Slobodna Bosna 904

KENAN CRNKI]: FARMACEUTSKA MAFIJA KONTROLIRA ZDRAVSTVO
www.slobodna-bosna.ba
SADR@AJ
12 RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA (II)
JEDNOG LICA
Nakon dvije sjednice Vije}a ministara BiH u posljednjih sedam dana dràvni su se ministri usuglasili da je sigurnosna situacija sloèna i delikatna i od ~lanova Neovisnog odbora i direktora policijskih agencija zatraìli da aktiviraju mehanizme koordinacije u kriznim stanjima: problem je, me|utim, {to imenovanje novog Neovisnog odbora jo{ nije potvr|eno u Domu naroda BiH, iako direktorima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Grani~ne policije 9. marta isti~e mandat, dok su ~elnici SIPA-e pred suspenzijom, zbog kaznenih i disciplinskih prijava
www.slobodna-bosna.ba
èstoke reakcije nekih od glavnih aktera, prije svih biv{eg slovena~kog predsjednika MILANA KUÂNA
23 PREKODRINSKO ME[ETARENJE PREDSJEDNIKA RS-a POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA

ZA[TO JE DODIK NALJUTIO DAÎ]A?
IVICA DAÎ], premijer Srbije, prvi put je javno podsjetio MILORADA DODIKA da je njegov doprinos stvaranju Republike Srpske bio bezna~ajan; na{a novinarka iz 42 DU[KO IVANOVI] vrha SPS-a otkriva zbog ~ega je Dodik SURI ORAO NA ÊLU LETE]IH postao najnepoèljniji politi~ar iz RS-a za aktuelni vrh srbijanske vlasti ZMAJEVA Pro{le nedjelje u Sarajevu je Crnogorac DU[KO IVANOVI], nekada{nji trofejni jugoslovenski ko{arka{ i jedan od najcjenjenijih evropskih trenera, i slu`beno promoviran kao novi selektor ko{arka{ke reprezentacije Bosne i Hercegovine; na{ suradnik razgovarao je sa Ivanovi}em o njegovoj blistavoj sportskoj karijeri i planovima koje ima sa na{im najboljim ko{arka{ima
26 KEBO LUD ZBUNJENOG

POTPREDSJEDNIK U SLICI I RIJÎ
Nakon {to se potpredsjednik FBiH MIRSAD KEBO u javnosti pojavio u do sada nepoznatom izdanju - maskiran u plavu{u, donosimo vam kroz rije~, sliku i pjesmu neke od detalja iz biografije ovog nadasve zanimljivog politi~ara. Sve {to ste htjeli znati o Kebi, a niste smjeli da pitate!
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Mirha DEDI], Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LONÂRI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55
16 LA@NA SOS PORUKA IZ MOSTARA

HO]E LI PRE@IVJETI ALUMINIJSKI KOMBINAT MOSTAR?
Akumulirani gubitak Aluminijskog kombinata Mostar prema{io je zastra{uju}i iznos od 200 miliona KM, no uprava ovog preduze}a ni ne pomi{lja na kresanje pla}a koje su i dalje najvi{e u dràvi
30 OTVORENO ZA SB
DR. KENAN CRNKI]
Registrovali smo slu~ajeve pojedinih ljekara u Kantonu Sarajevo koji su propisivali preko 700 recepata dnevno; ne pla{im se prijetnji i ucjena, svjestan sam da }e me poku{ati diskreditirati na sve mogu}e na~ine
20 ZA[TO SU PALI
VLADA KANTONA SARAJEVO
Ekonomija i privreda su u kolapsu, demonstranti na ulicama, ali to ne smeta kantonalnom birokratskom aparatu da nemilice tro{i pare poreskih obveznika. Jedan od legalnih na~ina pra`njenja budèta jeste formiranje komisija, a samo pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade takvih je dvadeset i pet
FELJTON
ISTINA O SLOVENSKO-SRPSKOM PAKTU PROTIV SFRJ (II)
Ugledni slovena~ki novinar Bla` Zgaga istraìo je do sada nepoznate, dugo skrivane tajne o pregovorima slovena~kog i srbijanskog dràvnog vrha neposredno pred raspad SFR Jugoslavije; SB objavljuje zavr{ni dio ovog intrigantnog novinarskog rada koji je prije publiciranja nai{ao na
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
BRATSTVO I JEDINSTVO
estok okraj bivih partnera eljka Mitrovia i Dragana olaka
Bra}a Osmanovi}, Adil i Ismet, preko Gorana Zupca poku{avaju otvoriti prostor za napredovanje brata Fikreta
Da su uslijed bolesti Sulejmana Tihi}a naglo porasli neralni politi~ki apetiti ba}e Osmanovi}, Ismeta i Adila, to vi{e niko ne spori. Ono {to iznena|uje jeste bezobzirnost s kojom slo`na bra}a poku{avaju prokr~iti put do mjesta rezervisnog za prvog u Bo{njaka. I dok Adil uz pomo} i podr{ku neklicine kompromitovanih ~lanova uèg rukovodstva SDA i grupe (ne)uglednih biznismena nastoji da naudi sve sigurnijoj poziciji Bakira Izetbegovi}a, dotle njegov brat Ismet kao predsjednik kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu FBiH nastoji da po svaku cijenu relativizira odgovornost Gorana Zupca, direktora Dràvne agencije za istrage i za{titu(SIPA-e), za paljenje zgrade Predsjedni{tva BiH, Ustavnog suda BiH i Arhiva BiH. Naime, pritisnuti brojnim vjerodostojnim objektivnim dokazima, Goran Zubac i An|elko Hrgi} preko bezli~nog Jasmina Gogi}a, na~elnika Regionalnog ureda SIPA-e u Tuzli, iznenada i bez konkursa obe}avaju dugoo~ekivano unapre|enje u vi{i ~in tre}em bratu, Fikretu Osmanovi}u, koji je zaposlen kao policijski slu`benik
TV KANALIZACIJA
RAT DO ISTREBLJENJA
@estoka borba biv{ih partnera @eljka Mitrovi}a i Dragana [olaka za prevlast na medijskom trì{tu BiH
Goran Zubac
Najpoznatiji tajkunski dvojac u Srbiji, Vuk Hamovi} i Vojin Lazarevi}, dobio je dostojnu zamjenu u liku @eljka Mitrovi}a i Dragana [olaka. Srpski kraljevi struje Hamovi} i Lazarevi} nekada su tijesno sura|ivali i kao suvlasnici firme EFT suvereno gospodarili trì{tem, no nakon razlaza i sva|e postali su ljuti rivali koji se èstoko tuku za prevlast na regionalnom trì{tu elektri~nom energijom. Donedavno su tijesno sura|ivali i @eljko Mitrovi}, vlasnik PINK televizije, i Dragan [olak, suvlasnik SBB-a i Telemacha, dva najve}a kablovskog provajdera u regiji, no unazad desetak mjeseci, ne samo da su se poslovno razi{li nego su krenuli u me|usobni rat do potpunog istrebljenja. Naravno, zavadili
su se zbog novca: Mitrovi} je navodno ukrao [olakovu ideju o osnivanju velikog broja novih televizijskih kanala (PINK Extra, PINK Music, PINK Folk, PINK Film, PINK Live) uspjev{i u me|uvremenu, u [olakovom odsustvu, ugovoriti emitiranje ovih kanala preko vode}ih kablovskih provajdera u regiji, osobito u Srbiji i BiH. Suvlasnik SBB-a i Telemacha Dragan [olak s malim zaka{njem krenuo je istim putem: osnovao je vlastitu televiziju N1 (koju la`no predstavlja kao balkanski CNN!!!) s krajnjim ciljem da poput Mitrovi}a vlastitim tv kanalima popuni ponudu SBB-a i Telemacha, ali i ostalih kablovskih operatera u regiji. (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 6.3.2014.
MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJÊVI]
Dan nezavisnosti BiH Vatra - vijenci - performans
u ~inu vi{eg inspektora u Regionalnom uredu SIPA-e u Tuzli. Kao protuuslugu za vrijednu gestu Gorana Zupca, bra}a Osmanovi} mu obe}avaju politi~ku i svaku drugu pomo}.Tako je Ismet Osmanovi}, zloupotrebljavaju}i svoju poziciju, prilikom razmatranja stanja bezbjednosti na prostoru Federacije BiH u kontekstu javnih protesta gra|ana, neskriveno relativizirao odgovornost Gorana Zupca kroz insistiranje na odgovornosti Dragana Luka~a, direktora FUP-a, i Vahida ]osi}a, komesara KMUP-a Sarajevo. (M.F.)
DO\OH, VIDJEH, PREBLIJEDIH
Pred lokalne izbore u Turskoj Erdogan spustio durbin

Turski premijer Recep Tayip Erdogan obe}ao je da }e se povu}i iz politike u slu~aju da njegova AK partija na predstoje}im lokalnim izborima 30. marta pretrpi poraz, odnosno prvi put nakon deset godina ne uspije osvojiti najve}i broj glasova turskih gra|ana. I pored stanovitog pada podr{ke, Erdoganova AK partija i dalje je neprikosnovena na politi~koj sceni Turske s dvostruko ve}om podr{kom od drugoplasirane proljevi~arske partije CHP. Dakle, minimalna je {ansa da se Erdogan nakon lokalnih izbora povu~e iz politike, ali to zapravo nikada i nije bila prava dilema za uzdrmanog turskog premijera. Sve donedavno, Erdogan je snivao i najavljivao ve}insku pobjedu (iznad 50 posto) svoje AK partije, no nakon posljednjih vru}ih doga|aja u Turskoj znatno je korigirao izborne ciljeve: bit }e presretan ako njegova partija bude prva, makar i s kojim glasom prednosti nad oja~alim rivalima. (M.A.)
Recep Tayip Erdogan
Smanjite tenzije, pove}ajte penzije...

ETVRTAK, 27. FEBRUAR
A o emu ti i ona srpska otrokonda ALEKSANDRA PANDUREVI i lukavi Latin NINO RASPUDI priate kada vas ne snimaju kamere?, ivo zanima mog dananjeg taksistu. Uglavnom traamo, ogovaramo, upljiramo..., procijedim bez trunke samilosti i kooperativnosti prema agresivnom gospodaru volana. Samo malo ranije sam dravnoj poslanici Pandurevi na lice navukao veliki, a profesoru Raspudiu neto malo manji osmijeh prepriavajui vic koji sam ovih dana negdje pokupio. Nema bolje trave od holandske, to je i meunarodno priznato, hvali se Nizozemac Hercegovcu. Kaki vi i vaa trava, poskoi Hercegovac, je li se ikada ikom od vae trave desilo da mu se ukae Gospa?! Tobe jarabi...
6
Zaustavila policija u Francuskoj auto, pri~a danas jedan u kafani pozivaju}i se na portale, nekog Engleza, mrtvogpjanog. Uradili alko-test, promili alkohola u krvi do nebesa sko~ili, Englez priznao da je mrtav pijan, pa kad su mu francuski àndarmi traìli voza~ku i saobra}ajnu dozvolu, on im rekao da je suvoza~, a da vozi njegova supruga. âk su i francuski drotovi poglupi, nisu znali da kod Engleza suvoza~i sjede lijevo, a voza~i desno. Smijeh razoran, osnovan, u kafani nastade, ali ne potraja. Nije to ni{ta, umije{a se jedan drugi. Mog jarana sa Mihrivoda murija zaustavila, ustanovila da je mrtvo tijelo od alkohola, {to je i sam priznao. Imate li kakvu olak{avaju}u okolnost?, pita ga drot. Imam, haveru, pio sam pod uticajem alkohola, veli veseli voza~...
dàmije, nego poslovno-stambene gigante. Kao ilustraciju uspje{ne privatizacije, lider SNS-a poteè privatizaciju propale zrakoplovne firme JAT, koja se nakon {to ju je poluve}inski vlasnik Etihad privatizirao, sada zove Serbia Airwas. Da su srpsku nacionalnu zrakoplovnu kompaniju kupili radikalni, a ne umereni muslimani, vjerovatno bi se zvala [ERI-JAT. Svaka ptica svom {eri-jatu leti.
SUBOTA, 1. MART
PETAK, 28. FEBRUAR

ALEKSANDAR VUÎ], prvi potpredsjednik Vlade Srbije i vjerovatni apsolutni pobjednik predstoje}ih izbora u toj zemlji, hvali se uspje{nim privatizacijama i stotinama miliona dolara koji su zahvaljuju}i njemu, odnosno njegovim arapskim prijateljima, mo}nim {eicima iz Katara i okoline, stigli u Srbiju. To su umereni muslimani koje zanima biznis, a ne verska ostra{}enost. Oni u Srbiji ne}e graditi
Ruske vojne, policijske, parapolicijske... trupe manje-vi{e nesmetano okupiraju poluotok Krim u Ukrajini spa{avaju}i pred pomahnitalim ekstremistima i fa{istima rusku neja~ i njihova vekovna ognji{ta. Istovremeno, u glavnom ukrajinskom gradu, Kijevu, jo{ traje euforija i raspojasana omamljenost revolucionarnom pravdom koja je sa trga Majdan otpuhala nenarodni, proruski, korumpirani reìm VIKTORA JANUKOVIÂ. Nova ukrajinska, demokratska vlast nema nikakav, a pogotovo efikasan i vjerodostojan odgovor na rusko ~erupanje isto~nih dijelova zemlje. êlni ljudi, taze instalirani, djeluju zbunjeno, bezglavo, pomalo i prestra{eno. Dana{nji se dan u dijelu Bosne i Hercegovine slavi kao Dan nezavisnosti, dan u kojem je prije 22 godine skoro 65 odsto gra|ana na referendumu glasalo za nezavisnost ove zemlje. Toga sve~anog jutra, 1. marta 1992. nakon {to prethodne no}i nisam mogao dobaciti do ku}e, osujetili su me naoruàni civili, bez oznaka
na uniformama koji su pa`ljvo ispresijecali i paralizirali grad. Oti{ao sam u Centralu Stranke demokratske akcije, da se raspitam {ta se de{ava i {ta da se radi. Nikoga tamo nije bilo, samo je utu~en sjedio SALEM [ABI], potpredsjednik SDA, zagreba~ki kroja~. Gospodine [abi}u, {ta se de{ava?, pitao sam ga usplahireno. Dragi Senade, uzeo si mi rije~ iz usta, ja ba{ tebi isto pitanje mislio postaviti... Eto, o tome u danu u kojem se slavi Dan nezavisnosti, dok ruski specijalci bez oznaka na uniformama zaposjedaju aerodrome, administrativna sjedi{ta, strate{ke ta~ke na Krimu, o tome jutru razmi{ljam. I nije mi do slavlja. Ma kakvi...
NEDJELJA, 2. MART
A o ~emu ti i ona srpska o{trokondà ALEKSANDRA PANDUREVI] i lukavi Latin NINO RASPUDI] pri~ate kada vas ne snimaju kamere?, ìvo zanima mog dana{njeg taksistu. Uglavnom tra~amo, ogovaramo, {upljiramo..., procijedim bez trunke samilosti i kooperativnosti prema agresivnom gospodaru volana. Samo malo ranije sam dràvnoj poslanici Pandurevi} na lice navukao veliki, a profesoru Raspudi}u ne{to malo manji osmijeh prepri~avaju}i vic koji sam ovih dana negdje pokupio. Nema bolje trave od holandske, to je i me|unarodno priznato, hvali se Nizozemac Hercegovcu. Kaki vi i va{a trava, posko~i Hercegovac, je li se ikada ikom od va{e trave desilo da mu se ukaè Gospa?! Tobe jarabi...
PONEDJELJAK, 3. MART
Danas je u Haagu pred Me|unarodnim sudom pravde po~elo izno{enje dokaza po me|usobnim tu`bama Hrvatske i Srbije koje jedna drugu terete za genocid tokom rata u Hrvatskoj. Hrvatski pravni tim prvi je iznio svoje argumente i dokaze i to, koliko se moè u prvi mah zaklju~iti, izgleda jako ozbiljno, sistemati~no i kompetentno (i pravni tim i dokazi). Zada}a koju su dobili hrvatski pravnici i njihove kolege angaìrane iz inozemstva krajnje je delikatna i te{ka: za dokazivanje genocidnog karaktera srpske agresije na tu zemlju ne postoji skoro nikakvo upori{te, osnov u presudama koje je u proteklim godinama donio Me|unarodni sud za ratne zlo~ine. Poglavito je cijela ta operacija oteàna osloba|aju}im presudama {efovima srpske tajne policije, Jovici Stani{i}u i Franku Simatovi}u. Jedna
srbijanska privatna televizija sino} je objavila drugi nastavak ambiciozno dokumentarnog filma koji se bavio biografijama dvojice najpoznatijih srpskih kriminalaca i kasnije, tokom rata u Hrvatskoj, komandanata paravojnih formacija - @ELJKA RA@NATOVI]A ARKANA i \OR\A BO@OVI]A GI[KE. Brojni sugovornici, policajci, hroni~ari tada{njih zbivanja, ~lanovi obitelji, prijatelji-suborci suglasni su o jednom: sve aktivnosti tog gangsterskog dvojca, od plja~ki banaka, likvidacije neprijateljske emigracije, ratnih zlo~ina u Hrvatskoj i BiH, vr{ene su pod visokim pokroviteljstvom njihovih poslodavaca iz vrha najprije jugoslovenskih, kasnije srpskih tajnih slu`bi. Autori filma kaù da je Boòvi} Gi{ka komandant paravojne jedinice koju je formirao lider Srpskog pokreta obnove Vuk Dra{kovi} ubijen pod sumnjivim okolnostim tokom akcije osloba|anja Gospi}a (Gospi} je gradi} u Hrvatskoj). U filmu je bjelodano potvr|eno ono {to je tvrdio jedan drugi dokumentarac, Jedinica autora Filipa [varma, da su sve te zlo~ina~ke, paravojne bande iz jugoslovenskih ratova, Arkanovi Tigrovi, Gi{kina Srpska dobrovolj~ka Garda, [e{eljevi i Nikoli}evi ~etnici, Legijine Crvene beretke Beli orlovi, [korpioni... imali istog poslodavca - srpsku Slu`bu dràvne bezbednosti. Srpskom pravnom timu je u tom smislu mnogo teè: pred Tribunalom u Haagu od odgovornosti za zlo~ine u vojnoredarstvenoj akciji Oluja su oslobo|eni optuèni hrvatski generali - êrmak, Gotovina, Marka~. Premda svi analiti~ari, znalci unaprijed predvi|aju da }e obje tu`be, i hrvatska i srbijanska, biti na kraju odba~ene kao neosnovane, imponira ozbiljnost, ambicioznost, stru~no-znanstvena serioznost pravnih timova koji se konfrontiraju u Haagu. Ni{ta sli~no i ni{ta ni nalik amaterskom, provincijalnom, profesionalno anoreksi~nom sudskom zastupanju tu`be Bosne i Hercegovine protiv Srbije koju je vodio onaj jadnik, priu~eni kvaziekspert SAKIB SOFTI], o kojem prije anga`mana u Haagu, kao i nakon izgubljenog procesa niko nikada ni{ta nije ~uo...
protiv poàra i poslovi mu, koliko se moè razabrati, jako dobro idu. Uspje{no sura|uje sa brojnim dràvnim institucijama, pored ostalih i sa Ministarstvom sigurnosti BiH, odnosno ministrom FAHRUDINOM RADONÎ]EM. Iako to nije u skladu sa njegovim protivpoàrnim mandatom Garaplija se u slobodnom vremenu angaìra i kao golub (odnosno jastreb) pismono{a, obavlja kurirske poslove na dilanju povjerljivih dokumenata iz Federalnog MUP-a prema ministru Radon~i}u i obratno. U dana{njem Avazu ekspert Garaplija na cijeloj stranici nastavlja svoj dugogodi{ni rat sa unutra{njim neprijateljima. Nimalo mi se to ne svi|a - posljednji put kada je Garaplija, tada{nji efikasni, bespogovorni egzekutor bo{nja~ke tajne policije (AID) istrebljivao Nedàda Herendu) unutarnje neprijatelje (N krv je {ikljala na sve strane. Pravomo}no je osu|en na 13 godina robije zbog kidnapiranja i poku{aja ubojstva. Garaplija je dakle nerealizirani ubojica koji jo{ uvijek ~eka svoju priliku za popravni...
SRIJEDA, 5. MART
Ni{ta, ama ba{ ni{ta pod milim Bogom u i oko nogometne selekciji Bosne i Hercegovine ne valja pi{ljivog boba atmosfera, igra~i, selektor, pa, ruku na srce, ni navija~i. Selektor SAFET SU[I] nije za to jedini krivac, ali je apsolutno najodgovorniji. Jadno je, bespomo}no, traljavo, neambiciozno... na{a selekcija igrala ve~eras protiv tradicionalno neugodnog Egipta, ali zar je i{ta druga~ije bilo prije tri-~etiri mjeseca na ameri~kom izletu kada nas je ismijala i prizemljila desetkovana Argentina. Dobro, re}i }ete, to su prijateljske, revijalne utakmice, ne pikaju se. Ali itekako se pikala i va`na bila utakmica sa Slova~kom u Zenici koju smo izgubili zasluèno, ko s poslom; u uzvratu su nas vile pronosale, Izet Hajrovi} dok je ìv ne}e ni~im izazvan potrefiti gol kako je u~inio u Slova~koj. Opekao sam se kada sam prije petnaestak dana napisao da je pozivanje u reprezentaciju nedokazanog, neuvjerljivog TINA SVENA SU[I]A od strane njegovog amidè Safeta primjer nepotisti~ke pomame, paradigmati~ne po{asti bh. dru{tva. Ne, to je demonstracija najprosta~kijeg bezobrazluka. Ali, nije ni to najve}i problem. Problem je, zapravo sve. [ta predlaèm? Ni{ta. Neko je ovih dana na pitanje ima li izlaza iz posvema{nje, dubinske moralne, socijalne, politi~ke katastrofe u BiH odgovorio: Ima izlaza, i to nekoliko - Doljani, Iza~i}, Ora{je...
7
UTORAK, 4. MART
Jo{ je jedan ekspert posljednjih dana eskalirao u medijskom i polit~kom prostoru u BiH. EDIN GARAPLIJA, koji se posljednjih godina titulira kao stru~njak za protivpoàrnu za{titu. Privatizirao je Garaplija neki opusto{eni Zavod za borbu
MINI MARKET
POSLIJE MENE POTOP
STIPU GA, MOJNE GA
Zastupnici u Parlamentu BiH suglasni da se pla}e funkcionerima drasti~no umanje nakon oktobarskih izbora
Nakon {to je zastupnik SNSD-a u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH Milorad @ivkovi} predsjedavaju}em Zastupni~kog doma Parlamenta BiH Miloradu @ivkovi}u uputio Prijedlog zakona o utvr|ivanju visine pla}a zaposlenih u institucijama BiH, inicijativa za smanjenje visokih primanja dràvnih du`nosnika nai{la je na jednoglasnu podr{ku javnosti, posebice novinara sklonih SNSD-u. No, ubrzo se ispostavilo da se @ivkovi}ev prijedlog izmjena zakona ne odnosi na aktualni saziv Parlamentarne skup{tine BiH i Vije}a ministara, nego na njihove nasljednike! U ~lanu 3 je, naime, jasno navedeno da se naknade za lica na funkcijama u institucijama BiH ne mogu umanjiti za vrijeme trajanja mandata, tako da bi se zakon trebao primjenjivati tek nakon narednih Op}ih izbora?! Prethodno }e, me|utim, novi saziv Vije}a ministara BiH morati usuglasiti i u parlamentarnu proceduru uputiti prijedlog izmjena Zakona o pla}ama i drugim naknadama u institucijama BiH, prema kojem bi najve}a osnovna pla}a dràvnih funkcionera bila ograni~ena na tri prosje~ne pla}e na razini dràve. (S.M.)
Istraga protiv Stipe Prlia i njegovih marketinkih pajtaa jo nije makla s mrtve take
Mostarski tuìtelj Spomenko Juki}, kojem je dopala neugodna zada}a da zavr{i istragu o kriminalu u Javnom poduze}u Hrvatske telekomunikacije Mostar, odlu~io je nastaviti praksu svog prethodnika Predraga Tomi}a. Nakon {to je Tomi} koncem 2012. promaknut u Tuìteljstvo BiH, odlukom glavnog tuìtelja Tuìteljstva Hercegova~ko-neretvanske ùpanije Nijaza Mehmedba{i}a, predmet Eronet je dodijeljen Juki}u. Spomenko Juki} se sredinom pro{le Stipe Prli} godine, kada mu je istekao mandat zamjenika federalnog pravobranitelja, iz Sarajeva vratio u Mostar, bez ambicija da se ozbiljno bavi novim poslom. Tako je istragu u HT-u Mostar najprije mjesecima otezao, da bi se onda obratio Sudu BiH, kako bi se ponovno vije}alo u ~ijoj je nadle`nosti milijunski kriminal. Budu}i da je Sud BiH reagirao neuobi~ajeno brzo i predmet vratio @upanijskom tuìteljstvu u Mostaru, tuìtelju Juki}u nije preostalo ni{ta drugo nego da kona~no pozove na odgovornost prvoosumnji~ene Stipu Prli}a, Zorana Bakulu i Nevena (S.M.)
Kulenovi}a.
PATRIJSKI ZADATAK
Novinska agencija Patria u slubi Bakira Alispahia!?

Iako je nova bh. agencija Patria predstavljena kao inovativni medijski servis namijenjen profesionalcima, institucijama, ali i svim gra|anima koji traè brze i pouzdane informacije, sve su prilike kako su njezini osniva~i imali sasvim druge planove. Za razliku od ostalih agencija, koje emitiraju informacije o dnevnim doga|ajima, sadràj vijesti koje Patria besplatno nudi na internetu bitno se razlikuje. Novinari ove agencije tako su posljednjih dana objavili vi{e ekskluzivnih informacija o rasulu u Vladi Kantona Sarajevo kojom, kako se navodi, rukovodi predsjednik Kantonalnog odbora SDA Denis Zvizdi} i kriminalu u nekoliko kantonalnih ministarstava. Tako|er su detaljno izvje{tavali o de{avanjima u federalnom MUP-u nakon smjene dosada{njeg na~elnika krim-policije Edina Vranja, daju}i prostor sugovornicima koji su kritizirali direktora FUP-a Dragana Luka~a. Sude}i, me|utim, prema spekulacijama u novinarskim krugovima, nova je agencija, zapravo, medijski servis biv{eg ministra policije RBiH Bakira Alispahi}a (koji ima velike politi~ke ambicije) i njegovih strana~kih istomi{ljenika, ~ije su pozicije unutar SDA posljednjih mjeseci ozbiljno uzdrmane. Doda li se tome da su se Alispahi} i njegovi poslu{nici zaduèni za namjensku industriju na{li i na meti istrage federalne policije koju je, navodno, opstruirao upravo smijenjeni na~elnik Vranj, ure|iva~ka politika agencije Patria puno je jasnija. Glavni urednik Patrie je, ina~e, biv{i novinar Saffa i Dnevnog avaza Tarik Lazovi}. (S.M.)
Milorad @ivkovi}
10
MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}
PRO ET CONTRA
PRIZNANJE KROZ GUSTO GRANJE
Slaete li se sa prijedlogom da demonstranti ostanu na ulicama do izbora i blokiraju saobraaj?

