UDZBEN!

K ISLAMSKE V JERONAUKE
ZA I. i II. RAZRED SREDNJIH SKOLA
Ovaj je udzbenik Hsvojio Ulema-mec!Zlis u Sarajevu svojim rjesenjem
od 11. augusta 19:)1. god. hroj K03.
T R E E I Z D A N J E.
lZDANJE VAKUFSIWG RA VNATELJSTVA U SARAJEVU.
SV A PRA VA PR!DRZANA.
DRZAVNA TISKARA U SARAJEVU. - 1941.
I
je udibenik usvojio
od 11.
I I
CIJ
I
rjdenjem
J
dobar posao poCinjemo nJeclma:
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, _ Jl
Time kazujemo, da je nasa snaga samo od Boga i da od
istemo pomoc i
Bog je stvoritelj, Gospodar Dobrocinitelj svega svijeta.
svega potrebno nam
Osim nas i ovoga
na
nestane O\Zoga svijeta.
a isto
znati da ima i Jedini
tako jos trebamo znati cia je
i Dobrocinitelj svega
Posto nestane ljudi i ovoga sve
ponovno prozivjeti, i svi ce se ljudi skupiti pred na
dan. Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo lwjega
slavimo i kojemu zahvaljujemo na njegovim darovima, jer je
Gospodar Sudnjega dana.
U ime Boga, Opceg Dobrocinite1ja,
Milostivoga,
Hvala Bogu, Stvoritelju
1*
4
Opcem Dobrocinitelju, Milostivom,
Gospodaru Sudnjega dana.
* ,
_0-_,..ul i-J: ~ \ ...
Na sudnjem clanu ce !judi pred Bogom odgovarati za svoja
djela, i svima ce Bog sucliti. Ko bude zasluzio zadovoljstvo Bo-
zije biCe nagraden, a ko se bude ogrije8io o Bozije zapovijedi
bice kaznjen, ako mu Bog ne oprosti.
Zadovoljstvo Bozije i nasu srecu zasluzicemo, ako samo
jedinoga obozavamo i samo od Njega pomoc trazimo, ako
vrsimo Njegove zapovijedi i cuvamo se svega sto on zabranio.
~ ,. "" ,. ::
Sarno obozavamo ~ ~ ~ ::.lL I
. - ,
samo od Tebe pomoc trazimo. '.,..::.:.:, '::JL" 1 ;
c....;.... ... ,#
Da mozemo znati i razlikovati sto je dobro, a sto je zlo,
Bog nam je dao razum i svoju objavu Kur'an.
nas je svojom miloscu i dobrotom uputio na pravi
put.
nas pravim putem.
Ljudima je dolazila Bozija objava
poslanika, koje je
"'Put em
blagodatima.
ne putem onih na
Niti onih koji su
se
Kur'an dosao
niku 1v1uhamedu a. s.
poslanik.
musliman duzan
Na svijetu smo:
kako nas Kur'an
1. Da upoznamo i vjerujemo Allaha dz. s.
2
)
2. Da samo Allaha obozavamo,
1
) a. s.
?) dz. :::.

1
)l:JI ~ ~ t. j. Bog ga blagoslovio.
,. i, ~ t. j. Svevisnji.
"' v .
5
3. Da zivimo uredno po Bozjim odredbama, da Cinimo
dobro, a da se zla cuvamo, i da tako Boziju milost zasluzimo.
Vidi se, dakle, da je u Kur'anskom susretu El-Fatiha
ukratko sadrzana Bozija objava i zahvalnost lwju imamo ciniti
Bogu.
El-Fatiha
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja,
Milostivoga,
Hvala Stvoritelju svjetova,
Opcem, Dobrocinitelju, Milostivom,
Gospodaru Sudnjega dana!
Tebe samo obozavamo
I samo od Tebe pomoc trazimo.
Uputi nas pravim putem,
Putem onih si obasuo
Svojim blagodatima,
l
'P

onih na
Niti onih koji su zalutali.
stvorio jos osim nas i ovoga
i ovoga svijeta? Znade li ko kada
' ...
:J.;; I
) _;.;;; )
'01J :.d.\
.... , ...... ... .;
ce biti na Sudnjem danu? Kako cemo zasluziti
i nasu srecu? Sta nam je Bog dao, da mozemo znati i
razlikovati dobro od zla? Ko nas je svojom miloscu i dobrotom
uputio na pravi put? Preko je ljudima dolazila
objava? Kojem je Bozijem poslaniku dosla posljednja Bozija
objava? Sta je duzan svaki musliman? Zasto smo na ovom
svijetu? U kojoj je suri ukratko sadrzana Bozija objava i za-
hvalnosf koju imamo ciniti Bogu? Uci sure El-Fatihu! Prouci
je nasim jezikom!
PRVI DIO
Nasa vjera zove se mi smo po vjeri muslimal1L
Islamski v jerovati znaci: srcem usvojiti i znati da je sve
istina sto nam je Allah dz. s. u Kur'anu po svome
Muhamedu a. s.
Duzni smo Kur'an, Boziju objavu, vjerovati da je istina,
jer je Kur'an od Boga, dz. s. je i savrseno
istinit, a Svevisnji Muhameda a. s. samo iz milosti
i ljubavi spram svega da mu objavi uzvisenu
da je Muhamed
vjerujem
vjerujemo a jezikom
jedinoga Ailaha, vjecnog
v1di i sto se ne
nema
milostivog Gospodara
srcem
osim
sto se
Govorimo Boziji rob, jer je i Muhamed
covjek, a svi sti robovi.
Svi su !judi Bozji robovi, jer ih je on stvorio, i oni su u
vlasti Bozjoj, pa treba da robuju i slave dz. s.
7
Govorimo da je Boziji poslanik, jer je Bog dz. s. zaista
poslao Muhameda da objavi sveopcu*) vjeru Islam.
Boziji poslanik vjerno je i podpuno ispunio naredbu
Boziju i saopstio ljudima posljednju Boziju objavu Kur'an, a
svojim uzornim zivotom dao je ljui:lima primjer da se na njega
ugledaju.//
Pejgamberovi vjerni drugovi koji su s njim sirili Islam
zovu se ashabi.
Ashabi vjerno upamtiSe i popisase za zivota Bozijeg
poslanika pojedine kur'anske ajete (recenice) i sureta (poglavlja)
Kur'ana, to se je zatim sve u zvanu
Mushaf.
Ashabi ( drugovi Pejgamberovi) i njihovi nasljednici sacu-
vase nam i usmeno precladose mnoge hadise (tradicije pre-
danja) a. s.
Hadis sve ono sto je Ntuhamed a. s.
radio iii oclobrio.
Mi smo se duzni vlaclati po
utvrdeni haclisi
izvora:
idzma-u i kijasu.
- zma'
V jerovanje i
Mi trebamo raditi onako kako su-
radili Boziji njegovi ogromna
vecina islamskih vjerskih ucenjaka.
Oni muslimani koji se dde ovog pravca u vjerovanju zovu
;
se ehli sunnet vel-dzema-at 1_,
*) Muhamed a. s. je posljednji Boziji poslanik, koga je dz.
poslao svim ]judima, na citavo.i zemlji, i svill'l dzinima. Njegov seriat
nepromjenljiv i trajacc do dana.
8
Pit an j a: Kako se zove nasa vjera? Sta smo po vjeri?
Sta znaci islam ski vjerovati? Zasto smo duzni Kur' m<J., Boziju
objavu, vjerovati da je istina? Zasto je Svevisnji Bog poslao
Muhameda a. s.? Sta je prva duznost svakoga muslimana i mu-
slimanke? Sta je temelj islamske vjere? Zasto govorimo vje-
rujem i ocitujenH:? Sta tvrdo znamo, srcem vjerujemo i jezikom
izgovaramo? Zasto govorimo da je Muhamed Boziji rob? Zasto
su svi !judi Boziji robovi? Zasto govorimo i Boziji poslanik?
Kako je Boziji poslanik ispunio naredbu Boziju? Kako se
zovu Pejgamberovi vjerni drugovi koji su s njim sirili Islam?
Sta ucinise ashabi? nam JOS i usmeno predadose
ashabi i njihovi nasljednici? je hadis? Po cemu smo se
duzni vladati, osim po Kur' anu? je idzma'? je ldjas?
Kako nam treba vjerovati i raditi? Kako se zovu oni muslimani
kQji se drze ovoga pravca u vjerovanju?
v jeroYanje
Ja
Bozije mel eke ( andele),
Bozije kitabe (knjige),
Sudnji dan i
biva Bozijim
U sadr2ano
is tin a v j ere (imanski sartovi).
Islamsko v jerovanje receno je na vise
a sadrzano je u ovom ajetu:
Poslanik vjeruje u ono
sto mu je od Boga poslano (objavljeno),
a u to vjeruju i ostali pravovjerni
(njegovi sljedbenici).
Svi vjeruju u Boga, Nj,egove meleke
(andele),
meljnih
u Kur'anu,
-
j:::; "" I
jl .. ,
9
kitabe (knjige-objave), poslanike i vele:
Mi ne cinimo razlike izmedu
pojedinih Bozijih poslanika.
' ' .

Mi smo culi i mi se pokoravamo.
Oprosti nam, mi cemo se svi
't:_kl; lj \;_;
2..\JI ; ;l
# .... ...1
vratiti k Tebi.
Temeljne istine vjere treba da vjerujemo
podpuno i bez ikakve sumnje.
Vjerovanje s.
Prvi imanski sart glasi: V jerujem dz. s.
SveviSnjeg Boga treba vjerovati po Njegovim
(sifatima).
Bozija svojstva jesu:
ima i o sebi opstoji,
je
je nema
nicemu nije slican,
ni
zivi svojim vjeCitim zivotom,
je SveznajuCi i SvemoguCi,
sve svojom voljom cini,
govori bozanskim govorom,
sve vidi i cuje,
sve stvara, uzddava rastvara.

usvojimo
, '


10
Suretul-Ihlas
U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja,
Milostivoga:
Reci: Bog je jedan,
Bog je neograniceni Gospodar
I utociSte sviju stvorova.
Nije nikoga rodio i nije roden.
.... . . ,. ; '
; ?r'
-r--->= )_ ,..::Ul
'..::U1 , ' :ft

