Gi 05 B Sidra Vrste Sidara Nosivost Sidra

GI prof. M.P.
Geotehnika sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 1

TIPOVI SIDARA

Osnovna podjela je naelno prema vrsti tetive na "tapna" sidra (single bar anchor, bar
tendon) i "kabelska" sidra (multi-strand tendon, multiple bar anchor), ali ova podjela nije
ope prihvaena. Razlog je to se i na engleskim govornim podrujima isti tipovi sidara
razliito nazivaju.
Sidra se dijele i s obzirom na nain "sidrenja" odnosno prenoenja sile na okolno tlo/stijenu
na: mehaniki pridrana, injektirana, lijepljena pomou epoksi smola, frikcijska (trenjem
uvreno) , itd.
Ovisno o tome dali se tijekom ugradnje prednapinje ili ne, razlikujemo: aktivna
(prednapregnuta) sidra; pasivna (nisu prednapregnuta) sidra potreban je pomak da bi se
prijenos sile "aktivirao"

TAPNA SIDRA

Koriste se razni nazivi, a razlikuju se s obzirom na nain ugradnje i nain prijenosa sile, npr.:
"Rockbolt" (engleski: "bolt" vijak sa maticom) mehaniki prednapregnuta sidra (Hoek)
"Dowel" (engleski: klin) injektirana pasivna sidra (Hoek)
Istoveremeno Stillborg sa "rockbolt" oznaava sve tipove aktivnih i pasivnih tapnih sidara
(sa mehanikim usidrenjem, injektirana, frikcijska), dok kabelska sidra naziva "cabelbolt".

Primjeri tapnih sidara:

tapno sidro sa mehanikim usidrenjem pomou vijka ("screw anchorage") - aktivno sidro

tapna sidra s ekspanzijskom glavom koja onemoguuje pomake sidra je najei oblik
mehaniki usidrenih tapnih sidara. Ekspanzijska glava konusno se iri rotacijom sidra pri
emu dolazi do utiskivanja elementa glave u zidove buotine. Sidrenje se ostvaruje na osnovi
dva mehanizma: trenja ekspanzijske glave i zidova buotine te ukljetenja glave u neravnine
zidova buotine. Pri tome ukljetenje predstavlja znaajniju komponentu u ukupnoj nosivosti
sidra. Koriste se uglavnom kao privremena ojaanja stijenske mase jer uslijed djelovanja
korozije vremenom dolazi do smanjenja nosivosti. Za uvjete trajnih konstrukcija nuna je
primjena naknadnog injektiranja buotine. Prednost mehaniki usidrenih sidara je mogunost
trenutnog preuzimanja optereenja nakon ugradnje, kao i unoenja predoptereenja u
stijensku masu.
GI prof. M.P. Geotehnika sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 2

tapno injektirano sidro moe biti aktivno i pasivno ("dowel" prema Hoek), ovisno o tome
da li izvreno pritezanje ili ne

Injektirana tapna sidra ugrauju se u buotine ispunjene cementnom smjesom. Sidrenje,
odnosno veza sa stijenskom masom, uspostavlja se cijelom injektiranom duinom elementa
ojaanja na osnovi kemijskih veza, trenja i ukljetenja. Vei znaaj pri tome imaju trenje i
ukljetenje, dok se kemijske veze s vremenom mogu u potpunosti razgraditi.
Injektirana tapna sidra predstavljaju najee ojaanje stijenske mase u svijetu posljednjih
pedeset godina, kako u graevinarstvu, tako i rudarskoj industriji. Materijal za tapna sidra
najee je rebrasto obraeni elik, koji se koristi u graevinarstvu ili odgovarajue obraeni
presjeci elika posebno proizvedeni za geotehnika sidra. Za injektiranje se koriste
suspenzije na bazi cementa ili umjetnih smola.

