Prilozi Za Povijest Islamskog Misljenja

Prilozi za povijest islamskog u Bil-L.
- knjiga prva
HUSEIN I ISLAMSKI MODERNIZAM
oskudnom broju dokumenata koje mi je ljubazno dao
Demaluddin (ekonomist u Hipotekarnoj banci u Sarajevu),
Husein ef. je 1912. godine. U prijepisu njegove diplome sa
kole stoji da je L jula 1912. u Barama
banovina Zetska, te stoji da je I933 zavrio vrlodobrim uspjehom
kolu (Sarajevo) i da se "vladao U potpisima
diplome stoje Dragoslava (izaslanika Ministra
prosvjete), za tun Dra (V. D. direktora) i Semiza Muhameda
(predsjednik Ulema-Medlisa). mnogih profesora predavali su
mu ef. Korkut, zatlin Muhamed A. Tufo, Salih Safet, i
U ovoj diplomi se jo veli da je Husein sposobnim
vriti svaku islamsku znanstvenu slubu a da moe
kod erijatskih sudova".
su, dakle, osnovni podaci iz njegove srednjokolske diplome.
medresu zavrio ef. Moemo kazati
je na tefsira na Islamskom teolokom fakultetu
1977. godine u Sarajevu) spominjao je zavrs10
medresu u Sarajevu", te se alio kako u njoj nije bila
objanjena filoloka, i filozofska termli1ologija.
je na arapskom, mubteda ... haber. .. mantik. .. , ali ne
- se radi. Tek sam u Kairu odgonetnuo tu terminologiju".
ocjene o programu i metodu nastave u
je izricao s ciljem da se i mi, pedagozi i
Dr<)reson slulino terminologijom koju smo auditorij umu prethodno
ili mu je razumljiva. dojam da je bio neko
i Gazi Husrev-begove medrese, te moda i drugih
medresa u Sarajevu, ili drugdje. Sam je spominjao da je kratko
medresu u
5 5
Enes
O datumu i mjestu Husein ef. Doze saznajemo i iz
"Prepisa" jednoga "Reenja" kao odgovora na molbu Huseina Doze,
petog razreda "erijatske kole". Tu stoji: "Regrut
Dozo S. Husein, iz sela sreza regrutovan
26-VII-1932. godine, peaka na rok od 14 meseci, u kadar
moli da mu se odloi sluba u kadru do zavretka
kolovanja. RAZLOG: Iz uverenja erijatske kole u
Sarajevu, broj 878 od 1\5-1932 godine (u predmetu) vidi se, da je
molilac zaista redovan V. razreda pomenute kole.
Zbog toga, a na osnovu 5 2 pod a/ i 5 4 Zakona o Ustrojstvu
vojske i mornarice, - REA VAM: da se Dozu S.
Huseinu, iz sela sreza vojnog okruga Ga
odloi sluba u stalnom kadru do zavretka ili naputanja
kolovanja, ali ne dalje od 2 5 godina starosti ... "
Ovaj je dokument potpisan 7 januara 1933. godine u Komandi
Zetske Diviziske Oblasti, na Cetinju, pod brojem-. br: 5724- Nismo
mogli ustanoviti gdje je i kada je Dozo sluio vojsku. No, jasno se
vidi po vizama iz njegova pasoa da je krajem decembra 1934.
stigao na studij u Kairo.
U pasou "Kraljevine Jugoslavije" (Rojaume de Jougoslavie) koji
mu je izdat 8. decembra I934 godine ne stoji nigdje datum Dozina
ali stoji da je star dvadeset i dvije godine! se,
dakle, dolazi da mu je godina bila 1912. U ovom
"passeportu" stoji jo da je Husein Dozo u selu srez
banovina Drinska, i da mu je 1934- godine "stalno mesto
boravka" u Sarajevu. Veli se jo da je "visok, okruglog lica, crne
kose, pravilna nosa, naravnih usta ... " Za brkove i
bradu kratko je upisano - "brije". Sam Dozo se na ovoj vjerovatno
prvoj svojoj putnoj ispravi potpisao kao "Dozo Husejin" (premda
je svoje ime kasnije pisao kao Husein).
Paso je krcat vizama, uglavnom i egipatskim, sa preciznim
podacima kuda je sve Husein ef. Dozo dolazio do svoga dragog
Kaira i univerziteta El-Azhar.
516
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... -knjiga prva
U tom su periodu sa njim, ili dulje vrijeme, studirali hfz.
Mustafa ef. Abdurahman ef. Salih H. ... Na
jednom kartonu (zapravo, studentskom obrascu- prijavi za ispit iz
I
9
38.) izdatom slubeno na El-Azharu stoji da je pristupio
ispitu za "visoko-kolsku diplomu" (kolska hidretska I 3 5 7-I 3 5 8).
Mjesto gdje je bio duan sjediti bilo je pod brojem 27.
Na ovog kartona - prijave svojom je rukom napisao:
"Poloio pismeni ispit dana 20. jula 1939 god." Zatim je 27. augusta
I939 dopisao "tintali" olovkom: "Rezultat jo nisam saznao." A
onda pri samom dnu stoji: "28. avgusta sam saznao
rezultat o uspjehu. Husein
Dakle, Husein ef. je zavrio El-Azhar (smjer erijatskog
prava) 28. augusta 1939 godine.
Spomenimo jo i to da je Husein za vrijeme II svjetskog
rata sluio u Dvadeset osmoj SS regimenti, kao imam, i od nove
pattizanske vlasti bio zbog toga jer je, kako stoji u presudi
"svojim radom podigao moral u neprijateljskim jedinicama". Naime,
presudi Vieg vojnog suda Jugoslovenske armije (II sud, br. 1178/
4 5) se presuda Vojnog suda Komande grada Sarajeva od
5 juna 1945 Huseina, "suplenta medrese u Sarajevu",
zbog imamskog rada u gore spomenutoj jedinici na kaznu
"robije u trajanju od 5 (pet) godina i gubitak prava u trajanju
5 (pet) godina, jer je presuda pravilno doneena i dobro
aL.l.V"-"'-11'" se spis. Smrt faizmu - Sloboda narodu!" U
potpisu stoji ime Drage i sekretara suda
(Komanda Sarajevskog vojnog Vojni sud).
godina robije Husein je radio u privredi. Spominjao je
da je bio Godine 1958. objavio je u Glasniku
VIS-a svoj prvi tekst poslije robije. Potom, u broju r-3., 19 59 godine
objavljuje svoj tekst o Mahmudu eltutu,
o novom rektoru El-Azhara. Otada pa sve do pred samu
smrt 1982. je glavno pero Glasnika VIS-a. Spominjao mi je
kao svom asistentu: "Meni je irok prostor u Islamskoj zajednici
517
Enes
pruzw reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura. On me je titio' i
obezbijedio mi uvjete za rad i pisanje".
Husein ef. moja generacija najvie poznaje kao profesora
Islamskog teolokog fakulteta, institucije koja je godinama bila
njegov san, san svih njegovih "zekat i sadekatu-1-fitr" fetvi i pisanja.
su bili kao i njegovi Sastojali su se od glavne
niti, od "principa i koncepcija", kako je volio i "razrada
tih principa u povijesnim uvjetima". su to bili
pwu diskusije i "provociranja" ponekada i sa njegove strane. se,
kao uostalom i sve druge kolege iz moje generacije, da bi svoje
nekom nevjerovatnom tvrdnjom, e da bi nam tako,
kako vele pedagozi, mobilizirao panju. Jednom (i ne samo jednom)
kazao je da on Iblisa i ejtana ne smatra nekim osobnin1, uosobljenim
entitetom. "ejtan je zapravo ljudska sklonost ka zlu, ona estina nefsa
koju trebamo ukrotiti", volio je I tada bi krenula estoka diskusija,
neki 1usu branili "opstojnost ejtana" i podravali su profesora a
neki su opet navodili ajeta i hadise gdje se vidi da "iblisa ima i postoji".
je ovim svojin1 stavom htio razbuditi elju kod studenata da i o
najteim pitanjima teologije razmiljaju bez
za sve njegove rekao bih da su bili prijatne
debate. On je na predavanjima podastirao svoja velika znanja, dok
je etao prostorijom stalno je navodio arapske termine,
djela, imena, godine, ali nikada nije robovao detaljima. "Znate,
ako detalje ne poveete u koncepciju, ako detalji nemaju veze sa
principima, onda- su oni detalji?"
Posebno bih izdvojio sposobnost pisanja. Kao
student IV godine Islamskog fakulteta, i kasnije, kao njegov asistent,
prekucao sam na maini sva predavanja za udbenike koje
je on napisao olovkom. Dolazio bi u u
svoj kabinet i ostajao dokasno. Sutradan, kad bih prekucavao
rukopis, zapaao sam da je napisao 8 do r2 stranica! Bio je to lijep
stil, i jasan. je volio razumom i razumskom logikom
braniti ono to je izlagao i govorio, te je tako i pisao.
518
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... - knjiga prva
Kad smo se kao studenti na ispitima sluili njegovom
metodologijom, bi uzviknuo: "Dobro si! Tako je!" Pritom
se, kao i na predavanjima, kako mu umjetne vilice zvone
nevjerovatno prijatnim zvonom.
je bio pomalo "boemski" tip Neka je predavanja
pisao u kafani "Parkui", a neka opet u kafani koja se danas naziva
"Imperijal". Tako su nastali mnogi njegovi eseji, studije.
Boemski se volio i pamtimo ga u svijetlijoj jakni, sa
velikom francuskom kapom, ali je hodao gologlav sa
bijelim kose koji je ponekada padao podulje
niz jaku koulje ...
Kao njegov asistent bio sam kratko vrijeme svjedokom
muka sa bosanskim mentalitetom i Dobijao
je od muslimana pisma u kojima su ga optuivali za nevjerstvo.
"Boji vidi ovo!" - pokazivao bi mi pisma. Pritom ih je
briljivo stavljao u svoju torbu i odnosio Druga su mu nevolja
bili tajna policija tadanjih komunista. najtee mi je kad mi
u petak da im se trebam javiti u ponedjeljak! T ada se ne
mogu ni odmoriti niti plijeviti lijehe luka na imanju gdje mi je
vikendica" - govorio bi.
Dananje je vrijeme, kad je djelo posrijedi, iznimno
iz mnogo obzira, kojima izdvajamo:
a) da su ideje, miljenja i metode i obnoviteljskih
rukavaca u interpretiranju Kur'ana i islama, odjeknule u
djelu i kroz prizmu njegova duha i miljenja dobile svoju
jugoslovensku i bosansku dimenziju, i da su doivjele kod
nas, ali i u svojih mnogobrojnih pandana diljem
muslimanskog svijeta, stanovitu provjeru, te pretrpjele mnogolika
vana testiranja naravi;
b) da je nestanka
bipolarnosti svijeta i slabljenje shema, u kojima se tzv. pokret
nesvrstanih (s glavninom muslimanskih zemalja) sluio retorikom i
sluio retorici "borbe za mjesto pod suncem", za mjesto koje je
519
Enes
muslimanska pamet morala (pro
obnoviteljskim i mnogim drugim metodama, bitno obiljeila
savremeni svijet. To je bilo ne samo svijeta,
takvog kakav je bio, nego i islama takvog kakav je bio,
i muslimana takvih kakvi su bili - ukratko, bilo je to vrijeme
najintenzivnijeg trijenjenja muslimanskog svijeta koje nije dolo iz
njega samog, silom pritiska modernog i Zapada,
e) da su Bosna i Hercegovina i Bosanski muslimani, Bonjaci,
doivjeli genocid u svojoj povijesti, egzodus i
suavanje prostora koje su mnogostruko obiljeili.
Da i islam ovdanjeg podneblja vjerno dijeli u svemu sudbinu
Bonjaka ovdje nije potrebno ni spominjati!
Petnaest godina od smrti, s obzirom na velike i burne
u svijetu i u Bosni i Hercegovini, jeste period zrenja cijele
generacije, novih iskustava, drugog vremena i umnogome
horizonata. Na mnogim stranicama koje slijede Huseina
ef. i njegovo djelo, prvo, s ovim naim bosanskim mjestom i
periodom, tj. s onim gdje i otkad nema, drugo,
ga s vremenima devetnaestog i dvadesetog po Isa, a.s., i
onim prostorima, miljenjima, idejama i imenima muslimanskog
svijeta to su na obiljeeni islamskim modernizmom
i obnoviteljskim miljenjem. Dakle, pitanje: ta je ostalo od miljenja
Muhammeda Abduhua i Menar kole u tefsiru danas, ne samo u
Egiptu negoli i diljem muslimanskog svijeta, ravno je pitanju da li
je miljenje Husein ef. danas kod nas aktuelno, i ako jeste, na
koji je aktuelno? Da li miljenje Mahmuda eltuta,
poznanika i savremenika, ejhu-1-Azhara koji je wmo 1963., s
kojim dijeli nevjerovatno mnogo sudbine i problema,
tema, interpretatorskih dilema, itd., da li, dalde, njihovo miljenje i danas
optrajava makar w1utar metodolokih obrazaca u Egiptu, i da li je, s
druge strane, te kako i koliko, leprava metodologija kod nas
prisutna? Da li se sudbina naeg sadanjeg i ovdanjeg islamskog miljenja
na tragu razmiljanja i djela?
520
Prilozi za povijest islamskog mi!jenja u Bii-I... -knjiga prva
Nema sumnje da je promiljanje islama u naoj Islamskoj
zajednici uivalo visoku razinu tokom ezdesetih,
sedamdesetih i s prva osamdesetih godina ovog Bio je u
sredinjim, ulogama u Islamskoj zajednici
(urednik Takvima i Preporoda, saradnik u Glasniku VIS-a,
predsjednik Udruenja Ilmijje, vjersko-prosvjetni referent V1S-a,
savjetnik V1S-a itd.). Prije tog perioda proao je kroz teka
vremena II svjetskog rata (bio je taborski imam u SS diviziji zvanoj
"Handar", potom dugo godina u zatvoru, iza toga kratko u
privredi ... ). Pa ipak, u miljenju Huseina Doze ne raspoznajemo
neke odjelite faze, nagle prijelaze. Djelovao je u vrijeme socijalizma,
u periodu kad se vjerskom miljenju ostavljao oskudan prostor,
zapravo ono u tom dobu vegetira na rubu. je odabrao svoj
duhovni u islamskom modernizmu, u njemu je i
zavrio svoje pisano djelo.
Stoga se sa dananje distance sasvim razgovjetno vidi da je
najodaniji, najobrazovaniji i, s obzirom na kontinuitet obnoviteljskog
miljenja, najdosljedniji poldonik islamskog modernizma u nas. Tek tu
i tamo, u njegovim mnogobrojnim tekstovima, prokrade se poneka
islamskom modernizmu disonantna misao. No takva su razmiljanja
bila zapisana vjerovatno u pesimizma i rezignacije, ili moda
u trenucima preispitivanja svoga stava.
Izvori miljenja Huseina
Dozi treba vjerovati kad, o svojoj omiljenoj temi potrebe
i pokuaja savremene interpretacije i egzegeze kur'anske misli, veli:
"Smatram veoma sretnim okolnosti u mom ivotu i razvoju, se
osobito ponosim, to sam bio ejh Mustafe Meragije, ejh
Mahmuda eltuta i ejh Reida Ridaa, neposrednih i odanih
Demaluddina Afganije i ejha Muhammeda Abduhua". r
r. Husein "Vrijeme obnavljanja islama", Preporod br. 25 (2oo), 15 -3r.
decembra 1978., str. 5
521
Enes
Ovdje se, stoga, da pokaemo iz koje se i kakve
i djela gore spomenutih ljudi sastoji predajni lanac
razrade islama i Kur'ana, iz se sastoji prvi i temeljni kat piramide
miljenja.
Nema sumnje da su osnovne polazita,
stjecita i rasadita miljenja i ideja bila u obnoviteljskim i
miljenjima i djelovanjima Muhammeda Abduhua,
u Abduhuovoj prolegomeni za komentar Kur'ana,
kao El-Menar. U prvom izdanju dva prva sveska El-
Menara iz I346. godine po Hidri (1926. po Isa a.s.), a koje se
pojavilo u El-Menarovoj tampariji u Kairu, objavljen je Abduhuov
Uvod u tefsir El-Menar Zarad cjelovite preciznosti
kaimo da je ovaj Uvod Abduhuov Reid Rida naveo po
smislu, kako i sam u samom zaglavlju veli, i to iz jednog "Profesorova
i Imamova predavanja".
2
IY'.J;, 0-o

Husein sve temeljne, rekli bismo i one strateke, ideje u
Kur'ana crpi iz ovog Abduhuovog predavanja koje je
imalo sudbonosan utjecaj na mnoge moderniste od Indonezije do
Maroka, od juga Afrike do Bosne. U udbeniku tefsira za studij
prve godine tefsira na Fakultetu islamskih nauka definicija
Kur'ana glasi:
"Kur'an je Boija koja sadri osnovne principe i koncepcije
po kojima treba ivjeti i na njima ivot. "
3
Srna
sintagma u ovoj definiciji jest u osnovni
principi i koncepcije. koji je Abduhu
inaugurirao, a i drugi s oduevljenjem bio
je da Kur'an ne nudi detalje, principe i koncepcije. Ono
2. Tefsiru-1-Menar, I tom, Kairo, 1346 (H), str. 17.
3 Udbenik za II godinu studija na (tada) Islamskom teolokom fakultetu (sada
Fakultetu islamskih nauka), neobjavljeti. Napisan je najvjerovatnije I979 godine.
Navode koje ovdje nudim preuzimam iz primjerka koji je naveden pod inventarnim
brojem 4 3 3 2 (D 6r e) biblioteke Fakulteta i Gazi Husrev-begovc medrese.
522
Prilozi za
to nisu "osnovni principi i koncepcije" u Kur'anu gotovo da ni ne
postoji. To kazati i po tome Kur'an jo i se sa
konsekvencama teorije tzv. duha islama. Kur'an nudi on nudi
duh, veli na tragu islamskog modernizma i obnoviteljskog
pokreta. Vratit se islamu tada kad se vratimo duhu Kur'ana.
Stoga je komentatora pronalaenje detalja primjene,
implementiranja Kur'ana u njegovom duhu, ali iz svog vremena i
po njegovim mjerilima. Abduhu veli:
lY-'Wl LJ:! .:l Ll-" y L:;_SJI .:t.;..1.b:, t?..iJI
.. 'il !.,_.:,..JI
Kur'ana kakvo mi traimo jeste razumijevanje
Kur'ana sa motrita da je Kur'an vjera koja ljude ka onome
u im se nahodi u ovosvjetskom i onosvjetskom ivotu ... "
Srna u navedenim jeste vjera, i ovo Abduhuovo
Kur'ana na vjeru (din) kod je nalo ekvivalentnu
sintagmu osnovnih principa i koncepcija. Kur'an nudi Boiju
poruku, a tefsir, kao ljudski angaman, mora
podastrijeti detalje primjene u ivotu. Onaj duh islama mora dobiti
svoju iz u konkretno. Svako vrijeme
mora pronalaziti duh islama u Kur'anu! Tako bi barem trebalo biti
od Abduhua naovamo, u rukavcima modernizma koje je njegova
misao zatemeljila, a u jednom od njih se i miljenje.
No, da bi se duh islama nanovo otkrivao mora se
prethodno, viestoljetno Kur'ana snanoj kritici,
ne naravno, kao Kur'ana koje nije valjalo za tamonje
vrijeme, kao interpretacija koja ne vrijedi u naem
Abduhuovom, Meragijevom, eltutovom, ... ) dobu.
Omiljena krilatica, ponovljena vie puta u njegovim mnogim
tekstovima i predavanjima, bila je da "smo mi raniju interpretaciju
Kur'ana, ogledala se ona kroz tefsire, fikh ili koju drugu islamsku
disciplinu, .... bili prihvatili i kao i vrtjeli se u tom
krugu, sve do danas da na ivot uokvirimo u granice koje
su prije hiljadu godina postavili Ebu Hanife, imami afija, Malik i
Enes
Husein ef.
524
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH. .. -knjiga prva
Ahmed ibn Hanbel. Bio je to zaista i apsurdan pokuaj" .
4
Te
su izravni eho, a mjestimice i izravni prijevod
Abduhuove "Menar
a _. a. --.JI - "erijat nije ti stare korice hanefijskih
knjiga ... "s Dakle, i ono to mi raskrivamo iz svoga vremena u
Kur'anu jeste punovano, punoljetno, legitimno ... Nae
Kur'ana iz naeg vremena jeste nae primanje islama u
naem vremenu!
Abduhu veli da je tefsir kao nauka kroz povijest mnogostran,
viedisciplinaran ( ... "'..J-7-J <LJ .J.: , "9 -, 11)6 a ga,
veli da se i Boije prilazilo iz raznih
uglova" .7 I onda ustopice slijedi Abduhuovu tefsirsku prolegomenu
pa veli: "Jedne je zanosila nedostina ljepota literarno-estetsko-
poetskog izraza ... " to Abduhu
8
u El-Menaru _rb-:JI
.a....c)L:JI tls:>1 0-0 a,;J..c. L,
9

yl:;_SJJ - te se
mogu shvatiti kao dosta vjerna parafraza Abduhuovih
Kao drugu vrstu komentara Kur'ana spominje propise
fikha, "iako je broj ajeta koja se odnose na fikh (ajatul-ahkam)
posve neznatan"
9
dok to Abduhu formulira tako to kae da su se
neki posvetili samo tih ajeta
10
:
Naredni obrazac po kojemu se Kur'an bio je, prema
apologetski. veli da su neki bili "opsjednuti pitanjima
apologetike, dogmatike i filozofije, pa taj interes u njihovim
komentarima zauzima prvo mjesto"rr, to je, zapravo parafraza
4 Husein "Umjesto predgovora", Prijevod Kur'ana s komentarom, I duz,
Vrhovno islamsko starjeinstvo, Sarajevo, 19 66. str. 3.
5. Tefsiru-1-M.enar, VI, str. 508.
6. Tefsiru-1-Menar, I, str. 17.
7 Uvod ... , str. r.
8. Tefsiru-1-Menar, I, str. r8.
9 Uvod ... str. 2.
lo. Tefsiru-1-Menar, I, str. I 8.
r r. Uvod ... str. 2.
525
Enes
Abduhuove tvrdnje da su se mnogi mufessiri bavili raspravom
temelja vjerovanja ... J9-""'1 f)LSJI. r
2
ustopice prati Abduhua i kad je posrijedi
osuda tzv. legendarnih i israilijjatskih tefsira. kae: "Ima
komentatora koji se u mjeri angairaju na predajama o
(kasas) koje Kur'an spominje. U tome se slue posve
nesigurnim izvorima i nevjerodostojnim predajama."r3 A u
opet vidimo dosta vjerno parafraziranje Abduhove britke
osude israilijjata i drugih vrsta legendarnih i bajkovitih tradicija i
hikaja. Abduhu veli da se jedna vrsta Kur'ana
sastojala iz "pomnog elaboriranja kur'anskih kazivanja; ovaj su
metod slijedili mnogi kur'anskim kazivanjima to im je
volja iz historijskih knjiga i israilijjata. Nisu se u ovome oslanjali
samo na Toru, i druge relevantne knjige Sljedbenika Pisma
i jevreja), nego su biljeili sve to bi od njih ne
dobro i loe, i ne sadraje koji su
erijatu i koji se ne slau sa razumom!"I4
1.9L:u L, uf_;1JJ 1..u dL, ...L99

u-Lc rJ
9
wt".J.;,I_,....,.,f'l
9
&).:;JI LJ-o
.r.:-i::. LJ-o L, 1
9
.i.>1 J> '-:-'l:;.SJI J,A1 .x..c
... J.:;u.Jl '?!9 t_,...1ll LJ ;;.9 ...:.....e. 0-:::>
Ovdje je vrlo vano skrenuti panju na Abduhuovo povezivanje
erijata sa (raz)wnom. Vidjet kasnije da je veliki broj islamskih
modernista Abduhuove provenijencije snano podravao tzv.
tatbiku-l- 'akl-a {J.:;u.JI u erijatu se mora primjenjivati um
i razum, jer "ono to se slae sa (raz)umom jeste u saglasnosti i sa
erijatom, a vrijedi i obratno". 'Akl i erijat nisu i 'ald je
dar od dragoga Boga kao i sam erijat; stoga, islam je razumski a
razum koristiti u vjeri jeste neto to je erijatski legitimno i per se
islamsko! Otuda, recimo tek preliminarno, u nebrojeno mnogo
1 2.. Isto, str. r8-r9.
13. Uvod ... str. 2..
14. Tefsim-1-M.enar, I, str. r8.
526
varijacija govori o Kur'anu kao "misaonoj cjelini u kojoj svaka
islamska ustanova i propis imaju jasno funkciju". rs
Naravno, stav o Kur'anu kao misaonoj cjelini u islamskom
modernizmu Abduhuova tipa sasvim dobro funkcionira,
jer je modernizam te provenijencije imao i ima svoju terminologiju
i univerzum, ali bi se danas itekako mogli zapitati nije li
tim stavom Kur'an samo razumskom dijelu
cjeline?! ta je sa emocijama, srcem, duhom,
intuicijom?! Zar i njima Kur'an nije podaren, zar i na njih Kur'an
ne bi tefsiri, dakako, na sva ova pitanja odgovorili
potvrdno.
Ali, statusu razuma kod Doze i u islamskommodernizmu koji je
on batinio vratit se u zasebnom poglavlju ove knjige.
Nije potrebno posebno isticati da su napomene i o drugim
vrstama metodologije Kur'ana u mjeri inspirirane
Abduhuovim predgovorom, negdje doslovnim prijevodom.
Abduhu, primjerice, lamentira nad tim da je insistiranje na samo
jednom cilju i svrsi tefsira odvratilo mnoge komentatore Kur'ana
od temeljne nakane Boije Knjige, to ih je dovodilo do mnogih
(orijentacija, pravnih kola) koji su bili da se
zaboravi istinski Kur'ana ... "
16
o..i.A, LJ-o <...Pl:;. )i5?JI 0]
,_,_,t.SJJ LJ-o
pak, ove Abduhuove tako to
insistirati na duhu K ur' ana kojega, vie puta, bivi
Kur'ana nisu zahvatali: "Moglo bi se da se vie
nego misao. ( ... )Nije (bivi metod, nap. istraz1vao
i otkrivao osnovnu kur'ansku misao koja se kao nit ne
samo kroz poglavlja i ajete, nego kroz svaku kur'ansku pa i
barf ... "r; Ova je tvrdnja posvemu u skladu sa poletnim
5 Uvod ... str. 3
r6. Tefsim-1-Menar, I, str. 18.
I 7. Uvod ... str. 3.
527
Enes
tvrdnjama islamskog modernizma koji je svekolikoj bivoj tradiciji
islamskih Kur'ana zamjerio zbog toga jer, navodno,
zakriva izvore islama- Kur'an i Sunnet, te komplicira jednostavnost
punovanog zahvatanja islamske poruke iz tih izvora i iz perspektiva
i dilema svoga vremena.
Danas imamo mnogo studija koje ne bi odobrile nijednom
modernisti od Abduhua do utemeljenost tvrdnji "da se (u
periodu tefsira) vie kur'anska nego
misao ... " niti bi se mogla olahko potpisati tvrdnja kako bivi metod
"nije istraivao i otkrivao osnovnu kur'ansku misao koja se kao nit
... kroz svaku kur'ansku .. " Djela Abdulhalima
Mahmuda, Halefullaha Ahmeda, Emina Hulija, Fazlur Rahmana,
Sejjida Huseina Nasra, Muhammeda Husejna Tabatabaija, itd., na
mnogim mjestima demantiraju abduhuovski inspirirane optube
Kur'ana kao pukih sistema.
Upravo su komentari itekako poznavali ono to se u
dananjoj hermeneutici imenuje pristupom Kur'anu.
Navedimo kao primjer Ibn Kesira (umro I373 po Isa a.s.) koji veli
u proslovu svome tefsiru da je najbolji metod u tefsiru
Kur'ana Kur'anom: "Ako neko upita koje je najbolje
Kur'ana, odgovor je da je najispravniji put u tome da se Kur'an
Kur'anom ... rS
,) c.:JJ.)
0
1 W J,L9 JL9 uJ-:9
... uf_,:;J uf _;;J l
Zato bi klasik Ibn Kesir Kur'an Km' anom ukoliko
nije bio svjestan traganja za onom niti koja se u Knjizi
Objave nalazi?! K tome, Ibn Kesir, kao ni drugi mufessiri,
nije tragao izdvojeno i samo za "osnovnom kur'anskom milju",
na insistira Abduhuov modernizam. Takvo to klasici nisu
mogli ni misliti, jer im je strana i pomisao da je Kur'an objavljen
samo miljenju kojemu, eto, Kur'an ima biti naprosto
r8. Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kur'ani-1-'azim, I, Rijad/Damask, I994, str. 19.
528
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... - prva
Oni su iskazivali snano ufanje u to da je Kur'an namijenjen
cjelini, tavie, cjelini vidljivih i nevidljivih strana
univerzuma kao takvih!
No kritici kritike Kur'ana vratit
se kasnije.
u svom Uvodu na mnogo mjesta insistira na Abduhuovom
principu u Kur'ana, tj. Abduhuovoj brizi o
vremena. Kad trai od komentatora Kur'ana da
uvaavaju "potrebu vremena", to nije nita drugo doli doslovan
prijevod Abduhuove sintagme a..:,... L:,.. )
19
to je autor El-Menara
nudi izdano na prvim stranicama, a koju sam ponavlja
na brojnim mjestima i u varijacijama u svojim
raspravama, esejima, udbenicima, predavanjima, tj. kad god
"osnovne principe i koncepcije" Boije odnosno kad
osvjetljava svoje ta to Boija "nudi u datom trenutku".
na jednom mjestu u svom udbeniku reducira svrhu
nauke Kur'ana u skladu sa Abduhuovom sintagmom
"potreba vremena" (hadetu-l- 'asr), te rezolutno veli: "Tefsir u stvari
nema drugog zadatka osim otkrivanja onog to kur'anska misao
nudi svakoj generaciji".
20
Zanimljivo je usporediti ovu
konstataciju sa Abduhuovim
j_r<JI _...JQ.:JI
9
.)J .a..:,...t.:,.. ';i 1-iA> JA.l 0l
Wi :gl 1
9
b: ."1
9