' 0 ... "
:JY.. J
1\' "._'1- ,p 't ". j ..
1-ijemu nema niko ravan, r"' '\.) rr
Kad kazemo: ima i o sebi opstoji, to znaci da Bog
nije niti Ga ko stvorio, niti je u Svom opstanku
icemu potreban.
Da ima nam djela Bozija i cio svijet, svje-
Boziji poslanid, a to
Nema boga osim
Muhamed je Boziji .,
da je samo i da je Muhamed a. s.
je objavljen uzviseni Kur'an vjera:
naucavali su da je samo
Ipak
bica
naviknuti da
sile i pojave, zaboravili ovu
mijesali i druga bica, ili, ako su i obo-
zavali Boga, ddali su da je to samo njihov
Posljednji put i na najuzviSeniji nacin objavljeno je jedin-
stvo preko Muhameda a. s. Rijecima: Bog je jedan
ocitujemo da je samo jedan Stvoritelj svijeta, da On sam po
sebi opstoji, da samo njega mozemo obozavati i da samo Njemu
pripadaju sva savrsenstva.
1t
Bog je vjecan znaci: da je uvijek bio i da ce uvijek biti,
oduvijek postoji i postojace zanavijek. Sve ostalo postaje,
mijenja se i nestaje, jer vjecno postoji samo Bog koji stvara i
rastvara.
Kada se kaze da Bog po sebi i po svom bjcu opstoji, to
znaci da Bogu nista nije potrebno kao njegovim stvorovima
koji jedu, piju, spavaju, a zato im treba hrana, vrijeme, mjesto
i t. d. Bogu dz. s. to nista ne treba, jer je nada sve savrsen i
uzvisen, i nema nikakvih manjkavosti ni
Kad kazemo da nicem ne slici, to je reci da nije
kao njegovi stvorovi. On nije nicemu slican sto bi covjek u
vidljivoj slici mogao zamisliti.t
Ljudi mogu znati o Bogu dz. s. samo ono sto je sam Bog
odkrio u svojoj objavi.
Kaze se Bog je nada sve
nemaju Njegovi stvorovi. Ono sve,
stvorovi, darovao im je dz. s.
ima sto
U Boga vjeciti zivot zna. Niko mu Ga
nije a svi ostali davanjem zive
i prolaze.
Kazemo da je
drugi ne moze sve znati.
Gledaj znake milosti Bozije, kako ozivljuju
Zaista, On ce ozivjeti i mrtve. On je Svemoguci.
sto se kaze da sve svojom voljom cini,
Bozija volja neogranicena, samo Bog moze sve sto
drugi.
zemlju.
da je
i niko
12
y-- r:; \tt,
Njegova je odredba, kada hoce da stvar bude, samo da rece:
Budi, i biva. (Jasin sure - predzadnji ajet).
Bog govori svojim vjecitim bozanskim govorom. Govorio
je sa nekim svojim poslanicima.
Velimo da Bog sve vidi i cuje, jer Njemu niSta skriveno
nije.
Zaista Bog sve cuje i sYe vidi.
Ovaj svijet i sve sto je na stvorio
Bog, Stvoritelj. Niko drugi ne moze niSta
osim Boga. Ocl je zivot i smrt.
je SvemoguCi
ni dati
Pit an j a: islamsko vjerovanje! je sadrzano u
isiamskom vjerovanju? Da 1i je na vise mjesta u Kur'anu receno
islamsko vjerovanje, a naroCito u kojem ajetu? Kako treba
da vjerujemo temeljne istine ? Kako glasi prvi imanski
sart? Kako treba vjerovati ? su Bozija
? U kojem su suretu sadrzana u glavnom
stva? Sta znaci kad kazemo Bog ima i o sebi opstoji ?
nam sv jedoCi da ima ? Sta svjedoci zemlja i nebo?
obiljezje islamskog v jerovanja? Sta su
poslanici kroz sva vremena? Preko kojega je
posljednji put jedinstvo
Bog je vjecan? ce to kaze da
sebi i po svom bicu?
s!ici? Sta !judi mogu znati o
sve savrsen? Odkud ono sto
je u zivot? Zasto kazemo da je
kazemo da je Bog SvemoguCi? to znaci kada kazemo da
Bog sve svojom voljom cini? Kakav je govor ? Zasto
velimo: sve vidi i cuje? Odkuda je ovaj svijet i sve sto je
na njemu?
II.
Drugi imanski sart glasi: Vjerujem Bozije meleke.
Meleki su nevidljiva duhovna bica. Kazemo da su meleki
nevidljiva duhovna bica, jer ih mi ne vidimo, kao sto ne vidimo
ni svoju dusu ni misao svoju.
13
Meleka ima bezbroj na nebu l na zemlji, u cijelom svemiru.
Bog je melekima odredio razlicite duznosti. Oni nikada Bogu
ne grijese, i vjecno su sretni sto sluze Bogu i slave Ga.
Meleki prate covjeka i donose mu dobre misli, a ljudsku
misao zanosi i covjeka na zlo navodi prokleti sejtan ( davo ).
Mi se utjecemo dragom Bogu da nas sacuva od prokletog
sejtana ( davola) rijecima:
Utjecem se Bogu da me sacuva ,e..;.:;-; ""JI ,..:;\k?l
od prokletog sejtana. . -
III.
TreCi imanski sart glasi:. Vjerujem Bozije kitabe.
Boziji kitabi su Bozije objave, koje su saopstavali ljudima
Boziji poslanici, i to je napisano.
Prvi je primio Boziju objavu prvi covjek na zemlji, koji je
ujedno i Boziji poslanik, Adem a. s. je ljudima
u raznim vremenima objava. U Kur'anu
ovi kitabi:
1. Tevrat, koji je a. s.
2. Zebur, Davud a. s.
Indil, Isa pejgamberu a. s.
4. Muhamed pejgamberu a. s.
Kur'an
Nas je kitab uzviseni Kur'an je Allah
Muhamedu a. s.
U Kur'anu ima 114 veCih i manjih
imena, a sastavljena su od ajeta. Kur'an
vazda uciti sa Euzu billahi i Bismillahi.
Uceci Kur'an terba da nam je srce cisto i ispunjeno
ljubavlju i misli na Svevisnjeg Allaha. I tijelo treba da nam je
i da smo abdestom kada Mushaf prihvatimo, Mushaf
na vrlo odlicnom i pristojnom mjestu drZ:ati.
14
Kur'an nam kazuje zasto smo na svijetu, t. j. da spoznamo
i obozavamo sarno jednog Milostivog Boga i da dd nasega
Dobrocinitelja pomoc trazimo, da cinimo dobra djela i uredno
zivimo. Sa mnogim primjerima iz zivota prijasnjih naroda
pokazao nam je SveviSnji Bog u Kur'anu svoje puteve pravde
i dobrote na zemlji. U suri E. L. M. stoji:
Evo knjige o kojoj nema sumnje. Ona je putokaz anima koji
se boje Boga; onima koji vjeru]u u ono sto je nevideno; koji
uredno molitvu i klanjanje, darivaju od onoga sto
smo im Mi dali; onima koji vjeruju u objave poslane Tebi i prije
Tebe; onima koji tvrdo vjeruju u buduCi zivot. Ti su vodeni
pravim putem od svog Gospodara, i ti su sretni i spaseni.
Kur'an je posljednja Bozija objava i trajace sve do
Sudnjeg dana, jer u Kur'anu stoji:
~ ~ z i s t mi smo objavili Kur'an,
i, doista, mi smo njegovi (Elhidzr 9).
i t a n j a: Kako drugi imanski sart? su Boziji me-
leki? Zasto kazemo da su meleki nevidljiva, duhovna bica? Gdje
ima meleka? je odredio melekima? Kakva je njihova
zadaca prema covjeku? Ko ljudsku misao i navodi covjeka
na zlo? Kako se mi utjecemo od proldetog sejtana?
Kako glasi treci imanski sart? su Boziji kitabi? Koji
je Boziji poslanik prvi primio Boziju objavu? Koji su kitabi u
Kur'anu poimence spomenuti? Koji je nas kitab? Sta nam
lmzuje Kur'an? Koja je posljednja objava? Dokle ce trajati
posljednja objava?
15
IV. Boziji poslanici
Cetvrti imanski sart glasi: Vjerujem u Bozije poslanike.
Boziji poslanici su bili odabrani ljudi kojima je Bog slao
svoje objave, da ih kazuju ljudima.
Svojstva
Svi su Boziji poslanici bili pametni, vjerni i cisti od grijeha,
svi su uvijek govorili istinu i kazivali zapovijedi Bozije jasno
i v jerno.
Svoje poslanstvo zasvjedocise u nekim prilikama cudesima
ili mudzizama koje im je dao
Rad Bozijih poslanika bio je blagodat za sve !jude na
zemlji, jer pomocu Bozije nauke podose !judi napretku na ovom
svijetu i vjecnoj sreCi na drug om svijetu.
Boziji su poslanici imali mnogo u svom radu,
jer su protiv njih ustajali i cinili im svake smetnje
ne htijuCi primiti istinu Boziju.
Mnoge nevaljale je kazna
Bozija, su bili u i nijesu se odazvaii
Bozijih poslanika, pa su zato propali.
Koliko bilo to samo
najznamenitiji
Muhamed a. s. Mi smo
zna. Od
i s
Peti imanski sart glasi: V jerujem u Sudnji dan.
Sudnji dan je onaj dan (vrijeme), kada ce
spo-
nam
suditi ljudima za njihova djela. Ko bude zasluzio zadovoljstvo
bice dzenetom
ne oprosti.
Kada ce biti Sudnji dan, to znade samo Svevisnji Bog.
ce pomrijeti, i ovoga ce svijeta nestati, a zatim ce na drugom
ponovno ozivjeti sve sto je bilo na ovom svijetu.
-----
*) Kada se spomene ime kojega Bozijeg poslanika, onda treba reci:
ga blagoslovio).
16
Posta Bog ozivi sve mrtve, doCi ce Boziji sud, za nagrade
kazne prema djelima koja su uCinjena u sadanjem 'zivotu.
Veoma je vazno i potrebno da u casovima smrti svakom
muslimanu i muslimanki bude srce i dusa ispunjena pouzdanjem
u Boga i pravom vjerom.
Dzenet je mjesto (posebni svijet) gdje ce vjecno sve bla-
godati Bozije uzivati oni koji su pravo vjerovali i dobro cinili.
Dzehenem je mjesto (poseban svijet) gdje ce oni koji nijesu
pravo vjerovali i koji su zlo cinili, patiti razliCite muke, vee
prema tezini pocinjenih grijeha na ovom svijetu. V jecito ce u
pakiu ostati oni koji umru u bezvjerstvu i mnogobostvu, a
vjernici koji su grijesili, posto pretrpe kaznu, u dzenet ce uniCi.
VI. Bozije
Sesti imanski sart glasi: Vjerujem da sve sto se dogada
biva Bozijim odredenjem.
Ljudi mogu birati sta ce da rade, jer im je Bog dao razum
i slobodnu volju da se odlucuju za dobro iii za zlo. Bog voli
samo dobra. djela, a zla djela mrzi.
P it an j a: Kako glasi cetvrti imansld sart? Ko su bili Bo-
ziji poslanici? Cime su se odiikovali svi Boziji poslanici?
zasvjedociSe poslanstvo u nekim prilikama? Kal<av je bio
rad za !jude? Je su li poslanici imali
teskoca u svome radu Kako zato
? bilo Bozijih
prema svima poslanicima?
Kako peti sart?
ce biti Sudnji dan?
i muslimanku u casovima smrti?
mrtve? je dzenet ili raj? sta
ce grijesnici u dzehenemu ostati?
glasi sesti imanski sart?
duzni
sudnji dan? Kada
muslim ana
Bog ozivi
? Koji
li !judi birati sta ce
DRUGI DIO

