You are on page 1of 153

SVEUILITE U ZADRU ODJEL ZA ARHEOLOGIJU

Neolitik
skripta za studente
-mitar-

2013

1.

IZDANJE

Sadraj
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA ................................................................................................... 3 POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE ................................................................................ 9 OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA....................................................................................... 12 NEOLITIK BLISKOG ISTOKA ................................................................................................ 16 PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE .............................................................................. 30 KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE ...................................................................................... 36 NEOLITIK CIPRA ................................................................................................................. 42 NEOLITIK EGEJE ................................................................................................................. 47 8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. KRETA ......................................................................................................................... 55 EGEJSKI OTOCI KIKLADI ........................................................................................... 56 PELOPONEZ ................................................................................................................ 58 SREDINJA TRAKIJA I ISTONA MAKEDONIJA ............................................................ 61

NEOLITIK MAKEDONIJE ..................................................................................................... 63 NEOLITIK BUGARSKE ....................................................................................................... 70 NEOLITIK RUMUNJSKE .................................................................................................... 75 NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUJA (MAARSKA) ........................... 79 NEOLITIK SRBIJE .............................................................................................................. 87 NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE ................................................................................... 98 NEOLITIK HRVATSKE ..................................................................................................... 112 JADRANSKA ZONA .................................................................................................. 112 KONTINENTALNA ZONA ......................................................................................... 129

15.1. 15.2. 16. 17. 18. 19.

ZAKLJUNA RAZMATRANJA PJZ II .............................................................................. 142 GUDNJA VIESLOJNO PRAPOVIJESNO NALAZITE ..................................................... 146 IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA ............................................................. 148 POPIS LITERATURE ........................................................................................................ 149

1. NEOLITIK I NEOLITIZACIJA

Neolitika revolucija izraz je prvi uveo Vere Gordon Childe (1892 1957); sintetizirao je sva znanja prikupljena do polovice prolog stoljea; prekretnica u ekonomskom smislu. Djela V.G. Childea: - ''The dawn of european civilization'' ''Man makes himself'' ''Progress and archaeology'' ''What happened in history''

Neolitika revolucija je dugotrajan proces sveukupne povijesti, a revolucionarnost procesa se oituje u mijenjanju stotinama godina procesa fraza ''ruke u usta''. Naputanje nomadskog naina ivota temeljenog na lovu i sakupljanju jestivih plodova i poetak osnivanja dugotrajnih naselja u kojima poinje domestifikacija ivotinja i kultiviranje biljaka.

V.G. Childe

njegovo djelo

kasni neolitik srednji neolitik rani neolitik pretkeramiki (PKN) neolitik (A,B,C) protoneolitik Zapadna Europa (4500. 4000. BC) Bliski Istok (C14) inicijalno ishodite neolitike revolucije (10 000. 9 000.)

5000 godina je bilo potrebno da se neolitika revolucija prenese iz Bliskog Istoka do Zapadne Europe. Nema jednog sredita neolitizacije, ak ni unutar samog p lodnog polumjeseca. Tu se mogu izdvojiti najmanje 3 sredita: zapadni obronci i doline Zagroz planine (Kurdistan) Karim Shahir kultura breuljkasti dio turske Mezopotamije i juni anatolski plato Levant od junih obronaka Taurusa na sjeveru do Sinajskog poluotoka na jugu Kraj plejstocena (gornji holocen) 22 000 14 000 BC; - smjene meuledenih i ledenih doba, velike temperaturne razlike, ledeni pokrov je na sjeveru Europe, Alpama, Dinari, Velebitu, a suha stepa u junoj Europi, ivotinje su krupne. Rani holocen 8 000 BC; - globalno zatopljenje, promjene biljnog i ivotinjskog svijeta, javljaju se termofilne vrste, mijenjanjem ambijenta paleolitike zajednice nale su se u problemima. Zbog krupne i brze divljai, dolazi do promjene litike industrije mikroliti (sitna mikrolitska industrija), pravilnih i nepravilnih

geometrijskih oblika. -na krajnjem jugu, npr. Mala Azija, nema jakih dramatinih promjena u biljnoj i ivotinjskoj strukturi, znatno su manja dramatina dogaanja, mezolitik poinje 10 00 2000 godina ranije. Protoneolitik mezolitike zajednice; trajnije zadravanje na pojedinim mjestima . Pretkeramiki neolitik jedan vremenski okvir u kojem do odreene mjere koje karakteriziraju neolitik u cjelosti osim jedne keramika. 3 stupnja koji se obiljeavaju A, B, C. Prostor plodnog polumjeseca (Libija, Palestina, Izrael, Sirija, Irak).

Teorija o irenju neolita na europsko tlo.

Krajem 11 i 10 tisua poinju koristiti rasplodne biljne resurse, TRITICUM, jednogodinje biljke. Javlja se 20 uzgojnih vrsta, uzgaja se u svim djelovima svijeta. 3 su osnovne skupine koje se razlikuju prema kromosonskoj strukturi: diploidna triticum monococcum (jednozrna penica, sitni pir, Einkorn) tetraploidna triticum dicoccum (dvozrna/dvoredna,

Emmer, ozirni pir) heksaplodina triticum vulgaris (obina penica, grozdaa)

T. dicoccum

T. monococcum

T. vulgaris

Triticum monococcum (Einkorn) obiljeava mutacija bez koje nema kultivacije, opna (pljevica) na zrnu se otvara i pada na zemlju i dalje raste. Koriste je Zawi Chemi Shanidar i Natufijen kultura i to istresanjem iz koare (1/3 dolazi do stanovnitva). Bit planske proizvodnje je u sprijeavanju otvaranja pljevice, ako se zrno sauva kod ovjeka iz takve biljke su zrna vea. Spontano mutiranje po ljudskim suvislim djelovanjem dovelo do nalaza na arheolokim lokalitetima (ta dicoccum je srodna s divljom dicoccoides). Plodni polumjesec obuhvaa Natufijensku i Zawi Chemi Shanidar zajednicu. Pridonjele su u planskom iskoritavanju i planskom zasijavanju razvoja porodice dicoccoides u porodicu dicoccum. Protoneolitika i ranoneolitika nalazita dicoccum. Mutacija i hibridizacija s monococcumom (juni Balkan), monococcum ima ishodite u Triticum aegipodes (Mala Azija). Bliski Istok jedini prostor u kojem imamo Emmer i T. dicoccoides.

Hordeum vulgaris jeam, mutacijskim procesom dolazi do kultiviranog oblika jema. Dokumentiran metodom C14, uspjeva na podrujima gdje penica ne moe. Divlji triticumi nisu jedini, tu je i lea (lens osculenta) koja se i danas koristi, kao i graak (pisum sativatum), te bob (vicia faba minor divlja), v. faba maior danas jedemo. Sve 3 vrste su u ishoditima vezane za Bliski Istok s meurjejem. Proces preobrazbe ukljuuje i domestifikaciju (pripitomljavanje ivotinja kao ovca, koza, svinja i govedo). Pas je prije pripitomljen (mezolitik), za Junu Ameriku je vana ljama. Razlozi pripitomljavanja ba tih ivotinja su: biljojedi (herbivori) nisu opasni za ovjeka drutvene su ivotinje, sve osim svinje imaju svog

predvodnika nomadske i nenomadske su sve osim svinje

Bitan preduvjet za uzgajanje na stalnim naseljima je povoljan izbor u strukturi ivotinjskih vrsta na odreenom prostoru. Dolazi do domestifikacije na istom prostoru. OVIS ARIES ARIES ovca (Zawi Chemi Shanidar, SI Irak, Zagros), MUSIMON (ammon), ANATOLICA (muflon), AREMNIA i ORIENTALIS iz koje je aries aries.

CAPRA DOMESTICA koza. IBEX kozorog Ovca i koza su prve domestificirane ali ne zna se koja je prva, pomiu se kao i cerealije prema kikladima. Izmeu ovce i koze nema razlike osim skonog zgloba, donje eljusti i kosti u onoj zoni.

SUS SCROFA SCROFA svinja; domestifikacija svinje nije nuno vezana za Bliski Istok, inae je rairena od Kine do Zapadne Europe. BOS TAURUS, BOS PRIMIGENIUS TAURUS govedo i divlji tur; najstariji primjer udomaenog goveda pronaena su na Bliskom Istoku. Zajedniko svima je da se daju kontrolirati, zajedniki ive s ljudima. Proces domestifikacije i kultivacije nije bio ubrzan pa je prehrana i dalje ukljuivala sakupljanje i lov. Sakupljanje: trlja (pistacija), badem, orah, divlja maslina, mogranj (ipak), divlja jabuka. Shanidar B2 - nalazi divljih vrsta penica koritene na poetku protoneolitika. Selektivni lov ubijaju starije ivotinje ili mlade mujake, tedei enke radi daljenjeg razmnoavanja vrste to podrazumjeva dobro poznavanje etnologije, biologije i fiziologije plijena. Provode i selektivnu berbu.

2. POSLIJEDICE NEOLITIKE REVOLUCIJE


-NASELJAOna naselja koja su u protoneolitiku namjenjena za kratko zadravanje sada postaju trajnija. Najranija naselja su okarakterizirana krunim i ovalnim oblikom, amorfni kameni temelji, atorasti oblik nastambe protoneolitik, PKN. Potom su etvrtaste, minijaturne, odijeljene graevine kaotino podizane (Aikli Hyk, atal Hyk, Jerihon), poele su dizati sloene cjeline gotovo monolitno oblika, komunikacije su preko krovova, izravna su posljedica domestifikacije i kultivacije. Prijelaz na trajnija naselja prijeka potreba; posljedica promjenjenog naina ivota, obnavljanje ciklus a proizvodnje. Stoarstvo nomadskog i polunomadskog oblika boravak na jednom mjestu zbog odravanja procesa proizvodnje; -proces odmaranja zemlje bez agrotehnike dovodi do zasienja zemlje, osiromaenja; - neolitike zajednice ako nemaju zemlje za sukcesivno mijenjanje ipak moraju mijenjati mjesto boravka. -NASTAMBEProtoneolitike rane zajednice grade nastambe od jednostavnih materijala; - Nema potrebe braniti se od zime; - Razvija se nova tehnika suenje glinenih blokova (erpia), ak u ruralnim zajednicama JI Europe i dan danas; - Pljevica (opna) se dodaje glini radi vrstoe; - Tehnika se prenosi tek u Grku, Egeju, a na sjeveru je u pitanju srugi materijal (kuni lijep); - Slama od etve, trska i dr. slau se na krov i doljepljuju blatom. -UTILITARNI ARTEFAKTIKompozitni artefakti uvreni u drke rogovlja, kremenih oblika, manjih dimenzija. Koriste se za rezanje vrstih vlakana itarica, vidljivi su sjajni dijelovi kojima se kosilo (Sickle gloss), a tamni su na mjestima gdje su bili uglavljeni.

sickle gloss

Sjaj nastao je kao poslijedica iskoritavanja stabljike (fitoliti kod etve dovode do mikrolitskih oteenja na rubu kamena). Optereenje na zglobovima zbog mljevenja ita.

Pojava novih vrsta alata i tehnika njihove izrade KAMENE SJEKIRE, komadi razliitih vrsta kamena, grubim okresivanjem za osnovnu formu a zatim dugotrajno glaanje. Mokri pjesak, tehnika glaanja (varira od jednog podruja do drugog); KALUPASTE SJEKIRE, JEZIASTE SJEKIRE (jedna strana ravna, a druga zaobljena), kasnije se javlja kombinirano. Artefakti vezani za lov, jednostavne deltoidne strelice (vrci), bez krilaca. Neolitike kamene sjekire: JEZIASTE, KALUPASTE, SJEKIRA EKI. Vrste retua: - tehnoloki (nastao namjerno); - uporabni (niz sitnih oteenja do kojih dolazi zbog uestale upotrebe. atal Hyk naeno zrcalo od opsidijana (vulkansko staklo) tamnog, u enskom grobu. Naen prsten od opsidijana. Kotana industrija: ila i probojci funkcija probijanja rupa. Spatula pribor za jelo. Svi radovi vezani za zemljoradnju (uzgoj penice) zahtjevali su razne alatke, npr. pletene koare za odjeljivanje zrna od plijevice (opne).

10

Ulomak dna jedne keramike posude, stavljena je jo nepeena na koaru pa se preslikao otisak na dnu posude isprepletena slama. Stoarstvo vuna, runo se iskoritava za izradbu vune. Prljenci ine donji dio vretena, slui u procesu predenja, izvlaenja iz vune niti. Okomiti tkalaki stanovi. Niti: potka i osnova vise okomito da se niti zategnu.

-DUHOVNA KULTURAatal Hyk bukraniji (poglavlje o atal Hyku slika. str. 39). Jerihon ostatak lubanje obloene glinom (poglavlje o Jerihonu slika). Instrumentarij u najveoj mjeri predoen uz prikaze enskih likova (veih ili manjih, realistiki, hipertrofiranim dijelovima tjela koje simboliziraju plodnost). Izjednaavale su se uz Magnu Mater. Lavaleta najpoznatiji po svojoj monumentalnosti hram koji svjedoi o kultu. Kurotrofne figurice enske figure koje u naruju dre dijete. rtvenici recipijent u kojemu se neto rtvuje ili prinosi boanstvu; riton na 4 noge (Danilska k.). Krv simbolizira ivot.

11

3. OSNOVNE ZNAAJKE NEOLITIKA


NEOLITIKI PAKET skupina posljedica koje proizlaze iz promjene strategije preivljavanja. 1) Poetna kultivacija cerealija s poetkom razvoja zemljoradnje i prateih alata; 2) Poetna domestifikacija ivotinja s poetkom razvoja stoarstva; 3) Osnivanje prvih trajnih naselja; 4) Upotreba kremenih orua uz primjenu tradicionalnih tehnika izradbe i funkcionalna prilagodba; 5) Uoptreba masivnih kamenih orua i razvoj tehnike glaanja kamena; 6) Razvoj tehnike predenja i tkanja s razvojem odgovarajueg pribora; 7) Uoptreba kamenih i drvenih posuda s prvim primjerima izradbe i uoptrebe primitivne keramike; 8) Razvoj neolitikih kultova s poetkom izradbe antropomorfnih figurina; 9) Razvoj kulta mrtvih s pokapanjem mrtvih unutar naselja;

-IRENJE NEOLITIKOG PAKETAPrvi pomak je ostvaren na podruju Istone Turske (4800 g) te na podruju Konya ravnice (a.k.a. dolina Konya). Bliski Istok plodni polumjesec i Kina nemaju nikakvih dodirnih toaka. Iz plodnog polumjeseca irenje prema istoku, zapadu do zapadne Europe stiglo tek oko 3500 g.

12

BC. Raspon od 5000 godina. irenje ilo iz Anatolije (most izmeu europskog i bliskoistonog prostora). Prva u pravcu irenja je JI Europa Grka, Tesalija, Egejska Makedonija, Trakija, Podunavski prostor (bio idealan za prihvaanje produktivne privrede). JI Europa je most izmeu Istoka i europskog podruja; dalje se iri neolitiki nain ivota, produkcija hrane i sve ostalo povezano s neolitikom. Drugi krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj, prema panonskoj nizini a jedan krak preko jadranskog mora. Mogue irenje neolitika pomou: vlastita kultivacija prenoenje znanja kroz meusobne kontakte sa zajednicama koje nisu u neolitiku putem demografskog irenja zajednica prema JI ili Europi

1. DIFUZIONISTIKE TEORIJE 2. AUTOHTONISTIKE TEORIJE -Autohtonistike teorijeProces usvajanja produktivne privrede se odvija unutar lokalnih zajednica (domesticiranje raspoloivih ivotinja, kultiviranje biljaka). Autohtonistike teorije inzistiraju na kontinuitetu. -Difuzionistike teorijePostupno demografsko irenje (demire diffusion); Preseljavanje itavih zajednica (Folk migration); Selektivna kolonizacija brzim skokovima (Leap frog colonisation); Kontroliranje protoka dobara (Elite dominance model osvajanja i zaposjedanja tuih prostora). Difuzionistike teorije inzistiraju na pokretljivosti stanovnitva. Zajedniko ovim teorijama jesta injenica da ni jedna zajednica ne postoji i ne moe opstati kao zatvoren fenomen bez kontakta s drugim zajednicama u blizini.
13

Neki oblik kontakta koji otvara mogunost meusobnog informiranja, irenje znanja sa superiornijih na inferiornije. JI Europa je prva spoznala znanje proireno sa Bliskog Istoka. Vano pitanje je u kojem je opsegu to kretanje bilo i jesu li ta kretanja jednosmjerna i jednoznana. Modeli koji vrijede za jedan prostor ne moraju vrijediti i za druge. Ovisi o mnogo imbenika koji utjeu na vrstu dinamike, brzinu i krajnji rezultat. -Kasni mezolitikTardonoisianska kultura (Istok i JI dio Europe); lokalitet Schela Cladovei Lepenski vir. -Rani neolitik Bugarska (avdar, Kremikovci, Karanovo I i II (od ranog do srednjeg n.) ukraavanje bijelom bojom na tamnoj osnovi karakteristino i za Anatoliju; vjeruje se da je ovo podruje pod izravnim tujecajem Anatolije). Gura Baciului (Transilvanija), Donja Branjevina (Vojvodina), Lepenski vir (proto ili ranoneolitika kultura) karakterizira ih ukrasni sustav bijelih kapljiastih motiva (ima ih i na JI Europe i u Anatoliji utjecaji). Krajnje JI Europa Porodin kultura Veluina (Pelagonija), Anzabegovo Vrnik (I Makedonija) slini ukrasni sustav bijela boja na tamnoj crvenkastoj podlozi. Prema zapadu tih pojava nema, drukije neolitike kulture, drukiji tipovi posuda i tehnike, ornamentalni sustav. -Razvijeni neolitik- (5500 BC) Veluina, Karanovo III (poslijedica unutarnje revolucije); Sesklo razvio se iz protoseskla; Zapadnije podruje drukije i neovisne kulture Vinanska (sredinji Balkan), Kakanjska (BiH), Danilska; Srednja Europa linearnotrakasta keramika urezani linearni trakasti motivi.

14

Krs (I Maarska), Cri (Transilvanija) dugo su se gledale kao varijanta Starevake kulture u nekim znaajkama sline sa Starevakom ali nestale kao razvoj lokalnih zajednica. -Kasni neolitikVinanska kultura, Butmirska kultura, Hvarsko lisiika k. (utjecaji Tesalije i june Italije), Tesalija Dimini kultura (Grka) razvijena viebojna keramika, spiraloidni motivi. Rumunjska, Bugarska nastavak razvoja Karanovo IV (Marica), Bojan kultura, Vadatra. Dobrua Hamangia kultura. Linearnotrakasta dolazi iz Srednje Europe. Na istoku Bugarske Dnjest, Dnepr, Donest (povie Crnog Mora) Jadran Impresso kultura (tehnika utiskivanja); I Jadran, J Italija, J Francuska, Z panjolska, S Afrika, Tesalija (u kratkom vremenskom razdoblju). Starevaka kultura utiskivanje prsta i nokta pseudoimpresso (utjecaj na jadransku impresso kulturu). U arheolokom smislu nema potvrda o irenju Impressa iz unutranjosti.

15

4. NEOLITIK BLISKOG ISTOKA


Kasnomezolitike kulture sa svojim zajednicama koje u 11. 10. st. koriste divlje vrste itarica. Izrael, Jordan, Sirija, Palestina Kebarh kultura Natufijen kultura. Gorje iraka Zarzian kultura; Anatolsko podruje Beldibi kultura. Pogodna klima, dobri uvijeti za kultivaciju i taj proces traje nekoliko tisua godina. Na tim kulturama se temelji neolitika kultura.

OHALO II sjeverni Izrael; otkriven sluajno za vrijeme sua, ostaci nastambi, zajednica iz gornjeg paleolitika, alatke za rad, oruje, ognjita; Dani Nadal napravio rekonstrukciju nastambe. Epipaleolitik naselje iz tog vremena je trajno. Neve David naselje.

16

-ProtoneolitikMezolitike osnove 10 000 8 000 BC kultura NATUFIJEN (Palestina, Libanon, Izrael, Jordan, Sirija). Ime je dala Dorothy Garrad profesorica na Oxbridgeu. Nalazita: Wadi et Natuf, Ain Mallaha (Eynan), Jerihon, Beidha, El Wad, Nahal Oran, peina Hayonim, Rosh Zin, Abu Hureyra, Kebarh.

Glavni prijelaz prema neolitiku. Ima 2 faze: starija (klasina) i protoneolitska. Krune i polukrune graevine s ukopima (mrtvi i dalje lanovi obitelji i drutva). Ognjite. Poloaj pokojnika = poloaj spavaa jer ivot ne zavrava nego samo nestaje u vidljivom smislu. Kamene posude za kuhanje. Kamen s urezom (ne zna se emu je to sluilo). Prikaz glave na kamenom oblutku (kao u Lepenskom Viru). Ljudi (lovci na glave) uzimaju tue glave jer misle da dobivaju tako njegovu mo, inteligenciju.