'-:-'L:;_SJI
0:g
... <? _,.h:.:, 01 ';ii
"Moda kazati nekoji od savremenika: Nema potrebe za
tefsirom i Kur'ana! Jer, prethodni autoriteti\imami
su Kur'an i Sunnet i izveli propise iz njih! Nama ne preostaje
drugo negoli da njihove knjige!!! "2.1 Abduhu, naravno, takve
tvrdnje ne prihvata.
19. Tefsim-l-Menar, I, str. 19. (i jo na mnogo mjesta).
z.o. Uvod ... str. r.
2.1. Tefsiru-1-Menar, I, str. 19.
529
Enes
je ne (u)vidjeti kroz ovu usporedbu povezanost
i Abduhua, gdje se ponaa kao dosljedan i vjeran
zato ne kazati mukallid one vrste taklida kakvu je, drugdje, toliko
mnogo izvrgavao kritici! Doista, Husein je ostao naj dosljedniji
i najodaniji sljedbenik Abduhuove metodologije ne samo u
Kur'ana, negoli i metoda miljenja i promiljanja svijeta
XX i islama i islamskog svijeta posebno. Vjerovatno
u tome razlozi zato je prihvatao taklid samo ukoliko
je to bio taklid unutar kole miljenja i njezinih
mnogolikil1 posestrimskil1 rukavaca.
naravno, smatra kao i Abduhu da se Kur'an mora
iznova Abduhuove iz onog mnogo puta navedenog
slavnog predavanja o tome glase: "Svaki mora razumjeti
k ur' anske a jete prema svojoj i u toj obavezi nema razlike
i neznalice, tj. svi su obavezni prema svojoj
"
22
0:<:> 'i cilb yl;;.SJI wl"f ,) u-ul.:JI 0-4 ..l.::>-1
9
JS ul-e .;:,j
. J.!; L;.. .9 rJ Lc
ovaj Abduhuov stav u mnogolikim varijacijama ponavlja,
odgovorno tvrdimo, u svakom svom tekstu. Analizirajmo
jedan od njih, koji je sasvim tipski. U njegovoj knjizi Islam u vremenu
(zapravo zborniku njegovih tekstova objavljenih u Glasniku VIS-a,
a u ovoj knjizi mjestimice znatno proireni i prekomponirani) prvi
tekst nosi naslov "Kur'an". Zapravo bi se moglo mirne due kazati
da je bilo bolje da je ovom tekstu dao naslov "Tefsir kako ga
ja vidim", jer se u njemu ne govori u prvom planu o Kur'anu o
tome ta "Menar" kola misli da jeste ispravno Kur'ana.
To vidimo po stavu koji glasi: "Otkrivanje istine putem
Objave bilo je uslovljeno posredne spoznaje putem
razuma. Razvojem drutva sve su vie rasle ove vrste
spoznaje".
2
3 Ono to se iz ovoga nevjerovatno radikalnog
2 2. Isto, str. 20.
23. Husein Islam u vremenu, Sarajevo 1976., str. 9
530
stava "Menar" kole i moe shvatiti jesu
barem tri stvari:
a) Objavom je otbivana istina jer je razum bio nezreo za
"posrednu spoznaju" (valjda misli na to da je razum bio
"nezreo" za "neposrednu spoznaju", jer ako je prvo bila Objava, a
jeste, onda ona razumu posreduje spoznaje. Ili, pak, misli da
sam razum, zato to je "bio nezreo", nije mogao posredstvom sama
sebe spoznavati, pa mu je Objava neposredno nudila spoznaju kao
dar i bila u ulozi "babice" i "njegovateljice" razuma!),
b) Razum je nekad kasnije stasao sa "razvojem drutva",
e) Danas ivimo u dobu zrelog, "stasalog razuma".
malo dalje, konzekventno svojoj tezi, kae "da su
sve vie rasle ove (raz umske) vrste spozna j e". ""
4
Ovo je, naravno, prosvjetiteljska teza ne samo
i Abduhuova, Ridaova, Meragijeva, eltutova ... Ona, s jedne
strane, zapada u fenomena religije
a onda - htio to modernizam ili ne - i samoga islama
posmatranog zasebno u religijskom mozaiku Abduhu
i Rida u Menaru vele "da je sa islamskom vjerom zaao u
punoljetstvo". ""5
LJ....w 0 f'JL.uf'l ul.u:>f'l J:;-.:.
9
Ovo je srni stav Abduhuovih modernista. Njime se oni okrenuti
protiv sufizma, dervia i dervikih redova, protiv religije, zapisa,
hamajlija i talkina, protiv tovanja evlija i njihovih mezarova ... Prakticirati
u takvoj "zaostaloj" i "nazadnoj" praksi vjeru islam biti na stupnju
djetinjstva, a ne punoljetstva islama, tako se iz Abduhuovih
"Menar" predavanja. tekst o K ur' anu iz njegove knjige "Islam u
vremenu" jeste, kako vidjeti, rezime tih Abduhuovih, ali i Ridao vih,
Meragijevih i eltutovih stavova o K ur' anu, a mjestimice
njihov proireni komentar.
2.4. Isto, str. 9
2. 5. Men ar, I, str. 3 r 5.
531
Enes
taj tekst mi neizbjeno dolazimo do
pitanja: Ako je sa islamom dolo do punoljetstva (modernisti
zapravo misle da je dolo do punoljetstva razuma), kako
to da sada islamskom modernizmu predstoji
sa muslimanskim tradicijama bivih vremena koje je
proizveo onaj "punoljetni razum" muslimanskog genija?! Zato ne
priznati da je islamski misticizam proizvod punoljetnog
muslimanskog genija, ma koliko mogli biti stari sufijski sistemi?!
Odgovor na ovo pitanje u Menaru se vie puta nudi. I tu dobro
raspoznajemo kad su stavovi Abduhuovi, a kad su
inspirirani kasnijim Ridaovim revizijama Abduhuova
Muhammed Abduhu, naime, nije okrenut unatrag, nije licem
upravljen ka "uzornom dobu" (I islama) niti "uzornoj
zajednici" (medinskoj), i u tom pogledu uglavnom ostaje uz
Abduhua i u svojim tekstovima ponavlja: "Oblici
primjene islamskih principa ne mogu niti smiju biti Oni se
mijenjaju shodno promjenama ivota i oblika."
26
To da
medinsko prakticiranje islama jeste vano, ali kao uzor
nije
zapravo ponavlja Abduhuovu tvrdnju iz Menara koja ne
priznaje punoljetstvo samo jednom dobu i samo jednom
ljudstvu\generaciji:
. ll '-'lb.:;..JI .:!.> L .. - ll . . q . lS . . f -.l[., .:t.UI <-<..bl:;..
. {"-'3 U:!..>-'-'-' (..}-A_) l..r"" u (.j-1) u _riJ.J
J) <?jJI <i>L..,:,?il 0-<> J, t?

"Bog se onima koji su ivjeli u vrijeme objavljivanja
Kur'ana; ali, nije njima objava bila zbog nekakve
posebnosti/izuzetnosti njihovih osoba, negoli zato to su oni
pripadnici ljudske vrste kojoj je Kur'an objavljen zarad njezine
upute\hidajeta! ""-7
26. Islam u vremenu, str. 9
27. Menar, I, str. r85.
532
Prilozi za povijest islamskog miUenja u BiH ... -knjiga prva
Abduhu, prema ovim njegovim nije bio selefija. Nije
priznavao trajno vaenje "prve razrade Kur'ana", kako bi kazao
Husein
Svaka generacija mora Kur'an iz svoga vremena. Ali,
postavlja se pitanje, kako postupiti sa viestoljetnom islamskom
tradicijom? Moemo li mi bez nje, mimo nje i preko nje odmah
do K ur' ana, a da pritom to stizanje bude islamski punovano. T o je
pitanje koje do sri glavne nakane islamskog modernizma
Abduhuova i tipa.
Ali, ne smijemo biti nepravedni prema Abduhuu i onom rukavcu
obnoviteljske Menar kole koji ga je plodotvorno i plodonosno slijedio,
i izvesti kako je on prebrisao rnnogoliku i bogatu islamsku
tradiciju. Ne smijemo to iz nekoliko obzira, prvo, zato to nije
pre brisati ivu islamsku tradiciju, drugo, zato to je Abduhu za
islamsku tradiciju, na stotinama stranica tefsira El-Menm, traio novo,
ivo i angairano koje je nae, u koje se i
naa sudbina i koje u sebe i nau sudbinu, i Abduhu je elio
da se upoznaju motivi, razlozi i okoh1osti koji su bili determinante
idtihada autoriteta u njihovim rjeenjima.
Inaugurirao je u Svetog Teksta, napose je insistirao
na u teolokih, pravnih, filozofskih ...
sistema islamskog miljenja.
Ovdje ta mjesta iz El-Menara navesti u
originalu, po se vidi odakle je crpio glavninu svojih
obnoviteljskih ideja.
drugom svesku El-Menara Abduhu u tri maha navodi
Hanife (umro 150. po H):
ol:J.:S t.Y-1 Li-'> Lo 01 J;>.", 'i
"Nikome nije doputeno da se pozove na neki na stav, neko
nae miljenje, za koje ne zna odakle smo ga mi uzeli"
28
, tj. dok ne
upozna po smo ga mi rekli, zato smo ga kazali!
, II, str. 90.
533
Enes
Ove Ebu Hanifine u El-Menaru su, dakako,
tako da mi moramo (u)pozn(av)ati islamsku tradiciju otvorenim
moramo znati motive, okolnosti i razloge pojedinih,
pravno-fikhskih, rjeenja i, tavie, razloge nastanka pravnih sistema
i njihove povijesne okolnosti, kako bi kazao Husein ef.
To da je Abduhu svoje konzervativne protivnike
upozoravao da su i islamski sistemi (fikha, kelama,
filozofije ... ) proizvod idtihada, da su Ebu Hanife, Malik, afija ...
svi redom mudtehidi svoga doba, i da bi se oni sami ukoliko
bi im se davao prioritet u odnosu na izvor islama - K ur' an,
Boiji govor!
potaknut ovim Abduhuovim miljenjima, veli
i kad se radi o istom problemu, on u drugom vremenu i drugim
uvjetima ima drugo rjeenje i primjenu. O jednom
problemu je dati rjeenje i o njemu
posljednju primjena islamske misli, u vidu
rjeenja datih problema u historijskom trenutku
je determinirana drutvenih potreba,
razvojem samoga drutva i
29
sintagma bit kasnije predmet
nae panje, u poglavlju stav prema nauci".
ovdje afirmira Abduhuove tvrdnje i zahtjeve da se pri
Kur'ana moraju znati "drutvene okolnosti objavljivanja
Kur'ana" (nekad to Abduhu, u predgovoru svome tefsiru, naziva
ahvalu-l-dahilijje .:; l 04JI tj. prilike koje su vladale u
dahilijjetu, dok, s druge strane, insistira na kur'anskom povezivanju
ajeta o ljudskim i drugim zajednicama sa Boanskim zakonima koji
vladaju u tim zajednicama. u-c
9
u-e fJLS.JI uG---aJI

U tom znamenitom predgovoru Abduhu veli "da ne moe ni
zamisliti kako je da neko Allahove Ljudi
29. Husein Islam u vremenu, str. 50.
534
bijahu jedna zajednica i Allah je slao vjerovjesnike, radosnih vijesti
donosite/je i opominjatelje ... (II, 212), ako ne bi poznavao okolnosti!
uvjete/prilike ivljenja te kako se
ujedinilo, kako razjedinilo, ta to jedinstvo ... "
o ..l..> 1
9
a.J tY' l:J l 0 LS aJ ;9 0l ..1..> J..;w::.l i! tJ
Jl.9->i c...!l_rt: i! ... alJI

...

1;9_...iU
Ovaj je Abduhuov stav kod njegovih naiao posebno na
odobravanje.
U njemu se vidi da Abduhu insistira na povijesnih
okolnosti ivljenja ljudskog drutva i povijesnih,
geografskih, tradicijskih ... okolnosti u kojima ive muslimanska
drutva posebno. Time Abduhu prostor za idtihad, tj.
teoriju svjee razrade islama i njegovih izvora, kako bi to
kazao Husein
Status povijesne tradicije islama
Status tradicije i kritika tradicionalnih obrazaca miljenja u
Abduhuovom tipu modernizma posebno utjecati na miljenje
Husein ef.
su gdje to nedvojbeno jasno vidimo, prvo je polje
sa taklidom ( ' _. l " ll) kao slijepim bivih,
tradicionalnih i autoriteta islama, dok je na drugom polju
posrijedi odnos prema hadisu i, sunnetu
Muhammeda, a.s. ova dva su samo dvije strane
jedne cjeline u tefsiru El-Menar, na onim mjestima u tom
djelu gdje vidimo prevagu Abduhua nad miljenjem Reida Ridaa.
Sirijac Rida (umro 193 5 .), koji je ivio trideset godina nakon
smrti Abduhua (1905.), izgubio je abduhuovski inspirirani
obnoviteljski elan i potpuno iz njega evoluirao u "kolu mtodoksnog
reformizma". Kako dr. Fikret "Rida se pribliio
islamskim i krugovima i zajedno
535
Enes
sa njima pokuao je suprotstaviti se svjetovnim modernistima, koji
su ga optuili za iznevjeravanje Abduhuove misli" Y
mjesto u tefsiru El-Menar koje je prihvatio kao
svoje polazite kritike taklida jeste ovo:
<.J-c k>)9 L,
9
l.Y'l:JI <.J-c f'.9:! 'J u--ll.:; alJI ul
... w! J_>:> Lo l:J 0:;,> <.? ..iJ l J.:......u <.)-e .9 41..u. .9 .J _r,i <.? ..iJ l 4,> l;_$
Bog nas na Danu Sudnjem pitati o miljenjima
ljudi i o tome ta su oni razumjeli (iz Kur'ana), nas pitati o
Svojoj Knjizi koju je objavio radi naeg i upute, i pitat
nas o sunnetu Svoga Vjerovjesnika koji nam je objasnio to to nam
je objavljeno ... "
31
Akcent je ovdje stavljen na sintagmu "Bog nas na Danu Sudnjem
pitati o miljenjima ljudi", i posebno je zanimljivo ba to kako
je Muhammed Abduhu eksplicirao sintagmu akvalu-
n-nas l.Y'l:JI
Kavl-akval-ekavil
tj. stavovi, miljenja,

stanovita, itd., jesu koje u literaturi imaju vrlo
ako ne i redovito, negativan prizvuk. Kad se neko u
tekstovima proziva za kavl-akval-ekavil to je
i cijenjeno kao da se poziva na "rekla-kazala
metodologiju". Miljenje takvog pojedinca modernizam Abduhuove
provenijencije je odbacivao kao sterilno. Poznato je da su njegovi
izumili kovanicu tzv. fankalu je kratica od Fein
kale (JL9 a to je, zapravo, podsmjehivanje metodologiji tzv.
fikhsko-pravnih inscenacija, koje se nikada u ivotu ostvariti,
a koje su fankalom- "a ako kae, a ako je stava ... "
Abduhu se estoko bori protiv "rekla-kazala" (JL9
9

To vidimo po golom izgledu tefsira El-Menar. U njemu gotovo da i
nema lanaca prenosilaca, niti ima mnogo predaja. I tekstovi Husein
30. Dr. Fikret Drutveno-pravni aspeht islamskog reformizma, Sarajevo,
1990., str. 129.
3 1. El-Menar, I, str. 26.
536
ef. jesu bez takvih lanaca prenosilaca. Kad navodi
predaje onda je to saeto, jezgrovito, bez predajnih lanaca.
(Vjerovatno je stoga Husein ef. imao i negativan stav prema
podnonim biljekama, tzv. fusnotama, engl. foot-note- biljeka.
U djelima je navedeno svega nekoliko podnonih biljeaka,
to je, smatramo, posljedica njegovog i stava
da se iza svoga miljenja treba stati, a ne pozivati se stalno
na autoritete.)
Ali, prije negoli kaemo nekoliko o kritici taklida
(o rjeenjima-fetvama, u kojima je on taklid sasvim
odbacivao, bit govora kasnije u zasebnom poglavlju) navedimo
nekoliko mjesta iz miljenja Muhammeda Abduhua. On veli:
... w..r"-'l
"Naa spoznaja Kur'ana je kao i naa spoznaja Boga! "3
2
su
radikalan zahvat u tkivo islamske teoloke tradicije l rl-e)
iz nekoliko razloga, ali je najvanije to da se Kur'anu, Boijem
govoru, u ovim Abduhuovim radikalno nastoji dati novo
mjesto u islamskom vjerovanju i miljenju. To jest, nazire se, ma
koliko to bilo oprezno, Abduhuova elja koja se u nekoj
vrsti "islamskog protestantizma". (Protestanti su imali Sola
Scriptura! -Samo Biblija! je, pak, stava: "Samo "
"Nita drugo osim Kur'ana!"). To vidimo po mnogim mjestima u
El-Menaru, kakvo je i ovo koje smo upravo naveli: spoznaja
Kur'ana je kao i naa spoznaja Boga ... "
Tradicionalni muslimanski bi smjesta Abduhuu postavio
pitanja:
"Da li mi spoznajemo Boga i posredstvom hadisa?!"
"Da li Kur'an otkriva sva Boija svojstva, ili je Kur'an prije svega
Boiji govor?!"
"Zar se smije spoznaja Boga i spoznaja Kur'ana?!"
U ovom smjeru bi tradicionalni postavljao i mnoga druga
3 2. Isto, str. 26.
537
Enes
pitanja Muhammedu Abduhuu. Ali, da bi se razumjeli Abduhuovf
motivi i razlozi zato je izrekao gore navedenu tvrdnju, moramo
opisati mjesto koje neposredno slijedi iza. "Dijete o Kur'anu slua
od onih s kojima ivi tvrdnju da je to Boiji govor ...
.::JJI LJ-o-<l ..}_,.;,.11 d.l..i..5
9
ali to dijete saznaje na pogrean bilo tako to mu se
'uvjerenje' da, ukoliko se taj i taj ajet tako zapie i vodom
sapere, te tu vodu kasnije popije bolesnik, se .. ! Ili pak,
onaj koji nosi Kur'an mu se pribliiti ni din ni ejtan, i Kur'an
mu blagosilja to i to ... "33
,)
9
l..i..S uC>..rJI '-:-'-'>"Lo

l.)jl..i..S 4,;f
0
1
... l..i..59 l..i..S ,J L.Jl.b,;...1 "i9 0-=?- 'i ..}_,.;JI 0-<>
Ovim prepoznajemo tzv. "prosvjetiteljska mjesta" u Menaru.
Abduhu zapaa da je muslimanska pobonost u dekadenci
na prezrenom stupnju. Kur'an je postao list papira, taF
isman, hamajlija, totem ... u dekadentnoj praksi muslimana postao
je sve drugo samo ne knjiga inspiracije ljudskom umu ( 'akl) za to
se Abduhu tako mnogo borio. Abduhu u Menaru tvrdi da je ovakvo
"potivanje Kur'ana" i s Kur'anom ravno uzimanju
zemlje i potivanju zemlje sa turbeta u svrhu koristi .. .34
... l o.U tJ.<> t,?.i.JI yi _;;JI LJ.-c- 'i ...
Bit kasnije o koji se bave borbom
"protiv zatucanosti u vjeri", "protiv deformacija, devijacija i
dekadence", itd. Sva su ta prosvjetiteljska mjesta izravno
nadahnuta i podstaknuta ovim Abduhuovim
kojima se posebno izdvaja
<-..A..bJ ... l.i.>l 0-<> ::,plJI 'i
...
"Ne elim razumijevanje slijepim pristajanjem, preuzeto
3 3. Isto, 26.
34 Isto, 27.
538
Prilozi za
suho i beivotno iz knjiga ... 'ne elim razumijevanje' koje ne prati
prefinjenost spoznaje .. .'s
Islamsko miljenje mora biti, zahtjev je Abduhuov, miljenje koje
ne dozvoljava islamskoj tradiciji da zakrije izvore islama, jo manje
doputa da islamska povijesna tradicija poprimi status posrednika
izmedu muslimana i Kur'ana.
T aklid kao znak dekadence muslimana
Niko kao Husein ef. u naem podneblju nije s
zanosom i uvjerenjem govorio protiv takli da. T aklid je u
tekstovima poprimio status uklete sudbine muslimanskog povijesnog
miljenja, taklid je proizveo mezhebe, dekadencu, prezren poloaj
muslimanskog svijeta. filozofija povijesti islama, gledana u
ovom kontekstu, jeste filozofija izbavljenja, te povijesti
od taklida, a glavna je greka na jer, "prva
primjena islamske misli je, ne kao razrade, nego
kao gotovo rjeenje. Time je zaustavljen dalji razvoj
islamske misli. Ona se okamenila u prve oblike primjene.
Stalo se gotovo tamo gdje se i kao da su prvi mudtehidi i
autori rekli i definitivnu o primjeni islama" Y
je ovdje pod izravnim utjecajem Abduhua koji u El-Menaru veli:
..i...> LJ-<:. alJI 4..oJ LJ-<:. J;":, a:, J ..

"Prenesena su predanja od 'prvih' imama, Bog s njima
zadovoljan nek' je, da je zabranjeno pridravati se njihova stava
bez poznavanja njihova argumenta", (tj. argumentiranja)P
7
35 Isto, 27.
36. Islam u vremenu, str. 49-50. O dilemama kako obnoviteljski
tretirati islamsku tradiciju a da se ona u cjelini ne vidi jedan od najboljih
tekstova o Huseinu Dozi kod nas, napisan perom Hilme Ncimarlije ("Otvoreno
djelo Huseina Glasnik VIS-a, br. 3., Sarajevo 1982., str. 242-248).
3 7 El-Menar, II, str. 89-90.
539
Enes
Ovakva i mjesta u El-Menaru (ima ih doista na stotine) su'
srna za Huseina u njegovim tekstovima protiv taklida.
Muhammed Abduhu na jednom mjestu taklidski tefsir nazvati
"suhoparnim, koji odvodi od Boga, i od Njegove Knjige ... " (:_sL:--
4,> [:;_$ 9 tilli 0-"- ..1...3..;-4 )
Moramo, stoga, pokazati kako je Husein na temelju svojih
razumijevanja El-Menara shvatio ulogu hadisa, sunneta i,
Muhammeda, a.s., u kontekstu svoga i Abduhuovog razumijevanja
takli da.
Ali, prije negoli se detaljnije pozabavimo odnosom
prema hadisu u kontekstu njegovih razmatranja na relaciji taklid-
hadis, kao i tematiziranju hadisa i sunneta kao
Muhammedova, a.s., idtihada, to je ne samo za nae prilike
slobodno, pa moda i preslobodno iznosio i u svim svojim
tekstovima promicao, smatramo da je itekako potrebn9
osvrnuti se na elaboriranje teme taklida u obnovitelj skom miljenju
Muhammeda Abduhua i Reida Ridaa.
Husein ef. glavninu svoje teorije taklida (u arapskom
rzazarijjetu-t-taklid- .ct" _,..h..:,) crpi iz tefsira Menar. Ako se taj
komentar paljivije vrlo se lahko da je glavnina njegova
tiva pisana s ciljem sa taklidskim snagama, kako onim
u prolosti tako i sa sterilnim i oponaateljima,
mukallid(un)ima C.J
9
..iliu,), iz Abduhuova i Ridaova vremena.
U Menaru nalazimo na stotine antitaklidskih mjesta. Da bismo
valjano razumjeli Husein ef. i njegov doista beskompromisni
stav kad je posrijedi ona, kako se to govorilo u ezdesetim i
sedamdesetim godinama ovoga kod nas, i
taklid-praksa, nuno je navesti barem nekoliko takvih, rekli bismo
fokusnih mjesta, iz Menara koja na malom prostoru pokazuju
Abduhuov (a i Ridaov) antitaklidski stav i dranje.
Abduhu, naprimjer, veli, sam kraj sure El-Fatiha, da
su "oni koji su Boiju srdbu izazvali protiv sebe"
540
Prilozi za povijest islamskog u Bil-L. -knjiga prva
zapravo pristalice slijepog u vjeri - taklidaP
8
Takvi su
odstupili od istine nakon to su je saznali (..u,> ._p,.) l LJ-':. 19-'?-_p. LJ:!i.ll ft>-4>
4:'
Malo nie Abduhu i Rida tvrde da se Boija srdba na
ljude koji ne haju za dokaze i argumente (J,.J..JI LJ-':. ),39 nadalje,
mukallidi/sterilni oponaatelji u vjeri su oni koji se zadovoljavaju
posjedovanjem onoga to su naslijedili iz rekla-kazala metodologije,
kao i oni koji su ostali pri oponaanju/taklidu ... 4
... 1:9;99.9 0--o L", .,L:,.J.9
Dakako, tradicionalni tefsiri, kao to je Taberijev i Ibn Kesirov, ne
razmatraju kraj Fa tihe na ovaj Naprotiv, i Ta beri i Ibn Kesir vele
da je preteno tradicionalno miljenje da se sintagma gajri-l-magdubi
'alejhim, odnosi na neke jevrejske sljedbe dok se ed-da/lin (LJ.,.JW:Jl)
ukazuje na zastranjele sekte Za razliku od Taberija i
Ibn Kesira, Muhammed Abduhu (a i Reid Rida) kur' ansku
kritiku jevrejskih i sljedbi, kao i paganskih Arabljana, u korist
svoje teorije takli da, i intonira ju kraja suretu-l-Fati he u prilog
svoje kritike prezrenog poloaja muslimana u savremenom dobu. A
muslimani su u Abduhuovom dobu u prezrenom poloaju zbog mnogo
razloga, a jedan od najvanijih jeste to ih je svladala taklidska svijest.
T ako oni u Menaru na vie mjesta vele da su i sami murici zapravo
velike, ako ne i pristalice taklida, jer da pristupe islamu i
oslanjaju se na miljenja i mnijenja svojih idolopoklonskil1 predaka, to
jest spram njih prakticiraju taklidY
... .:ll..:;...c'il...
Prisjetimo se ranijih stranica na kojima smo, tek u natuknicama,
nagovijestili ovakav Abduhuov stav i nastojanje da
muslimansku zaostalost i slijepo prakticiranje taklida sa
idolopoklonskim tvrdoglavim ostajanjem u vjeri svojih predaka.
38. Menar, I, 68.
3 9 Isto, 68.
40. Isto, 68.
41. Menar, I, loS.
541
Enes
No, mogu li se ta dva dranja poistovijetiti? Zar je taklid koji'
muslimani iskazuju prema nekom bivem sistemu fikha (dakle
sistema kojeg su, ma kako on drevan, davnanji i mogao
biti, ustanovili ipak sami muslimani) ravan irku i
svojeglavom otporu prema islamu?
Ponovimo jo jednom Abduhuove " ... moemo kazati da
je dahilijjet dananjeg vremena od dahilijjeta i
zabludjelih ljudi iz vremena Vjerovjesnika, s.a.v.s. ( ... )"
LJ-oj <? u.:_JW:JI
9
0-o () J;;.:;u 0i
... rJ_...,_9 .illi
Muhammed Abduhu poziva se, u skladu sa svojim manirom
slobodne i bespotedne kritike taklida, na jedan kur'anski ajet u
kojem se tvrdi da su idolopoklonici iz vremena Boijeg poslanika
u boljem poloaju negoli muslimani iz dekadence, zato to su
poznavali "Boijeg poslanika kao to poznaju i djecu svoju", te iz
toga da su murici imali spoznaju Istine i Muhammeda,
a.s., to je golema stvar" ( ... ri &>JI .a..JJ......-'1-0) premda, za dugo
vremena, Istinu nisu prihvatali. Iz svega to se u Menaru kae, trebalo
bi izvesti da muslimani Abduhuova doba Poslanika i
njegovu istinsku praksu ne (po)znaju ni u mjeri u kojoj su ga
znali njegovi idolopoklonski i savremenici.
Abduhu se, potom, na to da objasni ta misli kad
tvrdi da su idolopoklonici imali bolju spoznaju istine C:9-->-JI 4:9......-'1-0),
premda su je nijekali, negoli je sa muslimanskom spoznajom
istine u njegovom vremenu (XIII po hidri), i veli:
"Vjerovatno, grijeh idolopoklonika koji zna istinu, pa je svjesno
je, ali njega stalno kori dua njegova zbog okretanja od
istine ... "
c)...c 0-o Los-k L.;,l.;, a.:..S.J
9
0LS k:>.J
... &>JI LJ-.c
Ove Abduhuove ne nita drugo negoli "uvaavanje"
murika iz vremena Poslanika koji su prema Objavi imali aktivan
542
Prilozi za povijest islamskog u BiH. .. -knjiga prva
odnos, premda K tome, ove Abduhuove su i prijekor
muslimanima zbog njihove letargije, zaostalosti i, kako se to u naoj
tampi i njezinim obnoviteljskim tadanjeg vremena
govorilo,
Muhammed Abduhu, s ciljem muslimanske svijesti
iz njegova vremena, hvali onaj drevni i davnanji naravni duh
beduina. Premda su u samo praskozorje islama tamonji
idolopoklonici bili kamilji pastiri, ipak su Kur'an padali
zbog toga jer su posjedovali prefinjeno ...
.:Gl_; ..:ro o..l..:w:. W eJ ul _y]J1 <:!"""1-' u LS
1 '--"...bJ .9 0" L.u..::.- f' l
Naravno, Abduhu ne hvali beduina zbog same beduinske naravi,
zbog kritike prezrenog stanja muslimana u vremenima njihove
dekadence (na arapskom se taj termin prevodi tedehhur
- a vrhunac dekadence je kolonijalno zaposjedanje muslimanskih
zemalja. Kako to da se dananji muslimani, premda su muslimani, ne
mogu nadahnuti K ur' anom, i kako to da se ba tim istim Kur'anom
mogao nadahnuti priprosti beduin? T o je pitanje u podtekstu Abduhuove
kritike prezrenog stanja muslimana u novijim razdobljima.
je da Abduhu jedan od odgovora (na pitanje
zato muslimani njegova vremena ne nalaze inspiraciju u Kur'anu)
u slijepom tradicionalnih obrazaca,
pravnih sistema, tj. razlozi muslimanske zaostalosti jesu uglavnom
u- taklidu!
Kad god Husein u svojim tekstovima odbacuje taklid i
tvrdi "da ivot zaista neodoljivo novi prilaz i novo
Boije

te kad veli da "su ranija
nedvojbeno preivjela u naim savremenim uslovima"
4
3, te, nadalje,
kad god govori kako "se ranija ne mogu smatrati
42. Husein "Potreba i pokuaji savremene interpretacije i egzegeze kur'anske
misli", Zbomik radova Islamslwg teolokog fakulteta, br. r., Sarajevo, I982., str. I 5.
43 Isto, str. I).
543
Enes
izrazom kur'anske misli"44- znadnimo da je inspiriran stranicama
Menara koje ovdje u pregrtima primjera navodimo.
U Menaru Muhammed Abduhu kae: "Vidi li kako je
stanovnitvo arabijskog poluotoka prihvatilo islam
Kur'ana, jer je imalo prefinjen razbor koji je bio uzrok
Istine ... "
uLS W ul.;;JI tJl...u?JI ulJ
o_r.?.)-:?- J_.tj
... &>JI ulJ 'il ...:..:,LS 4.:9.:> 0-<l
Ovo Abduhuovo pitanje ne mnogo ta drugo
doli podsticanje muslimana, svojih savremenika, da postave isto to
pitanje, ali izravno sebi! Zato ne Kur'anu bez taklida, zato
izravno, i sa ljudskom prirodom i onom gore spomin janom
naravnom uma, ne pristupe stranicama Kur'ana i
rijee probleme svoga vremena?
Ako su to mogli nekada davno, u VII arabljanski
beduini, zar to ne mogu dananji muslimani?
Abduhuova su razmatranja taklida, te "teme svih tema" u
Menaru, iznimno On, vidimo to po navodima koje
uzimamo iz Menara, taklid smatra nekom vrstom zle kobi i uklete
sudbine muslimanske povijesti. Taklid je demon koji dere vitalne
snage muslimana, taklid je, tavie, muslimane sveo na dahilijjet
negoli je dahilijjet arabljanskih beduina VII
On na jednom mjestu u Menaru opisuje slijepo
tradicionalnih islamskih kola u sintagmama kao to je "tmina/
taklida" ( 1 _.la ll tu "tminu taklida" povezuje sa
"tamom/mrakom strasti" 4..o.lb. Muhammed Abduhu, nema
razloga da se to ovdje posebno ne naglasi, okrivljuje muslimanske
autoritete i posjednike odluke zbog toga jer su se prihvatili
oponaanja predaka (selefa), koje, on tvrdi, potuju do te
mjere da su ih stavili na razinu tovanja Boga!!!45
44 Isto, str. I 5.
45 Menar, I, str.178.
544
Husein ef. z
Enes
4i..;>r u-lJ Lr'->