Islamsl{e vjersl<e duznosti
Nije dosta muslimanu samo vjerovati, nego mu treba i
islamske duznosti vrsiti, t. j. raditi sto je zapovjedeno, a kloniti
se onoga, sto je zabranjeno.
Zapovijedi ima: farz <.._p )> vadzib
'
i mustehab a zabrana ima: haram
)' ' ' '
mekruh mufsid
Farz je sve ono sto je Bog dz. s. strogo zapovijedio da
vjerujemo i radimo. Ko farz ne vjeruje, nije musliman, a ko ga
propusti, grijesan je i zasluzuje dzehenemsku kaznu.
Vadzib je isto sto i farz, ali nije izravno pa
ne ce izaci iz imana onaj ko ga ne vjeruje.
Sunnet su ona djela radio Muhamed s. i koja
je preporucio da ih radimo. Ko ih ne radi sam je skrivio da
sefa-ata ne
Mustehab je ono sto je Muhamed a. s. katkada radio. Ako
ih i mi radimo, imacemo to a necemo biti grijesni,
ako ih propustimo.
Halal (mubah) su ona djela za koja nema ni zapovijedi ni
zabrana, nego su prepustena volji ljudskoj (slobodna i dopu-
stena djela).
Haram su djela za koja se posve sigurno zn.a da su
zabranjena. Ko haram radi zasluzuje dzehenemsku kaznu, a
ko ga ne vjeruje nije musliman.
Mekruh su pokudena djela koja nijesu u skladu sa sunne-
tom. Ko ih radi cini, prema tezini djela, veci ili manji grijeh .
.Mufsid je cin kojim se jedno vjersko dje!o kvari. Na
primjer, u namazu progovoriti, i slicno.
18
Temeljne islamske duznosti jesu:
1. Kelimei-sehadet (islamslw oCitovanje),
2. Namaze klanjati,
3. Post u ramazanu mjesecu postiti,
4. Zekjat davati i
5. Hadz izvrsiti, t. j. ko je duzan u vijeku jednom Kjabu
posjetiti.
Ove se temeljne islamske duznosti zovu islamski sartovi.
Pet temeljnih islamskih duznosti zapovjedeno nam, je u
Kur'anu, i zato ih mora izvrsavati svaki zreo i pametan musli-
man i muslimanka. Onaj koji ne ove Bozije zapovijedi
zasluzuje kaznu Boziju. Duzni smo djecicu nauciti kako se vrse
temeljne islamske duznosti, i na izvrsavanje ih privikavati.
Pit an j a: .Je li dosta muslimanu samo vjerovati? Kakvih
ima duznosti, a kakvih zabrana? Sta je f arz? Sta je vadzib?
je sunnet? Sta je mustehab? Sta je hala!? Sta je haram?
Sta je mekruh? Sta je mufsid? Koje su temeljne islamske
dllznosti (islamski sartovi)? Gdje nam je zapovjedeno pet
temeljnih islamskih duznosti? Sta zasluzuje onaj, lwji ne vrsi
ove Bozije zapovijedi? Sta smo duzni djecu nauciti?
I.
Prva temeljna duznost h:jelimei
II. namaza
Klanjanjem namaza mi na
dz. s. To stovanje izvrsavamo mirno, stojeci, uceCi, klanjajuci
se, spustajuci lice na tle Velicanstvom Bozijim i, napo-
sljetku,
Nama je naredeno da ldanjamo svald dan: podne,
ikindiju, ahSam i jaciju. Onaj koji redovno klanja namaz zivi
uredno, boji se Boga i cuva se zla.
moze se stupiti u namaz bez pripreme, jer prije toga
treba izvrsiti uvjeta (sarta).
*) Kjelimei sehadet vidi na str. 6.
19
A. UVJETI ZA KLANJANJE NAMAZA (NAMASKI
Prije nego se stupi u namaz treba:
1. biti cista tijela, odijela i da je cisto mjesto gdje cemo
klanjati.
2. abdest uzeti, po potrebi se okupati i1i u nuzdi te-
jemmum uzeti,
3. biti obucen,
4. na vrijeme klanjati,
5. prema kibli se okrenuti i
6. odluciti namaz klanjati (nijjet uciniti).
Svaki ovaj uvjet zove se sart, i on je farz (neizostavna
duznost).
Da se moze klanjati, treba sa tijela, odijela i onoga mjesta
gdje ce se klanjati ukloniti necistocu, ako je ima.
2.
Abdest (propisno Ciscenje izvjesnih dije/ova
Abdest se uzima pocinjuCi sa Bismillahi ovako:
1. operemo rul<e do za saku tri puta,
2. istaremo zube misvacem iii prstom, a zatim
usta i nos po tri puta,
operemo cijelo lice tri
4. pa za tri puta,
5. najmanje mokrom rukom,
6. usi, pa vrat mokrim rukama,
7. operemo desnu, pa lijevu nogu do za clanak.
Od je farz oprati po jedanput: lice, ruke do za lakat,
potrati cetvrtinu i oprati noge do za clanak. je
sve sunnet.
Abdest se uzima cistom vodom, najbolje hlad-
nom a otare se cistim peskirom.
Abdest ce nam pokvariti:
1. ako nam potece krv iii na bolesnom mjestu procuri,
2. ako se obavi koja bilo prirodna nuzda iii iz zeluca po-
vrati punim ustima,
;3. ako se onesvijesti ili zaspi.
2*
20
Ako se neki dio tijela zbog bolesti ne moze kvasiti, onda
je dosta po zavoju mokrom rukom potrti. Ako neprestano sto-
god tece iz kojeg bolesnog mjesta, onda za svaki namaski vakat
treba abdest uzeti, i tim abdestom moze klanjati sve do drugog
namaskog vremena.
Kada neko uzme abdest i, prije nego ga pokvari, obuce
cistu i jaku obucu, nije potrebno drugi put kada bude uzimao
abdest kroz izvjesno vrijeme obucu skidati i noge prati, nego
ce mjesto pranja po doticnoj obuCi mokrom rukom potrti
(mesh uCiniti). Obuca mora biti cista i neprodrta, a valja da seze
do iznad clanka, kao sto su, na primjer, mestve, duboke cipele
iii cizme.
Kada uzimajuci abdest dode red do pranja nogu, onda se
mokrom rukom (najmanje koliko tri prsta) potare po obuCi
koja nam je na nogama, i to povlaceci s vrha prsta uz nogu.
Ovako se moze mesh ciniti puna 24 sata, racunajuCi od gubitka
onog abdesta na koji su mestve obucene. Putnik*) moze tri
dana i tri noci mesh
. ,.
b) Kupanje cijelog tijela J-c
Cijelo tijelo treba cesto, najmanje svake sedmice, okupati
i dobro ocistiti, a odrasliji jos svaki put kada to posebna
duznost nalaze.
prije svega uklonimo sa posebnih mjesta vecu
necistocu, treba po redu tri farza:
1. Usta i grlo vodom isplakati,
2. nos i
3. cijelo tijelo podpuno oprati.
c) Tejemmum (zamjena za abdest)
Tejemmum je ciscenje zemljoni kada se abdest ne moze
uzeti ili se ne moze okupati za abdest i1i za gusul).
Tejemmum se uzima:
1. kada u namaskom vremenu nije moguce vodu pribaviti,
2. kada je mala zaliha vode koju mi imamo potrebnija
za pice,
3. kada se, u slucaju potrebe, nije moguce okupati.
*) Putnik osim toga moze ramazan mrsiti
cetiri rekjata skratiti na dva rekjata. (Vidi str.
a farzove od
21
Tejemmum se uzima ovako:
1. Prvo se odluCi (nijjet uCini) radi cega se uzima teje-
mmum n. pr. da li radi klanjanja namaza iii radi prihvacanja
mushafa,
2. onda se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje, zatim
dlanove otresemo i njima potaremo jednom po lieu,
3. ponovo se dotaknemo dlanima suhe i ciste zemlje,
otresemo ih i potaremo lijevom desnu, a desnom lijevu ruku
do za lakat.
3. Pokrivanje tijela (setri-avret)
Prije namaza treba tijelo pristojno odjecom pokriti. I u
najvecoj nuzdi mora musko pokriti svoje tijelo od pojasa do
pod koljeno, a zensko je duzno cijelo tijelo i kosu pokriti, osim
lica i ruku do za saku i nogu do za clanak. Osobito se freba
kloniti golotinje, kratke i prozirne odjece.
4. Vrijeme namaza :.:_;;
Namazi se klanjaju svaki u svoje odredeno vrijeme. Po-
cetak namaskih vremena oglasuje nam muezin uceCi ezan.
Ezan se uci ovako:
Bog je najveci!
;.r- I ;s I ' I
SvjedoCim da nema
boga osim Allaha,
'_.. :;: ..- \ l ',., ., _.. :::: I t "",., ;
'lJL .J t ";) ...te.:,l ')JL .J L ')}
... ' ',
Ocitujem da je Mu- J_,-J
hamed Boziji poslanik.
Hodite na namaz!
Hodite na spas!
Allah je najveci!*)
Nema bog a ,osim Allah a.
*) U sabaha se pred ovim Allah
je najveci dodaje: Bolje je klanjati
nego spavati.

(; ;,tli , j; :; (;;,til , :;
;51
':lt :J' L \t
.,.. Jo .,. ' "t ,...
i- ;f ;;

';;_,kJI
22
Sabah-namaz klanja se od zore do pred izlazak sunca, i
to je pravo vrijeme.
Vrijeme podne namaza pocinje kada se sunce malo makne
sa sredine neba.
Ikindijsko vrijeme pocinje na sredini izmedu podne i
aksama, a traje do zalaska sunca.
Vrijeme aksam-namaza pocinje iza zalaska sunca i traje
do jacije.
Vrijeme jacijskog namaza pocinje kada padne zadnji mrak
na zemlju, i traje sve do zore.
Ako propustimo koji namaz, duzni smo taj propusceni
namaz nadoknaditi. Naknadno se klanjaju farzovi, i to onim
redom kako su i prosli.
5. Kibla :l;
Kibla je Kjaba u Melti, jugoistocno od nas, mi se okre-
cemo tamo kada klarijamo namaz.
.
6. Odiuka (nijjet za namaz)
Prije nego se stupi u namaz treba odluCiti koji ce se namaz
klanjati. Ta se odluka moze i rijecima izgovoriti, a zove se
nijjet. Nijjet se ucini odlukom, da ce se u ime Bozije klanjati
naumljeni namaz, sam iii za imamom, na vrijeme i1i naknadno,
n. pr. ovako:
Odlucih da ldanjam u ime farz namaza.
Odlucih da ldanjam u ime Boga sunnet namaza.
Kada se naknadno klanja, n. pr. ikindijski farz nijjet se
ucini ovako:
Odlucih da klanjam u ime Boga naknadno farz ikindij-
skog namaza.
Kada se klanja za imamom u nijjetu se jos dodaje pri-
stadoh uz ovoga imama, n. pr. Odlucih da klanjam u ime
Boga farz jacijskog namaza, i pristadoh uz ovoga imama.
Pit an j a: Koja je prva temeljna islamska duznost? Koja
je drug a temeljna islamska duznost? sta mi cinimo klanjanjem
namaza? Kako to stovanje vrsimo? Sta nam je naredeno da kla-
njamo svaki dan? Kako zivi onaj koji redovno klanja namaz?
Moze li se u namaz stupiti bez pripreme? Koji se uvjeti moraju
23
izvrsiti prije nego se stupi u namaz? Koji je prvi uvjet da se
moze klanjati. Kako se abdest uzirna? Kakvom se vodom uzima
abdest? Sta ce nam abdest pokvariti? Sto treba ciniti ako se
neki dio tijela zbog bolesti ne moze kvasiti? Sta treba ciniti
ako iz nekoga bolesnoga mjesta na tijelu neprestano tece? Kada
se kod uzimanja abdesta ne mora obuca skidati, nego se moze
po obuCi mesh uciniti? Kakva obuca mora biti? Kako se potire
po obuCi? Koliko se vremena moze mesh ciniti? Kada nam treba
cijelo tijelo okupati? Koje zapovijedi pri tom moramo izvrsiti?
Sto je tejemmum? Kada se uzima tejemmum? Kako se uzima te-
jemmum? Kako se mora tijelo zaodjeti prije namaza? Sto semora
pokriti i u najveco j nuzdi? (ega se treba osobito kloniti? Kada
se namazi klanjaju? Ko nam oglasuje pocehk namaskih vreme-
na? Kada se klanja sabah-namaz? Kada pocinje vrijeme podnev-
slwg namaza? Kada pocinje ikindijsko nijeme? Koje vrijeme
aksam-namaza? Kada pocinje jacijskog namaza? Sta
smo duzni uCiniti ako propustimo koji namaz? je ldbla? Sta
treba jos ciniti prije nego se namaz klanjati? Kako se
nijjet uCini? Kazi nekoliko nijjeta! glasi nijjet nak-
nadno klanja? Kako se nijjet kada se klanja za imam om?
B. GLAVNI SASTAVNI
NAMAZA
(Namaski
Glavni sastavni dijelovi namaza
1. Posto se stane prema kibli i odluci
doticni namaz, di-
zuci ruke, reCi: Allahu ',:S\
(
J
2. Stajati na nogama u namazu,
3. Uciti Kur'an na namazu,
_,.1o
( .;_..)I
4. Pokloniti se poslije ( 'ul(;)
5. Spustiti se licem na tle,
'
(
6. Na svrsetku namaza sjediti. \
Svaki ovaj sastavni dio narnaza zove se rukun, i on je farz.
Kad izvrsirno jedanput kijam, kiraet, ruku' i dvije sedzde,
srno klanjali jedan temeljni dio narnaza ili jedan rekat.
24
Jedan cijeli namaz moze biti najmanje od dva rekata. Neki
namazi maju tri, .a neki cetiri rekata.
U svakom namaskom vremenu ldanjaju se farz-namazi
(sto je Bog dz. s. strogo naredio) i sunnet-namazi (sto je Pej-
gamber jos sam od sebe klanjao).
Sunneti i farzovi u pet dnevnih namaza
U pet dnevnih namaza klanjaju se sunneti i farzovi ovim
redom:
U sabaha se klanja prvo dva rekata sunneta, onda dva
rekata farza, - svega cetiri rekata.
U pone se ldanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza
i dva rekata sunneta, - svega deset rekata.
U ikindije klanja se: cetiri rekata sunneta i cetiri farza,
- svega osam rekata.
U aksama se klanja: tri rekata farza i dva rekata sunneta,
- svega pet rekata.
U jacije se klanja: cetiri rekata sunneta, cetiri rekata farza,
dva rekata suneta, uz to se jos ldanja tri rekata vitr-namaza,
- svega trinaest rekata.
Farz se ne n ~ o z izostaviti ni u jednoga namaza; samo ce
putnik skratiti farz-namaz od cetiri rekata na dva rekata.
Sunnet bi se mogao izostaviti, ali mi to ne cinimo, vee uz
farzove klanjamo i sunnete radi sefaata naseg Pejgambera. Ikin-
dijski i jacijski sunneti od cetiri rekata mogu se skratiti i
klanjati samo dva rekata, a mogu se izostaviti.
Vitr-namaz je vadzib. On ne spada u jaciju, ali se klanja
poslije jacijskog posljednjeg sunneta. Nijjet se cini ovako:
Odlucih da klanjam u ime Boga vitr-namau.
P i t a n j a: Koji su glavni sastavni dijelovi namaza? Ko-
liko smo klanjali kad izvrsimo jedanput kijam, kiraet, ruku', i
dvije sedzde? Od koliko rekata moze biti jedan cijeli namaz?
Sta se ldanja u svakom namaskom vremenu? Kojim se red om
k.lanjaju sunneti i f arzovi u pet dnevnih namaza? Moze 1i se
izostaviti farz u kojega namaza? Moze Ii se izostaviti sunnet
u kojega namaza? Sta znamo za ikindijski i jacijski sunnet od
cetiri rekata? Sta znamo za vitr-namaz? Kako se nijjet cini?
25
Kako se klanja jedan namaz
Prije nego se stupi u namaz treba znati da li ce se klanjati
farz-namaz (sto je Bog strogo zapovijedio) i1i sunnet-namaz
(sto je Pejgamber od sebe klanjao).
Ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz, treba najprije
" ;
izuciti ikamet ovako: ..;...... _
Allah je najveci!
.,.,. J
__., ::: ... t .... ., ,. ,.. .'
Svjedocim da nema boga osim Allaha. L .J t ':) ..:..,1
"
Svjedocim da je Muhamec! Alahov
poslanik.
"
Pohiti na namaz!
Pohiti na spas!
-::; :: ,.. I ""' 0 ""' ' -"' ;
I_ J I. ':) .:,I --\?1
J;;
... ' ) ... ?, ':: ... ' .... .,.:
J r') ,:;I I
_:;)LJI-i c -
e;:)rul -
Namaz vee pocinje. ':;_,k.ll :.-; - \; .
Allah je najveci! '?,'\ l
Nema Bog a osim Allaha. 'h L \i
Zatim c!olazi odluka ili nijjet, i odmah se stupa u namaz.
nijjeta dignu se ruke, i to musko do usiju, a zensko prema
ramenima, i u isto vrijeme :r- ''\
izgovori se: (Bog je najveCi);
1

