STJEPKO TEAK: TEORIJA I PRAKSA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA 1 BIT I NAZIV PREDMETA

Hrvatski je ik sastavnice predmeta: naini pouavanja, hrvatski jezik kao prvi standardni idiom, uenici osnovnih i srednjih kola. Naini pouavanja ovise o gradivu i ueniku. !"iti = uiti sebe (stjecati znanje i vjetine na razliite naine , uiti drugoga (prenositi vlastito znanje i vjetine na drugoga . Nastava = organizirano pouavanje u koli, izlaganje ud!benoga gradiva u kolskoj ustanovi. #k$%$va&je = institucionalizirani odgoj ili stjecanje naobrazbe u kolskim ustanovama. Na ivi nastave hrvatskoga jezika do sada: pouavanje hrvatskoga jezika, nastava hrvatskoga jezika, znanost o pouavanju hrvatskog jezika, teorija nastave hrvatskoga jezika (teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika , metodologija nastave hrvatskoga jezika, metodika nastave hrvatskoga jezika, didaktika hrvatskoga jezika. "me hrvatskoga jezika spominje se: #a$anska ploa, %akon vinodolski, &azvod istarski, 'isal hrvacki, (udita ('aruli$ , )lektra (%latari$ * Ras%$java&je 'i'aktike: didaktika hrvatskoga jezika u u!em smislu (lingvistika , didaktika knji!evnosti, didaktika +ilma, didaktika scenskih umjetnosti, didaktika hrvatske gramatike, didaktika usmenog izra!avanja (retorika , didaktika pismenog izra!avanja, didaktika +onetike i +onologije, didaktika mor+ologije i rjeotvorbe, didaktika sintakse, didaktika leksikologije, didaktika lingvistike stilistike, didaktika usmenog izra!avanja (ars dicendi , didaktika pismenog izra!avanja (ars scribendi . Pita&ja: to? (bit i naziv predmeta zato? (svrha pouavanja i uenja hrvatskoga jezika gdje? (u koli, obitelji, samostalno kada? (od najranijeg djetinjstva koliko? (za najosnovnije potrebe ili dublje poznavanje biti i +unkcije hrvatskoga jezika tko? (pouavaju roditelji, uitelji, nastavnici, pro+esori kako? (naela, sustavi, vrste* Tri ra i&e: ,. razina znanstvenoga teoretskog prouavanja, -. razina strune primjene teoretskih spoznaja (izrada projekata, planova, programa, didaktikih uzoraka, metodikih uputa, ud!benika i drugih nastavnih sredstava , .. razina praktinog prouavanja (izvo/enje svih vrsta nastavnih djelatnosti . 0rve dvije razine pripadaju didaktici, a druga i tre$a metodici. PO!(AVANJE HRVATSKOGA JEZIKA: TEORIJA: bit i naziv1 svrha, ciljevi i zada$e1 temelji predmeta1 putovi do svrhe1 naela1 preispitivanje teoretskih polazita. STR!(NA PRIMJENA: sustavi1 pristupi1 projekti, planovi i programi1 izvori i vrste1 oblici i metode1 preispitivanje pretpostavaka strune primjene. PRAKSA: priprava1 nacrt, scenarij nastavne jedinice1 izvedba nastavne jedinice1 provjera steenog znanja uenika1 preispitivanje izvedbenih postupaka. TEORIJA I PRAKSA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA: didaktika, metodika.
,

SVRHA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA NA OP)OJ NAOBRAZBENOJ RAZINI

2vrha cilj zada$a zadatak.

Svr*a = najvii, konani vrh pouavanja hrvatskoga jezika. 3stvaruje se (ili ne ostvaruje tek na kraju osnovnoga ili srednjega obrazovanja. +i%jeve postavljamo za svaki predmet u pojedinim obrazovnim odsjecima (razredima, teajevima i vrstama nastave (obvezni, izborni, +akultativni, slobodni programi . Za'a,e raslojavaju cilj na ostvarenja dose!na u tijeku jedne nastavne ili teajne jedinice (npr. odgojne, naobrazbene, komunikacijske i psiho+unkcijske zada$e nastavnog sata . Za'a-i se utvr/uju za svaki nastavni korak u nastavnom procesu. Tri sk./i&e a'ataka: zadaci ponavljanja, zadaci spoznavanja, zadaci provjere i vje!banja. Npr. nastavna jedinica o mor+emu mogla bi obuhva$ati zadatke motivacije (ponavljanje znanja , zadatke upoznavanja mor+ema (npr. zapa!anje najmanje znaenjske jedinice u rijei, odre/enje i imenovanje leksikog i gramatikog mor+ema, otkrivanje pre+iksalnog mor+ema, odre/enje i imenovanje rjeotvornih i oblikotvornih mor+ema ili mor+emskih varijanata ili alomor+a ili korijenskog i spojnog mor+ema, zapa!anje glasovnih promjena u pre+iksalnoj ili su+iksalnoj tvorbi, sinteza steenih spoznaja o mor+emu , zadatke provjere i vje!be. Bit /re'0eta i svjet$&a $r: 2vrha nastave svakoga pojedinog predmeta izvodi se iz biti samoga predmeta i iz op$e svrhe odgoja i obrazovanja. 3snovno je svrhovno polazite uskla/ivanje kolstva s potrebama i mogu$nostima pojedinca i naroda, prilagodba optimalnom razvoju i napretku pojedinca i zajednice, ostvarivanje odgoja na naelima humanizma. O 1&e2sk%a'. $'3$j&i* "i04e&ika: 4kola nije jedini odgojni imbenik (suradnja svih imbenika . 5rvatski jezik, po svom lingvistikom ustroju, povijesti i po ulozi u !ivotu naroda kojem pripada, ima sasvim osebujan polo!aj u odgoju. 5rvatski je jezik istodobno i nastavni predmet i nastavni jezik. 0o svojim +unkcijama je izrazito odgojni predmet. Ose4.j&$st *rvatsk$3a je ika: 5rvatski jezi je jezini standard i supstandard, dijalekt i !argon. Nazivi za jezik: ilirski, slavjanski, slovjenski, slovinski, slavonski, bosanski, dubrovaki, dalmatinski, arvacki, hrvatskosrpski, srpskohrvatski, ju!noslavenski, srpski, materinski, materinji, naijenski, naki, narodni* Svr*a &astave *rvatsk$3a je ika: spoznaja o biti, osnovama i znaajkama hrvatskoga jezika1 svijest o potrebi uenja i njegovanja hrvatskoga jezika1 pravilna uporaba knji!evnoga, tj. standardnoga hrvatskoga jezika u govorenju i pisanju. Pr$5i0a&je "etirij. ra i&a:

,. Na$4ra 4e&a ra i&a: posti!e se stjecanjem znanja o jeziku uop$e (posebno o hrvatskom . Nu!ne osnove op$e lingvistike,
osnove znanosti o hrvatskom jeziku (+onetika, +onologija, mor+ologija, tvorba rijei, sintaksa, leksik, stilistika, pravopis, pravogovor, dijalekti i povijest hrvatskoga jezika , poznavanje temeljnih zaklada hrvatske rijei u knji!evnosti (umjetnika, znanstvena, publicistika rije u kazalinom, +ilmskom, televizijskom ili radijskom jeziku .

-. O'3$j&a ra i&a: ostvaruje se pokretanjem volje za uenje i njegovanje hrvatskoga jezika i poticanje osje$ajnoj odnosa prema
hrvatskom jeziku. 3p$i odgojni ciljevi hrvatske kole, ljubav prema hrvatskom jeziku i narodu (!elja za spoznavanjem, uenjem i to boljom uporabom tog jezika , pozitivni osje$ajni odnos prema nestandardnim inaicama hrvatskoga jezika (jezina snoljivost, kulturan odnos prema drugim jezicima .

.. Psi*$6.&k-ijska ra i&a: razvoj psiho+iz. +unkcija promatranja tekstova u pismenom ili usm. obliku, zapa!anje jez. injenica
i njihovih obilje!ja1 logino zakljuivanje i apstraktno miljenje (spoznaja jezinih zakona i pravila , matanje i zamiljanje.

6. K$0.&ika-ijska ra i&a: svi oblici usmenog i pismenog priop$avanja (razvijene psiho+izike +unkcije, steeno znanje i
umije$e , jezino stvaralatvo (umije$e stvaranja novih vrijednosti hrvatskoga jezika .

Te0e%ji &astave *rvatsk$3a je ika: uenik, jezik, uitelj i okolnosti u kojima se nastava izvodi. 7zajamno su povezani, o njima
ovisi uspjeh u nastavi.
-

!(ENIK !"e&ik = os oko koje se vrti nastava1 nastava mora biti po mjeri uenika. 7itelj mora poznavati i pojedinca i razrednu zajednicu. 7enik = subjekt (aktivan subjekt, uenik koji pita, raspravlja, istra!uje, zahtijeva, problematizira, sura/uje s uiteljem rjeavaju$i zadane i stvarne probleme .
Dijete je kao pergamena gusto ispisana sitnim hijeroglifima, od kojih ti moe samo dio odgonetnuti, od kojih moe neke izbrisati ili precrtati, a pomou nekih ispuniti sadraj. (anusz 8orczak