17

-Abu HureyraIstraivao Andrew Moore. Najranije naselje u kojem vidimo pokaj domestifikacije itarica. U 11. tisuljeu. Naselje veliko, kruno koncipirano, gusto rasporeene nastambe s meuprostorima i komunikacijama. Pokopi: izvan kua ili u naputenim kuama. Primarni i sekundarni ukop Kult mrtvih: ritualna pojava odvojila bi se glava i ukraavala glinom i kotanim cjevicama.

Posude su kamene (jedan dio sa Sinaja, bazalt i opsidijan). Srpasti sikl dokaz da su sjeckali itarice. Mljevenje ita na koljenima.

rvanj

18

-Eynan (Ain Mallaha)Nastambe oblika od su krunog amorfnog

kamena + drveni stupovi, podudarne s natufijenskim (10 000 8000 BC). Osnova drutva obitelj Grobovi su vezani za kuu i naselje, poloaj spavaa. Runi rvnjevi, kamene

posude, kultni predmeti plitko Oblutak ugravirane crte. minimalistike

obrade - antropomorfan glavas nosom i oima. Lovci na glave.

-Jerihon- (Tell es Sultan) Najvaniji primjer PKN

aglomeracije. Pustinja s oazom na kojoj je najstariji grad na svijetu. Sinonim za nalazita dugitrajnog ivota, zato nastaje niz stratuma. Tell = graditeljske i druge

19

aktivnosti zbog kojih dolazi do nagomilavanja otpada. Jerihon izduen ima oblik

umjesto ovalan. Nalazi rubu blizini mora. Istraivai Jerihona se oaze na u

Mrtvog

Jerihon vanom

je

na

trgovakom pravcu, dolina rijeke Jordan, komunikacija izmeu Anatolije i Crnog mora (put kojim su ili vani resursi opsidijan, koljke, bitumen (asfalt), mramor, bazalt).

20

STRATIGRAFIJA JERIHONA:

2) Keramiki neolitik

B A

5 000 3 100 BC 5 850 5 000 BC 7 220 5 850 BC 8 350 7 370 BC 10 800 8 500 BC

1) Predkeramiki neolitik B A Natufijensko 'svetite'

Na sredini je presjek najbolje istraeni dio. Natufijensko naselje najstarije u sredinjem dijelu, s vrelom. Ono je tijekom neolitika dobilo monumentalne graevine tj. objekte.

21

U PKN A ve izgleda kao pravi grad, dobiva svoj ovalni oblik, graevine su krunog tlocrta od temelja erpia glina). Bedem okruuje cijeli grad. unutranje Kula s strane a kamenog gore od (zapeena

bedema. Od amfornog kamena, kruna form, inicijalni obrmabeni zid, dograeni zidovi, rov irok 8 metara poveao tako visinu kule. Ulaz sa hodnikom i unutarnjim skalama (stepenicama) kojima se dolazi do vrha kule, izgraena tijekom PKN. Sluila je neko vrijeme kao spremite pa kao pokapalite. NATUFIJENSKO SVETITE polukruna graevina (slika prethodna stranica) sa krunim udubljenjima, podnica sa krunim udubljenjima za koje smatraju da su leita stupaca za totemske zastave. Najstariji oblik kultnih vjerovanja; postoji vie kultova, jedan je totem vjerovanje da su potekli od biljne/ivotinjske vrste. -Jerihon PKN A22 graevinska stratuma (22 puta je obnavljano). Kue su ovalno ili kruno graene od erpia (suena glina) na kamenim temeljima. Podovi su duboko ukopani. Sputa se stepenicama. Zidovi (obojeni crvenom) i podovi (crvena, oker, bijela) obukani. Nije odmah bilo utvreno, tek od 4. horizonta (stambenog). Prvi je podignut kameni zid (1,6 m), ispred zida je ukopan rov (8,5 m irok), oko 2 m dubok.

22

Kasnije uz zid diu kule koje su sauvane u visini od 8 metara. Zid diu jer i naselje raste u visinu, sve je vie slojeva. Malo dokaza o zemljoradnji i stoarstvu. U 7. tisuljeu razrueno. Pokapanje sekundarno; lubanja

popunjena neim kao gips, tj. na lubanju je dodan realan lik osobe, odnosno portret pokojnika. Oi umeu se kauri koljke iz Crvenog mora da izgleda kao da ima zatvorene oi. Lubanja kult predaka. Ima malo i antropomorfne plastike.

-Jerihon PKN BMlae naselje, 26 stambenih horizonata. Objekti imaju pravokutnu formu, na kamenim temeljima od erpia izmeu kojih je vezivno sredstvo novost u gradnji. Pravokutno ognjite u

sredini prostorije. Na kraju PKN B opet se koriste erpia. Nastamba prostorija + 1 velika dodatne pravokutni oblici

manje, slino megaronu to je kasnije tipino za grku umjetnost. Dokumentirano stoarstvo i zemljoradnja. Trguju koljkama, opsidijanom iz Anatolije. Imaju sol iz Mrtvog mora = glavni resurs. Kamen jo bitan za posude, hemat (ruda za dobivanje oker boje).

23

U PKN A nema dokaza o zemljoradnji i produktivnoj privredi, ima kozjih i ovjih kostiju ali su rijetke i ne moe se dokazati stoarstvo. U PKN B dobro dokumentirana oba aspekta, stoarstvo i ratarstvo.

-PKN AKhiamian Sultanian kultura. Upotreba erpia (suha glina). Naselja dobivaju obrambene dijelove, pojava bedema. Opada broj mikrolita, poveava se broj sjeiva, glaana oruja. Javljaju se prikazi enskih likova. Mureybet ima 4 faze (1, 2 i 3 PKN A, 4 je PKN B); - Poznat je po figuricama od prvih boica. naina prije Pronaeni su etoni, 1

komunikacije pronalaska pisma.

Jerf el Ahmar u Siriji

2 graevine se nalaze u sredini naselja za koje se tvrdi da seu kultnog karaktera. Prva se sastoji od 2 prostorije bez vrata, smatra se da je rije o silosima.

24

Drugi dio je prazan. Ta prostorija je oiena i na tlo je stavljeno obezglavljeno tjelo mukarca a glava je stavljena u niu. Graevina je spaljena. -PKN BOpe karakteristike: one pojave iz PKN A se razvijaju i nastavljaju. Tlocrt je kvadratni, megaron kue, koridor kue (sa elijama). Novost domestifikacija ivotinja. Ukraavanje lubanja. Jerihon i Nahal Hemar pronaeni su glineni kalupi lica pokojnika, u one duplje stavljaju se kauri koljke.

Abu Hureyra najvee naselje PKN i neolitika, trajalo je preko 2000 godina i ivjelo preko 1000 ljudi. Pronaeno 160 ukopa. Mughara PKN A, B i C. Brojne male nastambe; U donjem dijelu zida nema vrstih materijala, glineni zid, na odreenoj visini od amfornog kamenja. Ostaci ognjita, takoer na otvorenom prostoru. Ognjita i pei imaju svoju podlogu koja se premae starijim ili debljim slojem gline, s prvim loenjem se ta glina ispee. Razlika izmeu ognjita i pei: ognjite je otvreno, a pe ima svoju kalotu. Objekti imaju djelomino ukopana ognjita. Objekti rotiljastog oblika, gusto postavljeni, meuprostori ne slue za nita praktino, preko njih rade konstrukciju esto pod. Zid od isprepletenog prua (u njemu uvaju namirnice). Grobovi pojedniani i dvojni (rijei); Poloaj spavaa na bok savijenih nogu.

25

Artefakti neolitiko sjeivo dodatno retuirano u funkciju pile, strelice od opsidijana, kotani artefakti, glaano orue i oruje, pojasne kope od ko sti. Antropomorfne figurice s nedefiniranom formom esto lie na stupove na kojima su moda bili totemi. U oblutku jednim potezom saeli misao o kultu plodnosti.

Najstarija freska na svijetu (Mughara)

-BeidhaNalazi se pokraj Petre, na obali Crvenog mora. Pripada PKN A i B, ali je mlae od Jerihona. Brojne graevine, ovalne forme (A), pravokutne (B) Naselje suhozida u vrijeme bez razvoja krune nose

strukture sa stupovima nosaima. Tehnika ispuna. Nosai

konstrukciju od trske.

Mlae strukture kamen u suhozidu, bez stupova, krov naslanja na bone strane. Nije iskljueno postojanje u isto vrijeme i krunih i pravokutnih. Postoji mala komunikacija koja ovdi od naselja do vrela.

26

Krune nastambe imaju samo jednu prostoriju, a pravokutne jo jednu. Najvaniji dio ivota se zbiva izvan kua. Te

nastambe nemaju razloga biti velike. Neke nastambe su bile ograene zidom zbog stoke da je zadre unutar naselja te uva od grabeljivaca. Primjeri antropomorfne plastike stilizirana i bez detalja, naznaka spola nema

povezanosti s kultom plodnosti. figurine violinskog tipa. Pokapanje izvan naselja.

-Ain GhazalPodignuto na strmom prostoru. PKN B. Zatitna iskopavanja Gary Rollefson. Zemljani trg, ukraen stelama 2 reda po 3 stele (6 stela). Kua sa apsidom i brojne graevine. Djelomino ukapanje u padine tella, podizanje kamene konstrukcije, stupovi i erpii terasasta koncepcija, ukopi u kuama. Vaenje dijela terase, lomljeni kamen bez uporabe erpia. KASKADNI KVARTOVI.

27

Svetite pravokutna graevina, crveno

oltar, obojano

ognjite okrueno s kamena, antropomorfni ostaci. nekoliko

-JarmoIrak. Oko 16 graevinskih horizonata. (Indiana

Iskopavao Jones).

Robert

Braidwood

Tu

je

prvi

primjetio tehniku izoliranih kvadrata. Minijaturne prostorije, etvrtasta koncepcija, tehnika ista, kamen i glina.

28

PERIODIZACIJA Predkeramiki neolitik A B C Keramiki neolitik Rani A Kasni B 9 000. 6 500. BC (stalna naselja, alati, privreda, figuralna plastika) 6 500. - 5 700. 5 700. 5 400. upotreba posuda od gline koja
postaje medij umjetnikog izraavanja

PKN nema keramiku a keramiki ima peenu keramiku. PKN A nastambe krunog ovalnog oblika. PKN B nastambe pravokutnog oblika (Jerihon, Beidha, Mureybet, Ain Ghazal). Keramika nije peena nego je suena; ispeena posuda, postaje nepropusna kada se u nju uvue mast. -PKN CNaen na par lokaliteta. Ain Ghazal naselje slabi pa se poveava. Naglo poveanje ivotinjskih kostiju, prelazi se na stoarstvo. -Keramiki neolitikYarmoukian kultura po rijeci Yarmouk (Sha'ar HaGolan) nalazita: Jerihon IX, Lodian, Wadi Araba, Ghassulian, Quatifian, Besorian. Mashe Stekelis je identina kulturi Yarmoukian 6400. 6000. BC. Boica Sha'ar HaGolan.

29

5. PRETKERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE


Hacilar Suberde Asikli Hyk Can Hasan Cafer Hyk Cayn Hallan emi Nevali ori Gbekli Tepe Cilicija Sredinji plato Dolina Konya JZ Anatolija

Kruni objekti kopiraju prve nastambe horizonta PKN A, kao i tehnologije gradnje.

30

-HacilarMalo naselje tipa tell. Kue etvrtastog tlocrta, erpi, graene oko zajednikog prostora, crvena boja buke. Nie u zidu zidni 'ormari'. Nasuprot ulaza se uvijek nalazi otvoreno ognjite. Tlocrt podsjea na megarone. Objekti tzv. ''rotilj'' tipa, graeni su kao sastavni dio stambenog objekta; nije izoliran ve povezan. Podnice pod se pokriva gustim komadima amorfnog kamena ploe koje su poredane i daju vrstu povrinu. -Hallan emiNajstarije trajno naselje napodruju Turske (Istona Anatolija). Poznata su najmanje 4 akeramika sloja graevina. Bio je naseljen pred kraj 11. tisuljea. Graevine okruglog tlocrta od kamena. Javlja se opsidijan koji se donosi, grumenja bakra su naena u toj graevini. Nalaz glave buzdovana to upuuje da je bilo sukoba. Veina materijala je od opsidijana, ruke od tuaka kamena su stilizirane kamene biljaka. -Asikli HykNajstariji otkriveni lokalitet sredinje Anatolije. Istraivao Ian A. Todd. (ivotinjski posude za motivi), mlijevenje

31

Nalazi bogatim

se

na su

podruju etvrtastog

opsidijanom.

Nastambe

tlocrta, graene od erpia. Planirano naselje. Artefakti: crni opsidijan, kotani artefakti, prilagoeni novoj produktivnoj privredi, imaju oblik mezolitskog orua (okrugli, polumjeseasti).

Nova orua tehnika glaanja. Dva osnovna tipa sjekira: JEZIASTE i KALUPASTE.

Probojci zbog uporabe koe za izradu obue i odjee. Alatke za tkanje. Nakit od kristala i minerala, opsidijan, koljke, rogovlje, kauri koljke s Crvenog mora. Bakar za izradu perlica. Pokop: mukarac i ena s djetetom, na eni je izvedena trepanacija (buenje lubanje). -Nevali oriPotopljen izgradnje je zbog brane.

Istraeno je 29 kua, PKN B.

32

Osnovni plan kua samostojei pravokutni objekt s unutarnjom podjelom prostora. Zidovi od

vapnenca s premazom od blata. Rupe okolo zgrada, ima kultne graevine. Male figurine

vjerojatno kao zavjetni darovi. Totem 2 ene simboliziraju plodnost i leinar kao njihov uvar. -CaynIma slojeve od PKN A do srednjeg vjeka. 3 glavne faze okupacije naselja: 1) PKN A, B, C; 2) keramiki period do bronanog doba; 3) srednji vjek. PKN djelimo po tipu naina gradnje na: PKN A ovalne graevine PKN A B rotiljasti tlocrt rani PKN B graevine s kanalima srednji PKN B graevine oploene s oblutcima kasni PKN B graevine s elijama finalni PKN B (C) sa velikom sobom izumrlih vrsta goveda; veliki kremeni no u kojemu su bili ostaci ljudske i

Kua lubanja tzv. svette; pronaeno je preko 90 komada lubanja, rogovi

33

ivotinjske krvi. Komad tkanine od lana (9000 BC). U njenim prostorijama su pronaene hrpe kostiju sa posebno odjeljenim kostima sekundarni ukop. -Gbekli TepeTrbuasto brdo; hramski

kompleks, nema naselja, na podruju turske URFA region. Istraivao: Klaus Schmidt. Lokalitet se sastoji od niza kompleksa/objekata s velikim reljefno monolitnim ukraenim ''T''

stupovima

(ljudsko oblije); Najstariji poznatiji kompleks svetita na svijetu monumentalno religijske arhitekture. Za tovanje kulta mrtvih, reljefi ivotinja na

stupovima su sluili za zatitu mrtvih. Nije pronaen ni jedan grob niti grobnica (slino na Malti). Nema dokaza o stanovanju, pa su strukture interpretirane kao hramovi.

34

-Cafer HykStratigrafija naselja istie 13 slojeva, a istiu se 3 glavne faze: 1) graevine su kvadratnog tlocrta s temeljima od kamena 2) graevine su podjeljene na vie soba postavljenih u 2 reda, ispred kue je dvorite 3) poveanje kua

35

6. KERAMIKI NEOLITIK ANATOLIJE


RANI Mersin (32 25) atal Hyk (14 2) KASNI Mersin (27 25) atal Hyk (1 0) Can Hassan (7 4) Hacilar (9 6)

Neolitik sredinjeg platoa (ravnica Konya) atal Hyk 1 0 kasni neolitik 14 2 rani neolitik Can Hassan 2a 1 kasni halkolitik 3 2b rani halkolitik 7 4 kasni neolitik Neolitik JZ Anatolije Hacilar 5 1 rani halkolitik 9 6 kasni neolitik rani neolitik 1 7 PKN Beycesultan 40 20 kasni halkolitik 5 400 4 700 5 700 5 400 6 500 5 700 hijatus 7 000 5 700 5 400 6 500 5 700 5 000 4 200 5 400 5 000 5 700 5 400

36

Neolitik Cilicije Mersin 19 16 24 20 27 25 32 28 kasni halkolitik rani halkolitik kasni neolitik rani neolitik 4 800 4 000 5 400 4 800 5 700 5 400 6 500 5 700

U Europi neolitik poinje oko 500 godina kasnije. -ATAL HYKC.H. West: rani halkolitik 5 400 4 700

C.H. East: kasni neolitik (1 0) 5 700 5 400 rani neolitik (12 2) 6 500 5 700 Postoje 2 brijega, istoni (neolitik) i zapadni (eneolitik). James Mellart prvi istraivao 1968. na periferiji lokaliteta. Kue su graene jedna iznad druge, naselje zbijenog tipa, etvrtastog tlocrta, od erpia. Objekti su imali ravne krovove, nema vrata, ulazi se kroz krov ljestvama. Veina kua su prizemnice podjeljene u 2 glavna dijela ognjite i pe (za kuhanje). Nia slui kao svetite, imaju polukat. Temelji od kamena, zidovi od erpia. Na junom dijelu kue nalaze se ognjita (neka su bila ukraena), iza skala (stepenica) je krov koji je sluio i za ventilaciju. Kue su podjeljene na spremita, radionice. Sjeverni dio nia za kultne svrhe. Sve

37

kue su bojane zidovi uz sjeverni dio ukraeni crteima, pejzaima, procesije, lov, svakodnevni ivot, apstraktni motivi, otisci dlanova.
Karta grada naslikana na zidu jedne kue. U pozadini je vulkan to nam govori da je bilo potresa.

U nie su se stavljali predmeti za tovanje kune kapelice s antropomorfnim figurama, bukranije. Leopardi su simbol enskog a bik mukog boanstva.

Rupe

podnici mrtvih,

za

pokapanje

ispod

klupa na kojima ivi sjede ili spavaju, lice pokojnika gleda prema unutra jer je pokojnik i dalje lan obitelji. POKOP zgreni, licem prema unutranjosti

prostorije. ene su bojane crvenom, plavom ili zelenom bojom, a muke nisu bojali. Prilozi su brojni: nakit, perlice, koljke, ogledalo od opsidijana a mukima lovno orue, udice, oruje od
38

opsidijana.

Drka

obliku

zmije,

opsidijan.

Leopardi ensko boanstvo

Ukraavanje lubanje u atal Hyku najmlai primjerak lubanja mukarca obojana u crveno i poloena u grob neke ene, preuzeto od natufijenske kulture. Nekada ne postoje nie ve su samo izvedene volovske glave pokrivene masom ili bukranije aplicirane

modelima od gline.

39

PLASTIKA gotovo uvijek vezana uz plodnost; Magna Mater. Mukih figura ima malo kult bika. Djeli se na: grube figurine i statue instrumenti kulta, zavjetni darovi; statue neto vee, vezane uz kuu, najee u niama ili spremitima da uvaju hranu. Boica, Boginja iz atal Hyka Magna Mater. Prikazuje Veliku

Majku koja sjedi na fotelji a ruke su u obliku (pantea). leoparda Naena u

spremitu. 7 enskih statua, 6 u sjedeem ili kleeem poloaju (naglaene obline, gole), a 7. u centru, svima otkinute glave. PINTADERA peat, ne postoje 2 ista, kao potpis. Priikaz ivotinje, gotovo uvijek se nalazi u mukim grobovima. Peat u obliku medvjeda u gradu su esti takvi prikazi ali bez glave i apa, zato se smatralo da je to Magna Mater, ovaj peat je dokazao suprotno. KERAMIKA monokromne posude, jednostavne, bez puno ukrasa, gruba izrada ee koritene kamene i drvene posude.

40

-Hacilar VIJZ Anatolija, neolitiki slojevi 9 6. Ima slojeve u PKN (1 5). Pronaeno je 10-ak kua, kue su sa nizom pregrada, od erpia. Keramika je ukraena, tamno na svijetloj pozadini, uz kuu mala vanjska kuhinja; figure sa naglaenom steatopigijom.

-Can HasanTell naselje, 3 breuljka, istraeno 10 15 objekata, kvadratne nastambe od kamena i erpia, zbijeni tip naselja, svaka kua ima ognjite. Keramika: najlijepe

oblikovana i ukraena, linearni obuhvaaju posudu, tamno motivi koji cijelu na

svijetloj podlozi, loptaste forme. Figurine u stavu mislioca.

41

7. NEOLITIK CIPRA
Glavni istraiva Porphyrios Dikaios - Pod utjecajem Anatolije i Bliskog Istoka

Stara periodizacija: Neolitik I Neolitik Ib Neolitik II - akeramiki neolitik = kultura Khirokitia (7 000 5 000) - prijelazna faza od 1000 godina - keramiki neolitik = kultura Sotira

Nova periodizacija: Akrotiri (Aetokremnos) Rani PKN B Srednji PKN B Kasni PKN B Khirokitia Neolitik Ib Neolitik II prijelazna faza od 1000 god. (Troulli) Sotira kultura Neolitik I *smatra se da je neolitik na Cipar doao prije 6000 godina ve u razbijenoj formi. *B vrijeme kada to nastaje na Cipru odgovara okolnim podrujima Anatolije

-Aetokremnos peina, mjesto Akrotiri Naene kosti patuljastih vodenkonja, te spaljene kosti s urezima. Epipaleolitiki lovci su istrjebili te ivotinje. Prvi ljudi su doli prije oko 10 000 godina.