rijeci zovu se: iftitah tekbir
Ovo dizanje ruku znaci da oc!bacujemo sve dotadanje po-
i misli, i da se, pocinjuci namaz, predajemo srcem i mislima
uzvisenom Allahu. Posto se c!ignu ruke i izrece 'f I .111
onda se ruke svezu i ponizno stoji. Mi vezemo ruke ovako:
muski metnu na pojas c!esnu ruku po lijevoj, a zenske na prsa,
c!esnu po lijevoj.
2. Stajanje u namazu i
Posto se svezu ruke, onda se mirno stoji gledajuci preda
i uci. Celjade koje ne moze na nogama stajati, klanjace sje-
ili kako moze.
26
3. Ucenje u namazu
Na kijamu (stojeci) se uci na svakom rekatu Bismillahi i
sure Fatiha. Na prvom rekatu u svakom namazu uci se: Subha-
neke, Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i jos jedna sura iii koji ajet.
Na drugom rekatu u svakom namazu uci se Bismillahi,
Fatiha i sure ili koji ajet.
Na trecem i cetvrtom rekatu u farzova uCi se samo Bi-
smillahi i Fatiha, a u sunneta Bismillahi, Fatiha i sure.
U ikindijskog i sunneta od cetiri rekata uci se
na trecem rekatu najprije Subhane!;;:e, pa onda Euzu billahi,
Bismillahi, Fatiha i sure ili koji ajet.
U vitr-namazu uci se na prvom i drugom rekatu kao i uv
ostalih namaza, a na trecem poslije Bismillahi, Fatihe i sureta
dignu se ruke kao i u iftitah-tekbira, govoreCi i posto
se ruke svezu, uci kunut-dova.
sto se uci u
Da si slavljen samo Ti, moj Boze,
i Tebi hvala,
Tvoje je ime uzviseno,
Tvflje je Velicanstvo Veliko.
Nema osim Tebe.
Tebi se utjecem,
Uime
Milostivog.
Opceg Dobrocinitelja,
Hvala Bogu - Stvoritelju
Opcem Dobrocinitelju Milostivom.
Gospodaru Sudnjeg dana.
>
(,,,:...
... !- [ v ..
\

,.!,'ti;
"' ,..,. " "' I 1 .,..,..
04J lJ I ._, ,; 4ll i:J.-1
. """ .... ..._,...
. r,:->.:) _y; )i
;J.._:.UI i. Y.. 't..
*) lv1uallim treba izabrati nekoliko kraCih sureta i asereta, i poduciti
djecu da ih nauce napamet, kao sto C:e uciti napamet i sva ona koja su
u knjizi navcdena.
Samo Tebe obozavamo.
I od Tebe pomoc trazimo.
Uputi nas pravim putem,
Putem onih koje si obasuo
Svojim blagodatima,
A ne putem onih na se srdis,
Niti onih koji su zalutali.
Svemoo-uCi
b
od Tebe pomoc
trazimo,
Molimo da nam grijehe
I da nas na pravi put uputiS,
Tebe Tebi
I u Te se pouzdajemo. Svako dobro i
blagodat od Tebe koji su sa
zahvalnosti priznajemo,
od onoga
samo Tebe Tebi
ldanjamo,
sedzu cinimo, Tebi hrlimo
u Tvoju se milost uzdamo
StrahujuCi od Tvoje kazne.
27
''<\'"'\'
...w.,. -"
. "-
> .. , ,

...... .. ....
.;;: :q
r. J":' ,
'riF 11fi
\;;

- __,. } .. .. .... ' ' :; :::: >-:::"
. ...:JJ ) - I_
Tvoja ce kazna zaista stiCi nevjernike. '_y-_t; J
, ,
P i t a n j a: Sta treba znati prije nego se stu pi u namaz?
Sta treba uciniti ako cemo sami po sebi klanjati farz-namaz?
Sta zatim dolazi? Sta se najprije ucini iza nijeta kada se stupa
28
u namaz? Sta znaci ovo dizanje ruku? sto se ucini kad se dignu
ruke i izrece: Bog je najveci? sta se ucini posto se svezu ruke?
Kako ce postupati celjade koje ne moze na nogama stajati r
Sta se uci stojeCi (na kijamu)? Sta se uci na prvom rekatu u
svakom namazu? Sta se uci na drug om rekatu u svakom na-
mazu? Sta se uci na trecem i cetvrtom rekatu? sta se uci u
vitr-namazu? sta treba uciniti posto svrsimo ucenje stojeci
(na kijamu)?
4. Ruku' (saginjanje)
Posto svrsimo ucenje stojeCi (na kijamu), treba ruke ra-
staviti i niza se pruziti, a onda govoreci ';rr na ruku'
(poklon) se pogeti.
Treba se pogeti po sredini tijela poduprijevsi se rukama
o koljena, leda treba izravnati spram glave i preda se gledati.
Kada smo na ruku'u izgovaramo tri puta:
'*" ,..
sto znaci: Uzvisujem Te, moj Veliki Gospodaru, iznad svih
svojstava koja Tebi ne dolikuju.
Onda se treba ispraviti govoreCi: ... a to
znaCi: Cuje Bog onoga koji Ga 11Vali. Zatim se zastane, pruzivsi
ruke niza se, i izgovori: '..J:-1 sto znaci: Nas Stvori-
."
telju, neka je samo Tebi hvala.
Ako se klanja za imamom, onda ce imam

reci:
a ostali koji klanjaju za imamom reCi ce: 41 C.U
Posto se ovo drugo izgovori, onda se govoreCi
spusta na tle. Na tle se spustamo ovako: Najprije se pognemo
i uhvatimo se rukama za koljena, onda povijemo noge i koljena
spustimo na tle, zatim metnemo diane s prstima na tle, a
izmedu njih celo i nos.
5. Sedzde (nicice padanje)
Kada smo na sedzdi, onda se moraju tla doticati: ceJo,
nos, obje ruke s dlanima, koljena i nozni prsti- naprijed povi-
jeni. Jos treba paziti: musku da se bolje pruzi i rastavi trbuh
od bedara, a zensko to nece ciniti. Musko ce podici lakte od
tla, a zensko ce ih na tle spustiti.
29
\ "" ... :; .. "' "' ,.
Na sedzdi se izgovara tri puta: )1\ , a to
znaci: Uzvisujem Te, Moj Najvisi Gospodaru, iznad svih svoj-
stava koja Tebi ne dolikuju.
Zatim se treba - govoreci: ';5\ ispraviti i kratko
sjesti metnuvsi ruke na koljena, a zatim opet govoreCi:
-:;s-1 _ drugu sedzdu uciniti. Onda treba
govoreci:
'y, 1 - na drugi rekat ustati. Najprije se sa sedzde podigne
).
glava, a onda se dignu ruke i metnu na koljena, na koja se zatim
podignemo, a onda uspravimo na noge i opet ruke svezemo,
te pocnemo uciti na kijamu (stajanju).
- #
6. Sjedenje na svrsetku namaza 1
U namazu se sjedi poslije drugog rekata i na
svrsetku namaza. Svako sjedenje na kojem se predaje selam
zove se kadei (posljednje sjedenje).
U namazu se sjedi na potkoljenicama i koljenima, musko
naslonjeno vise na lijevu nogu, a desnu drzi sa desne strane
uspravljena tabana, a zensko pomakne obje noge na desnu
stranu. Ruke se drze obicno kako su donesene sa ""'U"''-''"'
koljenima, ali prsti ne smiju prelaziti preko
smiju rasirivati. Gleda se u krilo i uci u
kao i uvijek u namazu.
svakom na se selam predaje, poslije
Ettehijjatu uce salavati i a na kojem se ne predaje,
uci se samo Ettehijjatu, osim ikindijskog i jacijskog prvog
sunneta, jer se u ova dva sunneta na svakom sjedenju, t. j. i
na prvom i na drugom, iza Ettehijjatu uce salavati.
Nase najsmjernije postovanje Uzvisenom
Allahu,
Nase klanjanje i ostala sva dobra djela.
Neka je pozdrav i Tebi, o Boziji Pejgambere,
., :: , t :
.::..,
1 _
30
Milost i blagoslov Boziji. ;J ..11
.-. )
Neka je spas nama i svima dobrim ... t.:u
1
- ':.k ':>LJI
ljudima ko ji Bog a slave. ,4JJ .:>, Jc J \.:" i
-
Vjerujem i ocitujem da nema drugog boga
osim Allaha, ida je Muhamed Boziji ':h 'J'1 "} 'J
rob i BoziJ"i poslanik.
j ;;;
Salavati
Boze moj, blagoslovi Muhameda,
Njegov rod
i pristase kao sto si blagoslovio
Ibrahima,
Njegov rod i pristase
Zaista Ti si hvaljen i slavljen.
Boze moj, obaspi blagodatima
Muhameda,
Njegov rod i pristase.
Kao sto si obasuo blagodatima
lbrahima, Njegov rod i pristase.
Zaista Ti hvaljen i slavljen.
Gospoclaru, Boze nas, daj cia nam bude
clobro
Na ovom i na drugom svijetu.
Sacuvaj nas clzehennemske
j;' :::..s;\\3'
r:; !).,_ J;
,j.J ' d ""
... t.tL
.; ).,.
,,.:f' ,z. t I
\:i .>.llt>_ \.:; I ', tp
......
...
/'
Posto se svrsi ovo ucenje, na kraju namaza predaje
selam, t. j. okrene se glava clesno i rekne: '
1
)Ur
Neka je na Vas pozdrav i milost a zatim se zakrene
gJava prema Iijevom ramenu i isto se tako izgovori selam.
Boga poslije ldanjanja)
Posto se preda selam uci se:
Boze moj, Ti si izvor spasa
31
! od Tebe je svakome spas.
Tebe slavimo i hvalimo, Gospodaru
Velicine i plemenitosti.
Zatlm se prouci salavat (pozdrav) na Pejgambera, n. pr
onako kao sto se uci na posljednjem sjedenju u namazu iz[
Ettehijjatu.
Iza salavata uci se Ajetul-kursi: poCinjuci sa Euzu billahi
i Bismillahi.
.... ' ':: .... f...> I } 1 ,_
Bog je jedini, - nema drugog Boga osim Boga, .,J L .':1 .\1]1
Zivoga, nepromjenljivoga.
Njega ne obuzima ni drijem ni san. r \1
Njegovo je sve sto je na nebesima i zemlji. I' ,
Ko bi jos mogao posredovati kod
Njega
Bez Njegova dopustenja!?
On zna ono sto je pred njima (ljudima)
I sto za njima, a oni (!judi) ne znaju
nista osim ono sto im je Bog pokazao.
vlast obuhvata nebesa i
_, .. ti
..>}11
... ,f,
.... ;;; .... ;t:,._.
,L.
.
ne Ga nikakva truda.
On je Previsnji, Veliki.
Tesbih
Iza Ajetul-kursije uci se:
' ... J
33 puta .\IJI,..Jb._....., (slava Bogu)
, .
33 puta .tu '61 (hvala Bogu)
33 puta (Bog je najveCi)
32
Iza tesbiha se uci:
>>Nema boga osim Allaha Jedinoga
Koji nema druga ni Sebi ravna;
Samo je Njegova vJast i Njemu pripada
hvala, i On je onaj koji sve moze.
lVli smo Te poslali (Muhamede) samo
iz milosti spram svega svijeta.
Najposlije dolazi:
,. , ; a ::: ...
o..J.:>.J .J \i
:\}
M_r
,..,. ' ' .