NASTAVNO GRADIVO HRVATSKOGA JEZIKA: K$0.&ika-ijska s%$jevit$st je i"&$3 /ri$/,ava&ja: govorenje, sluanje, pisanje i itanje. G$v$re&je: izravno = !iva rije (privatna i javna1 dijaloka i monoloka 1 simultani prijenos (tele+on, video+on, radio, televizija u !ivo 1 neizravni prijenos (gramo+on, magneto+on, kazeto+on, +ilm, snimke, diskete . S%.7a&je: !iva rije u izravnom dodiru1 simultano prenesena rije (tele+on, video+on, emisije u !ivo 1 nesimultano prenesena rije (gramo+on, +ilm, magneto+onske vrpce . Pisa&je: rukopisno i pismoslikarsko (pisma, plakati, natpisi, oglasi 1 strojopisno i tiskovno (poslovna pisma, novine, asopisi, stripovi, knjige 1 elektronsko (televizija, video, +ilm, raunalo . (ita&je: rukopis (pisma, plakati, natpisi, razliiti tekstovi 1 strojopis i tisak (knjige, stripovi, novine, leci, brzojavi, poslovni dopisi 1 natpisi na zaslonu9 ekranu (tv, video, +ilm, raunalo . Di'akti"ka s%$jevit$st: ,. sluanje, -. razumijevanje, .. govorenje, 6. itanje, :. pisanje. Je i"&e k$0.&ika-ije: egocentrini govor (jezik;igraka , socijalizirani djeji govor (igra, neobavezno brbljanje , usmjereni razgovor (nastavni, poslovni , opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje. Ra i&e s/$ &ava&ja je ika: gramatika, rjenika, pravopisno;pravogovorna i tekstoloka. Gra0atika8S%$v&i-a: imanentna (intuitivna gramatika, didaktika (kolska gramatika, znanstvena (analitika gramatika. 0rednost u nastavi ima 'i'akti"ka 3ra0atika ona je temelj jezinog uenja1 svrha joj je uenje jezika. TRADI+IONA9NA I MODERNA NASTAVA GRAMATIKE: Tra'i-i$&a%&a &astava 3ra0atike: usredotoena je na spoznajni objekt (gramatiku , na ud!beno gradivo1 uenik se mora prilagoditi gramatici. 3bjektivna je, u !aritu je predmet uenja. 3krenuta je prema kolektivnim vrijednostima (kolektivni nastavni oblici +rontalni rad i katehetika dijaloka metoda . 0ojmovna je, cilj su joj pojmovi jezinog sustava (ovladavanje pojmovima = ovladavanje jezinom komunikacijom . <nalitika je, ralanjuje jezini sustav i jezine strukture. <pstraktna je, bavi se sustavom, strukturama i njihovim elementima. =edukcija. >ormalna nastava. ?ezana je za statinu prolost, preuzima norme prologa trenutka. 3krenuta k prolosti, razvija jezini dogmatizam jezina norma je vrsta, nepromjenjiva, neupitna zakonitost, a nastavnik zna to je pravilo, a to ne. 7 sreditu je uenje norme. <utoritarnost jezini autoriteti su nepovredivi. 0ojam univerzalnoga ono to je zajedniko u jeziku. 3sje$aj za apsolutne vrijednosti koje traju u prostoru i vremenu. 7sredotoena na esencijalno, bitno u jeziku, zanemaruje nebitne, pomo$ne injenice. (ezino reproduciranje (dobro poznavanje jezinog sustava, ali neosposobljenost za jezino stvaralatvo .
.

 SAETAK: @radicionalna je nastava usredotoena na spoznajni objekt. 3na je objektivna, kolektivna, +ormalna, pojmovna, analitika, apstraktna, usmjerena prema svrsi vezanoj za statinu prolost. &azvija dogmatizam, osje$aj autoriteta, pojam transcendencije i apsolutnosti, osje$aj univerzalnosti i esencijalnosti. 3sposobljava za jezinu reprodukciju. M$'er&a &astava 3ra0atike : usredotoena je na spoznajni subjekt (uenik 1 okrenuta je k ueniku i ud!beno gradivo prilago/ava njegovim potrebama i mogu$nostima. 2ubjektivna je, u !aritu je uenik."ndividualna je, okrenuta pojedincu. Naelo individualizacije (metode pisanja ankete, sastavci . Aivotna je, !ivot je u pozadini svakog djelovanja. Blobalna je, cjelinska nastava, polazi od jezika kao sustava sustava. 8onkretna realizacija (konkretno govorno ostvarenje, pojam, pravilo, paradigma, jezina zakonitost . "ndukcija. "ntuitivna nastava (intuitivna, imanentna gramatika . ?ezana je za dinaminu budu$nost uenika (jezik u kretanju, rastu, mijenama . &azvija skepticizam, preispituje norme, provjerava ih, mijenja i prilago/uje. 7 sreditu je spoznavanje jezika koje omogu$uje shva$anje i potivanje norme. (ezina sloboda elastina stabilnost 9 stabilna elastinost. 3sje$aj posebnosti brine o posebnostima, sluajnostima, neponovljivostima. 2tilogenost ; osjetljivost za vrijednosti pojedinanih ostvaraja u jeziku. 2vijest za relativnost jezinih promjena (!ivotne posebnosti, kontekstualne i situacijske razliitosti . 2vijest o egzistencijalno va!nim vrijednostima prednost jezinim injenicama koje su va!ne za uenikovu egzistenciju (!ivotna praksa . (ezino stvaralatvo (intuicija i znanje primjereno !ivotnim potrebama . SAETAK: 'oderna je nastava usredotoena na spoznajni subjekt. 3na je subjektivna, individualna, intuitivna, vitalna, globalna, konkretna, usmjerena k ishoditu zbog boljeg osiguranja dinamine budu$nosti. &azvija skepticizam, osje$aj slobode, pojam imanentnosti i relativnosti, osje$aj sposobnosti i egzistencijalnosti. 3sposobljava za jezino stvaralatvo. PRAVOPIS: 0ravopisni prirunici obuhva$aju: gra+ijska pravila (pismo, slovni znakovi , pravila koja razrjeavaju odnos pisanja prema izgovoru (+onoloko;mor+onoloka naela , pravila koja su u prvom redu gramatika (+onetsko; +onoloka i mor+oloka , pravila koja poboljavaju obavijesnost teksta. PRAVOGOVOR: obuhva$a izgovor glasova, naglaivanje rijei (akcentuacija , intonaciju reenice. (asno$a, razgovijetnost i pravilnost glasova. !SMENO I PISMENO IZRAAVANJE: 7enici se postupno osposobljavaju za komuniciranje knji!evnim jezikom. No, mogu komunicirati i na dijalektu, !argonu (ako je glavni cilj iznoenje odre/enog sadr!aja . 2vrha: osloba/anje uenika za javu i privatnu uporabu govorene i pisane rijei u svim !ivotnim situacijama1 razvijanje uenikih sposobnosti pravogovornih i pravopisnih navika u skladu s knji!evnojezinom normom1 razvijanje uenikih sposobnosti za usmeno i pismeno komuniciranje na svim jezinim, stilskim i tekstovnim razinama standardnog jezika1 upoznavanje uenika s osnovnim znaajkama naje$ih tekstovnih vrsta i +unkcionalnih stilova te s osnovama tekstovne lingvistike i stilistike (stvaralaka proizvodnja tekstova . @o se ostvaruje na posebnim satima nastave usmenog i pismenog izra!avanja, u nastavi gramatike povezano s odre/enim gradivom, u nastavi knji!evnosti, u nastavi +ilmske i scenske umjetnosti, u cjelokupnoj nastavi hrvatskoga jezika iskoritavanjem razliitih oblika govorenja i pisanja u metodike svrhe.

S9!#ANJE: %ada$a svih uitelja: nauiti uenika sluati. ?je!be sluanja treba organizirati radi osposobljavanja za usredotoenost na usmeno izlaganje1 privikavanje na kontinuirano, trajno pra$enje1 razumijevanje sadr!aja1 razlikovanje bitnog i nebitnog, op$eg i posebnog, sredinjeg i rubnog1 zapa!anje jezinih obilje!ja1 zapam$ivanje sadr!aja1 ponavljanje i oponaanje bilo sadr!ajnih bilo izgovornih sastavnica usmenog izlaganja. "zvori sluanja: uiteljevo 9 uenikovo govorenje i itanje, govorenje gosta u nastavi (glumac, knji!evnik , govorenje ili itanje na radiju 9 +ilmu i televiziji 9 snimljeno na gramo+onskoj ploi, magnetskoj ili kaseto+onskoj vrpci. Nastav&$ /$'r."je .s0e&$3 i /is0e&$3 i ra5ava&ja dijeli se na: poetno itanje i pisanje, itanje, govorenje i pisanje. PO(ETNO (ITANJE I PISANJE = prvi korak djeteta u civilizaciju pisane rijei. 2 poetnim itanjem i pisanjem ne treba preuraniti. @empo, ritam i red ovladavanja cijelom abecedom treba uskladiti s prirodom jezika i mogu$nostima razreda i pojedinca. 'etode: globalna, glasovna analitiko;sintektika, pojmovna ili +onetika, tekstovna, +onogra+ika, metoda slogovanja, sricanja, glasanja, usporednog itanja i pisanja, normalnih reenica, normalnih rijei, usklinika* 7 izboru metoda treba imati na umu ove kriterije: narav standardnog jezika i posebnosti uenikove imanentne gramatike, kulturoloko okru!je i kulturne navike uenika (radio, strip, tv... ?a!na je elastinost, prilagodljivost. 0rilago/avanje problemima koje izaziva odnos uenikih govornih navika prema pojedinim glasovima. (ITANJE: (ita" (tkoC mo!e biti pojedinac, par, skup, zbor, uenik, uitelj, glumac, struni djelatnik s radija, televizije, +ilma*'o!e biti uenikovo, nastavnikovo, glumevo, itanje po ulogama. P$ kriterij. "ita"a, itanje se dijeli na: individualno (pojedinano, samostalno , zborno (kolektivno, skupno, grupno , nastavnikovo, uenikovo, glumako, recitatorsko, itanje po ulogama. 0lus: itanje u paru (naizmjenino, tandemsko , itanje posredstvom auditivnih i audiovizualnih sredstava (spikersko, gramo+onsko, kaseto+onsko, radijsko, televizijsko... Tekst (to je predmet itanja. P$ kriterij. teksta, itanje se dijeli na itanje rukopisnih, strojopisnih, tiskovnih i magentskih 9 elektronskih zapisa (pisma, dopisi, novine, knjige, plakati, reklame, pisani tekstovi na tv;u, raunalu, radiju1 beletristiki, novinski, znanstveni, poetski, popularni tekstovi* Mjest$ (gdjeC itanja u nastavi naje$e je kola, uionica, itaonica i obiteljski dom1 ali i ulica, crkva, trgovine, javna mjesta* P$ kriterij. 0jesta, itanje se dijeli na razredno i izvanrazredno itanje. 4kolski prostori: uionica, itaonica, knji!nica, hodnici i drugi kolski prostori (panoi, plakati, zidne novine, oglasi . "zvankolski prostori: ku$a, stan, ulica (natpisi, reklame, oglasi , crkva, trgovina, radionice, muzeji, kino, kazalite, kolodvori* Svr*a (zatoC itanja je jasno i tono primanje napisane obavijesti. =ijeli se s obzirom na potrebe primatelja obavijesti i karakter poruke. 9$3i"k$ "ita&je 8 "ita&je s ra .0ijeva&je0 cilj: razumijevanje poruke1 spoznajna razina. I ra5aj&$ "ita&je cilj: do!ivljaj teksta ili pobuditi odre/eni do!ivljaj teksta kod itatelja1 do!ivljajna razina. S $4 ir$0 &a "ita%a"ke 0$3.,&$sti , itanje mo!e biti: i&ter/retativ&$ "ita&je (uenika, uitelja ili znanstvenika ita nastoji glasovno interpretirati svoj do!ivljaj i razumijevanje teksta 1 stvara%a"k$ "ita&je (recitatorsko, glumako, umjetniko ita s ve$im ili manjim umjetnikim ambicijama i umije$em spoznajno;
:

do!ivljajnim slojevima autorova teksta ostvaruje svoju interpretaciju teksta i svoj osje$ajni naboj 1 .s0jere&$ "ita&je (dublje i ire poniranje u tekst1 mo!e biti a&a%iti"k$ "ita&je ralanjivanjem se zapa!aju, promatraju i vrednuju pojedinosti u tekstu ili kriti"k$ "ita&je prosu/uju se tvrdnje i pitanja u tekstu, ita im suprotstavlja svoja pitanja i tvrdnje , "ita&je s k$0e&tar$0 (ita komentira proitano . Na"i& (kakoC dva kriterija: glasno$a i nazonost9izonost itaa. &azlikuje se "ita&je &a 3%as (glasno1 govorna realizacija i "ita&je 4e 3%asa (neglasno, u sebi1 negovorna realizacija . Blasno itanje mo!e biti &e/$sre'&$ "ita&je (ostvaruje se izravnim dodirom itaa u sluaa1 na istom su mjestu i /$sre'&$ "ita&je (obavlja ga ita na radiju, televiziji, zvuno je snimljeno na kaseto+onu, gramo+onu . Blasno itanje mo!e biti i spontano i usmjereno. GOVORENJE: 7smene vje!be /re0a 3%av&$0 -i%j. vje54a&ja mogu biti: ,. Gra0ati"k$:/rav$3$v$r&e: a2 6$&$%$7ke 42 0$r6$%$7ke -2 si&takti"ke d e %eksi"ke: obuhva$aju leksikogramatike, leksikosemantike i leksikostilistike vje!be /rav$3$v$r&e8$rt$e/ske mogu biti artik.%a-ijske (izgovor glasova , ak-e&atske (naglaivanje rijei , i&t$&a-ijske (reenina melodija, tempo, stanka, silina, boja glasa i /rav$3$v$r&$:/rav$/is&e vje!be (povezivanje pravogovora s pravopisom . -. Sti%sk$:k$0/$ i-ijske: razgovaranje, opisivanje, pripovijedanje, tumaenje, raspravljanje, upu$ivanje. 2tilsko; kompozicijske vje!be mogu biti dijaloke (razgovorne igre, tele+onski razgovor, rekreativni razgovor, usmena dramatizacija, intervju, poslovni razgovor mjeoviti oblici . 7smene vje!be /re0a st./&j. i v$r&$sti mogu biti: ,. Na t.;i0 tekst$vi0a: itanje, recitiranje, govorenje na pamet, usmeni diktati. -. Na v%astiti0 tekst$vi0a: odgovaranje na pitanja, izlaganje vlastitih sadr!aja. Te0e .s0e&i* vje54i moraju biti u skladu s potrebama, mogu$nostima i interesima uenika. 7enici trebaju govoriti o onome to znaju, to im je blisko, to ih zanima i to im koristi. Naela praktinosti, sadr!ajne kompetencije, !ivotnosti i zaviajnosti. PISANJE: Ra %ike i 0e;. /is0e&$3 i .s0e&$3 i ra5ava&ja: i monoloke (opisivanje9deskripcija, pripovijedanje9naracija, tumaenje9eksplikacija: analitiko i sintetiko izlaganje, raspravljanje9diskusija, upu$ivanje9instrukcija,

Pisati 8 "itati: na poetku kolovanja javlja se nulta situacija1 monoloka, jednostrana akcija bez izravnog partnerstva (vremenski razmak do recepcije 1 povratna obavijest nakon pisanja nije mogu$a ili kasni (odga/anje komunikacije 1 prostorna odvojenost i razliitost situacije pri pisanju i itanju1 vrijeme za planiranje, prosu/ivanje, oblikovanje i ponovno zapoinjanje (vremenski tjesnac = nedora/ena kompozicija i pogreke 1 vremenski razmak izme/u miljenja i pisanja9itanja (kod pisanja je djelomino mogu$e pretplaniranje i predoblikovanje1 gubitak misli1 nove ideje1 tehnika i brzina pisanja uzrokuje nedostatnu koncentraciju na pravilnost 1 prevo/enje znakova u prostornost, istodobnost i trajnost pisma1 logika i stil1 intenzivniji obuhvat sadr!aja i situacije, ve$a tonost i iscrpnost1 neverbalni oslonci: ralamba, odjeljci, naslovi, razliiti tipovi tiska, podcrtavanje, pravopis 1 izdi+erenciranost i slo!enost umanjuju !ivotnost i neposrednost1 te!nja prema standardizaciji jezinih i predstavljakih oblika1 jezik svrha sam jezikE G$v$riti 8 s%.7ati: sposobnost komuniciranja postoji na poetku kolovanja1 dijaloka interakcija (neposredno obra$anje sugovorniku1 nema vremenskog odmaka 1 trajna povratna obavijest i povratno djelovanje (metakomunikacija, ispravak 1 jednakost govorne situacije (situacijski kontekst 1 potreba neprekidnoga govorenja (koncentracija 1 istodobnost miljenja i govorenja (govorni proces, tijek misli 1 akustiki znakovi ovise o zakonitosti situacije i vremenskoga tijeka (sje$anje, ponavljanje 1 komunikacijski oslonci: geste, mimika, gibanje tijela, odje$a, moduliranje glasa, ritam1 spontanost (umanjuje preciznost i pouzdanost 1 jezik kao sredstvo komuniakcije. Pis0e&e se vje54e mogu podijeliti na: ,. 3ra0ati"k$:/rav$/is&e (+onoloke, mor+oloke, sintaktike, leksike, pravopisne9ortogra+ske -. sti%sk$:k$0/$ i-ijske (razgovaranje, opisivanje, pripovijedanje, tumaenje, raspravljanje, upu$ivanje . PRAVOPISNE VJEBE: gra+ijske (pisanje slova, velika i mala slova, strane rijei , glasovne (pisanje glasova i glasovnih skupova , interpunkcijske (interpunkcije i ostali pravopisni znakovi , leksike (sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei . 0ismene vje!be /re0a st./&j. i v$r&$sti dijele se na: ,. prepisivanje -. odgovori na pitanja .. dopunjavanje i proirivanje reenice 6. ispravljanje (pogreaka, de+ormiranih reenica :. diktati D. sastavljanje (du!ih i kra$ih tekstova Os&$v&$ i v$ri7te te0a: uenik i svijet koji ga okru!uje (dom, kola, zaviaj, svijet stvarnost i mata, tvarni i duhovni svijet. Ra %i"ite /is0e&e vje54e: vje!be itljivoga, lijepoga i urednoga pisanja1 vje!be stvaranja pravopisnih navika1 gramatike vje!be1 stilske vje!be1 leksike vje!be1 sastavljake vje!be (sastavljanje pripovjednih, opisnih, raspravljakih, pjesnikih, poslovnih i drugih tekstova .

ISPRAV9JANJE: ,. POVREMENO ISPRAV9JANJE pojedinanih pogreaka na bilo kojem stupnju nastavnog procesa u bilo kojem tipu nastavnog sata. Npr. kada uenik, govore$i o pjesmi, +ilmu ili bilo emu, na satu hrvatskoga jezika prekri knji!evnojezinu normu uenika treba upozoriti na pogreku (primjerice na nestandardni naglasak, oblik ili rije . 8ada uenik piu$i napie neto pogreno, nastavnik to treba ispraviti. No, nastavnik mora paziti da ispravljanjem jezinih pogreaka ne dekoncentrira uenike kad je te!ite nastave npr. na knji!evnoj temi. 'ora paziti da ueniku ne odvrati pozornost od problema koji rjeava ili s teme koju obra/uje. -. REDOVITI PREG9ED I ISPRAVAK svega to uenici piu u nastavne svrhe bilo u koli bilo kod ku$e. @o se odnosi na bilje!nice (kolski rad, doma$a zada$a, lektira, radnja bilje!nica . .. REDOVITI ISPRAVAK u nastavi usmenog i pismenog izra!avanja koje obuhva$a vje!be itanja, govorenja i pisanja. a b Vje54e "ita&ja otklanjanje pravogovornih pogreaka koje su rezultat uenikove imanentne gramatike1 treba vje!bati izgovor glasova na koje uenik nije navikao, naglasne vje!be* G$v$r&e i /isa&e vje54e tijek: uvod (motivacija i najava zada$e , izvedba (priprema, izra!avanje, analiza i prosudba ispravak , zakljuak (ocjena vje!be, povezivanje s budu$im vje!banjem . Je i"&e /$3re7ke 0$3. 4iti: Sti%ske (ne+unkcionalna uporaba: arhaizmi, neologizmi, dijalektizmi, !argonizmi, tu/ice, +razemi, peri+raze, sinonimi, glagolski oblici, pade!i, reenine konstrukcije Prav$3$v$r&e (usmene vje!be1 to su artikulacija, akcentuacija i intonacija Prav$/is&e (pismene vje!be1 to su veliko poetno slovo, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei, pravopisni znakovi i interpunckija Gra0ati"ke (+onoloke, mor+oloke i sintaktike A&a%i a: zapa!anje pogreke, objanjavanje vrste pogreke i upu$ivanje na pravilo koje je prekreno, otklanjanje pogreke. 6. POSEBNE VJEBE u ispravljanju. ?je!be u kojima $e se uenici osposobljavati da zapaze, objasne i otklone pogreku u govoru ili pismu. I v$ri %i&3v$'i'akti"ki* /re'%$5aka a is/ravak mogu biti: standardnojezini ueniki usmeni ili pismeni tekstovi u kojima ima otklona od knji!evne norme1 nastavnikovi usmeni ili pismeni tekstovi s otklonima od norme1 usmeni tekstovi s otklonima od norme na radiju, televiziji i sl1 pisani tekstovi u novinama, na +ilmu, televiziji, raunalu. Is/rav%ja"ke vje54e 0$raj. i0ati $s0i7%je& tijek : motivacija s pripremom (najava i objanjenje zada$e , ispravljanje, sa!imanje steenih spoznaja.

