Otpornost Materijala

Otpornost materijala II 1
Prof. dr. sc. Pavao Marovi

Otpornost materijala II

k. god. 2008/2009
Otpornost materijala II Opi uvod 2
Nastavnici

Prof.dr.sc. Pavao Marovi, dipl.ing.gra.

Doc.dr.sc. Mirela Gali, dipl.ing.gra.

Marko Bertolino, dipl.ing.gra.
Ope uvodne napomene

(vidi posebni list s pravilima i obavijestima)
Sadraj predmeta:
1. Elastina linija
2. Statiki neodreeni sustavi
3. Sloena naprezanja / Jezgra popr. presjeka
4. Teorije vrstoe
5. Potencijalna energija
6. Izvijanje
7. Deformacije preko granice elastinosti /
Teorija plastinosti
Literatura:
[1] V. imi, Otpornost materijala I, kolska knjiga, Zagreb, 1. izdanje
1992., 2. izdanje 2001., 3. izdanje 2007.
[2] V. imi, Otpornost materijala II, kolska knjiga, Zagreb, 1. izdanje
1995., 2. izdanje 2001.
[3] S.P. Timoenko, Otpornost materijala II, Graevinska knjiga,
Beograd, 1964.

[1] Z. Kostreni, Zbirka rijeenih zadataka iz Otpornosti materijala,
Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1971.
[2] P. Marovi, Zbirka rijeenih zadataka iz Otpornosti materijala II,
Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, xxxx
Otpornost materijala II 1. Elastina linija 6
1. ELASTINA LINIJA
Elastina linija nosaa ili progibna linija nosaa je uzduna os
tapa (teina linija nosaa) u deformiranom (savijenom) obliku.
Elastinu (progibnu) liniju nosaa moemo odrediti na 3 naina:
- analitiki
- grafoanalitiki
- grafiki
f f
dop
700
1
;
500
1
;
200
1
L
f
s
1.1 Diferencijalna jednadba elastine linije
Promatrajmo jednu konzolu:
F
x
y
x

w
w
max
=f
elastina (progibna) linija nosaa
(deformirana linija)
w - progib
radijus zakrivljenosti
kut nagiba tangente
na elastinu liniju
z
I E
M 1
Veza izmeu vanjskog optereenja

(moment savijanja) i deformacije:
(Za isto savijanje,
ali i za savijanje silama)
Ako je h/L<1/10 onda je utjecaj poprene sile <3%
zanemarujemo utjecaj poprene sile na deformaciju nosaa.
z
I E
M 1
( )
2 / 3
2
w 1
w 1
'
+
' '
=
Matematiki izraz za zakrivljenost:

Ako uvrstimo:
( )
z
2 / 3
2
I E
M
w 1
w
=
'
+
' '
Nelinearna diferencijalna jednadba
Diferenc. jedn. za velike progibe
Poto mi radimo samo s malim progibima, w
2
<< 1 , ostaje nam:
z
2
2
I E
M
dx
w d
w
= =
' '
Linearna diferencijalna jednadba
Diferenc. jedn. za male progibe
Diferenc. jedn. elastine linije nosaa vrijedi princip superpozicije
Dogovor za predznak, + ili
Predznak ovisi o izboru koordinatnog sustava.
+M
x
y
w>0
w=0
w<0
w opada w<0
z
2
2
I E
M
dx
w d
w
= =
' '
x
y
w<0
w=0
w>0
w raste w>0
z
2
2
I E
M
dx
w d
w
+ = =
' '
w
w
+w
-w
1.2 Diferencijalne veze pri savijanju
Promatrajmo jednu gredu:
ds=d
u
d ds
1
=
ds
I E
M
d
z
= u
dx
I E
M
d
z
= u
M
x dx
d
d

ds
Poto je w
2
<<1
moemo uzeti dsdx
odnosno:
z
I E
M
dx
d
=
'
= u
u
dx
I E
M
d
D
C z
D
C
CD

= =
} }
u u
}

=
D
C z
CD
dx M
I E
1
u
M
x dx
d
d

ds
Vidimo da je kut
zaokreta izmeu dva
presjeka jednak povrini
momenta savijanja
izmeu ta dva presjeka
podijeljenom s krutou
nosaa EI
Z
.
Traimo sada kut zaokreta izmeu
dva presjeka, C i D:
C
D
M
Kut zaokreta izmeu
upetih presjeka je nula
jer je ukupna povrina
momentnog dijagrama
jednaka 0.
Dokaz: promatrajmo obostrano uklijetenu gredu:
+
-
-
Poznate diferencijalne veze
kod savijanja:
2
2
dx
M d
dx
dT
q
dx
dM
T = = =
Nove diferencijalne veze
kod savijanja:
w
dx
w d
I E
M
; w
dx
dw
; w
2
2
z
' '
= =
'
= = u
Ope, za EI
z
konst.
( )
( ). w I E q
. w I E T
w I E M
w
w
z
z
z
' ' ' '
=
' ' '
=
' '
=
'
= u
Ope, za EI
z
= konst.
. w I E q
w I E T
w I E M
w
w
z
z
z
' ' ' '
=
' ' '
=
' '
=
'
= u
Postupci odreivanja elastine linije:
1) Analitiki
2) Grafoanalitiki
3) Grafiki
1.3 Analitiko odreivanje elastine linije
( )
z
z
2
2
I E
x M
dx
w d
=
u =
dx
dw
w
pri emu treba napisati jednadbu momentne linije, M
z
(x), i
postaviti odgovarajue rubne uvjete.
Analitiki postupak odreivanja elastine linije se sastoji u
uzastopnom integriranju diferencijalne jednadbe:
Promatrajmo jednu gredu:
z
x
2
2
I E
M
dx
w d
=
x
2
2
z
M
dx
w d
I E =
(
= x
2
L M
2
x M
I E
1
w
2
z
x
M
M
x
y
+
M
M
z
(x)=M
x
=M
EI
z
= konst.
C x M
dx
dw
I E
z
+ =
D x C
2
x
M w I E
2
z
+ + =
Rubni uvjeti:
(vidimo ih iz skice progibne linije)
1) x=0, w=0 D=0
2) x=L, w=0 C=ML/2
(
+