42

-Shillourokambos8 200 7 500 BC. Najstarije istraeno naselje u neolitiku. Drvene kue na krunim kamena, poloaju. jelena tlocrtima na Naene lopatara. od kosti Naeni

otvorenom

dokazi stoarske privrede. Pokopi unutar naselja u kuama. Pokop ovjeka i

make pripitomljavanje. Mali obluci s urezima, ne zna se emu su sluili. Naene su vee koliine opsidijana (opsidijana nema na Cipru naseljavanje iz Anatolije kolonizacija). -Khirokitia1956. iskopavao P. Dikaios. Od 6. tis. BC. Ravni krovovi graeni od prua, lia, gline. Pojedine kue imaju stupove. Kroz cijelo naselje ide komunikacija na povienom dijelu prvobitno bedem koji se nakon proirenja pretvorio u cestu. Nema
43

keramike. Datira se pomou materijala, ostaci tkanja, pletenja u glinu. Kue okrugle na

kamenoj platformi, temelji nisu ukopani, gornji dio od erpia, od blata, gline,

podnica

ognjite, klupice. Imale su polukat na kojem se spava. Kue su grupirane oko dvorita. Tolos I najvea graevina u

naselju, 2 monumentalna stupa; centar je naselja. Na Cipru nema mezolitika. Inhumacija u kui,

deformirane lubanje, ovalne jame. Na pokojnika se stavlja kamen da se ne digne iz groba. Nema puno priloga. Plastika: 5 6 figurina, neodreen spol, vie apstraktni. Urezane ploice od kamena i gline.

Khirokitia

kultura

prestaje 5 500/5 000 BC. Uzgajali su stoku i ito. Naeni kameni raene su rezai, od otrice kamena, sikl. bez

Stilizirane ljudske figurine su

naznaka spola.

44

-TroulliJedino mjesto na kojemu se ivot nastavlja i tako punih 1000 godina (Neolitik Ib). Akeramiki i keramiki neolitik. 2 faze: 1. PKN kultura Khirokitia 2. KN Sotira kultura Krune kue na zatienom. Naena je keramika koja ne odgovara Sotira kulturi, pa je Dikaios napravio poseban stupanj koji odgovara tom nalazitu (Neolitik Ib). -VrysyPoluukopane kue od kamena, izmeu tuneli, ukopani prolazi. Keramika je crvenoslikana kvadratnih motiva.

-SotiraJavlja se prava kultura nakon 1000 godina. Drugi val kolonizatora (Anatolija) trgovina (opsidijan). Krune kue na etvrtastom tlocrtu ali nisu grupirane kao u Khirokitiji, nema dvorita. Keramika sa eljastim ukrasom, slikana crvenom bojom na

bijeloj pozadini, loptaste forme. Pokopi u nekropoli izvan naselja (inhumacija, zgreni poloaj bez priloga, kamenje na pokojniku). Pokojnici nisu kao u Khirokitiji (moda su doseljenici, fiziki se razlikuju).
45

Razlika izmeu Sotire i Khirokitije je pokapanje pokapanje se iz mjesta prebacuje u nekropole. Slino stavljanje kamena na pokojnika. Ni fiziki nisu bili slini, keramika slina Hacilaru. Itifalina statua

-MylouthkiaNalazi iz eneolitika, ljudske lubanje (sekundarni ukopi). 9000. BC poinje neolitik, prije Khirokitia kulture. Plastika: shematizirana, bista ene, obluci s urezima, prsteni sa iljkom od

opsidijana. Prije se mislilo da su kolibe kupolaste (kao konice),

danas se zna da su valjkaste sa ravnim krovom glina + lie od palme + pijesak sa glinom.

46

8. NEOLITIK EGEJE

Teritorijalna podjela:

- Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, Sporadi - Peloponez - Istona i sredinja Makedonija, Trakija - Kreta - Egejski otoci

PKN Europe: Argissa Mogula, Souphli Mogula, Sesklo, Khirokitia, Troulli.

47

-Tesalija, sredinja Grka, zapadna Makedonija, SporadiChristos Tsountas je podjelio neolitik u Tesaliji u 2 faze rani i kasni ili A i B, podjela je trajala 30ak godina. PERIODIZACIJA: (Vladimir Miloji) Rani neolitik (6700/6500 5800/5600) - frhkeramikum - protosesklo - predsesklo Srednji neolitik (5800/5600 5400/5300) - Sesklo Kasni neolitik (5400/5300 4700/4500) - Dimini Finalni neolitik = eneolitik (4700/4500 3300/3100) -Rachmani kultura

-PKNArgissa Magula Vladimir Miloji istraivao lokalitet, do tada se neolitik promatra u okviru Tsountasove periodizacije. Demetrios Theocharis i Vladimir Miloji su dali osnovu za novu periodizaciju . Nema debeli sloj ali je potvrdio razvojni stupanj. Nisu otkrivene fine nastambe, ve jednostavne poluukopane zemunice s primitivnim plitkim jamama sa atorastom konstrukcijom. Sesklo dio nekropole se uruio u potresu, naen je PKN, istraivao D. Theocharis. Souphli Magula PKN, istraivao Theocharis.

48

-Rani neolitikPojava keramike. Zatvorene loptaste forme, primjeren je potrebama lokalnih zajednica. Idui prema kraju razvijaju se u posude na postoljima, izdvaja im se vrat te nastaju plitke posude. Monokromna keramika fine ojaane povrine, tamni tonovi, od tamno smee crne boje. Nema ukrasa; tek pred kraj u protosesklo stupnju razvija se tamnom bojom na svijetloj pozadini. Geometrijski motivi, linearni motivi. Postoji i kuna keramika grublja, jednostavnija, bez ukrasa.

Protosesklo dovesti e do kulture srednjeg neolitika ali e biti prekinut, dovesti e do keramike koja se ukraava. Do barbotinskog ukraavanja i pseudoimpresso utiskivanjem koljkom. Povrina keramike je fina pa se vidi kontrast. antropomorfnu pastiku, svjedoi o Rani svjesti neolitik Magne nosi Mater. (keramiko i ukraavanje cardium

urezivanjem),

Naturalistiko, bez realizma, istaknuta stranjica. Impresionizam bez crta lica, lice je shematizirano, bez usta, samo oi i nos. Stav poloaj ruku, naznake frizure. Naturalizam, slabo oslikavanje
49

crvenom bojom.Ruke sputene na trbuh. Pokapanje - poloaj fetusa, spavaa, bez darova, bez stroge orijentacije, nema jasnog odnosa o pokapanju tijela. Ima i skupnih grobova odraslih i djece. Nea Nikomedeia najbogatije nalazite protoseskla, pravokutan. SZ Makedonija. Tlocrt je

-Srednji neolitikSesklo eponimni lokalitet, tipa tell velika stratigrafija. Organizacija prostora: Akropola okruena je donjim gradom, unutar zida 1 metar debelog od lomljenog kamena. Funkcija je zagonetna jer je to vrijeme stabilnog ivota koji je sjedilaki, bez sukoba i kretanja. Nema nalaza koji bi govorili o potrebi fortifikacije. i Prekrivena je kvadratnim pravokutnim kuama,

nadzemne, krov na 2 vode na kamenim temeljima, od erpia, drveni stupovi (u Srevii, Nea Makri od slame). Megaron blizu sredita (iz Dimni faze). Pravokutna graevina sa trijemom i vratima na drugoj kraoj strani. Elitni dio nase lja iako nema socijalne diferencijacije, postoji samo 1 sloj. Graevina u kojoj se obavljaju religiozne potrebe. Iskopavanja: Christos Tsountas, A. Wace, M. Thompson, D. Theocharis.

50

Nea Makri Objekti nisu pravilnog etvrtastog oblika ve su blago zaokrenuti. Osim dvoslivnih ima i etveroslivnih. Velika nastamba s vie prostorija od erpia koji je grublji od bliskoistonog. Temelji od lomljenog kamena. Krov jednostavan, snopovi trske ili slame povezani u krugove, oni se slau i povezuju te uvruju s kamenim utezima.

Nea Nikomedeia Tipino srednjeneolitsko naselje (bez zidova,

akropola). O kuama svjedoe modeli koji govore o obliku i tehnici. Mali modeli kua s dimnjacima. Graenje otvor za dimnjak s modeliranim likom, obino enski lik koji ima zatitnu funkciju. Naselja uz more i vodu. Obiluje opsidijanom (Melos, Antiparos). Tsangli Model neolitikog plovila iako ne postoje pravi nalazi. Kotana industrija jednostavni i potrebni alati, igle, probojci i ice, koriste se pri obradi povrin a. Keramika raznovrsnija i bogatija, posude koninog oblika, okomite jednostavne stijenke, loptasta posuda s cilindrinim vratom. Crvena boja na svjetloj pozadini s geometrijskim oblicima, trokuti, cik cak, skupine linija, rombovi. Stepenasti motiv SOLID STIL. Ukraava se i vanjski i unutarnji dio posude. Trokuti ili zrakasti motiv tzv. plamenasti motiv. rtvenici sastavni dio inventara koji ilustrira vjeru, na 4 noge, nekada i odstupanja. Razvijenija plastika, nema realizma ve naturalizma. Oi u obliku zrna kave. Frizura jedino zapravo plastino i stvarno, nos kljunast, ptije glave.

51

-Kasni neolitikDimini (kultura) Sinonim za kasni neolitik Tesalije. 4500 BC. Stanovnici Diminija i Seskla bili su 2 entiteta; Dimini je naglo prekinuo Sesklo. Egzistirali su zajedno u 4. st. 4800 BC naena je keramika iz Diminija to dokazuje da su Sesklo i Dimini skupa ivjeli bez nasilja. Nalazita: Tesalija Agia Sophia, Arapi, Argissa, Dimini, Sesklo, Otzaki, Pefkakia, Zarkai, Rachman, Souphli, Tsangli. Srednja Grka Cheranea, Elatea, Orchomenos, Varka. Zapadna Makedonija Nea Nikomedeia, Servia. PERIODIZACIJA: Stara: 1. klsini Dimini 2. Otzaki 3. Arapi 4. Tsangli Nova: 1. Otzaki C (klasini Dimini) 2. Otzaki B (Otzaki) 3. Otzaki A (Agia Sophia) 4. Tsangli Zarko (prijelazna faza)

-Dimini2 faze: neolitsko i mikensko doba. U vrijeme kada je nastao mora je bilo samo 1 km od njega, na breuljku oko kojega su plodne ravnice. Bedemi kao labirinti, moda zato da dre zemlju unutar naselja, za obranu. 6 bedema (3 unutar, 2 u sredini, 1 vani) dijele grad na 4 dijela. Na platou megaron (sredite) najvea graevina u naselju, imala je trijem (ostali su stupovi), ognjite moda za glavne ljude u naselju. U sredite se ulazilo kroz 3 ulaza na glavni ulaz. Vanjska arhitektura:
52

kvadratne ognjita i

graevine, klupom

viedjelne. s

Suhozid + erpi. Kua prostorija s 5 ostacima karboniziranog ita i smokvi. Sesklo akropola iz kasnog neolitika. Bedem iz Dimini faze. Kue i megaron 2 prostorije, ante koje tvore trijem. Vasviki megaron Dimini faze s vie prostorija i ognjitem te stupovima od trijema. Servia drukija arhitektura: kue od prua i kunog lijepa (gline), rupe za stupove koji su drali krov. 2 nekropole: 1) Souphli incineracija u keramikoj posudi u nekropoli van naselja. 2) Platea Magula Zargo rodovsko grupiranje uglavnom, ima neto grobova unutar naselja uz ognjite rijetko. Keramika Novost spirale i meandri. Slikanje mat bojom. 1. faza jednobojne posude, crna pozadina 2. faza slikanje svijetlom bojom na tamnijoj posudi 3. faza promjena slikanje tamnom bojom na svijetloj pozadini sa spiralama, meandrima i ahovskim poljem.

53

Ukraava se i urezivanjem. Oblici posude na visokoj nozi, tipa koarice, rogolika izboenja (klasina faza). Posude ivotinjskih oblika askosi. Gudnja utjecaj Tsangli kulture. Markova spilja utjecaj Dimini kulture. PLASTIKA shematiziranje, kult plodnosti, dvojne figure enskih likova (sijamke sline vinanskoj). Figura iz Larisse majka koja dri dijete, oslikano. Platea Magula Zargo

(Zarku?) prikaz kue s interijerom, 8 figurina obitelj, model se stavlja u zemlju prije gradnje kue, ovaj model je bio kraj ognjita zbog napretka kue.

-Finalni neolitikRachmani kultura Hagi Sophia, Pan. Dijelom neolitska kultura. Sve vie slikanja nakon peenja keramike (crusted slikanje), ali se boja lako skida. Bijela boja na tamnijoj pozadini ili crvena na crnoj + urezivanje. Figurine shematizirane, uto. Gornji dio drvo + slikanje. donji dio glina.

54

8.1. KRETA
Nalazita: Knossos, Phaistos,

Kamares, Malia, Palaikastro, Vasiliki. svi kriju neolitike ostatke ispod egejskih, kontinuiran ivot. U prvom dijelu otoka povoljniji uvijeti, taj dio upuuje na egejske otoke preko kojih se kretalo i itilo prema zapadu i istoku. Trgovina Bliski Istok Sredozemlje. -KnossosNaselje s jezgrom iz pretkeramikog neolitika i 2 naselja iz ranog neolitika I i II. Stratigrafija (10 slojeva): 2. 1. kasni neolitik 3. srednji neolitik 4. rani neolitik II 9. 5. rani neolitik I 10. PKN 3500 2800 3700 3500 4000 3700 5700 4000 6500 5700

55

Naseobinski ostaci iz srednjeg i kasnog neolitika su sloene strukture, sloena aglomeracija. Novo: objekti s veim brojem prostorija u jednoj graevini. Keramika Poetni neolitik (rani) nema razlike s ostalim dijelovima. Poluloptaste, monokromne, uglaane,, tamne osnove. Srednji neolitik diferencijacija u oblicima i ukrasima. Tehnika urezivanja, geometrijski motivi skladni, motiv trokuta ispunjen tokastim ubodima, bijela inkrustacija, slikanje u crusted tehnici (slikanje nakon peenja). Piksida krunice koje su pravilno ucrtane, poput estara. Uske i visoke posude s trokutastom drkom, bez posebnog oblika poput pehara. Ogrlica od kotanih perlica spondylus; crne perle opsidijan Melos bogat opsidijanom dolazi na Kretu. Kasni neollitik antropomorfne figurine izraene od alabastera ili mramora. Idoli kikladskog tipa poloaj prekrienih ruku.

8.2. EGEJSKI OTOCI KIKLADI


Nalazita: Keafala (Kea), Saliagos, Naksos, Emporio (Chios), Tigani (Samos). Dijele se na 2 kulture nazvane prema lokalitetima: Kefala. kultura Saliagos i kultura

56

Saliagos naselje na obali, sloene nastambe koje su inile vei broj prostorija na temeljima od lomljenog kamena zidovi neto vri. U unutranjosti kua ognjita i pei vijenac krune forme. Unutranjost od amnjih komada kamenja preko kojih je premaz gline. Keramika tehnika urezivanja, etvrtasti likovi s okomitim, vodoravnim linijama motiv ahovskog polja.

Kefala malo naselje u blizini obale. 2 nekropole na rubovima naselja, jedna iz ranog a druga iz kasnog neolitika. Grobovi tipa ciste od lomljenog kamena. Inhumacija zgreni poloaj.

Keramika poluloptaste i loptaste forme, askosi. Od ranog neolitika slikanje crvenom bojom na bijeloj pozadini. Figure shematizirane, samo naglaen nos, ptije lice.

57

Emporio naseobinske strukture od lomljenog kamena, malo nepravilnog oblika, nisu ba

pravokutne. Keramika jednostavne poluloptaste forme,

karakteristine drke rogolike drke, niz ronatih ukrasa na drkama. Klasian stav ruku kod figurina, naglaen spol kult plodnosti. (Kikladski idoli nemaju naglaenu

steatopigiju dok ovi imaju).

8.3. PELOPONEZ

Nalazita: Franchti, Korint, Sparta, Lerna, Asea, Gonia, Nemee, Hagiogritika, Malthi, Phlionte, Nea Makri, Chaeronea, Alepotrypa. -FranchtiSlijed u prijelazu iz mezolitika u neolitik. STRATIGRAFIJA: paleolitik mezolitik rani neolitik srednji neolitik kasni neolitik finalni neolitik
58

20000 8300 8300 6000 6000 5000 5000 4500 4500 4000 4000 3000

Peina uz more, nema slojeva samo unutar peine ve i izvan, ak i ispred mora. U smislu srednjeeuropske periodizacije ivi do eneolitika. Ispred peine kue s kamenim temeljima, s laganijim konstrukcijama. Kombinacija peinskog zdanja i predpeinskog dijela u kojem ivi drugi dio populacije. Mezolitik pokapanje unutar peine; standardni poloaj na bok u zgren poloaj; drugi poloaj na leima s prekrienim rukama na prsima; noge na bok u zgreni poloaj to nije tipian mezolitski poloaj na bok sa zgrenim nogama. Postoje i viestruki ukopi. Rani neolitik ne postoji nikakva promjena iz mezolitika, dolazi jedino keramika. Koristi se isti pokop kao u mezolitiku. Posuda od alabastera to je karakteristino za PKN. Jednostavna gruba keramika loptastih oblika bez ukrasa, monokromna. Nema kolonizacija razvoj neolitika se odvija autohtono. Srednji neolitik iako je uestala monokromnost nastaju razvijeniji oblici s ukrasima. Slikanje motiva tamnom bojom na svijetloj pozadini. Crvenkasta keramika s perforacijama i crtama koje se kombiniraju te nastaju apstraktni motivi. URFIRNIS FIRNIS rijetka smea boja poput bakra na svijetloj pozadini. Omiljeni motiv romb, pokriva gornji dio posude te se esto kombinira. Shematizirani prikazi figura, ene ukraene. Kasni neolitik plastika jasna ljudska tjela; enski likovi, prikaz odjee, redovito ukraavanje figurina, slikanje se teko tumai. Keramika mat slikana, neuredne kompozicije motivima. s nedefiniranim

59

Lerna Srednji neolitik (4 sloja 1-2 neolitik, 3-4 bronano doba) Osnova od krupnog lomljenog kamena. Inhumacija s posudama ili incineracija u arama. Keramika motiv romba. Urfirnis premazuje prikazuje uveavanja). se ensko itava tjelo povrina. (nema Realistina antropomorfna plastika koja

Alepotrypa Finalni upoterbe neolitik. Poetak

metala

narukvice, privjesci. Drugaiji ukrasi na keramici.

60

Sparta, Korint Antropomorfna plastika; prvi puta muke figurice. Promjena socijalne organizacije patrijarhalnost.

sparta

sparta

korint

8.4. SREDINJA TRAKIJA I ISTONA MAKEDONIJA


Nalazita: Dikli (Dikili) Tash, Paradimi, Sitagroi, Olynthos, Nea Nikomedeia,Servia. Uglavnom srednji i kasni neolitik, rani neolitik je veoma rijedak. Servia Rani neolitik plastika slian stav ruku, glava stupaste forme, karakteristina za balkanske kultove, totemistika vjerovanja. Srednji neolitik tehnika graenja kua niz poredanih, gustih stupova, mali prostor meu njima. Dugi kontinuitet ivota obnavljaju se kue, ujednaene su tehnike; enterijer gotovo jednak. Kasni neolitik podnica od nabijene zemlje + stupovi nosai. Keramika vrevi s bogatim crvenim ukrasima na svijetloj pozadini kri. Sitagroi- naselje tipa tell, zoomorfne figure, kue s apsidalnim zavretk om. Paradimi srednji neolitik bikonini vrevi.
61

Dikli Tash srednji neolitik vrevi trbuasti, svijetle pozadine, tamni motivi. Kasni neolitik ukrasi bijele boje, inkrustacija. Plastika dominiraju muki prikazi. Promahona kasni neolitik. Pela uporaba metala, zlata.

Kultura (u arheolokom smislu) nain ivota koji je izgradila jedna skupina ili zajednica ljudi, a kojeg prenose s generacije na generaciju. Ta zajednica ivi na odreenom podruju ije je granice mogue vie ili manje odrediti pouzdano. Kultura, dakle, moe ukljuivati ponaanje, materijalne stvari, ideje, obiaje, institucije, vjerovanja. Ime dobiva po znaajnom nalazitu (eponim), a rjee prema nekim bitnim obiljejima (kultura linearnotrakaste keramike). Kulturni tip je varijanta ili inaica, tj. lokalna podgrupa s nekim specifinim obiljejima ili otklonom od ope slike (npr. brezovljanski tip sopotske kulture). Kulturni kompleks skupina kultura s djelomino zajednikim elementima (npr. starevaki kulturni kompleks).