...
osude taklida redovito su utemeljene na ovakvim mjestima
uMenaru.
pravnih kola u fikhu, tj. mezheba,
u Menaru se predstavljaju svugdje, kako vidimo, kao mudtehidi a
ne kao mukallidi. Tako Abduhu veli da se prenosi od
utemeljitelja mezheba da su zabranili taklid ... 4
6

0-C-
Imami, pravnih kola, postali su imamima
praksi idtihada a ne taklida! U Menaru se u podtekstu sugerira da
je povijest muslimana poprite dviju sila, jedne pozitivne- idtihada,
i druge negativne, taldida! MuslimaneAbduhuova vremena taklid
je sasvim i kao nikada prije savladao!
Ponekada je Abduhuova borba protiv mukallida u Menaru tako
estoka da on unosi i eshatoloke detalje. On mukallide, tj.
takli da, vidi u samom Dehennem u. T ako, jednom prilikom,
ajet u kojemu se govori da na Onom svijetu sve veze i
odnosi popucati izmedu ljudi koji su slijedili svoje zabludjele vode i
samih njihovih voda, Abduhu opisuje da se odnosi
i na muslimane mukallide koji nisu koristili "svoju razradu
za svoje vrijeme", kako bi kazao su "parazitirali
na davnanjim i preivjelim razradama Boije
ajetu r66. sure El-Bekare koji glasi:
Kad se budu vode odrica/e vodenih, i kad
. .ill
LJ:!
gledaju, sve veze njihove biti pohidane! nudi
irok komentar, a na jednom mjestu veli: " ... ovi mukallidi/
oponaatelji bili su na Ovom svijetu vezani (za svoje autoritete) ...
koristima ... i te su koristi u ovom ajetu stilski
sa vezama (esbab), a u osnovi esbab uad (hibal) ...
46. Isto, str. r8o.
(koja na Onom svijetu mukallida i njihovih
popucati). "
47
... u-o ... [;,..JI <.Y..ll.:i...JI
0
i...
... JlpJI d...ilJI J-.,oi ...
Posebne polemike Husein izazvao je u naoj vjerskoj
javnosti i ulemanskim krugovima kad je govorio o statusu hadisa u
sklopu svojih reformisti i ideja. T o je, nam
se, vrh slobodne, a za mnoge i vrlo riskantne interpretacije
ha disa.
Ne treba spominjati da je i ovdje Husein imao u vidu mnoge
fragmente komentara Kur'ana Menar kao predtekst u svojim
Predstoji nam, dakle, se osvmemo na
tekstove o statusu sunneta i hadisa lVlWl.arrune(
tretman pitanja ta nam u
i na koji nam podaruje svoje
u jednom svom
tradicionalne ulemanske krugove,
miljenje da je razrada islamske
-'"'""'"'"""' misao koja je u
koncepcija i principa
vremena 1 sve jedino
trenutku"
strani imamo
u kojoj je Kur'an
mora
i primjena u svakom
ponovimo po ko zna koji put,
hermeneutiku K ur' ana i sunneta,
ovom koraku. On se od tog
lv!eilar, II, str. 9 r.
ZIJOmil:: str. 94
temelji svu
cijeloga na
ne odvaja nikada
Enes
(s izuzetkom izvjesnog broja pesimizmom tonaliziranih mjesta koja
su, po pravilu, strategiji cjelokupne zgrade miljenja).
Sasvim je jasno da ni sunnet a ni hadis Muhammeda a.s. nije
mogao zadobiti mjesto izvan gore navedenih i zadatih
okvira miljenja.
Muhammed, a.s.- mudtehid?!
Dva su glavna gdje se Husein angaira, kad je
posrijedi Muhammed, a.s., i kao modernista i kao reformator. Jedno
je Poslanikovog idtihada, tj. teza da je sam Poslanik bio
mudtehid. T o onda da sunnet i ha dis, htjelo se to ili ne,
dobijaju rang idtihada.
Druga je teza vezana za pitanje vjerodostojnosti hadisa.
islamskim modernistima, posebno kad je posrijedi Muhammed
Abduhu, ta je tema bila nairoko elaborirana.
Ali, recimo nekoliko o prvoj tezi.
Husein veli:
nam se, da ne bismo pogrijeili, ako bismo Hadisu dali status
idtihada. Pri tome se mora imati u vidu predaje. Ova je
vrlo vana u statusa Na nju se mora
misliti, jer predstavlja veoma bitan elemenat u ovom pitanju.
49
kako je Husein oprezan. On ima
pred sobom onaj svoj prvi korak, onu gore navedenu skalinu na
koju bi odmah stao, kada ne bi bio svjestan teine naglog iskoraka!
Jer, sunnet i hadis Muhammeda, a.s., ako i jesu kojim
posljedica idtihada, nisu puka "razrada islamske misli"
koja je bila i koja je prestala nekada u vremenu. Naprotiv,
je sunnet i ha dis, kako se to kae, i mjerodavan i smjerodavan izvor
erijatske regulative.
sve to ima na pameti, i u svom pristupu hadisu polazi od
da je "Muhammed a.s. primjenjivao islamske koncepcije i
49 Husein Islam u uremcnu, str.2.9.
548
principe na sredinu u vremenu. Forme takve
primjene morale su biti takvoj sredini i odgovarati nivou
drutvenog razvoja. ne bi mogle biti niti
so
Iz ovog fragmenta razgovjetno vidimo Dozu ne samo kao
modernistu\reformatora, nego i kao evolucionistu. Religijski
evolucionizam smatra da vjera ne samo da reformira
kako se to govorilo, "drutveno-historijske" prilike, nego je jednim
dijelom i izraz tih prilika.
odatle i "sam jedne vjere", osim to donosi
nepromjenljive istine, on im i sam daje "historijsko-drutveni"
tonalitet.
No, Husein je ovdje pomalo i S jedne strane
on tvrdi da su se forme prve primjene islama morale
"sredini" i "drutvenom razvoju", a, s druge strane, veli da je
"Muhammedova a.s. razrada postavljala temelje jednom novom
drutvu ... " sr Zato bi se "novo drutvo" tako radikalno
sredini?"
da je se malo kasnije i
veli da je te temelje "jednog novog drutva" Muhammed, a.s.,
postavljao o svim okolnostima, u kojima se nalazilo
to drutvo. Upravo u tome i lei njegov veliki uspjeh" Y to
o svim okolnostima" ilo je kroz
idtihad, smatra
Islamski misticizam, zatim iizam, pa k tome i svi rukavci tzv.
islamske perenijalne filozofije (.a;;.wl a k tome i mnogi unutar
tzv. vehabijskog i ihvanomuslimanskog revivalizma ne bi nikada
potpisali ovakve smjele tvrdnje o Muhammedu, a.s., kao
mudtehidu. Sufi je bi radije kazale da su Meka i Medina one strane
koje su se prilagodile Muhammedu, a.s., one su se postepeno
50. Isto, str.28.
5 r. Isto, str. 29.
5 2. Isto, str. 29.
549
Enes
preobrazile, a nije Muhammed, a.s., islam njima.
iizam, takoder, odbija da je Muhammedova, a.s.,
porodica JI J-Ai) sa svojim imamima bila mudtehidska.
Imami su, ipak, pod inicijacije, i njih, kao ni Muhammeda,
a.s., niko ne moe odmijeniti! Naime, oni koji idtihad Boijeg
Poslanika polaze od premise da, ukoliko bi Poslanik bio mudtehid,
njegov bi idtihad, kao i svaki drugi idtihad, bio smjenjiv i, gledano
na dulje staze, relativan! Veliki broj rukavaca islamskog miljenja
takvo to ne odobrava.
No, pogledajmo odakle je Husein ef. crpio i samu sintagmu
"idtihad Muhammeda, a.s."
Kao i kad je njegovo miljenje posrijedi, i ovdje je
komentar Kur'ana El-Menar nezaobilazan. U indeksu petog sveska
ovog komentara mi nalazimo vrlo smjelu sintagmu "Poslanikov
idtihad je objanjenje Objave"
Ova
tvrdnja koja se ponavlja i na str-anici 2 79 petoga sveska ovoga
tefsira ima dalekosene posljedice u savremenom islamskom
miljenju, a kod pregalaca kakav je bio Husein
Naime, su komentatori Kur'ana obavezno smatrali da i
hadis ima status i presude Objave, ne naravno objave u rangu
Kur'ana, ali sasvim sigurno hadis nisu smatrali Poslanikovim
idtihadom za razliku od Muhammeda Abduhua, koji je hadis
smatrao Poslanikovim idtihadom. su se mufessiri, kad su
dokazivali da i hadis Muhammeda, a.s., imade status objavljene
pozivali na kur'anske cjeline kao to je ona s poglavlja
En-Nedm: "I on 'Muhammed' ne govori po udnji svojoj, to samo
Objava je koja mu se objavljuje"

i?j <..)-e

Naravno, ta tvrdnja komentatora Kur'ana jeste sasvim
:uprotna tvrdnji da je Muhammed, a.s., mudtehid. Muhammed
\bduhu i Reid Rida ovako opisuju te komentatore:
3 Isto, str. 29.
4 Kur'an, sura En-Ncdm, 3-4.
;so
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-L.- kl'Uiga prva
ulemom ima onih koji smatraju da je sve ono to je Poslanik, a.s.,
i to je presudio - da je to objava, te da Objava nije
samo na Kur'an ... i tu svoju tvrdnju argumentiraju
ajetima s sure "Zvijezda": I on (Muhammed) ne govori po
udnji svojoj, to samo Objava je koja mu se objavljuje ...

0
1
9

.a" rS> G9 J9-"")l .a" ..r4i G JS
0
i

a.;9-"" J
9
1 L<>;> 1-iA

... j.;;Jl
u->9-: 'i) _9-d) o! t.J...c. G9
Naravno, vidi se po kako Abduhu i Rida
ovu cjelinu da oni ne bezrezervno da se spomenuti ajet
odnosi na Poslanikov hadis. Jer, ukoliko bi ovaj ajet obuhvatao
hadis, onda ne bi bilo nita od sintagme "Poslanikov idtihad"
(J9-"")I
Na temelju tekstova koje navodimo iz El-Menara vidimo sasvim
sigurno ta je Husein ef. Dozu opredijelilo da u naoj ulemanskoj sredini
dri onu stranu koja nije bila nimalo konzervativna niti tradicionalna
kad je u pitanju odnos prema hadisu. Husein kae:
Moramo odmah da je bez osnova tvrdnja da je Hadis djelo
jedne vrste objave i da se Muhammed, a.s., u svemu upravljao
i inspiracijom, dobijenom neposredno od Boga. Isto
tako je bez osnova pozivanje u tome na ajet: Ve ma jentiku ani-l-
heva- "On ne govori proizvoljno, od sebe." To to govori je objava,
koja mu je objavljena. Ovdje se misli na Kur'an, jer su Muhammedu
a.s. protivnici prigovarali u vezi Kur'ana, koji im je dostavljao i
a za kojeg su oni tvrdili da ga on izmilja.ss
Domalo dalje veli: ni Muhammed, a.s., nije
pripisivao hadisima karakter objave. T o se jasno vidi iz zabrane
popisivanja hadisa. On je u tome polazio od da je Kur'an
Boije djelo, a ha dis ljudsko -njegovo. "5
6
Sasvim je jasno da ovim Husein priprema prostor kako bi
izrekao svoju omiljenu tvrdnju: nam se, da ne bismo pogrijeili,
55 Menar, V, str. 279.
56. Islam u vremenu, str. 27.
551
Enes
ako bismo Hadisu dali status idtihada"Y Naime, smatra da
islam kao islam ne moe "bez svoje razrade", a "razrada islamskih
koncepcija" stie od u krajnjemu od divne, slobodne i
poletne aktivnosti koja se u islamskoj kulturi i civilizaciji
naziva idtihadom!
On tu svoju tezu smatra aksiomom: "Moramo prihvatiti kao
nepobitnu da je primjena islamskih koncepcija i principa stvar
idtihada, naime, stvar ljudske ocjene. Oblici primjene se
mijenjaju i stvarnim potrebama vremena i drutvenog
razvoja. T o vai i za Muhammedovu, a.s., primjenu, ukoliko se
oblasti ivota. Od ovoga se izuzimaju oblasti ibadeta i akaida."
58
je, naravno, ovdje Tvrdi li on ovim da ibadet
i a kai d ne spadaju u ivot?! K tome, u drugim svojim tekstovima
isticati formu islamskog namaza kao neto to nije precizirano
Kur'anom i to je dolo od Poslanika, a.s.
S druge strane, toliko insistira na idtihadu da bi se moglo
pomisliti kako je u njegovom miljenju idtihad neki demijurg, neka
sila iz povijesti koja mora ovjeriti ne samo komuniciranje
s hadisom i komuniciranje s Kur'anom, i u krajnjemu
komuniciranje s izvorima spoznaje i upute!!!
Kritika predaja hadisa
U prilog tome da je hadis idtihadskog ranga navodi i
da in1ade mnogo nevjerodostojnih hadisa. Evo ta on o tome kae:
"Vidjeli smo da je iz nekoliko stotina hiljada 'hadisa' odabrano samo
'JO nekoliko hiljada. Utvrdeno je u hadiskoj nauci, da samo mutevatir
xedaja daje stopostotnu sigumost u vjerodostojnost Ha disa. Medutin1,
:akvih hadisa gotovo nema nil<ako. "59
7 Isto, str. 27.
8. Isto, str. 28.
9 Isto, str. 29.
Pa ipak, svjestan da ovim pozivom na kritiku hadisa moe
poljuljati mnoge tradicionalne institucije i djela, koja se u krajnjemu
temelje ba na hadisu, Dozo veli da prilaza
Muhammedovoj, a.s., praksi ne bismo smjeli shvatiti kao
umanjivanje vrijednosti i Hadisa. Naprotiv, takav odnos
prema Hadisu daje mu mnogo i trajniju vrijednost. "
6
o Ovakvih
prosvjetiteljskih mjesta imamo na hiljade u Menaru i u
Huseina Doze. Posljedica ovakvih stavova je, u krajnjoj
liniji, radikalna i na unosi u islam tzv. islamski
protestantizam. modernista "samo Kur'an!" jeste neto to
je u Evropi sa Martina Luthera u odnosu na
Bibliju (Sola Scriptura- Samo Biblija!)
Muhammed Abduhu i Reid Rida (ovaj drugi barem za ivota
ovog prvog) smatrali su da se "higijeniziranjem" islamske tradicije
do islama.
Podsjetimo da oni (i kad god im ne treba) odbacuju i
tefsirsku literaturu povoda Objave Kur'ana i ne smatraju je
relevantnom za pravo razumijevanje Kur'ana. Oni smatraju da "ajet
po sebi mora biti razumljiv i da povod objave ajeta Kur'ana nije i
sam Kur'an".
6
r

Tzv. sebebi nuzul kao nezaobilazni izvor u
Kur'ana u Menaru i kod Huseina Doze doivio je sudbinu hadisa,
tj. odstranjen je i sveden na razinu nebitnog. A to je u islamskom
reformizmu i modernizmu imalo velike potrese.
6o. Isto, str. 28.
6r. Vidi ire, Menar, II, 226.
553
KUR'ANA I
PIT ANJE SELEFI-SALHIA
Prve generacije muslimana, to jest pitanje se/efi-saliha (, l " ll
.o ll), posebno u protekla dva snano zaokuplja
muslimansko miljenje. Moglo bi se zapravo kazati da selefi-salih i
dalje ostaje problem obnoviteljskih, i
struja islama dananjice, i rasprava o njemu svodi
se na problem pravog i djelotvornog tretmana prvih muslimanskih
pokoljenja. Danas ne postoji nijedan vaniji globalni ideoloki
islamski problem muslimanskog svijeta koji nije povezan sa
kako se to kae, pravog i djelotvornog tretmana
prvih generacija muslimana.
Husein-ef. pripada plejadi muslimanskih mislilaca koja je
dio svoga miljenja posvetila problemu i pitanju prvih
muslimanskih generacija. Pitanja kao to su:
-Kakav tretman pruiti praksi prvih muslimanskih generacija?
- Da li su prvi muslimani bili mudtehidi?
- Ako jesu bili mudtehidi, ima li njihova praksa za potonja
vremena islama mjerodavnu narav u svim rjeenjima,
ili pak treba tragati za i napajati se sa duhom njihova rada i
metodologije?
Husein u vie svojih temeljnih rasprava prvim
generacijama muslimana iskazuje veliki interes i smatra njihovu
praksu idtihadom prvog reda. U svojoj knjizi "Islam u vremenu"
tvrdi da je kur'anska misao "de facto imala samo jednu razradu i
jednu primjenu"r, to jest u vrijeme ranih muslimanskih generacija.
jo veli da ta prva, nekad - za svoja vremena -
r. Husein Islam u vremenu, Sarajevo, 1976., str. r6.
555
Enes
razrada "tu, u preivjelim, okotanim oblicima stoji ( ... )
preko hiljadu godina".
2
Iz ovih razumijemo barem
tri vane stvari:
r) da je pod sintagmom se/efi-salih smatrao generacije
muslimana u prva
2) da su generacije koje spadaju u se/efi-salih jedine u islamskoj
povijesti koje su imale izvorni i idtihad te
3) da su kasnija vremena duga hiljadu godina "uzaptila ovu
njihovu razradu Kur'ana!"
No, prije negoli pokaemo odakle je Husein crpio ovakva
smjela razmiljanja o selefi-salihu, razmotrimo ta se/efi-salih.
Islamska sintagma es-selefu-s-salih (z;..lldl Wt.LJI) "ispravni
preci", "uzorni prethodnici", "rane vrijedne i valjane generacije".
Zanimljivo je pratiti sele( (<-i1..L.u) u Ibn Manzurovom
Lisanu-l- (Areb.3
Prije svega, glavna ideja trilitera selefe i kasnijih glagolskih i
imenskih varijacija tog korijena preteno se sastoji u
to je bilo prije i to je bilo dobro", "dobro koje se nekada
desilo i koje nas jo obasipa dobrotom" i sl.
Sintagma

veli Ibn Manzur, "ono to se
prvo iscijedi iz (La.:w> Lo J
9
1). Ibn Manzur ovdje dodaje
da sulaf (c...S)L) i sulafeh zapravo onaj dio
ire iz koji prvi sam potekne bez truda i (Lo _9-.:!> J;9
9
.r.:-C <.J-o J L.,). 4
Ibn Manzur jo nabraja sintagme triliter
selefe:
J-S J
9
1 4.3)LJI) Es-Sulafa je ono prvo od svega to se
cijedi."
2. Isto, str. r 6.
3. Ibn Manzur, Lisanu-1-'Areb, izd. Daru-1-Me'arif, bez datuma izdanja, tom III, str.
4 Isto, str. 2069.
556
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bii-I... -knjiga prva

0-<> Es-Sulafa je i najbolji
dio vina, tj. najbolje vino, odnosno najbolji dio grodanog soka,
ire."i A to je najbolji dio jer se dobija bez cijedenja i
';?.9 0-<> l.)j < .. :!lb.9)
Nakon pobrajanja nekolicine ovakvih ili cjelina,
Ibn Manzur (J.S 0-o

o....a.JL:;. Es-Sulafi es-sulafa jeste najbolji dio

Na temelju intencija ovih arapskih sklopova vidimo
nedvojbeno da sele{ i sintagma se/efi-salih pristaje prvim
generacijama muslimana. tragom gore navedenih
dolazimo do da se od se/efi-saliha dobijaju koristi u vjeri bez
i nadoknade. Generacije iz se/efi-saliha jesu, sugeriraju Ibn
Manzurova objanjenja, prvine islamske povijesti, najbolji njezini dijelovi.
Ibn Manzur veli da se u arapskom jeziku za mrtvoga moli,
"(Allahu), ga naim pretkom, naim uzorom!"

... L:J l..a.L.u
se varijacijama do sintagme es-se/efu-s-
salih, Ibn Manzur veli: "Tvrde da cjelina selefu-l-insan '-'""').""-"'
pretke i rodbinu koji su prije njega ... "
8
<G,>I_;l;
09
.)
9
.:Gi,>l 0-<> 4-o..;.:;,::, 0-<> 0L.u:,f'l ......d....w
stoga je, veli
selefi-salih (z;..lL:JI u.LJI
nazvana
1-4]9).9
Manzurove definicije sintagme se/efi-salih nisu ''"''-'HL'-
autori ne naziv selefi-salih samo na prvu
tabi'ina, kako to ovdje jezikoslovac Manzur,
selefi-salih obuhvata uglavnom ashabe, tabi'ine i
Dakako, u irem smislu prva muslimanska uivaju
presudu i status kategorije se/efi-saliha.
5. Isto, str. 2.069.
6. Isto, str. 2.069.
7. Isto, str. 2.069.
8. Isto, str. 2.069.
9. Isto, str. 2.069.
557
Enes
Ne treba posebno apostrofirati da u ovom smislu sintagmu se/efi-
salih spominju Zamaheri (umro II44.), Ibn Kesir (um. I373.),
Sujuti (um. rsos.) i drugi.
n
U islamskom miljenju savremenog doba se/efi-salih je predmet
teorijskih i tretmana. To pokazuje na svoj
i djelo Husein-ef. koji tu sintagmu i rane generacije
muslimana spominje. Tretmani ranih generacija muslimana
nazvanih se/efi-salih razlikuju se u savremenoj upotrebi u zavisnosti
od onoga ko tu sintagmu rabi, s kojim ciljem i, naravno, s kakvim
ne samo teorijskim i posljedicama. Takav je i
sa miljenjem Huseina
Uzeto vrlo mogli bismo izdvojiti dvije vrste dananjeg
generacija selefi-saliha, njihove teorije i prakse
i prepoznati ih u miljenju.
Prvo je se/efi-salih predstavlja se upravo
kao univerzalni model koji treba samo i kako se
to kae, u svakom vremenu i mjestu, i muslimani biti
Svima koji muslimansku apologetsku tampu na
bosanskom ili pak na arapskom jeziku poznata je fraza koja govori
o "islamu koji je sve rijeio", "o islamu koji vrijedi za svako vrijeme
i mjesto" (ol.S...o
9
oLoj J_.SJ c:JL:JI r":L,fll). Ovdje se pod islam
misli na onaj islam kakvog je razradila medinska zajednica
i rane generacije muslimana.
svijeta potonje generacije muslimana ukoliko
ovaj medinski model, takav jest, primijene "u svakom
vremenu i mjestu".
linija miljenja zastupljena je u djelima
Muhammeda ibn zatim, ali na u
>pisima " ), a u svojevrsnoj
teoriji razradio ju je i Sejjid Kutb. U toj je koncepciji
povijest islama podijeljena na izvorno doba i doba novotarija!
Prema interpretaciji, Muhammed ibn Abdulvehhab bio
je uvjeren da se do te nepatvorene medinske zajednice i islama
dolazi unatrag i restauriranje tadanje prakse se/efi-saliha.
Poznato je da su sljedbenici Muhammeda ibn Abdulvehhaba slijedili
njegove fetve, u biti inspirirane miljenjem i filozofijom Ibn Tejmijje,
o ruenju svega to je bid'at. Mislilo se, dakako naivno, da se
ruenjem turbeta, tekija i zavija ukazati medinska zajednica u svoj
svojoj Do toga, naravno, nije dolo, ma koliko mnogo
nostalgije bilo u svemu tome iskazano. K tome, vehabijski pokret je
zaboravio najvaniji momenat pri bilo kojoj restauraciji, bila ona i
puka arhitektonska. Naime, sa velike vremenske distance od
dvanaest mi ne moemo vjerno rekonstruirati medinsku
zajednicu ma koliko imali dobre namjere, ciljeve i istinite senede,
metnove i predanja moemo to naprosto zbog
toga jer nema ivima onih ljudi koji su gradili medinsku
zajednicu. Dakle, ono to mi rekonstruiramo od nje to je naa
zajednica, a ne njihova medinska zajednica, smatra
se muslimani s ovim problemom posvuda a
Abduhuova kola je dala velike doprinose
okrenutim a ne
mora s popudbinom se sastoji
i sunneta te i idtihadskog duha
a ne samo nekih generacija muslimana. je velikog
tekstova.
u jednoj
pokret i kae:
Nije sasvim jednostavno ocijeniti rezultate
Pozicije starta su nesumnjivo bile ispravne. Namjere
situacija nuno je iziskivala potrebu
JO. str. 2069.
Enes
mJera da bi se zaustavilo totalno propadanje i
islamske misli.
se, da nosioci vehabizma, bez obzira na ispravne
pozicije starta, dobre i plemenite namjere, nisu bili dorasli za
jednu tako sloenu misiju. nedostajalo im je dublje
poznavanje ivota i zakona njegovog razvoja. Bilo je moda
za ovaj pokret to se rodio i djelovao u jednoj
zaostaloj i izolovanoj sredini (Nedd). U borbi za islamske
misli, to je predstavljalo osnovnu preokupaciju ovog pokreta,
otilo se u grubu krajnost. Vehabijski ortodoksni ejhovi iz
Nedda, je znanje bilo vrlo i sastojalo se iz
formalnog poznavanja hadisa, puta suprotstavljali su se
svemu novom. su se u prva islama. Suprotstavljali
su se svemu to je postojalo u ovim Borili su se protiv
svega to je novo bez obzira da li je korisno i potrebno ili nije.
Tako su poruili bezbroj vrlo vanih i monumentalnih kulturnih
spomenika. Poruili su sva turbeta, tako da vi danas gotovo i ne
znate grobove velikih ashaba i drugih iz prvog doba
islama. su se suprotstavljali svih novih
savremenih djela: telefona, radija, televizije, svjetovnih
predmeta u kole itd. Jo uvijek, naalost, postoje otpori svemu
novom. Rektor Islamskog univerziteta u Medini ejh Abdulaziz
bin Baz uporno tvrdi da je veliki grijeh 'vjerovati' da se zemlja
i da moe dospjeti na Mjesec.
11
kritika vehabijskog koje je postupno prelo u
islamski izam koji se danas naziva vehabizmom utemeljena
je, kako vidjeti, na Abduhuovim i ranim Ridao vim definicijama
i se/efi-saliha i ranog doba islama.
I vehabizam i Menar kola priznaju selefi-salih, ali to na
Vehabizam, kako to Husein pokazuje, u
eli natrake. Menar kola, kojoj svim svojim
pripada, eli od selefi-saliha uzeti metodologiju rada, duh
rjeenja, principe i pravila donoenja rjeenja ali ne i sama ondanja
konkretna rjeenja.
12
Kao to se i veli u jednoj studiji:
1 r. Husein Fetve, Novi Pazar, r996., str. 492.
560
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-L .. - knjiga prva
Hafiz Sinanudin ef. o k o l o v i (I9IL-I973-)
561
Enes
Wl
9
0-o