=
2
2
z
2
L
x
L
x
I E 2
L M
w
(jednadba
elastine
linije)
M
x
M M
z
x
2
2
I E
M
dx
w d
=
x
2
2
z
M
dx
w d
I E =
x
x
y
EI
z
= konst.
( )
2 2
2
2
z
x x L 2 L
2
q
dx
w d
I E + + =
Rubni uvjet: 1) x=0, w(0)=0 C=0
q
L
( )
2
x L q
M
2
x

=
C
3
x
2
x
L 2 x L
2
q
dx
dw
I E
3
2
2
z
+
|
|
\
|
+ + =
L-x
M
x
|
\
|
+

=
4
4
3
3
2
2
z
4
L
x
L
x
4
L
x
6
I E 24
L q
w
Rubni uvjet: 2) x=0, w(0)=0 D=0
x
x
y
EI
z
= konst.
q
L
D
12
x
6
x
L 2
2
x
L
2
q
w I E
4
3 2
2
z
+
|
|
\
|
+ + =
|
|
\
|
+ + =
3
2
2
z
3
x
2
x
L 2 x L
2
q
dx
dw
I E
(jedn. elastine linije)
Maksimalne vrijednosti progiba i kuta nagiba tangente su:
x
x
y
EI
z
= konst.
q
L
z
3
max
I E 6
L q

= = u u
z
4
max
I E 8
L q
f w w

= = =
w
max
=f
|
\
|
+

=
4
4
3
3
2
2
z
4
L
x
L
x
4
L
x
6
I E 24
L q
w
za x=L :
max

Promatrajmo gredu s kontinuiranim optereenjem:
z
x
2
2
I E
M
dx
w d
=
x
2
2
z
M
dx
w d
I E =
x
x
y
EI
z
= konst.
2
x q
x
2
L q
dx
w d
I E
2
2
2
z
=
24
L q
C
3
=
Rubni uvjet:
1) x=L/2, w(L/2)=0
M
x
q
L
A=qL/2
B=qL/2
2
x q
x
2
L q
M
2
x
=
C
6
x q
x
4
L q
dx
dw
I E
3
2
z
+
=
w=0
|
\
|
+

=
L
x
L
x
2
L
x
I E 24
L q
w
3
3
4
4
z
4
D x
24
L q
24
x q
x
12
L q
w I E
3 4
3
z
+
=
Rubni uvjet:
2) x=0, w(0)=0 D=0
ili x=L, w(L)=0 D=0
24
L q
6
x q
x
4
L q
dx
dw
I E
3 3
2
z
=
x
x
y
EI
z
= konst.
M
x
q
L
A=qL/2
B=qL/2
w=0
(jedn. elastine linije)
z
3
B A
I E 24
L q

= = u u
z
4
max
I E
L q
384
5
f w w
= = =
x
y
EI
z
= konst.
q
L
w=0
Maksimalne vrijednosti progiba i kuta nagiba tangente su:
Progib je maksimalan tamo gdje je
tangenta na elastinu liniju horizontalna,
a to je u polovini nosaa, x=L/2:
Kut nagiba tangente je, kako se vidi s
crtea, maksimalan na osloncima:
A B
f
B
Promatrajmo gredu s koncentriranom silom:
x
2
2
z
M
dx
w d
I E =
x
y
EI
z
= konst.
L
A B
F
a b
M
A=Fb/L B=Fa/L
Fab/L
Da li moemo napisati
ovu diferenc. jednadbu

koja e vrijediti za cijelo
podruje od 0 do L.
1
2
0xa axL
Ne moemo, jer linija momentnog dijagrama nije kontinuirana
krivulja - primjenjujemo princip superpozicije!
Postupak odreivanja elastine linije provodimo po dijelovima.
Podruje 1: 0xa Podruje 2: axL
x
L
b F
dx
w d
I E
2
1
2
z

=
x
L
b F
x A M
x

= =
1
2
1
z
C
2
x
L
b F
dx
dw
I E +
=
1 1
3
1 z
D x C
6
x
L
b F
w I E + +
=
( ) a x F x
L
b F
dx
w d
I E
2
2
2
z
+
=
( ) ( ) a x F x
L
b F
a x F x A M
x

= =
( )
2
2
2
2
z
C
2
a x F
2
x
L
b F
dx
dw
I E +

+
=
( )
2 2
3
3
2 z
D x C
6
a x F
6
x
L
b F
w I E + +

+
=
x
y
L
F
a b
Postavimo rubne uvjete iz crtea:
U presjeku x=a:
1) w
1
= w
2

C
1
=C
2
=C
2) w
1
= w
2
D
1
=D
2
=D
1
2
3) u x=0, w
1
=0
D
1
=D
2
=D=0
( )
2 2
3
3
2 z
D x C
6
a x F
6
x
L
b F
w I E + +

+
=
x
L
b F
dx
w d
I E
2
1
2
z

=
x
L
b F
x A M
x

= =
1
2
1
z
C
2
x
L
b F
dx
dw
I E +
=
1 1
3
1 z
D x C
6
x
L
b F
w I E + +
=
( ) a x F x
L
b F
dx
w d
I E
2
2
2
z
+
=
( ) ( ) a x F x
L
b F
a x F x A M
x