NASTAVNIK
G

Nastav&ik = svatko tko izvodi nastavu na bilo kojem kolskom stupnju, u bilo kojoj vrsti kole i bez obzira na postignutu diplomu i zakonom odre/eno zvanje. Nastavnik kao ovjek sna!ne osobnosti (nastavnik koji je N)@83, uen i odgojen . 0ravi nastavnik mora omogu$iti uenicima da misle svojom glavom. Nastav&ik < /rijate%j uitelj mora voljeti uenika (uvijekE . 'otivacija za uenje. Nastav&ik < str."&jak (pedagoka, psiholoka, socioloka i didaktika naobrazba1 poznavanje uenika . Str."&a k$0/ete&-ija &astav&ika: potpuna teoretsko;praktina ovladanost sadr!ajima uvrtenima u kolski predmet, ira kultura, obavijetenost i ostalim znanstvenim i umjetnikim podrujima (npr. kazalite, glazba, povijest, slikarstvo . Nastav&ik stvara%a-: znanje, umije$e, nadahnu$e. Nastavnik $e izabrati pravu metodu, postupak, rije u pravom asu samo ako poznaje nastavne metode i postupke te ako suvereno vlada hrvatskom rijeju i reenicom. 0otpuna su!ivljenost s predmetom, uenikom i aktualnim okolnostima.

OKO9NOSTI
2ve okolnosti po kojima odgojna djelatnost mo!e biti (ne uspjena. Je i"&e $k$%&$sti: mjesni govor, !argon uenika, uenici dvojezinici, viejezina sredina, jezino susjedstvo s drugim etnikim skupinama, razlikovna gramatika, razlikovni rjenici. Ze0%j$/is&e $k$%&$sti: u kakvom se kraju nalazi kola (ravnica, brda, planine, primorje, otok * @o se odra!ava na rjenik. 0rilago/avanje nastave zemljopisnim osebujnostima zaviaja, seoske, gradske i mjeovite sredine, toponimija, ekonimija, etnici, ktetici. P$vijes&$:/$%iti"ke $k$%&$sti: totalitarni i demokratski re!imi1 unitarne, +ederativne i kon+ederativne dr!ave1 nacionalno iste i slobodne dr!avne zajednice1 nacionalno mjeoviti i slobodni (demokratski batinom, zaokreti u drutvenom sustavu i drutvenom poretku, ratne situacije. Dr.7tve&$:3$s/$'arske $k$%&$sti: grad, selo1 industrijski, turistiki i poljoprivredni kraj1 bogato i siromano naselje* <rhitektura kolskih prostora (prostranost, dvorane* , didaktika opremljenost kole (knji!nica, elektronska uionica, labaratorij* . (Ne imu$nost op$ine, kole, obitelji u vezi s nabavom knjiga, raunala* K.%t.r$%$7ke $k$%&$sti: poznavanje kulture i kulturnih navika u nekom kraju1 kultura zaviaja, obitelji i uenika, navike i svjetonazor povezan s tom kulturom, udio zaviajne kulturne batine u op$oj hrvatskoj kulturi. i neslobodni (nedemokratski uvjeti. =ijaspora1 dvojezini uenici1 jezina batina. 0ovezanost s hrvatskom jezinom u knji!evnom

NA(E9A NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA ! OSNOVNOJ I SREDNJOJ #KO9I

H

,. NA(E9O OP)E NAOBRAZBE I STR!(NE !SMJERENOSTI : Nastava hrvatskoga jezika u osnovnoj i

srednjoj koli izvodi se na razini op$e naobrazbe. 7enici se osposobljavaju za one sadr!aje i naine uporabe hrvatskoga jezika koji su korisni svima u svakoj situaciji. 7 srednjim strukovnim kolama: usmjeravanje prema potrebama izabrane struke (npr. izuavanje strunog nazivlja, vje!be usmjerene na potrebe budu$eg zanimanja i sl . "zbor i vrednovanje gradiva, organizacijskih oblika i metodikih postupaka.

-. NA(E9O ZNANSTVENOSTI: Nastava hrvatskoga jezika temelji se na znanstvenim postignu$ima nauka o

hrvatskom jeziku i svih znanstvenih grana va!nih za ovu nastavu: logika, komunikologija, in+ormatika, lingvistika, psihologija, sociologija, pedagogija, povijest, zemljopis* Ivrsto oslanjanje na utvr/ene i op$e prihva$ene znanstvene spoznaje i metode primjenjive na odre/enom naobrazbenom stupnju. Nastavnikov pokuaj da apstraktno gradivo to vie pribli!i ueniku mo!e rezultirati izdaju znanstvene istine zbog prejednostavnosti. 7 prihva$anju jezikoslovnih novosti mjerilom nam moraju biti uenike mogu$nosti i potrebe, a ne treba pretjerivati sa znanstvenom a!urno$u i moderno$u. 3vo naelo zahtijeva neprestanu provjeru starih i novih spoznaja te odabir onoga to je najbolje za uenika.

.. NA(E9O ODGOJNOSTI: Nastava hrvatskoga jezika mora biti mnogostruko odgojna. (ezini odgoj. 7enik
mora ste$i ljubav prema jeziku koji ui, svijest o potrebi jezine kulture te navike jezine snoljivosti (potivanje tu/ih jezika, narjeja, idioma . 3dgoj duha i karaktera. 7enik treba izgraditi svoj nain miljenja i ponaanja te svoj svjetonazor preko oblikuju$i svoje govorne navike, prouavaju$i jezik kao sredstvo miljenja i komuniciranja te shva$aju$i uzajamnu vezu izme/u jezika i stvarnosti koju jezik preslikava. 3dgojnost se ostvaruje osobnim stavom i ponaanjem nastavnika1 izborom tekstova, lingvodidaktikih predlo!aka s pozitivnim utjecajima1 izborom naina, metoda i metodikih postupaka koji pozitivni anga!iraju uenike1 povezivanjem nastave hrvatskog jezika s kulturnim domaajima 5rvatske, )urope* 2uodnos odgojnih i obrazovnih ciljeva, ni jedan se ne smije ostvarivati na tetu drugogaE

6. NA(E9O STVARA9A#TVA: Nastava hrvatskoga jezika mora biti stvaralaka kako za uenika tako i za
nastavnika. 7enik bi trebao sam istra!ivati i otkrivati jezine pojave i zakonitosti, a nastavnik bi ga trebao uvoditi u jezino stvaralatvo. 2vojim stvaralakim postupcima uitelj je poticaj i uzor uenicima u njihovim stvaralakim pokuajima. Npr. preoblikuju$i zaviajni u standardnojezini tekst, uenici mogu uiti pade!e i otkrivati nastavke za pojedine pade!e. 7 jezinom stvaralatvu uenika razlikujemo:

a b c

St./a&j re/r$'.k-ije: zapa!anje, shva$anje u uop$avanje gramatike pojave te praktina St./a&j /r$'.k-ije: postavljanje problema koji zahtijeva korak u nepoznato, matanje, St./a&j stvara%a"ke /ri0je&e je i"&$3 $tkri,a.

primjena na razini reprodukcije. stvaralako tra!enje i pronala!enje novoga.

:. NA(E9O KNJIEVNOG JEZIKA: @emelj je kolskog predmeta zajedniki jezik svih 5rvata knji!evni 9
standardni hrvatski jezik. 7enici se postupno osposobljavaju za komuniciranje knji!evnim jezikom ue$i gramatiku,
,J

pravopis, stilistiku i rjenik hrvatskoga knji!evnog jezika te vje!baju$i usmeno i pismeno izra!avanje na tom jeziku. 3snovne spoznaje o svim oblicima hrvatskoga jezika na sinkronijskoj razini i dijakronijskoj osi.

D. NA(E9O ZAVI(AJNOSTI: Naelo zaviajnosti je dopuna naelu knji!evnog jezika. 7 nastavi hrvatskoga
jezika treba se iskoristiti uenika imanentna gramatika (jezini 9 gramatiki osje$aj = gramatiki sustav zaviajnog narjeja koji se vie ili manje ne podudara sa sustavom knji!evnoga jezika. 3sje$aj za gramatiku, neposredna (intuitivna svijest. Naviknutost na odre/eni jezini sustav koja je spontano steena u obiteljskom i zaviajnom krugu. "manentna gramatika zahtijeva razliite pristupe u pouavanju hrvatskoga knji!evnog jezika zbog svoje razliitosti. 7poraba zaviajnog idioma kontrastivna analiza standardnog i dijalektnog jezika. &azlikovna gramatika i razlikovni rjenik.

F. NA(E9O ME=!OVISNOSTI NASTAVNIH PODR!(JA: Nastavni predmet hrvatski jezik obuhva$a u

razliitom opsegu vie razliitih podruja (gramatiku, pravopis, pravogovor, rjenik, stilistiku, knji!evnost, +ilm, kazalite * . 5rvatska je rije bitna sastavnica svih nastavnih podruja hrvatskoga jezika, ona ih povezuje i ini integralnim dijelovima istoga predmeta. 'oraju postojati zasebni sati gramatike, knji!evnosti, govornih i pismenih vje!ba, ali i oni u kojima se ta podruja povezuju, preklapaju i isprepli$u.

