bake mijesile kruh. Nema anse da se ljudsko tijelo prilagodi na proizvod koji je rezultat laboratorijske manipula!ije i toliko zasien toksinimaD od zemlje do stola, ta je peni!a tretirana stotinama otrovnih kemikalija. Naalost danas bazu ljudske prehrane ine upravo peni!a i pekarski proizvodi od peninog brana, a saznanja je sve vie koja potvr"uju da je upravo konzuma!ija peni!e kriva! za veinu modernih bolesti, dijelom zbog glutena, teko probavljivog proteina iz peni!e koji je okida velikog broja bolesti,

dijelom zbog opijatskog djelovanja na mozak :kakvo ima i eer; to stvara ovisnost i dovodi do prejedanja. 6rugi veliki problem moderne prehrane je nesrazmjer u unosu omega 9 i omega N masnih kiselina. Ove masne kiseline igraju presudnu ulogu za zdravlje zbog toga to upravljaju hormonalnim sustavom eikosanoida koji upravlja !ijelim metabolizmom jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone :glukagon, kortizol, adrenalin i dr; te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne sustave tj biokemijske pro!ese u tim sustavima. ?ikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv )dobre) i )loe), ali su i loi korisni i potrebni ako djeluju u me"usobnoj ravnotei s dobrima. Oni imaju suprotno djelovanje pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i openito odravaju dobro zdravlje i jak imunitet, dok loi izazivaju upale radi zatite od ozljeda i potrebni su kod velikih tjelesnih i mentalnih napora u kratkim intenzivim periodima. . jedna i druga grupa su neophodne, ali problem nastaje kad loi eikosanoidi predvladavaju nad dobrim, tj kad kroz prehranu unosimo vie omega 9 nego omega N masnoa. 3ako one konkuriraju istim metabolikim putevima, tj koriste isti enzim S98dehidrogenazu, tako pretjerani unos omege 9 dovodi do nedostatka omege N i dobrih eikosanoida, pa se tako normalni upalni pro!esi kojima upravljaju loi eikosanoidi pretvaraju u kronine upalne pro!ese i dovode do srano8ilnih i drugih kroninih bolesti. .dealan omjer omege 9 i omege N je u propor!iji 1:1 ili najvie do N:1. No poslije 1T7K. godine znaajno se poveala konzuma!ija

biljnih ulja, margarina i itari!a pa su danas propor!ije u prosjeku #K:1, tj. putem hrane se unosi #K puta vie omege 9 nego omege N to je, uz prekomjernu konzuma!iju eera i kroba, glavni razlog kroninim upalnim bolestima. 2ostoji samo jedan nain za suzbijanje ovih upalnih stanja, a to je povratak na izvornu prehranu, kako bismo uravnoteili unos omege 9 i omege N kroz smanjenu konzuma!iju itari!a, margarina i biljnih ulja bogatih omegom 9, te poveani unos omege N putem ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih kokoi. 2otrebno je voditi rauna i o kvaliteti voa i povra. Naalost i voe i povre u masovnom uzgoju je genetski manipulirano i uniteno umjetnim gnojivima, pesti!idima, herbi!idima i drugim otrovima. Ibire se nezrelo i transportira preko polovi!e zemaljske kugle te sazrijeva na umjetan nain pod utje!ajem raznih plinova i kemikalija. >astav hranjivih tvari u ovakvom vou i povru ne moe se ni usporediti sa sadrajem hranjivih tvari u vou i povru iz domaeg ili organskog uzgoja, koje je sazrijelo na sun!u. .ndustrija i masovni uzgoj hrane unitavaju nau prirodnu hranu i nikakvo jedenje voa i povra nam tu ne moe pomoi.

.ndustrijski prera"ene namirni!e su toliko osiromaene, izmanipulirane i zaga"ene raznim kemikalijama da se one uope ne mogu nazvati hranom. Ovdje mislim na sve od hrenovki, kobasi!a i slinih mesnih prera"evina, preko gotove i brze hrane, komer!ijalnih pekarskih i konditorskih proizvoda, slatkih pia i gri!kali!a do margarina, sojinih zamjena za mlijeko, meso i jaja i ostalih izmiljotina. Ove stvari ne sadre nikakve hranjive sastojke koje ovjek treba da bi imao zdravo i snano tijelo, ali zato ova nazovi8 hrana sadri stotine kemikalija nepoznatih naem tijelu, od kojih su mnoge dokazano kan!erogene ili izazivaju !ijeli niz drugih bolesti. Od aspartama, glukoznih8 ruktoznih sirupa, modi i!iranih krobova, glutaminata / pojaivaa okusa, do raznih vrsta konzervansa, stabilizatora, zgunjivaa, umjetnih boja i aroma i brojnih drugih kemikalija pod raznim ?8 brojevima, koji prekrivaju lo okus, prividno