ASIM MUJKI] JASMIN DURAKOVI]
Reìser Slaèm se sa prijedlogom da se demonstracije nastave do izbora u oktobru. Nadam se da }e demonstranti uspjeti da se izbore za neke promjene u dru{tvu koje }e voditi ka boljem i funkcionalnijoj i boljoj dràvi. Ako je cijena koju }e gra|ani platiti to da se saobra}aj prekine, onda podràvam.
NEVEN KAZAZOVI]
Vanjskopoliti~ki analiti~ar Slaèm se sa prijedlogom da demonstranti ostanu na ulici do izbora. Smatram da bi trebali da postave neke nove politi~ke zahtjeve kako bi moglo do}i do nekih promjena jer ovo dosad nije bilo ba{ uspje{no.
Profesor FPN-a Mi{ljenja sam da bi bilo dobro da demonstranti ostanu na ulicama do izbora i blokiraju saobra}aj u Sarajevu, ali znam da to nije mogu}e. Poèljno bi bilo da pritisak na korumpirane i neefikasne strukture bude {to ve}i.
DA
DA
DA
Direktor EPBiH Elvedin Grabovica priznao da su ranije investicije u energetski sektor blokirane zbog politikanskih razloga
Prije nekolikoko dana, direktor Elektroprivrede BiH Elvedin Grabovica najavio je skori po~etak izgradnje nekoliko novih elektroenergetskih objekata ukupne vrijednosti oko dvije milijarde konvertibilnih maraka, a uzgred se osvrnuo i na ranije projekte u elektroenergetskom sektoru koji su, prema mi{ljenju Grabovice, blokirani zbog sva|e politi~ara. Grabovica je na posredan na~in priznao ono {to su i ptice na granama znale: da ranije investicije u elektroenergetski sektor od oko osam milijardi KM, koje su se vezale za tada vladaju}u Stranku za BiH, nisu blokirane zbog navodnog kriminala i korupcije, nego su blokirane zbog sva|e bo{nja~kih politi~ara i njihove nezaja`ljive borbe za politi~ke poene. Ono {to danas tvrdi Grabovica puno ranije utvrdilo je i Tuìla{tvo BiH, koje je jo{ prije dvije godine odustalo od istrage protiv osumnji~enih za navodni kriminal u elektroenergetskom sektoru. (A.M.)
VEDRANA SEKSAN
MLADEN PANDUREVI]
Direktor UPFBiH Ne slaèm se s prijedlogom da ostanu na ulici do oktobarskih izbora. Mi{ljenja sam da blokiranjem saobra}aja demonstranti {tete odvijanju svakodnevnog ìvota svojih sugra|ana a vjerujem da ni{ta ne}e mo}i napraviti.
ADMIR KAPO
Direktor Udruènja Kupujmo i koristimo doma}e Mi{ljenja sam da bi demonstranti trebali osloboditi raskrsnice u Sarajevu kako bi ljudi koji rade nesmetano izvr{avali svoje obaveze i bez pote{ko}a dolazili do svojih odredi{ta. Glumica Politi~ari su se rugali mirnim demonstracijama koje vidno nisu doprinijele promjenama. Blokiranje grada se ne doti~e pretjerano onih kojih treba da se doti~e a zbog tog prijedloga najvi{e pate ljudi koji ne mogu dolaziti na demonstracije jer se demonstracije odvijaju u radno vrijeme. Neko ko ima obaveza mora da planira svoj ìvot u skladu sa demonstracijama.
DA/NE
NE
NE
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
Elvedin Grabovica
11
RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA (II)
Nakon dvije sjednice Vijea ministara BiH u posljednjih sedam dana dravni su se ministri usuglasili da je sigurnosna situacija sloena i delikatna i od lanova Neovisnog odbora i direktora policijskih agencija zatraili da aktiviraju mehanizme koordinacije u kriznim stanjima: problem je, meutim, to imenovanje novog Neovisnog odbora jo nije potvreno u Domu naroda BiH, iako direktorima Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Granine policije 9. marta istie mandat, dok su elnici SIPA-e pred suspenzijom, zbog kaznenih i disciplinskih prijava
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
POLITI^KE I POLICIJSKE DIREKTIVE

êlnici policijskih agencija su dva dana referirali Vije}u ministara o stanju sigurnosti u dràvi, ali konkretni zaklju~ci nisu doneseni
A
12
ko ministri u Vije}u ministara BiH do kraja tjedna ne produè mandat direktorima i zamjenicima direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Grani~ne policije, u dràvnim policijskim agencijama od ponedjeljka nitko ne}e imati ovlasti da potpi{e niti jedan slu`beni dokument. Sada{njem direktoru Direkcije (u ostavci) Himzi Selimovi}u, njegovim
zamjenicima Mili Juri}u i Uro{u Peni, kao i ~elnicima Grani~ne policije BiH Vinku Duman~i}u i Enesu Ga~aninu mandat zvani~no isti~e 9. marta, ali }e se na imenovanje njihovih nasljednika, sasvim sigurno, ~ekati jo{ najmanje mjesec dana.
@IKINA [ARENICA
Premda kandidata ne manjka, budu}i rukovoditelji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Grani~ne policije, ali i zamjenik direktora Dràvne agencije za istrage i za{titu (SIPA) ne}e biti izabrani dok se ne potvrdi novi saziv Neovisnog
odbora Parlamentarne skup{tine BiH. Budu}i da je sjednica Doma naroda Parlamenta BiH, na kojoj bi se trebalo glasati o novim ~lanovima Neovisnog odbora, zakazana tek 12. marta, kadrovska }e popuna tri dràvne policijske agencije, u najboljem slu~aju, biti zavr{ena potkraj mjeseca. Posljednja sjednica sada ve} biv{ih ~lanova Neovisnog odbora Parlamentarne skup{tine BiH odràna je 15. januara, kada je donesena odluka da se u tehni~kom mandatu ne razmatraju bitna pitanja, uklju~uju}i i izbor budu}ih direktora. Nema smisla da Nezavisni
ZASTUPNICI NA BOLOVANJU, POLICIJA NA ÊKANJU

POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA JEDNOG LICA

raspored funkcija, novi zamjenik direktora SIPA-e bit }e jedan od sedam hrvatskih kandidata, s tim da je ve}ina navedenih policajaca, istodobno, konkurirala i na ostala slobodna radna mjesta. Na rukovode}e du`nosti u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela, odnosno u Grani~noj policiji, prijavili su se i Mirsad Vili}, Zoran Gali}, Rade Dostani}, Velislav Kova~, Mile Juri} i Uro{ Pena. Pojasnimo i da bi novi direktor Direkcije trebao biti bo{nja~ke nacionalnosti, a njegovi zamjenici Srbin i Bo{njak. U Grani~noj policiji BiH, prema ranije dogovorenoj nacionalnoj kriàljci, direktorska pozicija pripada predstavnicima hrvatskog naroda, dok je za Bo{njaka rezervirana du`nost zamjenika. I mada se o~ekivalo da }e prva zada}a novoizabranih ~lanova Neovisnog odbora, nakon {to Dom naroda Parlamenta BiH narednog tjedna potvrdi njihovo imenovanje, biti izbor kandidata za atraktivne direktorske pozicije, ~ini se kako oni u ovom trenutku imaju pre~eg posla. Neovisni }e se odbor, naime, najprije morati o~itovati o ostavci direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela Himze Selimovi}a, o otvaranju istrage protiv ~elnika SIPA-e Gorana Zupca, ali i o disciplinskim prijavama koje je Zubac, u posljednjih desetak dana, podnio protiv svog zamjenika Marka Dominkovi}a. I dok bi prihva}anje Selimovi}eve ostavke, koja je podnesena nakon napada na zgradu Predsjedni{tva BiH, trebalo predstavljati puku formalnost, situacija s zara}enim menad`mentom SIPA-e znatno je komliciranija.
PRIJAVE PROTIV SELIMOVI]A, VRANJA, DOMINKOVI]A

odbor u tehni~kom mandatu ulazi u raspravu i donosi bitne odluke, ve} to treba u~initi novi saziv, izjavio je prije petnaestak dana predsjedavaju}i Neovisnog odbora @iko Kruni}. Mjesec dana ranije, ~lanovi su Neovisnog odbora uredno evidentirali da je na natje~aj za {est rukovode}ih pozicija u Direkciji, Grani~noj policiji i SIPA-i stigla 21 prijava. Svojim su nasljednicima, me|utim, ostavili da obave razgovore sa svim kandidatima i izvr{e njihovo ocjenjivanje, a potom liste s imenima po pet najbolje rangiranih policajaca za svaku funkciju dostave ministru sigurnosti Fahrudinu Radon~i}u, odnosno Vije}u ministara BiH. Sude}i prema broju pristiglih prijava, ubjedljivo je najatraktivnija funkcija zamjenika direktora SIPA-e za koju ima najvi{e kandidata. Osim aktualnog zamjenika direktora Marka Dominkovi}a i {efa Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru @eljka ]ori}a, na tu su poziciju konkurirali policajci Drago Vukoja, \uro Kneèvi}, Svevlad Hoffmann, Josip Petri}, Marijan Miki}, Emsad Korman, Zijad Srabovi}, Fahrudin Be}irovi}, Jusuf Zorni}, Meho Deli}, Himzo Selimovi}, Enes Ga~anin i Mustafa Hujdurovi}. Ostane li, me|utim, i u narednom mandatu sada{nji nacionalni Prije sedam dana smo objavili da je Tuìteljstvo BiH izdalo naredbu o provo|enju istrage protiv direktora SIPA-e Gorana Zupca, zbog odbijanja da 7. februara po{alje pripadnike Jedinice za specijalnu podr{ku u obranu zgrade Predsjedni{tva. Obavijest o zvani~nom pokretanju istrage protiv Zupca dràvni tuìtelj Miroslav Markovi} poslao je i ~lanovima Neovisnog odbora, ali su oni odbili da raspravljaju o eventualnoj suspenziji direktora SIPA-e, pravdaju}i se da za takvu odluku nemaju mandat. Kako se na slu`benu potvrdu o istrazi protiv Gorana Zupca oglu{io i resorni ministar
Himzo Selimovi} i Vinko Duman~i} ostaju bez mandata, Goran Zubac i An|elko Hrgi} pod istragom, disciplinski postupak protiv Marka Dominkovi}a
13
RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA (II)

sigurnosti Fahrudin Radon~i}, u novonastalim su okolnostima ovlasti da zatraì Zup~evu suspenziju ostale jedino njegovom zamjeniku Marku Dominkovi}u. Iako je Zubac svog zamjenika mjesecima {ikanirao, poniàvao i potpuno marginalizirao kada je posrijedi rukovo|enje SIPA-om, ~injenica je da trenuta~no samo Dominkovi} ima zakonska ovla{}enja da donese odluku o privremenoj suspenziji Gorana Zupca. Prema ~lanu 112. Zakona o policijskim slu`benicima BiH, direktor SIPA-e moè biti privremeno suspendiran s zadatka i du`nosti ako je protiv njega pokrenut kazneni ili disciplinski postupak. U tom bi slu~aju Zupcu bila oduzeta slu`bena iskaznica, oru`je i uniforma, i bio bi iz SIPA-e ispra}en na isti na~in kao {to je on, u posljednje dvije godine, eliminirao sve svoje potencijalne suparnike.
SIPA BEZ RUKOVODSTVA

Nakon {to je protiv Gorana Zupca otvorena istraga, direktor SIPA-e je podnio dvije disciplinske prijave protiv svog zamjenika Marka Dominkovi}a
Paralelno s operacijom kompromitacije neugodnih svjedoka i eliminacije svog zamjenika, Goran Zubac je poduzeo sve mjere kako bi istragu okrenuo u svoju korist.
KOGA ZUBAC DR@I U [ACI

Tako je naredio pomo}niku za Odjel unutarnje kontrole Mirzi Li{inovi}u da odmah prekine godi{nji odmor, kako bi zajedno inscenirali pokretanje interne istrage protiv direktora SIPA-e. Provjera bi, dakako, u kona~nici rezultirala osloba|anjem Gorana Zupca svake odgovornosti za brojne propuste koji su prethodili napadu huligana na zgradu Predsjedni{tva BiH i on bi nastavio s direktorskim poslovima. No, ~ini se kako su se i Zubac i njegovi najbliì suradnici ovoga puta pre{li - izreìrana interna istraga Zajedno s Goranom Zupcem, trebao bi biti suspendiran i njegov pomo}nik za Kriminalisti~ko-istra`ni odjel SIPA-e An|elko Hrgi} protiv kojeg je, tako|er, u Tuìteljstvu BiH otvorena istraga, zbog sumnje da je po~inio ratni zlo~in. O daljoj policijskoj karijeri Hrgi}a }e, jednako tako, odlu~ivati ~lanovi Neovisnog odbora Parlamenta BiH. Kako bi, me|utim, preduhitrio Dominkovi}a, Zubac je odlu~io da i svog zamjenika diskreditira prema ve} vi|enom scenariju, pa je protiv njega u samo nekoliko dana pokrenuo dva disciplinska postupka! Istodobno je direktor SIPA-e (kako smo i najavili u pro{lom broju Slobodne Bosne) podnio Tuìteljstvu BiH kaznene prijave protiv Himze Selimovi}a i doskora na~elnika kriminalisti~ke policije federalnog MUP-a Edina Vranja, nakon {to je u razdoblju od petnaestak dana formirao specijalni tim za istrage o ratnim zlo~inima i u Gora`du i uspio prona}i krivce.
14
ODLAZAK AMERI^KOG SUPERVIZORA
Smijenjenog direktora ICITAP-a Jamesa Tillmana karijere kotali neprimjereni kontakti s elnicima SIPA-e i Tuiteljstva BiH?!
Kada je potkraj augusta pro{le godine, u pratnji agenata FBI-ja, Sarajevo naprasno napustio dugogodi{nji {ef Me|unarodnog programa za obuku i pomo} u kriminalisti~kim istragama (ICITAP) James Tillman, o razlozima njegovog odlaska se mjesecima spekuliralo. Iako zvani~no obrazloènje povla~enja najutjecajnijeg ameri~kog policijskog kadrovika u BiH nikada nije stiglo, naga|a se kako je Tillmanov anga`man prekinut nakon {to su njegovi {efovi u SAD-u informirani da je direktor ICITAP-a imao vi{e neprimjerenih kontakata s ~elnicima SIPA-e i predstavnicima Tuìteljstva BiH. (Ne)formalni su sastanci, navodno, odràvani u sarajevskim restoranima i na njima je Tillman s doma}im partnerima dogovarao i usmjeravao dirigiranu politi~ku istragu protiv predsjednika FBiH @ivka Budimira.
POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA JEDNOG LICA

DISCIPLINSKI PROGON GAÂNINA
Enes Gaanin upozoravao ministra Radonia da je direktor Vinko Dumani privatizirao Graninu policiju BiH
Zamjenik direktora Grani~ne policije BiH Enes Ga~anin, protiv kojeg je dràvni ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} koncem decembra inicirao pokretanje disciplinskog postupka, neformalno je suspendiran jo{ prije godinu dana. Iako Radon~i}, po svemu sude}i, nije ni trenutka dvojio prije nego {to je Ga~anina javno optuìo da ga je poku{ao dezinformirati o bijegu vi{eg inspektora Edvina Kutlovca iz Ju`nog Sudana, ~injenica je kako je isti ministar, prethodno, mjesecima ignorirao ozbiljne probleme u Grani~noj policiji BiH. O njima je ministra Radon~i}a informirao upravo Ga~anin, upozoravaju}i da je sustav rukovo|enja u Grani~noj policiji potpuno poreme}en jo{ od aprila 2013. Ja obavljam du`nost zamjenika direktora Grani~ne policije, na raspolaganju su skrenuo pa`nju na Duman~i}evu kadrovsku politiku, kada su posrijedi imenovanja na rukovodne pozicije, ukazao da su nekolicina pripadnika Grani~ne policije privilegirana prilikom odre|ivanja izvr{itelja ekstradicija i odabira kandidata za obuke. Ga~anin je informirao Radon~i}a i da mu se ne dostavljaju izvje{}a Ureda za profesionalne standarde i unutarnju kontrolu, te doveo u pitanje regularnost rada disciplinskih komisija. Enes Ga~anin je, u me|uvremenu, Fahrudinu Radon~i}u uputio jo{ jednu urgenciju, ali ga ministar nikada nije primio u svom uredu. Umjesto razgovora o problemima u Grani~noj policiji BiH, zamjenik direktora je, i to po nalogu ministra sigurnosti, i sam zavr{io pred disciplinskom komisijom.
Enes Ga~anin
mi slu`bena iskaznica, zna~ka, automobil i naoruànje, nisam udaljen iz radnih prostorija. Me|utim, isklju~en sam iz svih zna~ajnijih tokova rada, odlu~ivanja i upravljanja Grani~nom policijom, a da o tome nije donesen nikakav pravni akt, niti su mi saop{teni razlozi takvog
postupanja, napisao je Fahrudinu Radon~i}u koncem maja pro{le godine Enes Ga~anin.Obavje{tavaju}i ministra da je odlukom direktora Grani~ne policije Vinka Duman~i}a potpuno marginaliziran, Ga~anin je u op{irnom pismu naveo i mogu}e razloge njihovog sukoba. Diskretno je Radon~i}u
ne}e ga spasiti kaznene odgovornosti, posebice jer dràvni tuìtelj Markovi}, ve} sada, raspolaè i izjavama kredibilnih svjedoka i pisanim dokazima koji te{ko inkriminiraju direktora SIPA-e. Ra~una se, naime, da bi optu`nica protiv Gorana Zupca, koja ga tereti za nesavjesan rad u
slu`bi, mogla biti podignuta ve} za petnaestak dana. Direktor SIPA-e se u posljednjih sedam dana dva puta pojavio na sjednicama Vije}a ministara, ali niti jedan dràvni ministar nije imao kuraì da zatraì odgovornost Gorana Zupca zbog SUZDR@ANI MINISTAR
Fahrudin Radon~i} i dalje izbjegava komentirati odgovornost direktora SIPA-e
brojnih propusta koji su u kona~nici doveli do paljenja Predsjedni{tva BiH. Iako je bio najprozvaniji da diskutira o raspadu dràvnog sigurnosnog sustava, ministar sigurnosti Fahrudin Radon~i} bio je neuobi~ajeno suzdràn, ~ime je samo potvrdio ranije spekulacije da ne smije udariti na Zupca. Izostala je i reakcija druge dvojice bo{nja~kih ministara, Zlatka Lagumdìje i Damira Hadì}a, koji su bili jednako oprezni, valjda u strahu da bi direktor SIPA-e mogao otkriti pravu ulogu te policijske agencije u poku{aju detronizacije predsjednika Federacije BiH @ ivka Budimira, odnosno ru{enju aktualne federalne Vlade. Na koncu su ministri u Vije}u ministara BiH konstatirali da je sigurnosna situacija u dràvi sloèna i delikatna i ~lanove Neovisnog odbora i direktore policijskih agencija (i jedne i druge bez mandata) zaduìli da u najkra}em vremenu aktiviraju me|u sobne mehanizme koordinacije kako bi odgovorno postupali u ovakvim i sli~nim situacijama?!
15
LA@NA SOS PORUKA IZ MOSTARA
Akumulirani gubitak Aluminijskog kombinata Mostar premaio je zastraujui iznos od 200 miliona KM, no uprava ovog preduzea ni ne pomilja na kresanje plaa koje su i dalje najvie u dravi
BH. APSURD
NAJVE]I GUBITAK, NAJVE]E ZARADE

Pi{e: ASIM METILJEVI]
esetak dana nakon dramati~nog apela za pomo} mostarskom Aluminiju, koji je uputila sindikalna organizacija ove najve}e hercegova~ke tvrtke, skoro identi~an SOS signal stigao je i iz novoformiranog udruènja proizvo|a~a i prera|iva~a aluminija iza koga, nema sumnje, stoji nova uprava mostarskog Aluminija na ~elu sa @eljkom Kordi}em i njegovim savjetnikom, biv{im ~elnikom Aluminija Mijom Brajkovi}em. U najkra}em, Udruènje aluminijskih proizvo|a~a i prera|iva~a (UPPA) apelira na federalnu entitetsku vlast da hitno pritekne u pomo} posrnuloj mostarskoj tvornici od ~ijeg rada bezmalo ovisi cijeli sektor metaloprerade. Mostarski kombinat neposredno zapo{ljava blizu hiljadu radnika, a posredno, i to samo u preradi aluminija, jo{ dvije hiljade, ne ra~unaju}i hiljade radnika uposlenih u prate}im industrijama koje posluju s proizvo|a~ima i prera|iva~ima aluminija. UPPA navodi konkretne brojeve koji svjedo~e o stvarnom zna~aju i razmjerama aluminijskog biznisa u BiH: u deset tvornica koje se bave preradom aluminija u oba entiteta usposleno je 2.000 radnika, godi{nje se preradi 2.000 tona aluminija, ukupni prihod aluminijskih proizvo|a~a i prera|iva~a prema{uje milijardu KM godi{nje, a skoro 70 posto prihoda ove tvornice ostvare na inostranom trì{tu! Rad svih deset aluminijskih prera|iva~a doslovno ovisi od mostarskog kombinata koji ih opskrbljuje kvalitetnom sirovinom.
NEREALNI ZAHTJEVI
êlnici Aluminijskog kombinata @eljko Kordi} i njegov savjetnik Mijo Brajkovi} traè 40 miliona KM za subvencioniranje struje
KOLA KRENULA NIZBRDO 2009.
U pet godina gubitak upetostruen!

Agonija mostarskog Aluminija naslu}ivala se jo{ 2009. godine, kada je prvi put nakon rata iskazan poslovni gubitak od oko 40 miliona KM, {to je i bio stvarni razlog da s ~ela kompanije ode dugogodi{nji direktor Mijo Brajkovi}. Pod novom upravom, predvo|enom Ivom Lasi}em, gubitak u 2010. godini je smanjen na oko 13 miliona KM, da bi godinu kasnije, kada je na ~elo Aluminija do{ao Ivo Bradvica, bio potpuno eliminiran. No, finansijski oporavak trajao je svega nekoliko mjeseci: ve} po~etkom 2012. godine gubitak je po~eo vrtoglavo rasti i taj negativni trend u kontinuitetu traje do danas. Poslovnu 2012. godinu Aluminij je okon~ao s gubitkom od oko 65 miliona KM, a 2013. godinu s rekordnih 200 miliona KM!
PREVELIK DA BI PAO
A mostarski kombinat, ki~ma aluminijskog biznisa u BiH, nalazi se u najdubljoj
Direktor Aluminija @eljko Kordi} zara|uje 18 hiljada a njegov savjetnik Mijo Brajkovi} 10 hiljada KM mjese~no!
16
HO]E LI PRE@IVJETI ALUMINIJSKI KOMBINAT MOSTAR?

krizi od svog osnutka 70-ih godina proteklog stolje}a. Akumulirani gubici tvornice prema{ili su 200 miliona KM i skoro su dostigli vrijednost ukupnog kapitala. U nekoj dràvi sa striktnim regulama trì{ne ekonomije, tvornica s takvim poslovnim saldom ve} bi davno oti{la u ste~aj, tim prije ako bi se, kao u slu~aju mostarske tvornice, poslovni gubitak gomilao u duljem razdoblju, bez ozbiljnih naznaka poslovnog ozdravljenja. No, mostarski kombinat je prevelik da bi pao (Too big to fail) i nekako uspijeva dràti glavu iznad vode, mada poslovni gubitak gomila ve} ~etvrtu godinu zaredom. U pozadini ranijeg apela sindikalne organizacije i aktuelnog apela Udruènja proizvo|a~a i prera|iva~a aluminija krije se se zahtjev aktuelne uprave Aluminijskog kombinata Mostar za regresiranu cijenu elektri~ne energije. Taj zahtjev, eksplicitno naveden u oba apela, detaljno je razra|en u sanacionom programu koji je sa~inila aktuelna uprava Aluminijskog kombinata i predo~ila ga Vladi Federacije BiH prije desetak dana. U najkra}im crtama, uprava Aluminijskog kombinata traì od federalne Vlade subvenciju za elektri~nu energiju i to 10 eura po magavatsatu, {to bi na godi{njoj razini iznosilo pribli`no 40 miliona KM! POVRATAK OTPISANIH
Brajkovi ponovo vue konce u Aluminiju

Dugogodi{nji direktor Aluminijskog kombinata Mijo Brajkovi} oti{ao je u mirovinu 2009. godine i proteklih nekoliko godina distancirao se i od Aluminijskog kombinata i od Mostara. Njegov povratak u Aluminij, na poziciju savjetnika generalnog direktora, iznenadio je mnoge, osobito one koji su upravo Brajkovi}a sumnji~ili za netransparentno sklapanje poslovnih ugovora zbog kojih je na koncu Aluminijski kominat zavr{io u buli. Kako nezvani~no doznajemo, Brajkovi}ev savjetni~ki honorar u Aluminiju iznosi 10.000 KM! Upu}eni tvrde da je Brajkovi}, mada formalno savjetnik, zapravo stvarni direktor Aluminijskog kombinata i da presudno oblikuje poslovnu politiku ovog preduze}a.
PREVISOKA CIJENA STRUJE

Visoki poslovni gubitak mostarskog kombinata prvenstveno je posljedica previsoke cijene struje. Ve} dulje vremena nabavna cijena struje kre}e se oko 48 eura za MWh, a prema kalkulacijama aktuelne uprave, Aluminij bi mogao poslovati pozitivno samo pod uvjetom da cijena struje ne prelazi 36 eura za MWh. Prema informacijama Slobodne Bosne, Vlada Federacije BiH ozbiljno je shvatila upozorenje koje dolazi iz mostarske tvornice i spremna je sudjelovati u izvla~enju kombinata iz finansijskog gliba, ali samo pod uvjetom da se prethodno preispitaju svi ostali tro{kovi poslovanja Aluminijskog kombinata, u prvom redu nabavna cijena glinice i tro{kovi rada. Nije tajna da Aluminijski kombinat svu glinicu ve} godinama nabavlja kod istog dobavlja~a, {vicarske firme Glencore, koja je u isto vrijeme i najve}i kupac sirovog aluminija proizvedenog u Mostaru. Aluminijski kombinat godi{nje proizvede oko 100 hiljada tona sirovog aluminija, pri PRAZNA FEDERALNA KASA
Vlada Federacije nema novca za subvencioniranje Aluminijskog kombinata
~emu skoro 80 hiljada tona izvozi u sirovom, neprera|enom obliku, od ~ega 50 hiljada tona preuzima {vicarski Glencore, 30 hiljada tona TLM iz [ibenika, dok se samo 20 hiljada tona prera|uje u tvornicama u BiH. Taj se odnos mora radikalno promijeniti u korist lokalnih prera|iva~kih kapaciteta koji trenutno nisu ni izbliza tako zna~ajni i veliki kako se navodi u apelu sindikata i UPPA. Tako|er, uprava Aluminijskog kombinata mora ozbiljno skresati tro{kove rada koji su nerealno visoki. Bez obzira na ~injenicu da je Aluminijski kombinat ve} nekoliko godina najve}i gubita{ na prostoru Federacije BiH, pla}e uposlenih u ovom preduze}u znatno su vi{e od pla}a bilo kojeg dràvnog preduze}a u BiH koje posluje s profitom. To se posebno odnosi na pla}e ~elnika mostarske tvornice - ~lanova uprave, direktora pogona i brojnih {efova. Primjerice, prvi ~ovjek Aluminija @eljko Kordi} mjese~no zaradi oko 18.000 KM, dakle tri puta vi{e od direktora najprofitabilnijeg preduze}a u dràvi BH Telecoma. Najbliì suradnici direktora Kordi}a mjese~no naplate neznatno manje oko 15.000 KM! S tako visokim pla}ama aktuelna uprava Aluminija naprosto nema legitimitet da traì pomo} dràve i moli za spas preduze}a kome prijeti krah.
17
SKANDAL NEDJELJE
Kako je dravni poslanik Mirsad ugum zaposlio Mirelu Tuce, kerku Nedada Tucea, zamjenika direktora Agencije za bankarstvo FBiH
Kao protuuslugu za zapoljavanje Mirele Tuce, Agencija za bankarstvo sklopila ugovor o sistematskom pregledu uposlenika s poliklinikom Atrijum u vlasnitvu SBB-ovca uguma
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
a je Agencija za bankarstvo Federacije BiH (Agencija) poodavno postala institucionalno prihvatili{te za zbrinjavanje kadrovske mladeì i stareì ovda{njih uticajnih osoba, poznata je stvar. Me|utim, za~u|uje ~injenica da je menad`ment Agencije, koji godinama (ne)opravdano uìva za{titu me|unarodnih finansijskih institucija u BiH, sredstva Agencije stavio u funkciju privatnih interesa i potreba. Naime, kada je Mirela Tuce, k}erka zamjenika direktora Agencije Nedàda Tucea prije pet godina zavr{ila Medicinski fakultet, njen otac je brè-bolje potegnuo sve svoje regulatorne i supervizijske veze kako bi odmah zaposlio k}erku. S obzirom da zapo{ljavanje k}erke iz vi{e razloga nije i{lo kako je to samouvjereni otac zamislio, on je zatraìo pomo} od svog {efa, direktora Agencije Zlatka Bar{a. Spomenuti dvojac brzo je na{ao rje{enje, a u funkciju zapo{ljavanja Mirele Tuce uklju~ena su i sredstva Agencije. Naime, ve} nakon prvog susreta Nedàda Tucea i Mirsada \uguma, vlasnika poliklinike Atrijum, operacionaliziran je plan zapo{ljavanja Mirele Tuce u toj poliklinici. Prema tom planu Agencije je bez ikakve prethodne procedure promptno zaklju~ila ugovor o kori{tenju medicinskih usluga za svoje uposlenike s \ugumovom poliklinikom Atrijum u vrijednosti oko 30 hiljada KM godi{nje. Podsje}anja radi, poliklinika Atrijum sa sjedi{tem u Avaz Buisness centru je u vlasni{tvu Mirsada \uguma, ljekara iz Tomislavgrada, ~lana Predsjedni{tva Saveza za bolju budu}nost BiH (SBB BiH) i Predsjedavaju}eg Kluba poslanika SBB BiH u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH. Ina~e, \ugum je vi{egodi{nji intimus i li~ni ljekar Fahrudina Radon~i}a, aktualnog ministra
18
(NE)POSTOJE]E PARTNERSTVO
Mirsad \ugum, vlasnik poliklinike Atrijum sa neskrivenim politi~kim ambicijama, i Nedàd Tuce, zamjenik direktora Agencije za bankarstvo FBiH i bri`ni otac
sigurnosti BiH i predsjednika SBB-a. Dugo je trebalo menad`mentu Agencije da uposlenicima objasni potrebu i obavezu svakog uposlenika da na tro{ak Agencije, svake godine, mora izvr{iti detaljan i skup sistematski pregled. Prema tvrdnjama dobro upu}enih, ovaj tipi~ni koruptivni poslovni odnos je uspostavljen u strogoj diskreciji, bez prethodno utvr|enih kriterija i javne procedure te je relativno dugo bio poslovna misterija za uposlenike Agencije. Direktori dràvnih domova zdravlja i vlasnici brojnih privatnih poliklinika su se godinama pitali i raspitivali kada, kako i na koji na~in je poliklinika Atrijum od strane menad`menta Agencije, i pored brojne, respektabilne i referentne konkurencije, izabrana kao
najpovoljniji ponu|a~ za pruànje medicinskih usluga uposlenicima Agencije. U uslovima hroni~ne nelikvidnosti pravi je raritet obezbijediti ugovor sa evropskim cijenama za obavezno konzumiranje medicinskih usluga koje uredno i blagovremeno pla}a presolventna Agencija. Brojni su dokazi (ne)djela Zlatka Bar{a i Nedàda Tucea. Naàlost, oni su po mi{ljenju objektivnih posmatra~a bh. (ne)prilika postali bitan pogonski kota~ u regionalnom koruptivnom stroju ~ije se dimenzije u javnosti jo{ uvijek samo naslu}uju i ìvi dokaz hroni~ne pasivnosti i nesposobnosti bosanskog pravosu|a koje se samo povremeno i u odre|enim slu~ajevima budi iz dubokog sna.
RADMANOVI]EVA LJEPOTA POROKA
NEBOJA RADMANOVI, srpski lan Predsjednitva BiH, jedan od najbogatijih politiara u BiH, kod plastinog hirurga zategao se za predizbornu kampanju, istovremeno lanovi njegove porodice posljednje mjesece Radmanovievog mandata u Predsjednitvu BiH koriste kako bi dodatno uveali svoj imetak
Dok su mu estetski hirurzi otklanjali podo~njake, Radmanovi}u zet i prija uhva}eni u sukobu interesa
Pi{e: MIRHA DEDI]
eboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH, prije mjesec dana podvrgao se estetskom zahvatu podizanja gornjih kapaka i uklanjanju podo~njaka. Svojim strana~kim kolegama iz SNSD-a koji su to primijetili kazao je da je to u~inio kako bi bira~ima izgledao mla|e i ljep{e. Radmanovi} se pravdao da je sli~nom hirur{kom zahvatu pro{log mjeseca bio podvrgnut i predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi}, iako je poznato da je Josipovi}u desni kapak ostao spu{ten nakon virusne upale oka. Nakon rekonstrukcije kapaka Radmanovi} je zbog otoka, modrica i crvenila nekoliko dana bio se na ku}noj njezi. Ina~e, blefaroplastika, estetski hiru{ki zahvat koji se izvodi na gornjim i donjim o~nim kapcima s ciljem njihove korekcije, odstranjivanje vi{ka koè i masnog tkiva na kapcima, te otklanjanje bora oko o~iju, ko{ta oko deset hiljada maraka.
LEPI NE[A PRIJE I POSLIJE ESTETSKOG ZAHVATA

Neboj{a Radmanovi} se u sedmoj deceniji ìvota odlu~io na korektivne zahvate na licu
LUTKA SA NASLOVNE STRANE

Njegova k}erka Borjana Radmanovi}, koja je od 1. januara postala glavna i odgovorna urednica Glasa Srpske, koristi svaku priliku da fotografiju svog podmla|enog tate objavi na naslovnoj strani ovih novina. Njen suprug Danilo Petrovi} prije mjesec dana je od Dràvne regulatorne komisije za elektri~nu energiju dobio opomenu da je u sukobu interesa. Istu opomenu je dobila i njegova mama Seka Kuzmanovi}, direktorica Elektrokrajine Banja Luka. Naime, ova komisija je uputila dopis Vladama FBiH i RS-a i Vija}u ministara BiH u kojem upozorava na sukob interesa u elektroenergetskom sektoru. U dopisu se izme|u ostalog napominje da je direktorica Elektrokrajine Seka Kuzmanovi} (Radmanovi}eva prija) istovremeno ~lanica NOS BiH (Nezavisnog operatera sistema za upravljanje radom prenosa sistema u BiH), {to je dovodi u sukob interesa. Iz komisije napominju da se dvije javne
funkcije koje je Kuzmanovi}eva obavlja suprotne zahtjevima evropske regulative, obavezuju}e za elektroenergetski sektor BiH, a prema kojoj se odlu~ivanje o jednoj djelatnosti mora u~initi nezavisnim od druge djelatnosti. U sukobu interesa je prema ~lanu 6. eti~kog kodeksa NOS BiH jer ~lanovi UO ovog tijela ne mogu biti ~lanovu Uprave, Upravnog ili Nadzornog odbora koji su poslovni partneri NOS BiH.
NJE@NA MAJÎNSKA LJUBAV