.. -
_jS J ;, ;
- "


Dova (molenje Boga) 1\.c_,
koja se moze uciti na razne nacine. Evo jednog primjera:
Boze - Stvoritelju, primi nas post i namaz
Kojim Te slavimo: stojeCi, uceCi, klanjajuci se,
PadajuCi nicice i sjedeci.
Primi nasu skrusenost i usavrsi nasa djela
Da nas ne zastide pred Tobom.
Gospodaru, daj nam milosti, Ti koji si Najmilostiviji.
primi moju molitvu (moj namaz)
od svih dobrih ljudi.
a Bogu iznad svega
I blagoslov Boziji, neka je
Bozijim poslanicima. Hvala Bogu,
Stvoritelju svega svijeta.
Pit an j a: Kako se izvrsuje ruku'? onda uciniti?
Kako se ovo izgovori ako se klanja za imam om? Sta se zatim
ucini posto se ovo drugo izgovori? Kako se spustimo na tle?
Kada smo na seclzdi, sta nam se mora tla doticati? Na sto jos
treba paziti? Sta se izgovara na ? Sta treba zatim uciniti?
sta onda treba uciniti? Kada se sjedi u namazu? Kako se sjedi
u namazu? Kako se uci sarno Ettehijjatu, a kada Ettehijjatu i
salavati? sto se uCini posto se svrsi ovo ucenje na kraju
namaza? Sto se uci posto se preda selam? sto se uci zatim?
Sto se uci iza salavata? sto se uci iza Ajetul- kursi? Sto se uci
tesbiha? Sto dolazi najposlije?
33
X
'Diernat (zajedniCl{o ldanjanje narnaza) : : ; ~
Namaz se moze klanjati napose, a moze i zajednicki sa
drugim ljudima, t. j. dzematom. Dzemat nam je preporucio nas
Pejgamber .Muhamed a. s. Dzematom se obicno klanja u dza-
miji, a moze i na drugom mjestu. Svaki dzemat ima svoga
imama koji klanja pred dzematom.
Zajednicki t. j. dzematom 0za imamom klanjaju se far-
zovi, i uz ramazan teravih r vitr-namaz, a dzum'a, bajram i
dzenaza mogu se klanjati samo dzematom za imamom. Kada
se stane da klanja za imam om i nijjet ( odluku) rije-
cima, onda treba dodati jos i ove rijeci: Uz ovog imama.
Imam stane u namazu malo naprijed pred dzematom. U
dzamiji je za imama odredeno posebno mjesto - mihrab.
Dzemat za imamom treba da stane u ravne potpune redove jedan
do drugog, da ne bude praznine u redovima. dzemat ima
jos i muezina koji uci ezan i ikame.
Imam uci na kijamu na prvom i rekatu
sabahskog, aksamslwg i jacijskog farza, a na trecem i cetvrtom
rekatu uci u sebi tiho.
Dzemat uci za imamom samo na prvom rekatu farz-namaza
Subhaneke, a ostalo ne uci na kijamu, jer je dovoljno sto
imam uci. Dzemat svak za se uci sve ostalo na a nama-
Za imamom se ni jedan po sebi
prije uciniti, a ne se niti rukun to zakasniti
da imam iza vee bude na siijedeCi rukun.
Da zakasnilo na za imamom racuna se ako
imama ne rekata.
Onaj koji u dzemat klanjace za imamom ono sto
je a kad imam preda selam, .on to nece uciniti, nego ce
ustati i sam ce nadoknaditi ono na sto nije prispio.
Kad imam prouci na glas Fatihu, polahko se rekne Amin
~ ) t. j. uslisaj Boze! Ovako se govori dok imam dovu cini.
Narnaski
sunneti i mustehabi
{sto je Muhamed a. s. radio, iii preporucio da se radi ili pohvalio).
U namazu je vadzib:
I. Na svakom rekatu u namaza prouciti Fatihu,
3
34
2. u farz-namaza na dva rekata, a u ostalih namaza na
svima rekatima iza Fatihe prouciti jedno Z>ure iii tri
ajeta,
3. u farz-namaza od tri iii cetiri rekata prouciti ova su-
reta iii ajeta na prva dva rekata,
4. u onim namazima u kojima imam uci na glas, toliko
na glas uciti lwliko ga dzemat moze cuti,
5. u podnevnom i ikindijskom namazu u sebi uciti,
6. na prvoj sjednici sjedih koliko se ~ m o z e Ettehijjatu
prouciti,
7. na obje sjednice uciti Ettehijjatu,
8. kod farz-namaza i u sunnetima podnevnog i dzum'-
namaza na prvoj sjednici iza Ettehijjatu ne
uciti salavata,
9. u vitr-namazu donijeti tekbir za kunut-dovu,
10. u vitr-namazu prouciti kunut-dovu,
11. u bajram-namazima u svakom rekatu donijeti po tri
tekbira.
Sunnet i mustehab je sve ostalo sto nije u ovoj knjizi
oznaceno da je farz ili vadzib.
uciniti: ako da smo nehotice
zakasnili izvrsiti lwji farz iii iii ako smo vadzib sasvim
na desnu
drugu,
selam se
uciniti kada u
namazu ili izvan namaza. ima u Kur'anu na cetr-
naest mjesta. Ona obavi kad se jedanput padne na sedzbu,
izgovarajuCi A!lahu ekber ( ':s t t pri polasku na sedzde i
. .).
Sedzdei-tilavet da ucini i lwji prouci
35
sto ce namaz
Kad covjek naumi da klanja, treba uvijek da unaprijed zna
da misli sto treba uCiniti i sto treba uciti.
ZnajuCi da stoji pred Bogom, musliman treba da klanja
predano, skruseno i sa strahopostovanjem.
Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest, ako se progovori,
nasmije, ako se bez nevolje iskasljava,
od kible prsa zakrene, ako se tri puta po istom mjestu pocese,
ako se nogom udara, ako se nesto ako se cita iii
krivo Kur'an uci. Jednom rijecju, ne smije se nista uciniti sto
ne u namaz, i po cemu bi onaj koji bi to vidio mogao
pomisliti da doticni nije u namazu.
Pit an j a : Kako se moze klanjati namaz? Ko nam je
dzematom?
zajednicki sa imamom Gdje
preporucio dzemat?
imade svaki dzemat?
imam stane u namazu? Kada se stane da za sta
treba reci u Kako treba da stane dzemat za imam om?
imam om
snilo
dzema'at? Kako imam uci na
? ostalo uci dzema -at?
uciniti? Kada se racuna
koji
36
Hutba je imamov poucni govor Roji on slaveCi Boga
izrece sa uzvisitijeg mjesta (minbera) u dzamiji. Hutbu treba
saslusati mirno i sa postovanjem.
Iza dzum'anskog posljednjeg sunneta klanja se cetiri
rekata ahiri-zuhra, t. j. posljednjeg podne-namaza, kao nado-
knada najzadnjeg . (podnevskog) farza koji smo propustili, a
zatim dolazi dva rekata sunneta (t. zv. sunnetul-vakta).
Teravih-namaz (a to je stalni sunnet --:: '> klanja
1> ...0 _JA
se svake ramazanske veceri izmedu jacijskog namaza i vitr-
namaza.
Teravih-namaz obicno se klanja dzema-atom, a moze se i
pojedince klanjati.
Teravih-namaz ima 20 rekata, a klanja se predajuci selam
na dva iii cetiri rekata. Pojedini rekati klanjaju se kao rekati
ikindijskog sunneta, a svaki put kad se iza selama ustane za-
pocne se daljnje klanjanje sa iftitah-tekbirom.
Poslije teravije ldanja se vitr-namaz. Ovaj se namaz moze
uz ramazan klanjati dzema'tom. Kada imam prouCi sure na tre-
cem rekatu i izrece tekbir, onda svak ponovno svezavsi ruke
uci u sebi kunut-dovu.

Posto se isposti onda dolaze veseli dani
Ramazanskog bajrama (Idi-fitr). Jos imamo i Kurban-bajram
(Idi-adha), i to cetiri dana. Tada se kolju kurbani, a hadzije na
Meld izvrsuju hadz.
Na bajram ujutro klanja se dzemaatom dva rekata r1amaza
(salati-id).
Bajram-namazi klanjaju se kad sunce malo odskoci, pa
do podne.
Nijjet (odluka) je glavno srcem, a rijecima ovako: Odlu-
cih klanjati u ime Boga ramazanski bajram-namaz da izvrsim
duznost, pristadoh uz ovog imama.
37
Odlucih klanjati kurban-bajram da izvrsim duznost, pri-
stadoh uz ovog imama.
Bajram se klanja ovako:
Poslije nijjeta i iftitah-tekbira na prvom rekatu, kada se
svezu ruke, prouci se u sebi Subhaneke, a zatim s imamom
donesu tri tekbira dizuCi ruke (kao iftitah-tekbir) i izgovarajuci:
Allahu ekber. Onda se svezu ruke, a ~ z a tekbira imam uci Euzu-
billahi, Bismillahi i sure.
Na drugom rekatu imam uci po redu: Bismillahi, Fatihu
i suru, a dzema'at kao obicno suteci prati. Poslije sureta valja
donijeti tri tekbira. Iza treceg tekbira ide se na ruku' sa ruku'-
skim tekbirom, i dalje se klanja kao i drugi namaz, te poslije
sjedenja preda se selam. Poslije selama imam izade na minber
i prouci hutbu. Dok imam izlazi na minber, dotle dzemat-at
donosi tekbire ovako:
Pocevsi od sabaha uoCi pa do iza ikindije
dana vadzib je iza farzova izuciti po jedan tekbir.
se zavrsi kao i ostali namazi : Ajetul-
Dzenaza je namaz
dzema-atu
kada ga
duznost.
Dzenazu treba
velikom i malom, pa
djeteta. Dzenaza
onda
svakom muslimanu muslimanld,
novorodencetu, osim
ovako:
Okupan i zamotan mrtvac t
# ) metne se pred
i to tako da bude okrenuta na desnu stranu dzema-atu.
stane u tri i1i vise redova i ovako ucini nijjet:
cih klanjati u slavu Boga, blagoslov Muhameda i molbu za
umrlog, i pristadoh uz ovoga imama. Poslije iftitah-tekbira uci
se u sebi Subhaneke. Zatim imam i dzema-at reknu
ekber, ali se ne dizu ruke, a onda se uce salavati i
Allahu ekber. Iza toga se t1ci umrlom, obicno ovako:
38
_. t , I . ?"",.. t .,. _.. t t _, ' , ; t .,. ; t' , o 0 t: ' .,.....,.
_, t.?.:fJ
,:,\"JI, k : .. :; F',)C'0t' t
" "' I.> .:r " '-' ,. , I.> ,, "" '-' ['"".
,off;_JI)