Frikcijsko (trenjem uvreno) Swellex sidro (pasivno sidro)

Samobuivo frikcijsko(trenjem uvreno) sidro (DSI)

Pritezanje sidra

IBO samobuea tapna sidra za tla u kojima moe doi do uruavanja izbuenog otvora

Samobuiva sidra koriste se kao dio buaeg sustava na nain da se umjesto buae ipke
koriste elementi samobuivog sidra, koji na vrhu imaju odgovarajuu buau glavu.
Elementi sidra proizvode se u sekcijama standardne duine (2, 3 ili 4 m) i po potrebi
nastavljaju odgovarajuim spojnicama. Buenjem sidra odgovarajue duine zavreno je i
postavljanje sidra. Injektiranje sidra izvodi se kroz samo sidro, pri emu injekcijska smjesa
izlazi kroz otvore na buaoj glavi, sve dok injekcijska smjesa ne pone izlaziti na uu
buotine. Prednosti samobuivih sidara su u moguoj znaajnijoj duini izvedbe, kao i
izbjegavanje mogunosti zaruavanja buotine uslijed izvlaenja buae ipke i ulaganja
sidara u klasinim postupcima izvedbe sidara, te upotreba u oteenim stijenskim masama.
Injektirana tapna sidra u veini sluajeva koriste se kao pasivna sidra, odnosno sidra u koja
se u toku izvedbe ne unose dodatna optereenja, koja se prenose na stijensku masu.

Isti element s obzirom na nain postavljanja i nain prijenosa sile moe imati razliitu
funkciju, te time dobiva i razliite nazive ("klasino sidro" ima slobodnu i injektiranu
sidrinu dionicu, prenosi vlanu silu, moe se prenapregnuti; "avlanje tla" podrazumijeva
niz kratkih sidara koje se povezuju sa naglavnom konstrukcijom te time vri armiranje
povrine tla/stijene, bez prednaprezanja; "pilot" - prijenosi tlanu silu; "rock bolt"
injektirano tapno sidro bez prednaprezanja)

Buenje IBO sidara


Popustljivo tapno sidro podvrsta sidra kojim se omoguava pomak podgradnog elementa,
a sa svrhom smanjenja optereenja na podgradu

Princip popustljivog sidra

podgrada
SIDRA PLETENA OD ELINIH NITI "KABELSKA" SIDRA

Po definiciji pleteno sidro predstavlja element ojaanja stijenske mase, uobiajeno izveden
od elinih niti pletenih kao elino ue i ugraeno bez unesenog vlanog optereenja ili kao
vlano optereeno i injektirano u kontaktu sa stijenskom masom. Prednost pletenih sidara je
u mogunosti uporabe velike duljine istih kao i kombinacije unoenja vlanih naprezanja i
prijenosa na podgraenu stijensku masu.

Primjer presjeka kabelskog sidra

Dijelovi kabelskog sidra: glava sidara, klinovi za uvrenje i kablovi (lijevo); leajna
spirala, zatitna limena kouljica i cijevi za injektiranje (desno)


Sidro od kablova nakon ugradnje svih dijelova sa zatitnom kapom, eline ice (lijevo),
karbonska vlakna (desno)

Nain postavljanja ica kabelskog sidra u sidrinoj dionici

2r
2r
2r
L
s
L
s
nepomina glava
injekciona smjesa
brtva
zatitna kouljica
injekciona smjesa
injekciona smjesa
brtva
zatitna kouljica savijeni kablovi
brtva
zatitna kouljica lepezasto uvreni kablovi
SIDRO - NAIN PRIJENOSA SILE U TLO
Lom sidra moe nastati na jedan ili vie od slijedeih naina:
- lom po spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tetive
- lom po spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tla/stijene
- lom unutar mase tla/stijene
- lom eline tetive ili njenih komponenti
- drobljenje injekcijskog tijela oko tetive
- lom naglavne konstrukcije sidra u grupi
Potrebno je kod dimenzioniranja sidra provjeriti svaki od navedenih uvjeta. Posebno je
potrebno provjeriti i globalnu stabilnost cijele konstrukcije koja je pridrana sa sidrima.

Skica dijelova sidra injektiranog na jednom dijelu
Lom po spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tetive

Otpor na spoju elino tijelo tetive i injekcijskog tijela ima iskustvene vrijednosti oko 0.23
1.10 N/mm
2
(za injekcijsko tijelo od cementa). Ovisi i o vrsti tetive (vrta elika, nain
obrade povrine,..).