= =
( )
2
2
2
2
z
C
2
a x F
2
x
L
b F
dx
dw
I E +

+
=
x
y
L
F
a b
Postavimo rubne uvjete iz crtea:
4) u x=L, w
2
=0
( )
2 2
1 2
b L
L 6
b F
C C C
= = =
x
y
L
F
a b
Sada moemo napisati izraze za elastinu liniju:
0xa
axL
( ) | | x b L x
I E L 6
b F
w
2 2 3
z
1
+

=
( ) ( )
(
+ +

=
3
2 2 3
z
2
a x
b
L
x b L x
I E L 6
b F
w
x
L
b F
dx
w d
I E
2
1
2
z

=
x
L
b F
x A M
x

= =
1
2
1
z
C
2
x
L
b F
dx
dw
I E +
=
1 1
3
1 z
D x C
6
x
L
b F
w I E + +
=
( ) a x F x
L
b F
dx
w d
I E
2
2
2
z
+
=
( ) ( ) a x F x
L
b F
a x F x A M
x

= =
( )
2
2
2
2
z
C
2
a x F
2
x
L
b F
dx
dw
I E +

+
=
( )
2 2
3
3
2 z
D x C
6
a x F
6
x
L
b F
w I E + +

+
=
( ) | | x b L x
I E L 6
b F
w
2 2 3
z
1
+

=
( ) ( )
(
+ +

=
3
2 2 3
z
2
a x
b
L
x b L x
I E L 6
b F
w
Ako smo u podruju 1 ne uzimamo
ute lanove, a ako smo u
podruju 2 onda ih uzimamo.
Pitanje: Moemo li imati jednu
jednadbu koja e
obuhvatiti oba podruja?
1.4 Metoda poetnih parametara
Ako imamo niz sila, onda za svako podruje moramo
postaviti odgovarajuu jednadbu.
Ako imamo n sila, onda imamo n+1 podruje, te moramo
postaviti n+1 jednadbu s (n+1)2 konstanti.
elimo li pojednostavniti proraun, postavljamo samo 1
jednadbu i kao rjeenje dobivamo samo 1 jednadbu ali iz
nje iskljuujemo ono to nam je viak. Viak iskljuujemo
preko tzv. poetnih parametara.
EI
z
= konst.
L
F
q
M
a
1
a
2
a
3
1
2 3 4
Ovaj sustav
moemo
prikazati kao:
L
F
q
M
a
1
a
2
a
3
q
A
B
x A M
x
= ( )
( )
2
a x q
a x F x A M
2
1
1 x

= ( )
( ) ( )
( )
0
3
2
2
2
1
1 x
a x M
2
a x q
2
a x q
a x F x A M +

+

= ( )
( ) ( )
2
a x q
2
a x q
a x F x A M
2
2
2
1
1 x

+

=
Jednadba momenta savijanja koja vrijedi preko cijele grede:
uz uvjet da uvijek uzimamo samo lanove (x-a
i
) > 0
( )
( ) ( )
( )
0
3
2
2
2
1
1 x
2
2
z
a x M
2
a x q
2
a x q
a x F x A M
dx
w d
I E

+ + = =
( ) ( ) ( )
( ) C a x M
6
a x q
6
a x q
2
a x
F
2
x
A
dx
dw
I E
1
3
3
2
3
1
2
1
2
z
+

+ =
( ) ( ) ( ) ( )
D x C
2
a x
M
24
a x q
24
a x q
6
a x
F
6
x
A w I E
2
3
4
2
4
1
3
1
3
z
+ +
+ =
Do ovog izraza smo mogli doi i postepeno, kao u
prethodnom primjeru:
x=a
1
1) w
1
= w
2
C
1
=C
2

2) w
1
= w
2
D
1
=D
2

x=a
2
3) w
2
= w
3
C
2
=C
3
=C
1

4) w
2
= w
3
D
2
=D
3
=D
1
C
1
= C
2
= C
3
.... = C
D
1
= D
2
= D
2
.... = D

Ostaju nam samo 2 konstante koje odreujemo iz uvjeta na
osloncima.
( ) ( ) ( ) ( )
D x C
2
a x
M
24
a x q
24
a x q
6
a x
F
6
x
A w I E
2
3
4
2
4
1
3
1
3
z
+ +
+ =
1) x=0 w(0)=0 D=0

2) x=L w(L)=0

( ) ( ) ( ) ( )
L C
2
a L
M
24
a L q
24
a L q
6
a L
F
6
L
A 0
2
3
4
2
4
1
3
1
3
+
+ =
Iz ovog izraza odredimo konstantu C.
1.5 Grafoanalitiki postupak odreivanja
elastine linije
Grafoanalitiki postupak se temelji na
matematikoj slinosti diferencijalne
jednadbe elastine linije nosaa i
diferencijalne zavisnosti izmeu momenta
savijanja i intenziteta optereenja.
( ) x M
dx
w d
I E
z
2
2
z
=
q
dx
M d
2
2
=
Ovu su analogiju prvi razradili Mohr i Maxwell pa se jo
naziva Mohr-Maxwell-ova analogija.
M
x
y
q
w
M
M
dx
w d
I E
2
2
z
=
q
dx
M d
2
2
=
Temeljem
navedenog moemo
uzeti moment
savijanja kao
fiktivno optereenje
i od njega odrediti
fiktivni moment
savijanja i fiktivnu
poprenu silu.
M
dx
w d
I E
2
2
z
=
q
dx
M d
2
2
=
(1)

(2)