Seka Kuzmanovi}, koja je na ~elu Elektrokrajine Banja Luka naslijedila aktuelnog ministra energetike @eljka Kova~evi}a, po svemu sude}i naslijedila je i njegovu sklonost nepotizmu. Njen sin, koji je ina~e godinama bio savjetnik svog punca Neboj{e Radmanovi}a, suvlasnik je mini hidroelektrane @iraja kod Tesli}a pa su oni u sukobu interesa i po tom osnovu. Ina~e, Seka Kuzmanovi} najvi{e povjerenja ima u svoje sinove Vladimira i Danila Petrovi}a. Vladimir je {ef razvoja softvera za energetiku, u preduze}u NITES, od kojeg Elektrokrajina uzima brojila na
daljinsku komandu, pomo}u kojih kontroli{u potro{nju struje. Od firme drugog sina Danila, hidroelektrane @iraja, slu~ajno ili ne, Elektrokrajina kupuje struju. Eti~ki kodeks NOS BiH izri~ito odre|uje i da ~lanovi Upravnog odbora, ~lanovi Uprave i radnici, kao i ~lanovi njihove uè porodice do tre}eg stepena njihovog krvnog srodstva, kao i osobe koje su u doma}instvu s njima, ne mogu imati u vlasni{tvu ili suvlasni{tvu bilo kakav udio u preduze}a ~iji je predmet poslovanja sli~no poslovanju NOS BiH. Kodeks nalaè da ukoliko je rije~ o naprijed navedenim slu~ajevima koji dovode do sukoba interesa, naro~ito u poslovnim odnosima prema korisnicima usluga i drugim zainteresovanim stranama, du`ni obavijestiti svog pretpostavljenog. Kuzmanovi}ki je o~ito bilo dovoljno to {to ona i sin nemaju isto prezime, pa da zanemari ~injenicu da je u sukobu interesa, ili je kao u slu~aju njenog prike Radmanovi}a, koji je zeta postavio za savjetnika, to u ovoj porodici postalo ustaljena praksa.
19
ZA[TO SU PALI
Ekonomija i privreda su u kolapsu, demonstranti na ulicama, ali to ne smeta kantonalnom birokratskom aparatu da nemilice troi pare poreskih obveznika. Jedan od legalnih naina pranjenja budeta jeste formiranje komisija, a samo pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade takvih je dvadeset i pet
BUD@ET KANTONA SARAJEVO
KOMISIJSKO PRETAKANJE PARA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]
lada Kantona Sarajevo, koja funkcionira u tehni~kom mandatu, nakon kolektivne ostavke podnesene i prihva}ene 12. februara 2014. godine pod pritiskom gra|anskih protesta, ubrzano prazni ionako opusto{eni budèt Kantona. Ovoj Vladi, koja radi u tehni~kom mandatu, kao i svim prethodnim vladama Kantona Sarajevo, prioritet je uvijek bilo i ostalo pra`njenje budèta i isisavanje para poreskih obveznika.
LAK, A PARALI POSAO

Jedan od legalnih na~ina pra`njenja, odnosno isisavanja budètskih sredstava jeste formiranje kojekakvih komisija pri ministarstvima. Primjerice, pri kantonalnom Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade zaklju~no s 31. decembrom pro{le godine djelovalo je 25 komisija. Biv{i inspektor Inspektorata za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo Sifet Kukuruz, kojeg je na mjesto pomo}nika ministra prije podno{enja ostavke krajem maja pro{le godine doveo biv{i ministar Damir Marjanovi}, predsjednik je i ~lan u 8 komisija, a pored plate pomo}nika ministra Kukuruz svoj anga`man u komisijama napla}uje blizu ~etiri hiljade maraka. Nije definisano da li se te naknade pla}aju mjese~no, godi{nje, po sastanku komisije ili po projektu, ali iznosi naknada za predsjednika, ~lanove komisije i tehni~kog sekretara jasno su definisane konkretnim ciframa. Pomo}nika Kukuruza po ~lanstvu u komisijama, ali i primanjima po istom
SPORNA DOKUMENTACIJA
Pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade pro{le godine djelovalo 25 komisija
osnovu pretekao je Abid Fejzi}, pomo}nik ministra za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, koji je ~lan 10 komisija, za {to prima naknadu od preko 7,5 hiljada KM. Pomo}nica ministra za informatizaciju Azemina Njuhovi} predsjednik je i ~lan u pet komisija za {to je pla}ena 2.600 KM, a Edina Pa{i}, stru~na savjetnica u ministarstvu, ~lan je ~etiri komisije sa primanjem od 1.850 KM. Ipak, Ministarstvo obrazovanja nije najja~e ministarstvo po broju komisija. Prvo je navodno Ministarstvo zdravstva, a
najvi{e novca od naknada ~lanstva u upravnim odborima, komisijama itd. oti{lo je u dèp sekretara ministarstva Alme Pehli} ~ija su se (mjese~na?) primanja, kako nezvani~no saznajemo, primakla cifri od 10 hiljada KM. Po naplati naknada iza sekretara ministarstva Alme Pehli} je pomo}nica ministra Edina Stevi}, a u krugu privilegovanih ~lanova komisija je [ejla Brkovi} koju je u ministarstvo zdravstva putem robinskih veza doveo Denis Zvizdi}, biv{i premijer i predsjedavaju}i Skup{tine i sada{nji predsjednik Kantonalnog odbora
Abid Fejzi}, pomo}nik kantonalnog ministra za pred{kolsko, osnovno i srednje obrazovanje, ~lan je 10 komisija, za {to prima naknadu od preko 7,5 hiljada KM!
20
VLADA KANTONA SARAJEVO

ZGARI[TE VLADE
Nakon nemira i paljevine, kantonalna ~inovni~ka bulumenta ubzano prazni budèt Kantona Sarajevo
SDA. Brkovi}ka je u ~lanstvu nekoliko komisija, a navodno svoju platu u ministarstvu opteretila je kreditom i prakti~no ìvi od naknada. Ni{ta bolje stvari ne stoje ni u Ministarstvu za bora~ka pitanja, ~iji su svi uposlenici ~lanovi komisija. Ministar Faid FINANSIJSKI GURU
Muhameda Kozadru, vr{ioca du`nosti premijera ~inovnici optuùju za uzimanje reketa
He}o sve uposlenike pa`ljivo je rasporedio, a po broju komisija u kojima je ~lan prednja~i sekretar ministarstva Belma Adilovi}, koja je svojevremeno izjavila da nikada ne bi bila ministar jer kao sekretar ministarstva manje je eksponirana, a zara|uje vi{e od ministra. U zadnjih
dvadesetak dana kako traju nemiri i demonstracije, Belma Adilovi} je od ministarstva ~iji je sekretar podigla 2.000 KM jednokratne pomo}i, te naknadu za (ne)rad i ~lanstvo u tri komisije od 1.000 KM. Ona je na mjesto sekretara ministarstva za bora~ka pitanja do{la za vrijeme ministrovanja Hajriza Be}irovi}a, sada direktora Skenderije, za kojeg kaù da je radio na procenat za vrijeme svog ministarskog mandata. Navodno, jedini ministar za bora~ka pitanja koji je kriminalu i korupciji htio stati na kraj bio Asim Dàmbasovi}, ali je zbog toga bio prisiljen podnijeti ostavku. Nezvani~no, poslanik u Skup{tini Kantona Sarajevo Zaim Backovi} od Dàmbasovi}a je traìo da njega i njegovu suprugu Sabinu imenuje u dvije komisije, {to je Dàmbasovi} odbio, ali navodno nije aktuelni ministar He}o.
BILO KUDA, KOMISIJA SVUDA

U zadnjih petnaestak dana Zaimovi} je navodno naplatio naknade za rad u dvije komisije od 800 KM, a naknade za rad u komisijama naplatili su i Dèvad Ra|o i predsjednik Upravnog odbora Zavoda zdravstvenog osiguranja Esad Radelja{. (Ne)popustljivi ministar He}o u jednu od komisija imenovao je i Semira Halilovi}a, sina predsjednika BPS-a Sefera Halilovi}a,
21
ZA[TO SU PALI
POMO] KOMISIJI
Poslanici Zaim Backovi} i Esad Radelja{ uredno primaju naknade za (ne)rad u komisijama, a Nijaz Karkelja Nisko jednokratnu pomo} od 2.000 maraka
koji je nedavno imao fizi~ki obra~un s radnikom na recepciji Kantona Almirom Dìnovi}em. A od istog ministarstva
Vahid Torlak, Muamer Kutlovac, Muradija Babovi} i Hajra Jusufovi}. O ministru Kozadri kolaju pri~e da je
KABINET PREMIJERA
Ko voza premijera Zeljkovia

Sada ve} biv{i premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljkovi} je odmah po preuzimanju du`nosti sa sobom doveo i voza~a Damira Zgodi}a, biv{eg uposlenika za{titarske firme Sector Security, kojeg je ekspresno primio u stalni radni odnos. Zaposliv{i privatnog voza~a, premijer Zeljkovi} je koristio terenac Nissan Quashqai. To vozilo vlasni{tvo je Kantonalne uprave Civilne za{tite na ~ijem ~elu je Mustafa Kova~, poznati ljubitelj terenaca koji ina~e vozi slu`beni Volkswagenov terenac Tiguan.
od ~lanova tenderske komisije koju su ~inili B ranka Arslanagi}, Hidajet Arnautovi}, Edis Bra~kovi}, Nihad Kurti} i Altijana Me{i} traìo da mu isplate dio novca od naknade koja iznosi preko 600 KM mjese~no. Navodno, ~lanovi komisije pristali su na reket ministra Kozadre, koji im je bez problema potpisivao odluke za isplatu naknada. Spomenuta su samo neka ministarstva, ali stvari nisu ni{ta bolje ni u drugim ministarstvima Vlade Kantona Sarajevo. Dakle, princip je isti, sve ostalo su nijanse. Ekonomija i privreda su u kolapsu, demonstranti na ulicama, ali to ne smeta kantonalnom birokratskom tijelu da nemilice tro{i pare poreskih obveznika pri tome ne rade}i gotovo ni{ta.
nedavno je jednokratnu pomo} od 2.000 maraka dobio Nijaz Karkelja Nisko. Ministarstvo finansija na ~elu sa ministrom Muhamedom Kozadrom ima dvije stalne komisije - drugostepena komisija za nekretnine ~iji ~lanovi su Hasib Gibanica, pomo}nik ministra za trezor, Hidajet Arnautovi}, pomo}nik ministra za inspekcijski nadzor kori{}enja sredstava budèta, Zlata Prguda, pomo}nik ministra za izradu budèta, Sabaheta Berberki}, sekretar ministarstva, i dvojica vanjskih saradnika. Za rad u spomenutoj komisiji ~lanovi mjese~no dobijaju naknadu od 400 KM. Navodno, Hasib Gibanica ~lan je i komisije pri Ministarstvu prostornog ure|enje gdje prima naknadu od 600 KM, te komisije u okviru Civilne za{tite gdje prima 400 KM. Druga komisija je komisija za distribuciju taksenih marki koje {tampa ministarstvo i distribuira na podru~ju Kantona. ^lanovi komisije koji za rad u njoj primaju naknadu od 300 KM mjese~no su Sakib Ohranovi},
22
IVICA DAI, premijer Srbije, prvi put je javno podsjetio MILORADA DODIKA da je njegov doprinos stvaranju Republike Srpske bio beznaajan; naa novinarka iz vrha SPS-a otkriva zbog ega je Dodik postao najnepoeljniji politiar iz RS-a za aktuelni vrh srbijanske vlasti
DODIK POSTAO IVICI DAÎ]U NEPO@ELJNI RO\AK SA SELA

DAÎ]: Republiku Srpsku nije stvorio Dodik nego Socijalisti~ka partija sa Slobodanom Milo{evi}em na ~elu
Pi{e: MIRHA DEDI]
aman {to je uspio da stvori privid u doma}oj javnosti da je postao rado vi|en gost u Beogradu i da je stekao povjerenje vlasti u Srbiji, Milorad Dodik je krajem pro{le nedjelje dobio {amar od lidera SPS-a Ivice Da~i}a, koji ga je podsjetio {ta je tokom rata u BiH Dodik radio, odnosno ko je zasluàn za postojanje Republike Srpske, kojom Dodik suvereno vlada. Milorad Dodik treba da zna da Republika Srpska ne bi ni postojala da nije bilo Socijalisti~ke partije Srbije i nekada{njeg predsednika Slobodana Milo{evi}a, poru~io je Ivica Da~i}, premijer Srbije, na predizbornoj konvenciji ove partije u beogradskoj Areni pred oko 25 hiljada pristalica SPS-a. Ivica Da~i} je na ovaj na~in prvi put javno opomenuo predsjednika Republike Srpske da je busanje u prsa - ja sam Republika Srpska postalo za zvani~ni Beograd iritantno i da je za srbijanski vrh neprihvatljivo {to se nov~anom i logisti~kom podr{kom uklju~io u predizbornu kampanju u Srbiji.
NEMOJ, MILE, DA OSTAVLJA[ DRUGA...

Naime, iako bi bilo prirodno da Dodik, zbog koalicije sa Socijalisti~kom partijom RS-a na ~elu sa Petrom \oki}em, podrì Da~i}ev SPS, krajem pro{le nedjelje je otkriveno da Dodik finansira kampanju Nove demokratske stranke Borisa Tadi}a. U Beogradu je to protuma~eno kao da Dodik radi iza le|a Aleksandra Vu~i}a i njegove Srpske napredne stranke, kao i Da~i}evog SPS-a. Prema rije~ima Hadì Jovana Mitrovi}a, predsjednika Napredne stranke
PRIJATELJSTVO, POLITIKA, INTERESI

Boris Tadi} je od Milorada Dodika dobio izda{nu finansijsku pomo} za predizbornu kampanju 23
PREKODRINSKO ME[ETARENJE PREDSJEDNIKA RS-a

RS-a, Dodik je finansirao {tampanje oko 800 hiljada flajera za NDS Borisa Tadi}a. Letke je {tampala firma Da` iz Zvornika, Dragana Koji}a, a koja se nalazi u objektu kompanije Aleksandrija, u vlasni{tvu Tome Kova~a. Jo{ jednom se vlast u Republici Srpskoj poku{ava uklju~iti u izbornu kampanju u Srbiji protiv Srpske napredne stranke. Ni manje ni vi{e nego 800.000 plakata isporu~eno iz Republike Srpske Tadi}evom NDS-u samo sa jednim ciljem, da potpomognu opozicione partije u Srbiji da SNS ne bi do{ao do mogu}nosti da se izbori sa kriminalom koji je uvezan sa Republikom Srpskom, kaè Mitrovi}. Plakate, banderole i letke u Srbiju je uvezlo preduze}e Energo invest group. Reprometrijal koji je bio potreban za letke preduze}e Da` je nabavilo u Banjoj Luci od preduze}a Maxpapir i ko{tao je 21,3 hiljadu maraka. Dodik je za beogradski list Danas izjavio da se u ovoj fazi kampanje uklju~uje samo kao prijatelj odre|enih partija ili organizacija, ne preciziraju}i kojih. Me|utim, Da~i}eva javna prozivka iznenadila je i opoziciju u RS-u. Mladen Ivani}, lider PDP-a, za na{ list kaè da je zvani~ni Beograd otvoreno rekao da nije zadovoljan Miloradom Dodikom. Svojom izjavom Da~i} je dao do znanja da je o~ito nezadovoljan kada je o Dodiku rije~ Ne{to se krupno de{ava na relaciji Beograd - Banja Luka. Pretpostavljam da ih je Dodik na odre|eni na~in iznevjerio. Moè biti da je Da~i} nezadovoljan {to je Dodik dao podr{ku Tadi}u koji se bori da bude drugi partner SNS-u, umjesto SPS-a. U toku je borba za tu poziciju i s tog stanovi{ta pretpostavljam da je Da~i} jako nezadovoljan Dodikom. Da sam na mjestu Dodika, ne bih se ni za kog u Srbiji opredjeljivao, jer to nije na{a stvar, ali on o~ito ne slu{a, kaè za na{ list Mladen Ivani}. Odnos zvani~nog Beograda i Banje Luke doìvio je nekoliko sna`nih i velikih koraka unatrag. To je bilo o~ito jo{ sredinom decembra kada je Milorad Dodik na sastanku u Skup{tini Srbije rekao da je mo`da do{lo vrijeme da se postavi pitanje prava na samoopredjeljenje Republike Srpske. Dodik je u Skup{tini Srbije Republiku Srpsku Srbiji otvoreno nudio kao nadoknadu za izgubljeno Kosovo. Poslanici Srbije su mu aplaudirali, me|utim nekoliko dana kasnije premijer Da~i} je u beogradskom listu Nedeljnik odgovorio Dodiku na ovu njegovu inicijativu: Bilo je dosta prilika za tako ne{to. Ko{tunica stalno drì predavanje o Kosovu - za{to kad je Kosovo proglasilo nezavisnost, za{to Republika Srpska nije proglasila nezavisnost. Tad je Ko{tunica bio premijer, a Tadi} predsednik dràve. Ja ne kaèm
24
DAÎ] ODR@AO LEKCIJU DODIKU

Da~i} nije mogao da pre|e preko zavjereni~kog pona{anja Milorada Dodika
da je trebalo to u~initi, ali Ko{tunica i Tadi} su to mogli u~initi. Bo{ko Jak{i}, politi~ki analiti~ar lista Politika, za na{ list ocjenjuje da se Da~i} distanciranjem od Dodika poku{ava u predizbornoj kampanji pribliìti naprednjacima Aleksandra Vu~i}a, koji su Dodika pustili niz vodu i da Dodik nije u stanju da prihvati da je u odnosu Beograd - Banja Luka tek nepoèljni ro|ak sa sela. Bez obzira koliko se Dodik upinje da pokaè da je blizak sa Vu~i}evim naprednjacima, oni su njega bukvalno DOZIVANJE PAMETI
pustili niz vodu. Rezultati tih paralelnih veza izme|u Srbije i RS-a ne postoje. Da~i} poku{ava da se ukrca na Vu~i}ev voz, a Dodik je izgubio apsolutno svaki zna~aj za srpsku politiku koji je imao u vrijeme Borisa Tadi}a. Dodik je Tadi}u bio veoma potreban da mu nedomjesti nacionalni patriotizam, za koji su ga optuìvali da mu nedostaje. On ja Tadi}u davao tu vrstu nacionalne aure, a to je danas naprednjacima potpuno nepotrebno, jer oni su se dokazali na tome jo{ dok su bili u radikalima. U tome je bitna razlika, koju Dodik
Dodik odluio da nee vie mitingovati po Srbiji

Da je beogradski {amar Dodika zabolio, pokazao je napis u beogradskim Ve~ernjim novostima. Naime, neimenovani izvor iz Dodikovog kabineta javio se ovom listu kako bi pojasnio da Dodik nema namjeru da se mije{a u predizbornu kampanju u Srbiji, niti da posje}uje neki predizborni skup. Dodik smatra da su rezultati izbora u Srbiji vi{e nego izvjesni i da pobjeda Aleksandra Vu~i}a i Srpske napredne stranke nije upitna i da je niko ne}e ugroziti, re~eno je Novostima u kabinetu prvog ~ovjeka RS-a. Ina~e, Dodik je na posljednjim izborima u maju 2012. godine pruìo otvorenu podr{ku Demokratskoj stranci i tada{njem predsjedniku Borisu Tadi}u, a u~estvovao je i na zavr{noj konvenciji te stranke u Kombank areni i tada je Vu~i}a i Nikoli}a nazvao politi~kim poba~ajima, {to je u javnosti ocijenjeno kao politi~ki skandal i jedan od najve}ih Dodikovih politi~kih ekscesa. Iako se Dodik kasnije u vi{e navrata sastao sa Vu~i}em i Nikoli}em, dobro upu}eni tvrde da mu Vu~i} nikada nije oprostio te uvrede. Tadi} je ina~e Dodika u Beograd dovla~io u predizbornoj kampanji 2008. godine. Dodik se prije toga zdu{no odazivao pozivima premijera Vojislava Ko{tunice, predsjednika DSS-a. Dodik i Emir Kusturica bili su zajedno na mitingu Kosovo je Srbija u februaru 2008. godine, koji je zavr{en u plamenu. Bilo je i uzvratnih posjeta. U predizbornoj kampanji za predsjednika RS-a 2011. godine Dodik i Tadi} aktivirali su 2011. dionicu autoputa Banja Luka - Bosanska Gradi{ka dugu 26,5 kilometara.

pamet ne pada da budu servis Dodikovih iracionalnih i vrlo opasnih politi~kih vratolomija, posebno kada je u pitanju njegovo hazardersko poigravanje sa osnovama Dejtonskog sporazuma. Srbija, prema Da~i}u, podràva Dejton, {to je jasna poruka Dodiku da prestane sa poku{ajima uvla~enja Beograda u njegove politi~ke igre, koje nemaju nikakvo upori{te u realnom svijetu, kaè za na{ list izvor iz vrha SPS-a.
POMA@U]I TADI]A DODIK SPA[AVA SVOJU GLAVU

U vreme kada je Boris Tadi} bio predsednik Srbije, Dodik se pona{ao kao deo dràvnog vrha Srbije. Me|utim, koristi od njihovih tesnih odnosa nisu imale ni Srbija ni Republika Srpska, ve} isklju~ivo tajkuni koji su maksimalno iskoristili partnerstvo za enormno boga}enje i plja~kanje kako Srbije, tako i ovog entiteta. Nesumnjivo je da }e nakon izbora na red do}i istrage Dodikovih poslovnih veza sa Miroslavom Mi{kovi}em i Draganom \uri}em. Dodiku je od ìvotne va`nosti da Tadi} u|e u vlast i pobrine se za imovinu koju je stekao u vreme njegovog stolovanja Srbijom, zbog toga i izdvaja ogromnu sumu novca za njegovu predizbornu kampanju, navodi za na{ list izvor iz vrha Da~i}evog SPS-a. Na{ izvor isti~e da niti jedan protokol koji je izme|u vlada Srbije i RS-a potpisan kao sastavni dio specijalnih veza do sada nije zaìvio. Memorandumu o saradnji izme|u ministarstva pravde i dràvne uprave Srbije i ministarstava pravde i lokalne uprave i samouprave, koji je potpisan u Banjoj Luci sredinom 2012. godine, ostao je mrtvo slovo na papiru. Pompezno najavljivane zajedni~ke sjednice dviju vlada Srbije i RS-a u Banjoj Luci bile su isprazne i besadràjne. Beogradu je veoma va`no da ima kvalitetne odnose sa Sarajevom, bez obzira kako na te veze gleda Dodik. Bez dobrih odnosa sa Sarajevom, Srbija ne moè napred u odnosima sa Evropom. Tadi} je tu ~injenicu ignorisao, {to je uveliko doprinelo padu njegovog kredibiliteta u me|unarodnoj zajednici. Da~i} Dodiku ne opra{ta ni hap{enje visokih funkcionera Socijalisti~ke partije RS-a (Sr|ana Ljubojevi}a, Milovana êreka), i drànja koalicionog partnera Socijalisti~ke partije RS-a u stalnoj tenziji, kaè isti izvor iz SPS-a. Prema procjeni beogradskih izvora bliskih Da~i}u, zvani~ni odnosi Beograda i Banje Luke }e se i dalje uslo`njavati i biti sve napetiji jer Dodik ne}e odustati od jeftine populisti~ke propagande, budu}i da mu je to jedini preostali politi~ki adut koji jo{ moè da koristi.
25
DONACIJE IZ ZVORNIKA
Tadi}evi plakati {tampani u Zvorniku
shvata, ali gr~evito poku{ava da ostane u igri. Podr{ka Beograda mu je davala na snazi ali toga vi{e nema, kaè Jak{i}. Zdravko Krsmanovi}, predsjednik Nove socijalisti~ke partije, za SB kaè da je Borisu Tadi}u trenutno potreban veliki novac koji mora uloìti u medijsku promociju i kupovinu glasa~a kako bi obezbijedio {to bolji izborni rezultat. Tadi}u }e finansijski najvjerovatnije pomo}i tajkuni Miroslav Mi{kovi} i Dragan \uri} i svakako njegov prijatelj Milorad Dodik, kako bi za{titili svoj kriminal u Beogradu gdje se nalaze centri njihovih imperija. Oni ne}e àliti novac za to. Prema nekim informacijama, oko 500 hiljada eura koje su hrvatski carinici zaplijenili od vlasnika preduze}a Integral inènjering Slobodana Stankovi}a bilo je namijenjeno za osnivanje stranke Borisa Tadi}a i Vuka BEOGRAD BEOGRAD DODIKA DODIKA PUSTIO PUSTIO NIZ NIZ VODU VODU
Zvani~ni Zvani~ni Beograd Beograd smatra smatra da da im im Dodik Dodik radi radi iza iza le|a le|a
Jeremi}a. Ta informacija nikada nije demantovana, s tim {to se Jeremi} povukao iz te pri~e. U narednih nekoliko dana po emitovanju reklamnih spotova Tadi}eve stranke vidje}e se koliko su novca tajkuni uloìli u njega, kaè Krsmanovi}. Da~i} ina~e u beogradskim kuloarima zna ~esto da iskritikuje Dodika. Tvrdi da ga je pregazilo vrijeme i da je daleko od pragmati~nog politi~ara. Da~i} je i prije godinu dana odbacivao sve Dodikove inicijative. Kada je Dodik predloìo da defini{u srpski nacionalni interes, Da~i} mu je odrào javnu lekciju: êmu sluì dràvno rukovodstvo nego da {titi srpski dràvni i nacionalni interes? Valjda je obaveza svih na dràvnim funkcijama da {tite dràvni i nacionalni interes i {to se mene ti~e ta inicijativa nije bila potrebna. Vlasti u Srbiji pokazale su da im na
KEBO LUD ZBUNJENOG
Nakon to se potpredsjednik FBiH MIRSAD KEBO u javnosti pojavio u do sada nepoznatom izdanju - maskiran u plavuu, donosimo vam kroz rije, sliku i pjesmu neke od detalja iz biografije ovog nadasve zanimljivog politiara. Sve to ste htjeli znati o Kebi, a niste smjeli da pitate!
Potpredsjednik Federacije u rije~i, slici i pjesmi

Pi{e: ALMIR PANJETA Foto: FAHROUDEEN RADONCHICH
ad ne hoda ulicama Sarajeva preru{en u brkatu plavu{u, Mirsad Kebo je potpredsjednik Federacije BiH, puca iz pi{tolja, trenira boks i opu{ta se uz drevnu kinesku vje{tinu tai-chi dok slu{a japansku muziku. Ovog politi~ara kojem nije bilo strano pojavljivanje me|u narodom, {ira javnost je ipak najvi{e upoznala nakon {to su u javnost procurile njegove fotografije sa sastanka u Avazovom tornju na kojem je bio poput Le Clerca iz popularne serije Alo, alo s perikom i velikim nao~alama. Falilo je samo da ispod kaputa izvu~e Posrnulu Madonu s velikim cicama od Van Klompa, mada s obzirom na nasmije{enost urednika Avaza Fadila Mandala nije isklju~eno da se i to desilo, ali da nije sve stalo u kadar... Vrlo brzo, dobio je i konspirativni nadimak Mirsad Plavi, a ovo je kratka pri~a o njemu. U Kebinoj slu`benoj biografiji pi{e da je ro|en 22. septembra 1947. godine u Mostaru, a da odmah nakon njegovog ro|enja porodica doseljava u Sarajevo. Tu je zavr{io osnovnu {kolu, Tre}u gimnaziju, a potom diplomirao na Prirodno-matemati~kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ~ime je stekao zvanje diplomiranog inìnjera hemije.
ZAR NE ZVUÎ KO BALADA MOJA BIOGRAFIJA?