G. NA(E9O RAZ9IKOVANJA I POVEZIVANJA JEZI(NIH RAZINA : (ezinom analizom treba

omogu$iti ueniku razlikovanje jezinih razina. 3n treba zapaziti njihovu me/uovisnost i uzajamnu povezanost u jezinom komuniciranju. 7enik treba ste$i osnovne spoznaje o jeziku koje $e ga osposobiti za razinsko promiljanje o jeziku. 0rovo/enje ovog naela poinje u :.razredu osnovne kole (mor+oloka, derivacijska, +onoloka, semantika i sintaktika razina .

H. NA(E9O OBAVIJESNE I ESTETSKE >!NK+IONA9NOSTI (naelo cjelovitosti, naelo jedinstva

gramatike i stilistike :(ezine injenice treba spoznavati u njihovu obavijesnom i estetskom +unkcioniraju svaka se jezina pojava promatra i na planu sadr!aja i na planu izraza. 0romatranje u uzajamno$u razina, u njihovu +unkcioniranju i konkretnom govorenom ili pisanom tekstu. Nastavnik treba zasnivati nastavu gramatike na cjelovitim tekstovima ili govornim situacijama. 0ovezivanje gramatike i stilistike. 3tkrivanje estetske +unkcije rijei. 'artinet jezik kao instrument koji omogu$uje postizanje odre/enih rezultata. <ko uenika pripremamo za uspjenu uporabu instrumenta kojima komunicira sa svojom okolinom, moramo ga upoznati i s nainom +unkcioniranja toga instrumenta.

,J. NA(E9O TEKSTA: Nastava hrvatskog jezika polazi od teksta i tekstu se vra$a, svrha joj je stvaranje uspjenih
govorenih i pisanih tekstova. 2vaka jezina injenica mora se zapa!ati u svom +unkcioniranju i to preko teksta. @ekst je lingvodidaktika osnovica za razmiljanje o jeziku, za prouavanje jezika te za stvaralaku primjenu jezinoga znanja. @ekst = govoreni ili pisani iskaz koji je u nizu svojih jezinih jedinica obilje!en njihovom uzajamnom povezano$u (koherencija i potpuno$u (kompletnost . @ekst koji nam slu!i za potrebe nastave hrvatskog jezika nazivamo lingvodidaktiki (lingvometodiki predlo!ak. "zvor lingvodidaktikih predlo!aka mo!e biti sve to uenik slua, ita, govori i pie. 7itelj ga nalazi u ud!benicima, prirunicima, vje!benicama za uenike1 u prirunicima za nastavnike1 u (ne obvezatnoj lektiri1 u novinama, asopisima1 u uenikim, kolskim listovima1 u uenikim

,,

sastavcima1 u javnim natpisima1 u radio i tv emisijama*Nastavnik mo!e i sam sastavljati lingvodidaktike predloke.

0rema ciljnoj usmjerenosti, lingvodidaktiki predloci mogu biti:

a 0olazni tekstovi tekstovi na kojima se prvi put zapa!aju i prouavaju jezine injenice. b ?je!beni tekstovi tekstovi na kojima se utvr/uje i uvje!bava primjena steenoga znanja. c 0rovjerbeni tekstovi tekstovi na kojima se provjerava steeno znanje. Kingvodidaktiki predloci trebaju biti: cjeloviti, zasi$eni injenicama koje se ue, prilago/eni uenicima i zada$ama, prirodni (normalni, logini, gramatiki, pravopisno i stilski pravilni i kratki. 3va pravila doputaju iznimkeE

,,. NA(E9O SADRAJNE? TEKSTOVNE I STI9SKE RAZNOVRSNOSTI : 7enik mora upoznavati

hrvatski jezik na raznovrsnim sadr!ajima, tekstovima i +unkcionalnim stilovima. 8nji!evno;umjetniki tekstovi mogu imati prednost, ali ne i potpunu prevlastE @reba izabrati tekstove koji su ueniku bliski i sadr!e ono potrebno. #iranje jezinih izvora s raznovrsnim sadr!ajima bitno je radi stjecanja raznovrsnijeg jezinog blaga i boga$enja uenikova rjenika na (gotovo svim podrujima koja ulaze u krug uenikovih potreba te radi djelotvornijeg poticanja i podr!avanja uenikih interesa za hrvatski jezik, jezinu naobrazbu i nastavu. 2adr!aji u razliitim tekstovnim varijantama: opisnima, pripovjednima, izlagakima, raspravljakima, upu$ivakima, mjeovitima. 7enici se moraju iskuati u knji!evnim (crtice, anegdote, prie, dijalog, esej, pjesma i novinskim vrstama (vijest, izvje$e, lanak, intervju . ?je!be za svakodnevni !ivot (molbe, potvrde, zapisnik, poslovni dopis, pismo, estitka, brzojav, pozdravni govor . &azliiti stilovi: knji!evnoumjetniki, popularnoznanstveni, znanstveni, upravno;psolovni* "zvori hrvatskoga jezika: izvorna i prevedena djela1 znanstveni, popularnoznanstveni, upravni, poslovni, novinski i drugi tekstovi1 zvune snimke hrvatske rijei (ulomci iz kazalita, ulomci razgovora 1 uenike i nastavnike sastavnice1 stripovi i +ilmovi1 radijske i televizijske emisije.

,-. NA(E9O SADRAJNE KOMPETEN+IJE: 7enici bi se trebali okuavati u govorenju i pisanju

standardnim hrvatskim jezikom na sadr!ajima koji su im poznati, bliski, zanimljivi i korisni. <ko treba uenika potaknuti da govori ili pie o sadr!ajima njemu nepoznatima ili manje poznatima, treba ga za to najprije motivirati i pripraviti. Nastava se zasniva na !ivotnoj praksi uenika, na stvarnim uenikovim potrebama, na potrebama uenikove svakodnevice.

,.. NA(E9O PROS!DBE: 7enike treba osposobiti za vrijednosnu prosudbu svakoga teksta (na obavijesnoj,
misaonoj, osje$ajnoj, estetskoj, gramatikoj, stilskoj i pravopisnoj razini . 7itelj treba biti uzorom (pri interpretaciji . 0rosudbe nastavnika ne smiju biti jednostrane (zasnovane samo na negativnim ili pozitivnim primjedbama . @reba izbjegavati uop$ene, neargumentirane prosudbene primjedbe (dobro, loe, osrednje . =okazi, konkretni primjeri, obrazlo!enje.

,6. NA(E9O DEMOKRATI(NOSTI: 2vakom pojedinom ueniku treba dati jednaku priliku da naui hrvatski
knji!evni jezik, da ga spozna te da njime praktiki ovlada. Nastavnik ne smije zanemariti niti one slabije, niti daroviteE @reba uravnote!iti odnose me/u krajnostima i rasporediti raspolo!ivo vrijeme u korist svima. 0romiljeno iskoritavanje nastavnik oblika (individualan, tandemski, grupni i +rontalni rad i metodikih postupaka.

,:. NA(E9O S!STAVNOSTI I NES!STAVNOSTI: Nastava hrvatskoga jezika izvodi se s jezikoslovnog

stajalita sustavno i nesustavno. =idaktika sustavnost. Neki se jezini sadr!aji ue prema sustavu dotinoga jezinoga
,-

gradiva, a drugi nesustavno (ali sustavno prema didaktikim naelima . Npr. o sustavno se ui mor+ologija, a nesustavno +onologija. 2ustavnost pretpostavlja bitne sastavnice jezinih struktura bez kojih bi sustav bio okrnjen ili ne bi +unkcionirao kao sustav. 7 srednjoj se koli sve gramatiko gradivo ui sustavno. 7 osnovnoj koli uenik lingvistiki nesustavno (metodiki sustavno ui gramatiku u nastavi usmenog i pismenog izra!avanja (nepodudaranje svoga iskaza s knji!evnom normom 1 u nastavi gramatike (sustavno ue$i o jednim pojavama zapa!a i druge 1 u nastavi pravopisa (pravopisnu normu ui uz pomo$ gramatikog termina koji se jo nije uio u nastavi gramatike 1 u nastavi +ilmske kulture (nepodudaranje izgovorene rijei s normom standardnog jezika 1 u nastavi knji!evnosti (stilske +unkcije nekih gramatikih injenica koje $e se poslije obra/ivati u gramatici *

,D. NA(E9O EKONOMI(NOSTI I SE9EKTIVNOSTI: @reba ekonomino iskoristiti raspolo!ivo vrijeme da

bi se ciljevi gramatike nastave ostvarili optimalno, u skladu s teoretskom i praktinom va!no$u gradiva propisanog nastavnim programom. 'etodiar treba probrati gradivo u skladu s mogu$nostima i potrebama uenika te va!nijim jezinim injenicama odrediti vie vremena i drugaije metodike postupke, manje va!nima manje vremena, a neva!ne treba izostaviti. 2vrhovitiji rad. Nastavnik treba tragati za pogodnijom organizacijom nastavnog procesa i metodikim postupcima koji uenicima omogu$uju da u to kra$em vremenu to tonije i to potpunije spoznaju odre/ene jezine pojave.

,F. NA(E9O IND!K+IJE I DED!K+IJE: "ndukcija = put od zapa!anja konkretnih pojava do uop$avanja, od
konkretnoga do apstraktnoga: promatranje tekstovne cjeline zapa!anje odre/ene jezine pojave u njoj utvr/ivanje njezina sastava i znaenja (izraza i sadr!aja uop$avanje provjeravanje primjena. =edukcija = put od pravila prema primjeru (npr. uenik zapamti pravilo te pomo$u njega regulira vlastitu govorenu djelatnost . =eduktivni put ako ima uvjeta za njega: mogu$nost motivacije uenika za takav rad i njegova sposobnost da razumije ishodinu de+iniciju, pravilo ili tezu. %a indukciju i dedukciju najbolji kriterij jest dob, umna razvijenost uenika i karakter gradiva. 0rednosti indukcije: uenik ne mora vjerovati autoritetu onoga tko postavlja tezu (pravilo, de+iniciju jer je sam otkriva na nizu primjera te se osposobljuje za istra!ivaki rad.