..i.:>.i Wt.LJI tWI ul
.4)1 u-ll
Husein naravno, ne eli ostaviti utisak koji
puritanizam bezrezervno kritizira, ostavlja
da je vehabijska bojazan od novog bila prouzrokovana
strahom od tenji kolonijalnih sila.
On zato, malo dalje, veli:
Otpore u islamskom svijetu prema novom koje je dolazilo sa
strane treba vrlo paljivo razmatrati. Ne bi se smjelo u tom
pogledu na brzu ruku donositi sudove. puta grijeimo kad
ove otpore jednostrano i bez razmiljanja i dubljeg
okvalifikujemo konzervativizmom, pa i reakcijom. U tim
otporima bilo je i opravdanog. iroki slojevi su
da se u tom novom to ga je drugi nametao krila tendencija
i rastakanja vlastitog
I u Menaru mjestimice vidimo kako Abduhu i Rida imaju
dvostruke standarde u razumijevanju vehabijskog pokreta. Na
jednom mjestu oni u Menaru vele, premda se to kasnije pokazalo
da su vehabije bili nosioci islamske reforme, da se ona
provela islamu bi se vratila prvo bitna slava ... I4
.J.9 ;,l..:J
ovom (i Abduhuovom) pravljenju odstupnice
za jedno i pozitivnije sagledavanje vehabizma, je
ipak spram tog pokreta ostao do kraja svog ivota kakav
jedino i moe biti revnosni Abduhuov modernist. (Reid Rida se,
nakon Abduhuove smrti, selefijama i umnogome
posumnjati u reforme Abduhuova koncepta.)
r2. Dr. Salih ibn Fevzan ibn Abdullah el-Fevzan, Nezarat ve ta'kibat 'ala ma fi kitab
ES-SELEFIJJE ... , objavljeno u Medelletu-1-buhusi-l-islamijje, br. 26., Rijad,
qro. (H), str. r85.
r3. Fetve, str. 492.
I4 Menar, V, str. I 59
562
Plilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... -knjiga prva
Ni Abduhu ni njegov Husein nisu bili sufije, niti
sufizmu naklonjeni ljudi, no kao da u njihovom reformatorskom i
obnovitelj skom miljenju odjekuje ona izreka sufi ja koju je
afirmirao Ibn Arebi, kad je kritikovao beivotne senede koje navodi
ulema i erijatski pravnici u svojim djelima. Svi se ti senedi sastoje
od imena mrtvih ljudi, a Ibn Arebijeva se reakcija sastojala u tome
da se prui ansa islamu i dragome Bogu da bez seneda progovore.
Mnogobrojna djela navode u tom smislu izreku:
':? t?.ill 0-" b.i.>19 0-"
("Vi ste svoje znanje uzeli mrtvo od mrtvih ljudi, a mi svoje od
Boga ivoga, Koji ne umire!")
Spomenimo tek uzgredno da, kako je naprijed uz
vehabijsko restauriranje se/efi-saliha ide, u mnogim
detaljima, ruku pod ruku i Muslimanske C.:JI.P f'l
u kutbijanskoj verziji njihove ideologije. Valjda

stoga to se Kutb otro suprotstavljao ulemi i ejhovima El-Azhara,
koji su u njegovo vrijeme bili ipak pod snanim reformskim utjecajem
Muhammeda Abduhua, zapaamo da je i Kutbova koncepcija
restauriranja selefi-saliha On smatra da nema
pravoga islama bez onoga islama koji se ivio u medinskoj zajednici,
koju on u Zilalu naziva "izvrsnom generacijom muslimana" (.a..a..;.b
0-" rs Naravno, i u Menaru i u tekstovima
o tome da se svi slaemo da su to bili pravi muslimani, ali
da li danas njihova rjeenja vrijede kao prava i jedina?!
je i o tome da li su njihova rjeenja danas
Druga upotreba selefi-saliha jeste i
z:'JL::.J), i u njezinom selefi-salih je nepresuni izvor
za sve generacije. Glavni predstavnik muslimanskog
15. Sejjid Kutb, Fi zi/ali-l-Kur'an, Bejrut, Daru--uruk, 1974., I, 30.
563
Enes
reformizma je, svakako, Muhammed Abduhu i kola "El-Menar'",
a kod nas Husein-ef. U takvu interpretaciju selefi-saliha i
uzornih vremena islamske povijesti ima puno povjerenje.
Selefi-salih u a to Abduhuovoj varijanti obrade,
nije okamenjena zajednica I, II, III i IV po Hidri, su to
idtihadom i dinamikom proeta pokoljenja muslimana. Takvu
interpretaciju selefi-saliha mi vidimo na velikom broju stranica
tefsira El-Menar. U Menaru, kao i kod ashabi su mudtehidi
skoro cijeli hadis Muhammeda, a.s., svrstava u idtihad
Boijeg Poslanika). I Abduhu i slave zlatne primjere idtihada
ashaba, hazreti Omera, naprimjer, koji ukida privilegije kategoriji
muellefeti-l-kuluba, zatim stornira izvrenje kazne za odsijecanja
ruke - u vremenima krize i nestabilnosti itd. Doista, te i druge
primjere uporno ponavlja kao primjere idtihada i
tavie vrenja "pravoga islama"
. ,
kao i Abduhu i Rida, smatra da idtihad nije privilegija
Muhammeda, a.s., ashaba i, uzev, se/efi-saliha. Idtihad je
dunost svakog vremena. Stoga je prema
se/efi-saliha kao neke i privilegirane generacije. njega
su to ni manje, ali ni vie doli- sjajni
Na ovom se mjestu, stoga, mnogo razlikuje od vehabijske
i ihvanomuslimanske linije miljenja.
Poznato je da se u vehabijskoj i ihvanomuslimanskoj interpretaciji
prvih vremena islama potcrtava jedan hadis izuzetno
sadraja, koji glasi:
Lr.Jjjl Lr.Jjjl t?;1!
09
_,JJI .r.;-:>
"Najbolje pokoljenje je moje, potom oni koji dolaze iza njega,
pa oni koji slijede kasnije."
16
Ovaj hadis bio je i jeste predmet
interpretacija, ali se vehabijska i ihvanomuslimanska
r6. Hadis naveden prema mjestu definiranja selefi-saliha u erijatsko-pravne
terminologije, Mu'demu lugati-l-fu!wha', autori Kal'adi i Kanibi, Bejrut, 1985., str.
248.
564
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH. .. -knjiga prva
mogu saeti u da ostala vremena islama i potonje
generacije islama nemaju stupanj punoljetstva islama ravan stupnju
prvih generacija islama.
Dakako, nije potrebno posebno insistirati na tome da su Abduhu
i prema ovakvoj interpretaciji gornjeg hadisa
izuzetno raspoloeni. To vidimo po statusu tzv. okolnosti
objavljivanja Kur'ana (J
9
.rJI u Menaru, ali i po
19. ajeta sure El-En'am:
&:> 0-<> .9 ,;,> :g j _;;J l l <)J <:?.:>) .9
"Meni se Kur'an ovaj objavljuje da vas opominjem njime, a i
one do kojih Kur'an stigne!" ovaj ajet u VII svesku
Menara, Reid Rida brani dignitet i punoljetstvo i kasnijih generacija
muslimana, hadis "Do koga Kur'an, kao da je vidio
Vjerovjesnika" 01.) wls.:9 j _;;JJ 4 0-<> ). I7
Ovaj ajet, na ovom mjestu u Menaru, nudi veliku ansu Reidu
Rida u da prve generacije ili se/efi-salih vidi kao vrelo idtihada. On
se ali na potonje generacije muslimana koje ne prakticiraju idtihad
onim intenzitetom kojim su to uzorni preci, i veli da su se, kad
je znanje o Kur'anu posrijedi, okrenuli slijepom teologa i
erijatskih pravnika:
18

rJL::JI c....a.LJI uf_;;JI o_9-C.:. ..;3l
0
_;; ...
... c.)J ... a"
ne nita drugo doli da i kasnija pokoljenja muslimana
mogu zadobiti punoljetstvo idtihad u svome
komuniciranju sa Kur'anom i hadisom. Ono to je vano jeste da je
Kur'an tu, da je on i da je stigao do potonjih vremena. Ashabi
su ljudi, pa kao smrtna do drugih generacija nisu ni mogli ivi!
Sve dotle dok bilo koji musliman bude prakticirao idtihad, dotle on
imati status osobe "koja kao da je vidjela Poslanika"- poruka je Reida
Ridaa. Husein u tom smislu veli:
17 Menar, VII, str. 341.
I 8. Isto, str. 3 4 r.
565
Enes
Sve dotle dok je Kur'an bio predmet primjene u praksi, dok se
ivjelo po njegovim direktivama, njegova misao je bila iva i
predstavljala je za muslimane snagu. Ne bismo eljeli
da ovdje slavopojke onome to je ova misao ostvarila,
kao to se to Drimo da je mnogo vanije da se vidi
stanje ove misli danas ...
1
9
Insistiranje na idtihadu danas ne umanjivanje vrijednosti
sunneta "kao jednog od osnovnih izvora islamskog zakonodavstva"
20
,
veli Husein i nastavlja:
Niko ne osporava vanost prakse Boijeg Poslanika i njegovih
drugova. To ne dolazi u pitanje ... Ali u se to (ta
praksa) sastoji? Da li u svih pojedinosti te prakse
kao gotovih rjeenja jedanput za uvijek datih, ili
prakse kao primjene kur'anske misli na probleme ivota?
U tome je sutina ovoga pitanja.
21
Na temelju ovih Huseina razgovijetno se vidi da je selefi-
salih izvor prakticiranja idtihada, a ne izvor gotovih rjeenja.
T akav pravac miljenja crpi stoprocentno iz Menara, i za
njega selefi-salih nije bio mezheb po sebi i za sebe, kako bi to
kazao dr. El-Buti, "jedna blagoslovljena etapa"
... 'i .a..S.Jl:-o aJ..:,.. .r>).22
Kad govori o islamske misli", "njezinom
abloniziranju", "padu muslimana i svestrano j zaostalosti", "ivotu
po preivjelim ablonima" itd. itd., uvijek je na tragu jedne vane
iz Menara koja glasi:
. ..>-'-":!1 ...b..a..:".. 0:.,;
ono to se irna lake je negoli ono izgubljeno! "2.
3
Prisjetimo se tekstova u kojima govori kako "ono staro i
preivjelo uporno nastoji da se odri i ne doputa novom i progresivnom
19. ll Vl"CI/1CIIll, Str. I 6.
20. Isto, str. 15.
21. Isto, str. I 5
22. Dr. Se'id Ramadan cl-Buti, es-Selefijjetu, Damask, 1988.
23. Menar, IV, str. 298.
566
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-L. -knjiga prva
da stupi na scenu". Stoga se muslimani plae odvanog stupanja u
svestrana idtihada, strahuju od opasnosti da izgubiti islamski
identitet. Zapravo, prema koncepciji islama, cijela povijest
islama podijeljena je na vremena idtihada i vremena taklida, rekli bismo
na cikluse idtihada i cikluse tak/ida! T o su dvije snane sile koje se
i u permanentnoj su borbi\
kad govori o parazitiranju dananjih muslimana na
sada preivjelih rjeenja se/efi-saliha, u
vidimo izravni odjek iz Menara:
"Muslimanima je Boijom Knjigom data svjetlost, ali su oni tu
svjetlost zamijenili tamninama ogavnoga taklida ... "
2
4 (l_;i-> ..l.Al
... ..::..LJl:, .:t:>

.alJI f')l:s"j.
Menar u pregrtima navoda hvali selefi-salih i njihov idtihad,
se/efi-salih je uvijek donosio rjeenja po argumentima, njegovi su
pripadnici govorili po dokazu, argument su traili i zabranjivali
pristajanje uz stavove bez dokaza. A potom su dole generacije
halefi-taliha, generacije pokvarenih i lijenih ljudi, koji su
tak/id i zabranjivali slobodno dokaza ...
2
i
LJ-e

c...a..L..u z::_;.:> l..i..dl u-k
9
...
r>1
9
wJ..:;.JI .J,;..!.:> _n-<:- 0-'> i>
... LJ-e
kraju ovu cjelinu moramo primijetiti da su i tefsir
Menar, ali i djelo Fetve) u dijelu,
u diskursu i
Ova i umnogome obiljeava savremenu
islamsku misao, stoga se efikasnost
parola islamskog modernizma moe vidjeti tek u praksi.
Zanimljivo je da je muslimanska, a arapska scena
novijeg doba, uglavnom bila obiljeena socijalizmima tipa, a
manje je bila inspirirana Abduhuovim, jo manje Kut bo vim miljenjem.
Ali, to je tema za jednu drugu raspravu.
2-4- Isto, IV, 298. i dalje.
2 5. Me nar, VI, 906.
567
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... - ki"Uiga prva
FETVE HUSEIN-EF. I UTJECAJ
MAH1\1UDA ELTUTA
fetva (fatva, mn. fatava - i.S.9l..:;_S erijatsko-
pravno miljenje, rjeenje, vjersko-pravna decizija, odnosno odgovor
ili fetva koju daje kompetentno lice ili kompetentna ustanova na
pitanje jednog ili vie ljudi o nekom problemu. Arapski jezikoslovac
Ibn Manzur (umro 7II. po Hidri, I3II. po Isau, a.s.) u svome
Lisanu-l-'Areb (y__,.._:Jl uL.u..l), korijen
fetva, veli:
Ls::,_ -. 'l . - G.:.Jl
f
el-futja objanjavanje tekih, problemskih
pitanja u erijatskim propisima (ahkam) ... "
futja, (utva i fetva sve odreda erijatsko-pravni
odgovor koji je dala osoba ili ustanova o nekom
posebnom pitanju ili problemu. Ibn Manzur veli:
el-futva, el-fetva jeste odgovor/rjeenje koje donio
znalac erijatskog prava (fekih)." Osoba koja izdaje, koja daje
erijatsko-pravna miljenja, odnosno rjeenja i odgovore (fetve)
naziva se mufti. Ibn Manzur veli:
:._'"q .

"Muftija je iz( dao) (etvu, tj. kada utemelji neko rjeenje, propis ... "
Fetve su, vremenom, u islamskoj civilizaciji formirale poseban i
vrlo obiman anr vjerske literature. Ustanovljeni su i posebni zavodi
i institucije koje su izdavale i koje izdaju vjersko-pravne decizije
(fetve). Ponegdje se ti zavodi nazivaju
569
Enes
fetvi''
ulemom ime Husein-ef. (r9I2.-r982.)
zauzima, nesumnjivo, prvo mjesto na mnogim
Posebno je to neupitno kad je posrijedi pisana njegov
rad u organiziranju Islamske zajednice u BiH i u bivoj Jugoslaviji,
potom angairanje u stalekom ulemanskom udruenju, tj. Ilmijji
itd. K tome, Husein ostaje u
i kao znameniti profesor Gazi Husrev-begove medrese
i Islamskog teolokog fakulteta.
U svim je ovim po broj anim Husein po naravi
ovih poslova, vezan za struku u te
Ali, ono po je on dao poseban svom vremenu jesu
njegove fetve ili odgovori na pitanja koja mu je uglavnom
postavljao narod, puk,
dem a tli j e", rekli b is m o.
fetve pripadaju redu anra islamske litera-
ture u nas u vremenu od 1960. do 1980. godine. K tome, njegove
su fetve i svojevrsni svjedok toga vremena, ogledalo tadanjih najirih
islamskih interesovanja i duhovnih raspoloenja. Fetve, ili miljenja
i odgovori, koje je davao Husein posjedovale su
karakter, tj. iza tih miljenja i odgovora uglavnom je stajao autoritet
tadanjeg najvieg izvrnog tijela Islamske zajednice, ili Vrhovno
islamsko starjeinstvo (VIS).
Pitanja za fetve u najvie dolazila su od
muslimana Bosne i Hercegovine i ondanje Jugoslavije. Pitali su ga
svi slojevi tadanjeg muslimanskog drutva: zemljoradnici,
rudari, hode, univerzitetski profesori, dematlije ... Pitaju ga
djevojke, momci, roditelji, sinovi i ... Pitaju ga naprosto "o
svemu": o igranju aha, karata i domina, o svinjskoj masti, o
pozdravu i pozdravljanju, o sudbini, o mesu od jea, o kozmetici, o
,,_ Ovaj tekst temeljimo na izdanju Fetvi u dva toma, Sarajevo, Bemust, I999
570
plesu i igrankama, o klanju pernate ivine, o mesu od pueva, o
sportu, o dinima, o zlatu i nakitu, o svili i bijelome luku, o
zubima i vilicama, o abdestu po amputiranoj nozi ili ruci, o lutriji,
o bozi, o ezanu na magnetofonskoj traci ... Potom su tu pitanja o
islamu i toleranciji, islamu i eutanaziji, islamu i transfuziji krvi, islamu
i natalitetu, islamu i prognoziranju vremena ... Dakako, je
broj pitanja o namazu, postu, zekatu, hadu, ezanu, braku i porodici,
kupanju i alkoholu itd.
Odgovori Huseina Doze uglavnom nose njegovih
komentara Kur'ana i duljih tekstova koje je objavio u Glasniku
VIS-a, u Preporodu i T akvimu.
Stoga, sve to je utjecalo na formiranje pristupa K ur' anu
i islamu, utjecalo je i na formiranje odgovora i fetvi.
Izvori fetvi
Husein pripada reformatorskoj i obnoviteljskoj koli
miljenja u islamu XX (medresetu-l-islahi ve-t-teddidi-

Intelektualna predaja koju Husein batini
od Muhammeda Abduhua, Reida Ridaa, Mustafe el-
Meragija i Mahmuda eltuta. su autoriteti,
islamskog teorijskog miljenja i promiljanja u
a u fetvama, ili islamskom miljenju,
posebno.
U ovom poglavlju ukratko svratiti pozornost na kako
se Husein u svojim fetvama oslanjao posebno na Mahmuda
eltuta i njegovo djelo Fetve (El-Fetava).
Zato eltut zauzima tako mjesto u fetvama i
miljenju
Odgovor se ponajprije treba traiti u poziciji koju je eltut drao
na najslavnijem islamskom univerzitetu El-Azharu (gdje je bio
rektor), a potom i u da je eltut najuporniji nastavitelj
Abduhuova miljenja u Egiptu i islamskom svijetu u drugoj polovini
571
Enes
XX Drugo to je ovom prilikom vano istaknuti jeste
Egipat", u kome radi i pie Mahmud eltut,
i samoupravna Jugoslavija", u kojoj pie i
djeluje Husein Dozo. Umjerenost i je odlika
eltutovih fetvi, a ta se karakteristika snano i u fetvama
Huseina Doze.
Dakle, uzimamo kao neupitno da je slavni Mahmud eltut
(1893.-1963.), rektor univerziteta El-Azhar u periodu 1958.-
1963. godine, izvrio utjecaj na Huseina Dozu.
mnogobrojnim njegovim djelima koja su na Huseina Dozu
izvrila golemi utjecaj najpopularnije su njegove Fetve (c..5
9
L:wJl),
pravna miljenja o vjerskim, moralnim, poslovnim, ...
pitanjima koja su eltutu bila postavljena o temama i
u vremenima i okolnostima. Ovo je njegovo djelo
doivjelo brojna izdanja (mi raspolaemo devetim, koje je izalq
1978., odnosno 1398. hidretske godine), to dovoljno govori o
aktuelnosti njegovih odgovora i danas.
Radi ilustriranja eltutova utjecaja na Dozu uzimamo eltutove
i Dozine fetve o islamskom postu (es-saum- (".9 o fl). Sam eltut
napominje (str. I 3 2) da "se svakog ramazana ovakva pitanja mnogo
a;s 'ij [:."j-o.:
...:ro k, te da je "dunost
muslimana koji revnosno eli da mu obredi budu ispravni ... da pita
o svemu to mu je potrebno u njegovom obredoslovlju.?'
k J5 _rS.iJI J4 01 ... <G.:ll,..c. U""'_p-JI pL-JI 01-9
,;G .:l L,..c. ,;.,.J l
eltut tvrdi da 7 ajet sure El-Enbija':
". _J;.,
'i 0] f5.i11 j,bl
Pitajte one lwji znaju/one ako ne znate vi!,
ljude da o vjeri slobodno pitaju svoje znake i autoritete.
I Husein Dozo na mnogo mjesta u svojim fetvama
da pitaju, hvali "svijest dananjih vjernika" koji
razmiljaju.
572
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-!. .. -knjiga prva
eltut stavlja do znanja da su prve, uzorne generacije muslimana,
ili es-sele( es-salih (z:) Ld l Wl..LJI) bile drutvo koje je svojim
znalcima pitanja o onome u biti njihov boljitak, te da su se
prve generacije, smatra on, od pitanja i
izmiljenih situacija, ukratko, prve generacije muslimana nisu htjele
"pitati o to je tek pretpostavka i to se ne
tY:=>9_;-M t.J.-C L" ';J <.!.U.0 l

Postupali su, veli eltut, u skladu sa islamskim principom da se
musliman ne smije baviti onim to ga se ne
'i L" 4..5_;, i")L.uJ CJ-o9
eltut, glavni izvor za fetve, u istom kontekstu napominje
da se odgovori u fetvama moraju temeljiti na sigurnim/ispravnim
izvorima _pLa..JI), u to valjanim redoslijedom spadaju,
bez sumnje,
a) Boija Knjiga (o.JJI yt.S),
b) Boijeg Poslanika
e) djela ljudi na se znanje moemo osloniti

Struktura odgovora potuje ovu hijerarhiju izvora u
utemeljenju fetvi. u svojim odgovorima i miljenjima navodi
ajete i hadise na prvom mjestu i u bosanskoj fonetskoj
transkripciji. Kad su posrijedi djela kako kae eltut, za
su to djela imama priznatih mezheba, potom stavovi i miljenja iz
djela Abduhua, Ridaa, Meragija, eltuta.
Zato se u "pitanjima i odgovorima" mora biti oprezno? eltut
to pitanje postavlja zato to je svjestan da, ukoliko se sa
ne pristupa ovom ono se pretvara u "iroko
samozablude ali i drugih" (str. 134)- (u-o C:---'-"1
9
yl_"
J)Ldl yl_9;>1).
Iz ovih doslovno navedenih eltutovih doznajemo da je
ovaj savremenik i rektor El-Azhara svjestan da u vjeri i vjerskoj
praksi ima iroko za "pitanja i odgovore", ali da ima,
573
Enes
iroko koje se mora bespogovorno jer
je neupitno i sveto. Stoga on govori o "razini svetosti" ( _;.:.
.a._._.,I..L...LJI), kao to je to i na 134- stranici u svome djelu El-
Fetava. Sveto se, smatra eltut, u vjeri ne moe dokraja racionalno
objasniti, sveto je u svojoj cjelini neiscrpno, ono je granica,
ono je i razumu granica. eltut, stoga, smatra da je
obredoslovlje, to jest ibadat, po svojoj osnovi, po kako se
obavlja i po Boiji propis, i taj
propis ne moe mijenjati niti mora spoznati
obrede onako kako su navedeni.
e) a>J a.:-9
0
Lw;tJ 0L a> .a..UI f-'"'1.}

C.:.".:>_;9 w lis...-":1
A kad su posrijedi "pitanja i odgovori", sve ovo navedeno trebaju
znati kako oni koji pitaju, tako i oni koji odgovaraju, i da pritom
imaju pravi cilj i ispravnu nakanu: i oni koji pitaju o 1)
svojim pitanjima, a i oni koji odgovaraju u svojim odgovorima, veli
eltut (str. 134-)
0i .!P.-)
9
.0)9.9--u-JI

l ..U
0i9
Iz ovog insistiranja na umjerenosti u sa svetim vidimo
da Mahmud eltut spada u red one uleme XX koja je nudila
rjeenja zlatne sredine za izlazak muslimana iz krize, tj. nudila je
poziciju koja se kretala rigidnog konzervativizma,
tradicionalizma i revivalizma s jedne, i krutog i agresivnog
modernizma s druge strane.
Ovakve pristupe zapaamo, pod eltutovim utjecajem, i u
fetvama Huseina Naprimjer, Husein
jednom koji je pitao za smisao namaza, veli:
574
Apsolutno je pogreno vrijednost namaza procjenjivati prema
duini vremena i u njemu. Nije to sutina namaza.
Bit namaza je puno i iskreno okretanje Bogu, Boiju
prisutnost i doivljavanje Boga, kao da ga gledamo, ili u najmanju
ruku da On nas gleda.
u namazu imaju sporedni i drugorazrednu vrijednost
u odnosu na ihlas, huu i hudur. Ne tvrdimo da nisu
potrebne u namazu, ali one nisu sve. Kada se Bogu, i
u s Njime, gotovo bismo mogli da gube
svoj Ovdje su bitne namjere, intimni i elje i
nutarnje usmjerenje i okretanje prema Njemu. Ako toga nema,
se pretvoriti u prazne fraze, biti adekvatan izraz
onog to je u nama." Fetve, 237).
Mahmud eltut na mnogo mjesta svoje kako da
budu umjereni, pa i tada kad postavljaju pitanja o postu. On
veli da "i oni koji pitaju i oni koji odgovaraju" moraju znati
kada se "musliman mora zaustaviti, bilo da je posrijedi pitanje,
ili je posrijedi odgovor" (str. I34).
,) L.J-4 () L.J-4.9-JI &.;.)l J-S ,).9
... yi?.
Raznovrsnost pitanja u hrPr-:>i"nn
Mahmud eltut smatra da su mnogobrojna pitanja koja se u
fetvama spominju, odnosno koja fetve provociraju, dokaz
razumljive i opravdane radoznalosti muslimana u njihovoj tenji
da vjeru temeljito prakticiraju. eltut veli da naprimjer
u mjesecu ramazanu, pitaju pitanja:
I) ta je sa postom kada surmom ili ako
(neke ljekovite) kapi sebi nakapa u ili namae ljekovitom
tvari?

9
i _rh.9
9
i J.:>w-51 I.)J tWI L,
2) Kakav je tretman posta onog koji ima hemoroide i
koji treba, da bi ublaio bolove, mazati oboljela mjesta, ili mora
upotrebljavati medicinske lijevke (za hemoroida) u vrijeme
posta?
u-lJ Y.." t:L:;_."..I
9
l
0
LS 1.)] L,
9
.9A>.9 ulJ
9
i
575
Enes
3) Kakav je propis o klistiranju putem analnog otvora,
i davanju injekcija putem koe ili intravenozno u vrijeme kad se
posti?
l JG- 91 91 0 l:;,:;..:,.. 'il ro-S-> L.9
4) ta je sa postom posta koji je imao ili polucirao ),
te osvanuo ne okupavi se?
_;,j 0-4 rt>WI cJb ro-S-> L..9
5) Kakav je propis za koji u zaboravu neto pojede ili
popije?
..;..:"..c. y_,...JI
9
ro-S-> L,
9
6) Kakav je tretman vode koja ode u probavne organe
osobe koja uzima abdest?
...:SP. t)j J;;.9 e.,-J_c L..9
7) Kako tretirati jelo osobe koja pretpostavlja da zora jo niie
nastupila, a ispostavi se da je zarudila? kako tretirati jel'o
osobe koja pretpostavlja da je Sunce zalo, pa se ispostavi da, ipak,
nije zalo?

9
1 e-lli ,;.:,l JSSU e-lb:: 0i uk ro-S-> L..9
.. l l 1 . .. e.:...., ..;]) . q 1 . 1:.. l -
. ..rt'-
Qvo su pitanja koja eltut smatra najfrekventnijim, i, zapravo,
sugerira da se o njima mogu donositi miljenja i pravne decizije
(fetve). Ali, naravno, poglavlje o postu u njegovoj knjizi o fetvama
je daleko opsenije i ova pitanja koja smo naveli jesu tek prvi odjeljak
tog poglavlja. U drugom odjeljku raspravlja o tome da je "izvan
islama osoba koja negira post kao strogu dunost" (!"Lf'l u..c ul::;..
0-4), u odjeljku raspravlja o tome "kako
stanovnici Arktika i Antarktika postiti, gdje dan traje est mjeseci,
te kako tamo postiti?"
L.o" .....a.;s.9 ..>-6-J .) 4-:J l 0 f'L.o" - j.AIJ
odjeljak eltut je rezervirao za probleme napatanja
proputenih dana, te kako na postiti one dane koje je namjerno
i bezrazlono omrsio (wl) . .a.SJ1
9
.L.o.:;JI f.9-""')
576
U petom odjeljku govori o Snage" ili Lejletu-l-Kadr
{.;..u..JI .a_w), esti odjeljak posvetio je Sadekatu-l-fitru (_rb.;JI dll..L.:::>),
dok u posljednjem, sedmom, govori o tome da li je post valjan
ukoliko ili izostavlja namaz (aJWI C:-"
Dakle, Mahmud eltut, kao i Husein u naim bosanskim
prilikama, u odabiru tema u svojim Fetvama na
koji ima sve manje vremena, koji je u drutvenim naukama danas
klasificiran kao "industrijski i kojemu treba u
fleksibilnim odgovorima, sve s ciljem njegove vjere i
njezinoga prakticiranja.
Tako Husein pod utjecajem Mahmuda eltuta, smatra da
"se surmom smatra jednom vrstom sevaba".
"Musliman mora u i voditi o svom
vanjskom izgledu. Ne smije biti ekstravagantan, ali ni neki ja do." -
veli On, tavie, smatra da se i na "lakiranje kose" treba
gledati kao na surmom. On veli "to je jedno te isto",
dakle doputeno. Da bi svoje miljenje potkrijepio, veli:
Zna se da je Muhammed, a.s., mnogo drao do svog vanjskog
izgleda. Upotrebljavao je i koristio ondanja sredstva uljepavanja,
i uvijek je sa sobom nosio ogledalo itd. (str. 173 ).
eltutovi i odgovori u su potpuno istovjetni.
Tako, u kontekstu naprijed postavljenih pitanja o postu i
ramazanu, eltut smatra da je valjan post u osobe koja je nakon
ustala neokupana, to jest nije se stigla okupati prije
nastupanja imsaka (zapatanja). Naime, takav odgovor
Mahmud eltut u svojim fetvama. se pritom poziva na
tvrdnji u r87. ajet sure El-Bekare, koji veli:
t_)) ...:....9)1 .a.w J>l
Vama je doputeno da u ramazana odnos imate sa svojim
enama!
Da bi doao do fetve koja glasi da je valjan post neokupane
osobe, odnosno da je zapatanje te osobe u stanju tzv. dunupluka
577
Enes
legitimno, Mahmud eltut povezuje navedenu tvrdnju sa daljnjim
tvrdnjama u r87. ajetu, pa veli da kur'anske
0-<> 0-<> ls-l5.9
J)JI ulJ
I jedite i pijte sve dotle dok vam ne bude razgovijetna bijela nit
od crne niti svitanja! Potom postite do
Mahmud eltut doslovce kae da na temelju ove dvije tvrdnje
"znademo da je dozvoljeno sa suprugama imati spolni odnos u
ramazana sve do nastupanja zore" (.L....,;JI ul! .. ) L..L:.
c.r=- .a_w z:: L:-<>) te je "nuno u ovom nastavlja
dalje eltut, "da zatekne zora u neokupanu stanju" -
... rJ ;,i

f.:,L..,;;,JI c..::l_;..l:!
0
i
0-<>.9
Dakako, ovdje se radi o osobi koja se, u nedostatku vremena,
nije stigla okupati i Ne radi se o ohrabrivanju takvih
postupaka. Mahmud eltut tvrdi da je post takve
ispravan i valjan, i tzv. stanje neokupanosti (dunupluka), do kojeg
je dolo tokom nema nikakvog utjecaja na valjanost posta, tj.
post je valjan (a.,J_c i1
3
a...o.9-= oLS U-<>.9).
Mahmud eltut navodi da i u Poslanikovoj praksi takvo to
imademo, te se u ovome poziva na predanja njegovih supruga,
Aie i Ummu Seleme.
f1
9
d...5.U Lc. , 1
9
) 0-<>
9
j reL>
9
a.,J_c alJI
.4L
eltut, svejedno je da li je zapostio
neokupan usljed (koitusa) ili poluciranja, on moe
zapostiti i post mu je valjan.
.:i.,>l:...::-.9 Jbill .:i.,>l:...::- LJ.:::.' t.? '2/.9
K tome, ako zaspi u toku dana, pa polucira, post mu je
valjan i nastavit postiti, jer erijatsko pravo smatra poluciranje
na koji nije mogao utjecati (jer se radi o
u snu). U tom se okupati, nastaviti
klanjati namaze i tako iftar.
578
Husein na pitanje nekog da li se na ramazanskom
danu posta moe kupati ("jer ako radi u fabrici, pa je prljav,
potrebno je da se okupa, a sam od nekih ljudi da to ne valja, jer
kau da se sapere ono to si postio"), odgovara:
Moe se za vrijeme posta kupati. Predstavlja teku zabludu
miljenje da to nije dozvoljeno, jer da se toboe, sa prati sevab.
Zna se, kako navodi Malik, Ahmed i Ebu Davud, da se
Muhammed, a.s., za vrijeme posta polijevao vodom da bi ublaio
ili ili Hazreti Aia navodi da se Boiji Poslanik
kupao za vrijeme posta. (str. 299).
U nastavku ovog odgovora kae:
Kupanje bilo u moru ili vodi, ni u kom ne kvari
post, niti se to moe dovesti, ma u kojoj vezi sa kvarenjem. Ovo
ako se misli na kupanje, naime kupanje iz potrebe radi
sasvim je drugo pitanje kupanje na plai,
prilikom godinjih odmora, izleta itd. Ovakva vrsta kupanja ne
bi bila Ona zaista odudaraju od osnovnih ciljeva
posta, jer jo vie raspaljuju u ivotinjske strasti,
iz oblasti seksualnog ivota.
Mahmud eltut je tolerantan i kad je posrijedi jedenje
ili pijenje iz nehata u vrijeme posta, to je na izvrilo golemi
utjecaj. Naime, ako ili nehata, u zaboravu ili
grekom konzumiraju jelo ili se napiju vode (soka, kahve i sl.),
post im je valjan, nastavit postiti bez obaveze da taj dan
nadoknade ili da izvre tzv. kefaret (napostiti za jedan namjerno
omreni dan ezdeset dana, plus jo jedan dan) .
. o_) L;,.S i? .9 " L.a.:9 i? t..b.:;,_" .9 j .91 J$ i 0-" L, j
Mahmud eltut ovakvo miljenje temelji na hadisu Muhammeda,
a.s., koji glasi: koji zaboravi, pa se najede ili napije vode,
neka dovri svoj post. To ga je Allah nahranio i napojio!"
. o la....., .9 ,ill J '<L4 .$-"" '-:-' .91 9-"' .9 0-"
U ovom smislu je i predanje Muhammeda, a.s.,
u kojemu on veli:
Enes
"Allah zbilja skida odgovornost sa mojega ummeta kad
posrijedi djela iz bezazlene greke/nehata, zaborava ili
prisilom!"
.a.,;.L:. 1 t."
9
1
9
'Lb..:;.J 1 L.rc.
9
.illi u!
U ovom kontekstu Mahmud eltut dodaje da je ispravan post u
kojemu zanemariva vode, za vrijeme uzimanja
abdesta, dopre u utrobu. Takvo to post nije povrijedila.
'll9 .9A9 a..S9-'?" J_;,.9 <.J-4 .:t:....o9
. a.,.J_c. .
eltut razmatra i pitanje greke koja se dogodi pri
zapatanju (imsak) ili pri posta (iftar). Ovu greku eltut
tretira zapravo stroije. On, prvo, da obdanica
posta traje od prvih tragova zore do zalaska Sunca. Ko jede ili pije
vodu (sok, kahvu i sl.) pritom da zora nije nastupila, pa
se uvjeri da je, ipak, nastupila ili, pak, da je iftar (tj.
da je Sunce zalo), ali se ispostavi da nije jo iftar (da Sunce nije
zalo), takvo jedenje ili pijenje smatrat se, veli eltut, namjerno
djelom u vrijeme dok jo post traje. T akva osoba mora
napostiti taj jedan dan kasnije.
9
1 J.Si <.J-4
.9A uLS
ul u-b .91 .c.flb .9A9 cJ.b: ul u-b
...
eltut u ovom trai od odgovornost, to jest bio je
budan i bio je duan da s oprezom i panjom provjeri da li je nastupila
zora, odnosno da li je nastupio iftar. Stoga, ukoliko je u ovim
navedenim prilikama grekom ili zabunom o vremenu dolo do
mrenja, je duan napostiti dan za dan. eltut, nadalje,
objanjava da u ovim iako je pogrijeio, ipak
nije naruio svetost posta, te nije obavezan postiti tzv. kefaret
(ezdeset dana plus jo jedan dan) .
. o)..n..S <L;-Lc. 5!.:9 LA> u-3 'Lb..:>-1
0
]
9
580
Prilozi za povUest islamskog miljenja u BiH ... - knjiga prva
koji se u ovakvoj situaciji je
koji je pomislio da je nastupilo namasko vrijeme, pa klanja
namaz ali kasnije ustanovi da namasko vrijeme, zapravo, nije
nastupilo. U tom je duan obnoviti klanjanje
namaza.
J.>..l.:! a:,) w.:9
9
Jp;, LJ-b 0-4:' 9A>9
... o;:, lc. f'l
Injekcije i post - eltutova fleksibilnost
Posljednji podnaslov u prvom odjeljku poglavlja o postu eltut
je rezervirao za diskusiju da li injekcije i klistiranje kvare post.
eltut je po ovoj svojoj fetvi postao u islamskom svijetu,
rekavi da "injekcije uzev ne kvare post" ('ii La-LS
_,....b-;U), tavie to eltut tvrdi istaknutim slovima u istoimenom
podnaslovu.
Mahmud eltut se u ovom pogledu dri jednog kriterija, a taj je da se
mora strogo uzimanja hrane njezinim prirodnim putevima.
To su usta i probavni trakt (jednjak, eludac). eltut napominje da je
eludac za isto to i volje za pticu ili burag kod stoke. Uzimati
tvari tim prirodnim putevima hrane u vrijeme posta, bez obzira da li te
tvari bile hranjive ili ne, pokvariti post.
&>JI 0-'> Jp;,