Kao najzna~ajnije funkcije koje je obavljao u privredi isti~e: Direktor radne organizacije LIPA Sarajevo, direktor KJP RAD Sarajevo. Na funkciji direktora Rada ostaje 16 godina, uklju~uju}i i vrijeme rata. Funkciju u privredi napu{ta 1999. godine i od tada se profesionalno bavi politikom. Kao direktor Rada u ratnom periodu Kebo je imao veliki utjecaj, i to iz malo poznatih razloga: U krugu firme je bio stacioniran UN od kojeg je dobijao nezanemarive koli~ine nafte koja je u tom vremenu bila vrlo vrijedna jer ju je bilo te{ko nabaviti. Naftom je opskrbljivao vojsku i policiju te tako imao uticaj na te strukture, pri~a nam poznavalac Kebinog
26
lika&djela. Opisuje jo{ jednu Alo, alo situaciju jo{ iz tog perioda:
DA TE NIJE, ALIJA
Javna je tajna da je Kebo uz pomo} smetljarskih kamiona pred sami rat kr{io embargo na uvoz oru`ja kada ih je koristio za siguran transport manje koli~ine pu{aka i municije. U ratu je, kaè nam na{ izvor, zabiljeèna i jedna od prvih Kebinih
epizoda vezanih za maskiranje. Smislio je genijalan plan: Da spasi Aliju! Tada se vrtio oko Patriotske like i poznavao je ~ovjeka iz tih struktura imena Habib Idrizovi} koji je neodoljivo li~io na Aliju Izetbegovi}a. Tada je do{ao na ideju da Habiba ubaci kao zvani~nog dvojnika kojeg bi slali na mjesta ve}eg rizika da ispita situaciju nakon ~ega bi se pojavljivao pravi Alija. Kada je prijedlog do{ao do Izetbegovi}a, ovaj ih je hladno
POTPREDSJEDNIK U SLICI I RIJEÎ

MANDAL MATI
Poslovni sastanak ili ne{to vi{e?
odjebo, tvrdi na{ izvor. Iako u rubrici privreda pi{e da je u politici aktivan od 1999., u rubrici Najzna~ajnije funkcije u organima vlasti stoji da se na funkcijama u organima vlasti nalazi od 1996. godine tj. od Dejtonskog mirovnog sporazuma. Period prije rata ne spominje, ali kako nam kaè sagovornik, prije rata je bio izvr{ni sekretar Saveza komunista u Novom Sarajevu koje mu je poslije bilo glavna izborna baza. S 90-im se obreo u SDA, a do 1994. je bio predsjednik GO SDA Sarajevo. Bio je na ~elu SDA Sarajeva do 1994., i kad je vidio da mu se drma pozicija, isfolira ne{to i ode u bolnicu, nadaju}i se da ovi ne}e imati srca da ga smijene bolesnog. A onda je ipak smijenjen a na njegovo mjesto postavljen Safet Halilovi}...
DOKAZ? JA SAM TI @IVI DOKAZ

Poslijeratni politi~ki uspon zapo~inje u Kantonu Sarajevo gdje je u dva mandata biran na funkciju predsjedavaju}eg Skup{tine Kantona Sarajevo. U periodu 2000. - 2001. obavljao je i funkciju guvernera Kantona Sarajevo koja je poslije ukinuta kao takva. Dvije godine bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH, ~lan Komisije za ljudska prava i potpredsjednik Odbora za stambeno-komunalne poslove i za{titu ~ovjekove okoline. U slu`benoj biografiji stoji jo{ i da je izabran za ~lana Vije}a ministara Bosne i Hercegovine 2003. godine kao ministar za ljudska prava i izbjeglice. Na toj funkciji ostao je cijeli mandat. Pi{e jo{ da je bio angaòvan kao stru~njak UN-a na podru~ju ekologije i na tom planu radio na mnogim projektima kao {to je za{tita ~ovjekove okoline. Potom je izabran na funkciju potpredsjednika Federacije BiH, tu funkciju obavlja i danas. Kebo je izazvao veliki skandal 2008. godine kada je ustvrdio kako su njemu i predsjedniku SDA pove}ane mjere za{tite jer su njemu i Sulejmanu Tihi}u upu}ene prijetnje te da su neke osobe spremne platiti milion maraka za njihovu likvidaciju. Kao te osobe ozna~en je gora`danski privrednik Redò Bekto, koji je potom, {okiran objavljenim dezinformacijama, ~ak najavio preseljenje svojih fabrika iz BiH u inozemstvo. Policija je utvrdila da nikakvih prijetnji nije bilo, a Bekto je podnio tu`bu. Nikada nisam spomenuo ni~ije ime. Nikada nisam spomenuo Bektu. I mene ~udi kako je neko mogao povezati njega, kad nisam ni{ta rekao. Zaista nikakve veze nemam s tim, ne znam ko ga je povezao i to je stvar organa bezbjednosti. S Bektom sam odmah obavio razgovor, tada sam ga prvi
27
TRESE, LUPA, UDARA

Aktivno se bavi mnogim sportovima
KEBO LUD ZBUNJENOG

put u ìvotu vidio i za{to bih ja s njim razgovarao da sam sumnjao u njega?, pravdao se poslije.
KO ZVIJEZDA MO@E[ BITI I TI

Kebu mnogi poznaju i iz vremena velikih navija~kih protesta koji su se odràvali u Sarajevu zbog ubistva navija~a FK Sarajevo Vedrana Pulji}a u [irokom Brijegu, kada se pojavljivao na protestima, ali i na KUM-u do~ekivao ranjene navija~e te s predstavnicima Hordi zla i{ao u Mostar po neke od uhap{enih navija~a. Nakon {to je dva puta izvojevao pobjedu nad opakom bole{}u rakom, Kebo se vratio u javni i politi~ki ìvot, i to u stilu Rockyja Balboe. Plasirao je video na kojem se vidi kako trenira boks! U mladosti sam bio atleti~ar, odbojka{, karatista, objasnio je Kebo odu{evljenim novinarima Avaza, koji su napisali kako su se mnogi vjerovatno za~udili kada su vidjeli kako ozbiljan politi~ar skaku}e u ringu, ali to nije rijedak slu~aj u svjetskoj politici ruski lider Vladimir Putin je dùdista i bavi se lovom, ameri~ki predsjednik Barak Obama (Barack) igra ko{arku. Priznao je da borila~ke vje{tine nisu njegova jedina strast.
DO]I ]U U KROMBI KAPUTU

Kebo se pojavljuje na protestima s narodom
MOJA DRAGA SAD JE U AVAZU, PISMA DUGO PUTUJU DO NJE

Moja velika strast je strelja{tvo. Slu~ajno sam probao prije sedam godina i smatram da sam jedan od najboljih strijelaca pi{toljem u BiH. To je dar. Ili bolje, kompenzacija, jer kada vam priroda oduzme neke dijelove tijela, kao {to je to u mom slu~aju, onda vam da ne{to drugo. Savr{eno ga|am, iako to ne radim ~esto, ispri~ao je Kebo te je otkrio da slu{a japansku muziku dok prakticira kineski tai-chi. Zbliàvanje s Avazom i Radon~i}evim Savezom za bolju budu}nost BiH rezultiralo je pompezno najavljenom primopredajom dokaznog materijala koji su mu, pojasHRANA JE NAJBOLJA ISHRANA
nio je, dostavili gra|ani. Kebo je naglasio da su u koverti koja je ocijenjena kao dràvna tajna nalaze dokumenti, izjave i CD-i koji sadrè podatke o nalogodavcima ubistava zamjenika direktora Agencije za istraìvanje i dokumentaciju Nedàda Ugljena, zamjenika federalnog ministra unutra{njih poslova Joze Leutara i supruge generala Sefera Halilovi}a, a neki od njih i danas se bave politikom. Dokumentacija je predata u novembru pro{le godine, jo{ ni{ta se tim povodom nije desilo, osim nekoliko bombasti~nih naslovnica Avaza. Sada ve} ~lan Radon~i}evog SBBBiH-a, Kebo je po~etkom ove godine Avazu dostavio spisak svih uposlenih u Agenciji za bankarstvo FBiH, {to je Radon~i} isko-
ristio za obra~un sa direktorom agencije Zlatkom Bar{om koji nije spreman Agenciju preseliti u skromno popunjeni Twist Tower, ve} namjerava kupiti zgradu, o ~emu je SB pisala. Poslije toga, Kebo je odlu~io biti oprezniji, pa na sastanke i}i preru{en, te se pojavio kod Fadila Mandala u blondie izdanju s brkovima.
ZA NJIM FAHRO ZAMANDALI VRATA

Prema na{im saznanjima, Kebo se taj dan jednako maskiran pojavio i kod biv{eg strana~kog kolege, hotelijera Alije Budnje na Ilidì, a navodno je tako maskiran vi|an i na protestima. Kako jo{ saznajemo, fotografiju koja se pojavila u medijima napravio je li~no Fahrudin Radon~i}, ~emu u prilog govori i opu{tenost Kebe i Mandala na fotografiji, a poslije je navodno ministar sigurnosti izgubio mobitel koji se navodno na{ao u pogre{nim rukama. Kebina glasnogovornica Laura Bo{njak izletjela je pred Rudu (Vidovi}a), pa je na brzinu objavila naivno saop{tenje u kojem tvrdi da se u prostoriji u kojoj je bio sastanak Kebe i Mandala nalazilo jo{ politi~ara, ali i da se tu na{ao slu~ajni maskenbal pa Kebo nije mogao odoljeti da od ma{kara posudi periku s kojom se zezao uz ~aj... Kebo je demantovao svoju glasnogovornicu na Face TV-u za koji je izjavio da je to uradio kako bi dokazao da neopaèn moè u}i bilo gdje, pa ~ak i u Fahrin toranj te da su ga izdali politi~ki prijatelji. Nakon takvih argumenata, moèmo samo nazvati Radio ASK i naru~iti mu Cecinu pjesmu: Dobrodo{li, drugovi, na na{u malu maskaradu, pozivnice imate...
Kebin ured troio novac na hranu, parfeme i Granoff asortiman

Kebina mo} kamuflaè nije mu pomogla kad je Revizorski ured u pitanju, pa su u njegovom uredu revizori zabiljeìli da je, unato~ krizi, do{lo do porasta isplata, i to za prekovremeni rad u iznosu od 9.024 KM, {to je pove}anje za vi{e od 900 posto, a odnosi se na pla}e {efa ureda, tehni~kog tajnika i voza~a. I u njegovu uredu su se zaposlenici uz topli obrok hranili na tro{ak ureda, a pri tome su pi}e i hranu naj~e{}e nabavljali iz diskoteke Basement, restorana Pivnica, Slatko i slano, Metropolis, Coloseum, Milans. Ne{to {ire ruke Kebo je bio i kada je u pitanju kupovina parfema za obiljeàvanje 8. oùjka u ukupnom iznosu od 1.095 KM, kupovinu mu{kih kravata i {alova od tvrtke Granoff u iznosu od 5506 KM u povodu obiljeàvanja vjerskih i novogodi{njih praznika.
28
OTVORENO ZA SB
INTERVIEW
Dr. Kenan Crnki
direktor ZZO Kantona Sarajevo
Registrovali smo sluajeve pojedinih ljekara u Kantonu Sarajevo koji su propisivali preko 700 recepata dnevno; ne plaim se prijetnji i ucjena, svjestan sam da e me pokuati diskreditirati na sve mogue naine
Obra~unat }u se s farmaceutskom mafijom i korupcijom u zdravstvu!

Razgovarala: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]
najavio odlu~an obra~un sa sistemskom korupcijom u zdravstvu. Kakvo ste stanje zatekli kada ste preuzeli du`nost direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja KS? Trudim se da biram rije~i, ali ne mogu to druga~ije opisati nego kao jedan apsolutni {ok. Ve} godinama se ZZO KS spominje kao zlatna koka, institucija koja raspolaè godi{njim budètom od 350 miliona KM i sli~no, i upravo zato mi je bilo nevjerovatno kada sam zatekao gubitak u poslovanju u 2013. godini u iznosu od preko 14 miliona maraka, a ukupni
amo u 2013. godini u Kantonu Sarajevo propisano je lijekova na recept u vrijednosti od preko 70 miliona KM. Kanton Sarajevo tro{i ukupno na lijekove kao osam drugih kantona u Federaciji zajedno. Tih osam kantona zajedno imaju 1.147.000 osiguranika, a Sarajevo ih ima 432.000. Godi{nja potro{nja po osiguranom licu iznosi 151 KM u KS, a u Ze-Do kantonu 55 KM. Tre}i pokazatelj je prosje~na potro{nja po osiguraniku, koja u Sarajevu iznosi 842 KM, a federalni prosjek je 554 KM. Tuzla, koja ima za 5,5 posto ve}i broj osiguranika nego Sarajevo, ima za 52% manji broj recepata koji se izdaju godi{nje.
MILIONSKI DEFICIT
Ovo je samo dio {okantnih podataka koje je u intervjuu za Slobodnu Bosnu iznio dr. Kenan Crnki}, novoimenovani direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Na jednoj od dvije konferencije za novinare koje su odràne otkako je preuzeo du`nost direktora, me|u brojnim predstavnicima medija stoji nekoliko momaka opasnog izgleda i budno nadziru sve {to se doga|a. Pripadnici osiguranja {ale se kako su tu da {tite novinare, ali zapravo je njihova du`nost da brinu o bezbjednosti direktora Crnki}a, koji je ve} na samom po~etku svog mandata
30
SVE UZ MEZU: Nedavno mi je jedna ena poslala video koji je snimala mobilnim telefonom i na kojem se vidi kako 27 minuta sa bebom eka u jednom domu zdravlja, dok predstavnik farmaceutske kue sjedi kod doktora u ordinaciji, i u meuvremenu im unose oval sa hranom!
akumulirani deficit Zavoda je 28,5 miliona KM. Prije svega, treba razumjeti da je ZZO jedna finansijska institucija. To je velika osiguravaju}a ku}a u koju svi mi, gra|ani Kantona Sarajevo, ulaèmo svoj novac i o~ekujemo da za taj novac dobijemo najbolju mogu}u zdravstvenu uslugu. Mislim da ve}ina ljudi ne shvata odakle novac dolazi i da su gra|ani oni koji prije svih imaju pravo da pitaju i gdje taj novac odlazi i kako se tro{i. Svaka velika korporacija, poput ovog Zavoda, mora imati trogodi{nji i petogodi{nji plan poslovanja, a ovdje toga do sada nije bilo. I onda tako do|ete u situaciju da, recimo, nabavite izuzetno skupi PET-CT skener na Klini~kom centru, za koji dignete kredit i koji onda godinama stoji u nekakvom podrumu jer nema obu~enog kadra koji njime moè rukovati, niti odgovaraju}eg prostora u koji se moè smjestiti. Pitanje je {ta }e biti 2015. kad taj kredit do|e na naplatu? I dan-danas na{a Komisija za lije~enje {alje pacijente u Hrvatsku na taj pregled, jer PET-CT jo{ nije stavljen u funkciju. Iako je nedavno zvani~no sve~ano pu{ten u rad na KCUS-u? Pa, sada nedostaju neki reagensi, a to je zapravo i najve}i problem. I kada postavim pitanje za{to taj skener ne bi radio recimo u tri smjene, pa da se na taj na~in skrati lista ~ekanja, onda mi kaù: Nemamo dovoljno radiologa. Iako bi radiolozi, zahvaljuju}i informatizaciji, mogli nalaze o~itati i od
DR. KENAN CRNKI]

ZZO IZVAN NADLE@NOSTI
Nezamislivo je da Zavod zdravstvenog osiguranja KS ne u~estvuje u kreiranju esencijalne liste lijekova, kao i da direktori klini~kih centara primaju kadrove bez saglasnosti Zavoda, kaè dr. Kenan Crnki}
31
OTVORENO ZA SB
ku}e, uop{te ne moraju biti tu prisutni i mi smo spremni da sve to platimo, i dodatne sate i rad u no}nim smjenama... Ali, nekome to o~igledno nije u interesu, a mi kao Zavod, naàlost, nemamo ingerenciju da to naredimo. Kada kaèm da sam {okiran, mislim upravo na tu vrstu neodgovornosti: kako neko sebi moè dozvoliti da preuzme jednu takvu obavezu koja zahtijeva milionska ulaganja, znaju}i pri tome da u naredne dvije godine Zavod tu obavezu ne}e mo}i ispuniti. Kada kaète neko, pretpostavljam da mislite na Va{eg prethodnika, dr. Farisa Gavrankapetanovi}a? Mislim na moje prethodnike, ali ja nisam istra`ni organ i nije moje da se bavim takvim stvarima. Do{ao sam ovdje da poku{am popraviti stvari, a mislim da ve} svi dobro znaju ko je odgovoran za ovakvo katastrofalno stanje. Mnogi ljudi mi govore {to }e ti to, opasno je, jaki su to lobiji... VELIKA DUGOVANJA
Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu i dalje se suo~ava sa brojnim problemima u poslovanju
PRIVATLUK NA PRVOM MJESTU: Nedopustivo je da jedan ef klinike ima svoju privatnu ordinaciju. Kad ste posljednji put uli da je neko, naprimjer, otiao u Dom zdravlja kod stomatologa? U Sarajevu su trenutno registrovane 144 privatne stomatoloke ordinacije i 150 privatnih apoteka. Ne znam koliko ima trafika u gradu, ali to je sigurno tu negdje...
Ve} se naru~uju tekstovi protiv mene, stiù mi razli~ite prijetnje... Ko Vam je prijetio? Razni ljudi kojima sada kvarim njihove dugogodi{nje interese. Moète li biti malo konkretniji? Pa evo, nedavno je, recimo, predsjednik Ljekarske komore KS dr. Fahrudin Kulenovi} izjavio da sam ja sve doktore nazvao mafijom i sli~no. Nikada to nisam rekao, to je la`, ali da unutar ljekarske struke ima ozbiljnih kriminalaca, mislim da to zna svaki gra|anin ove zemlje. Svjestan sam da }e me poku{ati diskreditirati na razli~ite na~ine, ali ne}u podle}i takvim pritiscima i ucjenama. Svjestan sam i {ta je farmaceutska mafija i nije lako to razotkriti, ali mi sigurno ho}emo. Jer neko mora. Registrovali smo slu~ajeve pojedinih ljekara koji su propisivali preko 700 recepata dnevno! Pro{logodi{nji gubitak Zavoda koji sam spomenuo na po~etku upravo je posljedica toga {to je ukupna potro{nja propisanih lijekova bila na znatno vi{em nivou nego {to je planirano - konkretno, bila je ve}a za cijelih 7,5 miliona KM.
32
Pored prekomjernog izdavanja lijekova na recept, koji su to najve}i problemi sa kojima se ZZO suo~ava? Prije svega, nezamislivo je da Zavod zdravstvenog osiguranja KS ne u~estvuje u kreiranju esencijalne liste lijekova. Ovaj Zavod trenutno je samo ra~unovodstveni servis. Dakle, imate direktore klini~kih centara koji primaju kadrove bez saglasnosti Zavoda - a od Zavoda se o~ekuje da to pla}a - imate federalno Ministarstvo zdravstva koje kreira esencijalne liste, a da se pri tome Zavod ni{ta ne pita... Ne moè jedna farmaceutska ku}a traìti istu cijenu lijeka u Livnu, gdje }e recimo prodati deset preparata, i u Sarajevu gdje }e prodati 100.000, to je suludo. Tako|er, veliki je problem sa doktorima koji istovremeno rade u javnim i privatnim ustanovama. Nedopustivo je da jedan {ef klinike ima privatnu ordinaciju, a privatne ordinacije u Sarajevu, ina~e, ni~u kao gljive poslije ki{e. Kada ste posljednji put ~uli da je neko, naprimjer, oti{ao u Dom zdravlja kod stomatologa? U Sarajevu su trenutno registrovane 144 privatne stomatolo{ke ordinacije i 150 privatnih apoteka. Ne
znam koliko ima trafika u gradu, ali to je sigurno tu negdje... Ljudi mi svaki dan {alju pisma, e-mailove u kojima mi se obra}aju i ukazuju na brojne probleme, traè od mene da ne{to poduzmem i sve {to dobijem sigurno }u proslijediti policiji i Tuìla{tvu. Nedavno mi je jedna èna poslala video koji je snimala mobilnim telefonom i na kojem se vidi kako 27 minuta sa bebom ~eka u jednom domu zdravlja, dok predstavnik farmaceutske ku}e sjedi kod doktora u ordinaciji, i u me|uvremenu im unose oval sa hranom! Dakle, oni otvoreno dolaze kod ljekara, s njima sjede i ugovaraju procente za lijekove, to se ~ak vi{e ni ne nastoji sakriti. Drugi ~ovjek mi je pisao kako se oprema iz doma zdravlja iznosi za privatne
DR. KENAN CRNKI]

ordinacije... To su stra{ne stvari i tome se mora stati u kraj. Kako se slaète sa predsjednikom Upravnog odbora ZZO Esedom Radelja{em? Od prvog dana postavio sam se na na~in kako sam vam ve} objasnio i koliko vidim, on je to prihvatio. Upravni odbor je tijelo koje upravlja, ali ne rukovodi Zavodom. Mislim da u UO ima kvalitetnih ljudi, a predsjednik je prvi me|u jednakima. Saradnja je do sada bila dobra, on po{tuje moje stavove i to je to. Ono {to se promijenilo u odnosu na ranije je da uprava Zavoda sada zauzima zajedni~ke stavove po svim pitanjima, odràvamo redovno kolegije i sastanke na kojima se dogovaramo o svemu. O USPJEHU I NJEGOVIH SEDAM TAJNI
Poeo sam kao obian slubenik i sve to imam postigao sam iskljuivo svojim radom
Kenan Crnki} doktor je ekonomskih nauka i predava~ na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Ro|en je 1977. u Zenici. [kolovao se na univerzitetima u Gracu (Austrija), Sarajevu i Mostaru (Bosna i Hercegovina), akreditovanu MBA titulu stekao na University of Delaware, a specijalisti~ke studije okon~ao je u SAD-u na presti`noj Harvard Business School. Sa nepunih 26 godina dolazi na poziciju generalnog direktora Prizme koja je pod njegovim vodstvom, izme|u ostalog, progla{ena i najboljom kompanijom u Evropi te jednom od 50 najboljih u svijetu. Polovinom pro{le godine Crnki} je objavio knjigu 7 tajni uspjeha, o kojoj kaè: Knjige poput 7 tajni... vodile su me u ìvotu i dosta mi je pomogla ta neka selfhelp literatura. Radio sam za strane firme u kojima nema ni babe, ni stri~eva, nego ste dobri onoliko koliko vam je dobra zadnja poslovna sedmica. Po~eo sam kao obi~ni slu`benik koji je i{ao po terenima i nisam neko ko se rodio kao direktor, nego sam sve postigao isklju~ivo na osnovu rezultata svog rada i toga {to se nisam pla{io prihvatiti rizik. @elio sam ne{to od tih svojih iskustava prenijeti drugima. Vidio sam jako puno mladih ljudi sa zavr{enim fakultetom, koji nakon diplome ne znaju gdje i kako dalje. Zato sam napisao taj priru~nik i sretan sam {to je nai{ao na tako dobre reakcije kod ~italaca u regiji, ve} smo {tampali i deveto izdanje... Moja motivacija je bila da gra|anima Bosne i Hercegovine, primarno mladim ljudima, poku{am dati jednu dozu pozitivne energije, da im pokaèm da je mogu}e uspjeti i da je uspjeh pitanje principa, definisanja cilja i zauzimanja ispravnih stavova u ìvotu.
PRIVATNI UGOVORI I ZA[TI]ENE KLINIKE

[ta je sa ugovorima koje Zavod ima sa privatnim klinikama? Upravni odbor ZZO Kantona Sarajevo je na sjednici odrànoj u oktobru pro{le godine van snage stavio sve ugovore koji su do tada bili zaklju~eni bez odobrenja UO. To su prakti~no ugovori sa svim privatnim zdravstvenim ustanovama, ali nakon toga je na slijede}oj sjednici Upravni odbor van snage stavio poni{tenje ugovora koji je sklopljen sa privatnom Mojom klinikom (~iji je vlasnik prim. dr. Emir Talirevi}, nekada{nji blizak saradnik i prijatelj Farisa Gavrankapetanovi}a, op.a.), a ti~e se patohistolo{kih nalaza. Ne znam za{to je tako ura|eno jer tada nisam bio na mjestu direktora. Kao {to je poznato, u posljednje dvije godine Moja klinika radi patohistolo{ke nalaze za potrebe KCUS-a. Po mom mi{ljenju, to je van svake pameti, jer unutar DR. FARIS GAVRANKAPETANOVI]
Biv{i direktor ZZO u samo nekoliko mjeseci svog mandata napravio je milionske gubitke
NI PO BABI, NI PO STRIÊVIMA
Uspjeh je pitanje principa, kaè dr, Crnki}
tran{e koja se prebacuje KCUS-u i Op}oj bolnici postoji dio sredstava namijenjen za patohistologiju i Klini~ki centar je duàn po zakonu imati odjel za patohistologiju. Ako ga nema, neka pravi ugovore sa privatnim klinikama, ali za{to bi Zavod to finansirao? Dok sam ja ovdje, ZZO ne}e vi{e finansirati takve stvari. I vjerujte mi da sada trpim topovske udare zbog toga, ali to je moja odluka i ne èlim podràvati ne{to {to je
nezakonito. [to se ti~e ostalih privatnih klinika sa kojima su ugovori trenutno blokirani, mi }emo u ovoj godini i}i sa javnim pozivom na koji }e se mo}i prijaviti svi u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i onaj ko ponudi najbolje uslove bi}e izabran za usluge koje su deficitarne u bolnicama. Iza Farisa Gavrankapetanovi}a stajala je SDA, ko stoji iza Kenana
33
OTVORENO ZA SB
Crnki}a? Neki kaù da tome {to ste postali direktor Zavoda nije odmogla ~injenica da je Va{ otac Zahid Crnki}, biv{i federalni ministar za bora~ka pitanja, tako|er ugledan ~lan SDA... Generalno, imam averziju prema politici, ja sam ameri~ki |ak i vi{e sam naklonjen toj nekoj me|unarodnoj liniji. Smatram da nijedna politi~ka partija ne smije sebi dozvoliti da bude protiv nekoga ko se otvoreno bori protiv sistemske korupcije. To su pokazale i ove demonstracije koje se sada de{avaju: gra|anima je dogorjelo i èle pravdu. Ponavljam, deset posto ljekara u KS propisuje 80 posto recepata i to je ono {to spada u sferu ozbiljnog kriminala, gdje se obr}u milioni maraka. Ima tu sigurno i politi~kih i raznih drugih uticaja, ali ja vjerujem najvi{e u podr{ku gra|ana i podr{ku medija. Pa neka me smijene, ako misle da na ovom mjestu treba biti neko ko }e izvr{avati ne~ije politi~ke èlje. Ja to sigurno ne}u raditi. U Zavodu se godinama mnogo toga guralo pod tepih i ja sada èlim to prvo objelodaniti, a onda kre}emo u saniranje {tete. Moja misija je da zaustavim negativan trend i da napravim odrìv finansijski sistem, a onda i da unaprijedimo rad ove institucije. Imamo mogu}nost informatizacije kroz elektronske knjiìce i to je fantasti~na stvar za pacijente. @elimo da kompletan zdravstveni sistem bude informatiziran, sve do elektronskog recepta i tada vi{e ne}e mo}i biti korupcije ni zloupotreba. Smanji}emo broj sati ~ekanja i usluga }e biti mnogo efikasnija. @elimo tako|er i stimulisati ljekare i medicinsko osoblje koji dobro rade svoj posao da budu jo{ bolji, da objavljuju stru~ne radove, da se vrati dignitet toj profesiji. Ipak, sprega politike i zdravstvenog sistema je kod nas i vi{e nego o~igledna, stranke postavljaju svoje ljude na pozicije direktora klini~kih centara i {efova klinika... Smatrate li da bi zdravstvo trebalo biti vi{e nezavisno od politike? Ako se ne bavite politikom, ona se bavi vama i logi~no je da }e svaka stranka gurati svoje kandidate na neke pozicije, ali tu je nava`nije pitanje kompetentnosti. Li~no, mislim da je velika gre{ka postaviti, recimo, jednog vrhunskog hirurga za {efa klinike. Kao profesor menad`menta, znam da dobar konobar ne mora biti i dobar {ef sale. Isto je i u zdravstvu, s tim {to ste na taj na~in prakti~no izgubili vrhunskog hirurga koji bi trebao da bude u operacionoj sali, a umjesto toga se mora baviti problemima ra~unovodstva, medicinskom opremom i drugim tro{kovima, me|uljudskim odnosima i sli~no. Direktori klini~kih centara i domova zdravlja, po mom mi{ljenju, ne bi
34
LJEKARI ZA GINISA
Troje sarajevskih ljekara za jedan dan zajedno propisali 2.150 recepata

Komisija ZZO KS utvrdila je da su troje ljekara porodi~ne medicine zaposlenih u domovima zdravlja Vogo{}a, Novi Grad i Centar, samo u jednom danu zajedno propisali ukupno 2.150 recepata! Kako saznajemo, radi se o dr. Safi Fazli}-Ze~i}, zaposlenoj u DZ Vogo{}a, koja je rekorderka sa 751 propisanim receptom, a slijede je kolegice Sabina Omerbegovi}Karup (749 recepata) i Ranka Kova~ (650 recepata). Svi ovi recepti izdati su 16. januara ove godine. Kako poja{njava Crnki}, to je bio zadnji dan kada su se mogli koristiti tzv. bijeli kodovi na receptima, nakon ~ega su u primjenu u{li ruì~asti kodovi, a koji su uvedeni upravo sa ciljem spre~avanja zloupotrebe
prilikom izdavanja recepata i kodova. U okviru svojih nadle`nosti, ZZO KS je pomenutim ljekarima do daljnjeg suspendovao licence-{ifre te samim tim i pravo na propisivanje lijekova na recept, a od JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo o~ekuju, kako kaù, da poduzmu daljnje korake i obavijeste inspekcijske i druge organe.
trebali biti doktori medicine, nego menadèri, isto kao i direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja. U Americi danas ne postoji nijedan klini~ki centar kojim ne rukovodi menadèr. ^lan sam ameri~kog Udruènja menadèra u zdravstvu i tu nemate nijednog doktora medicine, nego isklju~ivo doktore
ekonomskih nauka. Dakle, zdravstveni sistem svakako treba depolitizirati i postaviti stru~ne ljude na pomenute pozicije, a doktori trebaju biti u salama i baviti se pacijentima, raditi na sebi i kontinuirano se usavr{avati, objavljivati ~lanke u nau~nim ~as op is ima...
portal slobodne bosne
dnevnih vijesti u bIh

www.slobodna bosna.ba
najveca tvornica
FELJTON
Ugledni slovenaki novinar Bla Zgaga istraio je do sada nepoznate, dugo skrivane tajne o pregovorima slovenakog i srbijanskog dravnog vrha neposredno pred raspad SFR Jugoslavije; SB objavljuje zavrni dio ovog intrigantnog novinarskog rada koji je prije publiciranja naiao na estoke reakcije nekih od glavnih aktera, prije svih biveg slovenakog predsjednika MILANA KUANA
MILO[EVI]-KUÂN
TAJNI PAKT
Nakon {to se s Milo{evi}em dogovorio o izlasku iz SFRJ, slovena~ki vrh predvo|en Ku~anom mogao se u potpunosti posvetiti prodaji oru`ja Hrvatskoj i BiH
Pi{e: BLA@ ZGAGA
sporazumu koji je slovenskoj javnosti jo{ uvijek skriven u me|uvremenu su izvje{tavali vode}i svjetski mediji. Britanski BBC je, primjerice, 18. kolovoza 2006. u ~lanku Slobodan Milosevics road to ruin odabrao sedam odluka koje su Milo{evi}a vodile u propast. Njegov sporazum s Ku~anom 24. sije~nja 1991. smje{ten je kronolo{ki na drugo mjesto. Me|u sobom su se sporazumjeli o raspadu Jugoslavije. Slovenija moè i}i, rekao je Milo{evi}. Tamo nema Srba Milo{evi}ev tijesni saveznik Borisav Jovi} je toga dana u svoj dnevnik zapisao: Dana{nji dan je mo`da promijenio ~itav razvoj Jugoslavije i krize. Najcjelovitije su sporazum Ku~anMilo{evi} i zavjeru protiv jugoslavenske federacije predstavili Laura Silber i Allan Little u knjizi Smrt Jugoslavije koja je nastala po istoimenoj televizijskoj dokumentarnoj seriji BBC-a.Milo{evi} je ujedno jasno dao do znanja da Srbija ne}e poku{ati sprije~iti Sloveniju da se otcijepi od Jugoslavije. Kad se u no}i 24. sije~nja savezno predsjedni{tvo sastalo ve} po drugi puta tog mjeseca sa zahtjevom da se hrvatska policija razoruà, Milo{evi} je imao odvojen susret sa slovenskim predsjednikom Ku~anom. Postigli su jednostavan spora-
PAKT O NENAPADANJU
Slobodan Milo{evi} i Milan Ku~an na sastanku u Beogradu dogovorili su miran izlazak Slovenije iz SFRJ
zum. Ku~an je rekao: Na tom susretu bilo je o~ito da Srbi ne}e ustrajati na tome da Sloveniju zadrè u Jugoslaviji Mi Slovenci rekli smo da èlimo pravo na svoju vlastitu dràvu. Milo{evi} je rekao da Srbi èle priznanje jednakog prava i za sebe, dakle da svi Srbi u Jugoslaviji ìve u jednoj dràvi. Moj odgovor je, naravno, bio da i Srbi imaju to pravo, ali na jednak na~in kao i Slovenci, bez posezanja u prava drugih naroda. Milo{evi} je odgovorio: Da, naravno. To je jasno. i potom smo otputovali ku}i u Ljubljanu.Srbi nisu ìvjeli u
Sloveniji i s beogradskoga gledi{ta nije bilo razlike izme|u slovenskog naroda i slovenske republike. No to nije vrijedilo i za Hrvatsku. Kad se doznalo za srpsko-slovenski sporazum, Hrvati su bili razjareni. Shvatili su ga tako da je Ku~an Milo{evi}u dao odrije{ene ruke da podijeli Hrvatsku
PUSTI SLOVENIJU, TAMO NEMA SRBA MNOGO