Mogui naini prijenosa sile iz tetive na sidrino tijelo. Prijenos sile preko ploe na kraju
sidra stvara u sidritu tlana naprezanja i sprjeava stvaranje pukotina u tijelu sidrita.

slobodna dionica, L
f
sidrina dionica, L
(sidrite)
s
S
glava sidra:
matica
leaj
zatitna cijev
elino tijelo sidra
(eng. tendon; TETIVA)

tijelo
sidrino, valjkasto

promjer
sidrita, 2r
postepeni prenos sile
na sidreno tijelo trenjem
prijenos sile tlakom
preko ploice na kraju
prijenos sile trenjem
na rebrasti elik
zatitna
kouljica
rebrasti elik
Lom po spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tla/stijene

Silu S, elino tijelo sidra (tetiva) prenosi na sidrino tijelo, a ono na tlo (lom po spoju
injekcijskog tijela i tla/stijene). Pri tome je nosivost na platu sidrinog tijela:
s fc
L ) r 2 ( S =

gdje su: L
S
duina sidrinog tijela
r - polumjer presjeka sidrinog tijela
- prionjivost
Za koherentno tlo prionjivost se moe odrediti kao:
+ = tg c
n

- koeficijent prionjivosti (c je adhezija)
n
geostatiko naprezanje normalno (okomito) na povrinu sidrinog tijela
Prionjivost () ovisi o vrsti tla u koje se sidro ugrauje i o tlaku prilikom injektiranja.

Nosivost sidrine dionice u ovisnosti o vrsti tla i pritisku injektiranja
Iskustvene vrijednosti prionjivosti:
vrsta tla/stijene (N/mm
2
) pri lomu
granit 0.93 - 1.72
vapnenac 0.63 - 1.19 (3.0)
pjeenjak 0.30 - 1.44 (4.0)
lapor 0.60
ljunkovito tlo 0.20 - 0.30
pjeskovito tlo 0.15 0.22
koherentno tlo 0.10 0.15
1 N/mm
2
= 1000
kN/m
2
0
0 1 2 3 4 5 6
50
100
150
200
250
300
350
400
pritisak injektiranja [MPa]
g
r
a
n
i
n
a

n
o
s
i
v
o
s
t

[
k
N
/
m
]
vrsti
vapnenac
aluvijalna tla
meki kredni sedimenti
lapori

GEOTECHNICAL ENGINEERING CIRCULAR NO. 4 - Ground Anchors and Anchored Systems
US department of transportation
U prvom trenutku se ini da, to je sidrina dionica dua, to je mogue u tlo predati veu
silu. Meutim, pokusi su pokazali da dolazi do koncentracije posminih naprezanja na
poetku sidrine dionice.

Raspodjela posminih naprezanja u ovisnosti o duini sidrita

Intenzitet koncentracije se smanjuje produetkom sidrine dionice, ali samo do neke
mjere. To znai da se velikim duljinama sidrine dionice ne moe bitno poveati sila u sidru.
Ako se sidrina dionica povea i povea sila u sidru, doi e do prekoraenja vrstoe na
smicanja na poetku sidrine dionice, naprezanja e se povui dublje. Iz navedenog
razloga sidrine dionice obino nisu due od 6-10 m.

Pomak dijagrama posminog naprezanja du sidrita u sluaju dosega vrstoe na smicanje
na njenom poetku
.

Mogui oblici raspodjele posminih naprezanja u sidrinoj dionici
L
s1
L
s2
L
s3
L
s
S
=f(L )
s1
=f(L )
s2
=f(L )
s3
L
s
L
s
f
za
(1-n) L
=0
s
n L
s
S = (n L )
n s

S = L
maks s
L
s
posmina naprezanja
koncentrirana na poetku sidrita
uinak prenoenja sile
na kraj sidra preko sidrene ploe
sidrena ploa
tetiva sidra
prenos sile du tetive, raznih koncentracija naprezanja
Prema HRN EN 1998-5:2012 sidrinu dionicu je potrebno poveati ako se sidra koriste i
za preuzimanje dinamikog optereenja (potres):
I
d
= I
s
(1 + 1.SoS)

Lom unutar mase tla/stijene

Lom unutar mase tla/stijene moe nastati samo kod kratkih sidara. Nosivost s obzirom na
ovaj oblik loma se analizira na isti nain kao i vlani temelj.

Formiranje zone loma (lom unutar mase tla/stijene) kod kratkog sidra
Lom eline tetive ili njenih komponenti

Nosivost tijela (tetive) sidra ovisi o vrsti materijala (elika, stakloplastike) od kojeg se
tetiva izrauje. Podatak se najee moe dobiti od proizvoaa ili se izraunava na osnovi
svojstava materijala (dimenzioniranje eline konstrukcije EC3)
Za proraun se koristi granica poputanja ("yield load") ova vrijednost se prema EN
1537:1999 naziva "karakteristina otpornost tetive".