.,. ' , .... t ... ..... ' ....1 ' .,: ' .... t ::: ':: ...
,:;t J < L,.L)- L ... ,:;\3 ,),
j)\:;-_:;' t__;
.... ....... ....... .. ....
r:/1 \ ,!/JI)
Milostivi oprosti nasem zivom i mrtvom, prisutnom
i otsutnom, velikom i malom, musku i zensku. Odredi, Veliki
Boze, da zivimo i umremo u lslamu. Gospodare Boze nas, daj
da nam bude dobro na ovom i na drugom svijetu. Sacuvaj nas
svake muke i kazne. Odlikuj ovog mrtvaca veseljem, rahatlu-
kom, oprosti mu grijehe f budi s njim zadovoljan. Ti mu
povecaj dobrotu, ako je bio mu, ako je bio
Podaj mu i Svojoj
milosti priblizi ga. Ucini sve ovo koji Si
najmilostiviji .
Poslije dove izrece se opet: Allahu a zatim
selam. Iza selama obicno se prouci za spas duse umrloga Fatiha,
a zatim se mrtvac nosi da se pokopa.
P i t j a : namaz klanjaju muskarci
ma-atu? Sto je farz u dzum'a namazu? osim
ovoga? se red om klanja? je hutba? obicno
klanja iza dzum' anskog posljednjeg sunneta? se klanja
teravih-namaz? Kako se obicno klanja teravih-namaz? Koliko
rekata ima teravih-namaz? Kako se klanjaju pojedini rekati?
Sta se klanja poslije teravije? Sto dolazi se isposti mjesec
ramazan? Imamo li jos koji Bajram u godini? Sto se klanja na
Bajram ujutro? Kada klanjaju bajram-namazi? Kazi nijjet
Ramazanskog bajrama! Kazi nijjet bajrama! Kako
se klanja bajram? sto imam uci poslije selama? sto dzema-at
sa muezinom uci dok imam izlazi na minberu i kada silazi?
Kako se zavrsi bajram-namaz? Koji se namaz zove dzenaza?
Kome treba klanjati dzenazu? Kako se klanja dzenaza? Sta se
uci poslije iftitah-tekbira? sta dolazi zatim? sto se iza toga uci?
sto se uci poslije dove? Sta se obicno prouci iza selama?
39
Post
Treca je islamska duznost: postiti mjesec ramazan, kako
nam je naredeno u Kur'anu,
J _ _i
"' ,_. ... " ' ........ <If ... ,# ' ....... } .,. j).;: ,. v : -, ". ...
\ _;.-., J' Jl La.!_/ .:,I(' .)A J J?JI
I j Y_ll;-_.::J1 ';Jt / Y,.(
"" ... .,. ..,I \"";.. .. _- J ... \ ,. .........
-..:u,
ramazan je onaj mjesec u kojem je Kur'an objav-
ljen da pokaze pravac ljudima, da dade jasno tumacenje i uput-
stva i da pokaze razliku izmec!u dobra i zla. Ko bude kod _kuce
neka ga posti. Onaj koji bude bolestan ili na putu, poslije ce
napostiti propusteni broj dana. zeli
zeli tegobu vasu. On samo da vi
broj i da Ga slavite, zato sto
trazi od vas da budete
Post je: potpt;no
sto post kvari, i to
post odluka (nijjet
kom pametnom, zdravom i odraslijem muslimanu i
Da uz ramazan ne posti, se:
a) putniku koji putuje izvan svoga mjesta u koje
je udaljeno najmanje 18 sati
b) bolesniku, ako
c) onome ko radi moze
izdrzati,
d) onom ko starosti
Kod zenskih su jos opravdani razlozi:*)
a) trudnoca, ako se post ne moze podnijeti,
b) vrijeme dojenja djeteta, ako ce materi ili
nauditi.
U ovim slucajevima duzni su svi ovi, osim
starca i starice, kasnije - kad mognu, dan za dan otpostiti.
Ako se neko u zaboravu omrsi, tim mu se post nece pokvariti,
pa zato treba post dalje nastaviti.
*) celjad za vrijeme trajanja prirodnih
obicaja ne mogu postiti, nego su duzni post kasnije
nadoknaditi.
40
Onaj ko hotimicno ne posti, Cini tezak grijeh, jer krsi
strogu Boziju zapovijed (farz). Tako celjade mora se pokajati i
Boga moliti da mu oprosti grijehe, i tesko pokajanje djelom
izvrsiti, t. j. pored propustenih dana mora jos 60 dana nepre-
kidno postiti. Ako ne maze ovako otpostiti, duzan je 60 siro-
maha ruckom i vecerom nahraniti.
Od pasta vidimo i sami ove koristi:
1. postom se covjek svojevoljno uzdrzava od jela i pica,
i privikava se da vlada sam sobom, t. j. da zivi uredno.
2. posteci, covjek vrsi Boziju zapovijed i time stuje
Boga dz. s.
3. post potsjeca i cov jeka da radi na dobru
za se i za druge ljude, da razumije siromasna i da
pomaze onome kame je potrebno pomoci.
4. post odvraca od mnogih stranp1:1tica i uci nas da mo-
zemo trpiti oskudicu, a u nekim bolestima maze i zdravlje
popraviti.
za
Koncem ramazana dajemo sadakai-fitr. Sadal<::ai-fitr obve-
zan je svaki musliman dati muslimanskoj sirotinji za se i za
siromasnu cljecu, ako kucne
potrebe i ako tada imadne od 200
drama 1.5 gr.) srebra.
U ime sadakai-fitr
toliko jecma, ili njihovu
ustanovi sadakai-fitr dijeli obicno u novcu.
0 Hadzinskom iii Kurbanskom bajramu kolje kurban
svaki zreo musliman koji je duzan dati sadakai-fitr. Kurban se
kolje klanja bajram, a maze klati do pred zalazak
sunca treceg dana Kurban-bajrama, a pri tome treba
Bismillahi, kao sto se to mora vazda reCi kada se kolje
Kurban, koji mora biti potpunih udova, maze biti zdravo
bravce iii govece*), obicno ovan, ovca, koza, krava, iii vo. Lijepo
je da bogatiji !judi podijele jedan dio mesa sirotinji, a siromasni
covjek moze sve za kuce ostaviti.
*) Jedno govece moze biti kurban za sedam osoba, kad udruzeno
u to ime zakolju.
41
Pit an j a : Koja je treca islamska duznost? sta je post?
Kome je duznost postiti? Kome se dozvoljava da uz ramazan
ne posti? Koji su jos opravdani razlozi posebno kod zenskih?
Sto moraju muski i zenski u ovim slucajevima naknadno uciniti?
Sta treba uciniti ako se covjek u zaboravi omrsi? sto cini onaj
koji hotimicno ne posti? sto mora tako celjade uciniti? Koje
koristi vidimo i sami od posta? Koju duznost vrsimo koncem
ramazana? Ko je obvezan dati sadakai-fitr? Sta treba dati u
ime sadakai-fitra? Koja se duznost izvrsava o Hadzinskom
(Kurban) bajramu? biti lmrban?
I
.:..\5)
Cetvrta islamska duznost jest t. j. obavezni koji
bogatiji musliman i muslimanka od svog imetka svake godine
ima podijeliti islamskoj sirotinji.
Uredno
budete ucinili naCi
(Bekare
Zekat je obavezan dati svaki
odrastao musliman
pretece i od
imetka kao visak. Od viska
najmanji viSak
od 200 drama
zekat
robe i svega cime doticni
veCi dio pase u slobodnoj pasi. Zekat
)
dusevno zdrav i
ili 40 komada sitne stoke. Musliman obvezan zekat
dijeliti na stvari koje su mu potrebne u svagdanjem zivotu.
Zel<:at se daje muslimanskoj a redu
svojoj siromasnoj rodbini. Ocu, majci, djedu
unucadima ne moze se dati. Takoder ni muz ni zena muzu
ne moze dati zekat.
DajuCi zekat:
1. djelom zahvaljujemo Bogu na dobru koje nam je dao,
2. pomazemo siromahe, potrebne i nevoljne, lwji ne mogu
zivjeti bez tude pomo6i,
privikavamo se na darezljivost i gajimo bratsku ljubav, te
stoga jos bolje napredujemo.
42
Hadz (Hodocasce)
Peta islamska duznost je svakom muslimanu i muslimanki
koji moze jedanput u vijeku na Meku otiCi i tamo obaviti
propisane duznosti i hadz izvrsiti. Prilikom obavljanja hadza
treba i u Medini Pejgamberovu Revzai-mutahheru - turbe
posjetiti.
Hadz biva u odredeno vrijeme svake godine, u mjesecu
zil-hidzetu.
Prije polaska treba svaki:
a) da se istinski pokaje za grijehe i da odluci da ce u
buduce provocliti ureclan zivot i prema Bogu i prema ljudima,
b) cla ispuni svoje obaveze i cla izravna krivice i uvrecle koje
je mozcla ucinio,
c) cla opskrbi do svog povratka one za koje se je cluzan starati.
u u
Mezheb u amelu je nacin obavljanja vjerskih duznosti.
Tih mezheba ima cetiri: Hanefijski, safijski, Malikijski i Ham-
belijski.
Imami tih mezheba jesu:
1. Imami-A'zam Ebu Hanife (Numan ibni Sabit) roclen u Kufi
umro u Bagdadu 150. g. po. Hidzretu,
2. Imami-Safii, Muhamed ibni Idris (umro u Misiru 204. g. po
Hid2retu),
3. Imami-Malik ibni Enes (umro u Medini 179. g. po
4. Imami-Ahmed ibni Hambel (umro u 241. g. po
Hid2ri).
Od znamenitih ucenjaka za-
pamtiti ave:
a) Imami Ebu-Jusuf, Jakub ibni Ibrahim, (umro 182. u
Bagdadu),
b) Imami-Ebu Abdullah, Muhamed ibni Hasan,
(umro 189. u Bagdadu).
Mi muslimani Nezavisne Dr2ave Hrvatske pripadamo Ha-
nefijskom mezhebu.
Pit an j a : Koja je cetvrta islamska duznost? Koji je
muslim an obavezan dati zekat? Koliko se ima od viska podi-
jeliti? sta se uzima kao najmanji visak od kojeg treba zekat
43
podijeliti? Od kakva je imetka farz zekat podijeliti? Na ~ t
muslim an nije obavezan zekat podijeliti? Kome se daje zekat?
Sto Cinimo dajuCi zekat? Koja je peta islamska duznost? Kada
biva hadz? Sto mora svaki hadzija prije polasl<a na Meku
izvrsiti? Sta je mezheb u amelu? Koliko ima tih mezheba? Ko
su imami tih mezheba? Koji su jos znameniti ucenjaci Hanefij-
skog mezheba? Kojemu mezhebu pripadamo mi muslim ani
Nezavisne Drzaye Hrvatske?
TRECI DIO
Bog nas je stvorio, dao nam je tijelo koje ce umrijeti i
dusu koja ne ce umrijeti. Bog je udesio nase tijelo na najljepsi
nacin.
Bog je obdario ljudsku dusu mnogim darovima i sposob-
nostima, da tnoze razvijanjem covjek postati pametan i razu-
man. Covjek od djetinjstva pocne rasti i jacati, spoznavati i
uciti, dok potpuno odraste i postane pametan i razuman.
Da se od novorodenceta razvije odrastao i pametan covjek,
Bog je dao ljubav u srce njegovih roditelja i ostalih koji se
brinu za njegov razvitak. Bog je zaduzio covjeka da zivi ra-
zumno i da se vlada po uputi i volji Bozijoj.
Nas zivot na zemlji je privremen, cemo svi pomrijeti i
vratiti se koji ce suditi svima na danu.
nam dao
zivot na zemlji, i odredio je da za to slavimo
budemo zahvalni, da uredno zivimo drzeci se
pa ce nas Bog i na ovom i na drugom-vjecnom svijetu jos bolje
nagraditi. Boziju ako budemo ispunjavali
duznosti:
I. prema Bogu,
II. prema samom sebi,
III. prema bliZnjemu i ljudima uopce.
I. musHmana s.
Prema Bogu dz. s. smo duzni:
1. spoznavati i vjerovati da ima Bog dz. s. i da je jedan,
2. voliti i slaviti Boga izvrsujuCi islamske duznosti,
3. uzdati se u Boga, ciniti sto je Bog zapovijedio, kloniti se
i cuvati se svega sto je Bog zabranio.
45
II. Duznosti muslimana prema samom
Prema sebi smo duzni: cuvati zdravlje i zivot, raditi, stediti,
Dplemeniti dusu i srce vjerom i korisnim znanjem, pa se po
tom cudoredno vladati.
A. C:UVANJE ZDRAVLJA I 2IVOT A
Zdravlje i zivot darovao nam je Svevisnji Bog, pa zato
treba Bogu da blagodarimo i da cuvamo svoj zivot i svoje
zdravlje.
Da sacuvamo svoj zivot i zdravlje treba:
1. cuvati se od bolesti i svega sto moze naskoditi zivotu
zdravlju,
2. raditi, drzeci se cistoce u svemu, i umjereno zivjeti.
1. Rad, stednja i
Covjeku je potrebno raditi:
1. da sebi i svojima na posten naCin zasluzi izdrzavanje,
2. da moze pomoCi siromaha i sadaku (milostinju) davati,
3. cia moze pridonositi za ljuclsku zajeclnicu.
Posteni rad cuva covjeka: ocl lijenosti,
besposlena i nevaljala zivota. Uz rad je u
se uzclati i Boga moliti da nam ga blagoslovi da bude hajirli
(dobar i srecan).
Bog clz. s. rekao nam je u Kur'anu:
Kad svrsi clzuma namaz idite i raclite, koristite
jim blagoclatima, spominjite cesto pa biti
Treba nam zivjeti umjereno i steclljivo, cuvajuci svoje
imanje i zarade.
Ono sto se clariva siromahu iz milosrda, zove se milostinja
(sadaka). Saclake se claju u prvom !
0
eclu rodbini i komsijama,
kada su u nevolji. Bog nam je na vise mjesta u Kur'anu nareclio:
Obavljajte namaz (klanjanje) dajite zekat
(propisanu milostinju) ji
2. Rad za zajedniclw dobro
Jos smo cluzni raditi za zajednicke potrebe !judi sa kojima
sacinjavamo opCinu, svoj narod i drzavu, a koristiti je
moguce i ostalim ljudima. Nas Pejgamber a. s. rekao je:
Najbolji je covjek onaj od kojega . '. ' tll ;;..
je korist covjecanstvu. ..r L- "
46
3. Hrana i odijevanje
Bog nam je darovao obilnu i raznovrsnu hranu koju
jedemo i pijemo.
Kur'an: .rb j ::/ r-e1;: t.Sjll '.1\
Bog je onaj koji vas je stvorio, pa vam dao hranu Sure Er-
Rum 39.
Bog nas je pri tom poucio u Kur'anu, da se hranimo
dopustenim i dobrim jelima i da budemo umjereni.
:; __ .x.)i:' 'f:; 'r-<:_;t;:.:_:_;
-d; l.) c.:;
Uginule zivotinje, krv, svinjsko meso i ono sto je zaklano
bez prizivanja imena Bo.Zijeg; .Zivotinje: udavljene, premlacene,
usmrcene padom iii udarcem roga; one koje je usmrtila neka
divlja zvijer, osim ako ste ih zatekli .Zive, pa ih zaklali; ono
sto je bilo zaklano na oltarima idola, sve vam je to strogo
zabranjeno. Sure El-.Maide 3 .
,. f ' t '::; s Ill ' ' , ,,. .... y
.C.:.::i'._;_;..J\ 4i I_ l_,;f-IJ IJD
>>Jedite i pijte, ali ne pretjerujte, jer Bog ne voli one
pretjeruju. El-Araf 29.
Muslimanu je opojno U
Kur'anu je nama
,. ,J ll ,.