Autori su na vi{e mjesta u knjizi prikazali posljedice sporazuma me|u SloveSLOBODNA BOSNA I 6.3.2014.
36
RAZILA@ENJE SAVEZNIKA
Slovena~ka ùrba s progla{enjem nezavisnosti nije se svidjela hrvatskom predsjedniku Franji Tu|manu, koji je traìo da Slovenija odredi dono{enje Deklaracije o nezavisnosti
nijom i Srbijom. U poglavlju Do{ao je trenutak za Europu: Slovenski prividni rat zorno su prikazali kako je slovenska strana bez potrebe i agresivno sru{ila helikopter Gazela s pilotom Tonijem Mrlakom i prije svega kako je Srbija u saveznom Predsjedni{tvu sprije~ila op}i napad na Sloveniju koji su planirali generali JNA. Jovi} im je 30. lipnja u ime Milo{evi}a izvukao tepih pod nogama (str. 161), jer je kao srpski ~lan Predsjedni{tva glasao protiv predloènog napada ~ime je Predsjedni{tvu kao vrhovnom zapovjedniku JNA za zapovijed nedostajao samo jedan glas. Iznena|enje je bilo tim ve}e, jer je Srbija u javnim nastupima bila najagresivnija prema Sloveniji, a u stvarnosti ju je, kad su stvari krenule zaozbiljno, za{titila pred frontalnim vojnim napadom. Ako se
PRAVO NA VLASTITU DRAVU: Mi Slovenci rekli smo da elimo pravo na svoju vlastitu dravu. Miloevi je rekao da Srbi ele priznanje jednakog prava i za sebe, dakle da svi Srbi u Jugoslaviji ive u jednoj dravi
upozna sporazum Ku~an-Milo{evi}, taj prividno nelogi~an Jovi}ev potez postaje razumljiviji. Na pregovorima na Brijunima 8. srpnja Slovenija se uspjela kona~no otcijepiti. Kad su se onog jutra skupili izaslanici, savezni{tvo me|u srpskim i slovenskim vo|ama, sklopljeno 24. sije~nja kad su se Milo{evi} i Ku~an prvi put usugla{avali o odcjepljenju, dozrelo je. ...Brijunski sporazum pozdravili su kao uspjeh europske diplomacije. No bio je daleko od toga Diplomatska pobjeda pripala je Milo{evi}u i Ku~anu koji su se me|usobno dogovorili o slovenskom odlasku iz federacije na seriji susreta koji su zapo~eli 24. sije~nja u Beogradu a zavr{ila sjednicom predsjedni{tva Jugoslavije 18. srpnja. (Tada je prihvatilo zaklju~ak o povla~enju jedinica JNA iz Slovenije, op.
37
FELJTON
a.) Klju~na pitanja rije{ili su sami sudionici bez pomo}i me|unarodnih posrednika. Milo{evi} i Ku~an zajedno su izigrali i u stvari uni{tili federativnu Jugoslaviju. (str.166) Srpski i slovenski vo|e bili su do kraja lipnja 1991. a u stvari ve} i dugo prije toga, uskla|eni u skupnim ciljevima i u suprotstavljanju saveznim strukturama za koje su smatrali da ih ograni~avaju. Ku~an i Milo{evi} bili su u pravom smislu suzavjerenici, a generali JNA bili su ti koji su ostali izvan igre. Mislili su da brane teritorijalnu cjelovitost Jugoslavije. Ali nisu znali da je ta cjelovitost ve} bila sudbinski izdana i to od onoga koji se u javnosti predstavljao kao njezin glavni za{titnik. (str 166). Izjava i zaklju~ak koji dokazuju postojanje dogovora izme|u Slovenije i Srbije u tom va`nom djelu ima jo{, a knjiga Smrt Jugoslavije u svijetu je priznata kao jedan od najvjerodostojnijih prikaza krvavog raspada nekada{nje federacije. I posljednji ameri~ki veleposlanik u Beogradu Warren Zimmerman bio je vrlo kriti~an spram slovenskih poteza. U suprotnosti s prevladavaju}im stajali{tem Slovenci su bili ti koji su zapo~eli rat. Njihova deklaracija o neovisnosti koja je bila prihva}ena bez najmanjih poku{aja pregovora dovela je do toga da su i ~itava granica i grani~ni prijelazi s njezine dvije susjede Austrijom i Italijom do{le pod njihov nadzor. To je zna~ilo da je Slovenija bila jedini me|unarodni prijelaz izme|u Zapada i Jugoslavije i da je jednostrano prisvojila prava na robu namijenjenu drugim republikama kao i prihode od carine koji su predstavljali oko 75% saveznog prora~una. âk bi i manje gruba vojska od JNA reagirala na to. Najgore od svega pri tome bilo je to da je razumljiva èlja Slovenaca za neovisno{}u osudila ostatak Jugoslavije na rat. (The Last Ambassador: A Memoir of the Collapse of Yugoslavia, The Foreign Affairs, oùjak/travanj 1995) U svojoj èlji da odu iz Jugoslavije naprosto su ignorirali 22 milijuna dràvljana Jugoslavije koji nisu bili Slovenci. Oni nose prili~no veliku odgovornost za prolijevanje krvi koje je uslijedilo nakon njihovog otcjepljenja, dodao je veleposlanik. Je li postojala alternativa za Sloveniju i njeno vodstvo? Josip Boljkovac, tada{nji hrvatski ministar unutarnjih poslova, u svojim uspomenama pi{e da su se u drugoj polovici studenoga 1990. na Oto~cu kod Krke sastala izaslanstva obiju republika. Predsjednika Ku~ana pratili su predsjednik parlamenta France Bu~ar, premijer Lojze Peterle, ministar obrane Janez Jan{a i ministar unutarnjih poslova Igor Bav~ar. S hrvatskim predsjednikom Tu|manom doputovali su premijer Josip Manoli}, ministar Boljkovac i savjetnici Slaven Letica i Du{an Bilandì}.
38
IZDAJA POVIJESNOG SAVEZA

Nekada{nji hrvatski ministar unutra{njih poslova Josip Boljkovac smatrao je da se Slovenija izdajni~ki ponijela u danima raspleta jugoslovenske krize
Budu}i da je bilo jasno kako je jedini cilj Slovenije da {to prije iza|e iz Jugoslavije, zamolili smo ih, jer smo bili u mnogo teòj situaciji, da to malo odgode ili barem uspore, kako mi ne bismo ostali sami, s obzirom na to da se BiH i Makedonija jo{ nisu usu|ivale ni{ta ~initi, sje}a se Boljkovac. Obja{njavaju}i kakva se velikosrpska mreà uporno i temeljito plete oko Hrvatske Pritom sam napao i Bu~ara koji je iznosio stavove slovenske strane. Gospodine predsjedni~e, ostao sam konsterniran nakon Va{eg izlaganja. Vi idete u Europu, a mi sami u prljavi rat. Zar vi, Slovenci, doista namjeravate to u~initi? A do sada smo kroz povijest uvijek i{li zajedno. Pri~ekajmo malo da se BiH izjasni o konfederaciji. Imat }emo i Makedoniju na svojoj strani. Bit }e nas ~etiri. A i pokrajine, Kosovo i Vojvodina podràt }e nas u prvoj prilici kad se budu mogle slobodno izjasniti. Ja vam tvrdim da Milo{evi} nema snage krenuti u rat protiv svih. Armija jo{ nije sva za Milo{evi}a. Zato vas i molim da malo zastanete na tom putu u Europu! Hrvatski akademik i povjesni~ar Du{an Bilandì} u me|uvremenu je poku{ao uvjeriti Milana Ku~ana: Pri~ekajte malo. Ako budete i{li polako, korak po korak, mi ostali pridruìt }emo se Bosna i Makedonija i naravno, Hrvatska. Pri~ekajte na protumilo{evi}evsku koaliciju. (Death of Yugoslavia, str. 149)
OD PRLJAVOG SPORAZUMA DO TRGOVINE ORU@JEM

Je li slovensko vodstvo sudbonosnog 24. sije~nja 1991. moglo znati, ili barem pretpostavljati, da }e dogovor s Milo{evi}em voditi prema nasilnom ras-
padu Jugoslavije i ratu? Zbivanja u beogradskom Sava centru tih prijelomnih sije~anjskih dana 1990. godine podsje}ala su na svojevrsnu kroniku unaprijed najavljene tragedije. Kad je slovenska delegacija 22. sije~nja napustila êtrnaesti kongres Saveza komunista Jugoslavije, dvoranom je kao u ko{nici zabrujao àmor... Me|utim, premda su stvari jo{ prije Kongresa uglavnom bile vrlo jasne, u Sava centru te vru}e zimske ve~eri zavladala je prili~na neizvjesnost. Naro~ito me|u stranim izvjestiteljima, koji su, ~im je Kongres prekinuo s radom, s pitanjima doslovno zasuli nas, slovenske novinare... Kad me je jedan od njih nervozno pitao {to }e se s Jugoslavijom dogoditi sada, kad je slovenska partija tako jasno pokazala svoje neslaganje sa saveznom politikom, ja sam mu, ne trepnuv{i, odgovorio: La guerra! Rat! Tim je rije~ima opisao tada{nja o~ekivanja i strahove novinar Branko Soban u predgovoru slovenskom izdanju prve knjige trilogije U ime dràve. Bilo bi nevjerojatno da te opasnosti nije bilo svjesno i tada{nje republi~ko vodstvo koje su pored nekada{njeg predsjednika Saveza komunista ~inili najva`niji predstavnici vladaju}e Demokratske opozicije Slovenije (DEMOS). Slovenija je, naime, jo{ te iste godine, u prosincu 1990., iz inozemstva potajno primila prvu ve}u po{iljku oru`ja za Teritorijalnu obranu. Radilo se o automatskim pu{kama singapurskog porijekla koje su prispjele uz pomo} Izraela. Kasnije, kad su se sklapali poslovi s oru`jem s Rusijom, u luku Koper po~eli su stizati puni brodovi iz isto~noeuropskih luka. Manji dio oru`ja ostao je slovenskim

MILO[EVI]-KUÂN vojnicima, a ve}i dio su po lihvarskim cijenama prodali na hrvatsko i bosansko rati{te. Jo{ danas najve}i dio krivnje za trgovinu oru`jem nosi tada{nji ministar obrane Janez Jan{a, koji je u lipnju 2013. zbog korupcije kod nabavke oklopnih vozila Patria bio osu|en na dvije godine zatvora. Toliko nepravilnosti, spletki i samovolje kao u ministarstvu obrane u devedesetima nije si dozvolila ni jedna druga dràvna institucija. Ali, ~injenica da su oru`je prodavali i u ministarstvu za unutarnje poslove, dakle u policiji i u Sigurnosno-informativnoj slu`bi, nad kojima Janez Jan{a nije imao nikakve nadle`nosti, ukazuje na to da se uistinu radilo o tajnoj dràvnoj operaciji, odobrenoj na najvi{oj razini. Mogu}nost da se tada 33-godi{nji ministar Jan{a, bez znanja stranih jezika, iako uz pomo} spretnih i sposobnih suradnika i savjetnika poput Ludvika Zvonara i Andreja Lov{ina i mnogih drugih, sam dogovarao za velike poslove s oru`jem, malo je vjerojatna. Zapravo je kao ministar obrane realizirao odluke Savjeta za obranu pri Predsjedni{tvu Slovenije koje je vodio predsjednik Milan Ku~an. Sjednicama na kojima su se donosile sudbinske odluke prisustvovali su najva`niji ljudi u dràvi. Ali Ku~an ve} dvadeset godina javno tvrdi da je Slovenija ustupila oru`je Hrvatskoj, odnosno da se radilo samo o pomo}i. Kada se radilo o prodaji ili preprodaji, prema njegovim rije~ima, radilo se o nedozvoljenoj odnosno nezakonitoj trgovini. No zapisnik 3. sjednice Savjeta za obranu pri predsjedni{tvu, odràne 9. lipnja 1992., (vidi dokument) otkriva bit afere s oru`jem. Tajnoj sjednici prisustvovali su osim Milana Ku~ana i predsjednik parlamenta France Bu~ar, predsjednik vlade Janez Drnov{ek, ministar obrane Janez Jan{a, ministar unutarnjih poslova Igor Bav~ar, ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel i na~elnik Republi~kog {taba Teritorijalne obrane generalmajor Janez Slapar. Razgovarali su o dramati~nom poloàju u Bosni i Hercegovini i o posjetu potpredsjednika bh. Vlade Muhameda êngi}a. Molio je za oru`je i municiju da bi se mogli obraniti pred srpskom ofanzivom, a ministar obrane Janez Jan{a zamolio je Savjet za mi{ljenje da li da odgovore pozitivno na molbu. U raspravi su sudjelovali svi ~lanovi savjeta. Ustanovili su da Teritorijalna obrana Slovenije raspolaè s nekima od zatraènih sredstava i sloìli se s tim da im ta sredstva ustupi u opsegu koji ne ugroàva obrambene sposobnosti Slovenije. Predsjednik Milan Ku~an raspravu je
39
Posljednji susret vjeitih rivala u Haagu

Na susretu dvojice starih takmaca danas su se biv{i balkanski predsjednici sukobili u dvoboju na sudu Ujedinjenih naroda. Dok su rekonstruirali svoju vi{e od deset godina staru bitku, optuìvali su jedan drugoga za raspirivanje rata. Njihov ton je bio hladan, opho|enje neuobi~ajeno prijazno, tako je 22. svibnja 2003. o saslu{anju Milana Ku~ana na me|unarodnom sudu za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji izvijestio The New York Times. Na stolcu za svjedoke na su|enju za ratne zlo~ine protiv Slobodana Milo{evi}a sjedio je Milan Ku~an, dugogodi{nji vo|a Slovenije, prve republike koja se otcijepila od biv{e Jugoslavije godine 1991. Obojica starih komunisti~kih vo|a vi{e su se puta susreli na pregovorima koji su bili uvod u raspad Jugoslavije. Ku~an Milo{evi}u koji je sjedio nekoliko metara sa strane nije uputio niti jedan pogled... Danas je Milo{evi}, {to je ve} postalo uobi~ajeno, poku{ao zamijeniti uloge. [to vam je trebao taj rat? upitao je Ku~ana za vrijeme unakri`nog ispitivanja... Tvrdio je da su se konflikti 1990. i 1991. mogli izbje}i i otvoreno rekao Ku~anu: Vi ste izabrali nasilje, vi ste osobno imali odlu~uju}u ulogu. Ku~an je kao svjedok tuìla{tva predstavio sudu druga~iju pri~u. Rekao je da mu je ve} 1989. godine, kad su po~ele politi~ke napetosti me|u jugoslavenskim republikama, postalo jasno da }e Milo{evi} upotrijebiti sva sredstva, uklju~uju}i i nasilje, da sa~uva sve Srbe u jugoslavenskoj dràvi. Milo{evi}eva je poruka bila da se, ako se Jugoslavija raspadne, Srbija nikad ne}e sloìti s poloàjem u kojem bi dio srpskog naroda koji ìvi izvan Srbije ostao izvan njezinih granica, svjedo~io je Ku~an. To je stajali{te ukazivalo na to da }e se granice mijenjati silom (The New York Times, 22. svibnja 2003.) A na konkretno pitanje tuìtelja Geoffreyja Nicea o sastanku 24. sije~nja 1991. u Beogradu na kojem je bio dogovoren slovensko-srpski pakt, Ku~an je odgovorio: U pogledu tog bilateralnog susreta koje je bilo izme|u vodstva Slovenije i vodstva Srbije... Izaslanstva na tom susretu, a bili smo prisutni i optuèni i ja, mi smo mogli samo ustanoviti da je tada nastupio kraj preoblikovanju Jugoslavije u konfederaciju. (Magnetogram saslu{anja svjedoka Milana Ku~ana, Me|unarodni sud za ratne slo~ine za biv{u Jugoslaviju, Haag, 21. svibnja, 2003, str. 20893.) Pola godine kasnije izbio je rat.
RAZMJENA OPTU@BI
Na su|enju Milo{evi}u u Haagu Milan Ku~an i Slobodan Milo{evi} optuìvali su jedan drugog za raspirivanje rata
FELJTON
zaklju~io suglasno{}u svih ~lanova Savjeta sa stavom da se Savjet slaè s prijedlogom ministra za obranu, da se dio zamoljenih sredstava naoruànja i vojne opreme moè ustupiti Bosni i Hercegovini. Pri tome im nadle`ni organi sredstva naoruànja i streljivo prodaju a rabljenu vojnu opremu ustupaju bez naknade. (Zapisnik 3. sjednice Savjeta za obranu Predsjedni{tva Slovenije, Ljubljana, 12. lipnja 1992., istaknuo B. Z.) Priloèni popis oru`ja za koje je molila bosanska vlada otkriva da se radilo o oru`ju i opremi za hiljadu pripadnika bo{nja~ke vojske koji su se u ljeto 1992. u organizaciji slovenske Teritorijalne obrane potajno obu~avali u Svetlem Potoku u Ko~evskom rogu. Rabljena vojna oprema koju su im besplatno ustupili bile su prije svega uniforme i intendantska oprema. Dràvni vrh Republike Slovenije bio je, dakle, taj koji je u lipnju 1992. nakon me|unarodnog priznanja i ulaska Slovenije u Organizaciju Ujedinjenih naroda jednoglasno odredio prodaju oru`ja usprkos me|unarodnom embargu na izvoz oru`ja na podru~je nekada{nje Jugoslavije. I obu~avanjem stranih vojni~kih jedinica na svojem teritoriju Slovenija je kao ~lanica UN-a kr{ila vi{e me|unarodnih konvencija. Oru`je se u ogromnim koli~inama iz Slovenije prodavalo ve} i ranije. Prema dosad poznatim podacima, prvu odluku o prodaji oru`ja Savjet je donio ve} u julu 1991. iako su o tome zasad poznata samo usmena svjedo~enja sudionika, a pisana dokumentacija jo{ nije dostupna javnosti. Predsjedni{tvo Slovenije je pomo} Hrvatskoj slu`beno potvrdilo 26. augusta 1991. No Jan{a je ve} vi{e puta izvje{tavao ~lanove Predsjedni{tva o prodaji oru`ja. U skladu s tim usmjerenjem presjedni{tva na posljednoj sjednici kad se rje{avao taj problem prihva}ena je i odluka da se ide u prodaju prijenosnih raketnih sustava kojima te godine ili 1992. istje~e formalni rok upotrebe. Za Hrvatsku je to zanimljivo, tada im je to trebalo, izme|u ostaloga im je povjerio u novembru 1991. (Magnetogram 81. sjednice predsjedni{tva Slovenije 29. studeni 1991., istaknuo B. Z.) O prodaji oru`ja odnosno ustupanju i pomo}i raspravljalo se na jo{ nekim sjednicama. êsto upotrebljavani izrazi tada{njih
POÊTAK KRAJA JUGOSLAVIJE

Povla~enje jedinica JNA iz Slovenije bilo je uvod u krvavi raspad SFRJ
slovenskih vode}ih politi~ara kao {to su pomo} ili ustupanje bili su dakle tek eufemizam za unosnu prodaju. Ina~e, ti su se na~elni dogovori o prodaji oru`ja odvijali na najvi{em vrhu, izme|u Izetbegovi}a, Ku~ana i Tu|mana. (Izjava svjedoka Ivana Horvata, kupca oru`ja za bosanske Hrvate, pred istra`nim sucem Okru`nog suda u Ljubljani, 8. prosinca 1998.) Trgovina oru`jem bila je, dakle, jednoglasno odobrena od strane onih istih slovenskih vo|a koji su u sije~nju 1991. sklopili sporazum sa srpskim vo|om Slobodanom Milo{evi}em, ili su se u kolovozu 1991. potajno dogovarali s Dobricom ]osi}em. Operativno je prodaju oru`ja vodio ministar obrane Janez Jan{a.
DR@AVNI VRH KRIJE TRGOVINU ORU@JA

Sve do danas za trgovinu oru`jem i nepravilnosti u njoj u Sloveniji nije nitko kazneno odgovarao. Politi~ke elite sebi su, naime, utjecajem na pravosu|e osigurale imunitet u pogledu trgovine oru`jem. U îleu i Argentini su s prodajom oru`ja Hrvatskoj postupili druga~ije. U îleu su osudili tada{nji vojni vrh, osumnji~en je bio i predsjednik Augusto Pinochet koji je prije su|enja umro. Argentinskog predsjednika
TRGOVINA ORUJEM KAO DRAVNI PROJEKAT: Kao ministar obrane Janez Jana realizirao je odluke Savjeta za obranu pri Predsjednitvu Slovenije koje je vodio predsjednik Milan Kuan. Sjednicama na kojima su se donosile sudbinske odluke prisustvovali su najvaniji ljudi u dravi
40
Carlosa Menema osudili su na sedam godina zatvora. Odluka o zaustavljanju trgovine oru`jem donijeta je 6. sije~nja 1993. na sastanku kod predsjednika Republike Milana Ku~ana. Sastanku su prisustvovali predsjednik Parlamenta Herman Rigelnik, predsednik vlade Janez Drnov{ek, ministar obrane Janez Jan{a, ministar unutarnjih poslova Igor Bav~ar i ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel. Od ovog trenutka sve {to bi bilo tko u Sloveniji u~inio postaje nelegalno i podlijegalo bi kaznenom progonu, rekao je okupljenima Milan Ku~an. Naime, ve} od godine 1991. u Sloveniji je vrijedio isti kazneni zakonik, iako su ga neki do tog sastanka kr{ili bez posljedica. Ali ministar obrane Janez Jan{a kasnije se nije pridràvao dogovorene zabrane prodaje oru`ja i sporovi izme|u njega i predsjednika Ku~ana vodili su do otkrivanja oru`ja na mariborskom aerodromu i vojnog nasilja u kraju Depala Vas. Na tom su sastanku najvi{i predstavnici Slovenije donijeli jo{ jednu sudbonosnu odluku. Predsjednik Ku~an je prisutne funkcionare pozvao na prikrivanje i zavjet {utnje. Predloìo im je da za van vrijedi stajali{te da Slovenija nije nikad pomagala Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oru`jem i obu~avanjem vojnika. U nastavku je dodao: Istini ne}e koristiti, jer ovdje postoje dvije istine. Jedna za javnost, a druga za ovo. (Magnetogram sastanka kod Predsjednika Republike, Ljubljana, 6. sije~anj 1993.) Njegovim prijedlozima nije se nitko usprotivio. Sloìli su se da Slovenija od toga dana vi{e ne}e prodavati ili prevoziti oru`je Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Zaklju~ili su da za javnost - za gra|ane Republike Slovenije - postoji druga istina: da prodaje oru`ja nije nikad ni bilo. Tada se zapravo rodila afera trgovine oru`jem. Na novinarsko pitanje jesu li u sije~nju 1991. bili svjesni da priznanje prava svim Srbima da mogu ìvjeti u jednoj dràvi vodi do nasilne promjene republi~kih granica i do ratova, Milan Ku~an je odgovorio da sadràj izjave o januarskom razgovoru u Beogradu jasno pokazuje da Slovenija smatra da su sudionici razgovora o budu}nosti SFRJ republike. Pri tome stajali{tu implicitno smo po{tovali na~elo Helsin{ke deklaracije o nenasilnoj promjeni granica jer smo bili svjesni da takvo stajali{te ujedno i najbolje osigurava mirno rje{enje krize. Takvo razmi{ljanje Slovenije uklju~ivalo je i za{titu nacionalnih manjina koje su ìvjele unutar granica ve}inskih naroda. Ponovio je da je bilo posve jasno da pravo bilo kojega naroda na vlastitu dràvu ne moè i}i nau{trb jednakog prava drugih naroda na vlastitu dràvu. Na susretu u Beogradu, kao i na susretima s vodstvima drugih republika nismo izrekli ni{ta drugo osim toga da svoje pravo na samoodlu~ivanje, koje smo demokratski potvrdili na referendumu u prosincu 1990., èlimo ostvariti na miran i sporazuman na~in, ne protiv ikoga, i ne na ra~un jednakih prava
KRENJE EMBARGA: Dravni vrh Slovenije bio je, dakle, taj koji je u lipnju 1992. nakon meunarodnog priznanja i ulaska Slovenije u UN jednoglasno odredio prodaju oruja usprkos meunarodnom embargu na izvoz oruja na podruje nekadanje Jugoslavije
drugih naroda. A o tome koliko su stajali{ta u pogledu jednakih prava drugih naroda doista bila zajedni~ka stajali{ta rje~ito svjedo~e kasniji doga|aji na podru~ju nekada{nje SFRJ, zapisao je. U na~elima za koja smo se zauzimali u tada{njim razgovorima u Beogradu i u drugim republikama nije mogu}e na}i argumente za opravdavanje nasilne promjene granica, nasilnog rje{avanja jugoslavenske krize, odnosno rata, dodao je. (odgovor Milana Ku~ana na
novinarska pitanja, 13. velja~e 2014). Na pitanje je li se ikada suglasio s prodajom oru`ja iz skladi{ta Teritorijalne obrane odgovorio je: I Predsjedni{tvo i Savjet za obranu bili su suglasni da Slovenija i oru`jem pomogne napadnutim republikama Hrvatskoj i BiH onoliko koliko se ne}e ugroziti na{a vlastitu sigurnost. Ocijenili smo da je ta pomo} ujedno i najbolja obrana Slovenije pred opasno{}u da se rat vrati na slovenski teritorij. Nemam razloga da bilo {to dodajem ili oduzimam svojim tada{njim stajali{tima. Te su poslove operativno vodili vlada i ministarstvo obrane. Slovensko politi~ko vodstvo je najprije sporazumom sa Srbima izdalo Hrvate. Uskoro zatim je tajnom prodajom oru`ja Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini izigralo Srbe. Danas, dvadeset godina kasnije, mogu gra|ani Slovenije osjetiti da je ista politi~ka elita prevarila i njih jer ìve u dràvi punoj laì i prevara i bez radnih mjesta, budu}nosti i perspektive. Gra|ani Slovenije danas ve} pla}aju za grijehe koje je svojim neeti~nim postupcima prouzro~ilo vodstvo koje su sami izabrali. (Kraj)
Sa slovenskoga prevela Irena Mili~i}.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Ministarstvo rada i socijalne politike
Sretan 8. mart, Me|unarodni dan èna!

41
DU[KO IVANOVI]
Pi{e: AHMED BURI] Foto: MARIO ILIÎ]
ad je, negdje na po~etku ove 2014., iz Ko{arka{kog saveza BiH procurio spisak mogu}ih nasljednika Aleksandra Petrovi}a, jedno ime se u odnosu na ostala naprosto izdvajalo. Du{ko Ivanovi} (56), legenda crnogorske, jugoslovenske i euro ko{arke spada u sami vrh toga zanata: tu negdje gdje su trenutni Barcelonin trener Xavi Pascual, Realov Pablo Laso ili Georgios Bartzokas iz Olympiacosa. E sad, ako se zna, a zna se, da oni najpoznatiji i najpla}eniji (M Messina, Obradovi}, Tanjevi} ili Blatt) uglavnom rade za sedmocifrene ugovore, onda je jasno za{to je pro{loga petka bilo pomalo nevjerovatno vidjeti jo{ uvijek isklesanu bistu s licem surog orla: Du{ko Ivanovi} je, kona~no, tu. Da s ko{arka{kom reprezentacijom BiH, kojoj je pro{lo Evropsko prvenstvo dalo kredit i nadu da se moè probiti me|u {esnaest najboljih na Kontinentu. Istina i bog, iz ove perspektive djeluje sasvim neizvjesno ho}e li se to prvenstvo, zakazano u Ukrajini 2015. uop}e odràti, ali {ta je tu je.
PRAVI GLADIJATOR
Na{a je reprezentacija je izvukla naizgled laku grupu - Island i Velika Britanija. Ve}ina razmi{ljanja nakon izvla~enja i{la su u pravcu da dosta toga ovisi u kakvom }e sastavu zaigrati Britanci, jer {ta ako do|e Luol Deng? Me|utim, blagi osmijeh s isklesanog lica govori nema veze ko god bude igrao, mora}e dati 110 posto da nas pobijedi. Uvijek {krt na rije~ima, nerazmetljiv, pravi gladijator, Du{ko Ivanovi} je najbolja mogu}a opcija za selektora u ovom trenutku. Opet, dakle, aferim Ko{arka{kom savezu. Ljudi rade. No, ne}emo o tome. Oni koji ga pamte, znaju. Bio je jedan od najopakijih trpa~a jugoslovenske lige u povijesti. Da, ba{ tako. Gra|en skoro savr{eno, dinaridska kombinacija mi{i}a i kostiju, uz {ut koji skoro da nije imao luk, sa svojih je 196 centimetara igrao dvojku ({utera), odnosno malo krilo koje je, prakti~no, dràlo podgori~ku, tada titogradsku Budu}nost, u Prvoj ligi. On, Du{ko, bi obi~no davao ~etrdesetak poena, njegov dvije i po godine stariji brat Dragan dvadesetak, koliko, otprilike i ostatak ekipe, i to bi bilo - to. A stvar je po~ela u rodnom Bijelom Polju: to su brda, i nekako se ba{ i ne o~ekuje da odatle stiù velemajstori akademske igre. No, igra~i poput Predraga Drobnjaka ili Nikole Pekovi}a stigli su do NBA. Du{ko se sje}a: Pomalo ~udno to sad moè izgledati, ali mi smo u Bijelom Polju imali staklene
42
DUKO IVANOVI
SELEKTOR
table. @ivjeli smo deset metara od stadiona. Otad je ~etrdeset godina, i tada se ko{arka igrala napolju. Dvije i po godine stariji brat Dragan i ostala ekipa krenuli smo bacati na ko{, ne razmi{ljaju}i da }emo jednog dana biti igra~i. Imali smo sre}u da je ne{to stariji od nas Mi{o Baki}, legenda crnogorske ko{arke, jedan od najboljih igra~a, igrao tu. Zimi smo znali sklanjati
snijeg sa terena da bismo mogli {utirati. Tako se rodila ljubav. Kad neko na taj na~in postane igra~, logi~no je da zna vrijednost svih stvari. Du{ka, iz tog, a iz ovog vremena, koji }e za bratom Draganom oti}i u Titograd, mo`da najbolje opisuje ova anegdota. Prijatelj, koji je bio uspje{an stonoteniser, pri~a o danas izgubljenom takmi~enju kroz koji su
SURI ORAO NA ÊLU LETE]IH ZMAJEVA
Prole nedjelje u Sarajevu je Crnogorac DUKO IVANOVI, nekadanji trofejni jugoslovenski koarka i jedan od najcjenjenijih evropskih trenera, i slubeno promoviran kao novi selektor koarkake reprezentacije Bosne i Hercegovine; na suradnik razgovarao je sa Ivanoviem o njegovoj blistavoj sportskoj karijeri i planovima koje ima sa najboljim naim koarkaima
NAJVE]E UZDANICE
Du{ko Ivanovi} trenirao je Mirzu Teletovi}a dok je igrao u Tau Ceramici
(tada Ivangradu), spavali su s nama pod {atorima.
TRI ZA JEDNU
I kasnije, u Jugoplastici, gdje }e dva puta osvojiti evropsku krunu, i u Limogesu, Du{ko }e uvijek stajati s obje noge na zemlji. Mo`da ~ak i previ{e, jer ga u evropskoj ko{arka{koj javnosti bije glas da je goni~ robova, trener koji ne zna za ne}u i ne mogu. Moja je filozofija takva: vjerujem samo u rad. Ne govorim mnogo van terena, sve {to imam re}i i pokazati treba ostati tu, u dvorani. I tako }e biti sa reprezentacijom Bosne i Hercego-
reprezentaciji Srbije, mogli promijeniti svoje odluke. Uz Nurki}a i Sulejmanovi}a, plus provjerene snage Teletovi}a, \edovi}a, Gordi}a, Stipanovi}a, i u Panathinaikosu probu|enog Wrighta, mogla bi to biti ekipa koja bi poharala mo`da i najja~a u regiji. No, Du{ko, zasad, ne}e tako daleko: ve} pro{log vikenda oti{ao je u Aleksandrovac pogledati Nemanju Gordi}a u Igokei, i u svom stilu prokomentarisao: Nije danas bio tako dobar kao u ostatku sezone, ali ra~unam da moè igrati na pozicijama jedinice i dvojke. Du{ko otvoreno priznaje da je Mirza Teletovi} bio prevaga zbog koje se odlu~io
Mislim da je sjajni Mirza Teletovi} prevagnuo da prihvatim poziv Ko{arka{kog saveza BiH
se filtrirali talenti u raznim sportovima, koji }e kasnije postati regionalne, ili svjetske zvijezde: Takmi~enje se zvalo Me|urepubli~ke omladinske sportske igre (MOSI), i za svoj grad(i}) su igrali i ve} afirmirani igra~i, poput recimo rukometa{ice Maje Bulatovi}, ko{arka{a Vlade Divca i @arka Paspalja, ili atleti~ara Seada Konde. Tako su Du{ko i Dragan do{li braniti boje Bijelog Polja, ve} su igrali u Budu}nosti, ali nisu htjeli koristiti nikakve privilegije. Umjesto da idu spavati u Hotel u Beranama
vine: moji saradnici i ja - tu su jo{ Nenad Trajkovi}, ~ovjek sa NBA iskustvom u Phoenix Sunsima i trener [irokog Ivan Veli} - napravi}emo ekipu od najboljih igra~a. Da se ispravim, od najboljih igra~a za ekipu, koji ho}e stvoriti atmosferu i mogu zadovoljiti kriterije. Zakucano. No, kao i kod svih velikih, valja ~itati izme|u redova. Igrati pod dirigentskom palicom takvog selektora je izazov, i ve} se pojavljuju {pekulacije da bi Kuzmi} ili Savovi}, koji su bili vi|eni u
preuzeti BiH. To je igra~ najvi{ih kvaliteta i vrlo dobar momak. Mirza uzvra}a: Pro{ao sam u TAU Ceramici za tri godine sve s njim i mogu re}i da sam ponosan {to vjeruje u mene. Kad s njim pro|ete pripreme za jednu sezonu, spremljeni ste za tri naredne, eto o takvom se treneru radi. Na na{e pitanje da se slu~ajno nije umorio od liga{kih takmi~enja, [panije, i Eurolige gdje je dotakao dva finala, ali nijednom nije zavr{io na vrhu, samo se osmijehnuo: Ne, imao sam ponude drugih klubova, ali me
43
DU[KO IVANOVI]
AUTORITET I PRAVDA
Crnogorski ko{arka{ki stru~njak na vru}em terenu u [paniji
SOBIN U BLOKU
Ivanovi} u dresu Jugoplastike
AMERI^KA STVAR
Praka, boansko oruje