,G. NA(E9O PRIMJERENOSTI I AK+E9ERA+IJE: Nastava gramatike mora biti prilago/ena svakom
ueniku s obzirom na njegovu dob, jezinu i socijalnu pripadnost, vrijeme i kraj u kojem !ivi, znanje, umnu razvijenost i speci+ine sposobnosti. Naelo individualizacije. 0rogramirana nastava prinos pojedinca grupnoj, kolektivnoj sposobnosti u zajednikom radu. "spreplitanje individualnog i kolektivnog rada. 8od primjerenosti, treba imati na umu razine usvojenosti znanja. Neko gradivo se mora usvojiti na svim razinama, a neko se mo!e usvojiti na razini prepoznavanja, a kasnije na razini reprodukcije i preoblike. Naelo akceleracije ili anticipacije = uenje na visokoj razini te!ine ueniku se daju i te!i zadaci koji $e aktivirati unutarnje skrivene snage i pospjeiti njegovo sazrijevanje. Nastavnik mora dobro poznavati svakoga uenika (i gramatiku i nastavni program .

,H. NA(E9O ANA9IZE I SINTEZE: 7enici spoznaje o hrvatskom jeziku stjeu analitikim i sintetikim
postupcima. 7 prednosti su sintaktiko;analitiki pristupi: sintaktiko promatranje tekstovne cjeline1 ralanjivanje cjeline na strukturne sastavnice1 otkrivanje znaenja i +unkcija odabranih jezinih injenica1 sintetiko uop$avanje analizom steenih spoznaja. 3vo se naelo prvenstveno odnosi na prvo spoznavanje odre/enih jezinih pojava. 7
,.

teoriji sinteza1 u vje!bi analiza. 2intetini pregledi: predavana, itanja, sintetiki znanstveni ili popularno; znanstveni lanci* (povijest hrvatskog jezika, dijalekti, znanstvene struje, teorija . Kingvostilistika analiza rezultira sa!etom prosudbenom sintezom. 7enici moraju biti osposobljeni za analizu i sintezu.

-J. NA(E9O ZORNOSTI: Nastava hrvatskoga jezika mora biti zorna. Naelo zornosti obuhva$a vizualnu i
auditivnu stvarnost. (ezik se ostvaruje na dvjema razinama: pisani jezik na vidljivoj, a govoreni jezik na slunoj razini. %reti = vidjeti. 0romatranje konkretnih predmeta, eksperimenata, slika, modela, gra+ikona (uenje na samim predmetima , sluanje govorenog jezika ili jezika prenoenog elektronskim, radijskim, televizijskim putem. Naelo oiglednosti = naelo jezinog osje$aja (imanentne gramatike .

-,. NA(E9O ZANIM9JIVOSTI: %a uenje gramatike uenika treba motivirati. =a bi se to postiglo, gramatiku
nastavu treba uiniti zanimljivom. Bramatika je apstraktna i racionalna. %animljivost gramatike nastave mo!e se posti$i razliitim nainima i sredstvima: izborom zanimljivog lingvometodikog predloa (aktualni i ueniku bliski tekstovi 1 pronala!enjem aktualnih jezinih ili jeziku bliskih pitanja zbog motivacije za obradu odre/enog gradiva1 umjenim kombiniranjem razliitih metodikih postupaka (metoda, oblika, pristupa, vrsta vje!bi.. 1 izbjegavanjem metodike stereotipije (metodika ablona 1 iskoritavanjem likovnog i gra+ikog didaktinog materijala1 upotrebom razliitih audiovizualnih sredstava (televizije, radija, magneto+onske ili gramo+onske vrpce* 1 organizacijom jezinih natjecanja i igara (zagonetke, gramatiki domino, kviz* . 0otreban je osje$aj za mjeru. Nastavnik treba u ueniku probuditi ljubav za jezik, jezine probleme te probuditi svijest o potrebi jezine kulture.

S!STAVI I PRIST!PI ! NASTAVI HRVATSKOGA JEZIKA Nastav&a? 'i'akti"ka? $4ra $v&a? $'3$j&$:$4ra $v&a strate3ija = slijed naina i organizacijskih oblika kojima se
svrha ostvaruje. 7 didaktici se kao nastavni sustavi navode: katehetska, majeutika, predavaka, heuristika, programirana, timska, egzemplarna, problemska nastava. 7 nastavi hrvatskoga jezika istiu se - sustava: gramatiko; knji!evni i integracijsko;korelacijski. 2ustavi nastave hrvatskoga jezika:
,6

,. Gra0ati"k$:k&ji5ev&i s.stav: jezina se kultura stjee uenjem gramatike i knji!evnosti. <ko uenik naui pravila
knji!evnoga jezika te ako proita dovoljno djela dobrih pisaca i iskoristi sve prilike koje mu nastava gramatike i knji!evnosti pru!a za govorenje i pisanje, osposobit $e se za uspjeno komuniciranje na hrvatskom knji!evnom jeziku. 0revladao je u tradicionalnoj srednjoj koli.

-. I&te3ra-ijsk$:k$re%a-ijski s.stav: ideja o sjedinjavanju i povezivanju nastavnih sadr!aja. (ezino;umjetniko

podruje: hrvatski jezik, likovna i glazbena struktura, strani jezik i jezik narodnosti. K$re%a-ija = suodnos, uzajamna zavisnost, vremensko i prostorno povezivanje razliitih dijelova. 8orelacija je povezivanje po nekoj srodnosti, radi neke svrhe, pri emu ne dolazi do bitnih promjena povezanih jedinica. I&te3ra-ija = obnova, ponovno udru!ivanje neko$ netaknutih, a potom razdvojenih cjelina. "ntegracija je itavost, cijelost, jedinstvo. @o je proces vrstog pro!imanja razliitih dijelova u novu jedinstvenu cjelinu sjedinjavanje. K$$r'i&a-ija = uskla/ivanje programskih sadr!aja. "ntegracijsko;korelacijski sustav zasniva s na sjedinjavanju, povezivanju i uskla/ivanju programskih sadr!aja. 8oordinaciju (uskla/ivanje , korelaciju (povezivanje i integraciju (sjedinjavanje mo!emo imati na razini predmetnog podruja (jezik L knji!evnost, knji!evnost L +ilm , na razini programskih cjelina (+onetika L mor+ologija . 7zorci povezivanja ili sjedinjavanja: jezik kao jezgra, knji!evnost kao jezgra, izra!avanje kao jezgra, +ilm kao jezgra, scenska umjetnost kao jezgra* 0rimjer srodnih sastavnica: tema, +abula, osnovni ton, ideja, likovi, vrijeme, mjesto.

.. D$30atsk$:re/r$'.ktiv&i s.stav: Nastavnik prosu/uje, ispravlja i klasi+icira jezinu proizvodnju uenika prema
+ormalnim gramatikim pravilima. Nastavnik postavlja jezine dogme koje se moraju nauiti i primjenjivati u govorenju i pisanju. 0re+erira se dedukcija1 zapam$ivanje de+inicija, pravila i paradigma1 metode diktiranja, uenja na pamet i katehetikog razgovora.

6. A&a%iti"k$:eks/%ikativ&i s.stav: 7enika se potie da prouavanjem teksta analitiki otkriva gramatike pojave na
razini knji!evne norme. 5euristiki razgovor, indukcija, samostalno izvo/enje de+inicija, pravila i paradigma, tekstovna analiza. 8nji!evnojezina +orma, uenikova govorna praksa (!argonska, dijalekatska, knji!evnojezina .

:. Pr$4%e0sk$:stvara%a"ki s.stav: temelji se na naelu stvaralatva. 7enik je u ulozi istra!ivaa pred kojeg se
postavlja odre/eni jezini problem (dilema, pitanje, poteko$a . 2amostalno istra!ivanje i pronicanje uspore/ivanje injenica, analiza, ocjena posebnih obilje!ja, uop$avanje i sinteza spoznatih istina.

Naje$i oblici gramatike problemske nastave:

a Pr$0atra&je /$je'i&i* 3ra0ati"ki* "i&je&i-a: uenici se osposobljavaju za samostalnu analizu jezinog materijala kako bi mogli zapaziti jednu injenicu me/u drugima, razlikovati je od drugih nove spoznaje, nove jezine zakonitosti. Npr. promatraju$i tekst, uenik mo!e zapaziti da za izricanje prolih radnji, uz ve$ poznati per+ekt, postoje i drugi glagolski oblici (aorist . b Rje7ava&je 3ra0ati"ki* a'a,a : razvija se gramatiko miljenje uenika. &azliitim operacijama uenici otkrivaju pojedina svojstva neke gramatike injenice, razvrstavaju istorodne, srodne i raznorodne pojave, preoblikuju zadane gramatike predloke* Npr. u tekstu tra!e umanjenice, razvrstava ih prema su+iksima te utvr/uje razliku u znaenju tih su+iksa. c Is/rav%ja&je je i"&i* /$3re7aka : osposobljavanje uenika da razlikuju knji!evnojezine od neknji!evnojezinih, usustavljene od neusustavljenih gramatikih pojava te da mogu identi+icirati jezinu koherentnost teksta. Npr. rjeavanje jezinih nesporazuma1 ispravljanje nestandardnih, zaviajnih i dijalektalnih tekstova.

,:

#k$%ski je i"&i /$k.s: samostalna istra!ivaka djelatnost1 usmjeruje uenika na jezine probleme te razvija 0roirivanje i produbljivanje znanja o nekom gramatikom pitanju prilikom ponavljanja u viim 0otvr/ivanje i provjera pretpostavaka koje se odnose na neka obilje!ja izabranih gramatikih injenica. )ksperimentalno utvr/ivanje semantiko;stilistikih +unkcija gramatikih oblika. 3tkrivanje +unkcioniranja rijei kao sjecita razliitih razina. 7tvr/ivanje odnosa uenikoga zaviajnoga govora prema knji!evnom jeziku. 3tkrivanje srodnosti i razliitosti prema drugim jezicima (jezici uenikove okoline, strani jezici* 3tkrivanje stilistikih mogu$nosti i posebnosti u razliitim medijima. 0ovezivanje nastave jezika s nastavom knji!evnosti, izra!avanja i stvaranja.

sposobnosti lingvistikog miljenja i zamiljanja. =idaktiki jezini pokus mo!e obuhvatiti: razredima.