Primjer podataka iz kataloga za tapno sidro
Za dimenzioniranje sidra mjerodavna je najmanja vrijednost od :
- granina sila ( nosivost) na spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tetive (S
t
)
- granina sila na spoju injekcijskog (sidrinog) tijela i tla/stijene (S
fc
)
- granina sila eline tetive ili njenih komponenti (S
N
)
- granina sila unutar mase tla/stijene (S
u
)
Granina nosivost (karakteristina otpornost) je najmanja vrijednosti od prethodno
definiranih.

Iz granine nosivosti treba izraunati radnu silu (S
r
) "projektna otpornost (nosivost)".
Radna sila se izraunava iz granine uporabom faktora sigurnosti. Veliina faktora sigurnosti
ovisi o vrsti sidara (trajno ili privremeno, prednapregnuto ili ne), te ovisi o pristupu (globalni
faktor sigurnosti ili parcijalni faktori sigurnosti s obzirom na komponente nosivosti). Radna
sila u sidru se koristi u proraunu/dimenzioniranju konstrukcije koja je pridrana sa tim
sidrom.

Prema EN 1537: 1999 ("Execution of special geotechnical work ground ancors) potrebno
je provjeriti granina stanja:
- vlani lom sidra
- strukturni lom sidra kao posljedica posminih sila, loma glave sidra ili utjecaja
korozije
- gubitak sile u sidru zbog znaajnog razvlaenja uzrokovanog poputanjem glave sidra
ili zbog puzanja i relaksacije
- lom ili znaajne deformacije dijelova konstrukcije uzrokovanih primijenjenom silom
iz sidra

U EN 1537:1999 koriste se pojmovi (u osnovi je pojam "nosivost" zamijenjen pojmom
"otpornost"):
- otpornost na upanje tetive (unutarnja otpornost sidra "internal anchor pull-out
resistance")
- otpornost na upanje sidrinog tijela (vanjska otpornost sidra "external anchor pull-
out resistance")
- karakteristina otpornost - R
k
("characteristic resistance") (granina nosivost)
- projektna/proraunska otpornost R
d
("design resistance")

U projektu je potrebno odrediti:
- veliinu unutarnjeg otpora sidra na upanje
- veliinu vanjskog otpora sidra na upanje
- provjeriti trajnost sidra
- odrediti potrebnu duinu slobodne dionice sidra
- odrediti silu prednaprezanja ("anchor lock-off load" sila koja je prenesena na glavu
sidra neposredno nakon zavretka postupka prednaprezanja)

Projektna otpornost se odreuje iz (u biti ovo je radna sila):
R
k
d
R
R
=

gdje je prema EN 1537:1999
R
1.35 za vlano optereena sidra, a za R
k
se koristi manja
karakteristina vrijednost od unutarnje ili vanjske otpornosti na upanje. Ova veliina je
trenutno u koliziji sa EN 1997-1, gdje se navodi da je
R
= 1.1. Ovo je posljedica zahtijeva
da se SVAKO ugraeno sidro ispita optereenjem do projektne nosivosti (radne sile).

Karakteristina otpornost sidra na upanje se moe odrediti ispitivanjem probnih sidara ili
proraunom.
Kod ispitivanja probnih sidara ("investigation test") sidra se optereuju do loma (upanja), a
dobivena maksimalna sila je karakteristina vrijednost.

Ako se karakteristina otpornost sidra na upanje odreuje proraunom potrebno je odrediti
vanjsku i unutarnju otpornost. Karakteristina unutarnja otpornost (nosivost tetive) odreuje
se pravilima za dimenzioniranje eline konstrukcije (EC 3), najee u obliku:
1.15
poputanja granica
R
i , k
=
Karakteristina vanjska otpornost (trenje po platu sidrinog tijela) se odreuje iz npr. izraza:
s a , k
L ) r 2 ( R =
Koristi se manja od vrijednosti od R
k,i
i R
k,a
, ali je preporuka da bude:
i , k a , k
R R
Ako se nosivost odreuje proraunom potrebno je dobivene vrijednosti potvrditi ispitivanjem
ugraenih sidara ("suitability test" test prikladnosti).
I pored prethodno navedenih ispitivanja, svako ugraeno sidro potrebno je ispitati
optereivanjem do projektne (radne) sile ("acceptance test" test prihvatljivosti).
PREDNAPREZANJE

U graevinama, u kojima je sidro temeljni dio podupore, za uinkovitost sidra bitno je
PREDNAPREZANJE. Prilikom naknadnih pomaka u usidrenom tlu, u sidru nastaje
SAMONAPREZANJE, poveanje sile uslijed novonastalog pomaka u tlu (koristi se kod
pasivnih sidara).