Ko{arka je, kako znamo, ameri~ka stvar, nastala preko okeana, i sad je globalna stvar, igra se na svim paralelama i meridijanima. No, ~ini se da se nigdje nije tako su{tinski i tako jako primila kao ovdje, u jugoisto~noj Evropi, Zapadnom Balkanu, ili kako vam ve} bilo drago zvati naj(ne)sretniji komad zemlje. I to, uglavnom, zbog {uta. Amerika je uvijek bila u prednosti jer je taktika po~ivala na odbrani - briljantan {ut su imali samo najve}i - dok se ovdje sve uvijek baziralo na tome, da se {to brè, ljep{e i efektnije naranàsta lopta probaci kroz mreìcu. Pored veli~ina poput Radivoja Kora}a, Ive Daneua, Dragana Ki}anovi}a, Mirze Deliba{i}a, Draèna Dalipagi}a, Draèna Petrovi}a, Predraga Stojakovi}a, u manjim klubovima rasli su igra~i ~ija je pra}ka bila fantasti~na, ali ih je manjak fizi~kih predispozicija, ili okolnosti u kojim su narastali, ostavio u drugom redu slave i u urbanim legendima. Radmilo Mi{ovi} i Dragan Arsi} u â~ku, Branko Skro~e u Zadru, Rudolf Jugo u Rijeci, Kire Vladi~evski u Skoplju, Zoran Kre~kovi} i Milan Mla|an u Rakovici, bili su pi{tolji koje je bilo milina gledati i zbog kojih su se pratile (tada neredovne i neuredne) statistike u dnevnim sportskim novinama, kako bi se prona{la cifra ve}a od - 40. Za Du{ka Ivanovi}a bi se moglo re}i da je pomirio ta dva svijeta - samouki i u~eni. Ima ne{to u tome, sje}am se da kad sam po~injao drào sam loptu i ruku prili~no
nisu zadovoljavale. Kako nekada nisam ni sanjao da }e mi ko{arka biti ìvot, jer sam i radio kao pravnik i mislio da }e sve stvari bitno druga~ije izgledati, tako mislim i danas. Ovo je ekipa koja zasluùje put prema vrhu i u~ini}u sve da tako i bude. ôvjeku poput Du{ka Ivanovi}a, proku{anom i dokazanom na svim stranama - ne moè se ne vjerovati. Jer, i njegova karijera je imala dvije strane. Kao klupski igra~ bio je na vrhu, prvak Jugoslavije, prvak Evrope, pravi car. S reprezentacijom blagi ~ovjek kamenog lica nije imao previ{e sre}e.
REPREZENTACIJA ZVANA Ê@NJA

Bio sam pozvan u ekipu za Univerzijadu u Bukure{tu 1983. i bilo je tako da sam vi{e sjedio na klupi nego igrao. Nisam rekao nijednu rije~, trenerova je zadnja, znam da dvanaestorica ne mogu igrati, i poslije nisam toliko mislio o tome. Kad me je Duda Ivkovi} pozvao na pripreme za Olimpijadu u Seoul, imao sam skoro trideset i dvije godine, dobio sina, i iako mi je on dao vremena da se odlu~im, i kazao mi da }u imati prostora da igram, zahvalio sam se. Mislio sam da ne}u mo}i posti}i ono {to sam napravio u klupskoj ko{arci i zahvalio se, prisje}a se Ivanovi}. I, nakon ~etvrt stolje}a, sada je ovdje. Da kao trener na reprezentativnom planu, nadamo se, naplati ono {to nije uspio kao igra~. Za novce, rekosmo, nije do{ao. Za eventualni put reprezentacije BiH u evropski vrh bi}e mu potrebne najmanje dvije stvari. Ljubav i snaga. Toliko je puta pokazao da ih ima. I malo sre}e, naravno. A ona uvijek prati velike. I hrabre. Onakve poput Du{ka Ivanovi}a.
ONAJ KOJI ZNA ZA[TO

Du{ko Ivanovi} na svojoj prvoj press konferenciji u Sarajevu
nisko, i onda sam, ne zbog nekog stila nego zbog protivni~kih odbrana morao podi}i, tako da je izgledalo da {utiram ravno. Jednom je i pokojni profesor Aleksandar Nikoli} gledaju}i me na treningu rekao: Du{ko, vala, ti to nekako ~udno radi{, ali poga|a{. Ba{ tako, ni svaki {ut Mirze Teletovi}a ne izgleda izra|en do kraja, ali, izme|u ostalog, u tome je tajna. Ne poga|aju oni koji znaju kako, nego oni koji znaju - za{to.
44
ZOI U BOJI
On je jedan od najboljih fotoreportera u regiji, njegove fotografije objavljivane su u najprestinijim novinskim izdanjima u svijetu, on radi za European Pressphoto Agency, on je, jednostavno, FEHIM DEMIR; bio je usamljeni bosanskohercegovaki fotoreporter na Zimskim olimpijskim igrama u Soiju, to je dovoljan razlog da pogledate njegove kadrove sa jedne od dvije najvanije sportske manifestacije u ovoj godini
46
EKSKLUZIVNA FOTOREPORTA@A
TAJ DIVNI SOI, KO SUNCA SJAJ
47
BITAK I (NE)VRIJEME
Osamdeset godina je prolo otkako se njemaki filozof MARTIN HEIDEGGER oduevljavao HITLEROM, a rijeke tinte potroene su na to da se velikog mislioca opravda i ogradi od nacizma; ovih dana iz tampe po prvi put izlaze njegove Crne sveske a evropska javnost je uzburkana i podijeljena zbog sadraja privatnih notesa koji su decenijama krili Heideggerove misli o proraunatim Jevrejima, njihovoj svjetskoj uvezanosti i o potencijalu nacional-socijalizma
CRNE SVESKE CRNOG MARTINA

Pi{e: ADISA BA[I]
UTOÎTE U PRIRODI
Heidegger se u svoju kolibu sklanjao u vrijeme denacifikacije kada je proganjan, ali je i ina~e tamo traio sklonite od uurbanog mehanizovanog svijeta koji je prezirao
taro je pitanje moè li veliki umjetnik ili mislilac biti genije nesvakida{njeg talenta kojem se divimo, a u isto vrijeme biti politi~ki kompromitovana budala koja zasluùje svaku osudu. Te{ko se izgleda mirimo sa tim proturje~jima, pa uglavnom nalazimo olak{avaju}e okolnosti za velikane, zatvaraju}i o~i pred sjenom koju su svojim izjavama, izborima i odlukama bacili na svoje djelo. Ali kako uop{te mogu biti veliki oni koji su podràvali nacionalizam, fa{izam, rasizam? Da li ih njihovo djelo amnestira? Ima li estetike mimo etike? Jedan od velikana evropske filozofske misli, Martin Heidegger, upravo je osoba oko ~ije se nacisti~ke mrljetine iz pro{losti ve} decenijama vode polemike. Ovih dana one su kulminirale.
NACIZAM JE U KORIJENU NJEGOVOG MI[LJENJA

Pune ~etiri decenije, od 1931. godine pa sve do po~etka sedamdesetih, ovaj njema~ki filozof je ispisivao svoja razmi{ljanja i zapaànja u crne notese, prave}i tako svojevrsni dnevnik svog mi{ljenja. @elja mu je bila da to djelo bude objavljeno kao njegovo posljednje, a ovog februara se to i ostvaruje: pojavljuju se prva tri toma zapisa iz njegovih Crnih sveski. U tim sveskama su obuhva}ene, historijski gledano, najzanimljivije i najkontroverznije godine Heideggerovog ìvota (1931.1941.) a ve} su prvi objavljeni odlomci izazvali pravu lavinu reakcija u Njema~koj i Francuskoj. Decenije su potro{ene na obja{njavanje kako Heidegger ba{ i nije bio antisemita nego zapravo disident i `rtva okolnosti, ali njegove bilje{ke ostavljaju malo prostora za takvo uvjerenje. Pariz je, pi{u pomalo zajedljivo njema~ke novine Frankfurter Allgemeine, glavni grad najiracionalnijeg mogu}eg Heidegger kulta, a nova otkri}a su teàk udarac Francuzima. Ovo je debakl i za francusku poslijeratnu filozofiju jer je njena
48
Veliki mislilac i/ili antisemita

HEIDEGGER I NACIZAM
klju~na figura Jacques Derrida, ~ije je ukupno djelo George Steiner nazvao fusnotama za Heideggera, pi{e njihov komentator Jrg Altwegg. Francuzi su se dali u odbranu Heideggera, polemi{u, obja{njavaju, nalaze opravdanja, poku{avaju da sprije~e objavljivanje kriti~kih tekstova o Heideggeru, prozivaju i napadaju one koji pre~e{ljavaju njegovu biografiju i njegove Crne sveske. Nijemci su mnogo uzdràniji i kriti~niji. âk je prire|iva~ Crnih sveski Peter Trawni, direktor vupertalskog Instituta Martin Heidegger, nedavno ustvrdio da su Heideggerova zapaànja o Jevrejima te{ko probavljiva! On kaè: Odavno su poznate Heideggerove antisemitske izjave, njegovo antijevrejsko raspoloènje je vidljivo jo{ u pismima Hanni Arendt i supruzi Elfridi. Iako ne zasluùje opravdavanje, to raspoloènje se ranije moglo razumjeti kao izvjesna slabost i podlijeganje atmosferi tog vremena. Me|utim, sad je postalo jasno da je on taj antijevrejski resantiman u~inio povodom svog filozofskog mi{ljenja. To mu daje jednu drugu, zastra{uju}u dimenziju. Ta~no je da je Heidegger imao sa Jevrejima prijateljske, intelektualne i ljubavne veze, ali pitanje je, smatra Trawni, {ta bi ti ljudi mislili o njemu da su znali {ta pi{e u Crnim sveskama. Klju~ni trenutak Heideggerovog nacisti~kog ushita je 1933. kada prihvata mjesto rektora Univerziteta u Freiburgu. O tom vremenu razli~iti izvori razli~ito izvje{tavaju. Britanski profesor teologije George Pattison u svojoj knjizi Kasni Heidegger nalazi razumijevanja za filozofovo nekada{nje odu{evljenje novom jakom desni~arskom strankom. On ipak tvrdi da je Heidegger sa velikim odu{evljenjem prihvatio nacisti~ku ideologiju i vladavinu rasnih zakona na univerzitetu, te da je svojim prvim rektorskim govorom Hitlera ukivao u zvijezde. Drugi izvori redaju razne negativne pri~e o Heideggeru: da je u tom periodu nosio na posao odje}u nalik na uniformu i nacisti~ke simbole, da je prekidao {kolovanje Jevrejima, dijelio otkaze, zabranjivao im ulazak u biblioteku (pa ~ak i svom slavnom mentoru, profesoru Husserlu) Heidegger se nikada nije izvinjavao za svoje politi~ke stavove, ali je u ~uvenom intervjuu koji je dao tek 1966. opovrgao ve}inu poznatih pri~a o svojoj netrepeljivosti prema Jevrejima i proglasio ih objedama. Kao ~est i neobi~an argument u Heideggerovu odbranu, navodi se njegova dugogodi{nja ljubavna veza sa filozofkinjom, Jevrejkom i ènom koja je ìvot posvetila razumijevanju mehanizama nacisti~kog zla, Hannom Arendt. Ova veza je neizostavna u njihovim biografijama, pa se ~ak i u filozofskim enciklopedijama spominje da je ta
MISTERIJA JEDNE OD CRNIH SVESKI
Heidegger je bio veliki zavodnik i razara brakova

Pisac i esejista Egon Vietta bio je odu{evljen Martinom Heideggerom, dopisivao se sa njim, smatrao ga svojim duhovnim mentorom. Druìli su se, ali Heidegger je vremenom postao mnogo odu{evljeniji Egonovom suprugom Dorotheom nego svojim u~enikom. Dorothea napu{ta supruga i nastavlja ìvot kao jedna od Silvio Vietta mnogobrojnih Heideggerovih ljubavnica. Ona umije dobro de{ifrovati njegov rukopis pa prekucava njegove sveske. Otuda se sveska iz 1945. i 1946. godine na{la kod nje kad je ova mlada èna iznenada preminula, ostavljaju}i za sobom sina Silvija. Silvio se kasnije sprijateljio sa Heideggerom, a danas je on profesor knjièvnosti i jedan od najgorljivijih branitelja Heideggera u Njema~koj. On je svesku iz maj~ine zaostav{tine ovih dana predstavio javnosti, a o napadima na svog idola je rekao: On je u Jevrejima vidio prora~unati duh na djelu i pri tome je zanemario da su Jevreji bili prisiljavani na neka zanimanja. Ali glavna meta njegove kritike je jednostranost racionalizma, a to nema nikakve veze sa antisemitizmom. Heideggerova kritika Jevreja je kritika civilizacije, a ne rasizam.
afera ostavila neizbrisiv trag na oboma i da je u razli~itim oblicima trajala decenijama, iako Martin nikada nije napustio svoju suprugu Elfride. Hannah je navodno poslije rata iskoristila svoj veliki me|unarodni uticaj da pomogne Martinu kada je u procesu denacifikacije ostao bez posla i bio prakti~no ekskomuniciran. Navodno je ona bila ta koja mu je dala ideju da se brani tvrdnjama kako je zapravo sve vrijeme bio disident i slijedio nacisti~ki ideal koji je Hitler okrutno izdao. Heideggerova poslijeratna odbrana jeste bila ta da je on u fa{izmu najprije vidio pobunu protiv mehanizacije ljudskog dru{tva a da je pokret na kraju zavr{io kao raspojasani poludjeli modernizam. Bilo je i drugih Jevreja, studenata i prijatelja sa kojima je Heidegger navodno odràvao vezu sve vrijeme i koje je kasnije navodio kao dokaz da zapravo nije fa{ista. Uz Hannu Arendt tu su i Leo Strauss, PJESNIK PAUL CELAN
Uzaludno ~ekanje Heideggerovog izvinjenja
Emmanuel Levinas, Hans Jonas, te dvoje jevrejskih pjesnika s kojima se sretao nakon rata - Paul Celan i Mascha Kalko u koju se Heidegger, poznati ljubitelj èna, odmah i zaljubio.
TRAGAJU]I ZA BITKOM PROPUSTIO SU[TINU

Paul Celan, Jevrej koji je preìvio logor i izgubio u holokaustu ve}inu porodice, godinama je oklijevao da se sretne sa Heideggerom. Smatralo se da bi taj susret bio pranje filozofove savjesti, javni oprost. Susret se kona~no odigrao 1967. godine kada je Celan posjetio Heideggera u njegovoj kolibi u Todtnaubergu. Tada je nastala i Celanova istoimena pjesma, hermeti~na, vi{ezna~na i ~esto tuma~ena. Smatra se da je u toj pjesmi Celan priznao odlazak po neku vrstu izvinjenja, ili barem znaka da filozof àli zbog onoga {to se dogodilo. Pjesma zavr{ava naglim po~etkom ki{e, bez pravog razrje{enja, bez o~ekivanog raspleta Ovaj susret je zanimljiv jer je Heideggerova koliba bila svojevrsno mitsko mjesto - tamo se on sklanjao u poslijeratnim vremenima denacifikacije kad je progonjen, ali je u prirodi traìo uto~i{te i od uùrbanog mehanizovanog svijeta koji je prezirao. U istoj kolibi je u vrijeme svog nacisti~kog zanosa Heidegger pravio propagandne skupove i Celan koji se upisao u njegovu knjigu gostiju aludira u svojoj pjesmi na to da su se u tu istu knjigu upisivali ranije ideolozi zlo~ina protiv Jevreja.
49
BITAK I (NE)VRIJEME
Me|u poznatim anegdotama o Heideggerovom antijevrejskom raspoloènju su i njegova dva razgovara sa kolegom Karlom Jaspersom. U jednoj prilici Jaspers je pozvao Haideggera da se o~ituje o jevrejskom pitanju i toj prokletoj gluposti o Sionskim mudracima. Heidegger je ostao suzdràn i upozorio da postoji opasna me|unarodna povezanost Jevreja. U drugoj prigodi Jaspers se poàlio da mu se èna koja je Jevrejka rasplakala ~itaju}i uàsne novinske napise o sve ve}oj mr`nji prema Jevrejima, a Heidegger je samo odgovorio: Korisno je da se ~ovjek nekad dobro ispla~e Me|u rijetkim danas ìvim savremenicima koji mogu govoriti o Heideggeru je pisac i prevodilac Georges-Arthur Goldschmidt. Njegova sestra Ilse Maria bila je udata za Ludwiga Landgrebea, Heideggerovog kolegu sa univerziteta. I sam Jevrej koji je sakrivanjem u Francuskoj izbjegao holokaust, Goldschmidt u svom sje}anju na poznatog filozofa kaè: Moj zet je ~esto prepri~avao anegdote legendarnog profesora Husserla, kojem je Heidegger bio asistent. Posebno je bio tuàn detalj iz 1937. kad se Husserl poàlio mom zetu da mu Martin vi{e zna se za{to ne svra}a iako je to ranije svakodnevno ~inio. Pedesetih godina sam tako|er ~uo jednu pri~u od gospo|e Feist, nekada{nje vlasnice stana u kojem je Husserl ìvio. Ona je vi{e puta 1938. dolazila kod Heiderggera sa molbom da u ime Filozofskog instituta iznajmi taj stan jer je Jevrejima odjednom bilo zabranjeno da iznajmljuju stanove, pa stari profesor nije imao gdje ni da umre u miru. Heidegger je ove njene molbe u vi{e navrata odlu~no odbio. Svoje najpoznatije filozofsko djelo Bitak i vrijeme Heidegger je posvetio upravo svom u~itelju i mentoru Edmundu Husserlu i posveta je, prema Heideggerovom svjedo~enju, ostajala na po~etku knjige i u vremenima najve}eg javnog antisemitizma. Ipak, izostala je iz izdanja 1935., a Heidegger je tvrdio da je bio ucijenjen zabranom knjige: pristao je na kompromisno rje{enje da na 38. stranici ostane fusnota sa zahvalom profesoru i obja{njenjem kako je on zasluàn za nastanak knjige. Ove godine obiljeàva se 125. godi{njica ro|enja Martina Heideggera. Njegova sabrana djela bliè se polako stotom tomu, a Crne sveske su svakako prilog razumijevanju njegovog mi{ljenja. Dragocjeno je saznati o ~emu je filozof razmi{ljao u burnim godinama, mnogo toga o njemu moèmo zaklju~iti na osnovu onoga o ~emu je pisao ali i na osnovu onoga o ~emu nije pisao. Tako, naprimjer, u Crnim sveskama nema ni rije~i o spalji50
SLAVNI HEIDEGGEROV INTERVJU IZ 66.
Skeptian prema demokratiji, zabrinut zbog rastueg znaaja tehnologije

Prvi put je o svom odnosu prema nacizmu Heidegger javno progovorio 1966. godine u opse`nom intervjuu za magazin Der Spiegel. Na skoro dvadeset stranica njema~ki filozof tom prilikom odgovara na najrazli~itija mogu}a pitanja, od komentarisanja tra~eva koji su o njemu godinama kruìli, do obja{njavanja svog odu{evljenja nacional-socijalizmom koji mu se ~inio kao otpor tehnokratskom svijetu a izrodio se u svoju suprotnost. Evo nekih od najzanimljivijh detalja iz tog intervjua. Spiegel: U svom prvom rektorskom obra}anju vi spominjete i Hitlerov dolazak na poloàj kancelara Reicha? Govorite o va`nosti i veli~anstvenosti ovog novog dolaska? Heidegger: Da, tada sam to i mislio. Spiegel: Moète li to malo objasniti? Heidegger: Rado. U to vrijeme nisam vidio drugu politi~ku alternativu. U op{toj zbrci mi{ljenja i politi~kih tendencija 32 stranke, bilo je nu`no prona}i nacionalni a posebno socijalni stav (). Spiegel: Moramo spomenuti u va{u izjavu za koju ne vjerujemo da biste je danas potpisali. Ne dajmo da na{im bitkom zavladaju teoreme i ideje. Samo je Fhrer sada{njost i budu}nost njema~ke stvarnosti, njen jedini zakon. Heidegger: Te re~enice nisu bile u govoru, na{le su se kasnije u {tampanoj verziji u lokalnim studentskim novinama. Kada sam preuzeo rektorat, bilo je jasno da ne}u opstati bez kompromisa. Danas tu re~enicu ne bih napisao. Ni 1934. takvo ne{to nisam vi{e ponavljao. Ali bih danas, odlu~nije nego ikad, ponovio taj govor. Spiegel: Da li je ta~no da ste u~estvovali u spaljivanju knjiga koje je organizovala Hitlerova mlade`? Heidegger: Zabranio sam spaljivanje knjiga koje je bilo planirano ispred glavne zgrade Univerziteta. Spiegel: Optuìvani ste da ste izbacili iz univerzitetske biblioteke ili iz biblioteke odsjeka za filozofiju knjige jevrejskih autora? Heidegger: Kao direktor odsjeka, bio sam zaduèn samo za tu biblioteku. Nisam udovoljio stalnim zahtjevima da se te knjige uklone. Moji biv{i student mogu potvrditi da su se ti autori, a posebno Husserl, na mojim ~asovima spominjali, citirali i da se o njima diskutovalo kao i prije 1933.
POSLIJERATNO PRAVDANJE
Nisam spaljivao knjige ni istjerivao Jevreje, rekao je Heidegger tek 1966. godine
vanju frajbur{ke sinagoge, koja se nalazila u neposrednoj blizini univerziteta. Veliki filozof je odgonetaju}i uzvi{ene smislove,
propustio katastrofu koja mu se odvijala pred o~ima i kojoj je, po svemu svude}i, dao sopstveni doprinos.
POZITIVNA ATMOSFERA
EVERGREENI SLOVENSKOG BOBA DYLANA

Pi{e: MARIO ILIÎ]
Slovenaki kantautor VLADO KRESLIN upravo je objavio svoj novi album UMJESTO KOGA ROA CVETI; na glazbeni kritiar pie o tom diskografskom izdanju i tvrdi da e se jo dugo presluavati
Znam, znam, to je onaj Slovenac {to pjeva balade, onaj {to je nokautirao suca poslije ko{arka{ke utakmice, bio je odgovor jednog kolege na upit je li ~uo novi album Vlade Kreslina. îtavih petnaest minuta sam proveo uvjeravaju}i ga kako to nije u~inio Vlado, nego jedan drugi Slovenac, koji tako|er ~esto pjeva balade, a ~ije se prezime slu~ajno rimuje s Kreslinovim. Naravno, rije~ je o Zoranu Predinu.
BLUES U NOKTIMA
Legendarni slovenski kantautor, ~ovjek koji je poznatiji od svih slovenskih politi~ara zajedno, i ~ija se popularnost u Deèli moè mjeriti sa uspje{nim sporta{ima, objavio je album pod nazivom Umjesto koga roà cveti. Vlado Kreslin ro|en je na krajnjem sjeveroistoku Slovenije, u mjestu Beltinci, u Prekomurju, prije {ezdeset godina. Glazbeni po~eci vezani su za nekoliko sastava, pa je tako ve} 1976. nastupao sa bandom Horizont. No, razdoblje od 1982. do 1991. obiljeìo je rad s bandom Martin Krpan, s kojim je snimio jednu od najva`nijih pjesama u karijeri, To ni politi~an song, koju je kasnije prepjevao Parni valjak na albumu Samo snovi teku uzvodno iz 1987. godine. Martin Krpan zapravo je izmi{ljen lik iz pripovijetke velikog slovenskog spisatelja Frana Levstrika, koja nosi naziv Martin Krpan z Vrha, a koja se temeljila na usmenoj predaji o slovenskom narodnom junaku. Kreslin je do sada snimio dvadesetak nosa~a zvuka, {to govori kako je i u vrijeme dok je radio s Krpanom, usporedo radio i na samostalnoj glazbenoj karijeri. Usput, ne treba zaboraviti kako je objavio i ~etiri knjige pjesama, od kojih posljednja iz 2010. nosi naziv Prije nego otvori{ o~i. Kreslin je radio i za film i kazali{te. Kada utipkate njegovo ime i prezime u internetsku filmsku bazu podataka, dolazite do spoznaje kako je glumio u pet filmova, od kojih je na{oj publici najpoznatiji po ulozi ùpnika u filmu Branka \uri}a \ure
POPULARNI SLOVENAC
Vlado Kreslin, samo svoj kantautor
Traktor, ljubav i rocknroll. Vlado Kreslin je, zapravo, ~ovjek iz naroda. Svojim glazbenim radovima etablirao se kao daroviti glazbenik koji ìvi daleko od tra~ rubrika ùtoga tiska i sklada glazbu za svoju du{u. Zapravo, neodoljivo podsje}a na slovensku ina~icu velikog i neponovljivog Boba Dylana, s kojim je, zanimljivo je, zabiljeìo i nekoliko scenskih nastupa. Ba{ kao i Dylan, i Kreslin u svojim pjesmama daje country prizvuke, stoga i ne ~udi njegova suradnja s glazbenicima kojima je tako|er etno melos duboko pod koòm, a blues u noktima.
PRIZVUCI ÂRDA[A
Izme|u ostalog, sura|ivao je s gitarskim majstorom Vlatkom Stefanovskim, irskom jazz-folk pjeva~icom Mary Coughlan, nizozemskim blues gitaristom s be~kom adresom Hansom Theessinkom. No, posvetimo se malo i najnovijem Kreslinovom uratku, albumu Umjesto koga roà cveti. Album sadrì osamnaest najzna~ajnijih Kreslinovih kompozicija, od kojih su neke prepjevane na hrvatski jezik. Album otvara istoimena pjesma koju je Vlado odsvirao uz pomo} banda Zapadni kolodvor. Rije~ je o
istinskom evergreenu, s podlogama prepoznatljivim za Kreslina. Tu su neizostavni zvuci harmonike, violine i kontrabasa, ali i melankoli~ni, pjevljivi refren. Jasno se iz pjesme mogu i{~itati ma|arski melos i prizvuci ~arda{a, {to i ne ~udi s obzirom da je Vlado dijete s Mure, odrastao nedaleko od ma|arske granice. Album Umjesto koga roà cveti zapravo je sazdan od dueta. Kreslinovi gosti bili su Draèn Turina-[ajeta u pop pjesmi Rulet, tu je i Neno Belan koji je gostovao u morskom hitu S Mure na Jadransko, Lidija Bajuk u tradicijskoj pjesmi [etala se lijepa Mara, kao i nekoliko kompozicija na kojim je gostovao Rade [erbedìja. Tako|er valja pridodati kako je Kreslin na album uvrstio i pjesmu @ute dunje, koju je svojevremeno otpjevao sa Indexima, kao i pjesmu Dekle moje, sa irskom glazbenicom Mary Coughlan. Album zavr{ava pjesmom Od vi{ine se zvrti, koja je bila za{titni znak banda Martin Krpan, a koju je Kreslin za ovu prigodu otpjevao u duetu sa Severom Gjurin. Na koncu, Kreslin je objavio vrlo vrijedan album, prepun pozitivne atmosfere, album koji }e se dugo preslu{avati.
51
INVENTAR USPOMENA
AUTOR HITA
Beogra|anin Ivan Iva~kovi}
Knjiga KAKO SMO PROPEVALI: JUGOSLAVIJA I NJENA MUZIKA autora IVANA IVAKOVIA u susjednoj Srbiji trenutno je pravi hit, skoro pa kao hitovi o kojima je pisao u svom djelu; izmeu ostalog, beogradski publicista svoju, ali i mnoge druge generacije iz sretne zemlje koja se nesretno raspala, podsjea na to kako je bilo ivjeti u dravi poznatoj kao SFRJ i odrastati uz brojne muzike ikone okaene na tom prostoru
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: Privatni arhiv IVANA IVA^KOVI]A, ilustracije iz knjige Kako smo propevali...
samo tridesetak dana izdava~ka ku}a Laguna objavila je dva izdanja knjige Kako smo propevali: Jugoslavija i njena muzika, autora Ivana Iva~kovi}a, beogradskog publiciste i novinara. Koji nas vra}a u vrijeme kada je Josip Broz Tito bio najve}a rock and roll zvijezda u Jugoslaviji, a Goran Bregovi} njegov najbolji u~enik. Ili, recimo, u vrijeme kada je Fan Club \or|a Marjanovi}a samo u Beogradu imao 10.000 ~lanova, a za kupovinu televizora trebao je
52
ogroman novac, ugled i uticaj u dru{tvu. Ipak, Ivan Iva~kovi} u knjizi ne pi{e samo o muzici koja je kroz (re)produkciju plasirana i prodavana na ovim prostorima, {to bi se iz samog naslova dalo zaklju~iti, ve} o Titovoj Jugoslaviji, ~iji je sastavni dio, ba{ kao neka socijalisti~ka republika, ili autonomna pokrajina, bila upravo popularna
OPELO ZA BIVU ZEMLJU

SPECIFI^NA ISTORIJA
muzika koja je snimana na ovim prostorima. Tito i Jugoslavija, sa svim njenim prefiksima, neiscrpna su tema i ìvje}e vjekovma, izgleda.
Zbog ~ega su nam i danas tako bliski ve} odavno upokojeni i Mar{al i dràva,
BUM, CILE, BUM