.;-: ylk;.!JI
,p '
0
.,. "' ; ; ' ';; _,., .,.. 1 J- _,; ,; 4 ll _,. t 0 ,...., ....
f \ J - -'.):::.11
0 vjerni! Vino, na dobit,
obozavanje idola, praznovjerje i proricanje kockom
gnjusoba je i davolji posao. Zato suzclrzavajte se od
budete sretni.
f)avo .Zeli medu vama raspaliti neprijateljstvo i mrznju pri
picu i igri, te vas odvuci od miSljenja (sjecanja) na Boga i od
molitve. Pa zar se vi necete toga ustegnuti?! Sure El-.Maide
92-93.
4T
Musliman i muslimanka se moraju odijevati sa onim sto
je ha'al (dozvoljeno), tako da budu pristojno obuceni i da ne
pretjeruju gizdom i raskosi. Ljepse se treba obuCi uopce za
klanjanje, a narocito kacla idemo u dzamiju, jer u Kur'anu stoji:
..\:>::..:.;

,;; \
:. ,...U"" .. , -
0 sinovi Ademovi! (0 !judi!) OblaCite se lijepo kada god
u dzamiju. Sure EI-Araf 29.
i
J\1usliman je duzan cuvati zivot i zdravlje, a kada oboli,
cluzan lijeciti, jer nas na to upucuje ovaj Pejgamberov
hadis:
1
_)1
1
_01-J\ W j;_ )4
0 Bozije, lijecite se, nije ciao
bolesti, a da joj lijek nije odredio. Jedino ocl smrti
Kada je u jednoj zemlji
idite u tu zemlju
ne idite odatle u nakani
buclemo
)I
i usta
u redu
stan se zadrzavamo.
P i t a n j a : Ko nas
dusu
ciao da se od nejaka novoroc!enceta
pametan covjek? Kad obclario razu-
mom mimo ostale stvorove, cime ga je zacluZio? Kakav
zivot na zemlji? nam je Bog odreclio za zivot na
zasluziti milost Boziju? smo cluzni
smo cluzni prema sebi? Ko
48
i zivot? sta nam je potrebno ciniti da sacuvamo zdravlje i zivot?
Zasto je potrebno raditi? Od cega posten rad cuva
Sto je potrebno uz posten rad? Kako nam je Bog dz. s. u Kur'-
anu rekao? Kako nam treba zivjeti? Kako se zove ono sto se
dariva siromahu iz milosrda? Sta nam je Bog o tom na vise
rnjesta u Kur' anu naredio? Zasto smo jos duzni raditi? Kako
nam je rekao nas Pejgarnber a. s.? Ko nam je darovao toliku
raznovrsnu hranu koju jedemo i pijemo? Sta nas je Bog pri
tom naucio? sta je muslimanu zabranjeno piti? Kako je o tom
u Kur'anu naredeno? Kako se musliman i muslimanka mora
odijevati? Kada se treba Jjepse obuci? Sta je musliman duzan
da bi ocuvao svoj zivot i zdravlje? Sta moramo raditi da bu-
demo cisti? Sta jos moramo Cisto drzati, osim svoga tijela?
B. NAUKA I ODGOJ
Osim cuvanja zivota i zdravlja duzni smo svoju dusu
vjerom okrijepiti, naukom oplemeniti i cudoredno se vladati.
Nije dovoljno samo znanje nauCiti, nego se treba prema
znanju i vladati i ciniti samo ono sto je dobro, lijepo, plemenito
i istinito, da covjek postane lijepe cudi. Nas Pejgamber a. s.
cesto se je molio clragome Bogu ovako:
""' ""... " ,... t 1 :::; .,. \
0
,;
0
..- I .... _,.
J .::,i'l '':i\, t,;,..;.::.:.:\ J,l, ':i Yj J \_., ':i) r..:;.:-1 J,l, \

Boze uputi me na stazu najljepsih krijeposti, jer "i
Ti jedini koji stazi vodi. Boze, otkloni od mene zle cudi,
jer si Ti jedini koji ih moze otkloniti.
Za lijepu cud osobito je potrebno da budemo i
ponizi1i, promisljeni i strpljivi. Ne smijemo biti pretjerani i oholi,
jer to skodi nama i vrijeda nase bliZnje, a to Bog ne voli. Zato
moramo sve promisljeno ciniti, da se ne bi ogrijesili o duznosti
dugujemo Bogu, sebi i Jjudima. mira i treba
uvredu oprostiti, jer nas na to Bog dz. s. u Kur'anu upucuje.
, ...... ,.. ,... ..... . .,- ' .... .. .:::; . ,. . ' "" .. ' """ ....
..J->' ':1) 4'.c.S _ _,:.:; \1;
-> -> ,.,.. "
-J,_)
Zlo i dobro ne mogu imati iste posljedice. dobro
za zlo, i vidjeces da se Tvoj neprijatelj promjenjuje u iskrena
prijatelja. Sure Fussiiet .34.
49
Strpljivi su !judi koji mirno podnose ono sto im je neu-
goclno, kao na pr. bolest, zalost, siromastvo i slicno.
Ako nas zaclesi kakova neugodnost, ne valja se izgubiti ni
ocajavati, nego se valja tjeseCi Bogu moliti i strpljivo pomoc
traziti.
U Kur'anu stoji kako Hazreti Lokman upucuje svoga sina:
.... ... ... "' ' .... ... ... "' .... ' ' $ ,. t ... , t c ... :: ',, '