poboljavaju konzisten!iju i produuju rok trajanje tih stvari na poli!ama supermarketa. 4ko bismo se malo ohladili od vrue rasprave o jedenju mesa i vegetarijanstvu, pijenju ili nepijenju mlijeka i kuhanju ili nekuhanju hrane, mogli bismo sagledati stvarni problem modernog drutva i zdravlja ovjeka u modernom svijetu, a to je industrijska prerada hrane i masovni uzgoj. *er, ovjek je stotinama tisua godina sasvim lijepo opstao na planeti zemlji bez tvorni!a i pro!esirane hrane. Imjesto da kritiziramo jedni druge i dokazujemo tko je u pravu a tko u krivu, trebali bi smo se svi :vegetarijan!i, vegani, sirovojel!i, sljedbeni!i %&'( / 2aleo kon!epta prehrane i svi drugi koji vode rauna o tome to stavljaju u usta / a to bi trebali biti svi ljudi; okusirati na vanije stvari a to je da branimo svoje osnovno ljudsko pravo na prirodnu, nezaga"enu i zdravu hranu. ,rebali bismo bojkotirati najgore pro!esirane proizvode te se angairati i poduprijeti lokalnu proizvodnju na malo, organski i biodinamiki uzgoj koji ne samo da pogoduje ovjeku nego i uva okoli, ravnoteu u prirodi i bioloku raznolikost na zemlji. Nije teko pronai pravu zdravu hranu. Imjesto autom pred supermarkete uputimo se na trni!e i okolna obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Nisu nam potrebne prodavaoni!e )zdrave) hrane gdje se prodaju proizvodi pod udnim egzotinim nazivima i astronomskim !ijenama. Na trni!ama moemo nai obilje lokalno uzgojenog sezonskog voa i povra,

oraastih plodova i sjemenki, pravo mlijeko od panih krava i koza, jaja slobodnih kokoi, meso domae stoke i ribu iz naeg istog mora. Imjesto ra iniranih i hidrogeniziranih uegnutih biljnih ulja iz supermarketa birajmo domaa hladno preana ulja kao to je maslinovo, domau svinjsku mast umjesto umjetnih margarina, domai pek umjesto industrijskih salama, prave domae sireve od panih koza i krava umjesto plastinih masa iz supermarketa.
L "a(a/('$ "oba . oba ($ i(t$%($t #om!(i#a&i'$, (i'$ t$/#o ,%o(a0i OPPFov$ #o'i "o)tav 'a'! -%a(! ,o (a%!"1bi* L,oz(a'mo o#o ($ 4a%m$%$ #o'i (a,o%(o %a"$ "a bi ,%oizv$ i "oma0! -%a(!* A#o ba/ i (i)! $"!&i%a(i ,o ,ita('! o%.a()#o. !z.o'a, ($mo'mo i- #%itizi%ati v$0 i- $"!&i%a'mo< 6v$ )! ,o,! a%(i'i P6RFovi, .%!,$ )o i"a%($ %azm'$($ ."'$ )$ ,o'$"i(&i i i obit$ 'i !"%!1!'! i za'$"(o ,%o(a az$ ,%oizvo3a2$ ,%av$ z"%av$ -%a($, t$ ,o)tav 'a'! !v'$t$ za o%.a()#im !z.o'$m* Vi bi%at$ ."'$ 0$t$ "ati )vo' (ova&* Po(!"it$ 4a%m$%! "a 0$t$ m! -%a(! , atiti !(a,%i'$" a i ($#a '$ ,%oizv$"$ ! )# a"! ) ,%i%o"om b$z !m'$t(i- .(o'iva, ,$)ti&i"a, a(tibioti#a, -o%mo(a i "%!.i- #$mi#a i'a* P"'$ ima vo '$ ima i (a2i(a7 I '$"(o '$ )i.!%(o@ ($ mo1$mo )$ vi/$ ,a)iv(o ,%$,!/tati i("!)t%i'i i m$"i'ima i "ozvo 'avati "a o(i o" !2!'! /to 0$mo mi '$)ti i /to 0$mo "avati (a/o' "'$&i* V%i'$m$ '$ "a ,o)ta($mo )v'$)(i ,ot%o/a2i i ,%$!zm$mo o".ovo%(o)t za )$b$ i )vo'$ z"%av '$ ! v a)tit$ %!#$*