BREGA I @ELJKO
Pri~a o Bijelom dugmetu najva`nije je poglavlje u knjizi Kako smo propevali...
Ivan Iva~kovi}: Nije samo Goran Bregovi} bio Tito jugoslovenske rock muzike, nego je i Tito bio Goran Bregovi} jugoslovenske politike
upitali smo na po~etku na{eg razgovora Ivana Iva~kovi}a: Zbog toga {to smo u toj dràvi proveli najbolje, ili bar najnormalnije, godine na{ih ìvota. A Mar{al je njen najve}i simbol, pa ga je te{ko odvojiti od nje. Jugoslavija nije bila Disneyland, kakvom je ljudi ponekad vide u akutnim napadima nostalgije, ali je, uprkos raznim anomalijama, bila ure|ena zemlja u kojoj je moglo normalno da se ìvi. Rat je tu veliku i lepu zemlju pretvorio u nekoliko ekonomskih, kulturnih, pa ponegde i fizi~kih zgari{ta, koja sada tek poku{avaju da budu dràve i prirodno je da ljudi danas, bore}i se na tim zgari{tima za koru hleba i pola boce mleka, beè u se}anja na sre|en ìvot kakav su imali u Jugoslaviji. Knjiga ima ne{to vi{e od 470 stranica. Golemo, u svakom pogledu! Nastajala je decenijama, mada ja toga dugo nisam bio svestan. Ali, nekako me je sve vodilo ka njoj. Po~ev od tinejdèrskih dana, kada sam otkrivao muziku, izme|u ostalog, i kroz rane
singlove Bijelog dugmeta, preko tri decenije koliko sam proveo u novinarstvu, najvi{e pi{u}i o muzici, pa do pro{le godine, kada sam, posle mnogo istraìvanja i priprema, seo za kompjuter i proveo {est meseci pi{u}i svaki dan od zore do sumraka, a ponekad i obrnuto. Hteo sam da napravim inventar uspomena moje generacije i drugih generacija koje su ìvele u Jugoslaviji i da, na neki na~in, o~itam opelo na{oj biv{oj zemlji. Ali isto tako, hteo sam da generacijama koje su ro|ene onda kad Jugoslavije vi{e nije bilo, i koje za tu zemlju znaju samo iz pri~a, ponudim jednu specifi~nu istoriju na{e nekada{nje domovine, istoriju koja }e biti ispri~ana kroz hronologiju njenog zvuka, obja{njava na{ sagovornik. A, {ta bi dana{nji omladinci iz Va{e knjige trebali zaklju~iti? Pa, mislim da }e ve}ina njih zaklju~iti da je {teta {to nisu ro|eni ranije i {to nisu imali prilike da odrastu u toj zemlji, umesto u ovima u
kojima su sada prinu|eni da rastu. Ali neka bar znaju da je na mestu dana{njih kvazidràvica ne tako davno postojala jedna velika i mo}na zemlja koju niko nije smeo da dira. Naàlost, ispostavilo se da niko nije ni morao da je dira, po{to je pokazala samoubila~ke sklonosti i usmrtila samu sebe, odgovara Iva~kovi} na na{e pitanje. U knjizi ste napisali, naprimjer, da su {irom Jugoslavije, {ezdesetih godina, postojali klubovi oboàvalaca \or|a Marjanovi}a, a da je samo beogradski Klub imao 10.000 ~lanova. Pa, koliko bi ih onda bilo sada, na dru{tvenim mreàma, recimo? Nebrojeno. Ali prave zvezde umele su da osvoje svoju, pa i druge zemlje, i dok nije bilo interneta. \or|e Marjanovi} je osvojio Jugoslaviju, a kasnije i Sovjetski Savez, gde je bio zvezda najvi{eg ranga i pevao na stadionima, bez interneta, kompjutera i mobilnih telefona. Pesma i harizma, to su bila oru`ja kojima je
53
INVENTAR USPOMENA
pokoravao Jugoslovene i Ruse, tvrdi Iva~kovi}. Mnogo je u knjizi, zaista, i muzi~kih imena i muzi~kih fenomena o kojima je iscrpno i temeljito pisao. Te ih ne}emo nabrajati. Me|utim, saberi - oduzmi, pomnoì - podijeli, jedno ime se izdvaja: Bijelo dugme. Pa, nisu ba{ bezveze Goran Bregovi} i @eljko Bebek na naslovnoj strani knjige! Interesuje nas, dalje, {ta to ima tako hipnotiziraju}e u tonovima, melodijama i harmonijama Gorana Bregovi}a, nastavljamo razgovor: Bijelo dugme je mnogo vi{e od grupe ~iji je prvi ~ovek potpisao neke sjajne pesme. Dugme je bilo dru{tveni fenomen prvog reda. S jedne strane, bili su bend kakav je vlast mogla samo da poèli - stvorili su autenti~an, jugoslovenski zvuk koji je, najpre u hrvatskoj {tampi, bez ruganja, ~ak sa izvesnim simpatijama, nazvan pastirski rock. Bregovi} ga je ina~e krstio kao jugoslovenski pop. Kroz sve to provla~io se snaàn duh jugoslovenstva i to se establi{mentu svakako dopadalo. S druge strane, Bijelo dugme je, kao klasi~na kapitalisti~ka pojava, predstavljalo {amar od kojeg je ozbiljno zabrideo ina~e prili~no debeo obraz socijalisti~kog dru{tva. Osim toga, mo} i popularnost Bijelog dugmeta zabrinjavala je vlast. [to kaè Du{an Vesi}, novinar i najve}i stru~njak za Dugme, samo Tito i Bebek imali su takvu mo} - Tito digne ruku, svi ustanu; Bebek digne ruku, svi ustanu; neki ustanu jer èle, neki ustanu jer ne vide od ovih {to su ustali, ali svi ustanu; Tito spusti ruku, svi sednu; Bebek spusti ruku, svi sednu. Bijelo dugme je bilo pod konstantnom prismotrom policije i, uprkos odlasku na radnu akciju Kozara 76 i Bregovi}evom ~lanstvu u Savezu komunista, to je jedina grupa iz koje je neko, a to je bio bubnjar Ipe Ivandi}, sudar sa establi{mentom platio najpre slobodom, potom zdravljem, a onda, nedovoljno jak da se oporavi, i glavom.
OKO ZA OKO, BEZ ZUBA

Emir Kusturica i dr. Nele Karajli}: nekad, negdje, u nekom backstageu
ILUSTROVANA SITUACIJA
Znate ve}, radimo za novine koje nastaju u Sarajevu i onda nije ni ~udno {to nas taj sarajevski aspekt najvi{e i zanima. Pa tako dolazimo i do Zdravka ôli}a, po Ivanovim rije~ima, ~etvrte najva`nije ikone socijalisti~ke Jugoslavije sedamdesetih, poslije Tita, Partije i Armije. Peta je, valjda, bio Mi}a Orlovi}. Ipak, te sarajevske zvijezde stvarale su i velike probleme samoupravnom poretku... Zdravko ôli} nikada nije pravio probleme vlastima, mada postoji bizaran slu~aj zabrane njegovog televizijskog spota za album Malo poja~aj radio. Nekome je zasmetalo {to se u tom spotu pojavljuju vojnici u nedefinisanim uniformama i {to je neka zastavica koja leti u vazduh ba{ crvene
54
boje, a sporan je bio i slogan Nova diverzija Zdravka ôli}a, pa je spot bio zabranjen najpre na beogradskoj, a onda i na zagreba~koj, sarajevskoj i ljubljanskoj televiziji. Ali ôli}, sve u svemu, svakako nije bio prepoznat kao opasnost po vlast. Rock muzi~ari, me|utim, jesu. Vlast je bila zbunjena pojavom takve muzike u Jugoslaviji. Rocknroll je buknuo {ezdesetih godina, bez ikakve kontrole, kao neko divlje cve}e koje je odjednom izraslo u jednoj urednoj i strogo odràvanoj ba{ti. Vlast najpre nije znala {ta da radi, a onda je donela dve pametne odluke. Prva je bila da se rocknroll, iako je u ranim danima predstavljao àri{te dru{tvene pobune, ne dira, da se ne odvede pod giljotinu. Druga, jo{ pametnija, bila je da se rock tu i tamo potap{e po ramenu. Jer, rock muzi~ari ~esto boluju od male {izofrenije: oni obi~no ùde za priznanjima establi{menta kojem su istovremeno opozicija. Nije to bio slu~aj samo u Jugoslaviji, nego svuda. Zato su Beatlesi primali ordenje od engleske kraljice. U Jugoslaviji nije bilo kraljice i nije bilo ordenja za muzi~are, ali je, recimo, postojala nagrada Sedam sekretara SKOJ-a, koju je vlast dodeljivala i rock muzi~arima. Ja ne znam ni za jednog rock muzi~ara koji je tu nagradu odbio. Naprotiv, primali su je ~ak i ~lanovi diverzantski raspoloènih grupa kao {to je bio Buldoèr. Tako je jugoslovenska vlast pacifikovala rock
muziku i pretvorila je u neku vrstu svog saveznika. U najmanju ruku, stvoren je pre}utni pakt o nenapadanju. Vlast nije dirala rocknroll, a rocknroll, bar dok je Tito bio ìv, nije ni zucnuo protiv vlasti, veli beogradski publicista. I, poslije Tita - Tito, i nakon rocka rock. Dakle, nakon njegove smrti sjevernije dijelove Jugoslavije je zapljusnuo, kao tsunami, novi talas. Dodu{e, i ne{to ranije, ali su 1980., 1981. i 1982. bile najplodonosnije. Bio sam tad jo{ sasma mali, pa ne znam kako je to zvu~alo tada, ali kako to da i 2014. kolektivno padamo u trans kada slu{amo, recimo, Malj~ike, Crno-bijeli svijet, Nebo, Kaj bi mi brez Nas, Moju prvu ljubav, Niko kao ja, Neprilago|en, Bolje da nosim kratku kosu, Uàs je moja furka... Ima dva razloga. Prvo, to su sjajne pesme, a takve pesme uvek izdrè test vremena. Drugi razlog je nostalgija. Neke grupe su ~ak popularnije sada nego {to su bile onda. I to ne samo u svojoj zemlji, naprotiv! I, naravno, ne samo novotalasne grupe. U Jugoslaviji, Parni valjak nikada nije mogao da napuni nijednu beogradsku dvoranu, a sada puni dve beogradske Arene zaredom, {to je uspelo jo{ samo Zdravku ôli}u. \or|e Bala{evi} je svojevremeno za jedan koncert u Sloveniji bukvalno prodao ~etiri karte, a danas tamo ima status poluboànstva. Ima tu jo{ ne{to: Valjak i Bala{evi} dobri su
BUM, CILE, BUM

to mo`da ne svi|a, ali to je ~injenica koju niko ne moè da obori. A ako pri~amo o Zabranjenom pu{enju ili o Elvisu J. Kurtovichu, to svakako spada me|u najbolje i najinteligentnije stvari koje je jugoslovenski rock ikada ponudio i na to Sarajevo tako|e moè i treba da bude ponosno, kaè Iva~kovi}. Ali, u knjizi Kako smo propevali: Jugoslavija i njena muzika autor ne pi{e samo o rockerima i poperima. Evo, recimo, ima u njegovoj knjizi jedan ~ovjek koji se zvao [aban Bajramovi}. Genije! Taj ~ovek je napisao sedam stotina pesama! I to kakvih! Njegova biografija ostaje, napisao sam to i u knjizi, biblija tuge, trijumfa, nepravde, radosti i, iznad svega, ljubavi prema ìvotu. A Toma Zdravkovi} u najkra}em? Peva~, nesre}nik i boem bez premca. Ima u cijeloj pri~i mnogo èna, ali jedna je Fahreta Jahi}, kasnije @ivojinovi}, i jo{ je jedinstvenija Lepa Brena. Kada je pro{le sedmice gostovala na HTV-u u Zagrebu, barem stotinu uposlenika te ku}e se, tako barem kaù, èljelo fotografisati s njom. To pre svega svedo~i o Breninoj ve{tini da se odrì na vrhu. Znamo da je teè odràti se na tronu nego sti}i do njega. Breni je, eto, to po{lo za rukom. Po~ela je po vojvo|anskim kafanama, potom je postala Evita Peron jugoslovenske novokomponovane narodne muzike, bila jedina osoba iz jugoslovenskog {ou biznisa kojoj se skandiralo kao Titu (Mi smo Brenini - Brena je na{a) i vidljivo se li~no emancipovala upravo onim tempom kojim su njene pesme pretvarale Jugoslaviju u seoski {ator. Na kraju je, uz Dugme, postala najve}i simbol jugoslovenske muzike i, {tavi{e, najve}a balkanska zvezda koja se helikopterom spu{ta na stadion u Sofiji i tamo baca u trans vi{e od sto hiljada ljudi. Pokazala se spretnijom, inteligentnijom i promu}urnijom vi{e nego {to je iko mogao da pretpostavi u danima kada je nasred scene jahala svog harmonika{a, isti~e beogradski novinar. âst Breni, i \or|u, i ôli, i Goranu, i mnogim drugim zvijezdama na nebu i ispod njega, ali Tito je, ipak, bio najve}i i rocker i glumac u okviru koji pamtimo kao akronim - SFRJ. Tako je. Tito je uveo glamur i neka pravila {ou biznisa u jugoslovensku politiku, dao joj je masovnost i mo}. Nije samo Goran Bregovi} bio Tito jugoslovenske rock muzike, nego je i Tito bio Goran Bregovi} jugoslovenske politike, veli Ivan Iva~kovi}. Za trideset godina, koliko je radio kao novinar, objavio je oko dvije hiljade tekstova u skoro svim va`nim novinama u SFRJ, SRJ i Srbiji. Autor je biografskih knjiga Umetnost pobune, Obe strane jastuka i Priznanja pop peva~ice, kao i pjesni~ke zbirke Crvena mapa.
55
BEOGRADSKI [ARMER
\or|e Marjanovi}, lik kojeg su svi oboàvali
BRENA, JAHI]-@IVOJINOVI]
Lepa Fahreta, najve}a estradna zvijezda
primeri kako pravda ipak ume da pobedi. To su veliki profesionalci i istovremeno veoma sr~ani ljudi koji ne ìve samo od muzike nego i za nju, i odavno su zasluìli ovo {to im se sada de{ava - Valjku u Srbiji, a Bala{evi}u u Sloveniji. Ima takvih primera jo{, ali ova dva lepo i dovoljno ilustruju situaciju.
BIBLIJA TUGE I TRIJUMFA

Plimni val poplavio je Sarajevo tek 1984., kada su grupe Elvis J. Kurtovich i Zabranjeno pu{enje objavile svoje nastupne
albume. Za{to smo mi u Sarajevu plimu ~ekali tako dugo, iako smo ve} godinama imali Plimu od Indexa? Ja mislim malo druga~ije. Iz Sarajeva je plima, sa Bijelim dugmetom, jo{ sredinom sedamdesetih zapljusnula ~itavu Jugoslaviju, ja~e nego bilo {ta pre ili posle toga. Sarajevo je odredilo glavni tok, pa na neki na~in i sudbinu jugoslovenske popularne muzike samim tim {to je iz tog grada stigla najve}a jugoslovenska grupa. Po logici stvari, Sarajevo je, dakle, najva`niji grad u ovoj pri~i. Neko je time odu{evljen, nekome se
MUZEJ USPOMENA
Postali smo beskunici

U srijedu, 26. februara, Slu`beni glasnik iz Beograda dodijelio je Ivanu Iva~kovi}u nagradu Desimir To{i} za djela iz oblasti publicistike. Nagrada nosi ime politi~ara, istori~ara, publiciste, demokrate i disidenta. To je najve}a i najva`nija nagrada koja se ovde dodeljuje za publicistiku, a posebna je ~ast {to nosi ime intelektualne i moralne gromade kakav je bio Desimir To{i}. Ova knjiga je muzej uspomena moje generacije i drugih generacija koje su ro|ene, prohodale i odrasle u Jugoslaviji, toj ~udnoj i nesre}noj zemlji koju su po{tovali u svetu, ali koja sebe nije umela da po{tuje. Nestankom Jugoslavije, mi smo, na ovaj ili onaj na~in, figurativno ili doslovno, postali besku}nici. Naterani smo da u simboli~nom, a ~esto i bukvalnom smislu, postanemo emigranti. Otud simbolika u ~injenici da je ova knjiga dobila nagradu koja nosi ~asno i ~estito ime Desimira To{i}a, koji je i sam ve}i deo ìvota proveo u emigraciji , rekao je Ivan Iva~kovi}.
KNJIGA MJESECA
Bryson nas podsje}a da smo dio {ire slike, a da nam je planeta Zemlja dom
Lijek protiv provincijalizma

Pi{e: ADISA BA[I]
ill Bryson je jedan od najpopularnijih putopisaca dana{njice, a svaka njegova nova knjiga samo potvr|uje da je to sa razlogom tako. Ovaj put autor se zaputio u Australiju, {to na po~etku (ali samo na po~etku) djeluje manje zanimljivo od njegovih drugih knjiga koje su opisivale putovanja po velikim gradovima Amerike, ali i po njenim zabitima, krstarenje kroz Evropu, obilazak Velike Britanije... Bryson sam u uvodu knjige Tamo dole sumira uobi~ajeni stereotipni stav ostatka svijeta o Australiji: tamo je naprosto sve u redu, sun~ano je, plaè su na sve strane, gradovi ~isti, a sve skupa je dovoljno daleko da za nas izvan Australije bude savr{eno nezanimljivo. Na po~etku svoga pute{estvija ameri~ko-britanski putopisac konstatuje da je Australija rijetko prisutna u medijima (osim kad dobiva olimpijske medalje), te da svjetski mediji o njoj izvje{tavaju desetak puta manje nego o Kambodì ili Albaniji npr. Ljubopitljivi i iskreno radoznali majstor svog zanata, Bryson na ovom dalekom ju`nom kontinentu-dràvi otkriva veli~anstvene stvari koje se ostatka svijeta itekako ti~u. On podsje}a da Aboridìni ìve u Australiji ve} 60.000 godina te da je njihova kultura najstarija kontinuirana kultura na planeti. Australija je i mjesto najve}e biljne raznolikosti, a barem tre}ina tamo{njeg biljnog svijeta nije jo{ uvijek istraèna, nau~no opisana, klasifikovana...
Putopis Billa Brysona Tamo dole (Laguna, Beograd, 2014.)
Tamo se jo{ uvijek nalaze stromatoliti, ìvo kamenje, organizmi nalik koralima koji na Zemlji u nepromijenjenom obliku postoje ve} 3,5 milijarde godina! Zahvaljuju}i njima atmosfera je snabdjevena sa dovoljno kisika da nastanu i sva ostala bi}a, me|u kojima smo i mi, sisari, Bo{njaci, Srbi, Hrvati i ostali. Australija je zbog svoje izolovanosti sa~uvala i ogroman broj vrsta koje su na drugim
O AUTORU Publicista Bill Brayson (1951.) je Amerikanac iz malog mjesta u Iowi, oènjen Engleskinjom Cynthiom sa kojom ima ~etvero djece. Porodica je ìvjela i u Engleskoj i u Americi. Pored putopisa koji su ga proslavili, Bryson pi{e i nau~nopopularne knjige: autor je Shakespeareove biografije i bestselera Kratka historija bezmalo sva~ega, vi{estruko nagra|ivanog vodi~a kroz nauku.
mjestima odavno nestale pa nau~nici ne prestaju da se iznena|uju kad svako malo nai|u na ìve i zdrave primjerke odavno izumrlih vrsta. Bryson opisuje nekoliko odlazaka u Australiju kada zemlju prelazi uzdu` i poprijeko. On pi{e o rivalitetu Melbournea i Sydneya, ljepoti i negostoljubivosti Darwina, izolovanosti Pertha, suludoj arhitekturi prijestolnice Canberre (zgrade udaljene kao da prizor gleda{ kroz teleskop sa pogre{ne strane)... Gradovi ga zanimaju jednako kao i najve}e pustinjske zabiti, priroda je va`na koliko i arhitektonska ~uda ili veliki historijski doga|aji. Dobronamjeran, zainteresovan i èljan informacija, on je savr{en putnik kroz ~ije o~i gledamo daleke predjele tamo dolje. On sa jednakom stra{}u i zanimanjem obilazi i muzeje i zgrade parlamenta, i pustinjske pabove, i smrtonosne plaè... Interesuje ga i australijska svakodnevica u koju, naprimjer, spada o~aranost kriketom, tim
sportom u kojem publika potro{i vi{e kalorija nego igra~i. Iako blagonaklon, autor je kriti~an prema stvarima koje vidi, a ~itaocu ostavlja prostor da sam izvu~e zaklju~ke. U krajevima kroz koje prolazi, ovaj putopisac vidi i dobre i lo{e stvari: ne pre{u}uje ni australijsku nelagodu kad se po~ne pri~ati o zatvorskoj pro{losti predaka i zemlji koja je osnovana kao ka`njeni~ka kolonija. Dobro, pradedo je u mladosti imao malo ljepljive prste, pa {ta, prokomentarisa}e Bryson ~injenicu da su ve}inu prvobitnih doseljenika ~inili sitni prestupnici (npr. kradljivac knjige ili nekoliko sadnica krastavaca) koji su drakonski ka`njeni izgnanstvom na kraj svijeta. Iako je prete`no pisana u leèrnom tonu i toliko duhovito da se na nekim mjestima smijete naglas, knjiga ima i tamnih dijelova, pogotovo kad se govori o uàsnom odnosu prema Aboridìnima. Prvobitni istrebljiva~ki mentalitet bijelaca vremenom je tek malo promijenjen. Jo{ su {ezdesetih godina pro{log vijeka Aboridìnima djeca oduzimana i davana u druge porodice i dje~ije domove jer je dràva zaklju~ila da se Aboridìni ne umiju brinuti o svom potomstvu!? Bryson pi{e kako oni apsolutno nisu integrisani, te kako su u australijskom dru{tvu skoro nevidljivi. Tamo dole je knjiga koja nas lije~i od provincijalnosti i {iri nam vidike. Brysonova toplina i sposobnost da najudaljeniji kraj osjeti i u~ini svojim, vrline su istinskog kosmopolite. I mi, posredstvom ove knjige, postajemo nanovo svjesni da smo dio planete i dio slike koja je mnogo {ira od na{ih tragikomi~no malih, iscjepkanih, etnonacionalnih svjetova.
56
VRIJEME KNJIGE
FUAD BRE[Î]
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
GORAN ZA KATJU
101 anegdota iz ìvota rudara

Inìnjer rudarstva Fuad Bre{~i} ~itav radni vijek proveo je u Rudniku Kakanj, ostav{i vezan za podzemnu eksploataciju. Da su me, kojim slu~ajem, kadrovskom vrte{kom usmjerili na povr{inski kop, mislio bih da me smjenjuju, pi{e Bre{~i} u uvodu knjige 101 anegdota iz ìvota rudara (Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.) u kojoj je zabiljeìo najrazli~itije dogodov{tine iz poslovnog i privatnog ìvota rudara, tih ~udesnih ljudi zauvijek obiljeènih podzemnim svijetom. Cijena je 23 KM.
Ugledna pjesnika nagrada

Katja Kneèvi} ro|ena je u Bosni i Hercegovini 1987. godine a od ~etvrte godine ìvi u Hrvatskoj. Diplomirala je engleski i francuski, prevodi i pi{e poeziju. Njoj }e u okviru Goranovog prolje}a 21. marta biti dodijeljena nagrada za najbolji pjesni~ki rukopis autora do 30 godina. Ovogodi{nja dobitnica Goranovog vijenca je Gordana Beni}.
PISAC KRITIÂR
ELIS BEKTA[
Margine
Mejtef// u jednom selu povi{ jablanice/ iz mejtefa iza|o{e dje~aci/ naglo uozbiljeni// svaki je na dlanu lijeve ruke/ kao znak posve}enja/ nosio mali plik// hodà im danas podijelio upalja~e/ da drè ruku nad plamenom/ jer tako }e/ kaè on/ biti u dèhenemu/ pa da na vrijeme vide/ kako je to// i zaista/ nema boljeg na~ina/ da se djeci objasni/ {ta nas to ~eka u dèhennemu// hodè sa upalja~ima. Cijena je 15 KM. KLOPKA NEODLU^NOSTI
Njema~ka knjièvnost je kao ~ovjek bolestan na smrt koji je prestao i}i kod doktora a svima govori kako se dobro osje}a, pi{e Maxim Biller, njema~ki knjièvnik ruskog porijekla, ro|en u Pragu. Njegovi prigovori su da je savremena njema~ka knjièvnost previ{e provincijalna, snobovska, narcisti~ka, da nema dovoljno emigrantskih glasova, te da takva ne odraàva ìve dru{tvene promjene kroz koje dana{nja Njema~ka prolazi.
Knjievnost nam umire od dosade
elimo sve, a ne vjerujemo ni u ta

@elimo da ostvarimo svoje snove, ali nismo nau~ili {ta da radimo kad nam to ne po|e za rukom. Ovako generaciju dana{njih tridesetogodi{njaka opisuje Oliver Jeges, autor knjige Generation Maybe, u kojoj kriti~ki propituje sebe i svoje vr{njake. Jeges pi{e o ljudima koji imaju mnoge mogu}nosti, ali malo perspektiva, i koji nemaju sistem vrijednosti jer je sve dozvoljeno i mogu}e. Potraga za sre}om ~esto biva bezuspje{na jer se zadovoljstvo stavlja na prvo mjesto, a dono{enje odluka se izbjegava neprekidnim mo`da.
FE\A BOGDANOVI]
Promjene i proro~anstva
Ne hladnim ustima// Stojim pred tvojim o~ima/ Ukusan sam/ Pojedi me/ [ta ~eka{/ Ako se boji{/ Ja }u ti pomo}i// Pojedi me/ Ali nemoj hladnim ustima// êlo ti mora biti ~isto/ Kosti odmorne// Pojedi me/ Tiho/ Nabrzinu/ S koòm/ Slobodno me podijeli/ S prijateljima// Pojedi me/ I sanjaj mirno/ Brazde }e ti biti site/ Pojedi me/ îsto iz dosade/ Ali pa`ljivo/ Jer i ja sam/ Gladan. Cijena je 10 KM.
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU

(Amazon) 1. John Green: The Fault in Our Stars 2. Veronica Roth: Divergent 3. Brandon Sanderson: Words of Radiance 4. Chelsea Handler: Uganda Be Kidding Me 5. Markus Zusak: The Book Thief
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH

(Interliber) 1. Jonas Jonasson: Stogodi{njak koji je isko~io kroz prozor i nestao 2. Vicko Krstulovi}: Memoari jugoslovenskog revolucionera 3. Isidora Bjelica: Spas 4. @arko Jokanovi}: Jovanka Broz 5. Ranko Rajovi}: Kako uspe{no razvijati IQ deteta kroz igru
57
KULT MARKET
SUICIDAL ANGELS
Divide and Conquer

Rije~ je o gr~kom thrash metal bandu Suicidal Angels, koji su nedavno objavili svoj peti studijski album pod nazivom Divide and Conquer. Band je osnovan 2001. u Ateni, a njihov glazbeni pravac usko je vezan za ostvarenja Kreatora, Exodusa, Death Angela. Na albumu Divide and Conquer nalazi se deset kompozicija.
MUZIKA Album ao Portoro, istoimene grupe
estoki rock alternativci iz Primorske
INDICA
Shine
Indica je finski pop-rock band koji je svojevremeno znao koketirati i sa è{}im zvukom, kojeg mnogi glazbeni kriti~ari nazivaju symphonic metal. Indica je nedavno objavila album Shine, na koji su uvrstili jedanaest kompozicija. O tome ho}e li Indica zbilja zasjati odlu~it }e brojni fanovi finskih glazbenika.
OPASNI SLOVENCI
Alternativa bez alternative
LAKE OF TEARS
By The Black Sea

Jezero suza iz Crnog mora, doslovce bi glasio prijevod imena {vedskog metal sastava i njihovog audio-video izdanja. Lake of Tears objavili su dvostrurki CD i DVD pod nazivom By The Black Sea. Na CD-ima se nalazi 34 pjesme, dok je DVD rezerviran za koncertne snimke banda, dokumentarac i dva videouratka slavnih [ve|ana..
Predstavljamo slovenski alternativni rock band âo Portoro`, koji su prije dva mjeseca objavili istoimeni studijski album. Band ~ine pjeva~ i gitarist Anè Petri~, gitarist Gregor Andol{ek, basist Ivian Kan Mujezinovi} i bubnjar Aljo{a Cetinski. Grupa je osnovana 2009., a ve} dvije godine kasnije promovirali su istoimeni album na slovenskom jeziku. Koncem pro{le godine band je objavio album sa istim imenom i na jeziku razumljivom stanovnicima biv{e zajedni~ke dràve. A njihov istoimeni prvijenac objavljen prije tri godine sadràvao je dvanaest pjesama. U lokalnim okvirima band je dosegao svoj maksimum, te su se stoga momci iz Primorske odlu~ili objaviti album kojim }e iskora~iti iz istih tih okvira. âo Portoro` sadrì osam kompozicija, a otvara ga pjesma Evroazija. îsta energija i èstoka ritam sekcija potpomognuta ~vrstim gitarama, zbijenim u nepuna dva minuta s kratkim alternativnim tekstom, bio bi kratki opis uvodne pjesme s albuma âo Portoro`. Melodi~na i vesela je njihova pjesma Ljubavna, za koju je snimljen i promotivni videouradak, a ~iji stihovi kaù: Kroz prozor moje kuhinje dolazi miris kafe od kom{ije, a ja nemam mlijeka, nemam kafe, nemam {e}era... U minutu i 57 sekundi stalo je sve potrebno za pjesmu ]u. Glavni aduti banda âo Portoro` su usvirana ritam sekcija i silna energija koja izlazi iz njihovih instrumenata, ba{ kao u najduljoj na albumu, pjesmi Chien.
Alternativni rock zvuci s izvrsno posloènim aran`manima poput onih u pjesmi 84, jam~e kako }e se za band âo Portoro` jo{ ~uti u budu}nosti. Anè je jo{ jedna èstoka rock pjesma, u kojoj glavnu ulogu ima bass gitara uz izvrsni neparni ritam bubnjeva. Na koncu, istoimeni album banda âo Portoro` zatvara iznimno sna`na pjesma Kino Udarnik. înjenica je kako je regionalna alter rock scena sve sna`nija. Konkurencija je sve ve}a pa je proporcionalno tome takva i kvaliteta bandova u regiji. âo Portoro` napravio je veliki iskorak ka publici u regionu, kvalitetnim i izvrsno isproduciranim istoimenim albumom. (M. Ili~i})
TOP LISTA (iz Top 40 BH radija 1)