- 0-'>
0
L.S I.:.J
9

0
L.uf'l 0-'>

i"L...b..ll ;;..L:t.J1
9
.o..u.JI u-l!
L.a;9 J.>;:, Lo J-6-:-JI
0
L.S
Ju _;sJ 1
9
_;,Lb..U
... 1"1
0
L.S1
ovog eltut izvodi da, kad je posrijedi
naruavanje posta, put hrane mora biti (a ne
stoga, on smatra da klistiranje ne kvari post (jer se ne radi o stizanju
vode u utrobu putem: usta - jednjak - eludac itd.). Odnosno
voda ne stie u eludac i post nije doveden u pitanje.
u.SJ
9
J.>;, W I.U. 0-'>.9 .i..d:..,JI 0-<>
0
1 ..l:' 'if
9
'if Le.:JJ
581
Enes
eltut, dakle, ovu svoju poziciju objanjava tako to klistiranje
putem analnog otvora unosi vodu do utrobe, ali da voda ne stie do
eluca (prirodnim putem), prema tome nema kvarenja posta. Isto
tako, znano je da sadraj injekcija koje se daju u samu kou, ili
intravenozno, cirkulira venama, ali ne dospijeva prirodnim putem
u mjesto gdje dospijeva hrana i (eludac), te, prema tome,
injekcije, smatra eltut, ne kvare post .
. yb.A.:; .Y-:JJ 'i L.J.S.l9 .c...S_g.:;-JI la,>
i"L...b.JI 'i
9
1:9
9
r-)l La.)
9
1

\ yb.A.:; lli 19
Razumljivo je da se ovdje postavlja pitanje o injekcijama koje
imaju hranjive sastojke. eltut je dobro svjestan te okolnosti, ali
odmah veli da da neka injekcija unosi snagu u tijelo ne
da ona utoljava glad ili gasi Stoga injekcije ne mogu imati
ulogu hrane, ne mogu se tretirati kao hrana ili premqa
(ponekada) ispunjavaju njihovu funkciju. je nedvosmisleh:
injekcije ne kvare post!
'i9 lc.:P.- 'i u.Sl9 a;
9
lbU.U ..l.:9
w.:.i 0)9
9
i .i.:>.b 'i L<!>

,l..:u..b...c
prirodnog puta hrane eltut uzima kao
jedino uzimanjem hrane prirodnim putem dolazi do kvarenja posta,
i to je "osnova za kvarenje posta" () b 9 f'l J..._..o veli on.
Nikakvom vrstom injekcija, decidirano tvrdi ne kvari se post
_,..b..a:; 'i te se, prema tome, stavljanje
i za hemoroide, ili mazanje hemoroida, ili, pak,
surme ispod kapanje ljekovitih kapi u i uttljavanje lijekova
u njih- sve se te radnje ne smatraju koji kvare post.
tavie, eltut smatra da te radnje apsolutno nemaju nikakvog
utjecaja na post, jer se tu ne radi o konzumiranju jela ni po formi ni
po sutini, odnosno injekcija i klistiranje ne zauzimaju u stomaku
ono mjesto koje ima hrana i ...
'i9 ul-e- 4:'-'l _r.;:,b 'i J..S
582
l"'t..ili.JI J_:,.,.." c;..>..:t.JI J.-..o.: 'i ...
(Ima, naravno, miljenja da klistiranje kvari post, mi ovdje
iznosimo poziciju Mahmuda eltuta, koja je svojom
ponajvie utjecala na Huseina
Mahmud eltut i Husein post, namaz, zekat smatraju
daleko uzvienijim bogotovljem negoli bi se moglo pomisliti iz ovih
njihovih rasprava i fetvi. eltut, naprimjer, vjeruje da
duh posta permanentnom samokontrolom.
z::
9
.J u-k ,_) <?.:ll.:a.:4..c.l <?
9
)
Kad musliman posti on je u gostima kod svoga Gospodara, Boga,
te se, prema tome, gost za ovom boanskom sofrom, koja je
pripravljena, mora usmjeriti, i izvanjski i iznutra, svojemu
i paziti da se ne uplete u grijehe koji bi rasrdili ...
4.3WI oi.A. ,)
9
.o'i
74
<? y;
9
ui.9
... L" lli <t:...b[,>.9 o_;-<!>lli <? 4-)J
ne smije, veli dalje eltut, uprljati sebe bilo to je
njegovoj bogobojaznosti ... ( ... i?
9
).
Ovaj bivi rektor El-Azhara napominje da se znade ta je istinski
post, unutarnjim znade ta je bdijenje nad postom,
bdijenje koje stavlja u koja ga titi od bilo to
ga baca u sumnju spram njegova posta ...
..
I Husein imao je nakon to kae svoje miljenje i
izda fetvu, nairoko objanjavati nutarnji "smisao namaza",
"smisao posta", "smisao zekata" itd. To se vidi na mnogim mjestima
u ovom dvotomnom kompendiju njegovih fetvi.
Navedimo ovom prilikom usporedbu Mahmuda eltuta
i Huseina gdje se vidi utjecaj ovog prvog na ovog drugog.
Naime, je otvoreno prihvatao i ona pitanja koja su izvan
najirih granica vjerske slobode. T ako ga je, jednom prilikom, neki
pitao:
583
Enes
Hazim ef.
584
Prilozi za povijest islamskog u Bil-L.. -knjiga prva
Poznata mi je opravdanost svega to je zabranjeno prilikom
ramazanskog posta. Jedino mi nije poznata opravdanost zabrane
vode. Ne vjerujem da je Allah, d.., zabranio vodu da samo
patimo svoj organizam, ne vjerujem da to ima svoj opravdani
sm1sao.
Husein mu, kao i eltut u povodima, odgovara prvo
"izdaleka", na da "post razvija smisao na odricanje,
upravljanje sobom i gospodarenje svojim strastima i nagonima".
nadalje, govori o "postu kao vrlo sredstvu
ivotinjskih elemenata u nastavlja sa ovim iroko
stiliziranim odgovorima, da bi tek na kraju svom kazao: "Na
veoma grijei kad kae da ostavljanje vode 'za vrijeme posta'
nema opravdanje." (str. 299-300)
Prema tome, i eltut i u svojim su fetvama a u ovom
fetvama o postu posebno, poklanjali veliku panju
uvjeravanju i, rekli bismo, misionarenju usmjerenom prema
osobama koje su im postavljale pitanja.
Oni su, na taj davali svoje, ponekada naglaeno svoje,
opservacije o islamskim artima.
Naprimjer Mahmud eltut prvo ukazuje na stvari, recimo
za post veli da je to stroga dunost i izvan islama je onaj ko
strogu obaveznost posta ...:J-4 f'JL..f'l r.;L> ), tvrdi
eltut.
No, eltut je svjestan da su samo oni rijetki koji su, kako on na
stranici 13 7 svojih Fetvi kae "u ime slobode miljenja"
c.SJ_r-11), tvrdili kako post nije obavezna dunost. Dakle, kod takvih
nije posrijedi neznanje, inat, jer u "islamskim zemljama nema
niko ko ne bi znao smisao i posta ... u islamskim
zemljama nema niko ko ne zna da je post stub islama ... "
...:J-4 0-" t)l
... 0LS) 0-0
eltut eli, stoga, ukazati na kur'anske formulacije kojima je
post. On odmah naglaava strogu i odvanu tih
585
Enes
formulacija Kur'ana, jer frazama "propisuje vam se", "propisao
je", "propisao je Allah" - kutibe 'alejkum, zatim ketebe 'ala, te
ketebellahu itd., uvijek se eli kazati u K ur' anu o uzvienom.
Tako je i za post, veli on, kazano Kutibe 'alejkumu-s-sijamu
("Wl da bi se "propisan vam je post!" ukazalo na
pisanje i sveto knjige (<i,>b .. S.JI
9
y.:;..SJI o.:lk L,....,.,), te time i
na izvanredno uzvieni posta. eltut na str. I39 ukazuje na
nekolicinu kur'anskih formulacija (En'am, 54; El-Mudadele
21 itd.), kojima se ukazuje na izuzetan svih tema sadranih
iza ove odabrane formulacije "propisivanja".
Mahmud eltut veli da je "dragi Bog u Kur'anu odredio vrijeme
kad se posti, zatim je iznimke od obaveze posta, i to je
na na koji nije stavljena u dunost niti jedna druga
stroga obaveza."
1.)-4 t.:? ..l..:?-9:! u-lc. o).i..c..i ci9 .:l..l.:>- ,
.l.Jl.5}i19
]usr i rahmet u islamu
Mahmud eltut je mnogo utjecao na Huseina kad navodi
da su glavnim osobinama islama kao vjere upravo
i milost" prema Imaju, stoga, veli eltut, mnogi islamski
propisi i odredbe gdje imamo iznimke i olakanja, to je u skladu
sa kur'anskim principom: "Allah nijednog ne zaduuje
iznad njegove!" (El-Bekare, 286). Tako osoba koju
okrutno progone i da izgovori nevjerstva, veli eltut,
te moe izgovoriti kao tzv. ruhsu, olakanje, da bi sebi
spasila ivot, a pritom moe srcem vjerovati .
... . L,_, ';i[., ' f_. j .. <fl l- o <i . l .
lJ .. , . . 9 . ..T"'--'-' J-' LJ-<>-' L.J""->j
nastavlja eltut, ko se sa prijekom ili
ili postoji sasvim osnovana bojazan da glad ili
tee posljedice, takva osoba moe jesti i onu hranu koja je haram
da bi utolila glad ili prigasila i tako se odrala u ivotu ili od
sebe odagnala tetne posljedice ...
586
9
i ,)
9
1 .).rAJI .....Sl:;..
9
1 c:;..J .)
9
...
. . . o .)_y::;, 4.:.....c. .91 'a:; l,;.> o.,.J_c. Lo alJ l f' y::>- lo-o <-:->
U ovom smislu, eltut spominje islamske propise o tejemmumu
kao duhovnom supstitutu abdesta, k tome, spominje
broja namaskih sekvenci u krajevima gdje je stanovnitvo izloeno
pogibeljima, navodi intervencije u obavljanja namaza, tavie
u tekim prilikama muslimanu islam doputa da njegov namaz
preraste u kretnje glavom ili ... ", zatim, u
opasnosti i nesigurnosti na putevima, erijat doputa izostavljanje
hada itd.
,) ;;)Ldl o.J'-d-6 <? JL,...,..:;.....[" J.rAJI
9
i LJ-J z::l"i
9
...
.:...Lc. <? Li-<> ......SpJI <? ;;)L:Jl z::l"l
9
.4,....6
z::t"1
9

9
1 .d..S..r"":' lj-QJ ..l.1J
... .....Sp
Sve ove stavove Mahmuda eltuta nalazimo u odgovorima i
fetvama Huseina I eltut i naglaavaju da je islam vjera
koja je lahka (jusr), da je islam vjera milosti (rahmet) itd.
T ako eltut, sebi prostor na kojemu kazati da je
mnogo erijatskih propisa koji doputaju osobama da ne poste,
tada kad imaju valjan i opravdan razlog da ne poste, govori o islamu
kao vjeri koja je u vrenju propisa ustanovila mnoge alternative!
eltut imenuje svu ovu islama" pojmovima jusra i
rahmeta, (obavljanja dunosti) i koja je u tome
sadrana.
On ovu osobinu islama na stranici 142. u Fetvama naziva
sunnetom milosti u propisima" ( es-sunnetu-r-rahimetu-l-'ammetu
fi+tekalif .. - W:.,;JLS;JI <? .:Low l .i:...u.JI)
Taj islama", naglaava eltut, i post. u
svojim tematskim cjelinama "Post van ramazana",
mrenje", "Nadoknada posta", "Post i bolest" itd. vjerno slijedi
svog eltuta.
Tako, prema eltutovim Fetvama, tri su vrste osoba spomenute
587
Enes
u ajetima o postu, i prema njima moemo znati ko je duan i ko nije
duan postiti.
a) Postiti je duna puno ljetna osoba koja je kod svoje (mukim
je zdrava koja, bez trpljenja ozbiljne tete,
moe postiti (kadir- .J.:. !ll). Takvoj je osobi post stroga dunost.
b) U ajetu se navodi da nije duan postiti bolesnik (merid
niti putnik (musafir- ), ali s obavezom da nadoknade "dan za
dan", i to kad ozdrave ( 'inde-s-sihhati- ), odnosno kad
se vrate s puta ('inde-l-ikameti- .a.."!llf'l
e) Kojoj je osobi teko postiti zbog nekog uzroka za koji nema
nade da prestati (la jurda zevaluhu), takva osoba nije duna
postiti ramazan niti je duna napostiti proputeni broj dana, je
duna, veli eltut, podijeliti tzv. fidju, tj. za svaki proputeni dan
nahraniti (jednodnevnom hranom) jednoga siromaha ( ... en jut'imu
bedelen 'an kulli jevmin miskinen vahiden ... ) .
..:_,...e. ..

u
9
.:. ,)LWf'l

....:9
9
'
!".9:! J.S
Mahmud eltut ne ostavlja puno dvojbe kako to izvesti, naime
kako i za svaki proputeni dan nah...raniti jednoga siromaha.
On na str. I42. svojih Fetvi vrlo kratko kae da se ovim misli na
"dva obroka hrane srednje kvalitete" (vedbetejni min ta'amin
mutevessitin- !"L"_b ..:.ro
ali, da bi se cijela procedura

jednostavnom, eltut na istom mjestu dodaje da se "umjesto
davanja hrane moe dati novac prema ljudima prizna toj cijeni"
(ve jekumu mekame-l-it'ami bede! semenihi 'ala hasbi-t-takdiri-l-
mute'arifi bejne-n-nasi ... )
No, koje su to osobe koje mogu koristiti izlaz tzv. fidje? eltut
veli da su to ljudi koji su u dobi pozne i oronule starosti (da'fu-
-ejhuha- d.....:>_?=-.5.,_/1 osobe sa trajnom, tj.
(el-meredu-1-muzmin- 0-o.rJI ue....JI).
U ovu kategoriju osoba koje nisu dune postiti Mahmud
eltut spominje i trudnice, ali i dojilje djece. Naime, on na ovom
588
mjestu navodi tri osobe, bolje kazati tri faktora koji su vrlo vani
kad je posrijedi post:
r) trudnica (el-hamilu- J_.oWI),
2) dojilja (el-murdi'u- i
3) (er-redi'u-
Mahmud eltut veli vrlo kratko da "kad god postoji bojazan
bilo za trudnicu, bilo za dojilju ili za u tim je
doputeno trudnici i dojilji da ne poste, i, prema eltutu (ali ne i
prema hanefijskom mezhebu - kako veli Husein one to nisu
dune kasnije niti na postiti! eltut veli da su jedino dune da podijele
fid ju.
C:J9.:> -1.11 ...
9
1
9
1 J-.oWI u-k
...
Ovaj bivi azharski rektor i ovdje insistira na onom vanom
principu islama, jusru ili olakanju. On, tavie, proiruje
ove i opisuje jusr kao termin koji normalno stanje,
odnosno situaciju kad se moe postiti. On doslovno veli: Gdje je
normalna situacija, gdje je jusr, tu je i post- savm" (Fe hajsu kane-
l-jusru kane-s-savmu- L.Jl.S L.Jl.S
Naravno, vrijedi i obrnuto, tj. gdje je ('usr je
i prekidanje posta, odnosno mrenje (iftar- .Jlb.:9J) i eltut to odmah
naglaava- V e hajsu kane-l- 'usru kane-l-iftaru (L.JLS 0LS
.)Lb.:9 f' l).
Ovdje se sasvim lahko zapaa da se eltut izvanredno dobro
koristi frekventnim k ur' anskim terminima ju sr i 'usr i prenosi ih na
polje svojih fetvi.
On je u savremenom islamskom miljenju znamenit po insistiranju
na ovim terminima, jer je shvatao da tzv. industrijski ima
sve manje vremena i moraju mu se, koliko god je i kad god je to
mnogobrojne finese vrenja vjerskih obreda i dunosti
pribliiti. Time se postie ostvarenje jednoga vanoga cilja, da se
to vie, a ne to manje, islama prakticira i provodi u djelo!
589
Enes
Husein je, u naim prilikama i u naem kontekstu, bio
pristalica ovakvoga On se u svojim fetvama poziva ne
samo na Mahmuda eltuta, i na Muhammeda Abduhua, koji
je, za principom jusra, tvrdio da rudari, zatvorenici,
i sl. nisu duni da poste, jer je posrijedi, naprosto, okolnost koja
post.
Mahmudu eltutu je, takoder, bila strana pomisao o rigidnom
vjerskih dunosti. On smatra da se takvim rigidnim
metodima ljude tjera od vjere i da se, konsekventno tome, prakticira
manje islama!
Jedno vano pitanje koje je zaokupljalo eltuta i glasi: Kako
postiti ljudi na Antarktiku i Arktiku, tj. u krajevima gdje nema
ravnomjernog smjenjivanja dana i i gdje ili dan traju u
intervalima od nekoliko dana i mjeseci?
Mahmud eltut se u svojim Fetvama i na ovo pitanje, a
ga, opet, u svojim Fetvama vjerno navodi. eltut napominje da su
islamski propisi klimatskim i vremenskim pojasevima
gdje ivi dio Napominje, tako, da su
sami namazi, odnosno "namaska vremena", onim
vremenskim pojasevima gdje Sunce i u jednome danu
(tj. u 24 sata). Tako je sam Poslanik, a.s., objasnio da je jutarnji
namaz, sabah, od zore do pred izlazak Sunca 0-<>

), podne je od vremena kad Sunce krene sa sredine neba

pa do vremena kad sjenke svih predmeta budu koliko i ti predmeti
ili dvaput toliko ... (J.b
u-l! u..c. Jl
9
j 0-<>

...
9
1 J.S). Ikindija ili popodnevni namaz je od "kraja
podnevskog vremena pa do zalaska Sunca ... " c.::..JJ
9
0-<>
c.,->
9
_ri;. u-lJ). Akamsko vrijeme nastupa nakon zalaska Sunca
pa do svjetlosnih tragova Sunca na nebeskom svodu ...
u-l! L.;->9_ri;. 0-<> L.:>_,..i.JJ9).
Jacija je pak od tada pa do pred samu zoru ...
Dakle, eltut nas, "namaska vremena", eli
postupno uvesti u svoj odgovor kako muslimanski stanovnici
590
Prilozi za islamskog miljenja u BiH ... -knjiga prva
Antarktika ili Arktika ili, pak, to se toga svih polarnih krajeva
Zemlje, gdje ne postoji ravnomjerna smjena dana i postiti.
eltut, dakle, prvo odgovara na pitanje- kako ti ljudi klanjati.
Husein se, u svojim fetvama bavio ovim pitanjima,
odnosno ta su mu pitanja bila postavljana. On kae:
Neki autori smatraju da u takvim prilikama gdje nema
vremenskih perioda za koje su vezane vjerske obaveze,
nema ni obaveza.
ovakvo stanovite nema osnova. Smisao islamskih
ustanova stoji svakako iznad geografskih duina i
irina. Pozitivna uloga posta i Bogu putem molitve ne
se samo na zone, gdje vai podjela vremena
na dan i od 24 sata, godinu od dvanaest mjeseci u trajanju
od 3 6 5 dana. Namaz i post predstavljaju vrlo vane elemente u
formiranju ljudske bez obzira gdje ivio i u kojoj
geografskoj zoni "bio".
Zbog toga ejh e! tu t smatra, da se vrijeme namaza u polarnim
zonama odrediti prema kalendaru najblie susjedne zemlje, u
kojoj vrijeme po kalendaru. Stanovnici koji ive
u tim zonama sigurno se u svojim svakidanjim poslovima ravnaju
prema podjeli vremena na izvjesne jedinice za rad,
odmor, spavanje itd. U tome su se sigurno prema
nekom uzoru. T ako i kada se radi o vjerskim propisima.
Fetve, 229-230).
Upravo je rezimirao ono to eltut u svojim fetvama
iznosi ire. Dakle, kriterij je najblia zemlja ili kraj gdje ima
"normalna" smjena dana i - el-biladu-l-mu(tedile elleti
tetedella evkatuhe-l-muhaddede fi-l-jevmi ve-l-lejleti (
.il)J1
9