62

9. NEOLITIK MAKEDONIJE
PERIODIZACIJA: Rani neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo skupina Veluina Porodin Srednji neolitik: skupina Vrnik Anzabegovo skupina Veluina Porodin Kasni neolitik: skupina Zelenikovo 1a c 12 2 -4 34

Kasni s obzirom na egejski prostor. Razvoj nije podudaran u svim dijelovima, razlikuju se istona i zapadna Makedonija. Vie je zastupljen rani i srednji neolitik, kasni je slabo poznat Skopska kotlina. Tipologija i ornament se razlikuju. Slina Sesklo kulturi u tehnici bijela boja na tamnoj osnovi stepenasta kompozicija i krukolike posude s veim obodom. -Skupina Anzabegovo VrnikRasprostranjenost: Istona Makedonija Ovje polje. Nalazita: Barutnica u Anzabegovu, Rug Bair (kod grada Sv. Nikole, Ovje polje), Slatina u Zelenikovu (Skopska kotlina), Vrnik, Govrlevo. Skupina svojim poecima pripada starijem neolitiku dok se njena dalja evolucija odvija u periodu srednjeg neolitika. Stratigrafska iskopavanja u Vrniku omoguila su podjelu grupe u 4 osnovne faze: 1a c = rani neolitik 2 4 = srednji neolitik

63

Naselja na rijenim terasama, iznad rijenih tokova ili na blagim padinama u blizini potoka; nisu tipa tell ali su vieslojna etvrtaste nadzemne kue. U Anzabegovu je naena kua iji su zidovi raeni od erpia ali je jako oteena, naene su jo 2 koje su bile na temelju od nabijene gline. Naene su pei sa kalotom. 2 mala etvrtasta objekta iz Anzabegova; pod od nabijene gline a zidovi od gline bez drvene konstrukcije (1b i 1c faza) analogija u Otzaki Magula. U sredini kua se nalazila po jedna prostrana jama vjerojatno kultni objekt zbog nalaza pepela i kosti. Sahranjivanje pokopi u naselju, zgreni stav, poloaj na desnom ili lijevom boku. Grob iz 1c face sahranjene su 2 odrasle individue, u zgrenom stavu, s glavam na suprotnim stranama groba; zajedno s njima se nalazio i djeji skelet u amfori.
1

Keramika osnovnu vrstu keramike ini crvena i Loptaste

tamna (mrka) monokromna keramika.

forme s izrazitim vratom (krukolik oblik). Posude zaobljenog recipijenta s kraim cilindrinim vratom. Boje: dominiraju smea, crveno smea. Bijelo

oslikani ornament trokuta, vertikalni, paralelni, cik cak motivi, floralni ornament koji prikazuje stilizirani

cvijet. Ukras je izveden bijelom bojom.

Uokvirena slika: 1 3 Anzabegovo, 4 i 6 Veluka tumba, 5 Porodin.

64

Kapljiasti motivi okomite dispozicije. Dokaz fizike prisutnosti zajednica prema unutranjosti. Motivi kao u protosesklu (spirale) i Sesklu + okomiti kapljiasti motivi najvie crvene keramike. U isto vrijeme razvija se Starevaka kultura u Skopskoj kotlini. Zapadnije od Skopske kotline srednjebalkanska manifestacija Starevaka kultura. Tumba Madzari (Maari) kod Skopja klasini spiralni ukrasi, kalotasti oblik s prstenastom stolicom. Motivi Dimini kulture to pokazuje koliko ovaj dio zaostaje. Govrlevo akos zaobljena sfera, na jednom dijelu je stjenka ravna, vie drki za noenje vode. Plastika Minijaturne, sjedee, steatopigne figure sa poveanim vratom. Slino u Tesaliji u okviru protosesklo grupe. Slina tehnika izrade statueta i u Nea Nikomedei. Shematizirane enske figure, naglaeni atributi, na kraju se svode na prikaz enskih nogu 2 spojena dijela. Govrlevo lokalitet otkriven u novije vrijeme, bitan je zbog plastike koja se razlikuje od ostalih lokaliteta. Adam realistian prikaz mukarca pupak, kraljenica, rebra. Portret sa prikazanim obrvama, oima i ustima najstariji portret na svijetu. Prikaz Velike Majke stoji na modelu kue (uva je).

65

GENEZA, KRONOLOGIJA I KULTURNI ODNOSI A. V. A. V. A. V. A. V. A. V. A. V. 1c 2 2 2 24 3 4 = Karanovo I = avdar = Veluina - Porodin I II = Karanovo II = Veluina Porodin III IV = Sesklo = Karanovo II III = Starevo Iib =Starevo III = Karanovo III (Veselinovo)

U ovom dijelu se pojavljuju 3 velika kulturna kopmleksa: balkansko anadolski kompleks starijeg neolitika, zapadnomediteranski (cirkummediteranski PJZ) kompleks, junopanonski sjeverobalkanski kompleks. U grupi Anzabegovo Vrnik pojavljuju se od samog poetka ornamenti izvedeni pomou instrumenata, otiska koljke ili njegovom imitacijom to je tipino za najmlae slojeve predsesklo grupe o Otzaki Maguli. Stepenasto rasporeivanje trokutnih motiva na starijoj slikanoj keramici tog lokaliteta podsjea na tzv. solid stil Sesklo grupe. Anzabegovo Vrnik I vremenski pripada samom kraju predsesklo grupe. Karanovo avdar spirale i motivi kapljica. Anzabegovo kod tipa su istraivali: Paola i Josip Koroec, Milutin i Draga Garaanin. -Skupina Veluina PorodinRasprostranjenost: podruje Pelagonije, bitolski dio Makedonije (plodan dio s naseljima tipa tell). Nalazita: Grgur tumba, Optiarska tumba, Dobromirska tumba, Veluka tumba, Vlake. 4 osnovne faze Veluka tumba I IV

I rani neolitik; II IV srednji neolitik (klasini Porodin).

66

Naselja vieslojna i pripadaju tipu tell (tumba). Izuzetak su Vlake. Porodin otkrivena nadzemna kua s trapezastom osnovom, najdua strana 6,5 m a irina 5 m. Zidovi od drva sa nanosom blata. O krovnoj konstrukciji nam daju podatke modeli kua krova rekonstruirani se model iz Porodina na sredini dvoslivnog nalazio uplji cilindar ukraen licem. Plastika statuete sa velikim vratom i sjedea steatopigna statueta. rtvenici s produenim vratovima prikazi zmija obina ili a jelena; rogovi jer postoje stilizirani.

primjeri s jelenima gdje je glava rtvenici u obliku kua na dimnjacima su modelirani cilindrini produeci s glavama ''duhovi zatitnici kua''. Keramika Veluka tumba istraivali Dragica Simoska i Vojislav Sanev. Tamna, crvena i siva keramika. Velike posude loptastog oblika s cilindrinim viim ili niim ili slabo izdvojenim vratom. Drke su bradaviaste, nekada dvojne ili trojne, dugmaste i trakaste.

Slikanje bijelom bojom na crvenoj pozadini. motiv (utjecaj

Motivi epsilona

trokuta,

Diminija). Porodin je istraivao

Miodrag Grbi.

67

Veluka tumba

Porodin

68

Kronologija i geneza grupe: V. P. V. P. I II = A. V. Ic II

III IV (klasini Porodin) = A. V. II

Neolitik ohridskog podruja Malo istraeno, uglavnom srednji neolitik. Ornamentalne pojave bliske Danilskoj

kulturi spirale, slino koncipirani trokuti zbog toga se taj dio gleda kao posljedica irenja Danilske kulture. Sline pojave i u: Albanija, Grka, Italija, Sredozemlje bliski kontakti zajednica ujednaen ornamentalni stil. -Skupina ZelenikovoPripada skupini Anzabegovo Vrnik; ogranak kasnoneolitike vinanske kulture iz Srbije. Ta varijanta je vezana za skopsku kotlinu. Jedini lokalitet ove grupe je Zelenikovo. Okvirno pripada fazi Vina Tordo II (Vina B1). Ustanovljeni su ostaci jednog horizonta stanovanja, sa ruevinama etvrtastih kua od blata i kamenja. Postojale su plosnate, kalupaste i trapezoidne sjekire. Gruba keramika, svijetlotamne i sive boje, loptastog oblika. Pronaena je sjajno crna polirana keramika koja podsjea na tesalsku (crna monokromna Dimini vrsta). Steatopigne statuete u oblicima lica je naglaen nos bez oiju ''ptije lice''. Glave statueta sa bono postavljenim volutama (ovnova glava ili posebna vrsta frizure). Slinosti s vinanskom kulturom. Dominantan motiv kanelura. Pehar na upljoj koninoj nozi (kosovska i junomoravska varijanta vinanske grupe). Zelenikovo su istraivali Radoslav Galovi i Milutin Garaanin.

69

10. NEOLITIK BUGARSKE


Kulture ranog neolitika: Karanovo I i II Ovarovo Conevo Zapadnobugarska slikana keramika (avdar Kremikovci) Kulture srednjeg i kasnog neolitika: Karanovo III Veselinovo Kurilo Karanovo IV Kalojanovec Hotnica Usoe Topolnica Akropotamos Hamangia

-Karanovo I i II- Trakija i dolina rijeke Marice. Lokaliteti Karanovo, Azmak, Rakitovo, Jasa tepe, Kazanlak. Faze: Ia, Ib, IIa, Iib. Karanovo istraivali: V.

Mikov, G.I. Georgijev, S. Hiller, V. Nikolov. Najstarija neolitika manifestacija u dolini rijeke Marice. Naselja su tipa tell, a podizana su u plodnim ravnicama, na terenima zatienima od poplava. Mala sela, kue uglavnom raene od prua i blata, zbijena. Posude na 4 noge, zoomorfne ruke,

monokromna keramika s urezivanjem, bijeli

70

motivi na crvenkastoj osnovi. Karanovo kultura se razvija usporedno sa starevakom i Sesklo kulturom tijekom 6. tisuljea BC.

-Ovarovo- SI Bugarska. Lokaliteti Ovarovo plato, Ovarovo gorata, Samovodene. Faze: 1 4. Istraivala: Henrietta Todorova, Angelova.

-Conevo- Priobalni dio Bugarske. Lokaliteti Borjana, Dalgopol, Conevo, Goljamo, Delevo.

-Zapadnobugarska slikana keramika ZBSK- SZ dio Bugarske, gornji i srednji tok Marice. Lokaliteti Kurilo, Kremikovci, avdar, Galabnik, Gradenica Lukanovo, Slatino. Faze. 1 4.

71

-Karanovo III Veselinovo- Trakija, bazen rijeke Marice. Lokaliteti Veselinovo, Karanovo III, Kazanlak, Jasa tepe. Vr monokromna keramika sa

stiliziranom drkom, epasti zavreci na posudama.

-Kurilo- SZ Bugarska, Sofijsko polje. Lokaliteti Kurilo, Brenica I, Aldomirovci. Faze: A, B1, B2.

-Karanovo IV Kalojanovec- Trakija, bazen rijeke Marice i Tunde. Lokaliteti Karanovo IV, Kalojanovec, Kirilovo, Nova Zagora, Karasura. Faze: 1, 2, 3.

Nova Zagora

-Hotnica- sjeverna i srednja Bugarska. Lokaliteti Hotnica Orlovska, Kaica Samovodene. Faze: 1, 2, 3. Istraivala: H. Todorova.
72

-Usoe- SI Bugarska do Crnog mora. Lokaliteti Usoe (Asparuhovo), Borjana, Dalgopol, Draganovo, Podgorica. Faze: 1, 2, 3.

-Topolnica Akropotamos- srednji i gornji tok rijeke Strume (JZ Bugarska i S Grka). Lokaliteti Paradimi, Dikli Tash I, Sitagroi II, Balgarevo, Topolnica Akropotamos. Faze: 1, 2.

-Hamangia- priobalje Bugarske, delta Dunava i Burgasa. Lokaliteti Blatnica, Draganovo, Cernavoda, Durankulak, Odarci, Kragulevo. Faze: 1. Blatnica 2. Baia Hamangia 3. Ceamurlia de Jos 4. Techirghiol 5. Varna Keramika monokromna, poluloptaste i loptaste posude. ''Tulipani'' sa spiralama, svijetliji i tamniji motivi. Spiralni i sloeniji ukrasi kontrast tamno svijetlo. ''Venere'' tj. Magna Mater sa ukraenim tjelom. ''An sambl'' muka i enska figura iz groba. Mislioc prikaz unutarnjeg stanja. enska figura je oputena suprotnost.

73

Karanovo lokalitet Karanovo je veliki tell kod Stare Zagore (Bugarska). To je kljuni lokalitet za razumijevanje razvoja neolitika i eneolitika u Trakiji. Istraivali su ga: V. Mikov (1936.), G.I. Georgijev (1947. 1957.), S. Hiller i V. Nikolov (od 1981.). U stratumu debljine 12,4 metra uoeno je 7 slojeva i to sa po nekoliko horizonata stanovanja. Iz dva najstarija sloja definirana je starija neolitika kultura Trakije (Karanovo kultura), iz sloja 3 mlaa neolitika kultura (Veselinovo kultura). U sloju 4 otkriveni su keramiki proizvodi osebujnog oblika i ukrasa koji pripadaju posebnoj kulturi (Kalojanovec kultura). Prema sadraju iz 5. sloja izdvojena je Marica kultura, a nalazi iz 6. sloja omoguuju praenje razvoja Gumelnita kulture. Arheoloka graa iz sloja 7 se vee za poetke bronanog doba.

74

11. NEOLITIK RUMUNJSKE


Kulture ranog neolitika: Circea Gura Baciului Cri Dudeti Kulture srednjeg i kasnog neolitika: Vadatra Boian Petreti Hamangia

-Circea Gura Baciului- Oltenija i zapadna Transilvanija. Lokaliteti Circea La Hanuai, Gradinele, Copacelu, Gura Baciului. Poetna faza neolitika u Rumunjskoj, usporediva sa starevakom (protostarevo i poetak Starevo I). Kulturni utjecaji i prodor zajednica s juga Balkana i Anatolije slikanje bijelom bojom, linearni motivi, kapljiasti motivi. Keramika loptaste, poluloptaste posude sline Starevu I. Ukrasi: bijela boja na tamnoj motivi. Naselja tipina neolitska kratkotrajna, uz tokove rijeka. Kue poluzemunice, atorasta konstrukcija. Pokopi inhumacijski, na boku u zgrencu u plitkim jamama. -Cri- Oltenija, S i SI Vlaka, Moldavija, Transilvanija. Lokaliteti Circea, Verbicioara, Verbita, Locuteni, Boroteni, Salcuta, Ostrovul Banului. pozadini (crvenkasta), jednostavni linearni

75

Linear Starevo. Zemunice i poluzemunice. Keramika monokromna neukraena. Ukraena slikanjem: 1. svijetlo na tamnoj osnovi; 2. tamno na svijetloj osnovi. Plastika je shematizirana. -Dudeti- Vlaka ravnica. Lokaliteti Dudeti, Radovano, Cernica, Fundeni, Malu Rosu, Dragiceano. Faze: 1. Malu Rosu 2. Fundeni 3. Cernica Dominantno urezivanje. -Vadatra- JI Oltenija, JZ Vlaka. Lokaliteti Vadatra, Hotorani, Orlea, Celei. Promjene gradnja naselja, oblikovanje keramike i nain ukraavanja, poinju dugotrajnija naselja (tell), veinom nadzemne graevine. Osnovni ukras + bijela boja + bijela inkrustacija + peatiranje. Konini i bikonini oblici, ralanjene posude s nogom. Na prvi pogled poput tehnike urezivanja, urezi poput ljebova, obilna bijela inkrustacija, krivocrtni ukrasi, igosani ukrasi. Stilizirana antropomorfna plastika s ptijim licem meandroidni motiv slian spirali. Antropomorfna posude prikazi ruku i naglaen trbuh.

76

-Boian- Vlaka, JI Transilvanija, J Moldavija. Lokaliteti Spantov, Bolintineanu, Vidra, Giulesti, Radovanu, Cernica. Faze: 1. Bolintineanu 2. Giulesti (uleti) 3. Vidra 4. Spantov Naselja tipa tell. Pokapanje vie nije u poloaju s bogatim prilozima. naselju nego Bikonizirane posude (otro

u nekropolama (najpoznatija Cernica). Ritus inhumacije u zgrenom i ispruenom prelamanje pod kutom). Gruba tehnika ukraavanja bijela inkrustacija se bolje vee uz nju. Poklopci konini s visokim nogama. Posude karakteristinog oblika sa stalkom ritualno posue, potreban stalak ili podloga. rtvenici na 4 noge, antropomorfna plastika shematizirana.

77

-Petreti- Sredinja Transilvanija. Lokaliteti Petreti, Pauca, Pianu de Jos. Faze: A (rana), AB, B (kasna). Izduene posude poput vrata boce, tamna boja na svijetloj pozadini, slikani ukrasi. Antropomorfna plastika . shematizirana, ruke izbaene van. -HamangiaBugarska/Rumunjska. Dobrovoda. Lokaliteti Ceamurlia de Jos. Faze: 1 4. Profiliran vrat i trbuh keramike. Dominira tehnika ubadanja. Grobni inventar ''mislilac'' i enski lik. (Cernavoda). Baia Hamangia, Cernavoda,

78

12. NEOLITIK PANONSKOG I PERIPANONSKOG PODRUJA (MAARSKA)


PERIODIZACIJA: Stariji neolitik: Krs kultura Kultura linearne keramike Srednji neolitik: Mlai neolitik: Kultura linearne keramike (istona i zapadna varijanta) Lengyelska kultura Potiska kultura Herpaly Csszhalom kultura Moravska slikana keramika -Krs kultura- Podruje oko rijeke Tisze, Krs, Moros. Lokaliteti Kopancs, Sudvar, Kotacpart, Biserna obala, Ludo, Ludvar, Kolaepart, Szoldos. Istraivai: James Banner, I. Bognar Kutzian, Nandor Kalicz, Jannos Makkay, Otto Trogmayer, a u bivoj YU Stojan Dimitrijevi, Milutin i Draga Garaanin. U bivoj Jugi se lokaliteti Krs kulture nalaze u Vojvodini. SI Baka Biserna obala i Ludo (blizu Subotice). JZ Baka Donja Branjevina, utvren je stambeni horizont. Na osnovi vertikalne stratigrafije u Vini Krs je starija od Potiske. 3 faze: Krs I, II, III + protokrs Poetak Krs = linear A (Starevo IIa ili II po Milojiu) Kraj Krs = spiraloid B (Starevo III ili IV po Milojiu)

Alojz Benac odobrava njen poetak kasniji u odnosu na starevaku, Stojan Dimitrijevi odvaja Krs od starevake. Bogdan Brukner: rani Krs Starevo IIa Vrnik I;

79

Kraj Krs grupe bi odgovarao periodu izmeu Starevo III i razvijene vinansko tordoke (B1) faze. Grupa Gura Baciului sa svojom monokromnom keramikom je utjecala u genezi Krs grupe. Protokrs faza izdvajanja Krs kulture, povezuje se sa Lepenski Vir IIIa, Donja Branjevina III. Krs I rana faza, odgovara fazama Starevo I i Ia, odnosno monokromnoj i linearnoj fazi. Kraj Protoseskla, poetak Predseskla. Krs II srednja faza, Starevo Iib Krs III kasn faza, javljaju se bikonine posude. Naselja pored rijeka, jednoslojna stanita, poluzemunice sa trapezoidnom osnovom i etvrtaste nadzemne kue raznih dimenzija. Biserna obala etvrtaste kue s drvenim stupovima. Pokop sahranjuju se u zgrenom poloaju u kulturnom sloju naselja, stambenim objektima i jamama za otpatke, bez priloga. Keramika loptasti i poluloptasti oblici, slikanje bijelom bojom na tamnoj osnovi na finijoj keramici. Ukrasni sustav karakteristian za Panoniju i srednji Balkan Barbotinsko ukraavanje na povrinu stijenke se prska glina i lagano se formira pa moe biti kanelirani utiskivanje barbotin ili i kanelirani vlane preplet. Pseudo impresso tipanje stijenke. Impresso i pseudo impresso nema doticaja ali tehniki sline. Kapljiasti motivi, antropomorfni i zoomorfni motivi.

80

-Kultura linearne keramikeOd ranog do srednjeg neolitika. Alfld, Transdanubija (Z Maarska), Moravska, Slovaka, eka, Poljska, S Austrija, Njemaka, Transilvanija. Istoni kompleks LK (kultura linearne keramike Alflda) i Zapadni kompleks LK. Istoni kompleks -Alfld, I Slovaka. Lokaliteti Velke Rakovce, Tiszadob, Bkk, Szatmr, Szilemeg, Szakalhat. Periodizacija i regionalne skupine: I. stupanj: Skupina Szatmar (protolinearna keramika) II. stupanj: Skupina Tiszadob (Rakovce, Bkk) III. stupanj: Skupina Szakalhat (Szatmar, Tiszadob, Szakalhat)

81

Urezivanje bikonina posude.

linearnih forma;

motiva

na

keramikim posudama, konina i ralanjene plastika

Antropomorfna

naena je u velikom broju; prisutna shematizacija; neki imaju rupe (visile su negdje). Ukraeni su kao i keramika urezivanjem, ali pojavljuje se i oslikavanje crvenom bojom. Posuda s 2 otvora, u njoj su bila zrna ita kult.