Je i"&i /$k.si @ Ha&s G%i& :

,. P$k.si v."&$sti: ispituje se kako i koliko zvuna komponenta utjee na sadr!aj obavijesti te kako se +onacijsko;auditivni jezik prenosi u gra+iko;vizualni. 2luaju$i govoreni tekst uenici ustanovljuju zavrnost silazne i nezavrenost uzlazne intonacije, +unkciju stanke, tempa, naglaska* -. P$k.si /re0je7ta&ja: ispituje se koliko se poredak pojedinih znakova ili znakovnih skupova mo!e promijeniti, a da se ne promijeni sadr!aj, tj. koliko utjee na znaenje takvo premjetanje +onema ili slogova u rijei, rijei u reenici, reeninih lanova u reenici, zavisnih i nezavisnih reenica u slo!enim i mnogostruko slo!enim reenicama, odjeljaka u tekstovima. .. P$k.si a0je&e: ispituje se da li se mo!e pojedini znak ili znakovni skup zamijeniti drugim, a da se ne mijenja znaenje te koliko se znaenje takvom zamjenom mijenja. Npr. zamjena +onema (med, red, rad, rat . 6. P$k.si /re$4%ike: ispituje se odnos sintaktikih mogu$nosti i sadr!aja. 0ostoje: 0okusi preoblike kojom se ne mijenjaju sintaktiki odnosi, nego samo znaenje (preoblike pitanjem, usklikom, nijekanjem i zahtjevom . 0okusi preoblike koji u biti ne mijenjaju znaenje, ali mijenjaju sintaktike odnose (preoblike poimenienjem, atribucijom, nizanjem, obezlienjem, in+initizacijom, pasivom, spajanjem, slaganje, uvrtavanjem, oreenienjem*

Stvara&je tekst$v&i* je'i&i-a /re0a a'a&$0 3ra0ati"k$0 . $rk. : na osnovi prouene gramatike gra/e

uenici izravni povezuju svoju jezinu teoriju i praksu stavljaju$i se u polo!aj pisca ili govornika koji svoje teoretsko gramatiko znanje iskoritava u jezinom stvaralatvu. 0rema prouenom uzorku uenici sastavljaju reenicu, iskaz ili ve$u tekstovnu cjelinu. 2tvaralake zada$e koje treba itati i analizirati lingvostilistika analiza. Npr. ispriaj svoj do!ivljaj izriu$i prole radnje per+ektom, prezentom, aoristom, pluskvamper+ektom, imper+ektom i kondicionalom.

D. 9i&3visti"k$:k$0.&ika-ijski s.stav: nastoji uskladiti lingvistiku naobrazbu s uenikim komunikacijskim

potrebama. 7enici se upoznaju s jezinim znanostima i teorijom komuniciranja. 3sposobljavanje za usmeno i pismeno priop$avanje prema uenikim aktualnim i skoranjim potrebama. Bramatiko, pravopisno, rjeniko i stilistiko gradivo povezuje se, isprepli$e i pro!ima s teorijom sastavljanja te praktinim usmenim i pismenim vje!bama.

PROGRAMSKE VRSTE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA ,. OBVEZNA NASTAVA: projektira se za obvezne kolske stupnjeve i za osnovne programe razliitih srednjih kola. 7 osnovnoj koli temelj obveznoga programa ine sadr!aji koji osposobljavaju uenika za uspjenu komunikaciju na hrvatskom knji!evnom jeziku u nastavi i u drugim !ivotnim okolnostima gdje se od uenika zahtijeva uporaba knji!evnog jezika. (ezikoslovni sadr!aji ulaze u obvezni kolski program toliko koliko
,D

je nu!no za uspjeno ovladavanje usmenom i pismenom knji!evnojezinom komunikacijom, za osnovno znanje o biti i +unkciji jezika na obavijesnoj i umjetnikoj razini. 7 srednjim kolama svrha nastave je glavni kriterij za izbor temeljnih obvezatnih sadr!aja: programi gimnazija moraju obuhvatiti sadr!aje iz jezika i knji!evnosti koji pru!aju visok stupanj jezine kulture na praktinoj i teoretskoj razini te poznavanje hrvatske jezine batine u skladu s potrebama studija1 programi strukovnih kola moraju usavriti jezinu naobrazbu steenu u osnovnoj koli i dopuniti je sadr!ajima speci+inima za jezinu komunikaciju u strukovnim djelatnostima. -. DOP!NSKA NASTAVA: uenici koji zbog loijeg predznanja i slabijih psiho+izikih sposobnosti ne mogu uspjeno pratiti nastavu primjerenu prosjenim uenicima. 0rogram za dopunsku nastavu izgra/uje nastavnik prema potrebama pojedinca. Naelo individualizacije. Npr. dopunska nastava itanja, pisanja, govorenja, gramatike. .. IZBORNA NASTAVA: kola na svakom stupnju mo!e ponuditi vie razliitih programskih sadr!aja izme/u kojih uenik obvezno bira jedan ili vie njih (ovisi kako je program kole propisao . 8ada ga odabere, izborni predmet postaje obvezatan za cijelu kolsku godinu. 6. S9OBODNA NASTAVA: <ko kola ima za to uvjete, uenik mo!e birati jedan ili vie predmeta koji nisu propisani kolskim programom. =arovitiji i ambiciozniji uenici biraju predmet prema svojim sklonostima i sposobnostima. Npr. ue se samo !argoni, stilistika, retorika ili glagoljica. "zborni program mo!e se suziti i na posebne teme, npr. naglasci u hrvatskom jeziku, glagolski oblici u hrv. jeziku. I 4$r&a i s%$4$'&a &astava mogu se organizirati kao redovita nastava u okviru normalne kolske satnice ili kao teajna
nastava s razliitim trajanjem (tjedan, mjesec . 0osebna je vrsta teajne nastave radioniki rad praktino stvaralatvo. (ezine sadr!aje obuhva$a knji!evna radionica (kako pisati pjesme, prie, igrokaze , stilistika radionica (kako pisati +unkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika , akcentoloka radionica (kako sluati, bilje!iti i izgovoriti razliite hrvatske naglaske , dijalektoloka radionica (kako istra!ivati odre/eni dijalekt , leksikogra+ska radionica (kako prikupljati rijei, kako ih bilje!iti, kako sastavljati rjenike , prevoditeljska radionica (kako prevoditi s hrvatskog na strani jezik i obrnuto , kazalina radionica (kako glumiti, re!irati, postaviti scenogra+iju , +ilmska radionica ili videoradionica (kako snimiti +ilm .

:. !(ENI(KE S9OBODNE 1IZVANNASTAVNE2 AKTIVNOSTI: 7enik slobodno bira aktivnost kojom $e se u koli ili izvan nje baviti. (ezikoslovna ili +iloloka dru!ina: prouavanje jezika knji!evnih djela, mjesnog govora, lektoriranje i korigiranje uenikih kolskih listova, prevo/enje, jezine igre* 8nji!evna (literarna dru!ina: prouavanje knji!evnosti, vlastito knji!evno stvaralatvo. Novinarska dru!ina: prouavanje jezika i stilu u novinarstvu, lektura i korektura tekstova koje objavljuju, pisanje o jeziku. &ecitatorska i dramska dru!ina: prouavanje govornih vrednota1 npr. artikulacija glasova, akcentuacija, intonacija. >ilmska, televizijska i radio dru!ina: prouavanje rijei. NASTAVNI OB9I+I
Nastavni oblici: +rontalni rad, grupni (skupinski rad, individualni rad.

>RONTA9NI RAD: prevladava, ekonominiji je i je+tiniji. 0rednosti:

7enici u +rontalnoj nastavi nastupaju kao ve$i kolektiv i stjeu prve navike ponaanja u zajednikom radu. 7enicima je omogu$eno da stjeu isto znanje, na istoj razini, na iste naine. >rontalna nastava pru!a nastavniku vie mogu$nosti za izmjenu razliitih metodikih postupaka. Nastavnikova kreativnost. 0ojedinci lake spoznaju svoje domete i sposobnosti kada se mogu usporediti s drugima.

,F

 Kake se razvija kolektivni natjecateljski duh. 7itelj komunicira s cijelim razredom te tako sna!nije djeluje na ueniki zajednicu. 5euristiki razgovor pojedinac komunicira s velikim brojem razliitih sugovornika (diskusija, polemika , i to preko: dogovora, spora, obrane vlastitoga miljenja, modi+ikacije vlastitih stavova* 'etoda usmenog izlaganja

GR!PNI 1SK!PINSKI2 RAD: =jeja sklonost za udru!ivanjem (kulminacija: ,,. i ,-. godina . Nedostatak: sporost
rada pojedinih skupina, opasnost da se izvjetaji voditelja skupine, rasprava o njima i zakljuci ne stignu obraditi. %ato je skupinski rad prikladan za rjeavanje jednostavnijih zada$a. Ta&'e0ski $4%ik ra'a = rad u parovima. Npr. jedna skupina parova rjeava zada$u metodom podcrtavanja, druga metodom zamjene, tre$a metodom ispisivanja, etvrta metodom upisivanja (dopuni , peta metodom preoblike*

INDIVID!A9NI RAD: uklanja ueniki pasivizam, poma!e da se mladi razvijaju kao stvaralake linosti. @reba
motivirati i osposobiti uenika za aktivnost. ?ie nastavnikova rada, suvremeno opremljenog prostora, nastavnih sredstava i didaktikih materijala. 0roblemsko;stvaralaka nastava. @reba procijeniti primjerenost samostalnog rada, motivirati uenike i dobro ih uputiti na rad, dozirati gradivo za svakog pojedinca prema njegovim mogu$nostima. &azliiti tipovi

individualnog rada: rad s ud!benikom, rad s nastavnim listi$ima, ispunjavanje anketnih upitnika, rjeavanje zadataka
objektivnog tipa responderom i bez njega, rjeavanje tkestva, algoritmizacija, programirana nastava*

&azliiti tipovi individualnog rada: SAMOSTA9NI RAD S !DBENIKOM:

a Dje%$0i"&$: 7enik se slu!i samo polaznim tekstom i metodikim postupkom promatranja jezine pojave, otkrivanja
njezina obilje!ja i uop$avanja. 7enik iskoritava iz ud!benika samo zadatke i vje!be.

b P$t/.&$: Na nastavnom satu uenik cijelu ud!beniku jedinicu samostalno obra/uje, a nastavnik na kraju u
+rontalnom (razgovor, usmeno ispitivanje ili individualnom radu (nastavni listi$, niz zadataka objektivnog tipa provjerava koliko je gradivo usvojeno. "zvan nastavnog sata kod ku$e ili u koli uenik samostalno prouava ud!beniku jedinicu i rjeava zadatke, a na nastavnom satu zajedniki provjeravaju i utvr/uju znanje itaju$i i analiziraju$i svoje rezultate, vje!baju$i na novim primjerima*

NASTAVNI 9ISTI)I: metodiki element iskoristiv u pojedinim odsjecima nastavnog procesa. Npr. pri uenju prijedloga,
nakon uvodnog razgovora o pticama, nastavnik $e podijeliti listi$e s crte!ima ptice i krletke (u krletki, na krletki, nad krletkom .