eltut tako, kriterij "najblie zemlje sa smjenom dana
i rjeava odgovor na pitanje "kako stanovnici polarnih
krajeva postiti i klanjati".
Ali, sam eltut bio je, kao i Husein nakon njega, veliki
protivnik i razvodnjavanja duha i smisla vjerskih
591
Enes
propisa. eltut se protivi prerastanju, kako bismo to mi
formulirali, uloge muftije u ulogu ispovjednika. On
doslovno kae da je vjernikova savjest vjernikov najbolji muftija
(Ve muftihi fi zalike damiruhu- t?
Na istom mjestu (str. r43) eltut veli da, ukoliko nam je nae
vjerovanje i na iman na naoj savjesti, "tada nema potrebe ni za
kakvim fetvama muftija, koje zbunjuju ljude ... "
Dva bogata sveska Fetvi dragocjen su dokaz aktuelnosti
njegova miljenja i u naem vremenu.
592
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bii-I... - prva
ZULFIKARP ISLAMSKI RAD
Uvod
Adil I 921. godine) je, uz S ma ila zasigurno
najpoznatiji emigrant i kulturni i javni radnik. Ovo se
poglavlje, stoga, u prvom redu na I) stavove
o islamu, eksplicirane u velikom broju njegovih tekstova, intervjua i
knjiga, zatim na 2) javno islamsko djelovanje, kao i
na 3) organizacijsko angairanje u islamskim
forumima.
koju duhovno i portretiram u ovom poglavlju
oso bena je pojava u novijoj povijesti Bosne i Hercegovine. Bio je Titov
partizan i visoki vojni oficir, bio je komunista, ali je emigrirao 1945.
godine na Zapad. Na Zapadu je postao uspjean biznismen i, vjeran
svojoj tradiciji, osniva institut u Ziirichu, u kojemu je sabrao
na stotine hiljada knjiga, dokumenata, arhivalija i druge o svojoj
domovini Bosni i Hercegovini i o svojoj vjeri islamu. Istakao se mnogo
i u bosanskoj politici, nakon povratka u Bosnu pred prve
izbore 1990. godine. Jedan je od Stranke
demokratske akcije (SDA) i Muslimanske organizacije (MBO).
Veliki je kultumi mecena. O su napisane brojne knjige,
rasprave i ali je ovo prva analiza koja je ikada napisana o njegovom
islamskom radu.
nerado govori o damijama, knjigama, islamskim
projektima, islamskim akcijama, te poslovima i hajratirna koje
je kao mecena sam donirao ili u angairanju sa drugim donatorin1a
pomogao i sufinansirao. Smatram da na
temelju broja dokumenata o radu i biznisu
napisati o ovom njegovih angairanja cjelovitije
preglede, analize i knjige.
593
Enes
Pa ipak, ovo poglavlje biti opseno svojoj reduciranosti
proizaloj iz objektivnih razloga), jer Adil uiva veliki
ugled i popularnost u Evropi i islamskom svijetu kao predstavnik
muslimana vicarske i cijele Zapadne Evrope.
Adil u velikom broju arapske tampe oslovljavan je
predvodnikom Islamske zajednice, odnosno "predsjednikom Islamske
lige vicarske" <i..b._"l)l to, naprimjer,
emiratski list El-Ittihad (u broju od 7 decembra r98r.) dok eminentni
londonski Arabia (u broju od aprila r 984-) naziva
"jugoslavenskim muslimanskim liderom" (a Jugoslav Muslim leader),
"potomkom dobro poznate begovske porodice" (a descendant of the
well-known B ej family). Arabia u augustovskom broju r98 5.
godine Adila i Teufil<a naziva "izgnanim
muslimanskim liderima" (Exiled Muslim leaders), zatim "borcima
veteranima za temeljne islamske slobode" (veteran fighters for basic
Islamic freedoms). Nadalje, Neue Zurcher Zeitung u broju od 29. juna
I990. godine Adila naziva bosanskim "ambasadorom"
(Adi! Zulfikarpasic- Bosniens "Botschafter'l Ovakvih epiteta od
renomea imamo jo mnogo o u uglednim novinama
dananjice.
je taj visoki poloaj i ugled stekao predanim
islamskim radom, koji je dobar dio svog ivota institucionalno
obavljao u samom vrhu islamskih poslova u vicarskoj i Evropi, Iz
jednog broja dokumenata koji su nam bili na raspolaganju, vidi se
da Adil ima vjerske odnose i angairanja od
povjerenja sa mnogim istaknutim muslimanskim zatim
sa Svjetskom islamskom ligom (LY-"JLf'l 4.b.,>l_;) sa sjeditem u
Mekki, i drugim vanim institucijama i Ugledni
Arabia (koji je izlazio sve donedavno u Londonu i koga je jedan
dulji period Fethi Osman, slavni i eminentni profesor
islamskih studija u Americi) vie je puta donio ire intervjue sa
Adilom o temi islama u Evropi i o poloaju
muslimana na ovom kontinentu i u samoj Bosni.
594
razgovore i intervjue o islamu i muslimanima u
Evropi, date za list Arabia, kao i druge vane evropske i arapske
listove, ovdje nairoko konsultirati.
Zaputit se, stoga, u prvom dijelu ovog poglavlja odmah na
i segmente intelektualnog djelovanja Adila
koje moemo punopravno islamskim te ire
osvijetliti nazore o islamu i mnoga
islamskog rada i angairanja na organizacionom
planu.
1
Prije negoli to navedimo u cijelosti ta jedna
knjiga pod naslovom Bosanska lozinka (Marc Fritzler, Stichwort
Bosnien, Mi.inchen, 1994.) kae o Adilu
Adi! 1921.) iz jedne stare i utjecajne
bosanske begovske porodice. Kad je Bosna 1941. okupirana od
strane ustake drave, on se Titovim trupama i ovaj ga je
postavio za komandanta jedne partizanske jedinice. Nakon rata je
najprije radio kao vrilac dunosti ministra trgovine Republike
Bosne i Hercegovine, da bi ovaj 1946. godine, nezadovoljan
I. Adi! nam je, za vrijeme naeg boravka u institutu" tokom
I999 godine, na nae pitanje kako je u svojoj mladosti razmiljao o islamu i kakve je stavove
spram islama imao, kazao: "Moji su roditelji bili poboni, klanjali su redovito pet vakata
namaza. Nas djecu su najviim islamskim standardima u vjeri i ponaanju. Kao dijete,
uvijek sam da, da je neko neuzubillah opsovao Boga, odem i klanjam dva
rekjata! Iz mi nimalo ne blijedi slika mnogih susreta i razgovora moga oca Husein-
bega i reisu-l-uleme u evi Po nasU! panju moga kolovanja i upoznavanja s novim idejama,
se da sam, provodio u bdijenju i razmiljanju. Ja u dui nikad
nisam postao ateista, ni komunista. Ja sam samo komunistima jedno vrijeme priao! Znaju se
razlozi moga prilaska njima: socijalna nepravda prema muslimanskom ivlju, nepravedna
agrama reforma i njezin protumuslimanski karakter. Mnogi su begovski sinovi prili
komunistima. Na studijama sam volio diskutirati, filozofirati. se mojih kasnijih
razgovora o vjeri sa Hasanom
Potom dolazi emigracija. Moja prva odluka da se tamo intenzivnije zainteresiram Z<"1 islam
uslijedila je u Rimu, nakon to sam vidio jednu djevojku koja se ispovijeda. Iz crkve je izala sa
mahramom, sva sretna, u'!dovoljna, ozarena. Tada sam razmiljao o mom islamu. Pitao sam
se: "Gdje je koja mene vezati?" To me je pitanje ponukalo, te sam se zainteresirao za
islamski rad. Za sve to koristilo mi je moje predznanje o islamu i diskusije moga oca
Husein-bega i reisa To sve i danas pamtim. Otac je bio veliki pristalica
oba su bili za razvoj, za napredak, za tvornice ... "
595
Enes
razvojem u Jugoslaviji, napustio zemlju. Od 19 5 5.
ivi u vicarskoj. Vlasnik je jednog finansijskog
drutva, angaira se u liberalnoj svjetskoj uniji i vai kao siva
eminencija muslimanske bosanske politike u egzilu. Iz inozemstva
se zauzima za jednu demokratsku Jugoslaviju, kao
npr. Bosanski pogledi, koji je izdavao od 1960.-
1967. godine. institut u Cirihu, koji je on osnovao 1986.
godine sadri biblioteku bosanske literature.
U januaru 1990. godine ovaj je u egzilu osnovao,
ostalih, sa Alijom Stranku demokratske akcije u
institutu. je bio kao potpredsjednik SDA
nominiran za kandidata za Predsjednitva Republike. est
sedmica prije izbora povukao je svoju kandidaturu i istupio iz SDA.
Istupanje je obrazloio time da politiku SDA, navodno,
frakcija.
Kratko nakon istupanja iz te stranke osnovao je Muslimansku
organizaciju."
i islamske teme u Bosanskim
pogledima i drugim publikacijama
O stavovima o islamu nalazimo mnogo vane
u Bosanskim pogledima, koji je
pokrenuo sa Smailom i drugim svojim prijateljima u
emigraciji. Teme o islamu prisutne su kako u samom prvom
iz 19 5 5. godine, tako i u kasnijim brojevima u periodu 1960.-1967.
godine. Nakon Bosanskih pogleda, glavni izvor za
nazore o islamu jesu i brojne knjige, intervjui.
Premda je misija Bosanskih pogleda u prvom redu bila, profilirano
i odmjereno, ideoloka i nacionalna, jer su Bosanski
pogledi ubrizgali samosvojan subjektivitet
emigraciji, ustanovili i oblikovali njezina stremljenja i
usmjeravali ideoloku i kulturnu svijest te emigracije, ovaj
ipak, istaknuto i tretira vjerske i islamske teme i rasprave.
2. Marc Fritzler, Stichwort Bosnien, Miinchen, 1994., str. 22.
596
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-L. - prva
T o vidimo na temelju tekstualne evidencije koju pruaju
Bosanski pogledi koji su za svoga izlaenja donijeli na hiljade redaka
islamu i islamskoj batini u Bosni i Hercegovini, kao i na
stotine islamskih pitanja i problema emigracije. Osim toga,
Bosanski pogledi su upozoravali i protiv prozelitizma
usmjerenog prema Bonjacima u emigraciji. Ovaj je o tome
pisao i protiv tog i svakog drugog prozelitizma se borio. Ova
borba Bosanskih pogleda, kao i pisanje Adila i njegovih
kolega iz redakcije Bosarzskih pogleda u drugim emigrantskim listovima
protiv prozelitizma je islamsko angairanje par excellence!
Prema tome, Bosanski pogledi (premda u njegovom prvom
broju u podnaslovu stoji da je to za kulturno-socijalne
probleme") imao je i priloge koji su ne samo odraavali, su
sami po sebi bili medij islamskih poruka, na taj
slab ili nikakav rad Islamske vjerske zajednice bive
Jugoslavije u dijaspori i emigraciji u vrijeme prvih godina
nakon II svjetskog rata, ali i mnogo godina kasnije.
Tako ovaj (u svom prvom broju) donosi kratke vijesti o
islamskom ivotu nae emigracije, sa naslovima kao to su "Muslimanski
vjersko-kulturni centar u Chicagu", zatim "Ovogodinji hadiluk",
"Sudbina muslimanskog tiska i u i Hercegovini", a od
nemjerljivog vjerskog, i kulturnog je objavljivanje,
kako redakcija Bosanskih pogleda kae, "dokumenata iz najskorije
prolosti Bosne i Hercegovine", kojima su objavljene rezolucije
"najuglednijil1 muslimana BH, koje su bile vjeran odraz stava ogromne
muslimana u tom vremenu i
bile predate mjerodavnim vlastima i razdijeljene u obliku letka u hiljade
komada" se u r. broju Bosanskih pogleda iz 19 5 5. godine).
Potom, redom, nalazimo objavljene "Sarajevsku rezoluciju" (od
oktobra 1941), "Rezoluciju muslimana grada Mostara 194r.
godine" i "Rezoluciju Banje Luke od 12. novembra 194r.
godine". Objavljivanjem ovih rezolucija jasno se vidi i
prodemokratski karakter Bosanskih pogleda, jer ove su rezolucije
597
Enes
bile znak organiziranog protesta protiv progona Srba, Jevreja, Roma
i drugih gradana Bosne i Hercegovine u vrijeme takozvane ND
Hrvatske.
Zato smatramo objavljivanje ovih muslimanskih rezolucija
velikim djelom Bosanskih pogleda?
Prvo, u Bosni i Hercegovini u to vrijeme, pa i zadugo kasnije,
nije bilo objavljivati niti distribuirati ove rezolucije jer su
komunisti na vlasti na afirmiranje svakog oblika potpore suivotu
naroda i vjera u Bosni i Hercegovini u toku samog rata, ukoliko
ono nije dolazilo iz redova, gledali i
ga. Rezolucije su, iz tog razloga, bile zadugo u Bosni
proskribirane, i na njih se od strane komunista gledalo kao na
pokuaj paralelizma i paralelnog posezanja za mirotvornom
politikom i suivotom naroda u Bosni i Hercegovini i od nekog
drugog ko nije pripadao komunistima. Prisjetimo se u ovom
kontekstu da su ove slavne muslimanske rezolucije u cjelin!
objavljene u Bosni i Hercegovini tek u Knjievnoj reviji r 990. godine,
a objavio ih je uz svoj komentar dr. Filandra.
3
Dotad, pak, o muslimanskim rezolucijama u Bosni se nikada
nije punopravno i punovano javno govorilo, rezolucije su u Bosni
i Hercegovini ivjele tek u privatnom muslimana, i javno
nisu imale pravo
Drugo to je vano u vezi s ovim rezolucijama podsjetiti jeste
Adil i redakcija Bosanskih pogleda znali su
sasvim dobro da ove rezolucije prije svega proizlaze iz muslimanskog
duha merhameta, odnosno, u krajnjemu, iz islamskog koncepta
dostojanstvenog komijskog suivota.
Objavljivanjem muslimanskih rezolucija Bosanski pogledi
nastojali su u tom tekom vremenu, i u takvoj tekoj, i
emigrantskoj sredini, pokazati kako se muslimanski
narod doista na djelu ponaao za vrijeme II svjetskog rata i kakav je
stav imao u Bosni i Hercegovini tokom II svjetskog rata.
3. Vidi: Knjievna rezija broj 6., novembar 1990.
598
Ne manje vana koju je u Bosansl<.im
pogledima objavljivanja ovih rezolucija elio pokazati, i u
tome uspio, jeste da je islam, takav kakav muslimani ive u Bosni i
Hercegovini, tolerantan i da su muslimani u Bosni i Hercegovini i u
najteim situacijama bili faktor mira, kako je to mnogo
puta isticao i kasnije u svojim tekstovima i intervjuima. Muslimanske
rezolucije proishodile su iz ivotne, drutvene i filozofije
Adila Smaila i njihovih kolega iz redakcije
Bosanskih pogleda.
Stoga je upravo ovo objavljivanje muslimanskih rezolucija u
emigraciji bilo ujedno i poruka i pouka, poruka po tome to se
svratila panja na intelektualni krug oko Bosanskih pogleda koji
zna ta se u Bosni zbilja tokom II svjetskog rata, a pouka
po tome to su Bosanski pogledi vjerovali da muslimanska tolerancija
izvire iz islama i tradicije visokociviliziranog ivljenja islama u Bosni
i Hercegovini U tome je, ali i u mnogim drugim
dimenzijama djelovanja, velika Bosanskih pogleda.4
4 Prof. dr. Mustafa u svom tekstu "Bosanski pogledi za i istraivanje",
objavljenom u (r. juna 1995.) ostalog kae
Bosanski pogledi su sa gledita bili, koliko toliko i list.
To je list tampan i objavljivan u inozemstvu, popunjavan tekstovima autora koji su
tamo ivjeli, ali je, kako mu i imc kae, bio bosanska novina. Danas kada se
pregleda njegovih sedam godita, moe se slobodno bosanska novina.
U skoro dva historije bosanskog tiska Bosanski pogledi imaju moda samo
paralelu u listu Bosansb prijatelj, koji je u Zagrebu r 8 50. izdavao bosanski franjevac
Ivan Frano Mada nije tampan u Bosni, Bosanski prijatelj sc smatra
prvom bosanskom novinom ne samo zato to su joj urednik i saradnici uglavnom bili
Bosanci, pristalice ilirskog pokreta, nego i po tome to je skoro pisao o Bosni,
njenim ljudima i
T o se isto moe konstatirati i za Bosans/{e poglede pisane i objavljivane van Bosne.
Muslimanima Bonjacima u dijaspori, izloenim nemilosrdnim pritiscima,
laima i podmetanjima, Bosmzsh pogledi predstavljali su samostalnu tribinu putem koje su
izraavali vlastite poglede i od sebe odbijali sve objede. Bosanski pogledi, a u prvom redu
njihov g. Adi! bili su neumorni u upornom nastojanju da u tekoj
dijaspori odre budnu svijest o ili kako bi to dr. S. rekao, "kulturi
Bonjaka".
Enes
je u samom prvom broju Bosanskih pogleda pisao
tekstove u kojima analizira uzroke loeg odnosa drava
prema islamu i muslimanima Balkana, Evrope i Sovjetskog
saveza.
U tom smislu, a u prilog dokumentiranosti ove knjige, smatramo za
korisno donijeti jedan prilog Adila iz ovoga broja
Bosanskih pogleda (koji se pojavio, podsjetimo jo jedanput, u
oktobar-novembar-decembar I9 5 5. godine, i koji
dokumentirano govori o tretmanu islamskih i
muslimanskih pitanja, i o njegovom islamskom i angairanju).
Dakle, u ovom broju prvijencu objavljuje
"Muslimani u djelima Karla Marxa", u kojem izvrgava kritici Marxa,
toga, kako kae, "oca
revolucionarne teorije".
U svom meritorno polemizira sa Marxovin1
antimuslimanskim i, samim tim, antiislamskim stavovima. Ovi su
Marxovi stavovi u Bosni i Hercegovini u to vrijeme, pa i zadugo
kasnije, od vlasti bili i, se slobodno
kazati, namjerno sakrivani.
kae:
Marxa moe se niz mjesta, u kojima on spominje
Evropske muslimane. Iz njegovog pisanja o njima se vidi da je on
zagovarao ne samo otru borbu protiv njih nego i njihovo
istrebljenje kao krajnje sredstvo, napisavi: je takova da
s Turcima mora da se svri ovako ili onako" (New York Daily
Tribune, 19. travanj 1853. god.).
potom, Marxovo antimuslimanstvo, kae:
600
sa nekim evropskim toga vremena, koji
su zagovarali da Turci, odnosno muslimani, ostanu u onim
krajevima Evrope, gdje su postali stanovnitvo kao i zbog toga to
su vjet narod, Marx pie:
"Neka se svi muslimani iz Evrope odstrane i trgovina od toga
stradati." (Marx-Engels, Djela, t. IX, str. 392., Moskva, 193 r. g.).
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil--L.. -knjiga prva
se poziva na isto mjesto u ovim djelima, pa kae da
"Marx zagovara sve mjere u borbi protiv Turaka u Evropi, jer su oni
'smetnja progresu"'. potom opet navodi Marxove
"Sloveni u Turskoj izvanredno mnogo stradaju pod ropstvom
muslimana", pie Marx u uvodniku New York Daily Tribune u
"ta biti sa evropskom Turskom", mada dva dana ranije u svom
"T ursko pitanje" pie: "Slovenska i buroazija u gradskim
centrima jeste istinska baza svakovrsne civilizacije, koja se stvamo uvodi
u zemlju. Slovenski i dio iteljstva postaje sve bogatiji i uticajniji,
a Turci bivaju potiskivani sve vie u zadnji plan."
nedosljednost i u Marxovom razmiljanju o
"Turcima" (a zapravo muslimanima) na Balkanu, Adil
potpuno opravdano zavrava sa konstatacijom punom sarkazma:
U se sastoji to "izvanredno stradanje" i "ropstvo", ako se
njima prua da se tako ekonomski i razviju da
"Turke potisnu u zadnji plan" ne objanjava.
ka kraju svoga "Muslimani u djelima Karla
u sebi svojstvenom zanimanju za islam, za Bosnu i
Bonjake, objanjava:
Da Marx pod Turcima misli i nas BH Muslimane ne treba ni
dokazivati, je u to BH bila sastavni dio drave.
Pisanje da se sa muslimanima mora svriti "onako" ili
"ovako", da ih treba "odstraniti", da su "smetnja progresu" imalo
je uticaja na stav VMRO i ostale pokrete na Balkanu
kao i na Lenjina i ruske boljevike, koji su po tom pitanju imali
stav.
stav imao je pak uticaja na partije
Bugarske i Jugoslavije, to se iz njihove politike i mjera, koje
poduzima prema muslimanima jasno vidi.
je to vidljivo prema muslimanima Makedonije i Bugarske
koji nisu bili "onako" odstranjeni u prolim vremenima, ubistvom,
i progonom, da "ovako" bivaju iseljavani sa svojih imanja
i protjerani u Tursku.
602
Enes
Reis u drulnl sa Husein-begom
ocem Adil-bega
Bosanski pogledi i u svom periodu od r96o.-r967. godine nastavili
su s objavljivanjem i tretmanom islamskih tema.
i druge iz kruga Bosanskih pogleda sada to
intenzivnije, uvode se i razgrana vaju posebne rubrike, iz broja u broj
se sistematsko u samoj domovini. Islam u
Bosanskim pogledima ima pravo punog islam se u
Bosanskim pogledima tretira kao, prije svega, velika svjetska religija,
a zatim kao civilizacija, kultura, umjetnost, filozofija ...
Bosanski pogledi od r96o. godine, kao emigrantski list, sve
intenzivnije prate u Bosni i Hercegovini koji govore o
Islamskoj zajednici. Tu se, prije svega, objavljuju zanimljive vijesti,
kao to je, naprimjer, vijest pod naslovom: "Muslimani
Sarajeva trae Do kao vaiza Begove damije", koja je
objavljena u broju Bosanskih pogleda od r 5. augusta r 960. Potom
su tu sve prisutni ji i tekstovi "Islamska zajednica u borbi za opstanak
- nova rezolucija muslimana BiH", "Muslimanske bogomolje u
Jugoslaviji", "Kakav treba da bude dobar musliman" itd. U
narednim brojevima "Islamska zajednica u borbi za opstanak"
postaje redovita rubrika visokoprofesionalno.
Bosansl<.i pogledi u ovom periodu, da su jedini list
dijaspore i da, tome, vre misiju ne samo teorijskog
i edukativnog nego i profesionalno koncipiranog informativnog tiska,
donose i islamske tampe iz i (poglavito iz
Glasnika VIS-a), zatin1 kratke vijesti sa svojim komentarom, te pregled
tampe izvan Bosne i Hercegovine. T ako sa svojom
redakcijom, u cilju svestranijeg uvodi vrlo zanin1ljivu
ove rubrike je
ul<azivanju na krenje vjerskih sloboda i sloboda
savjesti, javne prava na slobodno izraavanje miljenja, na slobodu
govora i okupljanja. Otuda su Bosanski pogledi vrili ne samo
informativnu misiju su objavljivanjem ovih vijesti sa svojim zavrnim
komentarom vrednovali pojave, postupke vlasti i
trend u zemljama bive Jugoslavije.
Enes
Kad se sa dananje distance sagledaju i rezimira ju stvari, povijesni.
koji su se zbili na prostorima bive Jugoslavije dali su za
pravo Bosanskim pogledima.
Stranice Bosanskih pogleda, potom, redovito donose desetine vijesti
iz tadanje i druge tampe koje se izravno odnose
na islam i druge religije, ali Bosanski pogledi uvijek te vijesti i priloge
prate svojim redakcijskim komentarima. T ako se u broju r. Bosanskih
pogleda (r96o.) u ovoj rubrici izdvajaju naslovi: "Medresa kao hotel",
biskupi u Rimu", "Protuvjerska literatura" itd. U vijesti
"Protuvjerska literatura", kae se:
"Protuvjerska literatura u Jugoslaviji je jako
rasprostranjena. U toku 19 59 izdate su ove knjige u stotinama hiljada
primjeraka. Sve kolske biblioteke su obavezne da ih u vie primjeraka
nabave." Potom Bosanski pogledi navode popis autora i knjiga
protuvjerskog sadraja.
Adil u Bosanskim pogledima uvodi i rubriku
"Pitanja i odgovori". Ta govori ne samo o islamskom i
kulturnom raspoloenju redakcije i o povratnom utjecaju
Da je redakcija Bosanskih pogleda nastojala udovoljiti
znatielju svoga vidimo po broju od I 5. augusta r 960.
godine, kada redakcija objavljuje vijest pod naslovom "Pitanja i
odgovori", prvi dio glasi:
naeg lista stoji redakcija na usluzi za pitanja sa raznih
nauke i ivota. Za pitanja vjerskog karaktera odgovore
davati dvojica bivih erijatskih sudaca, doktora filozofije i
teologije te jedan kao i profesori sa islamskog univerziteta
Azhar u Kairu.
I doista, Bosanski pogledi dali su u ovoj rubrici "pitanja i odgovori"
desetine zanimljivih odgovora na razna, a prije svega na pitanja vjerske
tematike. Iz nmogih se pitanja i odgovora vidi problematika dijaspore,
odnosno problemi ivljenja vjere u emigraciji. Radi ilustracije, navedimo
jedno pitanje Bosans!?.im pogledima od jednog iz
Engleske. On (u broju 8., iz r96r. godine) pita:
604
Ovdje u Engleskoj jedan na Bonjak koji vri dunost hode
je da oponaa te neko "islamsko
krtenje" djece. Nabavio je neki mesingani sud iz koga prska djecu
i im dove, te je razvio cijelu ceremoniju oko toga. Tom prilikom
na dije i ime djetetu. To se enama naih muslimana koje su
dopada jer su na ceremonije Ovaj hoda s vremena na
vrijeme puta bradu a nedjeljom- a ne petkom- metne i ahmediju
i vezeno dube. u zadnje vrijeme je da vri i neku
ispovijed i opratanje grijeha naim enama. Molim Vas, da li se
ovaj njegov rad slae s naim vjerskim propisima, i ta da radimo
sa ovim "efendijom"?
U odgovoru Bosanskih pogleda se, izmedu ostalog,
kae:
Ni govora ne smije biti o ustanovljenju i vrenju kakvih novih
obreda, koji Kur'anom ili Hadisom nisu i propisani, a
kamoli kad jo budu pozajmljeni iz drugih vjera.
Ovaj list, potom, u broju 2. (r5. septembar r96o. godina)
objavljuje tekstove "Islamska zajednica u borbi za opstanak", te
"Kakav je islam?". (Tekstovi "Islamska zajednica u borbi za
opstanak" postali su, rekli smo, ustaljena rubrika u nekoliko
narednih brojeva Bosanskih pogleda). Vijesti iz Bosne i Hercegovine
su u ovom broju skoro u cijelosti islamu i islamskoj
tematici ("Novo tampanje Kur'ana", "Javno obavljanje molitvi
petkom", "Sruili damiju i ne daju graditi novu", "ta je s muzejom
IVZ-a?"). U rubrici "Mali leksikon" u ovom je broju i
Begova damija u jednoj iroj odrednici.
i njegova redakcija koncipirali su i rubriku "Mali
leksikon" uglavnom o islamskim ili srodnim temama i objavljene
su, izmedu ostalih, odrednice: Begova damija, Bogumili,
hadi Demaluddin-ef., Alija,
Ali-ef. Fehmi, "Demijet", Ferhadija damija), Ferman,
Fir d us Ali beg, "Gaj ret", Husrev-beg (Gazi) itd. Rubrika
"Mali leksikon" koncipirana je u skladu sa kulturnom
i vjerskom misijom Bosanskih pogleda. Ilustrativan primjer
605
Enes
koncepcije Malog leksikona je odrednica Hamami -Javna kupatila'
(broj 8., mart r96r.). Bosanski pogledi prvo izlau vjerski, islamski
postulat i kau:
Muslimanska vjera od svojih sljedbenika, osim petokratnog pranja,
zahtijeva bar jedanput tjedno kupanje.
Nakon ovog vjerskog postulata, Bosanski pogledi
prelaze na kulturoloki tretman teme o kupatilima:
A za te "potrebe kupanja" grade se jo od islama po svim
muslimanskim domovima banjice, a po svim naseljima javna
kupatila.
Potom Bosanski pogledi panju na kulturu i
tradiciju Bosne i Hercegovine i kau:
Taj "gradnje kupatila" doao je u nae krajeve zajedno s
Turcima i naao u Bosni najiru primjenu.
Preko 90% svih muslimanskih u BiH imaju banjice, a sva
naselja bar po jedno javno kupatilo. Bosna je zato bila u sanitarnom
smislu daleko iznad Zapadne Evrope, gdje se je kupati prije
stotinjak godina. Dok se ljudi na Zapadu nije prala,
dotle je u Sarajevu u esnaestom bilo sedam javnih kupatila.
Nakon plana kulture i tradicije Bosne i Hercegovine, Bosanski
pogledi prelaze na plan i kau:
Unutarnji i arhitektonski dekor naih hamama bio je
bogat i ukusan. To se opaalo osobito u prvoj dvorani, adrvanu,
koji je bio i najreprezentativnija prostorija hamama. Naokolo
poredane i jastuci, a u hamamima i posebne galerije na
kolonadi stupova, koje su povezivali lagani lukovi, sve u
izrezbarenom drvetu, pruali su posjetiocu ugodan odmor i
razonodu poslije kupanja uz nargilu i crnu kahvu.
Mnogi hamami su a neki su jo u upotrebi.
Na ovom je mjestu potrebno konstatirati da se mnoge odrednice,
u ovoj i drugim rubrikama Bosanskih pogleda, mogu
sasvim relevantno koristiti i sada kao izvor mnogovrsnih spoznaja
606
koje ni danas, nekoliko po prestanku izlaenja Bosanskih
pogleda, ne gube na svojoj aktuelnosti, svjeini i relevantnosti.
tretman islama, muslimana i islamskih tema u
Bosanskim pogledima umnogome nadilazi potrebe emigracije i
dijasporalnog ivljenja. Ovdje smo naveli samo nekolicinu ilustrativnih
prin1jera koji bjelodano pokazuju kako je Adil kao glavni
pokreta i urednik Bosanski pogledi, zajedno sa svojim
saradnicima iz redakcije, otvorio stranice ovog lista za svoju vjeru i
njezin poloaj kako u emigraciji tako i u tadanjoj Bosni i Hercegovini.
Ali Bosanski pogledi nisu bili vjerski niti klerikalni
ni na stranicama gdje je tretiran islam kao vjera, premda su u ovom
slavni teolozi i znalci islama. Na vjeru islam u
Bosanskim pogledima i njegova koncepcija slobodnog
novinarstva motrili su saglasno svojim drugim pogledima na Bosnu,
na Bonjake, demokratiju i slobodu.
Bosanski pogledi su, s tim u vezi i dosljedno tome, donosili islamske
teme, ali je tretman tih tema bio ne u prvom planu vjerski, kulturni
i kulturoloki, socijalni, demokratski i T o se,
naprimjer, vidi po prilozima "Stjepan o islamskoj kulturi u paniji",
zatim "Izvjetaj o vjerskoj nastavi", problemi muslimana -
muslimani i Jugoslavija", "Nacionaliziranje muslimana", "Problem
vjerskog odgoja nae djece u emigraciji", "Naim vjerskim alimima",
"Neto oko damije", li muslimanska arhitektura
u Bosni i Hercegovini preivjeti vandalizam i unitenje?" itd. (svi su ovi
prilozi objavljeni u Bosanskim pogledima u periodu oktobar-novembar-
decembar-januar I96o.-r96r.).
U broju 3 Bosanskih pogleda (oktobar 1960.) ovaj list donosi
tekst merhuma Demaludin-ef. biveg reisu-l-uleme, pod
naslovom "Nacija i vjera" (objavljen u Novom Beharu odr. augusta
1935.). Tolerancija teksta se u cijelosti uklapa u
toleranciju Bosanskih pogleda.
Tako Demaluddin-ef. ostalog, veli:
607
Enes
Iz Boijih (Kur'ana) razumijemo da su svi ljudi pred Bogom
jednaki, da nijedna nacija, nijedno pleme ne moe imati
privilegija ...
Ja kao otac brojne djece, elim da moja djeca kao i ja, pa
im glavno bratstvo ljudima raznih nacija. Kazujem
im da su svi ljudi od jednog praoca i od jedne pramajke.
im domovinsko i bratstvo kao i bratstvo koje nastaje po
vjeri. govorim im da su Nikola iz Zvornika, Ivo iz
naa kao ljudi, kao nai i kao nai
sunarodnjaci, jer pripadamo ljudskom rodu, stojimo u istoj
domovini, govorimo istim jezikom, dakle imamo tri jake veze koje
nas veu jednog uz drugog.
i redakcija Bosanskih pogleda afirmirali su
tolerantne nazore o islamu. je tu poziciju tolerancije
afirmirao i promicao i u kasnijim svojim tekstovima, a posebno je
vano ukazati na tekstove i intervjue nastale nakon r990. godine.
Za vra sa prikazivanjem tretmana islamskih
tema u Bosanskim pogledima, ukazujemo iznova da skoro svaki prilog
o islamu u ovom listu ima dimenzije:
a) vjersku, islamsku;
b)
e) kulturnu i tradicijsku bosansku;
d) drutvenu i
Kao glavni dokaz takvog gledanja na islam i
islamsku problematiku mogu se navesti sadrajne i stilske
kompozicije tekstova Bosanskih pogleda o islamu, te navesti,
radi ilustracije, jednu bajramsku Bosanskih
pogleda objavljenu sada davne r96r. godine (u broju 7., iz
mjeseca februara), pod naslovom BAJRAlvl MUBAREK OLSUN:
608
-Jo jedan teak Bajram za muslimane Bosne i Hercegovine. Opet
jedan tuan Bajram u za nas muhadire, a ne manje tuan za
one koji su na svome domu, ali pod diktaturom.
Za nas u nema pravog Bajrama bez nae drage Bosne, kao
to ni onim u Bosni nema Bajrama bez slobode.
Pod ovim tekim okolnostima mi ne moemo da uzmemo u
ovom velikom prazniku i velikom muslimanskom svijetu, koji se
nalazi u stvarnom napretku. Muslimanski narodi diljem svijeta slave
ovogodinji Bajram sa mnogo opravdane nade u
Islamske zemlje se nalaze na putu slobodnog razvitka i uspona.
Duh muslimanskog bratstva i ljubavi se iri i iz dana u dan.
Mi muslimani Bosne i Hercegovine imali smo i imamo
teak poloaj. Mnogo je vijekova prolo otkako smo se u
veliku familiju islamske zajednice.
U Bosni i Hercegovini mi smo dostojno proslavljali islamski duh,
islamsku kulturu i napredak. Mi smo kroz vijekove branili slobodu i
nezavisnost Bosne i dostojanstvo i potivali prava kao
SVOJa.
Pod upravom naih predaka rascvjetala se je Bosna u svoj svojoj
ljepoti. Podigla divna arhitektura, razvila ekonomija,
zanatstvo i trgovina. poljoprivreda, uzgojilo tako
da je Bosna bila dragulj cijelog Balkana.
Mi muslimani smo u tome odigrali ulogu.
Nau domovinu mi nismo samo gradili i u njoj duh
tolarencije, nego i vijekovima branili od svih dumana i i
u tome izvojevali slavne pobjede.
Pored ovih sjajnih pobjeda na bojnom polju, i polju duhovnog i
materijalnog napretka, koje izvojtie nai stari, doivjeli smo i poraze.
Pobjede smo odnosili dok je nama vladala sloga, ljubav za
vjeru i domovinu, dok smo u radu traili napredak i bili ispunjeni
za dobro zajednice. Dok nismo alili rtve za boljitak
muslimana Bosne.
Poraze doivismo kad zanemarismo svoje dunosti. Kad je oslabila
ljubav za domovinom i kad je za,ladala nesloga i nama.
Na ovaj veliki praznik preispitajmo naa i na rad.
Promislimo ta moemo i trebamo za napredak nae
zajednice. Svaki od nas koji je svjestan da nam nema sretne
609
Enes
bez sloge, bez rada i truda, treba da pridonose svoj
obol za stvar i da nastoji i druge koji ovoga nisu svjesni na
pravi put izvesti.
Ako budemo drali do vjere naih otaca, do nae slavne tradicije i
do istinskih interesa naeg naroda, onda moemo da se nadamo u
bolju i svjetliju Bosne i BH muslimana.
U to ime redakcija Bosanskih pogleda eli svoj muslimanima
u domovini, iseljenitvu i emigraciji BAJRAM MUBAREK OLSUN!
Nakon ove u ovom broju Bosanskih pogleda
se u zagradi prua kratka informacija ("Prvi dan Bajrama je na r8.
marta r96r. g. ilir. shavvala r38o. g.").
je, osim u Bosanskim pogledima, tematizirao
pitanja muslimana i islama u brojnim drugim publikacijama i
knjigama. T ako u knjizi pet, kae: "Bonjaci
Muslimani su otporni i imuni na krajnosti u svojoj
sredini i nadam se da takav nacionalizam i dalje imati
najpogodniji utjecaj i atmosferu ivota, nacionalne
snoljivosti i vjerske tolerancije u Bosni."
5
u intervjuu Mirku veli:
da sam ja imao pripadnosti bonjatvu i muslimanima, nikad
se nisam stidio to sam musliman, to sam Bonjak, to sam
Ja sam to kao neto to obavezuje: sve to sam
sam u tim sredinama."
6
zatim, da je
i u vremenima kad je priao komunistima ostao ono to je bio, kae
"Bio sam sasvim svjestan da nisam odbacio ono to sam
znao, to me vezivalo uz moju sredinu, uz Bosnu. "
7
0/wvanoj Bosni, na pitanje Tripala o
"tendenciji da se bosanski islam proglasi u
tampi Hrvatske i Srbije, kae:
5. pet (intervjui Gorazda Suhaclolnika sa Adilom i drugim
Demokratske alternative), izd. "Mladina", Ljubljana, 1990., str. n.
6. Mirko Politiha u emigraciji, izd. ''Globus", Zagreb, 1990., str. 87.
7 Isto, str. 87.
610
To je propaganda i plaenje svijeta od strane beogradskih profesora
koji su svaki pokret emancipacije u Bosni odmah etiketirali kao
fundamentalizam, kao povampireni islam i kao da je tu na djelu
Turska koja opet da osvoji Evropu.
8
U svom intervjuu datom Vladimiru (za "Poruku"
slobodne Hrvatske, 1983. godine), Adil
tolerantnost ne samo islama i bonjatva. On kae:
Bonjatva je uvijek u sebi stanovnike Bosne, a kroz
historiju u Bosni je ivjelo izmijeano stanovnitvo: Bogumili, katolici i
pravoslavci. Zato bonjatva muslimana u svojoj naravi ne moe biti
neprijateljsko prema drugima, poimenice Srbima i Hrvatima,
kao to i islam vjeruje i propovijeda da su Mojsije i Isus Boji poslanici
kao i Muhamed i da su i idovi sljedbenici Knjige i njihova
A kad se tome doda i glavna osnova bonjatva, bogumilstvo,
koje je proeta ljubavlju i odricanjem, onda se tek moe razumjeti ta
zemlja Bosna Maka Dizdara i ti Bonjaci muslimani u njoj. Ako
to razumijete i znate, vidjet da je ovakvo dio nae naravi
i