Zapadni kompleks - Transdanubija, Moravska, Poljska, eka, Slovaka, S Austrija, SZ Hrvatska, Njemaka. Lokaliteti Malo Korenovo, eliezovce, Notenkopfkeramik (motiv glazbenih nota ), Keszthely. Velika naselja, velike kue s nekoliko prostorija, kratkotrajne. Kue s vie rodovski povezanih obitelji, vezane uz jednoslojna naselja, prepoznatljive po

82

nizovima kua, podjeljene na 3 sobe. Loptaste posude s urezanim spiraloidnim ili krivocrtnim motivima. Jednostavni s 1 2 linije.

-Lengyelska kultura- Transdanubija, I Austra, Moravska, Z Slovaka, JZ Poljska, Baka (osim Njemake). Lokaliteti Lengyel, Bicske, Zengvarkony, Hidas, Izmeny, Brodzany Nitra, Nitriansky Hrdok. Varijante: transdanubijska i slovako moravska. Periodizacija: Lengyel: I II III IV V Luianky Luianky Nitra - Brodzany Ludanice Ludanice Kue velike, s jednom prostorijom. Pokopi u naseljima ili nekropolama, zgrenac. Posude prisutno slikanje crvenom bojom, sline Potiskoj kulturi. Prvi nalazi bakra. Rani eneolitik Kasni neolitik

83

-Potiska kultura- Tok rijek Tisze (I Maarska), Baka. Lokaliteti Lebm Kkenyelomb, Csoka, Szegvar Tuzkves, Io, Crna Bara, Kremenjak, Szakolhat. Velike kue kao u Lengyelskoj + pei u svakoj sobi + kat za uvanje namirnica i spavanje (potkrovlje). Tamo gdje je vei utjecaj Balkana javljaju se naselja tipa tell. Pravokutne kue sa stupovima nosaima ostave, tj. sanduci. Pokopi u nekropoli, ali ima i unutar naselja, zgreni na boku, priloena keramika, oruje, ukrasi, nakit perlice oko kukova. Posude bikonine, krukolike forme, masivne i aplicirane trake modelirane kratkim zarezima, cik cak, meandar, radijalni raspored. Posude na nozi nerazmjerne. etvrtaste posude s ljudskim prikazom 2 trokuta. Model nastambe ili hraman koji slui kao rtvenik pravokutni ili trokutasti. Sijedea boanstva muko boanstvo na viljem tronu sa srpom zemljoradnja; ensko boanstvo promjena). na niem (plosnato tronu lice), (nagovjetaj

84

-Herply CsszhalomRazvija se krajem neolitika iz Potiske kulture, istono. Poslijednja faza Potiske, ukopi u nekropolama naznaka diferencijacije po spolu ene na desnom, muki na lijevom boku. Kue na kat za obredem prizemlje sluilo za svakodnevni rad. Posude konini oblici, najee na nozi ukraene linearnim motivima, ima i slikanja; bogatiji sustav ukraavanja. Urezivanje i bojanje crvenom bojom, dugovrate antropomorfne statue.

-Moravska slikana keramika- Moravska (razvija se zapadno od Lengyelske). Lokaliteti Strelice, Teetice, Klobuek, lapice, Veleovice. Ukrasi: slikanje crvenom i bijelom bojom, geometriziran s pravilnou izvoenja, pravocrtni uzorci. Izduene amfore, bikonizirane, izduenog vrata s rogolikim drkama. Zoomorfna plastika realizam u nainu izvoenja, modeliranja. rtvenik s recipijentom u sredini. Dokumentirani simboliki prikazi kua dvoslivni krov, poprena greda, rebra (stupovi slame). Antropomorfna plastika 2 ekstremiteta. Kasnije shematizacija oblik violine (slian Badenskoj kulturi). Sjedea odjevena. boginja na tronu,

85

86

13. NEOLITIK SRBIJE


PERIODIZACIJA: Rani neolitik: Srednji neolitik: Kasni neolitik: Protostarevaka (Donja Branjevina Gura Baciului) Starevaka kultura Vinanska kultura (Vina A B, Vina Turda I II)

U ranijim peroidizacijama nije bilo protostarevake kulture. -Protostarevaka kultura- Sjeverna Srbija, Vojvodina, Transilvanija, Oltenija. Lokaliteti Grivac, Divastin, Lepenski Vir, Donja Branjevina, Circea, Gura Baciului ova nalazita predstavljaju izdvojenu grupu vezanu za balkansko anadolski kompleks starijeg neolitika sa protezanjem monokromne, osobito crvene i tamne boje i bijele slikane keramike. Protostarevo = Anzabegovo Vrnik Ic = Starevo I Keramika Barbotin, Pseudo impresso, bijela boja na tamnoj pozadini. Slikanje bijelom crvenom bojom. etvrtasti oblik plastini spiraloidni ukras rijetki prikazi. Glavnina: monokromne posude loptastih oblika, bijelo oslikana keramika, smee povrine. Okomite linije, linearni motivi, kapljiasti ukrasi, posude grubljih faktura i debljih stijenki, ukraene barbotinom i pseudoimpressom najbrojnije. ili

87

Crvenokosa boginja iz Donje Branjevine prikaz kose, niz ureza, lice relativno dobro prikazano, nedostaju usta.

-Starevaka kultura- Srbija, Vojvodina, zapadni Srijem, istona i srednja Slavonija, JZ Maarska, Kosovo, Makedonija (Skopska kotlina), SI Bosna, Transilvanija. Lokaliteti Pavlovac kod Vranja (Gumnite, ukar), Mala Kopanica kod Leskovca, Bubanj kod Nia, Crnokalaka Bara, Vina, Lepenski Vir, Padina, Starevo (Grad), Kozluk kod Vrca, Madari kod Skopja. Goldman: Starevo Krs ris Dudeti, Sesklo, Karanovo. PERIODIZACIJA: Draga Aranelovi Garaanin Faza I IIa IIb III Zasnovana na izdvajanju zatvorenih nalaza, na jamskim objektima. Vladimir Miloji Faza I II III IV Zasnovana na tipolokim i stilskim obiljejima keramike.

88

Naselja podignuta su na rjenim terasama, blagim padinama, ili pored potoka. Zemunice ili poluzemunice i etvrtaste nadzemne kue. Crnokalaak Bara vea zemunica s 3 odaje. Pokop bez pravila o strani ili orijentaciji, zgreni, poloeni na trbuh ili odbaeni na smetlite ili u jame, nema priloga, u 2 groba naene posude. Kremena industrija orue od glaanog kamena, igle, ila, spatule saa proirenim loptastim zavretkom, prljeni za vreteno, pintadere. Keramika raena je na grubljoj, obinoj i finoj fakturi, loptaste i poluloptaste posude. Kos loptastih se javlja cilindrian vrat, blago izdvojen obod a kod poluloptastih je obod ravan. Pojavljuje se cilindrina nia noga zatim niska prstenasta i konina. Drke se zamjenjuju bradaviastim ispupenjima. rtvenici postavljeni na 4 noge, plitki i iroki kruni recipijent. Ornamenti gruba barbotin, fina impresso. Gruba keramika s

barbotinskim

ukrasom

(glina se cjedi), korijeni u protostarevakoj ko kora drveta. Pseudoimpresso otiskivanje prstom, noktom (tipanje motiv klasa) nema razlike od impresso cardium ali ne podrazumijeva kulturnu slinost. Slikanje: 1) bijelo na crvenoj pozadini 2) tamno na svijetloj pozadini 3) polikromno rijetko. Girlandi, postavljeni horizontalno, mreasti motivi,

89

cik cak linije, ukrasi poput traka, unutranjost mreasti ukrasi, trokuti u viseem poloaju. Plastika stubaste figurice, statuete sa konino ili zvonoliko proirenim donjim dijelom tjela, naglaene grudi i steatopigne valjkaste statuete. Plastino oblikovani nos, oi su izvedene urezima, oi se esto prikazuju mala sa 2 sa

rebra

obje strane nosa. ''Venera iz Stareva'' naglaene grudi, povrina je oslikana bijelom bojom, izvedeni mreasti motivi. Geneza na formiranje su utjecale 2 komponente: 1) balkansko anadolskog kompleksa starijeg neolitika, 2) sjevernobalkansko panonski kompleks sa grubom impresso i barbotin keramikom. 1) Grupa Gura Baciului karakteristina fina polirana, preteito crvena keramika, monokromna, kasnije sa elementom bijele slikane. Sa Anazabegovo Vrnik Ic motivi bijelih kapljica. 2) U fazama Starevo IIa III barbotin se pojavljuje potpuno formiran i primjenjen u raznim formama. Nastanak Starevake kulture kao saimanje 2 komponenti jedne vezane za S Balkan i J Panoniju a druge iji elementi dolaze sa juga iz balkansko anadolskog kompleksa starijeg neolitika. -Vinanska kultura- Srbija, Kosovo, I Makedonija, SI Bosna, I Slavo nija, Baka, I Srijem, Transilvanija, Oltenija. Lokaliteti Vina, Pavlovac, Divostin, Gradac, Grivac, Crnokalaka bara, Fafos, Kala, Plonik, oka Kremenjak, Predionica, Rast, Parta, Beletinci, Jakovo Kormadin. (I Srijem).
90

Regionalne varijante:

srbijanska (klasina) moravsko kosovska istonobosanska transilvanijska oltenijska

PERIODIZACIJA: Vladimir Miloji: Vina A B (1 2) kasni neolitik Milutin Garaanin: Vina Turda 1 Vina Turda 2 Faza Gradac prijelazna faza C D (1 2) rani eneolitik Vina Plonik 1 Vina Plonik 2a-b

Vinanska Sopotska Anzabegovo Kurilo Sitagroi Karanovo Vadatra Hotnica Hamangia Dimini. Vina Srbija, desna obala Dunava. Istraivao Miloje Vasi (1908. 1913.) Belo Brdo kod Vine. 11 metara kulturni sloj koji poinje sa Starevom, podjelio je na 6 faza. Naselja tipa tell, vieslojna, na rijenim terasama, blagim padinama u blizini potoka, na niskim i duguljastim uzvienjima (gredama). Zemunice i nadzemne kue. Zemjnica sa pristupnim hodnikom (dromosom) tj. ''zemunica Z'' u Vini se ne moe pripisati vinanskoj kulturi poto je sahranjeno vie skeleta pa se pripisuje starevakoj kulturi. Nadzemne pravokutne kue, ukopani stupovi, uvreni kamenjem i glinom, dvoslivni krov. Oblik megarona (Vina i Banjica). Predionica kua elipsastog oblika sa pei (Vina Turda 1 faza).
91

Jakovo Kormadin (Vina Plonik 2) sastojala se od 3 odaje, u srednjoj prostoriji se nalazila pe, jama a iznad pei bukranij. U Vinki takoer pronaen bukranij. Bojanje zidova (Vina Turda 2) Vina, Grivac. arkovo naen silos (jama). U Vini naen monumentalni pitos. Pokop grobovi unutar naselja (Vina) ali ima i nekropola (Boto kraj Zrenjanina i Gomoglava). Zgreni poloaj. Tartaria u Rumunjskoj jama, primjer ritualnog sahranjivanja, naene su poznate tablice sa urezanim pismima, 26 idola kikladskog tipa, Vina Turda 1. Poetak rudarstva bakar je u upotrebi poevi od gradake faze i tokom cijele Vina Plonik 1 faze. Rudna glava rudnik, istraivao Borislav Jovanovi. Vina . industrija cinabarita (sulfidni mineral iji je sastav iva za dobivanje ive). Litika industrija Borislav Jovanovi, Dragoslav Srejovi. Sjeiva manjih dimen zija, opsidijani Bkk gorja, glaani kamen sjekire kalupastog tipa i sjekire ekii. Keramika redukcijsko temperature crna peenje monokromna daje nie

i crnu boju, glaana i polirana povrina (M. Vasi buccchero keramika). Keramika sa igosanim ubodima. Posebnu varijantu ini svijetlosiva umjereno polirana i sjajna keramika koju Vasi naziva ''Minijska''. Rjea je crvena keramika.

92

Black topped tehnika zastupljena je na peharima, tehnika tamnih mrlja koje se dobivaju nanoenjem oksidacijskog peenja, ta masa sprijeava dotok kisika na stijenku. Trakasta ornamentika koja je ispunjena tokama slini ukrasi u Potiskoj kulturi, ima importa i imitacije iz Potiske kulture. Ukrasi: vezani za crnoglaanu keramiku kaneliranje; okomiti/kosi kaneluri, strallucido ukras izveden glaanjem pojedinanih motiva. Ubodnovrpasti stil, promjena profila, iz

zaobljenih formi se prelazi u otrije prijelome bikoniziranje. amfore velike dimenzije s naglaenim ramenom i ljevkastim vratom. Vinansko Tordoka (Turda) faza Vina Turda 1 Osnovni oblik: bikonina zdjela; uz zdjele sa zaobljenim profilom i koninog oblika, fina intenzivno glaana prevlaka. Bikonine zdjele su niske i uglatom (carinated) profilacijom, pehari na nozi u black topped tehnici, amfore bikonina profilacija sa iroke s

izdvojenim

vratom,

prosopomorfni poklopci vezani za amfore, rtvenici na 4 noge, karakterisitka: zoomorfna vaza sa predstavom glave iznad koje se nalazi otvor recipijenta. Ukrasi: kaneluri (vertikalni i kosi), glaani

(strallucido) ukras prekriva trbuh zdjele, urezane paralelne linije nekad rasporeene u snopove amfore sa nizom uboda, urezani i ubodeni trokuti, crusted tehnika na rtvenicima i plastici.

93

Plastika valjkaste i plosnate statuete, steatopigija. Sjedea statueta iz Supske, kikladski tip s trokutastim licem.

Vina Turda 2 Materijal slojeva 8 6,5 m u Vini. Javljaju se sjekire sa simetrinim otricama, trapezaste i trokutaste. Bikonine posude, cilindrian vrat, zaobljeno rame. Amfore krukolike profilacije, amforice sa ukraene rebrastim cilindrinim vratom i visokim ramenom, otre profilacije, kanelurama po trbuhu. Raeni u Minijskoj tehnici (svijtlo sivoj). Hyde vaza zoomorfna, ptije lice, kombinacija ljudskog i ivotninjskog.

Ukras: urezane trokutaste i meandraste bockane trake.

Gradaka faza Sloj 6,5 6 m je izdvojen kao posebna faza. Vidovdanka poligonalno lice, plastine oi, zasjeen nos kurotrofne figure.

94

Vinansko Plonika faza Vina Plonik 1 (6 4,1 m) Bikonine zdjele, ee niski i iroki tipovi zdjela iji obod moe biti konkavno izvijen + pehati na nozi noge krae i zdepaste, postoji varijanta sa zdepastom, masivnom nogom koja se na nie suava. Nisu raeni u black topped tehnici. Amfore krukastog oblika te amfore s koninim trbuhom ili i blago razgrnutim vratom, zaobljenim na vertikalnim roastim drkama

prosopomorfnom polopcu s velikim oima. Krivocrtni i spirlani ukras esto urezan sa tokastim trakama. U tehnici uglaanih ukrasa javljaju se polja ograniena irim tanjim trakama i ispunjena linijama. glaanim

Karatkteristike: trake ispunjene igosanim ubodima. Motivi: duguljasti meandri, spirale, trokuti ili rombovi.

95

Vina Plonik 2 Ovom periodu se pripisuju nalazi naeni u 2 zgrade raznih nivoa u Vini podfaze 2a i 2b. Vina Plonik 2a Javlja se kotano orue sa trnom i 2 rupice, veliki krukasti pitosi, ostalo slino kao u proloj fazi. Ukrasi: kanelure, tehnika uglaanih motiva. Vina Plonik 2b Posude sa blago uvuenim obodom, posuda na 3 visoke cilindrine noge. Crusted tehnika, steatopigne figure, plosnate, ptije lice. U regionalnim varijantama srbijanskoj i kosovskoj javljau se ''kentauri''. ''Lady of Vina'' desna ruka savijena, poloena na trbuh, lijeve nema, ukraena po cijelom tijelu, gornji dio tijela na pruge. ''Sijamke''.

96

Ekonomija Maria Kopf, izvrila analizu na biljnim ostacima. Geneza mladi balkansko anadolski kompleks, teorija o sukcesivnoj (M. Garaanin) ili gradacijskoj migraciji (B. Jovanovi), tj. postepeno irenje novih elemenata selenjem primitivnih zemljoradnika na nova podruja. Propast vinanske kulture prouzrokovao je prodor novih zajednica iz pravca Bugarske i Rumunjske tijekom prvih vjekova 4. tisuljea BC.

97

14. NEOLITIK BOSNE I HERCEGOVINE


- Istona, srednja Bosna, Hercegovina. PERIODIZACIJA: Sjeveroistona Bosna: rani neolitik: srednji neolitik: kasni neolitik: Starevaka kultura Vinanska kultura Vinanska kultura

Srednja Bosna:

rani neolitik: srednji neolitik: kasni neolitik:

Starevaka impresso kultura Kakanjska kultura Butmirska kultura

Hercegovina:

rani neolitik: srednij neolitik: kasni neolitik:

Impresso kultura Danilska kultura Lisiika/Hvarska kultura

Sredinja Bosna oko toka rijeke Bosne (gornji pritok) ulijeva se u Savu to omoguava komunikaciju sa Panonijom i putem toka rijeke Neretve omoguava komunikaciju sa Jadranom most izmeu Panonije i Jadrana te prima utjecaje i oblikuje ih u svoje autohtone kulture. Radi geografskih uvijeta (brda) odnosno poloaja i sam proces neolitizacije zapoinje kasnije. -Starevaka Impresso kultura- Gornji tok rijeke Bosne. Lokalitet Obre I (donja 2 stratuma). Alojz Benac 1967. 1968.

98

Naselje ima izduen ovalni oblik. Na tom lokalitetu se pojavljuju 4 osnovne stratuma od kojih samo 2 starija (faza I. i II.) ulaze u okvir ove kulture a 2 mlaa stratuma oznaavaju poetke i razvoj kakanjske kulture. Naselja nisu ustanovljeni nikakvi sigurniji tragovi nastambi, slabije nastambe, otkriveni ostaci 3 ognjita i 2 rvnjitva(?); Ognjita su krunog oblika, supstrukcija od kamenih oblutaka. Pokopi u jamama, zgrenac te razbacane kosti + prilozi. Keramika 1) Barbotinska keramika tipa Starevo glina je mijeana sa plijevom, trbuasti lonci s malim ili neto viim koninim vratom ili prstenastim dnom. Drke rijetke a radi se uglavnom o trakastim horizontalnim drkama. Ukrasi: okomite kanelure, prskani barbotin te tzv. granulirani barbotin i barbotin s naljepcima. 2) Ostala gruba keramika tipa Starevo slina barbotinskoj keramici, nalazi posuda ukraenih urezanim i udubljenim, kosim ili isprepletenim linijama. rtvenici na 4 noge: - noge su trokutastog presjeka, gornja platforma je etvrtasta, - recipijent krunog oblika.

Ukras: vani niz udubljenih trokuta; preko nogu okomite, udubljene linije; - trokuti i linije su ispunjeni crvenom inkrustacijom. 3) Obina gruba keramika prstenaste zvonolike noge. Ukrasi: plastine trake modelirane prstom, ukras tzv. ruice. 4) Bojana keramika tipa Starevo crveni premaz, motivi: snopovi okomitih linija uokvireni u okvir debelih linija i prepleti tanjih linija u istom okviru. 5) Impresso keramika jadranskog tipa konini oblik, slabije naglaeni sredinji dio i
99

dno; trbuaste vaze sa blago izvijenim obodom. Ukras: ATREMOLO. 6) Monokromna keramika prenosi se u protokakanjsku fazu centralne Bosne; nema nikakve veze sa keramikom starevake ni vinanske kulture, vezuje se za jadransko more. 2 faze naselja Obre I faza I. i II.

Keramika s crvenim trakastim motivima koji su izvedeni poslije peenja. II. faza koristio se prskani i granulirani barbotin, kao i onaj s naljepcima, razvijeniji rtvenici.

Poznavali su penicu (triticum dicoccum, monococcum i compactum). Pisum sativum, lens esculenta. Bavili su se stoarstvom, slaba zemljoradnja. Razmjena dobara i trgovina. Duhovni ivot kult mrtvih, heliolatrijski kult, upotreba posebnih rtvenika, plastine i nakitne izraevine. Naen je disk od peene zemlje i drugi od kamena kult sunca (heliolatrija). Crvena boja simbol ivota (rtvenici ukraeni crveno inkrustiranim motivima). Geneza stariji neolitik u Obrima I nastao je spajanjem 2 kulturnih komponenti starevake iz centralnog balkana i impresso iz jadranske zone. Kronologija Alojz Benac: Obre I (faze I, II) Starevo IIb/III Impresso cardium III na Jadranu.

100

Stojan Dimitrijevi: Obre I (I, II) Starevo linear B (Starevo IIa Starevo II).