1. Daft Punk: Give life back to music 2. The Strypes: You cant judge a book by the cover 3. Pepe Deluxe: Go! Theme 4. Primal Scream: Goodbye Johnny 5. Jake Bugg: Slumville Sunrise 6. Villebillies: Love is kinda crazy 7. Young the Giant: Its about time 8. Eddie Murphy ft. Snoop Lion: Red Light 9. Caro Emerald: I belong to you 10. Asgeir: Torrent
58
KULT MARKET
KINO KRITIKA Film Only Lovers Left A Live (Francuska, Njemaka, Velika Britanija, Cipar, SAD, 2013.), reditelja Jima Jarmuscha
NOSFERATU
F. W. Murnau
Nosferatu je remek - djelo, film F. W. Murnaua iz 1922. godine. Scenarij je napisao Henrik Galeen, a za fotografiju je bio zaduèn Fritz Arno Wagner. Ovo je bila prva filmska verzija pri~e o Draculi, uz izuzetno ma{tovito vizualno izraàvanje i pedantnu estetiku. Max Schreck je odglumio Nosferatua, te postao najru`niji i opakiji vampir u filmskoj povijesti. Ocjena: 5
ivotinje i zombiji
FILM O VAMPIRIMA
Jo{ jedno Jarmuschevo briljantno filmsko djelo
VAMPIR
odsvirao tu glazbu je band u kojem on svira (SQURL). U filmu nastupa i bend White Hills, te sjajna libanonska pjeva~ica Yasmine Hamdan. Adam, dive}i se njenom pjevanju, kaè Evi: Nadam se da se ne}e proslaviti, previ{e je dobra za to. Jim Jarmusch ameri~ki je redatelj, scenarist, glumac, producent, montaèr i kompozitor, me{tar ameri~kog nezavisnog filma. Dramaturgija u filmu nije klasi~na, film je poput skupa dobro snimljenih glazbenih spotova kroz koje se proìmaju stolje}a ljubavi jednog vampirskog para. Uìvajte uz ovu glazbeno filmsku meditaciju u distinktivnom Jarmusch stilu sporog ritma koji pokre}e. Ovaj film je egzistencijalna drama. Besmrtni par se bavi smrtni~kim pitanjima. Jarmuschovi vampiri su rock glazbenici, estete, ljubitelji visoke umjetnosti i knjièvnosti, boemi, eruditi, poznavatelji znanosti, humani, kultivirani... (D.Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. Non-Stop (Jaume Collet-Serra) Son of God (Christopher Spencer) Lego (Phil Lord & Christopher Miller) 3 Days to Kill (MCG) The Monuments Men (George Clooney)
Ovaj film je najnovije filmsko djelo Jima Jarmuscha, autora scenarija i reìje. Adam (Tom Hiddleston) i Eva (Tilda Swinton) su vampiri koji ìve stotinama godina. Njihovo tre}e po redu vjen~anje desilo se 1868. godine. Adam stvara psihodeli~nu glazbu te sakuplja gitare. Razo~aran je u ljude koje naziva zombijima. Ovo je druga~iji film o vampirima, intimniji, komorniji. Adam i Eva sisanje krvi i ubijanje smatraju primitivnim i zastarjelim. Piju nula negativnu krv, koju Adam nabavlja u bolnici. U filmu se spominju iznimno zna~ajne li~nosti kao {to su Jack White, Nikola Tesla, Buster Keaton, Franz Kafka, Oscar Wilde, Samuel Beckett, Albert Einstein... Adam je kroz stolje}a igrao {ah s Byronom, druìo se s francuskim romanti~arima, sura|ivao sa Shubertom. Prijatelj Eve i Adama, vampir, Christopher Marlowe (John Hurt) tvrdi da Shakespeare nije autor djela koja mu se pripisuju ve} on sam. Adam je poti{ten i usamljen jer u dana{njem zombijskom svijetu nema umjetnika s kojima bi se druìo. Naravno da nije slu~ajno Jarmush odabrao humane vampire, njihova imena, pa tako ni Detroit kao nekad mo}an industrijski grad za velik dio radnje ovog filma. Akteri filma spavaju po danu i djeluju po no}i. Dok prolaze gradom Jarmusch nam prikazuje zapu{tene bioskope i time govori dokle nas je doveo napredak. Spominju}i Nikolu Teslu on kaè: Njegove predivne mogu}nosti su ignorirane. Film je prikazan na proteklom Festivalu u Cannesu gdje je bio nominiran za Zlatnu palmu. Jim Jarmusch je oboàvatelj Teslinog djela i misli, te osim {to ga spominje u filmu uskoro bi se trebala pojaviti i opera Tesla In New York, koju stvara sa skladateljem Philom Kleinom. Stari, dobri Jim je, naravno, odabrao sjajan soundtrack za svoj film, a band koji je
Carl Theodor Dreyer

Film velikana Carla Theodora Dreyera iz 1932. godine. Scenario su napisali Christen Jul i Carl Theodor Dreyer, a prema zbirci pri~a Sheridana Le Fanua. Ovo je pri~a o Allanu Greyju, mladom ~ovjeku koji prou~ava okultne znanosti. Stranac mu ostavlja paket s porukom: Otvori nakon moje smrti. On prati tog ~ovjeka koji uskoro biva ubijen. Poklon je knjiga o vampirima... Ocjena: 4
FAUST
F. W. Murnau
Faust je igrani film iz 1926. godine. Scenarij za njega napisao je Hans Kyser, a temeljen je na pri~i Johanna Wolfranga von Goethea te kazali{nom djelu Christophera Marlowea. Rije~ je o bogatoj, velikoj tada{njoj njema~koj filmskoj produkciji. Nakon ovog filma Murnau je dobio ugovor s holivudskim studijem Fox. Emil Jannings odli~no glumi Mefista. A Mefisto Faustu, koji je star, nudi {ansu da povrati mladost, no mora prodati du{u. Remek-djelo filmske umjetnosti, Faust. Ocjena: 5
59
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Ljubav je u zraku (Alexandre Castagnetti, Reverence, Blitz film i video) 2. Utrka ìvota(Ron Howard, Cross Creek Pictures, Blitz film i video) 3. Riddick (David Twohy, One Race Productions, Blitz film i video) 4. Diana (Oliver Hirschbiegel, Ecosse Films, Blitz film i video) 5. Jobs (Joshua Michael Stern, Open Road Films, Blitz film i video)
U ÊTIRI OKA
BH. INFO
Grupa Pips, Chips & Videoclips iz Zagreba do sada je objavila osam albuma, a ovaj posljednji, Walt, koncertno }e predstaviti i u Sarajevu. Njihov nastup u glavnom gradu BiH zakazan je za 6. mart, u 21.30 sati. Mjesto doga|aja je City Pub, iz kojeg su nas zamolili da podrìmo njihovu Malu Otvorenu kulturnu scenu. Evo, podràvamo ih! Istu no}, ali u 20 sati, u sarajevskom Pozori{tu mladih premijerno }e biti izvedena predstava [ta si uradilo pro{log ljeta, autora Christophera Duranga, u reìji ameri~kog reditelja Neila Fleckmana. Igraju: Alma Merunka, Elma Ahmetovi}, Ajla Cabrera, Sanin Milavi}, Damir Kustura, Edin Avdagi} i Mirza Dervi{i}. Bulevar narodne revolucije je peta zbirka pjesama mostarskog pjesnika Marka Toma{a, a promovisana je 27. februara u OKC Abra{evi}. Sarajevski pjesnik i saradnik ovih novina Ahmed Buri}, pak, svoju tre}u zbirku pjesama Maternji jezik promovisa}e u Muzi~kom centru Pavarotti, tako|e u Mostaru, 7. marta u 20 sati. êlni ljudi u Nacionalnom parku Una prvi su, za jedan park u Bosni i Hercegovini, predali nominaciju za Europski certifikat za odrìvi turizam. Tijekom ove godine Europarc Federacija poslat }e revizore koji }e provjeriti nominaciju i stanje na terenu te u skladu s time NP Una dodijeliti u svijetu vrlo zna~ajni turisti~ki certifikat. Jest malo dosadan ovaj Massimo Savi}, ali, eto, lijepo od njega {to }e sarajevskim ènama pjevati za 8. mart u Domu mladih. Istog dana }e, pak, u 13 sati u prostorima Tropik Media Shopa u BBI Centru promovisati svoj best of album, koji }e se, valjda, zvati Best Of. Cijena mu je 10 KM. Za {esnaest kompozicija. Ovo je kvalitetno, isto na Dan èna. Pro Rock Club Johnny predstavlja koncert benda Sheitans, 8. marta u 21.30 sati. Rock and Roll Sheitansi iz @upanje i Ora{ja osnovani su 2006. godine. Od po~etka su uspore|ivani s Majkama, Kojotima, Partibrejkersima, te s grupama poput Black Crowes i Kings of Leon.
60
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
DALILA ZELJKOVI, projekt koordinator Studentskog bazara UNSA 2014
Makar sitnica za ènski spol...

Nakon iznimno uspje{no organizovanih i odli~no posje}enih Studentskih bazara, prethodnih kreativni studenti su spremni ponovo predstaviti svoje rukotvorine - nakit, torbe, magnete - po povoljnim cijenama i na taj na~in afirmisati svoje talente i usre}iti mnogobrojne posjetitelje, isti~e Dalila Zeljkovi}, projekt koordinator Studentskog bazara: Kako je dan poslije Dan èna organizatori i studenti se nadaju da }e mnogi posjetioci uspjeti prona}i sitnicu za sve pripadnice ènskog spola i na taj na~in proslaviti njihov dan. Ovaj put }e se predstaviti blizu dvadeset izlaga~a, neki su tu od samog po~etka, dok neki po prvi put u~estvuju na Studentskom bazaru. Cilj Studentskog bazara je pruìti neafirmiranim autorima rukotvorina i nadarenim studentima priliku da prodaju svoje radove i nadopune znanje kolega, motivirati posjetitelje na kreativno stvarala{tvo i potaknuti njihovu me|usobnu suradnju i druènje.
Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu organizuje prvo ovogodi{nje izdanje Studentskog bazara UNSA 2014, koje }e se odràti na Trgu oslobo|enja - Alije Izetbegovi}a, 7. marta sa po~etkom u 13 sati.
DANIJELA DUGANDI-IVANOVI, direktorica Udruenja za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva

DANIJELA DUGAND@I]@IVANOVI]
Udruènje za kulturu i umjetnost CRVENA je osnovano 8. marta 2010. godine
AIDA KORMAN, sarajevska modna dizajnerica
Novi ekonomski val

Godinama ste aktivni, i uspje{ni, kao modna dizajnerica. No, {ta je to Lucky Market, ili Prodavnica ideja? Lucky Market je mjesto susreta kreativaca i razmjene ideja. [areni, multikulturalni, samoodrìv i dru{tveno koristan projekat, platforma za sve one koji se bave kreativnim radom i koji su bili dovoljno hrabri, ili primorani da sami sebi dizajniraju posao, ne ~ekaju}i da se dràva pobrine za njih. Ovi ljudi su nezaposlena lica, a ne proizvo|a~i. I ovi kreativni ljudi stvaraju doma}e handmade proizvode, koje prodaju na Lucky Marketu jednom mjese~no u Sarajevu, i bez posrednika. Na kraju krajeva, ovi kreativci su za~etnici malog poduzetni{tva, pokre}u novi val ekonomije, a {to je dobro i za dràvu u cjelini, jer novac potro{en na kupovinu kreativnih ru~nih radova ostaje unutar lokalne zajednice. Ali, to na{u dràvu ne zanima. Prodavnica ideja je moj {areni kutak, u kojem sam objedinila, na neki na~in, sve ono {to predstavlja Lucky Market, a ~ini moja dugogodi{nja zalaganja i rad na promociji bh. ru~no ra|enih proizvoda. U skladu sa svjetskim trendovima, a koriste}i know how na{ih baka ili nana, prezentirala sam u Prodavnici ideja od odje}e, nakita,
Foto: Emir Burlovi}
ta{ni pa do upotrebnih predmeta za dom. A, {ta ste to pripremili damama za 8.
mart? Povodom Dana èna odràt }emo Lucky Market na Trgu Djece Sarajeva, 7. i 8. marta, sa puno iznena|enja i novih radova. A u Prodavnici ideja na Gajevom trgu 4, svi uzorci na}i }e se po popularnim cijenama za prve klijente i po~etak rada. Pozivam va{e ~itatelje da do|u i uvjere se.
Parafrazira}u Dinu Merlina: Vremena su kokuzna, a nisi baksuzna. Me|utim, da li ste ubije|eni da Va{a prodavnica na Gajevom trgu 4 u Sarajevu ima perspektivu, u vremenima koja ve} spomenusmo? Ja sam rije{ila problem zaposlenja na ovaj na~in, otvorila sam radno mjesto, upla}ivat }u to famozno penziono i zdravstveno osiguranje, poreze i sl., te biti uzoran gra|anin. Nemam status istaknutog samostalnog umjetnika, te nisam na teret dràvi i budètu, iako sam aplicirala za ovaj status. Me|utim, o~ito da sav moj rad, zalaganja i priznanja koja sam stekla nisu bila dovoljna. Tako da sam se pobrinula sama za sebe.
Zovem se CRVENA
Udruènje za kulturu i umjetnost CRVENA iz Sarajeva proslavlja ~etvrti ro|endan. êstitamo! Hvala! Udruènje za kulturu i umjetnost CRVENA je osnovano 8. marta 2010., a ~ine ga ène i mu{karci koji vjeruju da su kultura i umjetnost platforme sa kojih moèmo mijenjati stvari na druga~ije i kreativnije na~ine. Izbrali/e smo ovaj datum jer smo èljeli/e ovaj va`ni datum u ènskoj istoriji da obiljeìmo stvaranjem organizacije koja se bavi pitanjima koja, naàlost, nisu ni danas rije{ena, a postavljena su kao temelj feministi~kih akcija. Projekti i aktivnosti kojima se bavimo su raznoliki, a najve}im dijelom se odnose na suvremenu umjetnost i produkciju, ali i arhitekturu, aktivizam i feministi~ke programe. Svakako najva`nije nam je otvoriti kreativne prostore za zajedni~ki rad, dijeljenje, produkciju i solidarnost. Jedan od najzna~ajnijih projekata koje smo radili/e je projekat The Bring in Take Out Living Archive koji se bavi feministi~kom umjetno{}u na postjugoslovenskom prostoru, a koji je pro{le godine doìvio svoj najzna~ajniji uspjeh na OKtobarskom Salonu u Beogradu, gdje je kustoski tim Red Min(e)d kurirao jednu od najzna~ajnijih izlo`bi suvremene umjetnosti, a na{e umjetnice dobile tri od pet glavnih nagrada. CRVENA tako|er, u suradnji sa Udruènjem za prostorne inicijative LIFT, radi program Gradologija, koji se bavi javnim i zajedni~kim prostorom u gradu Sarajevu. Pored ovih programa i projekata CRVENA radi i niz aktivisti~kih akcija koje za cilj imaju lobiranje i zagovaranje za promjene u oblastima ènskih prava. Vi{e o CRVENOJ moète na}i na: www.crvena.ba, www.bringintakeout.wordpress.com i www.gradologija.ba, obja{njava Danijela Dugandì}-@ivanovi}, direktorica Udruènja CRVENA. Na koji na~in }e CRVENA proslaviti ~etvrti ro|endan? Svoj ~etvrti ro|endan slavimo u Istorijskom muzeju BiH, ili u Muzeju revolucije, programom pod nazivom [ta je nama na{a borba dala, u sklopu kojega }emo imati izlo`bu i razgovor sa umjetnicama, kustosicama i ènama iz akademije, odgovara na na{e pitanje Danijela. êstitam Vam i 8. mart! @elite li ga Vi nekome ~estitati? Hvala vam! I, da, èlim ga ~estitati svim ènama i mu{karcima koji ovaj praznik slave.
61
by DINO BAJRAMOVIC
, ALEKSANDRA SAVI iz Mostara: a tr en C c si u M ld or W ca direktori lle te u N d o i lj o b je a h e ij m Sir iz

1. Je li u Mostaru dosadno kada ne pada ki{a? U Mostaru odavno ni lokum nije rahat, al bar nikad nije 5. Koga biste poveli na 4. [ta ne morate dosadno. Liskaluka i ljepote na Svjetsko prvenstvo u imati u friìderu? u izobilju... Brazil? Biv{i struk. ? vu je ra Sa u Raju sa protesta. te 3. Kako se osje}a i ir /[ mila Hercegovino mati zagrljaj u se 6. [ta obavezno ruke/Vra}am ti 7. A, je li bolja no}a ad hl a nc su iz je nosite na plaù? topli/Ovd bi plaà u srpnju ili ne avno Svoje atribute. reè/Bez tebe mi od u zagrljaj u Trpnju? ti teè/[iri ruke, {}er Taaaaa }e srpanj ... ha ha ha hrli... Ja napisala, u Trpnju... 8. [ta ste bili u pretpro{lom ìvotu? Gavran. 9. Jeste li meteoropata? Vi{e meteor nego opata. 2. Je li bolje curu pratiti u Zalik ili na Cim? Ne znam. Pitaj nekoga ko ima curu. Ja na lageru imam samo par dobrih frajera.
10 0. Koliko ima istine u mudrosti: Ko se jednom o vru}e mlijeko ope~e, taj i u hladan jogurt pu{e? Ako ti kaèm mora}u te ubiti, ha ha ha ha... 11. Da li je {utnja zlato ili srebro? Ma nije meni ne{to ta {utnja... 12. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno? Zna{ {ta bi dr. ôli} rekao: Pusti, pusti modu... 13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup? Zavisi jesi li mazohista.. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ni{ta. To nikad ne bih u~inila. 15. Opi{ite Du{ana Bajevi}a u tri rije~i... Gospodin. Princ. Ljubav.
17. Osoba koja Vam ide na ganglije? Pa, gledano kroz prizmu moderne realistike ne znam odakle da kren em...
18. Tange ili badi}? Na mom vretenastom telu dobro stoji i jedno i drugo.
20. Ima li i{ta bolje od Nutelle? Ima. Sir iz mijeha. 19. Begova ili {kembe ~orba? Ra{tika sa prodimljenom jagnjetinom.
16. S kim biste voljeli otplesati tango? S tobom.
Foto: Mario Ili~i}
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Ni ìvot ni smrt ne priprada meni/Ja sam tek onaj koji je u sjeni/Onog {to u vremenu se Ovremeni... (M Mak Dizdar)
62
KLIN ÔRBA
ZLOÎN I HAZNA
Pi{e: FADILA NURA HAVER
Desi se, u jednoj obinoj nedjeljnoj sarajevskoj veeri, ba u vrijeme dnevnika, da policajac nasmrt upuca pljakaa jedne prodavnice, a ja se narednog dana pitam: zato policajac nije gledao svoja posla, tj. dnevnik? ta ga se tie kasa nekog privatnika i zato je istreniran da mu je ivot nekog sitnog pljakaa nebitan a ivoti svih ovih krupnih zvjerki svetinja?
va ova na{a napre~ac osvojena sloboda o~ito ume da peva, ali jo{ ni izbliza ne umije bez bjelodanog fal{a interpretirati vlastitu volju, mo`da ba{ zato {to je posrijedi svenarodni zbor bez dirigenta, ili sva bol svijeta koja se poku{ava izlije~iti na protestima i plenumima samim svojim (po)kazivanjem. Stvar razvodnjavaju i vje~iti lovci u mutnom, koji se svim silama nastoje pozicionirati u novonastaloj situaciji, pa sad odjednom imamo i takve prvoborce za bolju budu}nost koji su oduvijek ciljali na u dlaku isto ono na {to sada ciljaju protestanti. Mo`da to sve tako i jeste, samo {to se startne pozicije prvih i drugih drasti~no razlikuju. Moè{ ti (bilo koja politi~ka stranka) do sudnjeg dana teto{iti demonstrante i plenuma{e, ali - sve dok su klju~evi svake dràvne hazne iliti riznice u tvojim rukama, nema selameta od tvoje zlehude pri~e da si, eto ba{, isti kao i bezbrojni jadnici prikop~ani na kontejnere i sli~ne potro{a~ke korpe. Ko ima vlastiti avion i posebno osiguranu trasu kojom }e se, recimo po Sarajevu, vozikati u svom blindiranom auto-tenku, zaboli ga {to {a~ica najupornijih svakodnevno blokira saobra}aj na glavnoj saobra}ajnici glavnog grada. Taj se ùri da pokupi svakodnevne pazare na svim svojim naplatnim rampama i mafija{kim pipama.
izjavom: mi nismo zaprimili niti jednu pritu`bu gra|ana da su policajci prekora~ili svoje ovlasti, kao ni pritu`bu novinara da su im oduzeti snimljeni materijali i objektivi. Ajte! Bra}o policajci, ko da vam kaè da je smrtna kazna u ovoj dràvi odavno ukinuta, i da vi, zapravo, niste pla}eni da ka`njavate, nego da sprije~ite? Iskreno àlim ubijenog plja~ka{a u poku{aju, unato~ znanom mi i u ovom slu~aju potvr|enom pravilu ko se ma~a la}a... Ne mogu da se ne pitam: za{to mu je pucao u glavu policajac koji je obu~en da puca u ruku? Igrate se bogova. To je odgovor na sva pitanja u ovoj dràvi: politi~ka, ekonomska, socijalna, sigurnosna, obrazovna, nacionalna, religijska. Igrate se bogova, kockate se, a ulozi su vam na{i ìvoti.
esi se, u jednoj obi~noj nedjeljnoj sarajevskoj ve~eri, ba{ u vrijeme dnevnika, da policajac nasmrt upuca plja~ka{a jedne prodavnice, a ja se narednog dana pitam: za{to policajac nije gledao svoja posla, tj. dnevnik? [ta ga se ti~e kasa nekog privatnika i za{to je istreniran da mu je ìvot nekog sitnog plja~ka{a nebitan a ìvoti svih ovih krupnih zvjerki svetinja? Za{to mu je za{tita ovih drugih sinonim za za{titu ustavnog poretka i dràve? Za{to mu je prihvatljivo glatko ubiti plja~ka{a granapa (a ne samo onesposobiti) dok mu je istovremeno nezamislivo dozvoliti da se smakne, makar je posrijedi samo politi~ko smaknu}e, bilo koji beskrupulozni plja~ka{ dràve koju (kao) {titi? Njemu, dakle policajcu, sasvim je prirodno da ubije boga u nekom potpuno mirnom demonstrantu, samo zato {to je njega nafatao u {irem pojasu ratnog popri{ta izme|u nezadovoljnih i prezadovoljnih. Potom njegov pendrekvo|a u medijima licemjerno ma{e efektima zastra{ivanja,
ato ne podràvam zahtjeve demonstranata da svi vi odmah i zauvijek odete s vlasti. Nipo{to! Niti da se ba{karite i lendohanite po luksuznim zatvorima ({to se i tako {ale ne}e desiti). [ta mi imamo od toga? Svaka je kazna, od postanka dràva i vladavine zakona, polazila od svoje (pre)vaspitne dimenzije. Zar nije logi~nije da prioritetni zahtjevi gra|ana budu da se odmah prekinu nova zaduìvanja kod MMF-a i da se deblokira tzv. evropski put provedbom presude Sejdi}-Finci bez ikakvih vezivanja za teritorijalni preustroj u Federaciji BiH. U ovom momentu to su dva najkrupnija problema koja zamra~uju na{u perspektivu. Kako da se ina~e pomaknemo s mrtve ta~ke ukoliko ni u snu ne vidimo svjetliju budu}nost? A onda, svim silama, olak{icama i poticajima, pokrenuti hiljade malih projekata kojima se otvaraju nova radna mjesta u realnom sektoru, kao {to je to ovih dana u~inio Amerikanac Steve Reitz u Gora`du, pretvaranjem 43 dunuma zapu{tenog zemlji{ta u plantaù malina. îni se da je pun pogodak i zahtjev da se pla}e politi~ara i administracije vezuju za prosjek u realnom sektoru. To bi moglo indirektno stimulirati politi~are da im stvaranje nove vrijednosti postane trajni prioritet. Vrijeme je da svi preuzmemo odgovornost za (ne)~injenje. Sada{nji protesti i plenumi pokazuju i dokazuju da smo svih ovih godina mogli sprije~iti uru{avanje ove dràve, i da je na{a sudbina, zapravo, oduvijek u na{im rukama. Kako }e se namicati i u {to tro{iti budètski novac, klju~ je kontrole vlastodràca kojima povjeravamo upravljanje na{om dràvom.
63
PETA BRZINA
Pi{e: MARIO ILIÎ]
onosimo jo{ neke novitete iz svijeta automobilske industrije koji }e po prvi puta biti predstavljeni na Autosalonu u @enevi. Tamo }e svoju premijeru imati i novi Citron C1, na kojeg su posebno ponosni iz pari{ke PSA grupacije. Citronov mali gradski automobil koji se po~eo proizvoditi 2005. dostigao je nevjerojatnu brojku od ~ak 750 tisu}a prodatih primjeraka. Gazde PSA odlu~ili su kako je vrijeme za kirur{ke zahvate na malom gradskom Citronu, a koliko su ozbiljne njihove namjere govore i podaci koje vam ovim putem predstavljamo. Noviteti, prije svega oni u vanjskom izgledu novog Citrona C1, zapo~inju s novom siluetom i krovnim otvorom koji nosi naziv Airscape. Dinami~an i energi~an stil nagla{en je vizualnim skladom vjetrobrana i bo~nih stakala, crnih nosa~a vjetrobrana i kromiranih profila bo~nih stakala. Tu su i uspravna dnevna LED svjetla koja isti~u karakter vozila. Stra`nji je dio dinami~niji zahvaljuju}i staklenom poklopcu prtlja`nika i ~etverokutnim svjetlima koja daju 3D efekt. Naravno, dizajnerski noviteti u izgledu prednjeg dijela vozila zrcale se prvenstveno u izgledu i obliku svjetala. Novi C1 duga~ak je tri metra i 46 centimetara, uz iznimno dobar krug okretanja od ~etiri metra i 80 centimetara. Iz Citrona isti~u kako C1 ima udoban ovjes, i kako njihov novi gradski model besprijekorno leì na cesti. Od mnogobrojnih tehni~kih novotarija u
NOVI CITRON C1: Mali, ali pali!

unutra{njosti novoga modela C1 vrijedi izdvojiti 7-in~ni ekran osjetljiv na dodir, kao i tehnologiju Mirror Screen, koja omogu}uje kopiranje aplikacija s pametnog telefona te njihovo kori{tenje uz pomo} tableta osjetljivog na dodir. Novi Citron C1 moè biti opremljen i sustavom pristupa i pokretanjem vozila bez klju~a, kamerom za vo`nju unatrag, kao i sustavom pomo}i pri kretanju na uzbrdici. Ne treba zaboraviti kako je tvrtka u C1 ugradila motore posljednje generacije, koji {tede gorivo i zbog smanjene mase vozila, koja iznosi svega 840 kilograma. Citron C1 nudi i osam modernih boja karoserije. Voza~i imaju mogu}nost odabira boja od crne Caldra, preko sive Gallium i Carlinite, olive Brown, bijele Lipizan, plave Smalt do crvenih Scarlet i Sunrise Red. U opciji su naplaci od lagane legure, kao i ukrasni poklopci kota~a u dimenzijama od 14 i 15 in~a. Ono {to }e svakako privu}i i kupce koji nisu fanovi malih, urbanih automobila je svakako sklopivi platneni krov dimenzija 1800x760 centimetara, s elektri~nim upravljanjem. Citron je i u kabinu novog C1 modela ugradio gomilu pretinaca, drà~a za ~a{e i boce. Tu je i prtlja`ni prostor od 196 litara, koji se vrlo lako, preklapanjem stra`njih sjedala, pretvara u veliki prtlja`nik od 780 litara. C1 nudi automatski klima ure|aj, grijana sjedala, kod modela s troja vrata i pam}enja poloàja prednjih sjedala, a zatim i sustav za pristup i pokretanje vozila bez klju~a, uz pomo} elektroni~kog klju~a. Tu je jo{ i sustav pomo}i pri kretanju na uzbrdici, tzv. Hill Assist, koji dolazi u serijskoj opremi. Citron C1 nudi dva benzinska motora posljednje generacije. Tu su e-VTi 68 Airdream s peterostupanjskim mjenja~em i Stop&Start sustavom, kao i novi motor VTi 82 iz obitelji PureTech. Rije~ je o 1,2litrenom trocilindarskom benzinskom motoru od 82 KS, ~ija potro{nja ne prelazi 4,3 litre na 100 km. Nakon @enevskog autosalona ostaje jo{ jedino da saznamo cijenu Citronovog novog gradskog modela.
64

Slobodna Bosna 904

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Slobodna Bosna 904

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

KENAN CRNKI]: FARMACEUTSKA MAFIJA KONTROLIRA ZDRAVSTVO

23 PREKODRINSKO ME[ETARENJE PREDSJEDNIKA RS-a POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA

26 KEBO LUD ZBUNJENOG

16 LA@NA SOS PORUKA IZ MOSTARA

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

estok okraj bivih partnera eljka Mitrovia i Dragana olaka

Dan nezavisnosti BiH Vatra - vijenci - performans

DO\OH, VIDJEH, PREBLIJEDIH

Pred lokalne izbore u Turskoj Erdogan spustio durbin

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

Smanjite tenzije, pove}ajte penzije...

PETAK, 28. FEBRUAR

STIPU GA, MOJNE GA

Novinska agencija Patria u slubi Bakira Alispahia!?

SLOBODNA BOSNA I 6.3.2014.

PRIZNANJE KROZ GUSTO GRANJE

Slaete li se sa prijedlogom da demonstranti ostanu na ulicama do izbora i blokiraju saobraaj?

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA (II)

POLITI^KE I POLICIJSKE DIREKTIVE

ZASTUPNICI NA BOLOVANJU, POLICIJA NA ^EKANJU

POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA JEDNOG LICA

PRIJAVE PROTIV SELIMOVI]A, VRANJA, DOMINKOVI]A

RASPAD SIGURNOSNOG SISTEMA (II)

SIPA BEZ RUKOVODSTVA

KOGA ZUBAC DR@I U [ACI

ODLAZAK AMERI^KOG SUPERVIZORA

SLOBODNA BOSNA I 6.3.2014.

POLICIJSKE AGENCIJE, DRU[TVA JEDNOG LICA

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

LA@NA SOS PORUKA IZ MOSTARA

NAJVE]I GUBITAK, NAJVE]E ZARADE

KOLA KRENULA NIZBRDO 2009.

U pet godina gubitak upetostruen!

HO]E LI PRE@IVJETI ALUMINIJSKI KOMBINAT MOSTAR?

Brajkovi ponovo vue konce u Aluminiju

PREVISOKA CIJENA STRUJE

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

RADMANOVI]EVA LJEPOTA POROKA

LEPI NE[A PRIJE I POSLIJE ESTETSKOG ZAHVATA

LUTKA SA NASLOVNE STRANE

NJE@NA MAJ^INSKA LJUBAV

BUD@ET KANTONA SARAJEVO

KOMISIJSKO PRETAKANJE PARA

LAK, A PARALI POSAO

VLADA KANTONA SARAJEVO

BILO KUDA, KOMISIJA SVUDA

Ko voza premijera Zeljkovia

ZA[TO JE DODIK NALJUTIO DA^I]A?

DODIK POSTAO IVICI DA^I]U NEPO@ELJNI RO\AK SA SELA

NEMOJ, MILE, DA OSTAVLJA[ DRUGA...

PRIJATELJSTVO, POLITIKA, INTERESI

PREKODRINSKO ME[ETARENJE PREDSJEDNIKA RS-a

DA^I] ODR@AO LEKCIJU DODIKU

Dodik odluio da nee vie mitingovati po Srbiji

SLOBODNA BOSNA I 6.3.2014.

ZA[TO JE DODIK NALJUTIO DA^I]A?

POMA@U]I TADI]A DODIK SPA[AVA SVOJU GLAVU

6.3.2014. I SLOBODNA BOSNA

KEBO LUD ZBUNJENOG

Potpredsjednik Federacije u rije~i, slici i pjesmi

ZAR NE ZVU^I KO BALADA MOJA BIOGRAFIJA?

POTPREDSJEDNIK U SLICI I RIJE^I