Isto tako, na pitanje Milovana "da li su Vas bogumilstvo
i islam inspirirali?", odgovara:
Sad mi izgleda- a to moram tvrditi s rezervom subjektivnog -
da su moj put, moja opredjeljenja, moj liberalizam, bili stvarni, jer sam
u svojoj podsvijesti, a kasnije i punim angamanom bio bogumil, Bonjak
i musliman, i to je sve zajedno formirala moju Imate one koji
prilaze vjeri, jer u njoj trae izvjesne tolerantne crte. Islam sam doivio
u mladosti, i tada je on u mom probudio sve ono to je
tolerantno i pozitivno. Ja sam islam doivio kao tolerantnu vjeru, i
sama ta bila je dovoljna da ga kasnije iskreno prihvatim. Prema
tome, tolerancija dolazi svakako kroz takvo gledanje na vjeru i ja sam
je tako gledao. o
8. Okovana Bosna (razgovor Adila Vlade Gotovca, Mika Tripala i Ive
Banca), II, izdanje, Z ii rich, 199 5 ., str. 90.
9 Adi! Bosanski muslimani, mira izmedu Srba i Hruata, (intervju
Adila dat Vladimiru za "Poruku" slobodne Hrvatske, 1983.),
Zurich, r986., str. 63-64.
ro. Milovan Nadeda Bonjah Adi/ izd. institut u
Zurichu i Nakladni zavod "Globus", Ziirich\Zagrcb, 1994-, str. 14 5.
6
Enes
angairanje u islamskim
forumima i organizacijama
emigracija je, kako kae dr. Mustafa "krajem
pedesetih godina imala nekoliko institucija. U emigraciji je tako bilo
ro - r 5 mesdida i nekoliko humanitarnih organizacija sa jednom
Sve su te ustanove radile na bazi samo finansiranja,
jer su donatori bili rijetki i malobrojni. humanitarnim
organizacijama je bila 'Muslimanska socijalna sluba'
(Moslemischer Sozialdinest), koja je djelovala u Ovu su slubu
vodili dr. Smail i Muhamed Pilav".rr Adil je bio
aktivan saradnik ove organizacije i njezin T ako smo, u
dokumentaciji instituta, naili na dokument iz ezdesetih
godina iz kojeg se vidi kako se ispred ove slube jedna delegacija u
sastavu dr. Tanja zatim Bedije Akkojunlu, Adil
Omer Demal i Ismet Akkojunlu
najavljuje u posjetu kod kuvajtskog ministra za socijahJe
probleme, Abdullaha el-Rovdana. r
2
"Muslimanska socijahu sluba" izdavala je neko vrijeme list, bolje
kazati bilten, Der Gerade Weg (Pravi put), koji je bio
Adil aktivno i kao predvodnik u vjerskom
ivotu nae emigracije i u njezinom vjerskom uspravljanju i
organiziranju. U komunikaciji kazao nam je da je u Rimu,
i Cirihu neko vrijeme djecu na vjerskoj
pouci. sam ih osnovnim stvarima, islamskim artima, neka
imaju osnovne stvari pa poslije neka klanjaju", kae
Sa Bosanskim pogledima stupanje u forume
islamskog djelovanja se sve vie intenzivira.
Sedamdesetih i osamdesetih godina ovog postaje
vaan poslovni partner mnogih biznismena, i dravnika sa
Ir. Dr. Bonjaci u emigraciji, izd. institut", odjel Sarajevo,
Sarajevo, I996., str. I 54-15 5.
I 2. Dokument ima memorandum i ove organizacije, a potpisao ga je dr. emsudin

612
Prilozi za povijest islamskog miljerua u BiH ... -knjiga prva
islamskog istoka. K tome, izabran je za predsjednika Islamske zajednice
vicarske govornog Kako vidimo iz jednog broja
Neue Zuriche Zeitung (od 23. augusta 1982.), zajednicu
kojoj stoji na predstavlja u visokim audijencijama.
Na stranicama navest samo nekoliko dokumentiranih
primjera islamske aktivnosti i predstavljanja Islamske
zajednice vicarske.
Naprimjer, ugledni emiratski dnevnik El-Ittihad od
ponedjeljka, 7 decembra 1981. godine, donosi vijest:
4_b"l)l 0:>
.;l:a.;JI
J..)L:. 0-'-'-'lj 4.3l1z.ill

9
f'Jlc 'ji _r.j
9
..u, L:,.. 0:>
.l,_JL:,.. .J.9:.r- <:?.i.J1.9 4..b,>l)l
&9l
9
..lll
9

4_b"l)l ...bU..:, .a...:u.:9l.:...o .ci..!,>l.:a..JI ...:.J
9
l:..:;
9

4_b"l)l .)l..;..") uk d..9l1z.ill
9
I"JL:.'jl_r.j
9
!"L:. 4..b,>l)l

rlb.:;;,("
0-::-:> 02...01
El-Ittihad, dakle, izvjetava svoje da je Ahmed bin
Hamid, ministar informiranja i kulture, primio Adila
predsjednika Islamske zajednice u vicarskoj, koji je tih dana boravio
u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. T okom ove posjete razgovor
se vodio o aktivnostima Islamske zajednice, njenim ciljevima i
poslovima.
Njegova ekselencija ministar informiranja i kulture tom je prilikom
Islamskoj zajednici u vicarskoj u brourama
infom1ativnog ikultumog sadraja, koje redovno izdaje ovo n:unistarstvo.
Cilj je Islamske zajednice u vicarskoj, za koju se u ovoj vijesti
oba vjeta va da je osnovana r 97 5. godine u Cirihu, da radi na
islamske vjere i islamskih propisa muslimanima
koji borave u vicarskoj (List donosi fotografiju sa prijema).
Neue Zuriche Zeitung (od 23. augusta, 1982.) objavljuje
pod naslovom "Die Muslime in der Schweiz" (Muslimani
u vicarskoj), a od vicarske novinske agencije (SDA):
613
Enes
Predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata ejh Sejid bin Sultan en-
Nehejan, koji u vicarskoj boravi na odmoru, u svojoj privatnoj
rezidenciji na enevskom jezeru susreo se sa predsjednikom Islamske
zajednice u vicarskoj govornog Adilom
i vodio s njim dui razgovor. Ambasador
Ujedinjenih Arapskih Emirata pri Ujedinjenim Nacijama u enevi,
Abdullah en-Nuajmi, je prisustvovao razgovoru. ejh Sejid je
pokazao veliki interes za probleme muslimana koji ive u vicarskoj.
Prema procjenama, danas u vicarskoj ivi okruglo stotinu hiljada
muslimana nacionalnosti, od toga oko 20 hiljada sa
boravkom i oko tri hiljade sa vicarskim dravljanstvom.'>
prijateljstvo sa ejhom Sejidom bin Sultanom
en-Nehejanom jo iz vremena njihovog
podizanja damije i islamskog centra u Cirihu.
je u svoje ime i u svojstvu funkcionera Islamske
zajednice imao kontakte sa Rabitom (Islamskom ligom najviega
l
ranga sa u Mekki). je dugi niz godina
sa Rabitinim slubenicima na najviem nivou. U jednom telegramu koji
je, dana 9 novembra r982. godine, poslao generalni sekretar
Rabite, gospodin Mumammed Ali el-Harekan, visoko biranim
obavjetava o saglasnosti Rabite u pogledu
napora oko izgradnje jedne damije i pronalaska pogodnog zemljita te
tretmana te damije kao vakufa ili islamske zadubine.
Nadalje, se u svome radu uvijek zalagao za "pravi
i nepatvoreni" islam. Tako arapski list El- Vatan u broju od 3. jula
r984. objavljuje iri o islamskoj zajednici u vicarskoj.
r3. Na ova vijest glasi: "Der Prasident der Vcreinigtcn Arabischen Emir-
ate, Scheich Sayed Bin Sultan Al-Nahayan, der zu einem Erholungsaufenthalt in der
Schweiz veil t, ist in seiner Privatresidenz der Genfersee mit dem Prasident der Islamischen
Gemeinschaft in der deutschsprachigen Schweiz,
Adi! Zulfikarpaic, zu einem langeren Gesprach zusammengetroffen.
Der Botschafter der Vereinigten Arabischen Emirate bei der Uno in Genf,
Abdullah Al-Nuaimi, wohnte dem Gesprach bei. Scheich Sayed habe grosses Interesse
fur die Probleme der in der Schweiz leben den Muslime gezeigt. Nach Schatzungenleben
heute rund roo ooo Muslime verschiedener Nationalitaten in der Schweiz, davon etwa
20 ooo mit Niederlassung und etwa 3000 mit Schweizer Burgerrecht."
614
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BilL.- knjiga prva
Uz fotografiju i novinara ovog lista Imaduddina
Isaa, list pie o otporima koje je sa svoga nivoa i
funkcije, pruio protiv prodora pokreta kadijanija i ahmedija koji
islamu u svijetu nanose veliku tetu. Adil je u listu El-
Vatan predstavljen l.r--":!9-'-" -Reisu-
l-dem'ijjeti-l-islamijje fi Svisra ("predsjednik Islamske zajednice u
vicarskoj").
dostojanstveno predstavljanje Islamske
zajednice privuklo je, kao to vidimo, medijsku pozornost
arapske tampe.
Dakako, brojni su njegovi nastupi i intervjui u svojstvu predsjednika
Islamske zajednice u vicarskoj i u drugoj zapadnoj tampi, onoj izvan
vicarske. Ovdje posebno izdvojiti ugledni londonski Ara-
bia, na su stranicama bile glavni izvor o
stanju muslimana u Jugoslaviji osamdesetih godina.
T ako, u razgovoru za ovaj ugledni londonski Arabia (iz aprila
1984.) je predstavljen kao "jugoslavenski muslimanski
lider" (A Jugoslav Muslim Leader). U ovom broju Arabia je
pitala o da se u bliskoj u
Jugoslaviji pojavi muslimanski pokret otpora", na ta je
odgovorio da "u Jugoslaviji sada postoji muslimanski pokret otpora,
ali je pasivan. Kad je reim zatvorio neke od muslimanskih intelektualaca,
svaka je muslimanska porodica s njima i nastojala
njihovim porodicama. Neki su advokati ponudili svoje besplatne usluge".
Potom je eksplicitno infonnacije o vjerovatnom
broju muslimanskil1 zatvorenika u tadanjoj Jugoslaviji,
demokratsku svjetsku javnost da se zatvorenicima
(muslimanskim intelektualcima zatvorenim 1983., dakle Aliji
Omeru Behmenu, Hasanu Huseinu ivalju,
Melilzi Demaludinu itd.) pomogne.
potom dodaje:
miliona muslimana u Jugoslaviji nikada biti uniteni.
615
Enes
Ogromna muslimana jesu vjernici. Istina, neki ne prakticiraju
svoju vjeru, ali ne namjeravaju da se vjere odreknu.
muslimanima je mali broj komunista.
Na pitanje Arabije "koje su aspiracije muslimanske zajednice",
odgovara:
Da ive kao muslimani i da kao takvi umru. Mi ne da
vlast bude u naim rukama, ali da u vlasti sudjelujemo. Mi
smo demokrati i voljni smo poduprijeti demokratski pokret za
slobodu. Vlada nas je optuila da nastojimo od Bosne stvoriti
islamsku republiku. To je smijeno.'
4
Ovaj intervju sa u listu Arabia usredsredio se i
na odnose i stanje i prilike unutar
Islamske zajednice u SFRJ osamdesetih godina
XX u Bosni i Hercegovini. Na pitanje novinara "Koliki
utjecaj imaju islamske iza kojih stoji (jugoslavenska) drava?"
- odgovara:
Nisu ba popularni, jer su dio reima. Na
muslimanskim intelektualcima sudac i dravni tuitelj bili su
"Muslimani". Neki su muslimani uli u partiju i
dio reima, i oni sasvim sigurno ne predstavljaju muslimansku
zajednicu. Oni su pioni vlasti.
r4. Kako se vidi, u ovom je intervjuu mnogo reminiscencija na sudenje Aliji
i grupi muslimanskih intelektualaca u Bosni 1983. godine. (Arabia je upravo u ovom
broju donijela izvode iz Islamslw deklaracije Alije
U vezi s ovim sudenjem, je, na pitanje novinara "ta od
muslimanskog svijeta za vau zajednicu?" "What do you expect from the Muslim world
for your community?"- odgovorio:
"Muslimanska sredstva informiranja trebalo bi da se zauzmu za one koji su u
zatvor. Ako muslimanski mediji budu o njima pisali, vlada to uzeti u obzir i moda
popustiti pod pritiskom." "The Muslim media should speak for those who have been
put into prison. If reports about them are published in Muslim media, the government
will take notice of them and may yield to pressure".
Ove same dovoljno da je jedan od glasova koji su sc zauzimali
za i muslimanske intelektualce zatvorene 1983. godine bio upravo glas
Adila
616
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-L.- k l ~ i g prva
Reisu-I-ulema Fehim ef. Spaho, inauguracija na t<Y polo<Y 193R.g.
617
Enes
Godinu kasnije, Adil je u Arabia (august
r98 5 .) predstavljen, zajedno sa Teufikom a list spominje
i dr. Smaila Podulji tekst nosi naslov Fighting to retain the
Muslim Identity (Borba za islamskog identiteta).
U tekstu se daju podaci o muslimanima u tadanjoj Jugoslaviji, o
situaciji, novinar govori o u
NOB-u, a potom o emigraciji, pokretanju Bosanskih pogleda. Za
Bosanske poglede Arabia kae da je
mnogo da pojasni poloaj muslimana u Jugoslaviji i u svijetu
(" ... did much to clarify the Muslim position in Jugosla-
via and in the world generally").
Za Arabia u ovom broju kae da je "kasnije postao
uspjean biznismen" (He later became a successful businessman). rs
I). da je Adi! u ovom, ali i ranijim brojevima Arabia,
iznio mnogo i preciznih podataka o muslimanima u tadanjoj Jugoslaviji,,o
njihovom ukupnom broju, nacionalnim aspiracijama i listu Arabia javili su
se (u brojevima od jula i augusta I984.) Kerim Reis i I. koji su polemizirali sa
sa pozicija tzv. Hrvata muslimana ili Hrvata islamske vjeroispovijesti,
da je Bosna drava, da su Muslimani nacija itd.
Ali je i prije na stranicama lista Arabia islamsku i svjetsku javnost upoznao
o stvarnom narodnom (nacionalnom) muslimana. Tako je u broju lista Arabia
od oktobra I984. godine dao precizne podatke o popisu
stanovnitva I98r. godine (census statistics) i posredstvom tih podataka
nedvosmisleno pokazao da su muslimani zasebna nacija (ili kako Arabia kae Muslims
ethnically). opovrgava tvrdnje Reisa, i drugih, te kae:
"I consider Catholic Croats our good neigbours and possible allies, but it would not
serve the truth and the feelings of Bosnian Muslims to accept the views of a small groups
of fanatical Croat nationalists within our ranks, who do not number even one per cent
of the population" ("Smatram Hrvate naim dobrim susjedima i
saveznicima, ali ne bi koristilo istini i Bosanskih Muslimana ako bi prihvatili
poglede male skupine hrvatskih nacionalista u naim redovima, koji ne broje
ni jedan procenat stanovnitva").
Adila u listu Arabia (od februara I 98 5.) napao je i neki Ragi b Z
koji, zaslijepljen hrvatovanjem, veli da se ne slae sa podacima koje je
iznio, a koji se odnose na popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini.
optuuje Jugoslaviju da je "nama (muslimanima Hrvatima) davala identitet u
vremenima". Potom, Arabia, kae:
"Whenever we had a free choice we have ovevhelmingly identified o urse! ves as Croats".
618
Prilozi za povijest islamskog u BiH ... - knjiga prva
Adil nije bio samo predstavnik Islamske zajednice
u vicarskoj, se nalazio u delegacijama koje su
predstavljale muslimane Evrope, ali i same Bosne i Hercegovine.
Najpoznatiji takav jeste poziv Adilu da
na Samitu Islamske konferencije u Bagdadu r962. godine.
Naime, na ovu konferenciju su, uz Adila bili pozvani
i Smail i Haris Korkut. Ova je delegacija u Bagdad i otputovala.
na ovaj samit bila je pozvana i Islamska zajednica iz
Jugoslavije, odnosno tadanji reisu-l-ulema Sulejman Kemura.
Kako su tadanja jugoslavenska vlada i sam reisu-l-ulema Kemura
protestirali protiv prisustva i njegovih prijatelja ovom
samitu (tj. reisu-l-ulema Kemura je prijetio da napustiti ovaj samit
ukoliko se na njemu pojave "spomenuti emigranti kao predstavnici
muslimana Bosne i Hercegovine"), tako je organizator ponudio
intelektualcima status Ali,
emigranti i Korkut odbili su status ili
predstavnika muslimana i napustili su konferenciju "uz veliko
aljenje organizatora i rG
je, iz dubokih islamskih motiva, titio
emigraciju od nasrtaja, provokacija i unoenja dezorijentacije
od pojedinih humanitarnih i drugih organizacija sumnjive naravi.
Najpoznatiji primjer opreznog i odnosa
u istinskog islamskog duha emigracije jeste
raskrinkavanje antiislamskog djelovanja humanitarne organizacije koja
je radila pod nazivom "Dem'ijjetu-1-Islam".
(Kad god smo imali slobodan izbor, mi smo se preteno sa Hrvatima).
Ragib s pozicija tzv. Hrvata islamske vjeroispovijesti, jo "izvjetava"
lista Arabia da "danas u Jugoslaviji bilo koji musliman koji se izjasni da je Hrvat jeste
gonjen. Dobro poznati pisac Esad je takav On je otvoreno izjavio da je i
musliman i Hrvat, i bio je gonjen od vlasti".
Nakon petnaestak godina otkako su ove napisane i svih koje
smo u Bosni i Hercegovini preturili preko glave, jasno je da je vrijeme dalo za pravo
a ne "Hrvatima islamske vjeroispovijesti".
r6. Vidi: Bosanski pogledi, godite IV, br. 22.-23, mart-april 1963. (Vidi i pretisak, str. 277).
619
Enes
Naime, pedesetih godina ovog u se, bez nekakvih
za emigrante Bonjake vidljivih priprema pojavila organizacija
"Dem'ijjetu-1-Islam", koja je za sebe tvrdila da je humanitarna i
islamska ustanova. te organizacije bili su mahom posjednici
pasoa, dakle dravljani, ali su porijeklom bili
uglavnom iz muslimanskih zemalja biveg SSSR-a. Tvrdili su da
predstavljaju svoju maticu sa sjeditem, navodno, u San Francisku,
a da je ova organizacija samo ispostava, filijala.
Ovi "humanitarci" imali su u opremljene prostorije,
jako skup namjetaj, su "gala troili ogromna sredstva
na svoje aktivnosti. Za saradnike su traili uglavnom one
emigrante koji su bili na glasu po potenju, urednosti i u
emigrantskim sredinama gdje su dotad boravili. im je bilo
stalo da ovi emigranti budu dobro obrazovani i da imaju
dobre odnose kako sa emigrantskim krugovima, tako i sa arapskim
svijetom. Osoba po imenu Ibrahim obratila se, jednom prilikom,,
Muhamedu Pilavu i Adilu da "Dem'ijjetu-1-
Islam" eli proiriti i intenzivirati svoj rad i ukupne aktivnosti na neke
evropske zemlje, sve s ciljem, kako je tvrdio, prikupljanja i
emigrantima muslimanima.
Tako su iznijeli i ideju da se osnuje cijela organizacija "Dem'ijjetu-
1-Islama" za Evropu, a filijale bi bile u Austriji, Italiji i onim
zemljama gdje postoji broj muslimanske emigracije.
Bonjacima su nudili dosta primamljive poloaje, npr.
da bude sekretar za cijelu Evropu, dok su Ahmetu Balagiji, Smail u Bali
i Muhamedu Pila vu ponudili mjesta u filijalama ove organizaciji u
tri zemlje: Austriji, Italiji i Kako smo naprijed kazali, upadalo
je u ela ova "humanitama organizacija" ima mnogo novca i da se s
njime T ako su ponudili za ova mjesta, namjetenja i angairanja
velike u iznosu od nekolil<o hiljada dolara Osim toga,
"Dem'ijjetu-1-Islam" je ponudio i vrlo laskavu ideju za razmiljanje: da
se osnuje islamski univerzitet u u bi se podizanje i
ustanovljavanje potroili milioni dolara. "Dem'ijjetu-1-Islam" je
620
Prilozi za povijest islamskog u BiH ... -knjiga prva
imao te novce, te je sve na da ovi "humanitarci"
nisu to to za sebe tvrde.
Adil je posumnjao u njihove namjere, nije pristao
da s njima odbio je svoje sudjelovanje u svim
projektima i upozoravao druge Bonjake na svoje sumnje koje su
bile, kako se pokazalo, sasvim osnovane.
Naime, Adil je imao susret sa osobom koja se
predstavila kao Kemal. Taj je Kemal bio sekretar "Dem'ijjetu-1-
Islama" i ga je pitao, prvo, ko im daje novce za toliko
zamane projekte. Kemal, koji je vjerovatno bio
obavjetajni oficir onog sektora u je nadlenosti bio Izrael,
kazao je da ih, navodno, pomau muslimani iz SAD, Kanade, kao
i iz arapskih i islamskih zemalja. Ali, koji se kao
biznismen razumio u novac, i u to kako je tolike sume teko iz
donacija dobiti, posumnjao je u cjelokupnu aktivnost i u potene
namjere novca "Dem'ijjetu-1-Islama". je otkrio da
je, zapravo, osnovni i jedini cilj "Dem'ijjetu-1-Islama" bio da se
isprazne palestinski logori iz Libana raseljavanjem Palestinaca u
neke druge muslimanske zemlje, ali svakako to dalje od njihove
domovine. Ovim "humanitarcima" bilo je potrebno za
i realiziranje svojih ciljeva same muslimane kao egzekutore
svoga nauma. da bi u tu svrhu Bonjaci, usljed svog
dranja u emigraciji, bili najpogodniji, u njih se ne bi sumnjalo, to
je izbor "Dem'ijjetu-1-Islama" s umiljajem pao ba na njih.
Ima nekoliko argumenata da su ovo doista bili obavjetajci a ne
humanitarci. Prvo, "Dem'ijjetu-1-Islama" zamjerili su
Bonjacima zato pomau alirske i druge muslimanske izbjeglice. Tvrdili
su da se time Bonjaci izvrgavaju opasnosti kompromitiranja pred
Zapada, jer su, eto, "Alirci protiv Francuza". Drugo,
ove organizacije nisu htjeli starim i iznemoglim osobama
nacionalnosti, da oni nisu tu da bi "pomagali starce".
ova je organizacija bila sve agresivnija u svojim
jedno vrijeme da se potpisuju kojekakvi materijali i propagandni leci i
l
Enes
tekstovi protiv komunista u Sovjetskom savezu i drugdje i protiv
tretmana muslimanskih naroda. je
upozoravao svoje sunarodnjake na opasne namjere ovih "humanitaraca"
i nikada nije potpisao bilo koji njihov tekst.
tvrdi da je ovim otporom prema aktivnostima i zadnjim
namjerama "Dem'ijjetu-1-Islama" velika usluga na
konsolidiranju emigracije. Sa Bosanskim pogledima to je
konsolidiranje definitivno i ono je dobilo svoj subjektivitet.
17
Islamski rad Adila bio je ispunjen taktom
za sredinu u kojoj se djeluje.
Navedimo ovdje, uz na komentar, jednu pros1renu vijest
(Zurichsee-Zeitung od ro. marta r98r.) o otvaranju Islamskog
kulturnog centra u Cirihu, marta r98r. godine.
Vijest pod naslovom "Islamisches Kulturzentrum in Zurich ero:f:fnet"
(Otvoren Islamski kultumi centar u Cirihu) ima i svoj nadnaslov:
"Glaubensbewusstsein der Muslims vertiefen" (Produbiti vjersku
svijest muslimana).
Vijest na bosanskom glasi:
U Cirihu je proteklog vikenda, uz zatvorenu vjersku
otvoren Islamski kulturni centar. koraci biti izgradnja
damije, studentskog i doma.
Islamski kulturni centar u Cirilm realiziran je od strane Islamske
zajednice u vicarskoj govornog koja postoji
pet godina. U okviru ove zajednice osnovano je i udruenje
islamskih studenata Univerziteta i fakulteta u
Cirihu. U skladu sa Statuta koji se odnose na svrhu
postojanja Islamske zajednice, Islamska zajednica eli da
muslimanima koji borave u vicarskoj govornog
"pomogne u upranjavanju islamske religije" (bei der
Ausubung der islamischen Religion behilflich sein), a da
r;. Ove podatke dobili smo u komunikaciji sa gospodinom
fakodcr, o "Dcm'ijjetu-1-Islamu" vidi jo i u knjizi dr. Mustafe Bonjaci u
Sarajevo, r 996., str. I 29- r 30.
produbi vjersku svijest muslimana i spremnost na sluenje drugim
ljudima. Ona dalje slui kulturnoj i socijalnoj povezanosti njenih
u duhu islama. Islamska zajednica, medutim, dopustiti
da se njena islamska narav "nade pod utjecajem bilo kakvih
pravaca" (durch irgendvelche politische Richtungen
beeinflussen zu lassen). Islamskom zajednicom sada predsjedava
A dil (Die Islamische Gemeinschaft wir d
von Adi! u Upravnom odboru je, izmedu
ostalih, nekoliko docenata sa Univerziteta i
fakulteta Ciriha (dem Vorstand gehoren unter anderen auch
verschiedene Dozenten von und ETH Zurich an).
Iz ove proirene vijesti o otvaranju Islamskog kulturnog centra u
Cirihu zapaamo da je Adil u Islamskoj zajednici
razvijao vjerske, kulturne, socijalne, studentske ... aktivnosti.
Vijest posredno govori da su i Islamska zajednica
ispoljavali rezerve prema unoenju sadraja u djelokrug rada
Islamske zajednice. Jer mnogoljudna Islamska zajednica kojom je dugo
predsjedavao Adil sastavljena je od raznolikih narodnih
elemenata, pritom jo i emigranata, a u takvoj sredini aktivnosti
unijele bi itekakvu zbrku, pa i neeljene ekscese.
ta kazati na kraju ovog s razlogom nepotpunog poglavlja?
je ne eli damija
koje je pomogao ili je za njihovu izgradnju dao dio
novca, niti eli licitirati imenima islamskih knjiga i projekata koje je
sponzorirao ili kao vjerski i kulturni mecena pomogao.
takvom poduljem spisku nalazi se damija u Cirihu koju je
podigao, kako rekosmo, sa ejhom Sejidom bin en-
Nehejanom, kao i damiju na Kobiljoj Glavi u Sarajeva.
I institut je, dakako, i kulturna, ali i islamska institucija.
Dug je popis hajrata Adil-bega tim se
hajratima, s pravom se nadamo, progovoriti ire u zasebnoj knjizi.
Recimo na kraju da djela govore o pogotovu ona koja
ostaju nakon njegova kratkotrajnog ovozemnog ivota.
NERKEZ I OIVLJAVANJE
SAVREMENIH ISLAMSKIH STUDIJA
Nerkez je u Banjoj Luci I6. novembra I927. godine.
U rodnom gradu je i zavrio osnovnu i srednju kolu. Islamsko
obrazovanje je stekao u porodici, kao i u mektebima u Banjoj
Luci. Od ranih dana Nerkez je svojim talentom
privukao panju svoje okoline. Akademik Muhamed i
Nerkezov drug jo iz djetinjstva, o Nerkezu veli:
Nerkez je odmalehna bio veoma vrijedan, discipliniran, te nadasve
inteligentan i u svemu. Ako je trebalo u kolu on je
bio najbolji ako je trebalo igrati lopte on je bio najbolji
ako je trebalo Ja-sin, on je i tu bio prvi.'
T okom Drugog svjetskog rata i nakon njegovog zavretka
svoje srednjokolsko obrazovanje i upisuje se (I947 godi.11e)
na Pravni fakultet u Sarajevu, gdje je diplomirao I95L godine.
Istakao se kao student, te je I95L godine na Pravnom
fakultetu izabran za asistenta na predmetu Historija doktrina.
Tih je godina u vie navrata aplicirao za dobijanje
stipendija, a jedan takav aranman poao mu je za rukom I953
godine, kad se na specijalizaciju u N ansi (Francuska), gdje boravi
est mjeseci.
Nerkez eljan znanja i kvalitetnog studija, opet je
konkurisao za stipendije, te je u akademskoj I 9 5 4.-I 9 5 5.
godini boravio u Parizu kao stipendist vlade Federativne narodne
republike Jugoslavije i vlade Francuske. U ovom je periodu
zavrio studije iz savremenih doktrina na Visokoj
koli za nauke u Parizu.
r. Muhamed Po huaj jedne duhovne biografije, izd. "Avicena", Sarajevo, 1999.,
str. 3 8.
625
Enes
Godine r 9 5 5. Nerkez se u Sarajevo, kada na
Pravnom fakultetu nastavlja svoju asistentsku karijeru. je bio
talent i u pisanju, pero i pisanje su mu ili od ruke, te u ovom periodu
objavljuje rasprave, i studije uglavnom u tadanjim
drutvenim Iz ovog perioda
zapaena je i studija vizija Dantea Alighieria.
Ovim je studijama, a posebno studijom vizija Dantea
Alighieria, mladi nagovijestio da predmet njegovog
interesiranja biti pravo, filozofija, povijest kultura
i civilizacija.
Interesiranje za filozofiju, sociologiju, filozofiju itd.
opredijelilo je da I957 godine raditi kao asistent
za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Jednako tako Nerkez angaira se i u sklopu tadanjih
kulturnih i obrazovnih projekata. Godine I9 57 bio je postavljen'
za direktora univerziteta u Sarajevu, i ovu dunost obavlja,
skoro dvije pune godine.
Nerkez i narednih godina neumorno radi na planu
kulture, te je u periodu od 1960. do 1962. godine direktor Narodnog
pozorita u Banjoj Luci.
Odlazak u Zagreb
Ipak, godina 1962. jeste prekretnica u ivotu, radu i
djelovanju Nerkeza Naime, on je (26. decembra
1962.) izabran za na predmetu Historija
doktrina na Fakultetu nauka u Zagrebu.
i grad Zagreb pruit Nerkezu sve ono
to nije naao u tadanjem Sarajevu i tadanjoj Banjoj Luci, a
ponajprije slobodu rada i miljenja. je svoja glavna
djela napisao i objavio u glavnom gradu Republike Hrvatske,
pa i ona o islamu kojima je dao trajan u naem islamskom
miljenju u drugoj polovini XX
626
Dakle, od 1962. godine pa sve do iznenadne smrti (r4. decembra
I98 s.), podaruje javnosti jedan intenzivan
i ivot i ubrzo na ugled
kao jedan od njegovih profesora. Rado je kao
univerzitetski nastavnik, kao ugledni autor, prevodilac i publicist
vrijednih knjiga s doktrina, filozofije,
kulture, civilizacije, povijesti, islamologije.
Prevodio je sa francuskog, engleskog i italijanskog
jezika. U zapaeno i angairanje Nerkeza
treba ubrojiti i njegovo dugogodinje u poznatoj
sarajevskoj filozofskoj biblioteci Logos, gdje je bio redakcijskog
odbora.
U karijeri Nerkeza potrebno je spomenuti
i 1976. godinu, kad je doktorirao na Pravnom fakultetu u Ljubljani
s temom Ideja demokracije u Proudhonovu djelu.
Napisao i preveo cijelu biblioteku
Nerkez je napisao i preveo cijelu biblioteku. Prema
bibliografiji koju je nedavno objavio njegov asistent Dimitrije
2. danas ugledni biblioteka
obuhvata naslove:
Knjige:
r. vizija Dantea Alighieria, izd. V. Maslea, Sarajevo,
I964.
2. Historija doktrina I-II, izd. Naprijed, Zagreb, 1970.
3 demokracija i partija - Prilog
problematiziranju reforme SK, izd. Centar za aktualni studij,
Zagreb, 1970.
z.. Vidi: Bio-bibliografija Nerkeza koju je priredio Dimitrije (dodatak
drugom svesku ProfJasti Zapada Oswalda Spenglera, Zagreb, z.ooo.).
627
Enes
4- kultura Islama I, vlastito izdanje, Zagreb, I973
5 Uvod u Kur'an, vlastito izdanje, Zagreb, I976.
6. kultura Islama, II, vlastito izdanje, Zagreb, I976.
7 Leksikon Islama, izd. Svjetlost, Sarajevo, I990.
Prijevodi:
r. Vittorini, Elio, Crveni karanfil, izd. Depna knjiga, Sarajevo,
I957
2. Didro o religiji, izd. Svjetlost, Sarajevo, I9 59
3 Voltaire, Antireligiozni spisi, izd. Svjetlost, Sarajevo, I959
4- Cuvillier, Annand, Uvod u sociologiju, V. Maslea, Sarajevo, I96r.
5. Halbach, Paul Dietrich Freiherr, ili
ispitivanje i posljedice religije, izd. Rad, Beograd, I963.
6. Camus, Albert, Mit o Sizifu, izd. V. Maslea, Sarajevo, I96L.
(drugo izdanje I987.)
7 Gurvitch, Georges, Savremeni poziv sociologije, V. Maslea,
Sarajevo, I96 5.
8. Jodl, Friedrich, Istorija etike kao filozofske nauke, sv. I - II.
izd. V. Maslea, Sarajevo, I963. (drugo izdanje I975 .)
9 Friedmann, Georges, Problemi u industrijskom
mainizmu, izd. V. Maslea, Sarajevo, I964.
I o. Parika komuna: originalni zapisnik 3 I. sjednice, izd.
za aktualni studij, Zagreb, I97L
I I. Friedmann-Naville, Sociologija rada, preveo zajedno sa
Sadetom izd. V. Maslea, Sarajevo, I972.
I2. Levinas, Emmanuel, Totalitet i izd. V. Maslea,
Sarajevo, I976.
I}. Corbin, Henry, Historija islamske filozofije, sv. I, izd. V.
Maslea, Sarajevo, I977 (drugo izdanje I987.)
I4. Hamidullah, Muhammed, Muhammed, a. s., sv. I- II, vlastito
izdanje, Zagreb, I977
628
r 5. Bisio, Bruno, Psiha i droga, vlastito izdanje, Zagreb, r 977.
r 6. Hammer, Joseph von, Historija Turskog (Osmanskog)
Carstva, vlastito izdanje, Zagreb, 1979
17. Spengler Oswald, Propast Zapada, sv. I-II, Demetra, Zagreb,
1977. (prvi svezak) i 1999. (drugi svezak).
Znanstveni i
r. Bab ef- revolucionarni tribun ugnjetavanih, Pregled r r- rz/
1953
2. Odnos revolucije i prava, Pregled 3/1954
3 Problemi advokature u Platonovim djelima, Godinjak
pravnog fakulteta u Sarajevu br. z/I954-
4 ideje glosatora, Godinjak Pravnog fakulteta u
Sarajevu br. 3/r 9 5 5.
5. O kritici marksizma u zapadno-evropskoj literaturi, Pregled
311955
6. ideje velikih srednjovjekovnih jeresi,
Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu br. 4/19 56.
7. Holbahova misao, uvod u vlastiti prijevod g