-Kakanjska kulturaLokaliteti Obre I, Kakanj, Arnautovii, Tuk, Papratnica. uz obalu rijeke Bosne Kakanjska kultura je imala 3 faze razvoja: Starija faza Obre I, faza III (najstariji slojevi u Kaknju) Srednja faza Obre I, faza IV, Kakanj Mlaa faza Arnautovii Naselja 3 naina gradnje: zemuniki; sa kamenim temeljima (bez jama za stupove); sa stupovima ukopanim u jame. Kakanj zemunice, skupne kue sa ljevkastim jamama. Obre I otkriveni su ostaci sa 5 stambenih objekata, nema tragova zemunicama, sve su na povrinama zemlje, etvrtasog oblika, temelji od kamena, unutarnje dvorite, 8 vanjskih ognjita naeno, krunog oblika. Keramika Starija faza (protokakanjska ili Kakanj I) Barbotina keramika, trbuaste posude sa izvijenim vratom i cilindrinim vratom . Karakteristika: prskani barbotin. Monokromna keramika smea, sivkastosmea boja, ponekad firnis, poluloptaste posude s ravnim dnom, tanjuri s uvijenim obodom, bikonine zdjele, ritoni. Krajem faze dolaze do izraaja zvonolike noge. Ukrai: plastini i urezani motivi. Plastini okrugla ispupenja; urezani rafirane trake, trokuti i rombovi (plitko urezani). Ritoni ukraeni rafiranim trakama, trokutima, snopovima urezanih linija.

101

- Srednja faza (Kakanj II) Nestaje barbotin, gruba keramika prevladava, niske zvonolike noge. Monokromna keramika crvenkastosmee i sivosmee povrine. Visoke i niske zaobljene posude tzv. tulipanske kupe, loptaste vaze sa cilindrinim vratom, urezani ornamenti, plastina rebra (okomita, kosa u vidu girlandi i cik cak). Motiv bodljikave ice urezane linije ispresjecane gustim redom crtica. - Mlaa faza (Kakanj III) Samo u Arnautoviima, slabo keramike. Duhovni ivot nema ba nalaza pokapanja, kultni ritoni. Riton iz Kaknja motiv 2 koncentrina kruga tehnikom bodljikave ice predstavljaju simbol suneva diska heliolatrijski kult. Crvena boja ukraavanja (nakon peenja). J. Koroec je donio tezu da su sluili kultu vode. Geneza u formiranju Kakanjske kulture veliku ulogu je imala autohtona starevaka baza, u razvitku izumire barbotinska kultura te se sad govori o novoj kulturnoj grupi. Nema nikakvih dodira sa vinansko kulturom i Vinom. Jednostavni urezani motivi su blii danilskom ornamentalnom stilu te ih veu kultni ritoni. Kronologija Kakanj I (protokakanj, Obre I faza 3) = Starevo III = Vina A1 Kakanj II (klasini, Obre I faza 4) = Vina A2/B1 Kakanj III (kasni, Arnautovii) = Vina B1/B2

102

-Butmirska kulturaLokaliteti Butmir, Obre II, Okolite, Nebo, Mujevine (Alihode), Kraljevine, Crkvine (Selo Turbet), Brdo u Kiseljaku. Razvijala se u 3 osnovne kronoloke faze: Starija Butmir I: Obre II/faza I. Kraljevine (starije) Srednja Butmir II: Obre II/faza II. Butmir, Nebo, Kraljevine, Okolite, Mujevine Mlaa Butmir III: Obre II/faza III. Nebo, Crkvina, Brdo

Naselja 2 tipa: zemuniki (ili poluzemuniki) i nadzemni. Najvei broj zemunica je otkriven u Butmiru (90) te vei broj ognjita koja su sluila za vanjsku upotrebu. Nebo otkriveno je 6 zemunikih jama, vanjska ognjita od ilovae. Obre II zemuniki objekti su imali zid od drvenog pletera; nadzemne kue samo u Nebu i Obre II. Obre II kod Kaknja, istraivao Alojz Benac. Pravokutni tlocrt , pod od nabijene zemlje, unutra pregrada djeli 2 priblino iste prostorije. 1. prostorija kalotna pe, skupljanje pepela za ienje, rvnjite. Pod ispred pei je bio prekriven

drvenim

daskama za

prostor za sjedenje. 2. prostorija zaliha, hlaenje. Obre II neolitsko naselje zbijenog tipa, kue podignute u redovima. Pokopi zgreni na lijevom boku, neki u jamama a neki na poravnatom tlu. Naeni samo ukopi djece, bez priloga, neki su pokriveni kamenom ploom. Radionice izrada kamenog i kremenog alata, rezai i retuirani noevi, jednostruki i dvostruki strugai,
103

uvanje posude

ukopavanje

vrhovi strelica: iri trup sa krilcima prema dolje,

trapeziodni oblik, strelica bez krilaca i slino. Jeziaste, kalupaste sjekire i sjekire ekii s rupom Nakit za od nasaivanje.

spondylusa (import).

Keramika 3 razvojne faze (I. - samo nalazi u Obre II, II. faza Butmir, Nebo, Obre II, Kraljevine, Okolite, III. faza Nebo i Obre II). -Butmir I. starija fazaGruba keramika konine i loptaste posude veih dimenzija, fina keramika se sastoji od 5 stilskih komponenata; kakanjeske, danilske, lengyelsko panonske, crnoglaane noge koje i butmiroidne. irim nozi. Kakanjski elementi valjkaste pripadaju na koninim zdjelama

Danilski elementi u bojenoj keramici, bijelkastosive, svijetlo smee i ukastosive povrine sa ornamentima izvedenim prije peenja. Ripoli stil, keramika sa crvenkasto bojenim ornamentima, spiraloidni motivi, cik cak, rafirani trokuti bijela inkrustacija. Lengyelsko panonska 2 poluloptaste zdjele sa utocrvenom ornamentikom izvedenom poslije peenja. Butmiroidna loptaste vaze, cilindrine vaze s izvijenim obodom i krukolike odnosno pirimorfne.

104

Krivolinijski i pravolinijski motivi, S i C motivi, trake ispunjene ubodima. -Butmir II. klasina fazaKonine posude sa blago uvijenim gornjim dijelom, vaze na nozi i plitke grube zdjele, loptaste, krukolike/kanape. Crnoglaana, spiralnotrakasta i keramika hvarsko lisiikog tipa. Spiralni motivi se izvode na loptastim posudama te loptastim posudama sa visokim cilindrinim vratom. Plastini S i C motivi u frizu, neravna povrina meu spiralama je prekrivena crvenom bojom i obrnuto. Spiraloidni motivi se u ovoj fazi izvode pomou traka, tzv. vegetabilni spiraloidni ornament kod kojeg krajevi spirale zavravaju trokutom u obliku lista. Bijela inkrustacija, motivi u vidu meandra, ''vujih zubi'', i u vidu slova K, frizovi rafiranih polukrugova, girlandi, cik cak.

-Butmir III. mlaa fazaGrube vee posude sa iljastim dnom i plitke posude sa valovitim obodom (vezani za varijantu vinanske kulture u sjevernoj Bosni). Degeneracija butmirskog stila, izostali spiraloidni motivi a umjesto njih su porasli nalazi keramike jadranskog stila. Fina keramika crno i sivo glaana, trakasta keramika i keramika jadranskog tipa. Oblici: posude cilindrinim bikonine sa vratom,

posude sa valjkastim i zailjenim nogama (vjerojatno je rije o


105

poklopcima). Ukras: okomito kaneliranje. Kanope trake su ispunjene neuredno razbacanim ubodima, kraj traka su tu jo jedino i trokutasti motivi.

Plastika naena u Butmiru, Obre II i Nebo. Veina nalaza pla stike iz Butmira pripada II. fazi. Figure su naene u crnoglaanoj tehnici sa urezanim detaljima, veinom su se izraivale enske figure sa naglaenim oblinama. U sauvanim glavama se nadziru 3 rasna tipa: 1) anatolski - armenoid, 2) negroid, 3) alpski tip europeid. Anatolski tip koso, visoko elo i jako istaknut nos, kosa linija glave.

Negroid tip kovrava kosa, iroko elo, ukraeni nadonjaci, irok nos.

Alpski tip pravilne crte lica, lijepo zaobljeno tjeme.

106

Figura nazvana plastinih

''crnkinja'' tako rebara

zbog na

leima oiljci po tijelu.

Adoranti

Duhovni ivot Obre II. pokop djece. Teza H. Dumitrescu za ovaj fenomen u Cucuteni Tripolieu: to je posljedica rtvovanja djece radi

izazivanja plodnosti. Vezano je samo za poetne stadije naselja da se pobolja plodnost zemlje i stoke, kasnije se taj ritus naputa. Iz kakanjske kulture je naslijedila ritone na 4 noge i kult Sunca2. Jo 2 vrste kulta: kult crvene boje i kult sjekire.

Slika sunev kolut od peene zemlje iz Obre II sa crveno obojenim rombovima.

107

Geneza teze o razvoju su dali: M. Garaanin, J. Koroec, M. Grbi, . Batovi, D. Srejovi, A. Benac. Butmirska kultura je prola kroz 3 faze razvoja i sam Butmir je obuhvaao jedino srednju fazu ove kulturne grupe. U genezi su sudjelovali: jaka autohtona baza, jadranska komponenta, JI komponenta s crnopoliranom keramikom i kontinentalna komponenta. Kronologija: iz PJZ Butmir I Kakanj III Danilo III Hvar I Vina B2 (Obre II/faza I) Butmir II Lisiii I Hvar II Vina C (Obre II/faza II) Butmir III Lisiii II Hvar III Vina C/D1 (Obre II/faza III)

Istraivai: Butmir Franjo Filiala, Vaclav Radimsky, Moritz Hoernes Kraljevine Tomo Dragievi Nebo, Okolite Alojz Benac Brdo Pavao Aneli

-Impresso kulturaLokaliteti Hateljska peina I, Zelena peina I, Ravlia peina, airi I (Stolac), Zukovika peina, Jejinovaa, Vukove njive, Ilinova lazina Hercegovina. Kultura je vezana i za Crnu Goru Crvena Stijena i peina Odmut u dolini rijeke Pive. Crvena stijena: - nalazi se kod sela Petrovi na granici CG prema Hercegovini. Istraivao: Alojz Benac, prava peina. Prvo nalazite na kojem je istraen sloj ranog neolitika (sloj 3) i utvren njegov odnos prema onom mezolitikom koji je ispod njega (stratum 4a b). Benac osim keramikih nalaza nema nikakvih razlika, naene su kosti divljih ivotinja lovci. Stariji neolitik Crvena stijena III, srednji neolitik Crvena stijena II, kasni neolitik Crvena stijena I do bronanog doba.
108

Otkriveno je mnogo vatrita, u fazi III nema izgraenih ognjita (tek u 2. sloju), kremena kresana orua noevi i strugala, kotana ila. Keramika gruba: loa zemlja + krupno kamenje, jajolike posude sa zaravnjenim dnom, tehnika utiskivanja ili igosanja, tzv. impresso tehnika prije peenja na mekoj povrini. Motivi: izvedeni rubom koljaka ili pueva te noktom i predmetima. koljka cardium (anica), urezi sa kremenom kosti.

Zelena peina JI od Mostara, istraivao Alojz Benac. Peina, nema ognjita samo vatrita. Naeni su ostaci ljudskih kostiju, kosti djeteta, naen je kremeni noi, glaana kamena jeziasta sjekira, kotano orue. Gruba keramika ubodima peena u i ukraena igosanjem, utiskivanjem. odnosno Keramika

smeim i tamnim tonovima. Oblici: stoaste zdjele i jajolike posude s ravnim dnom. Neke posude su glaane a neke su sa premazom. Motivi: slovo V ili motiv klasa, koljkom, polukruni, tipanje.

Peina Odmut u geografskom smislu ne pripada jadranskom podruju, vie je u unutranjosti. Istraivali: D. Srejovi, Branko Gavela, . Markovi. Ima mezolitiki sloj na koji se nastavlja neolitik, osnovni stratigrafski slijed u Odmutu podudaran je sa stratifikacijom Crvene stijene. Stratum Ia b = mezolitik, iza njega slijedi sloj ranog neolitika = stratum IIa b.
109

U primorju stariji neolitik razvijao se u 3 stupnja: I. zastupljen u Crvenoj stijeni; II. u Smiliu; III. u Gudnji. Datacija srednjeg neolitika = 6000 4600 BC.

-Danilska kulturaLokaliteti Zelena peina II, airi II (Stolac) Hercegovina, Crvena stijena Crna Gora. Nema sliikane keramike, ali ima tipinih oblika i tehnike urezivanja.

-Hvarska Lisiika kultura-Hercegovina, juni dio istone Bosne. Lokaliteti Lisiii, Gradac, Ravlia peina II, Hateljska peina, Zelena peina, Popov dol, Crvena stijena i peina Odmut. Lisiii istraivao Alojz Benac, ustanovljena su 3 graevinska sloja ili faze. Od njih donji dio sadri zemunice a gornja 2 nadzemne pravokutne kue. Naeno je 16 zemunica, 2 jame za peenje keramike, 4 vanjska ognjita na otvorenom. Jedno veliko zajedniko ognjite za spremanje jela izraeno od veih rijenih oblutaka, otkriveni su ostaci ljudskih kostiju. Nalazi: strelice, kalupaste i jeziaste sjekire (183 komada), kotana ila, bodei, dlijeta, dugmad, harpuni, nakit od kostiju. Keramika inkrustacija i premazivanje crvenom bojom, polumjeseasti i kruni motivi, znakovi sunca i mjeseca koji vise sa ukrasne vrpce. Pojedinani likovi ivotinja (ptice, medvjed), nema slikanja ni ritona. Plastika zvonoliki poklopci, naena su torza dviju figura, shematizirana, ivotinj ske glave na posudama. Kult mrtvih. Geneza A. Benac njen postanak tumai duim doseljavanjem stanovnitva na poetak mlaeg neolitika, dijelom sa zapada s dijelom sa sr. Sredozemlja ili egejskog podruja. Hvarska kultura je naslijedila danilsku ali nije proizala iz nje.

110

Lisiii I = Ravlia peina IIa Lisiii II = Ravlia peina Iib Lisiii III = Ravlia peina IIIc (eneolitik)

Butmir II = Hvar II (Lisiii I) urezivanje Butmir III = Hvar III (Lisiii II)

-Starevaka kulturaLokaliteti Gornja Tuzla VI a i VI b = Starevo Iib naselje je pri dnu tella, slikana keramika tamnom bojom na svijetloj pozadini, ponekad crvenom gdje se motivi uokviruju bijelom bojom. Krivolinijski motivi, spiralni, nema plastike, pseudo impresso starevakog tipa, barbotino starevakog tipa. Ukrasi: meandroidnog tipa jedinstven fenomen unutar starevake kulture.

-Vinanska kulturaLokaliteti Gornja Tuzla V, Donja Tuzla, Gradina, Grbaa, Lug, Varo kod Koraja, Mati, Vinogradine. Gornja Tuzla V Varo IV Gornja Tuzla IV Varo III Varo III Varo II Gornja Tuzla Varo II Gornja Tuzla II Varo I = = = = = Vina Turda I Vina Turda II Vina Plonik I Vina Plonik IIa Vina Plonik Iib

Gornja Tuzla V Varo IV faza: bikonine zdjele, uplje noge pehara Gornja Tuzla IV Varo III: isto to u fazi Vina Turda II Varo III II: zdjela s konkavnim obodom, vertikalni kaneluri. Istonobosanska varijanta predstavlja osiromaenu, perifernu kulturu vinanske grupe.

111

15. NEOLITIK HRVATSKE


JADRANSKA ZONA: rani neolitik - Impresso kultura srednji neolitik Danilska kultura kasni neolitik Hvarska kutura

KONTINENTALNA ZONA: rani neolitik Starevaka kultura srednji neolitik Kultura Malo Korenovo kasni neolitik Sopotska kultura

15.1. JADRANSKA ZONA


-IMPRESSO kultura Kvarnerski otoci, JZ Istra, Ravni kotari, Bra, Hvar, Peljeac, dio Hercegovine uzdu jadranske obale, otoci i zalee. J Istra Vrin, andalja, Verudica, Iula kod Medulina, Oporovina. Kvarnersko otoje Vela spilja na Loinju, Jami na Sredi na Cresu, Vorganska pe na Krku. Dalmacija Nin, Vrsi, Smili, Krivae kod Bribira, pei na Tradanj kod Zatona (ibenskog), peina karin Samograd, Danilo, Markova spilja na Hvaru, Gudnja na Peljecu, Pokrovnik, Crno Vrilo, Barice u Benkovcu. ISTRAIVAI: Zdenko Brusi Pokrovnik Brunislav Marijanovi Crno Vrilo Grga Novak Markova spilja Alojz Benac Crvena Stijena ime Batovi Barica kod Smilia, Vrsi, Nin Spomenka Petrak Gudnja Branko Bai Verudica, Iula Josip Koroec Krivae

112

Mezolitike slojeve na koje se nastavlja stariji neolitik imaju: Crvena Stijena, peina Odmut, Oporovina, Vela spilja na Loinju, Jami na Sredi na Cresu. ime Batovi je pretpostavio razvoj starijeg neolitika na nasem primorju kroz 2 stupnja: I. Crvena Stijena II. Smili III. Gudnja Prvi stupanj, stariji, zastupljen je u Crvenoj Stijeni i Zelenoj peini, jednostavnija svojstva. Drugi stupanj, mlai, s razvijenim i sloenijim svojstvima, zastupljen u Smiliu, Ninu. Trei stupanj je prijelazni, iz starijeg u srednji, Gudnja i karin Samograd. NASELJA 1) Peine, polupeine: - neke su bile trajno naseljene a neke privremeno i sezonski. Pojedine peine se naputaju razvojem zemljoradnje. 2) Na otvorenome: - obino su smjetena uz obradivo zemljite ili blizini vode. Glavna naselja na otvorenome potjeu iz II. faze starijeg neolitika jer je njihovo osnivanje vezano uz irenje zemljoradnje i trajno naseljavanje. Smili polukruno oblikovano naselje, oko izvora poluotoka. Iuli kue su bile od iblja i obljepljene zemljom, na kamenu vatrita, ognjita. Nadzemne kue u Smiliu, naselje je okruivao zatitni rov, kue su krunog tlocrta, graene od drva, granja i iblja, meusobno udaljene 10ak metara. 1. rov je izgubio prvotnu namjenu, moda zbog irenja te je iskopan. 2. rov je koriten kao otpadna jama. POKOP Ostaci ljudskih kostiju su naeni samo u Smiliu, Medulinu i Zelenoj peini. Smili: - II. faza. 2 cijela kostura i djelovi 3 lubanje. U zgrenom poloaju na desnom boku bez lubanje, lubanja malo dalje pokrivena ploom. Pokapi u blizini rova. Iula: II. faza; kostur odrasle osobe u ispruenom poloaju na leima.
113

-KeramikaII. stupanj oblici: loptastojajolike posude i stoaste, preteno poluloptaste visoke zdjele s ravnim dnom ili pojaanom ravnom nogom. Ukras: ukraavale su se prije peenja impresso tehnikom, koja se izbodila utiskivanjem/igosanjem, rubom. esto se ukras rubom izvodio narebrenih i drugim koljaka Cardium, te raznih pueva i koljaka sa glatkim

predmetima. Fina keramika: monokromna, premaz i glaana povrina. ATREMOLO (drhtavi ukras) crvena inkrustacija. Crno Vrilo

cardium koljka

Jami na sredi Markova pilja

Smili- atremolo ukras

114

Zelena peina

Gospodarstvo bavili su se zemljoradnjom, stoarstvo, sakupljanjem, lovom i ribolovom. Razmjena i trgovina. Duhovni ivot kult lubanje. Geneza stariji neolitik na istonom jadranskom podruju se razvijao samostalno iz mezolitskih osnova. Korijeni nastanka impresso kulture = autohtoni. Prvo se razvija na obali, kasnije se iri na zalee. Dolaskom do srednje Bosne mjea se sa Starevakom. po Batoviu: I. stupanj ili tip Crvena Stijena II. stupanj ili tip Smili III. stupanj ili tip Gudnja = Obre I (Starevo Ib) 6 000. 4 500. BC

115

-DANILSKA kulturaEponimni lokalitet: Danilo kod ibenika. JI Istra Javorika na Brijunu Kvarnerski otoci Vela Spilja na Loinju, Jami na Sredi na Cresu Dalmacija Privlaka, Vrsi, Smili, Islam Grki,

Benkovac,

Krivae (Bribir), Danilo, karin Samograd, Vela spilja na Koruli, Gudnja, Pokrivenik na Hvaru. ISTRAIVAI: Grga Novak Pokrivenik Duje Rendi Mioevi Danilo Josip Koroec Krivae ime Batovi PJZ II, Jadranska zona Vladimir Milosavljevi Jami na sredi Spomenka Petrak Gudnja Zdenko Brusi Privlaka NASELJA Preteno se ivjelo u naseljima na otovorenom a u peine su samo navraali i privremeno boravili. U blizini vode. Jame su sluile kao ostave. Rovovi oko naselja. Kue su bile ublizini jama ali nisu otkrivene, prema ostalima vjerojatno pravokutne nadzemne kue. U Danilu zemunice. Smili 3 koncentrina kruna rova. POKOP Ostaci iz danilske faze naeni su u Smiliu i Danilu. Cijeli kosturi i izdvojene lubanje, bez grobne konstrukcije uz rov; zgreni poloaj na boku. U Smiliu

116

naeni kosturi i lubanje odraslih, vezani u rov. U Danilu samo djeca, vezani uz zemunice, jame. J. Koroec je smatrao da je u Danilu postojala nekropola izvan naselja. A. Benac da su to ostaci kulta lubanje i obreda rtvovanja djece. Izraevnie od koljaka i pueva. Najei su predmeti od koljke Spondylus, pojedine koljke su se premazivale crvenom bojom. narukvice, prestenje, ogrlice.