(3)

q
dx
M d
2
2
=
M q =
M
dx
M d
2
2
=
Fiktivno optereenje:
Dif. veza izmeu fiktivnog opt. i fiktivnog mom.:
Usporeujui li jedn. (2) i (3), slijedi:
2
2
2
2
z
dx
M d
dx
w d
I E =
Polazna diferencijalna
jednadba elastine linije
C T
dx
dw
I E
z
+ =
C
dx
M d
dx
dw
I E
z
+ =
T
dx
M d
=
pri emu je:
C i D su integracijske konstante koje ovise o
uvjetima oslanjanja fiktivnog nosaa.
2
2
2
2
z
dx
M d
dx
w d
I E =
D x C M w I E
z
+ + = (jedn. elastine linije)
(jedn. kuta nagiba tangente na elastinu liniju)
(Sada moemo dobivenu diferencijalnu jedn.
elastine linije dva puta integrirati)
Fiktivni nosa je iste duine kao i stvarni nosa, ima istu krutost
kao i stvarni nosa, EI
z
, a optereen je fiktivnim optereenjem koje
je zadano momentnim dijagramom na stvarnom nosau, .
Ako je fiktivni nosa uvren tako da je odnosno u
onim presjecima gdje je w=0 odnosno w=0 , tada e konstante C i
D biti jednake 0.
M q =
0 T =
0 M =
Ovom prilikom treba voditi rauna da fiktivni nosa mora biti
statiki stabilan.
0 D 0 M 0 w
0 C 0 T 0 w
= = =
= = =
'
C T
dx
dw
I E
z
+ =
D x C M w I E
z
+ + =
Izrazi i uz
C=D=0 postaju:
z
I E
T
= u
z
I E
M
w
=
Kut nagiba tangente na elastinu liniju (kut zaokreta) u
nekom presjeku stvarnog nosaa jednak je fiktivnoj
poprenoj sili na fiktivnom nosau uslijed fiktivnog
optereenja, koje je dano u obliku momentnog
dijagrama za stvarni nosa, podijeljenom s krutou na
savijanje stvarnog nosaa.
Progib u nekom presjeku stvarnog nosaa jednak je
fiktivnom momentu savijanja na fiktivnom nosau
uslijed fiktivnog optereenja, koje je dano u obliku
momentnog dijagrama za stvarni nosa, podijeljenom s
krutou na savijanje stvarnog nosaa.
Odreivanje rubnih uvjeta za fiktivni nosa
0 D 0 M 0 w
0 C 0 T 0 w
= = =
= = =
'
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
w
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
Stvarni
nosa
Fiktivni
nosa
Konjugirani
nosai
Prosta greda:
EI
z

EI
z

F.N.: Prosta greda
0 D 0 M 0 w
0 C 0 T 0 w
= = =
= = =
'
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
w
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
Stvarni
nosa
Fiktivni
nosa
Konjugirani
nosai
Konzola:
EI
z

EI
z

F.N.: Konzola
0 D 0 M 0 w
0 C 0 T 0 w
= = =
= = =
'
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
w
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
Stvarni
nosa
Fiktivni
nosa
Greda s prepustima:
EI
z

EI
z

0 w
0 w
=
= '
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
0 M
0 T
=
=
F.N.: Gerberov nosa
0 D 0 M 0 w
0 C 0 T 0 w
= = =
= = =
'
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
w
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
Stvarni
nosa
Fiktivni
nosa
Gerberov nosa:
EI
z

EI
z

0 w
0 w
=
= '
0 w
0 w
=
= '
0 M
0 T
=
=
0 M
0 T
=
=
F.N.: Gerberov nosa
Zakljuak: Izmeu stvarnog i fiktivnog nosaa postoji reciprocitet.
6
L q
L
2
L q
3
1
3 2
= u
z
3
z
max
I E 6
L q
I E
T

=
= u
EI
z
= konst.
q
L
6
L q
T
3
= u =
w
max
=f=?
max
=?
z
I E
T
= u
z
I E
M
w
=
M
-
L L

T
2
L q
2
8
L q
L
4
3
6
L q
L
4
3
M
4 3
= u =
z
4
z
max
I E 8
L q
I E
M
f w

=
= =
M
q

= M
24
L q
3
2
L
8
L q
2
1
B A
3 2
= =
z
3
z
A
A
I E 24
L q
I E
T

= u
8
L q
2
EI
z
= konst.
q
L
A
B
L
+
M
B
z
3
z
B
B
I E 24
L q
I E
T

= u
z
I E
T
= u
q

= M
8
L q
2

384
L q 5
4
L
6
L
2
L
A M
4
2 1 2 / L

= u u =
8
L q
2
EI
z
= konst.
q
L
A
B
L
+
M
B
z
4
z
2 / L
2 / L
I E
L q
384
5
I E
M
w
=
z
I E
M
w
=
Recimo da elimo odrediti
progib u sredini raspona:
8
L q
2
2
32
L q
2
1
2
L
8
L q
3 2
1
= u
( )
96
L q
3
2
8
2 / L q
2
L
3
2
2
= u
q

= M
( )
2 2
a L
L 6
a F
L
a
3
1
2
a a F
L
L
3
1
2
L a F
B
=

=
a F
EI
z
= konst.
L
A B
F
a b
M
+
L
b a F
-
2
L
a s
B
B
q

= M
z
I E
T
= u
( )
2 2
z z
B
B
a L
I E L 6
a F
I E
T
= u
L/3
a/3
( )
2 2
a L a 3 L 2
L 6
a F
L
1
3
a
L
2
a a F
L
L
3
2
2
L a F
A +
=
|
\
|

=
a F
EI
z
= konst.
L
A B
F
a b
M
+
L
b a F
2
L
a s
A
A
q

= M
z
I E
T
= u
( )
2 2
z z
A
A
a L a 3 L 2
I E L 6
a F
I E
T
+

=
= u
a F
-
L/3
a/3
( ) ( )
2 2
2
2 2
2 / L
a 4 L 3
48
a F
48
L a F
2
L
a L
L 6
a F
6
L
2
1
2
L
2
a F
2
L
B M
=
a F
EI
z
= konst.
L
A B
F
a b
M
+
L
b a F
2
L
a s
A
q