8. Religija i politika, izd. Omladinska 1957.
9. Drutveni poziva, Pregled, r/ r 9 5 7.
ro. prospektiva i metafizika prava, Pregled
5-6!r9 57
II. Marks o birokratiji, Pregled, s-611957
12. Dante vivente, Pregled, 7-8/r9 57
13. Egzistencijalizam u pravu, Pregled, ro/1957
14. Lenjin o revoluciji, Pregled, rr-rz/1957
15. Sociologija i akcija, 22. o6. 1958.
r6. Intima i kultura, 12.04; 19.04; 26.04, 1959
629
Enes
17. Industrija i kultura, Izraz, 6/r9 59
r 8. Didro i religija, uvod za vlastiti prijevod
19. Moralna teina ateizma, Odjek, 4/19 59
20. Kultura i tehnika, 25.0LI959
2r. Drama savremene kulture, Putevi, 2/r96o.
22. Kultura i komuna, Pregled, 3/1963.
2 3. Problemi nastavnog plana Fakulteta nauka,
misao, r/r964-
24- Epohalna valencija politike i razvitka nauke,
misao, 3/196 5.
2 5. Marksov konspekt Dravnosti i anarhije Bakunjina, Pregled,
3lr965.
26. Marks i Bakunjin o Parikoj komuni, Pregled, r-2/r966. i 3/
1966.
27. SKJ- snaga soc. sistema, misao;
r/r967.
28. Ljudski svijet demokracije, misao, 4/1967.
29. Socijalizam kao demokracija, Pregled, 5-6/r968.
30. Thoma Morus, Pregled, 7-8/r969.
3r. Revolucija i komunizam, Pregled, rr-r2/r969.
32. Aspekti ideologije nove ljevice, Zbornik Drutvo-revolucija-
omladina, str. 7 4-90, Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb,
I969.
3 3. demokracija i kultura,
misao, r/1970.
34 misao i emancipacija ene, ena, 2/1970.
3 5. suvremenosti Lenjinova djela, Pregled, 7-8/1970.
3 6. Partija u slubi klase, Nae teme, 3/1970.
3 7. Globalna strategija savremenog socijalizma i problem nacionalne
emancipacije, Zbornik: Socijalizam i nacionalno pitanje, str. 4 7 ., 1970.,
Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, 1970.
630
Prilozi za povijest islamskog miljerua u BiH. .. -knjiga prva
dostojanstva islamskom nauku
Prvi pogled na djela Nerkeza koja je napisao,
preveo ili priredio s islamske leksikologije, kur'anskih
studija, filozofije, kulture, civilizacije ... podaruje dojam
i opsenosti. To pokazuje da se jedna od mnogobrojnih
nakana Nerkeza u radu na ovim djelima sastojala u
dostojanstva islamskim studijama kroz obnavljanje ne
samo kvalitetnih obrazaca u tretmanu islama nego i
posredstvom obnavljanja onog pukog kvantitativnog kad je
posrijedi islamska knjiga. Nerkez nas je svojim
golemim knjigama podsjetio, u vremenima druge polovine XX
i u ovim prostorima, na strahopotovanja vrijedne
tomove djela islamske klasike, koji su
uljepavali svjetske biblioteke. islamskoj knjizi na ovim
prostorima dostojanstvo, ne samo i i
opsenosti, prinosi Nerkeza su doista tako veliki da
se nijednog autora s islamskih studija na Balkanu i u
ovdanjim jezicima s njime ne moe usporediti.
Pogotovu smo duni odati priznanje podvigu Nerkeza
i zbog da je njegov islamoloki opus prispio u tjeskobnim
vremenima malehnih knjiica, mravih broura i stidljivog
znanstvenog diskursa o islamu.
Sa svojom hrestomatijom kultura islama (dva sveska)
Nerkez je I973 i I976. godine bacio rukavicu ne samo
naem tadanjem oskudnom znanstvenom diskursu o islamu, i
angamanima Islamske zajednice i ljudi koji
su u njoj tada radili.
Nerkez se ovom hrestomatijom i potonjim djelima s
islama legitimirao kao iznimno snane erudicije,
marljivosti, znanja i u savremene i zapadne
islamoloke trendove.
631
Enes
Islam kao vjera, kultura, civilizacija, povijest, pravo ...
Nerkez je djelovao u vrijeme utemeljenja i razvijanja odsjeka
za "islamske studije" na evropskim i zapadnim univerzitetima. Kao
poligloti, su bili poznati dometi francuske, engleske
i i talijanske orijentalistike. je izvrstan poznavalac djela H.A.R.
Gibba, I. Goldzihera, L. Gardeta, G. C. Anavatija, E.G. von
Grunebauma, L. Massignona, H.l.aousta, R. A. Nicholsona, H. Corbina
itd. Ali suvereno poznaje i savremene islamske autore: Omara
Farukha, M. M. Sharifa, S.H. N asra, Fazlura Rahmana, M. Siddikija i
druge. U nmogobrojnim hrestomatijama pomiruju se
ultraislamski i stavovi i tenje.
Evropskom izumu tzv. "Islamic Studies" kao univerzitetskom
odsjeku u sklopu kojeg je islam dobio svoju akademsku regiju,
je imao niz zamjerki, prije svega zbog to je
ideologija orijentalizma i evropocentrizma bila u samoj sri projekt;a
ovakvih islama.
Nerkez nudi svoju vlastitu koncepciju islamskih studija
s ciljem predstavljanja islama u njegovoj unutarnjoj originalnosti i
jedinstvenosti i vanjskoj mnogodimenzionalnosti. Islam za Nerkeza
"predstavlja veoma sloeni i osebujan splet raznovrsnih
aspekata, tvorbi i ostvarenja, da ga je veoma teko podvesti samo
pod jedan imenitelj koji bi bio u stanju izraziti, makar i saeto, sva
njegova kao i unutranje i intencije. Zato
kratke signature, kao to je teologijska, unutar samog islama,
da je Zadnja objava ili da je, kako se dosta rado iskazalo u
redovima, samo nova hereza, odnosno da je,
prema srednjovjekovnim piscima, arabizirani judaizam, kada
bi bile definitivne odrednice, ne najmanje dananjem
svu i svojevrsnost islama kao kulturnog sistema". 3
Ovo je prolog kojim najavljuje svoje zlata vrijedne to move
o islamu, o "svojevrsnosti islama kao kulturnog sistema". Usporedimo
3 Ncrkez kultura islama, I, Uvod, Zagreb, 1973., str.17.
632
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH. .. - kl'Uiga prva
li tek ovlano ovaj ulomak, njegov stil,
dostojanstvo, i arm ... , sa oskudnim stilom islamske broure
toga vremena koji je bio krajnji domet Islamske zajednice u SFR
Jugoslaviji, da misija Nerkeza nije bila za jedno
ljeto. Huseina Hilmu Neimarliju i jo malobrojne
izuzetke, onovremeni diskurs o islamu karakteriziralo je sricanje ubogo
uskih i usahlih opetovanja o islamu koje je posvuda doprinosila
uskogrudosti i zatvaranju u sebe.
Sada se javlja Nerkez koji islam razmatra kroz, kako
je volio i napisati, "planove" njegove ostvarenosti,4 kroz
mnogobrojne prizme polivalentnosti i naporednog bujanja
teologijskih, kulturnih, civilizacijskih, filozofijskih, pravnih,
knjievnih, znanstvenih ... rukavaca ove vjere.
Kad je posrijedi islam, je svoj Weltanschauung iskazao
prije svega redukciju islama na suhopamu vjeru koja je
reducirana na deklamovanje kratke tablice njenih temeljnih
istina. Za "islam nije samo vjera, nego i stil ivota, kojim se
oblikuje egzistencija, svakidanjost i ponaanje njegovil1 pristaa. Ili
drugim islam nije samo teologijski nego i kulturni sistem" .s
od ovog islama, odnosno akcent na
islam kao kulturu, Nerkez je doao do razumijevanja
Kur'ana, koji se "ne moe razumijevati samo opetovanjem,
njego vili sureta i ajeta i uz njili vezanih vjerskih stavova ili
pouka. Nije dovoljno ni samo tradicionalnih miljenja i
objanjenja, pa ni hadiskih sentenci i izreka".
6
To za tei jeste razvoja
islama" koja je protivna "odravanju islama na razini
velike ali prohujale prolosti" .7
4 Vidi, npr., poglavlje "Kur'anski planovi" u hrestomatiji Uvod u Kur'an, koju je priredio
Nerkez Zagreb, 1976., str. xxx.
5 Uvod u Kur'an, str. III.
6. Isto, str. III.
7. Isto, str. III.
633
Enes
Nerkez je svojim knjigama naim ovdanjim prilikama'
raskrivao mnoge horizonte razumijevanja islama. Po njemu islam
je prilog humanizaciji svijeta"
8
, islam sadri koncept
"skrbi za siromane do koncepta ravnopravne zajednice",
9
islam je
"afirmacija zemaljske egzistencije do zapitanosti o svrsi
i smislu ivota". ro
islamske studije u nas utemeljuje na koji je
viestoljetnom ivom iskustvu islama u ovom regionu june Evrope.
je imao povjerenja u ovdanje viestoljetno ivljenje i
islama koje je i do njega valjano domailo. K tome,
svoje islamske studije namjenjuje i muslimanskom i
nemuslimanskom
U sklopu hermeneutike islam stanuje i uiva pravo
u vjeri i na njoj utemeljenoj kulturi, u povijesti tokom
koje se islam ostvaruje i kao civilizacija, u etici i pravu ...
afirmacija univerzalnosti islama
Nerkez u svojim djelima islamu posebno
afirmira univerzalnost islama. Islam je svjetski fenomen naprosto
stoga to je sama svjetska povijest islamom.
Mnoge su stranice na kojima govori o islamu kao
"jedinstvenoj civilizaciji", "jedinstvenoj inspiraciji", "jedinstvenoj
duhovnoj perspektivi", "jedinstveno orijentiranoj etici", "jedinstvenom
stilu ivota".
Nerkez prvi put u nas i u naem jeziku tematizira univerzalne
aspekte islama da je fenomen islama "potvrdio religioznu
vjerodostojnost" koja je "apsolutno apsorbirala glavne
snage" drevnih civilizacija i kultura onog to se, kako bi kazao TI1omas
Mann, u "dubokom zdencu prolosti" zove Stari svijet.
8. Isto, str. V.
9 Isto, str. V.
IO. Isto, str. V.
634
Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH ... - ki"Uiga prva
filozofija, babilonska astronomija i matematika, perzijska
knjievnost, indijska samoza tajnost, rimsko pravo ... , sve je to, tvrdi
Nerkez dobilo ansu opstanka u "apsorpcionim snagama
islama".
Naim studentima predstoji teorija o
islamu kao nastrojenoj" duhovnoj perspektivi i
kao vjeri koja je bila tolerantna spram, kako on kae,
spojeva". Magija islama, tvrdi Nerkez u tome to
se u svakom spoju" izraava "originalno" i ne
nestaje. Svjetski karakter islamske kulture i civilizacije je, prema
graditeljski prosperitet, mobilnost i puni
procvat ljudi, naroda, dobara, sredstava, ideja, iskustava ... n
Ukratko, arhitektonski pejza islama iz sebe nije ekskomunicirao
nikoga, ni ni jevreje, ni mage, ni hinduse, ni budiste ... Niti
je ekskomunicirao njihova vjerovanja, nazore, filozofije ...
Nerkez je u svojim studijama i hrestomatijama o
islamu tragao za odgovorom na pitanje koliko savremeni
svijet duguje islamu kao, kako on kae, "jednoj velikoj kulturi na
osnovama su izrasli i ive toliki narodi".
T o je bio njegov zahtjev da se traga za sintezom. Na interes u
Bosni danas za obuhvatnim sintezama islama taj
zahtjev.
r 1. Vidi ire: N. kultura islama, I, str. 28. i dalje.
635
AKADEMIK MUHAMED
I PITANJE BOSANSKOG DUHA U TRADICIJI
I KULTURI BOSNE
Muhamed filozofski pisac, esejist i
je 3 augusta 1929. godine u Banjoj Luci. porodica
spada u stare bosanske begovske porodice prvoga ranga u vrijeme
Osmanske imperije. za vrijeme Austro-Ugarske porodica
visoko je pozicionirana u Zemaljskoj upravi.
Osnovnu kolu i realnu gimnaziju Muhamed zavrio je
u Banjoj Luci. Jo kao gimnazijalac otiao je u Titov partizanski
pokret. Za vrijeme II svjetskog rata Muhamed je izgubio
oca, dva brata i sestru.
Nakon II svjetskog rata, 1948. godine, Muhamed se
upisuje na studij filozofije i sociologije prvo u Beogradu, a potom se
prebacuje u Zagreb.
Studij filozofije i sociologije zavrio je 19 52. na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu. je tokom II svjetskog rata i neposredno
nakon njega bio partije Jugoslavije, ali je iz ove
partije bio jer se protivio ukidanju zara (tradicionalnog
". Za profesora Muhameda sam prvi put I975 godine kao Gazi
Husrev-begove medrese. Tada, a i kasnije, moja medresanska generacija je njegove
tekstove u sarajevskim Dijalogu, Pregledu, Odjeku, ivotu.
rado se na kojima nam je profesorica historije u Gazi
Husrev-begovoj medresi, merhuma Zehra oe, reisu-l-uleme Sulejman-ef. Kem ure,
savjetovala da rasprave profesora Muhameda o Bosanskim
muslimanima kao autohtonom evropskom narodu i o islamu kao svjetskoj religiji.
se da smo te rasprave prepisivali, jer su u naoj sredini kopir-maine bile tada jo uvijek
rijetka stvar.
Tada sam od svojih starijih profesora doznao da je pedigreom profesor
i dubokim korijenima vezan za intelektualno-ulemansku tradiciju Bosne
i Hercegovine, da je u njegovoj porodici znalo biti i po nekoliko hafiza u istoj generaciji.
637
Enes
muslimanskog pokrivanja lica u ena). Od I950. do I962.'
godine, kad je stekao grad us doktora filozofskih nauka, je
radio u Nacionalnoj biblioteci u Sarajevu. Neko vrijeme radio je u
Drugoj enskoj gimnaziji u Sarajevu, kao i na
univerzitetu.
Sa stjecanjem doktorata I962. godine, se zapoljava
kao docent na Filozofskom fakultetu Sarajevskog univerziteta. U
zvanje vanrednog profesora biran je I968. a u zvanje redovnog
profesora izabran je I 97 4- godine.
Muhamed izabran je I978. za dopisnog, a I986. godine
i za redovnog Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine. Napisao je i objavio preko.deset knjiga i na stotine
studija i eseja iz filozofije i sociologije, zatim iz
pokreta, socijalizma, komunizma i sl. Njegovu knjigu Lenjin -
monografija njegove misli kritika je sa velikim pohvalama.
Poznata mu je i knjiga Marksizam i suvremena filozofija - Studije iz
suvremene filozofije, koju je objavio u sarajevskoj filozofskoj
biblioteci "Logos" I 97 5. godine. T ak oder, kritika je
ocjenama i knjigu Filozofija jezika (Sarajevo,
I987. godine).
Zbog svojih stavova u filozofiji, Muhamed je nekoliko
puta bio izbacivan, pa potom iznova priman, u
partiju, odnosno Savez komunista.
Akademik Muhamed objavio je i nekoliko knjiga, kao
i stotine i intervjua, o svojoj dragoj domovini Bosni i
Hercegovini. Te njegove knjige govore o geografskim,
demografskim, historijskim, kulturnim i
vezanim za ovu zemlju.
Akademik Muhamed je i danas, kad ivi svoje prve
penzionerske dane, aktivan i radin Posvuda je
prisutan, u tampanim i elektronskim medijima, na
manifestacijama, kao i na narodnim islamskim ceremonijama (kao
;to je npr. manifestacija Ajvatovica).
538
Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bil-I... -knjiga prva
koncept islama
Odmah recimo da u ovom naem kratkom osvrtu biti
o Muhamedu kao bosanskom ideologu klase,
niti o Muhamedu kao filozofu, esejisti, itd.
Naprotiv ovdje se pozabaviti samo onim crtama iz djela i
Muhameda koje su relevantne za ovu nau knjigu.
Prvo studentsko poznanstvo sa miljenjem i idejama akademika
Muhameda te njegovim idejama i miljenjem o
islamu posebno, zaimao sam I979 godine, kad nam je profesor
Husein-ef. na Fakultetu islamskih nauka govorio o profesoru
i njegovim tezama, onim koje je eksplicirao na
simpoziju u Cavtatu 1978. godine. Ovaj su simpozij
vlasti osudile zbog toga to je akademik iznio tezu da
revolucionarne ideje ne treba pripisivati samo pokretu,
i- islamu! To i tako u Bosni tog vremena je potpisati
sebi dugogodinju zatvorsku presudu!
Ali Muhamed je i vlastima bio
ugledan profesor, toliko ugledan da je takvo to o islamu mogao
javno i i, to je jo vanije, zbog ne zavriti u zatvoru!
Profesora Husein-ef. Dozu, koji je pripadao reformatorskom
teolokom rukavcu miljenja u takozvanom islamu,
oduevio je referat profesora Muhameda izgovoren pred
filozofima i sociolozima u Cavtatu.
Profesor tada je odvano progovorio "o islamu kao
religiji koja njedri revolucionarne ideje" i koja "i danas
revolucionarnom inspiracijom".
Husein-ef. i sam je u ovim na svoj vidio
potvrdu svoga promiljanja islama kao a ne
sistema ortodoksije i ortoprakse!
Uslijedila je potom polemika o "govoru iz Cavtata i
islamskim revolucionarnim skretanjima", koja je zabiljeena u
tadanjoj tampi.
639
Enes
Akademik Muhamed je, zapravo, svojom "Cavtatskom'
besjedom" sa pozicija filozofskog, a ne teolokog mislioca,
dokazivao tezu da se "revolucionarnost ne moe svojatati", da
"revolucionarnost i progresivnost nije privatno vlasnitvo",
pogotovo kao ideja nije privatno vlasnitvo klase
se avangarda, kakvog li apsurda, upravo i zalae
za ukidanje svakog privatnog vlasnitva!
I druge ive svjetske ideje, kazao je akademik u Cavtatu,
napose one ideje koje su neodvojivi dio velikih svjetskih religija,
mnogolike ideje islama naprimjer, mogu njedriti i jesu njedrile
djelotvoran revolucionarni i preporoditeljski duh, kao i
miljenje, te su, tavie, upravo veliki svjetski religijski sistemi u
dosadanjoj povijesti i pokretali narode na
korake preporoditeljske prakse.
Akademik ovim se postavkama i tezama, a posebno,
njihovom hrabrom odbranom, svrstao one evropske filozofe
koji su razlono proricali, nagovjetavali i dokazivali silazak
socijalizma i komunizma sa svjetske pozornice i bili vjesnikom
tradicionalnih religijskih sistema, napose islama i
Za takvo to trebalo je hrabrosti, odvanosti i intelektualnog
dostojanstva. A miljenje akademika u tome nikada nije
oskudijevala.
Stoga je angairanje akademika rado u Bosni,
dok je njegovo miljenje sa respektom sluano u tadanjim teolokim
i ulemanskim krugovima koji su doista bili, ili su se pak
eksterminiranim iz drutvenih tokova.
Akademik Muhamed u svojim je javnim nastupima
ukazivao na fenomen Poljske i Irana. Kao filozof je analizirao
i "gibanja povijesti ulicama Gdanjska i Teherana, Varave
i Tabriza". Govorio je da mi ove ne moemo razumjeti
shematiziranim i klieiziranim
povijesti. Iako su poljska i perzijska gibanja po svojoj formi
revolucionarna, nosilac tih revolucinarnih tokova ovaj put nije
640
klasa, put, tj. religija, islam i Poljaci
i Iranci nisu traili vie kruha, negoli vie slobode, vie vjere!
Daleko od toga da se pomisli kako je profesor u ovim
svojim analizama izvrio hidru iz filozofije u teologiju. Naprotiv
profesor uvijek je kao filozof dostojanstvene liberalne
provenijencije ukazivao na da su bosanski teolozi s kraja
sedamdesetih i osamdesetih godina XX bili
nespremni znakove na horizontima nadolog
doba vjere.
Profesor je, u bosanskoj javnosti znamenit i kao
objektivni teoloke zatvorenosti i ulemanske zatucanosti i

Posebno vana uloga, rekli bismo hrabra intelektualna misija
akademika Muhameda sadrana je u njegovoj odbrani
autohtonosti islamske kulture i civilizacije na ovom naem
bosanskom evropskom tlu.
Stoga tvrdimo da je tekst profesora Muhameda iz r 967.
godine - "Bosanski duh u knjievnosti - ta je to?" - relevantno
i kao visprenu intelektualnu odbranu knjievnih, kulturnih i
civilizacijskih prinosa bosanskog duha, a taj bosanski duh nezamisliv
je bez svoje muslimanske, odnosno islamske komponente, kako on
voli kazati.
Naime, u ovom znamenitom eseju akademika eseju u
kojemu je spojena intelektualna hrabrost i enciklopedijsko znanje,
a koji je napisan u povodu bosanske recepcije Dizdarevog Kamenog
te recepcije djela bosanskih knjievnika
... , vrhuni ideja koja, s i pouzdanim
jamstvom, tvrdi da je muslimanska, to jest knjievna
komponenta u Bosni ovdanja i nezaobilazna, a ne
orijentalna, tamoodnekudanja!
641
Enes
K tome, ovaj esej akademika posee za tada rijetko-
sluanom i uglavnom proskribiranom sintagmom "hiljadugodinji
bosanski kontinuitet". Profesor Muhamed kae:
... (je) u naoj hiljadugodinjoj bosanskoj povijesti i
ne samo ostatke nego i kompletna djela koja u sebi sadre
i skrivaju ovaj duh, koji je Bosnu odrao kao cjelinu, kao povijesnu
opstojnost, kao i misao, iza koje bi moda leao i jedan duh!
Ovaj tekst akademika svrstavamo u antologijske i u
najljepe tekstove bosanskog, muslimanskog i, par excellence,
islamskog filozofskog duha. Ovaj rad svrstava profesora
nae tradicionalne mislioce kao to su: Abdullah Bonjak,
Ibrahim ejh J ujo, Allamek itd.
Proniknemo li u ezoteriju ovog slavnog eseja profesora
zapazit da on brani pravo na islamskoj kulturi i
civilizaciji u Bosni i Hercegovini, te, dakako, i u Evropi.
Akademik dokazuje da je islam u Bosni izrat
kontinuiteta, a ne diskontinuiteta, bosanskog duha, argumentira
da je islam u Bosni dostigao civilizacijske i kulturne visove svjetskoga
ranga.
Bosanski duh, dakle, jeste i islamski duh, te preko ove duhovne
forme i norme Bosna u svjetsku povijest i tako nadilazi
provincijalizam i tribalizam Balkana.
U svojim knjigama, esejima i intervjuima o Bosni t'e
napose u svojim razmiljanjima o islamu, akademik
meritorno da se islam u Bosni i Hercegovini izrazio i kao
vjera, ali i kao filozofija, kao vie pjesnitvo, ali i kao visoka kultura
gradnje, stanovanja, odijevanja, putovanja, ukratko visoko
sofisticiranog urbanog i civiliziranog ivljenja.
Nesvakidanja intelektualna hrabrost
Enciklopedijsko obrazovanje i nesvakidanja multidisciplinarna
akademika rezultirala je i nesvakidanjom
642
intelektualnom i njegova nastupa, rekli bismo
njegova "garda". Stoga, miljenje i angairanje profesora
i onda kad je govorio o islamu", nikada nisu imali ravnodunu
recepciju u Bosni, pa i ire.
To najmanje dvije njegove osobne crte. Beg musliman po
prolosti i sadanjosti i musliman filozof po miljenju i angairanju,
sve to ujedno doprinosi da je akademik Muhamed
neponovljivi lik u hiljadugodinjoj bosanskoj tradiciji.
Istaknimo da je akademik svojim mentorstvom
obrazovao veliki broj magistara i doktora nauka, a svojim
recenzijama pomogao da se pojave vrijedna djela u vremenima koja
tim djelima nisu bila nimalo naklonjena, npr. djela Alije
i Erefa Naime, Muhamed je bio recenzent
djela Islam izmedu Istoka i Zapada, koje se pojavilo
r990. godine na bosanskom jeziku. u
vremenima Muhamed je bio i recenzent
Mevluda (spjeva u Muhammedu, a.s.).
Ovi primjeri, ali i drugi, koji biti predmet istraivanja,
pokazuju da je profesor batinik, uvjetno liberalnog
islamskog filozofskog miljenja, onakvog kakvog je
njegov imenjak Muhammed Abduhu iz Egipta.
Akademik Muhamed ostaje u naem bosanskom
islamskom miljenju kao lucidan branitelj islama i islamskog prava
na Evropu. A drugim to da je branio pravo
Bosne i Bonjaka na dostojanstven opstanak u Evropi.
,,. na godinjicu stranih u SAD-u r r. septembra 2oor. godine, dakle
Ir. septembra 2002. godine, u izdanju El-Kalema iz tampe je izala knjiga
"Islam i teror" u kojoj on odbija svaku vezu islama s terorizmom.
643

Prilozi Za Povijest Islamskog Misljenja

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Prilozi Za Povijest Islamskog Misljenja

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Prilozi za povijest islamskog u Bil-L.

Jl.9->i c...!l_rt: i! ... alJI

tj. stavovi, miljenja,

u kutbijanskoj verziji njihove ideologije. Valjda

ali, da bi se cijela procedura

), podne je od vremena kad Sunce krene sa sredine neba

J..)L:. 0-'-'-'lj 4.3l1z.ill

Das könnte Ihnen auch gefallen