Keramika 5 osnovnih vrsta: a) gruba keramika ukraena uglavnom urezivanjem; b) bolje obraena keramikaa, preteno udubljivanjem; c) fina slikana keramika; d) gruba slikana keramika; e) keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem. a) oblici: - vee loptaste i jajolike posude, stoaste noge; - ukras: - niz iscrtkanih ili mreasto ispunjeni trokuti ispod oboda. b) peene su u jednom tonu tamnosmeem ili crnom. Oblici: - poluloptaste zdjele sa zaobljenim dnom, loptaste posude s prstenastim iglama, zvonolike ae, posude na 4 noge, tanjuri. esta su bradaviasta ispupenja. Tehnike: - udubljivanje i crvena inkrustacija, premazivanje crvenom bojom, ubodi ili igosanje, pri kraju ove faze bijela inkrustacija, reljefni motivi i slikanje tamnosmeom bojom. Ukraavanje se izvodilo prije peenja, osim moda bojenja i inkrustacije (boja se dobivala drobljenjem eljeznog oksida).

117

Motivi: - Stroga geometrizacija, spirale i trokuti (S i C spirale), pravocrtni motivi sloeni u raznim meandroidnim, cik cak, romb, u obliku ahovske ploe, mree... c) preteno je peena u utom i

ciglastocrvenom jednolinom tonu. Pekla se u zatvorenim peima. Zvonaste posude (terine) i jajolike velike posude koje se produuju u konian vrat, zdjele. Ukraene su slikanjem. Ukrasni motivi: - sivom, bijelom i crnom bojom. Spirale, cik cak, nizovi trokuta, ahovska ploa. Najslinija je keramici Ripoli stila.

sve slike su sa Smilia.

118

Plastika naene su u Smiliu, Bribiru i Danilu. Ljudski zvonoliki ili ljevkasti likovi. Gornji puni valjkasti dio opstupno se iri u zvonasti donji dio. U Smiliu su naeni koji na gornjem dijelu zavravaju ljudskim likom dok neki imaju bradaviasta ispupenja, prikaz iv. glava.

Neki imaju oblik FALUSA. Ukraene su udubljivanjem, crvenom inkrustacijom i premazane crvenom bojom. Motivi: spirale, trokuti, cik cak. Ljudski realistini likovi glava i vrat su prikazani pomou dugog valjkastog stupia i oni lukovi u reljefu. Istaknuti zaobljeni bokovi. Lice je premazano bijelom bojom. Ljudski udovi je

prikazano

stopalo i donji dio potkoljenice. Stopalo je ukraeno

udubljenim crtama ivotinjski neke likovi

figure

imaju

pravokutnu ploicu sa uzdunim kanalom i oni sa posudicom.

119

5 primjeraka iz Smilia, 2 iz ove kulture a 3 iz hvarske. Govedo ili svinja i medvjed. ini se da goveda i svinje imaju ploicu a medvjedi posudicu. Plastine izraevine se nisu razvile iz ranije faze, one su se razvile u toku danilske faze. GOSPODARSTVO Uzgajali su koze, ovce, goveda, svinje i pse. Lovili su: jelena, srnu, divlje svinje, lisice, ptice. Izvozili koljke. Trgovali s Bosnom. S podruja Korenvske kulture u Slavoniji uvezena je u Smili manja koliina keramike. Proizvodnja odjee tkanjem. DUHOVNI IVOT Kult mrtvih, nakit, upotreba crvene boje, plastika. J. Koroec: - kult falusa i mukog boanstva, odnosno kult plodnosti koji je povezan s kultnim posudama i s djejim rtvama Batovi se ne slae ba s time. A. Benac smatra toteme kultom predaka. Ritoni posude na 4 noge s kosim recipijentom, J. Koroec ih je vezao uz kult vode, miljenje da su to svjetiljke lojanice. Vjerojatno obrede stoke. oko vezan uz

plodnosti

Smili

Smili Bribir

120

GENEZA Postoje 2 osnovna miljenja: 1) Nastala je migracijskim pokretima; 2) razvila se postupno na domaem tlu. J. Koroec, T. Bregant, . Batovi zastupaju tezu o autohtonom porijeklu. Temeljnu ulogu u postanku i razvoju danilske kulture imala je domaa kultura koja se neprekidno razvijala a ne strani migracijski elementi. Pojedini elementi danilske kulture nastali su ili su se razvili dodirima i vezama sa susjednim kulturama. Danilska kultura u odnosu na Kakanjsku ima dijelom zajedniku osnovu u kulturi s impresso keramikom najeu vezu imaju posude na 4 noge. U danilsku kulturu su uvezene posude iz linearne keramike tipa Malo Korenovo. Veze sa Cakran kulturom u Albaniji. Danilska kultura Kakanjska kultura Malo Korenovo Cakran Sesklo (4 500. 3 900. BC)

121

-HVARSKA kulturaJ Istra Javorika na Brijunu, Vrin, Cingorela Kvarnerski otoci Vela spilja na Loinju, Jami na Sredi (Cres) Dalmacija Privlaka, Islam Grki, Smili, Tinj, Krivae (Birbir), Danilo, karin Samograd, Grapeva pilja, Markova pilja, Pokrivenik, Vela spilja na Hvaru, Jakasova spilja i Vela spilja na Koruli, Gudnja i Lisiii. ISTRAIVAI: Grga Novak Hvar, Vela spilja na Koruli (otkrio tu kulturu) Boidar euk Hvar, Vela spilja na Koruli Dinko Radi Alojz Benac Lisiii Branko Bai Cingarela, Javorika ime Batovi Smili Brunislav Marijanovi afirmirali hvarsku kulturu

Naselja Preteno ista svojstva iz ranije faze. Gradile su se 2 vrste kua: - ukopane krune kolibe (Danilo i Lisiii) ili nadzemne krune kolibe (Smili), pa pravokutne s podovima od gline (Bribir) ili bez podova (Lisiii). Kue od pletera i granja samo ponekad obljepljene glinom. Ognjita, opkopi/rovovi, lonarske pei u obliku jama. POKOP Ostaci naeni samo u Smiliu, Grapevoj plilji, u peini Pokrivenik na Hvaru i Lisiiima. Grapeva pilja: - razbacane kosti, nije se moglo ustanoviti kakvi su obiaji i obredi; Novak je na osnovu nalaza zakljuio da je sluila za obredne svrhe a ne za stanovanje, posebno za sahranjivanje.

122

ARTEFAKTI Strelice, kalupaste i jezine sjekire, imaju rupu za drku, kremeni noevim kotana ila i iljci, ukrasne igle, predmeti od koljke Spondylus.

Keramika Nije jedinstvena na cijelom prostoru te skupine. Smili: I. stupanj: - pojaava se koliina reljefnog ukrasa, posebno spiralnog; ee se javlja bijela inkrustacija; poluloptaste zdjele, bikonine ae; poneki ukrasni motivi se izbliuju, reljefni ukrasi, S motivi, neki urezani motivi, valoviti, luni; polukruni motivi; pojedini motivi su slikani smeom a ispunjeni crvenom bojom. II. stupanj: - poluloptaste kalotaste ae ili zdjele; do potpunog izraaja dolazi gruba slikana keramika; reljefni ukras, monokromija tamnim bojama koje se ne otiru; ukras tehnike izrezivanja i udubljivanja. III. stupanj: - nestaju izraziti danilski elementi; prevladavaju krivocrtni motivi, ravne ili cik cak linije, girlande ili polukrugovi. Oblici: stoaste, jajolike i loptaste zdjele i posude bez prstenastog vrata. Nestaje slikana keramika, monokromija, ritoni.

123

Keramika hvarske faze s podruja Dalmacije dijeli se na 5 osnovnih vrsta: 1) gruba, redovito neukraena ili rijee ukraena urezivanjem 2) bolje izraena, redovno glaana, esto jednobojno premazana i ukraena udubljivanjem 3) gruba slikana keramika 4) keramika tipa Malo Korenovo, ukraena urezivanjem 5) fina slikana keramika

124

Osnovna svojstva keramike na srednjedalmatinskim otocima: poluloptaste zdjele, premazivanje vrata zdjela bojom koja se otire, izvoenje motiva slikanjem, obrubljenim urezivanjem ili udubljivanjem. Ukrasi: - motiv girlanda, lunih crta i polukrugova, spiraloidni i meadroidni; - ritoni. CRUSTED pastozni namaz crvenom bojom.

125

126

Plastika Ljudski zvonoliki likovi najbrojniji su u Smiliu; nastavljaju se iz prethodne faze; pojedini primjeci imaju na vrhu stiliiziranu glavu ptice, zmije. Ljudski likovi s realno oblikovanim tjelom tjelo je spljoteno i etvrtasto oblikovano; glava i vrat prikazani pomou dugog valjkastog stupia ivotinjski likovi 1 figura s posudom na leima, 1 sa ploicom na leima, glava bez sauvanog tjela. ivotinjska glava (ovna) iz Markove pilje predstavlja zbiljski prikazanu glavu ovna sa stoastom osnovom, premazana je crvenom bojom.

127

GOSPODARSTVO Stoarstvo. Izvozili su posude u Butmirsku kulturu. Probuene sjekire. Iz june Italije se vjerojatno uvozio opsidijan. Zbog kretanja razmjene dolinom Une keramika Korenovskog tipa nalazi se samo u sjevernoj Dalmaciji. DUHOVNI IVOT Nema redovan ukop mrtvih nego pojedinane dijelove kostura, preteno lubanje u vezi s odreenim obredima. Naeni su razni probueni zubi, privjesci, puevi, koljke, ukrasne igle. Ukrasne igle s glavicom u obliku ivotinjiskog lika. Ukrasna igla s ptijom glavom iz Grapeve pilje. Kuglice od Spondylusa obojane crvenom bojom. Razvijeni astralni kultovi motivi mjeseca i sunanog koluta na keramici. Bijelom bojom se premazivalo lice na figurama s ljudskim likom a na zvonastima je bila premazana crvenom bojom. Markova pilja samostalna keramika glava ovna; Posude na 4 noge; Keramika maketa kue iz Smilia sa stiliziranom goveom glavom (bukranij) na proelju. Stilizirane reljefne glave ivotinja na mjestu ruki na posudama. GENEZA 2 su osnovna miljenja o postanku: 1) nastala je pod utjecajem vanjskih initelja, ili u postupnom irenju ili s eobi s JI ili JZ, tj. migracijskim pokretima 2) razvila se postupno na domaem tlu iz prethodne danilske kulture. Hvarska kultura meu okolnim kulturama je imala najire veze i slinosti s Butmirskom kulturom u Bosni.

128

15.2. KONTINENTALNA ZONA


-Starevaka kultura- Zapadni Srijem, istona i sredinja Slavonija. Lokaliteti Vuedol (Gradac), Sarva (Vlastelinski brijeg), Vinkovci (Ervenica, Trnica. Nama, Zvijezda, Hotel), Cernika agovina kraj Nove Gradike, Stara Raa i dralovi kod Bjelovara, Lipovac, Igra kod Slavonskog Broda, Galovo (SB). Istraivai: Richard Rudolf Schmidt objelodanio prve nalaze starevake kulture sjeverne Hrvatske (1945.) s tonom atribucijom; Gradac i Vlastelinski brijeg. Aleksandar Durman Cernika agovina Stojan Dimitrijevi Kornelija Minichreiter Galovo Jesenka Mikiv Igra

Podjela S. Dimitrijevia: PRETKLASINA FAZA: - Monokrom stupanj - Linear A stupanj (svijetli) RANOKLASINA FAZA: - Linear B stupanj (tamni) - Girlandoid stupanj KASNOKLAINA FAZA: - Spiraloid A stupanj - Spiraloid B stupanj Integralni je dio starevakog kulturnog kompleksa koji, osim starevake kulture u uem smislu, obuhvaa Tesalsku monokromnu keramiku, Protosesklo u sjevernoj Grkoj, Anzabegovo Vrnik u Makedoniji, avdar Kremikovci Karanovo u Bugarskoj i jo 3 regionalna tipa Krs kulture u Maarskoj i veem dijelu Rumunjske.
129

Prvi je izraziti predstavnik klasinog, odnosno poljodjelskog i keramikog neolitika na tlu veeg dijela Eponim:

kontinentalne

Hrvatske.

Starevo kod Paneva u Vojvodini. Naselja Najee na povienim rijenim obalama, padinama blagih breuljaka, u blizini potoka. Obino su grupirana u nizu du vanih prapovijesnih komunikacija. Jamski stambeni objekti manje okrugle i ovalne jame, relativno duboko ukopane (1m). Dio ovih jama je sluio kao sezonsko stanite i ujedno kao jama za otpatke. Zemunice 'Trnica' trapezoidni, vieelijski oblik. Unutra ima niz rupa od kolaca (dokaz da su zemunice). Dublje jame za otpatke; Plie jame dnevni boravak. Vinkovci: naena je potkoviasta pe, luno nadsvoena, za proizvodnju lonarije. Unutar

naselja: vie ognjita, spremita hrane, tkalaki stan, pei za kruh, bunar. Pokopi Zgreni na desnom ili lijevom boku, pokapali su se unutar naselja blizu nastambi, ovalne rake.

130

Keramika dijeli se na grubu (svakodnevnu) i finu slikana. Sve je posue slikano tzv. oksidacijskim postupkom, tj. uz snanu cirkulaciju zraka u pei posljedica su oker, crvena boja. Oblici: jednostavne kuglaste i polukuglaste zdjele, konine zdjele. Barbotin ukraavanje: na osuenu , jo nepeenu posudu nabacivala se rijetka, polutekua glinena masa: (pravi) barbotin; bubuljiasti barbotin oblikovan u bradaviaste nakupine; kanelirani barbotin preko mase se prelazi prstima. Impresso ukras gruba keramika se ukraavala utiskivanjem.

131

PRETKLASINA FAZA Predbarbotinsko razdoblje. Monokrom nedostatak oslikane keramike. Fina jednobojna crvena keramika bez ukrasa ili grubo posue hrapave povrine ukraeno povlaenjem snopa granica, te utiskivanja nokta ili prsta. Linear A pojava slikane keramike bijelom bojom. Motivi su linearni i geometrijski izvedeni nizom tokica ili ravnih crta. Ovoj fazi pripada lokalitet Igra. Ta faza je identina Protostarevu I i II D. Srejovia, a po M. Garaaninu ova 2 stupnja predstavljaju jednu izdvojenu, regionalnu grupu Gura Baciului.

RANOKLASINA FAZA Pojava i vrlo esta upotreba barbotinskog ukraavanja. Linear B tamni linearni stil. Oblici: zdjele na nozi, zaobljenog S profila, posude trbuastog oblika s vertikalno probuenom uicom. Slikanje je izvedeno crvenosmeom i tamnosmeom bojom bilo u pastoznim ili prozranim bojama. Motivi: linearni, klinaste trake ispunjene rafniranjem ili mreom ili uske klinaste trake koje dolaze u malom broju. Girlandoid upotreba bijele boje, girlande i lukovi, sloene linearne kompozicije, tamne oker povrine.

132

KASNOKLASINA FAZA V. Miloji Spiraloid A Spiraloid B III IV D. Srejovi Starevo II III

Spiraloid A dosada nije zastupljen ni u jednom poznatom nalazitu, pa je o njemu nemogue rei bilo to odreenije iz ove perspektive. Spiraloid B u to vrijeme starevaka kultura naputa matina podruja u Srbiji i iri se u prekosavske i prekodunavske regije uzrok tim pomicanjima je nastajanje vinanske kulture. Javljaju se bikonine zdjele. Dominira kanelirani barbotin te dekorirani barbotin. Prevladavaju irokim tamnom tamni tonovi,

motivi spirala. Slikane su vrpcama bojom na

crvenoj ili oker osnovi. Prisutna je polikromija uokvirivanje tamnog motiva

tankim bijelim obrubom. Javlja se meandar.

Plastika Sarva ulomak ukraen keramike reljefom

posude

enskog lika u stavu oranta. rtvenik iz Zadubravlja ima 4 zoomorfno

oblikovane noge. rtvenici etvrtasto

postolje na 4 noge s
133

niskim okruglim recipijentom razgrnutog oboda u sredini (za rtve ljevanice). *rtvenik iz Kanike Ive ukraen je ivotinjskim glavama.

Vinkovci : stupasti tip jednostavni likovi, tankim urezima oznaeni detalji, plastino istaknuti nos i ruke, moda drvo uzor.

Regionalna manifestacija (Starevo final) Tip dralovi eponim: dralovi kod Bjelovara; Stara Raa i Cernika agovina. Kanelirani barobotin, bikonino posue, primjesa pljeve u glini. Tip dralovi starevake kulture supstrat je linearnotrakastoj korenovskoj kulturi.
134

-Korenovska kultura- Sjeverna Hrvatska: Bjelovarsko podruje i Moslavina, na zapadu Turopolje. Lokaliteti Drljanovac, Malo Korenovo (Bj), Kanika Iva, Tomaica (Moslavina), Dautan (Bj). Pripada kulturama linearnotrakastog kompleksa. Pod utjecajem je starevake i Krs kulture. Nastala je na kasnostarevakom supstratu. Istraivai: Stjepan Vukovi Malo Korenovo Dragica Ivekovi Ravnice u Tomaici Vesna Kliki Kanika Iva uro Jakekovi (arheolog amater) Drljanovac Naselja prirodna uzvienja, terase ili padine u blizini vode. Zemunice Malo Korenovo se slino kao i Kanika Iva iskazuje kao sklop razliitih jamskih sistema. Grobovi nisu poznati. Keramika vei dio posua je peen u osnovi oksidacijskim postupkom, tek u zavrnoj fazi samog procesa primjenjuje se redukcijsko peenje. Takvo je posue izvana sivo ili crno a esta je i neujednaena mrljasta boja povrine. Fino posue je sive, crne, tamnosive vanjske povrine, preteno lijepo oblikovano s vrlo tankim stjenkama. Stupanj A: (rana faza) grubo posue je oksidacijski peeno, bombasti i kalotasti oblici na pojaanom dnu ili niskoj nozi. Ukraeno otiscima prsta ispod oboda. Fino posue S profil i bombasti lonci, ukraeno je urezivanjem. Stupanj B: (klasini) grubo posue je sivo i oker boje. Fino posue S profila, bikonino, bombasti lonci, trbuaste amfore s cilindrinim vratom.
135

Motivi:

trokutaste girlande, A U crte. Stupanj B2: (kasni) bikonini i blagi profil S, protobrezovljansko mrljasto ukraavanje.

GENEZA Rana faza Korenovske kulture

nastala je na starevakom supstratu dralovskog tipa. Malo Korenovo = Vina B1/B2 = B1 faza Sopotske kulture. Datacija: 4600 4200 BC.

-Sopotska klutura- Vei dio sjeverne Hrvatske, rasprostire se u meurjeju Dunava, Save i Drave, od Srijema pa do Krievaca, vei dio bosanske Posavine. Lokaliteti Hermanov vinograd u Osijeku, Bapska, Sopot, Klokoevik, Otok, Samatovci, Sarva, Gornja Bebrina, Donja Mahala blizu Brkog, Donji Klakar kod Bosanskog Broda, Bogdanovci. Istraivai: Vjekoslav Celestin Hermanov vinograd Richard Rudolf Schmidt Katarina Petrovi Gornja Berbina Brane Beli iro Truhelka Donji Klakar uro Basler Viskoko brdo u Ljupljanici Jozo Petrovi Donja Mahala Vladimir Miloji
136

Sopotsku je kulturu kao samostalnu pojavu prvi izdvojio Vladimir Miloji. Nazvao ju je Slavonsko Srijemskom, Bapsko Lengyelskom, Lengyelsko Slavonskom kulturom. Periodizacija (V. Miloji) osniva se na naseljima tipa tell i ornamentici. Njen razvoj je odredio 4 stupnja i sinkronizirao ih je s 4 stupnja vinanske kulture (Vina A D). Sopotska kultura: Ia Ib II III rana faza srednja kasna = = = = Vina B1 Vina B2 Vina C Vina D

Razvija se na temeljima kasne starevake kulture no pod utjecajima vinanske: u poetku nositelji starevake kulture ive blizu onih vinanske te polako od njih preuzimaju bikonino profiliranje posuda, zanemarivanje slikane keramike (u poetku). S vremenom je utjecaj vinanske kulture sve vei, starevaki starosjedioci se ne asimiliraju kulturno i duhovno ve se priklanjaju novim trendovima tako je nastala sopotska kultura. Naselja smjetena su u nizinskim, esto movarnim predjelima, u blizini rijeke ili veeg potoka. Opasani su jarkom,

palisadama. Prva nizinska naselja u ovom dijelu Europe koja su utvrena (Sopot, Otok, U Orolik, Hermanov su vinograd). krajevima breuljkastim na

naselja

terasama

gorskih izdanaka (Bapska). Nadzemne kue, jame su za otpatke. U redovima su rasporeene pravokutne kue s jednom ili vie prostorija tipine neolitike graevinske konstrukcije kostur od greda, zidovi od iblja obljepljeni blatom.
137

Otok: otkrivena kua od horizontalno poloenih hrastovih debala koje je pridravalo niz okomitih drvenih stupaca. Unutranjost kue je podjeljena na 3 lae, na proelju je trijem. Osobine tella Klokoevik, Sopot, Otok, Sarva, Bapska, Hermanov vinograd. Ne zna se nita o ritusu sahranjivanja.