= M
z
2 / L
2 / L
I E
M
w
=
( )
2 2
z z
2 / L
2 / L
a 4 L 3
I E 48
a F
I E
M
w

=
a F
-
L/3
a/3
w
B
L/2
Promatrajmo gredu s koncentriranom silom u sredini raspona:
EI
z
= konst.
L/2
A B
F
2
L
a =
z
2
B A
I E 16
L F

= = u u
L/2
z
3
2 / L
I E 48
L F
w

=
Ako na nosau imamo vie sila, tada emo progib i kut nagiba
tangente odrediti primjenom principa superpozicije:
EI
z
= konst.
L/2
F
1
L/2
( )
2
i
2
z
i i
i 2 / L
a 4 L 3
I E 48
a F
w

=
2
L
a
i
s
F
i
F
n
a
1 a
i
a
n
w
L/2
=?
( )

=

= =
n
1 i
2
i
2
z
i i
i 2 / L 2 / L
a 4 L 3
I E 48
a F
w w
Ako na nosau imamo na manjem dijelu kontinuirano optereenje:
EI
z
= konst.
L/2
qdx

L/2
( )
( )
2 2
z
2 / L
x 4 L 3
I E 48
x dx q
dw

=
2
L
c s
( ) dx x 4 x L 3
I E 48
q
dw w
c
0
3 2
z
c
0
2 / L 2 / L

= =
} }
x

w
L/2
=?
c

dx

q

L/2 L/2
|
\
|

=
2 2
z
2
2 / L
c L
2
3
I E 48
c q
w
Ako na nosau imamo na veem dijelu kontinuirano optereenje:
EI
z
= konst.
L/2 L/2
2
L
c >
w
L/2
=?
q

L/2 L/2
c>L/2 a<L/2
q

=
+
q

z
4
) 1 (
2 / L
I E
L q
384
5
w
=
|
\
|

=
2 2
z
2
) 2 (
2 / L
a L
2
3
I E 48
a q
w
) 2 (
2 / L
) 1 (
2 / L 2 / L
w w w + =
1.6 Nosai promjenjive krutosti EI
z
konst.
z
2
2
I E
M
dx
w d
=
F
I
z1
I
z2
I
z2
>I
z1
M
Sada reduciramo momentni
dijagram tako da po volji
odaberemo I
z0
:
0 z
0 z
z
2
2
I E
I E
I E
M
dx
w d
=
*
z
0 z
0 z
z
M
I
I
M I E
I E
M
= =
0 z
*
2
2
I E
M
dx
w d
=
za I
z0
=I
z1
M
I
I
M
I
I
M M
1 z
1 z
z
0 z
*
= = =
M
I
I
M
I
I
M M
2 z
1 z
z
0 z
*
< = =
M*
I
z1
1.6 Nosai promjenjive krutosti EI
z
konst.
F
I
z1
I
z2
I
z2
>I
z1
M
0 z
*
2
2
I E
M
dx
w d
=
za I
z0
=I
z1
M
I
I
M
I
I
M M
1 z
1 z
z
0 z
*
= = =
M
I
I
M
I
I
M M
2 z
1 z
z
0 z
*
< = =
M*
0 z
*
I E
T
= u
0 z
*
I E
M
w
=
q

= M*
I
z1
1.7 Grafiki postupak odreivanja el. linije
Grafiki postupak se temelji na slinosti elastine (progibne)
linije nosaa i linije dijagrama momenta savijanja, odnosno,
moemo kazati da je elastina (progibna) linija stvarnog nosaa
prikazana dijagramom fiktivnog momenta savijanja na
fiktivnom nosau u odreenom mjerilu.
Provedba postupka:
1) Za zadano optereenje na stvarnom nosau grafikim postupkom
(verini poligon) odredimo momenti dijagram;
2) Dobiveni momentni dijagram uzmemo kao fiktivno optereenje i za
njega grafikim postupkom odredimo fiktivni momentni dijagram;
3) Izborom poloaja pola odnosno polarne udaljenosti u grafiki
postupak uvodimo odgovarajue mjerilo ( ).
n m
I E
H
z
=
(Slika 15.32, str. 462)
(Slika 15.33, str. 463)
Odreivanje elastine (progibne) linije nosaa promjenjive
krutosti grafikim postupkom
Postoje dva grafika postupka odreivanja elastine (progibne)
linije nosaa promjenjive krutosti:
1) postupak redukcije momentne plohe
2) postupak razliitih polarnih udaljenosti
Ad. 1) Postupak redukcije momentne plohe
(Slika 15.35, str. 464)
Ad. 2) Postupak razliitih polarnih udaljenosti
(Slika 15.36, str. 465)
1.8 Utjecaj poprene sile na progib nosaa
Ovaj utjecaj se javlja kada je odnos h (visina nosaa) i L (raspona nosaa)
velik (h/L>1/10), odnosno kod tzv. kratkih greda ili visokih greda.
Kod ovakvih nosaa utjecaj poprene sile je velik te ga ne moemo
zanemariti.
Tono rjeenje ne moemo dobiti metodama Otpornosti materijala ve
rabimo priblino rjeenje.
Naime, raspodjela posminih naprezanja po visini poprenog presjeka od
poprene sile je nejednolika te zbog toga popreni presjeci ne ostaju ravni
ve dolazi do klizanja meusobno susjednih presjeka.
Kut nagiba tangente na elastinu liniju izazvan smicanjem u svakom
poprenom presjeku jednak je kutu klizanja u teitu toga presjeka.
xz xz 1
tg w ~ =
'
b I
S T
y
y z
xz
= t
(Slika 15.42, str. 471)
G b I
S
dx
dT
dx
w d
w
y
y
2
1
2
1