Prema EN 1537preporua se da sila prednaprezanja bude do 65% karakteristine nosivosti
tetive sidra.

Kad bi se tlo ispod glave sidra s vremenom moglo pomaknuti ba za vrijednost l
e

(izduenje tetive sidra pri prednaprezanju), u smjeru prednaprezanja, sila prednaprezanja bi
pala na nulu. Prema tome, proizlazi zakljuak da treba teiti za time da omjer l
e
/l
t

(izduenje tetive/pomak tla ispod glave sidra), bude to vei. Kako je pomak tla ispod glave
sidra funkcija svojstava tla pa se na to teko moe utjecati, preostaje da se djeluje na
vrijednost, l
e
.
Ako je tetiva (uad ili tap) glavni dio sidra unutar kojeg se ostvaruje izduenje l
e
, prema
Hooke-ovu zakonu moe se pisati:

F E
L
S l
f
p e
=

To znai da e izduenje, l
e
, pri nekoj sili, S
p
, biti to vee, to je dulja slobodna dionica,
L
f
, manja povrina presjeka tetive, F, i manji modul elastinosti, E. Prema EN 1997-1,
preporuena najmanja duljina slobodne dionice prednapregnutog sidra treba biti 5 m.

Sila prednaprezanja u sidro se moe unijeti nakon to sidrino tijelo ovrsne.
ISPITIVANJE SIDRA

Raunski je nemogue precizno odrediti vrstou na smicanje izmeu tla/stijene i
sidrinog tijela, jer ona ovisi o parametrima koji nisu jednoznani. Isto tako nije mogue
precizno odrediti veliinu sidrinog tijela koja e se stvarno izvesti u tlu/stijeni (ovisi o
pritisku koritenom kod injektiranja i o zbijenosti/krutosti okolnog tla/stijene).
Iz tih se razloga uvijek zahtijeva ISPITIVANJE SIDARA. Rezultati ispitivanja daju
najpouzdaniji podatak, a s kojim je potrebno izvriti provjeru prorauna sidara u sidrenoj
graevini.
Prema EN 1537 provode se tri tipa ispitivanja:
ispitivanje probnih sidara ("investigation test") mjeri se karakteristina otpornost sa
kojom e se dimenzionirati sidra optereenje do upanja
test prikladnosti ("suitability test") provjerava se dali sidro ima proraunom
predvienu karakteristinu otpornost optereenje do upanja
test prihvatljivosti ("acceptance test") ispituje se svako ugraeno sidro
optereivanjem do vrijednosti predviene projektne otpornosti

Tijesak (presa) za ispitivanje sidra

Prema EN 1997-1 potrebno je ispitati najmanje 2% svih ugraenih sidra (za trajna sidra), ili
najmanje 1 sidro za svaki skup razliitih uvjet u tlu/stijeni, a da bi se utvrdila karakteristina
otpornost sidra na upanje (granina nosivost).
Prema "Suggested methods for rocbolt testing" (ISRM) potrebno je ispitati 5 sidara da bi se
utvrdila granina nosivost tapnih sidara u odreenoj stijenskoj formaciji.


Ispitivanje sidra

Prikaz primjera rezultata ispitivanja kratkog tapnog sidra; za primijenjenu silu u presi mjeri
se pomak glave sidra (load sila u presi; bolt head displacement- pomak glave sidra)


Prikaz primjera rezultata ispitivanja kabelskih sidara

Izmjereni pomak glave sidra se sastoji od izduenja tetive u dijelu slobodne dionice i pomaka
sidrinog tijela.
Prema EN 1537:1999 oprema za ispitivanje treba imati tonost mjerenja pomaka od 0.05 mm
ako se analizira utjecaj puzanja, odnosno 0.5 mm ako se puzanje ne ispituje. Oprema za
mjerenje sile treba imati tonost izmjerene sile veu od 2% najvee sile primijenjene tijekom
testiranja.

Gi 05 B Sidra Vrste Sidara Nosivost Sidra

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Gi 05 B Sidra Vrste Sidara Nosivost Sidra

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

GI prof. M.P.

Geotehnika sidra - dimenzioniranje (2013/2014) 1

Das könnte Ihnen auch gefallen