Keramika I a) jedna od prvih stvari koje preuzima sopotska kultura je redukcijsko peenje keramike, crnopolirana keramika. Otra bikonina profilacija. Ukras: bradaviaste i rogolike aplikacije, duborez i rovaenje. I b) zadrava oblike iz prethodne faze i dolaze bute s rogolikim dricama. Kod zvonastih nogu na kupi dolaze sad i izduene, stubaste noge. Kaneliranje (utjecaj vinanske kulture) i efekt glaanja. Rovaeni ukras zaglaen inkrustirani smeom pastom.

II) najuoljiviji vinanski utjecaji ee kaneliranje i efekt glaanja, javlja se ubodnovrpasti stil ukraavanja. Oblici: prepoznatljiv zdjela na visokoj, upljoj, ovalno perforiranoj nozi. Ukraavanje: duborez, rovaenje, cik cak, notni ukras (notenkopf), ubadanje. III) crusted slikanje. Oslobaanje od vinanskog kulturnog pritiska i dalji razvoj autohtonog individualiteta. Tehnika rovaenja i duboreza (nemak kaneliranja). crveno crusted, kaneliranje, urezivanje,

138

139

Plastika nema je puno, poznato je svega 8 statueta. Ulomak jedne vinanske statuete s ptijim licem, bez atributa. Amuleti iz Samatovaca, zoomorfna plastika. Primjer iz Otoka skarabej, ukraen urezivanjem i dubokim ubadanjem. Protoma s ptijom glavom iz Sopota,

keramika figura bika Osijek. Utezi za tkalake stanove, proizvodi od opsidijana, sjekire sa buenom rupom, spatule, privjesci od spondylusa, amuleti etvrtasti i ovalni.

Datacija: 4300 3500 BC.

-Brezovljanski tip sopotske kultureLokaliteti Gornji Brezovljani (K), Drljanovac, Staro ie, podruje oko Virovitice Jasenac, pii Bukovica. Regionalna varijanta nastala mjeanjem sopotskih elemenata sa korenovskim supstratom. Naselja ive u zemunicama, imaju jame za otpatke, radnike jame, nasljeuju ivotne navike korenovskog supstrata. Keramika pseudo impresso otiskivanje prstom ili noktom, u jednorednim ili dvorednim nizovima otisaka koji tvore traku koja moe oponaati ubodnotrakastu dekoraciju (stichband). Individualnost brezovljanskoj keramici osigurava specifian stil ukraavanja posude su osnovi peene oksidacijski, potom je na pojedinim dijelovima primjenjen redukcijski proces
140

ime

su

na

tim

mjestima

stvorene

tamne

plavkastosive ili crne mrlje taj je proces svjesno provoen. Prisutnost slikane keramike motivi izvedeni crvenom bojom nakon peenja, linijski su jednostavni, uz rub posude (dodir s lengyelskim kulturama).

Plastika ivotinjska figura umjesto glave ima otvor u taj cilindrini otvor mogla se uglaviti drvena ili kotana glava. Geneza brezovljanska je manifestacija rezultat sopotizacije korenovskog supstrata u vremenu kada je sopotska kultura zapoela svoje ekspanzivne metode. Sopotski oblici klasinog tipa koji se pojavljuju u Brezovljanima imaju arhainu formu to se odnosi na oblike nogu kod posuda na nozi, S profilaciju kod jednog dijela bikoninih terina i lonia kao i oblika protoma. Brezovljanski tip povezuje s Bieske tipom nekoliko osobina: mrljasta keramika, crveno slikanje. Moravska, JZ Slovaka: import ubodnotrakaste keramike. Klasina sopotska kulturra III. stupnja smjenila je brezovljanski tip iste te kulture. To znai da je dolo do ponovne sopotizacije ovog prostora. Nastupom klasine sopotske kulture u ovaj prostor dolazi do pojave upljih i punih, ovalno perforiranih nogu od kupa na nozi, apliciranja klasinog rovaenja, upotrebe vjedra s kljunastim izljevom te uz ove sopotske i do pojave oblika tipinih za fazu Vina D2. Istraivai: Stojan Dimitrijevi (1973.) Zorko Markovi (2003.)

141

16. ZAKLJUNA RAZMATRANJA PJZ II


Problem geneze neolitskih grupa na tlu Jugoslavije: 1) MIGRACIJSKA TEORIJA (Milutin Garaanin) prodor novih ljudskih grupa na Balkan, u Panoniju. Kasnije se ispravio i nadopunio svoju teoriju te rekao da je rije o tzv. sukcesivnoj migraciji ovdje se ne radi o masovnim migracijama i brzim kretanjima ve sasvim odreenih etnikih grupa, ve sporom i postepenom prodiranju primitivnih zemljoradnika u potrazi za novim obradivim zemljitem. 2) AUTOHTONA TEORIJA (Alojz Benac, Dragoslav Srejovi) nastanak pojedinih kultura u okviru irih kulturnih regija se promatra kao interni proces, zavisan od unutranje ekonomske i kulturne evolucije a ne od utjecaja sa strane. erdapsko podruje (po Srejoviu) - tu se ve u protoneolitiku pokazuju imbenici koji vode do formiranja novih oblika ekonomije.

Rani neolitik BALKANSKO ANADOLSKI KOMPLEKS (Anzabegovo Vrnik i Gura Baciului). Kultura balkansko anadolskog kompleksa u ovoj oblasti nastala je na osnovama tesalskog pretkeramikog neolitika i u tom smislu se moe smatrati sutohtonom. U ekonomici i materijalnoj kulturi I. faze A. V. se preklapa sa Protosesklom. Siromatvo i primitivnost grupe Gura Baciului u odnosu na A. V. i Protoseskla moe se tumaiti kao preuzimanje stranih pojava od strane autohtonog stanovnitva, ali je moda dolo do degenercije. SJEVERNOBALKANSKO PANONSKI KOMPLEKS (starevaka i Krs kultura). Autohtonost je jae izraena, osobito u Krs kulturi. Srodnost sa impresso keramikom jadranske regije koja se vidi u oblicima i ornamentici. Osnovna komponenta u formiranju grupa ovog kompleksa i njihovoj genezi bila bi autohtona. Povezanost s impresso keramikom tumai se kao posljedica doticaja pojedinaca grupe a ne migracije.

142

Srednji neolitik Na osnovama najprije formiranog ranog neolitika dolazi do meusobnog proimanja raznih elemenata a usporedno s tim i do jasnijeg izdvajanja lokalnih varijanti. Srednji neolitik se uglavnom razvijao na autohtonoj bazi, pri emu je utjecaj stranih elemenata igrao vidnu ulogu. Anzabegovo Vrnik II IV i Starevo II III. Danilska kultura grupno ime za Jadran sa lokalnim varijantama, vidljivi su kontakti sa Apeninskim poluotokom. Kakanjska kultura autohtona evolucija u kojoj se prekidaju veze s istonom regijom, dok jaaju veze sa srednjim neolitikom jadranske regije.

Kasni neolitik Stvaranja veih i dugotrajnijih naselja pokazuje nam stabilnost ekonomske situacije. BALKANSKO ANADOLSKI KOMPLEKS istoni dio = vinanska kultura, zapadni dio panonske regije = sopotsko lengyelska kultura. Vinanska kultura prisutna je strana komponenta, objanjena je migracijom. Usporedba sa Karanovo II III, primanje i lokalno adaptiranje i razvijanje stranih elemenata. Sopotsko lengyelska kultura u njenom razvijanju dominantnu ulogu igraju vinanski elementi, a starevaki elemant je uvijek prisutan. Vinanska i sopotsko lengyelska grupa: jednom formirane iz simbioze dominantnog stranog elementa i domaeg autohtonog elementa, zatvaraju se u sebe ne primajui jake utjecaje sa strane. Hvarsko lisiika kultura formirala se na autohtonoj osnovi danilske kulture. Hvarska (glavni dio Hv. lis.) kultura je jasno njegovala svoju autohtonost, ali je bila otvorena prema utjecajima junog Balkana, unutranjosti te jugu Italije.

143

Duhovni ivot Religija i umjetnost neolitske epohe temelje se dijelom i na lokalnim tradicijama, na stvaralatvu lovako sakupljakih zajednica koje su u predneolitskom periodu ivjele u pojedinim regijama Jugoslavenskih zemalja. Od ranog holocena se moe pratiti kontinuirani razvoj religije i umjetnosti u erdapskom podruju (Cuina Turkului, Vlasac, Lepenski Vir, Schela Cladovei), a dijelom i u dolini rijeke Trebinjice (Crvena Stijena) i kanjonu rijeke Pive (Odmut). PROTONEOLIT KULTURA LEPENSKOG VIRA erdap kolijevka kulture Lepenskog Vira. Lokaliteti Alibeg, Padina, Lepenski Vir, Vlasac, Razvrata, Ikoana i Hajduka vodenica u erdapu a nizvodno od eljeznih vrata Ostrovul Banului, Schela Cladovei i Ostrovul Corbului.

Kultura Lepenskog Vira se iri prema istoku, niz Dunav. Prva nalazita su otkrivena tek 1965. godine. Izmeu 7000. i 6000. BC

144

Protolepenski Vir Lepenski Vir Ia-e Lepenski Vir II Lepenski Vir IIIa-b

Padina A; Padina B (B. Jovanovi) Naselja su uz Dunav, zemunice, naselje ima p olukrunu formu, ''trg'' u centru. Pokopi u okviru naselja, najee oko ognjita. Inhumacija, spaljivanje i parcijalno sahranjivanje poloeni na lea. Objekti kulta i kultno magijski instrumenti. Oblici ukraeni gravurama te obojeni u crveno, loptaste ili jajolike forme.

145

17. GUDNJA VIESLOJNO PRAPOVIJESNO NALAZITE


Brunislav Marijanov Peina Gudnja na Peljecu kod Stona (sjeverno od Dubrovnika). Peinu je otkrio Vladimir Milosavljevi, a iskopavanje je provela Spomenka Petrak. Ulaz je okren ut prema moru. Jedini prirodni i otvoreni pravac je onaj koji vodi prema Stonskom zaljevu. Zatvoreniji dio u unutranjosti peine, sredinji dio je vie koriten. Mogue je izdvojiti 7 slojeva: I rani neolitik II srednji neolitik III kasni neolitik IV rani eneolitik V razvijeni eneolitik VI a b rano i srednje bronano doba I rani neolitik Najstariji dio kulturnog sloja, pripada impresso kulturi. Vezan je uz dublju unutranjost peine. U vremenu starijeg neolitika jer ju je koristila kratkotrajno malobrojna zajednica. Naeni su kremeni i kotani artefakti, instrumenti namjenjeni probadanjima. II srednji neolitik Nije mogue utvrditi jeli II. faza rezultat neprekidnog razvoja i da nastaje na starijoj osnovi zbog toga to stratigrafski slijedi iznad sloja s impresso keramikom. Keramika tehnika urezivanja otrim predmetom, pravocrtni motivi. Svijetla sivosmea boja. Duboke zdjele s duim vratom: blago razgrnutim obodom. ukraena urezanim geometrijskim ukrasom. Oker, svjetlosive i svjetlosmee boje, poravnate ili hrapave povrine. Lonac konina recipijenta s diskretno naglaenim ramenom i blago izvijenim vratom i tip poluloptaste zaobljene zdjele s uveanim gornjim dijelom i kratkim prstenastim vratom. Motivi: urezani trokuti, vodoravne i koso poloene vrpce ispunjene mreastim uzorkom. Fina keramika: tehnika urezivanja, ubadanja,

146

inkrustacija. Smea, naranasta, crna i crvena za ukraavanje. Moe biti i vie bojno slikana.

Vie o Gudnji: - Marijanovi, B. Gudnja, Dubrovnik 2005. - Saetak - Gudnja (www.unizd.hr/Portals/2/pdf/Gudnja-Sazetak.pdf)

147

18. IZGOVORI POJEDINIH LOKALITETA I KULTURA


1. triticum monococcum tritikum monokokum 2. triticum dicoccum tritikum dikokum 3. Sickle gloss Sikl glos 4. Zawi Chemi Zavi emi 5. Jerf el Ahmar Derf el Ahmar 6. Mughara Mugara 7. Beidha Bejda 8. Ain Ghazal Ajn Gazal 9. Yarmoukian Jarmukian/Jarmukien 10. Hacilar Hailar 11. Asikli Hyk Aikli Hik 12. Can Hasan Kan Hasan 13. Cafer Hyk Kafer Hik 14. Cayn ajeni 15. Hallan emi Halan emi 16. Nevali ori Nevali Kori 17. Gbekli Tepe Gebekli Tepe 18. Beycesultan Bejesultan 19. Khirokitia Kirokitija 20. Shillourokambos ilurokambos 21. Troulli Truli 22. Vrysy Vrisi/Vrusi 23. Mylouthkia Milutkija 24. Souphli Magula Sufli/Supli Magula 25. Nea Nikomedeia Nea Nikomedija/Nikomedeja 26. Tsangli Cangli 27. Otzaki Ocaki 28. Rachmani Rahmani/Rakmani 29. Franchti Franhti/Frankti 30. Dikli Tash Dikli Ta 31. Conevo Konevo/onevo 32. Hamangia Hamana 33. Circea Gura Baciului irea Gura Bauluj 34. Cri Kri 35. Dudeti Dudeti 36. Vadatra Vadatra 37. Petreti Petreti 38. Krs Kere 39. Lengyelska Lenelska 40. Herpaly Csszhalom Herpalj eskalom/eshalom 41. Crusted Krasted
148

19. POPIS LITERATURE


Neolitik Bliskog Istoka The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities, New York 2002. Ofer Bar Yosef, Francois Valla, The Natufian culture in the Levant, 1991. Edward D. Banning; Neolithic Period; Triumphs of architecture, agriculture and art; Near Eastern Archaeology, Vol. 61. No. 4., 1998., 133. 237. Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte, Band II, Mnchen, 1974.

PKN Anatolije The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Mehmet Ozdogan: Neolithic in Turkey, Istanbul, 1999.

Keramiki neolitik Anatolije The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Mehmet Ozdogan Neolithic in Turkey, Istanbul 1999. James Mellart atal Hyk, London 1967. www.catalhoyuk.com www.tayproject.org

Neolitik Cipra The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Stuart Swiny The earliest prehistory of Cyprus, Boston 2001. Allan H. Simmons Last Hunters & first farmers on Cyprus, Encyclopedia of the barbarian world, Vol. 1.

149

Neolitik egejskog podruja i Tesalije The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Demetrios Teocharis Neolithic Greece, National Bank of Greece, 1973. Catherine Perles The early neolithic Greece, Cambridge 2001. Sarunas Miliauskas European prehistory; a survey, Springer Books, 2002.

Neolitik Bugarske i Rumunjske Atlas du neolithique Europeen, Liege, 1993. The Cambridge Ancient History, III/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Douglas W. Bailey Balkan prehistory

Neolitik Makedonije Milutin Garaanin Centralnobalkanska zona, PJZ II Irena Kolitrkoska Nasteva Prehistoric Macedonian Ladies, Skopje 2005.

Neolitik panonskog i peripanonskog podruja Atlas du neolithique Europeen, Liege, 1993. Hungarian archaeology at the end of Millenium, The Neolithic, Budapest 2003. Eszter Banffy Cult objects of the neolithic Lengyel culture, Budapest 1997.

Neolitik Srbije Milutin Garaanin Centralnobalkanska zona, PJZ II Bogdan Brukner Neolit Vojvodine, Beograd 1968. Borivoj ovi Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, Sarajevo 1961.

Neolitik Bosne Alojz Benac Prelazna zona, PJZ II Alojz Benac Studije o kamenom i bakarnom dobu u SZ Balkanu, sarajevo 1964.

150

Alojz Benac Obre I, Neolitsko naselje starevake, impresso i kakanjske kulture na Raskru Alojz Benac Obre II, Neolitsko naselje butmirske kulture na Gornjem Polju Borivoj ovi Rezultati sondiranja u praistorijskom naselju u Gornjoj Tuzli, Sarajevo 1961.

Neolitik kontinentalne Hrvatske Stojan Dimitrijevi, Nives Majnari Pandi, Tihomila Teak Gregl Prapovijest Stojan Dimitrijevi Sjeverna zona, PJZ II Stojan Dimitrijevi Neolit u SZ Hrvatskoj, Izdanje HAD, 2. 1978. Kornelija Minichreiter Starevaka kultura u sjevernoj Hrvatskoj, 1992. Tihomila Teak Gregl Kultura linearnotrakaste keramike u sredinjoj Hrvatskoj, Zagreb 1993. Zorko Markovi Sjeverna Hrvatska od neolita do bronanog doba, Koprivnica 1994. Kornelija Minichreiter The architecture od early and middle neolithic settlements of the Starevo culture in northern Croatia, Documenta praehistorica, 28.

Neolitik istonog Jadrana i zalea Stojan Dimitrijevi, Nives Majnari Pandi, Tihomila Teak Gregl Prapovijest ime Batovi Jadranska zona, PJZ II ime Batovi Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar 1966. Brunisalv Marijanovi Prilog daljnjem poznavanju starijeg neolitika u Dalmaciji, Radovi 39 (26), Zadar 2001. Brunislav Marijanovi Gudnja, Dubrovnik 2005. Boidar euk, Dinko Radi Vela pilja Boidar euk Markova pilja, Hvar vieslojno prapovijesno nalazite. Brunislav Marijanovi Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske obale, Zadar 2000. Brunisalv Marijanovi Ravlia peina, GZM 35, 36, Sarajevo Brunislav Marijanovi Crno Vrilo Zdenko Brusi Pokrovnik Grga Novak Grapeva pilja, Zagreb 1955. Grga Novak Prehistorijski Hvar, Grapeva pilja, Zagreb 1955. Alojz Benac Neolitsko naselje u Lisiiima kod Konjica, Sarajevo 1958.

151

Marko Menui Neolitika naselja na ibenskodrinskom podruju, Izdanja HAD-a 19, Zagreb 1998. Josip Koroec Danilo Bitinj

Neolitika revolucija The Cambridge Ancient History, 1/1 Prolegomena and Prehistory, Cambridge 1998. Ian Kuijt: Life in Neolithic farming communities, New York 2002. Edward D. Banning; Neolithic Period; Triumphs of architecture, agriculture and art; Near Eastern Archaeology, Vol. 61. No. 4., 1998. Daniel Zohary, Maria Hopf Domestification of plant in the old world: The origin and spread of cultivation plant in west Asia, Europe nad the Nile Valley, Oxford 1993. Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte

Neolitiki paket Edward D. Banning The neolithic period The Cambridge ancient history Ian Kuijt Life in neolithic farming communities Mehmet Ozdogan Neolithic in Turkey James Mellart atal Hyk Kathleen Mary Kenyon Archaeology in the holy land, London 1979. Kathleen Mary Kenyon Excavation at Jericho, London, Britisch school of Archaeology in Jerusalem, 1981. Vladimir Miloji Prakeramisches Neolithikum auf der Balkanhalbnise. Stuart Swiny The earliest prehistory of Cyprus Catherine Perles The early neolithic in Greece Demetrios Teocharis Neolithic Greece Herman Mller Karpe Handbuch der Vorgeschichte

Neolitizacija JI Europe Catherine Perles The early neolithic in Greece T. Douglas Price Europe's first farmers: an introduction, Cambridge 2000. Colin Renfrew Alternative models for exchange and spatial distribution, Exchange systems in prehistory, Academic Press, New York 1977.

152

Peter Rowley Conwy: Early domestic animals in Europe, Imported or locally domesticated? The Widening Harvest; The neolithic transition in Europe: Lookin back, looking forward, Boston, MAS 1998. Routh Tringham Southwestern Europe in transition to agriculture in Europe: bridge, buffer or mosaic, Europe's first farmers, cambridge 2000. Marek Zvelebil Neolithisation in eastern Europe; A view from frontier; Poroilo o razlikovanju paleolitika, neolitika i eneolitika v Sloveniji, Ljubljana 1995. Marek Zvelebil Transition to agriculture in eastern Europe, Europe's first farmers, Cambridge 2000. Daniel Zachary, Maria Hopf: Domestification of plant in the old world, The original spread of cultivation plant in west Asia, Europe and the Nille Valley, Oxford 1993.

-mitar-

153