= =
' '
G
w
xz
1
t
=
'
G b I
S T
w
y
y z
1

=
'
Ako imamo neko optereenje dano izrazom q(x) dobivamo:
A
A
G b I
S
q
dx
w d
w
y
y
2
1
2
1

= =
' '
odnosno:
Sreeno imamo:
A G
1
b I
A S
q w
y
y
1
=
' '
A G
1
b I
A S
q w
y
y
1
=
' '
b I
A S
K
y
y
=
'
Bezdimenzionalni koeficijent koji izraava
nejednoliku raspodjelu tangencijalnih naprezanja
po visini poprenog presjeka.
Primjer: pravokutni popreni presjek
y
b
h/2
h/2
( )
5 . 1
8
12
b
12
h b
h b
4
h
2
h
b
K
3
= =
\
|

|
\
|

=
'
Po tonom rjeenju: K=1.2
q
A G
q
K
I E
M
dx
w d
w
z
2
2
'
= =
' '
A G
q
K
dx
w d
w
2
1
2
1
'
= =
' '
Diferencijalna jednadba progiba
uslijed poprene sile
Ukupni progib dobijemo principom superpozicije:
(

'
+
=
A G
I E K
q M
I E
1
dx
w d
z
z
2
2
odnosno:
od savijanja od poprene sile
8
L q
2
L L
+
8
L q
2

'
+
=
A G
I E K
q M
I E
1
dx
w d
z
z
2
2
2
z
z z
4
2 / L
L
A G 8
I E K q
I E
1
I E
L q
384
5
w

'
=
od savijanja
od poprene sile
|
\
|

'
+
=
A G L 5
48 I E K
1
I E
L q
384
5
w
2
z
z
4
2 / L
|
\
|

'
+
=
A G L 5
48 I E K
1
I E
L q
384
5
w
2
z
z
4
2 / L
|
\
|

+
=
h b L 5 12
48 h b 6 . 2 5 . 1
1
I E
L q
384
5
w
2
3
z
4
2 / L
3 . 0 = v
( )
6 . 2
G
E
1 2
E
G =
+
=
v
utjecaj poprene sile
Za Poisson-ov koeficijent:
(
\
|
+
=
2
z
4
2 / L
L
h
12 . 3 1
I E
L q
384
5
w
Za h/L=1/10 utjecaj poprene sile iznosi 3.12%
Za h/L=1/5 utjecaj poprene sile iznosi 12.48%
1.8 Utjecaj temperature na progib nosaa
L
t
L
L t L
t
A = A o
Jednoliko produljenje,
nema naprezanja.
L
t
1
t
2
Uzduna vlakanca e se
po visini poprenog
presjeka razliito
deformirati nosa e
se saviti (deformirati).
w

Promatrat emo jedan diferencijalni dio naeg nosaa:
dx
h/2
h/2
d
( )
dx
h
t t
d
1 2 t

=
o
u
( ) dx t t
0 2 t
o
( )
h
t t
dx
w d
1 2 t
2
2

=
o
( ) dx t t d h
1 2 t
= o u
( ) dx t t
0 1 t
o
( ) ( ) dx t t dx t t d h
0 1 t 0 2 t
= o o u
( )
h
t t
dx
d
1 2 t

=
o u
Diferencijalna jednadba elastine linije zbog temperature glasi:
|
|
\
|
=
z
2
2
I E
M
dx
w d
Temperature t
1
i t
2
mogu
biti promjenjive du osi
nosaa (funkcije od x).
( )
h
t t
dx
w d
1 2 t
2
2

=
o
( )
1
1 2 t
C x
h
t t
dx
dw
+

=
o
( )
1 1
2
1 2 t
D x C x
h 2
t t
w + +

=
o
Primjer: prosta greda, uz t
1
=konst i t
2
=konst
( )
h 2
L t t
C
1 2 t
1

=
o
( )
( ) x L
h 2
x t t
w
1 2 t

=
o
Rubni uvjeti:
1) x=0, w(0)=0 D
1
=0
2) x=L, w(L)=0
(jednadba elastine linije
proste grede zbog temperature)
Komentar: ako je t
1
=t
2
onda je w=0 (nosa ostaje ravan).
Odredimo ekstremne vrijednosti progiba i kuta zaokreta.
( )
( ) x 2 L
h 2
t t
w
dx
dw
1 2 t

=
'
=
o
( )
|
\
|

= =
2
L
L
2
L
h 2
t t
w w
1 2 t
2 / L max
o
( )
2
L
x 0 x 2 L 0 w = = =
'
( )
h 8
L t t
w
2
1 2 t
max

=
o
(maksimalni progib je u
polovini raspona)
( )
h 2
L t t
1 2 t
B A

= =
o
u u
Ovo je bio analitiki postupak, a
mogli smo do istih rezultata doi i
grafoanalitikim postupkom
(slinost s izrazom qL
2
/8).
Otpornost materijala II 2. Statiki neodreeni sustavi 71
2. STATIKI NEODREENI
SUSTAVI
Neka pravila:
- Svaka zatvorena kontura je 3x statiki neodreena.
- Svaka os simetrije smanjuje statiku neodreenost za 1x.
Najjednostavnije kazano, statiki neodreeni sustavi su oni
sustavi koji imaju prekobrojne veze (imaju viak veza), te je za
njihovo rjeavanje potrebno postaviti dodatne jednadbe.
2.1 Jednostavniji statiki neodreeni sustavi
(gredni)
Statiki odreeni sustavi: Statiki neodreeni sustavi:

= = = 0 M , 0 Y , 0 X
Dovoljno za odrediti rjeenje (3 j.r.):
1x
1x
3x
Za rijeiti statiki neodreeni sustav
potrebne su nam dodatne jednadbe.
Postupak rjeavanja statiki neodreenih sustava
1) Utvrdimo stupanj statike neodreenosti zadanog sustava kao:
broj prekobrojnih veza = ukupni broj veza broj jedn. ravnotee;
2) Uklonimo suvine veze te ih zamijenimo statiki nepoznatim
veliinama, tako da sustav pretvorimo u statiki odreeni sustav;
3) Na mjestu osloboenih veza postavimo uvjete deformacija tako
da deformacije budu jednake onima na zadanom sustavu;
4) Postavljamo sve potrebite jednadbe;
5) Rjeavamo postavljeni sustav jednadbi odnosno odreujemo
statiki nepoznate veliine;
6) Nakon to smo odredili sve statiki prekobrojne veliine crtamo
M, N i T dijagrame, te vrimo provjeru vrstoe kao i za statiki
odreeni sustav.
L
q
1) Sustav je 1x stat. neodreen.
2) Imamo 1 vezu vika koju
treba ukloniti, a na njenom
mjestu postavljamo statiki
nepoznatu veliinu
3) Postavljamo uvjet deformacije
q
B
0 w
B
=
0 w w
B
B
q
B
=
z
3
B
B
I E 3
L B
w

=
z
4
q
B
I E 8
L q
w

=
q
B
=
+
A
B
0
I E 3
L B
I E 8
L q
z
3
z
4
=

L q
8
3
B =
L
q
1) Sustav je 1x stat. neodreen.
2) Imamo 1 vezu vika koju
treba ukloniti, a na njenom
mjestu postavljamo statiki
nepoznatu veliinu
3) Postavljamo uvjet deformacije
q
0
A
= u
0
M
A
q
A
= u u
z
A
M
A
I E 3
L M

= u
z
3
q
A
I E 24
L q

= u
q =
+
A
B
0
I E 3
L M
I E 24
L q
z
A
z
3
=

8
L q
M
2
A
=
M
A
A
M
A
A
L
q
Prethodno smo odredili dio
reakcija:
B
( ) L q
8
5
L q
8
3
L q B L q A 0 V = = = =
L
8
5
x =
0 x q L q
8
5
x q A T
x
= = =
A
B
2 2
2 2
A max
L q
128
9
L
64 2
25
q
8
L q
L
8
5
L q
8
5
2
x
q M x A M =
= =
M
A
L q
8
3
B =
8
L q
M
2
A
+ =
Preostaje nam odrediti reakciju A:
A
( ) L q
8
5
A
2
L q
8
L q
L A
2
L
L q M L A 0 M
2 2
A ) B (
=
= =
Poloaj maksimalnog momenta:

Vrijednost maksimalnog momenta:
Crtanje dijagrama momenata savijanja:
L
q
B
A
B
M
A
L q
8
3
B =
8
L q
M
2
A
+ =
A
L q
8
5
A =
M
A
5/8 L 3/8 L
M
max
+
-
M
A
M
max
-
+
Crtanje dijagrama poprenih sila:
L
q
B
A
B
M
A
L q
8
3
B =
8
L q
M
2
A
+ =
A
L q
8
5
A =
A

5/8 L 3/8 L
+
-
-
+
B

qL/2

qL/2

M/L

M/L

A

B

Razni primjeri jednostavnih statiki neodreenih sustava (1)
L
A
B
M
A
F
B
w
BC
C
B
F
B
w w A + =
A
H
h
C
C
F
greda EI
z tap EA

w
B
Uvjet deformacije:
B
F
C
C
B
w
BC
A
pri emu je:
A E
h C
BC
= A
A B
C
D
E
q
CD
E
AB
E
w w =
Uvjet deformacije:
A
B
E
q
F
D
C
E
F
Zakon akcije i reakcije
F
F
Stupanj stat. neodreenosti ?
3x -2 osi sim. = 1x
A
B
C
D
Uvjet deformacije:
AC
AB
AB AC
u u =
C A
M
AC
M
AC
F
AC AC
u u u u + + =
A
C
F
M
A
AC
A
B
AB
M
C
M
A
M
B
B A
M
AB
M
AB AB
u u u + =
F
F
2.2 Kontinuirani nosai tromomentna jedn.
3x
q
M
1
M
2
M
3
Uvjet deformacije:
lj
lj
d
d l j
u u =
n-1 n n+1
L
n
L
n+1
EI
n
EI
n+1
M
n
M
n+1
M
n-1
M
l j
O
l j l j
u u u + =
3
2
L M
2
1
I E
1
3
1
L M
2
1
I E
1
n n
n
n 1 n
n
M
l j

=

u
Promatrajmo kut zaokreta
lijevo od oslonca n:
M
n-1
M
n
n
a
n
b
n
lj
n
n
n
n
O
l j
L
a
I E
1
u
= u
n-1 n n+1
L
n
L
n+1
EI
n
EI
n+1
M
n
M
n+1
M
n-1
M
d
O
d d
u u u + =
3
1
L M
2
1
I E
1
3
2
L M
2
1
I E
1
1 n 1 n
1 n
1 n n
1 n
M
d

=
+ +
+
+
+
u
Promatrajmo kut zaokreta
desno od oslonca n:
M
n
M
n+1
n+1
a
n+1
b
n+1
d
1 n
1 n
1 n
1 n
O
d
L
b
I E
1
+
+
+
+
u
= u
|
|
\
|
u
+

+

=

n
n
n
n
n n
n
n 1 n
n
l j
L
a
I E
1
L M
I E 3
1
L M
I E 6
1
u
|
|
\
|

u
+
u
=
=
+
|
|
\
|
+
+
+
+
+ +
+ +
+
1 n
1 n
1 n
1 n
n
n
n
n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
L
b
I E L
a
I E
6
L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
|
|
\
|
u
+