l. y,.;\ J,}:..-_::_ll_jc .U
1
A\) :;_,kJI_f'"!l 4.5:!
,, . . ... . .... ' ':;;;
)>"' t }' .)1
0 dijete moje! svrsavaj molitvu, upucuj na dobro i ocl-
vraeaj ocl zla, i strpljivo snosi jade koji te mogu snaci. Zaista
ta odlucnost potrebna je u svima stvarima. Sura Lokman 16.
Pit an j a : Sta smo duzni sebi osim cuvanja zivota i
zdravlja? Je li dovoljno samo znanje nauciti? Kako cesto
molio nas Pejgamber a. s. dragom ? je osobito po-
trebno za lijepu cud? Kakvi, dakle, ne smijemo biti? Zasto
moramo sve promiSljeno ciniti? Ako nas ko nepromiSljeno
uvrijecli, sta treba racli mira i uciniti? Kojim se ljudima
veli da su strpljivi? Ako nas zadesi kakva neugodnost, sta
treba ciniti?
IIL
bliznjima i ljudima uopce)
A.
Prema bliznjem, a tako isto i prema svima ljudima, duzni
smo biti:
1. dobri, 2. istiniti (islueni) i 3. praveclni.
1. Dobrota, pravednost i milosrde prema drugima
NajuzviSenija ljuclska vrlina jest ljudska dobrota i milo-
srde prema ljudima.
Islamska vjera uci nas o dobroti:
1. naukom o dz. s. koji je svaciji Stvoritelj i Dobro-
cinitelj,
2. zivotom i postupkom Bozijeg poslanika Muhameda a. s.
koji cinjase dobro i prastase i najljucim
3. islamskim odredbama i prinosima za siromahe i druge
zajednicke potrebe,
4. islamskim zabranama: da se drugi ne ostecuju u zivotu,
imetku i casti.
4
Dobrota i ljubav prema drugima trazi od nas:
1. da dobro mislimo o drugome,
2. da lijepo postupamo s drugim,
3. da prastamo drugome,
4. da drugom dobro cinimo i rijecju djelom, i da ga od
zla cuvamo i odvracamo,
Covjek grijesi protiv dobrote:
1. kada o drugom zlo misli ili ruzno govori,
2. kada druge neopravdano mrzi,
3. kada se drugom sveti i ne prasta,
4. kada drugom nepravdu cini i zlo zeli, kada zavidi tudem
dobru i sreCi, kada se tudem zlu raduje i drugoga
klevece*).
Vjera trazi da se lijepo i bratski susrecemo i sa selamom
pozdravljamo, da ne vrijedamo tude dostojanstvo, da s mladim
i slabijim blago i cov jecno postupamo, a starijim i uglednijim
narocito stovanje iskazujemo.
Pravednost od nas trazi: da se drimo istine i da postu-
jemo tude pravo. Zato je zabranjeno ubiti, stetiti tudi imeta!<,
ukrasti, oteti, unistiti iii pronevjeriti i ne vratiti tudu stvar, lih-
variti, varati, krivo mjeriti, vrijedati idt. Uopce, dakle, stetu
nanijeti tudem imetku, zivotu ili casti.
2. lstinitost
Istinitost od nas trazi: da budemo iskreni, da se ne pret-
varamo, da ne budemo lukavi, da raclimo, volimo i govorimo
sto je pravo i da se lazi cuvamo.
Pritvorice prave da su a u istinu nijesu; dvolic-
njaci govore jeclno, a clrugo misle; !asci govore neistinu cla clru-
goga prevare, krivo se zaklinju, pa time stete drugome i svoju
dusu upropascuju. Ni u sali nije slobodno lagati, jer se i salom
moze stetiti, a laganjem se na laz navikava i postaje nepoprav-
ljivi lazac.
Pit an j a : Sta smo duzni prema bliznjemu? Koja je naj-
uzviSenija ljudska vrlina? Cime nas islamska v jera uci dobroti?
sta od nas trazi clobrota i ljubav prema drugim? Kada
grijesi dobrote? Kako v trazi da sa
pamo? ocl nas trazi pravednost? Sta od nas trazi istinitost ")
Sta rade i !asci? Zasto nije lijepo ni u sali lagati?
'*) J(\ _J!I '.:X:f31 \
111' ...... v: ,. _., ....
._..::,w
0 vjernici! Nemojte mnogo Zaista, neka sumnja vodi u
grijeh: Ne tragajte tudih sramota, ne govorite zlo jedan o drugom (ne
ogovarajte jedan drugog).
B. Posebne duznosti prema ljudima
Posebne duznosti ima musliman:
1. prema porodici i rodbini,
2. prema vjerskoj zajednici i
3. prema dr.lavi.
1. Duznost prema porodici i rodbini
a) Medusobne duznosti muza i zene
Muz je kucni starjesina, i on je duzan:
1. svoju zenu pristojno izdr.lavati,
5l
2. sa svojom zenom kao svojom drugaricom i pomocnicom
ll ljubavi zivjeti i lijepo postupati.
Zen a je duzna:
1. da stuje svoga muza, da ne daje povoda razmiricama
i da je poslusna u svemu sto nije grijesno,
2. da cuva cast porodice,
3. da cuva i stedi porodicno imanje.
b) lVI edusobne duznosti roditelja i djece:
Roditelji vole svoju djecu, brinu za njihovo zdravlje i
nastoje da iii odgoje kao cestite i valjane !jude.
D jeca su zato duzna da svojim roditeljima budu poslusna i
zahvalna, cia ih vole i da se oduze za dobro koje su
njima ucinili.
svalw im a
u Kur' anu kaze:
) \ .. J j:;
J 'ci:;
..,,.... t .,. .,. u- .,... U"'"
Nemoj ih prezirati ni ciniti im prijekora. Govori im
postovanjem. Budi ponizan i pun njeznosti spram njih i
Bogu ovu molitvu: Gospoclaru Boze, imaj milost spram njih
sto su oni imaii spram mene kad su me odgajali u vrijeme
djetinjstva. Sure Isra 23.
Mrtve roditelje duzni smo s postovanjem spominjati i
Bogu se za njih moliti ucenjem Fatihe ,j Jasina, a po mogucnosti
i citave hatme, a narocito uz ramazan i druge mubarek-dane.
52
c) Duznosti spram ostale rodbine
Ostalu rodbinu duzni smo srdacno paziti, posjecivati,
voliti i u potrebi potpomagati. Musliman je duzan, kad je
potreba, uzdrzavati roditelje i svoju bliznju rodbinu.
2. Duznosti muslimana prema islamskoj zaJednici
Posebne duznosti muslimana jesu: da se salmpljaju u za-
jednicu ( dzema-at), da klanjaju i da se l11edusobno dogovaraju
o svojim dnevnim potrebama i vaznim poslovima ( da mcdu-
sobno izmjenjuju misli), da daju siromasnim zekat i sadakai-fitr,
da umrlog opreme i dzenazu mu ldanjaju i da ga zakopaju, da
selam nazivaju (medusobno se pozdravljaju) i potpomazu zajed-
nicke vjerske potrebe.
3. Duinosti muslimana prema drzavi
Duznost je muslimana da ljubi svoju domovinu svoj
narod. Pejgamber a. s. rekao je:
Ljubiti domovinu v jersl\:a je duznost.
Napose je musliman duzan:
1. postivati pravu i zakonitu drzavu,
2. pridonositi za podmirivanje drzavnih potreba,
3. braniti drzavu od neprijatelja,
4. odrzavati mir i slogu u driavi,
5. uopce raditi za drzave.
Osobita je duznost muslimana
i biti mu vjeran, jer je vladar vrhovni zastitnil<
dobrotvor svoga naroda.
Ostale opce i posebne duznosti
Opca je duz11ost voljeti sve !jude, a
susjeda 11arocito paziti i dobro mu ciniti, ce za to i
s. pitati. Duz11i smo i zivoti11je voljeti. Ne smijemo ih muciti,
bez potrebe ubijati, a tako i bilje ne treba bez trgati ili
unistavati.
Za p o v i j e d i i z a b r a 11 e
Vjera nam 11areduje dobra, a zabranjuje zla djela. Vjera
nas uci:
1. da ci11imo 0110 sto je zapovjedeno (farz i1i vadzib),
2. sto je preporuceno i pohvaljeno (SU11net),
3. da mozemo ciniti 0110 sto je dozvoljeno (halal), ali
4. da ne ci11imo 0110 sto je zabranjeno (haram), riiti ono
sto je pokudeno (mekruh),
53
Pit a nj a: Prema kome musliman ima posebne duznosti?
Sta je duzan muz prema svojoj zeni? Sta je duzna zena prema
svome muzu? Sta roditelji cine djeci? Sta su za to duzna djeca?
Sta nam je Bog zapovijedio da cinimo roditeljima? Sta smo
duzni prema mrtvim roditeljima? Sta smo duzni ostaloj svojoj
rodbini? Sta je muslim an duzan po seriatu svojoj rodbini?
Koje su posebne duznosti muslimana u zajednici? Koja je duz
nost muslim ana prema drzavi? osobita duznost musH-
mana prema vladaru? Koje su ostale i opce duznosti? Sta
smo duzni spram ostalih stvorova Bozjih, zivotinja i bilja? Sta
nam nareduje vjera? Kako nas vjera o svemu uci?
Grijesi
V jerske su zapovijedi i zabrane da se ocuva cistoca vjere,
zivot, imetak, cast i sloga meclu ljudima. Onaj koji na to ne
pazi cini veci ili manji grijeh. Grijeh : hotimicno krsenje
zabrana ili propustanje vjerskih duznosti. Grijeh je veli:lw zlo,
jer donosi teske posljeclice na ovom i buducem svijetu.
Zle posljedice grijeha jesu:
1. teske kazne na ovom i buducem svijetu, koje su kazane
za pojedine grijehe,
2. grijeh ocrnjuje i ljudsko srce. Grjesnik pravu
da razlikuje dobro i zlo,
:3. grijehom covjek upropascuje zdravlje, cast i
mnoge nevolje dolaze od ljudskih
4. od grijeha covjeka grize sav i za to trpi velike muke
na ovom svijetu,
.5. grijehom se covjek sramoti sobom i pred clrugim
ljuclima i
6. grijeh udaljuje od Boga, i radi grijesna zivota moze
covjek da nema ni u cern srece ni napretka.
Grijeh nasoj dusi odmah steti kao i bolest iii vatra tijelu,
zato se treba i od najmanjeg odmah lijeciti.
Najprije se treba istinski pokajati i odluciti da se u u c l w ~ e
ne ce grijesiti (tevbe uciniti). Ako je taj grijeh neka propustena
vjerska duznost, kao: namaz, post i drugo, onda to treba
naknadno uCiniti. Ko se ogrijesi o clruge !jude, pa im nanese
nepravdu i1i stetu u zivotu, imetku iii casti, on se mora sa
doticnim izravnati i stetu naknaditi, jer za ovakve grijehe nema
drugog lijeka.
54
U svakom je slucaju potrebno odluciti da se vise ne ce
nikada grijesiti, pol{ajati se i Boga moliti da grijeh oprosti, jer
jedino velika milost Bozija moze. sacuvati cov jeka od zlih
posljedica grijeha.
Kad neko omalovazi v jeru iii zamJece Bozije zapovjedi,
a isto tako kad neko rekne da je dozvoljeno (halal) 0110 sto je
strogo zabranjeno (haram) iii obrnuto, prestaje biti musliman
sve dotle dok se skruseno i istinski ne pokaje.
Ovako se treba pokajati i v jeroyanje ponoYiti:
Boze milostivi, kajem se sto je od mene potelda nevjerna
rijec bilo hotice iii nehotice. Boze, ja se kajem i vracam k Tebi.
Ja pravu vjeru Islam primam, Tebe vjerujem, i sve sto je od
Tebe doslo po Tvojim poslanicima prava je istina. Vjerujeni
Tebe - jedinoga Allaha, vjerujem da je Muhamed Tvoj rob
i Tvoj poslanik, i sto Si preko Njega objavio moja je vjera i
moj spas.
P i t a n j a: Radi cega su vjerske zapovijedi i zabrane?
cini onaj ko ji na to ne pazi? Sta je, dakle, grijeh? Koje :::u
te zle posljedice grijeha? Kako steti grijeh nasoj dusi? sta
treba najprije uciniti? Sta je potrebno u svakom slucaju? sta
bude kad covjek zanijece Bozije zapovijedi ili zabranu, i1i vjeru
omalovazi? Sta mora odmah uCiniti? Kako se treba pokajati
i v jerovanje ponoviti?
CETVRTI DIO
IZ POVIJESTI ISLAMA
I. ARABIJA I ARAPI PRIJE ISLAMA
Arabija je prostrani Azijski poluotcik, na kojem je od
najstarijih vremena zivio arapski narod semitskog koljena.
U primorskim krajevima i po dolinama, gdje ima vode i
plodne zemlje, narod je sjedilacki, dok je po unutrasnjosti po-
luotoka, gdje su - osim velikih neplodnih pustinja - visoravni
i stepe za pasu, narod nomadski, a to su pocijepana
plemena: beduini, koji su seleCi se za stadom zivjeli u vjecitoj
svadi i borbi oko bunara i pasnjaka, plijeneCi ujedno trgovac]{e
karavane koje su putem prolazile. Borbu je zaostravala krvna
osveta, u kojoj bi cesto jedno pJeme zatrlo drugo. Tu vjecnu
borbu donekle je ublazavalo gostoljublje i sveti mir u godini
kroz cetiri mjeseca odredena za trgovinu i bogosluzje.
Vjera u jednoga Boga bijase poznata tamo u vrlo
broja !judi, dok najveci dio arapskog naroda bijase duboko pao
u
Arapi prije Muhameda a. s. bijahu, naime, mnogobosci.
Obozavali su razna bica i prirodne sile, kao: sunce, mjesec,
zvijezde, drvlje, ]{amenje ...
Po jedina plemena obozavala su svo je posebne plemenske
bogove, kojima su pravili kipove (idole), kao
uzza itd. U Meki i Medini bijahu najveCi
i oko Kabe bijase oko 360 razlicitih idola.
Zbog ovakve jere nisu imali nikakva stalna pravca ni
reda u svom zivotu.
Arabija bijase rascjepkana na mnogo manjih drzavica, bez
ikakvih pravnih uredaba i uprave. Porodicni i bracni zivot
neuredan. Uz to jos i praznovjerje, gatanje, pijanstvo i ubi-
janje zenske djece bijahu teski narodni grijesi. U ovakvim pri-
likama bio bi arapski n.arod zlo prosao, da .ih MiJpstivi Allah
56
nije spasio. Iz najodlicnijeg arapskog plemena Kurejs odlikovao
je Bog dz. s. Svojim poslanstvom Muhameda a. s., r Svojom
objavom naredio Mu da narod pozove u pravu vjeru.
Islam se poce siriti osobito u gradu Medini, dok su mno-
gobosci u Meki ustali protiv Bozijeg posJanika ne htijuci primiti
Boziju objavu za svoju vjeru. Ovi su nevjernici Cinili Bozijem
poslaniku razne neprilike i opirali se oko 10 godina, dok
konacno ne u\"idjese svoju zabludu, napustise borbu i primiSe
Islam.
Islam se rasiri po cijeloj Arabiji, trgne se narod iz mrtvila
i krive vjere, ujedini ga i uredi njegov zivot. Ubrzo se pokaze
napredak na sve strane i razvi se islamska obrazovanost, koja
se iz Arabije stade .siriti i po ostalim zemljama.
2. POSLJEDNJI I NAJVECI BOZIJI POSLANIK MUHAMED A. S.
1. Rodenje i djetinjstvo Muhameda a. s.
Muhamed a. s. rodio se u gradu Meld dvanaesti dan
mjeseca rebiul-evvela iii 20. aprila 571 g. po Isa pejgamberu.*)
Otac mu je bio Abdullah, od odlicnog arapskog plemena
Kurejs, a majka Amina. Po ranoj smrti njegovih roditelja brinuo
se za nj sa najvecom ljubavlju njegov djed Abdul-Muttalib, a
poslije njega stric mu Ebu-Tali b. Svako ga je volio, jer bio
dobro, milo i pametno dijete. Muhamed a. s. razvi se, odraste
i dostize do kojemu nikad ravna.
velicanstvena
divljenjem.
osvajahu svaciju dusu.
2. zivot do
Boziji poslanik trazio je od najranije mladosti najvecu
cistocu u svakom pogledu. Nije mogao gledati ni podnositi
kakav nelijep cin i razuzdanost. Sam je rekao da su mu od
djetinjstva bili odvratni idoli i zivot
Arapi bijahu prije Islama obozavali su ido1e
iii kipove izmisljenih bogova. To je bila najvisa tegoba u dusi
Bozijem poslaniku, jer je On imao misao o jednom Bogu-
Stvoritelju. Za to je provodio dosta povucen zivot, ali je bio
od postovan i radi njegove plemenitosti prozvan Emin,
t. ,i. v,{erni.
*) Svake godine 12 rebiul-evvela imamo mevlud. U dzamijama i po
lwcama uci se mev1ud (slavospjev na rodenje Muhameda a. s.).
57
Zadnjih godina pred poslanstvom izlazio je Muhamed-
Emin izvan grada na brdo Hira. Tu bi proveo mjesec dana u
molitvi i poboznosti. U cetrdesetoj godini zivota bijase opet na
brdu Hira u mjesecu ramazanu. Tada mu prvi put poce dolaziti
Bozija objava, i On cu rijdi: -..\! 1.5.lll ~ X ; ..:.\, \'.i1
....,..,. . ,) r ,.. ~ ;
Citaj u ime Tvoga Gospodara koji je sve stvorio.
Muhamed a. s. bi odlikovan poslanstvom, i pozvan da kao
pos.ljednji poslanik objavi rijec Boziju na zemlji i da povede
!jude najjasnijom vjerskom stazom.
622.
zove
3. Muhamed a. s.
U Medini
poslanik
Nakon Hid2reta, svijet u Medini listom
Islam. Odavde se stade siriti Islam u druge
Kroz deset bilo je jos teskih borbi sa
Bozija v jera pobijedi.
Boziji poslanik prispije opet u svoj rodni
narod listom prigrli Islam. Muhamed a. s. tom prilikom
i najveCim neprijateljima i
58
luoz toliko godina. Desete godine po Hid2retu bijase u Meki
veltcanstven sastanak, gdje bijase dosao iz Medine Boziji
poslanrk na oprosni Hadz (Hadzetul-veda). On bijase u najvecoj
radosti videCi da je sav arapski narod izveo na pravi put i pravu
vjeru Boziju. Tada je nazi! bio (objavljen) ovaj ajet:
'rtJ ::_ .rLT
t)LY,
>>Danas sam vam din (vjeru) dovrsio 1 1spunio spram vas
Svoje blagodati; dao sam vam vjeru Islam, jedinu od koje sam
zadovoljan.
4. Preselenje Bozijeg poslanika na drugi svijet (Ahiret)
Posta se Boziji poslanik vrati opet u Medinu, prozivi jos
nekoliko mjeseci. Nakon kratkog bolovanja, uci ponedeljka 12.
rebiul-evvela 11. godine po Hidzretu iii 633 g. po Isa pejgamberu,
dok su musfimani klanjali sahab, dize se zastor na dzamijskim
vratima luoz koja je samo Boziji poslanik ulazio u dzamij.u.
vrptima se pokaza On, Boziji poslanik, sa blagim radosnim
osmjehom gledajuCi kako mirno i dostojanstveno Njegovi
asf1abi (drugovi) vr8e duznost Boziju. Tada se opet vrati,
spusti se na prostirku i toga dana oko podne preseli na drugi
svijet t1 63. godini zivota.
5. Osoba Bozijeg
Muhamed a. s. je najveCi covjek koji je d0Sao na
Velicanstven je njegov uzor-zivot. Tome su se uvijek nastojali
pribliziti dobri i plemeniti !judi. Neprijateljima je i na
njihove uvrede i zla uzvracao dol:rrim. VideCi ovu nesebicnost,
mnogi protivnici postadose mu svim srcem odanL S ljudima je
postupao s najvecom ljubavi i blagosti, siromahe je neprestano
pomagao, nejake i slabe pridizao, a sam je zivio skromno i po-
bozno. Ozenio se u 25. godini sa Hatidzom, koja je prva primila
IsFam. Ona mu je bila vjerna druga i na:jVeca utjeha. Nakon
njene smrti spominjase je Boziji poslanik s najvecorn Ijuba:vi
kroz cijeH zivot. Kroz 23 godine istrajao je, ne pla:sed se
nikakvih poteslwca, da izvrsi svoj zadatak, da usposta:vi istinu
i vjeru Boziju. Lj.ubav i ceznja prerna Bogu dz. s. ispunjavale
su do njegov zivot.
59
Bozija objava koju je saopcio Muhamed a. s. i
uzorni zivot proizvedose mocan uticaj u svijetu. Mnogi narodi
koji se oslobodise idolopoklonstva i primise Islam, pocese zi-
vjeti Cistim i boljim zivotom i napredovati.
Danas u svijetu vise stotina milijuna slavi jedinog Allaha
i spominje zahvalno Bozijeg poslanika slijedeci Boziju vjeru
koju je on objavio. Osim Bozijeg poslanika, sa stovanjem spo-
minjemo njegove ashabe (drugove). Izmedu njih su najodlicniji
prva cetvorica Halifa (zamjenika): Hazreti Ebu Bekir, Orner,
Osman, i Alija. ~ ; ~ I ~ ; ( da je Bog s njima zadovoljan)!
Osim njih, bilo je mnogo zasluznih ucenjaka vjerskih i poboznih
!judi, kojima takoder dugujemo zahva,Jnost i postovanje.
Odredenje covjeka
Fatiha ..
Temelj
I man
I. Vjerovanje Boga dz.
H. Boziji meleki (andeli) .
SADRZAJ
3
3
Bozija objava Jjudima ..
PRVI DIO
6
8
9
12
DRUGI DIO
Ibadat
17 Dzum'a-namaz . . . . . .
Teravih-namaz . . . . . .
i Bajram namaz .
namaz
. .
Sadakai"fitr .
Stramr
u
4
13
*15
15
16
35
36
36
37
39
40
40
41
42
51
51
a. s. . . 56