+

+ =
+
+
+
+
+ +
+
+
+ 1 n
1 n
1 n
1 n
1 n 1 n
1 n
1 n n
1 n
d
L
b
I E
1
L M
I E 6
1
L M
I E 3
1
u
d l j
u u =
Dobili smo tromomentnu jednadbu ili jednadbu triju
momenata Clapeyron-ova jednadba.
Primjena tromomentne jednadbe:
3x
M
1
M
2
M
3
x x x
x x x
x x x
|
|
\
|

u
+
u
=
=
+
|
|
\
|
+
+
+
+
+ +
+ +
+
1 n
1 n
1 n
1 n
n
n
n
n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
L
b
I E L
a
I E
6
L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
Posebnosti primjene tromomentne jednadbe (1):
x x x
|
|
\
|

u
+
u
=
=
+
|
|
\
|
+
+
+
+
+ +
+ +
+
1 n
1 n
1 n
1 n
n
n
n
n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
L
b
I E L
a
I E
6
L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
M
n+1
=0
x x x M
n+1
=M
M
Posebnosti primjene tromomentne jednadbe (2):
x x x
|
|
\
|

u
+
u
=
=
+
|
|
\
|
+
+
+
+
+ +
+ +
+
1 n
1 n
1 n
1 n
n
n
n
n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
L
b
I E L
a
I E
6
L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
M
n+1
=Fa
x x x
F
a
x x x
L
n
=0
x
x
x
Utjecaj poputanja oslonca

n-1 n n+1
L
n
L
n+1
EI
n
M
n
M
n+1
M
n-1
lj
d
n
n
l j
L
A
+ = u
1 n
n
d
L
+
A
= u
|
|
\
| A
+
A
+ =
+
|
|
\
|
+
+ +
+ +
+
1 n
n
n
n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
L L
6 L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
Utjecaj zagrijavanja kontinuiranog nosaa
h
L t
h
dx t
n
L
0
n
n
A
=
A
=
}
o o
h
dx t
d
n
A
=
o
\
|
A
+
A
+ =
+
|
|
\
|
+
+ +
+ +
+
h 2
L t
h 2
L t
6 L M
I E
1
I E
L
I E
L
M 2 L M
I E
1
1 n n
1 n 1 n
1 n 1 n
1 n
n
n
n n 1 n
n
o o
t
dx
tdx
d
n
d
n
n-1 n n+1
L
n
L
n+1
EI
n
M
n
M
n+1
M
n-1
h
2.3 Nosa na elastinoj podlozi
= 0 y
x
y
Beskonano puta stat.
neodreen sustav!
q
x
q
x
q
x
- otpor podloge
x
y
q
x
w
x
y
q
x
q
x
w k q
x
=
'
Pretpostavka:
Podloga je od Hooke-ovog
materijala (elastina,
homogena i izotropna)
k

- koeficijent podloge
w
Winkler-ova hipoteza: Otpor podloge je proporcionalan progibu.
(
'
=
3
x
cm
N
w
q
k
Sred. zbijeno tlo k = 5-50
Zbijeno tlo k = 50-100
Kamen k = 4.000-12.000
Beton k = 8.000-15.000
Model
E=

q
x
w k q
x
=
'
? q
x
=
' ? w =
M
dx
w d
I E
2
2
z
=
problemi:
Treba uvesti jo jednu pretpostavku
odnosno promatrati i deformacije.
Za liniju progiba se uzima elastina linija nosaa:
Treba rijeiti jednadbu:
Promatra se beskonano dugi nosa s kontinuiranim optereenjem
x
y
q
x
q
x
w
x
y
w k q
x
=
'
w k q p
x x
=
x
2
2
z
M
dx
w d
I E =
Lokalno neuravnoteeno
optereenje ( q
x
q
x
):
x
x
3
3
z
T
dx
dM
dx
w d
I E = =
x
4
4
z
q w k
dx
w d
I E = +
x
x
2
x
2
4
4
z
p
dx
dT
dx
M d
dx
w d
I E = = =
Diferencijalna jednadba
nosaa na elastinoj podlozi.
x
x
4
4
z
q w k
dx
w d
I E = +
4
z
I E 4
k

= o
z
4
I E
k
4
= o
Uvodi se parametar:
Diferencijalna jednadba
nosaa na elastinoj podlozi.
z
x
4
4
4
I E
q
w 4
dx
w d
= + o
Karakteristina rjeenja za beskonano dugi nosa:
1) Sluaj q
x
=0 , (koncentrirana sila)
0 w 4
dx
w d
4
4
4
= + o
( ) ( ) x cos D x sin C e x cos B x sin A e w
x x
o o o o
o o
+ + + =

Rjeenje ove diferencijalne jednadbe je oblika:
2) Sluaj q
x
=q
0
, (jednoliko kontinuirano optereenje)
z
0
4
4
4
I E
q
w 4
dx
w d
= + o
( ) ( )
k
q
x cos D x sin C e x cos B x sin A e w
0
x x
+ + + + =

o o o o
o o
Rjeenje ove diferencijalne jednadbe je oblika:
Konstante A, B, C i D odreujemo iz odgovarajuih rubnih uvjeta.
Nosa konane duine:
x
y
F
L/2 L/2
Izrazi za progib i moment savijanja na beskonanom nosau se mogu
grafiki prikazati kao valne funkcije ije amplitude opadaju.
Za nosae duine , , mogu se koristiti

izrazi za beskonani nosa poto je greka manja od 4%.
|
|
\
|

=
> 4
z
I E 4
k 2
L o
o
t
w
max
Otpornost materijala II 99
Nastavak slijedi u iduem file-u.

Otpornost Materijala

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Otpornost Materijala

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Otpornost materijala II 1

Prof. dr. sc. Pavao Marovi

Veza izmeu vanjskog optereenja

Matematiki izraz za zakrivljenost:

Otpornost materijala II 1. Elastina linija 45

Poloaj maksimalnog momenta:

Das könnte Ihnen auch gefallen