A9GORITAM = skup gramatikih simbola i postupaka potrebnih za rjeavanje bilo kojeg gramatikog zadatka ili problema
pomo$u odre/enih gramatikih operacija tono utvr/enim redom. 'isaone operacije: analiza, argumentacija, dedukcija, eliminacija, generalizacija, indukcija, komparacija, kontrastiranje, sinteza, supstitucija, trans+ormacija. &azvijanje miljenja. Npr. pitanja da;ne.

PROGRAMIRANA NASTAVA: =a bi koristila uenika, on mora imati razvijene navike intelektualnog rada, mora biti
motiviran za rad i upu$en u tehniku rada s programiranim sekvencijama. 0rednost ima dedukcija. #rojna nastavna sredstva, npr. magneto+onske vrpce, dijapozitivi, prozirnice, gramo+onske ploe . )lektronska uionica.

IZVORI NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA #itni je izvor nastave hrvatskoga jezika sam hrvatski jezik u svim svojim pojavnostima i +unkcijama. (edini izvori nastave bilo kojeg jezika su tekstovi stvoreni na tom jeziku. I v$ri /re0a tekst$v&i0 &$site%ji0a: ,. 5iva rije" uitelja, uenika i svih neposrednih initelja u nastavi
,G

-. .s0e&a rije" prenesena bilo kojim sredstvom (zvunikom, tele+onom, gramo+onom, magneto+onom, kazeto+onom, radijem, televizijom, +ilmom* .. /isa&a rije" predstavljena razliitim nainima (knjigom, novinama, nastavnim listom, plakatom, ekranom* Nastav&i i v$r = svaki ostvaraj hrvatskog jezika u svim njegovim usmenim i pismenim pojavnostima tekst u najirem lingvistikom znaenju te rijei. Npr. #a$anska ploa. Nastav&$ sre'stv$ = prijenosnik teksta, sredstvo kojim se tekst ueniku predstavlja, predouje. Npr. +otogra+ija, zvuni +ilm. Nastav&$ /$0a3a%$ = naprava, aparat ili stroj potreban za pokazivanje tekstova naroitim tehnikama, naje$e razliitim projekcijama. Npr. gra+oskop, televizor. Tri vrste tekst$va . s%.54i &astav&$3 i v$ra: ,. tekstovi dani neposrednom !ivom rijeju -. tekstovi dani prijenosom !ive rijei .. tekstovi dani pismom ,. TEKSTOVI DANI NEPOSREDNOM IVOM RIJE(J!: 7itelj je prvi izvor u nastavi hrvatskoga jezika. 3n mora pru!iti primjer te biti najpozvaniji i najpouzdaniji nositelj i tuma hrvatskih tekstova. uenik, aktivno sudjeluju$i u nastavi, postaje nositelj hrvatskoga teksta, npr. kao uzor dobra izgovora naglasaka, pravilne uporabe pade!a* 2uradnici nastavnika, gosti: glumci, recitatori, vrsni itai, knji!evnici, novinari, znanstvenici* 3bitelj mo!e biti koristan pomaga u nastavi hrvatskoga jezika (npr. sluati izgovor i $ . -. TEKSTOVI DANI PRIJENOSOM IVE RIJE(I : &azlikujemo: prijenos zvunikom, radioprijenos, audiosnimku, zvuni +ilm, televizijski prijenos, videosnimku, zvunu raunalnu disketu. .. TEKSTOVI DANI PISMOM: 0isana rije u nastavi mo!e biti: rukopisna (uiteljevo i ueniko pisanje, rukopisne isprave, pisma , strojopisna (nastavni listi$u, slu!beni dopisi , tiskana (letak, plakat, novine, asopis, knjiga , elektronska (na videu, +ilmu, raunalu . IZVORI: a.'itiv&i 1".j&i2 i v$ri? vi .a%&i 1vi'&i2 i v$ri? a.'i$vi .a%&i i v$riA A!DITIVNI 1".j&i2 IZVORI: a iva rije" &astav&ika? ."e&ika i 'r.3i* s.'i$&ika . &astavi : 7iteljeva !iva rije kao najva!niji izvor

novih spoznaja. 7itelj mora izgraditi vlastitu govornu i razgovornu stilistiku, nastavnu retoriku koja $e biti sugestivna, privlana, uvjerljiva. 3snovni zahtjevi za uitelja: ovladanost knji!evnim jezikom (a i glavnim narjejima , sposobnost sintaktiko;rjenike prilagodbe uenikom auditoriju, dikcijsko umije$e (ugodna boja glasa . 7enici mogu izgovarati dijalektne, !argonske ili knji!evnojezine tekstove1 iznositi, tumaiti, objanjavati i obrazlagati svoje spoznaje o jeziku i sadr!ajima vezanima za nastavu jezika1 pripovijedati,
,H

opisivati, razlagati, raspravljati, upu$ivati usmeno izla!u$i svoja stvaralaka jezina postignu$a1 izvoditi dio nastavnog procesa kao predavai ili voditelji rasprave o kojem jezinom problemu. Npr. ue$i o dativu i lokativu uenici zamjenjuju knji!evnojezine reenice svojim zaviajnima te utvr/uju razlike u nastavcima. b Ra'i$/rije&$s? ra'i$s&i0ke i 'r.3e a.'i$s&i0ke : radioemisije. 2astavljanje jezinog dijela programa za

kolsku ili mjesnu radiopostaju, suradnja u jezinim emisijama radiopostaja na irem podruju. 2uvremeni je radioaparat iskoristiv gotovo u svakom mjestu i vremenu, u najrazliitijim !ivotnim okolnostima. Ka$ i v$r &a&ja, radio se pojavljuje u tri vida: 8ao obrazovni program, manje ili vie prilago/en konkretnim nastavnim planovima i 8ao obrazovni program namijenjen nekolskom op$instvu (npr. prosvjetni i kulturni 8ao op$i program, usmjeren prema razliitim temama, namjenama i sluateljima (npr. programima (npr. radio u koli . programi . popularnoznanstvene, politike, zabavne emisije . Npr. uenici mogu sluati emisiju na radiju te zabilje!iti rijei koje ne razumiju ili mogu sluati kako izvo/ai naglaavaju pojedine rijei* Neke od emisija u DJ. i FJ.godinama: M(ezini savjetnikN, M(ezik i stilN, M8ako govorimoN, MNa jezikN, M&azgovor o naem jezikuN* =anas: MBovorimo hrvatskiN, M5rvatski na svagdanjiN, M&ijei, rijei, rijeiN. @reba izbjegavati: pretrpanost injenicama, podacima, pojmovima i brojkama1 prebrzo govorenje1 nepotrebno ili pak nedovoljno obra$anje sluateljima1 preduge, viestruko slo!ene reenice1 neumjerena i neprimjerena uporaba zamjenica1 pretjerana uporaba tu/ica i nepotrebnog me/unarodnog nazivlja1 intelektualistiki stil optere$en apstrakcijama i spekulacijama teko dostupnima uenicima1 unoenje i objanjavanje pojmova koji se rijeima teko mogu predstaviti bez slike ili gestikulacije i mimike. <udiosnimke: snimke govornih tekstova kao lingvodidaktiki predloci1 govorne i glazbene snimke kao poticajno sredstvo ili rekreativni radni predah (npr. kajkavska popijevka kada se obra/uje kajkavsko narjeje 1 radionastavna jedinica didaktiki oblikovana za izravnu vezu s uenicima: motivacija, upute za rad, metodiko izlaganje gradiva, vje!be i zada$e. &adiovijest kao slobodni diktat u nastavi izra!avanja: uenici sluaju radio te zapisuju ono to smatraju bitnim. Npr. bilje!enje radioemisije najva!nije vijesti piu hvataju$i bitne injenice, a ne najsitnije pojedinosti. VIZ!A9NI 1vi'&i2 IZVORI Tri $s&$v&e sk./i&e:
pisani tekstovi (tekstovi predstavljeni razliitim gra+ikim nainima tekstovi prikazani ekranom crte!i, slike, +otogra+ija, skulpture, modeli, (ne !iva priroda.

,. PISANI TEKSTOVI (tekstovi predstavljeni razliitim gra+ikim nainima : 0isana je rije pogodna za promatranje, ralanjivanje, prosu/ivanje. @ri glavne skupine:
-J

R!KOPISNI TEKSTOVI mogu biti razliita podrijetla: nastavniki, ueniki, izvankolski (pisma,

dopisi, spisi , arhivski (rukopisi starih pisaca, pretisci ili izvornici starih spisa i knjiga . 'ogu biti predstavljeni kao: izvornici (pisma, dopisi , zapisi na kolskoj ploi, zapisi u uenikim bilje!nicama, razliite kopije (+otokopije, gra+o+olije .

Tekst$vi &a 7k$%sk$j /%$"i: prednosti brzo brisanje pogrenog ili nepotrebnog teksta, dobar pregled
cjeline za cijeli razred, mogu$nost kombiniranja s drugim sredstvima i pomagalima.

!"e&i"ke 4i%je5&i-e: 7obiajene su bilje!nice koje uenicima slu!e za kolski rad (biljeke prema
nastavnikovu tumaenju, vje!be, rjeavanje razliitih zadataka , doma$i rad (doma$e zada$e , obvezatne kolske zada$e (kojima se povremeno provjerava dosegnuti stupanj pismenosti , kolsku lektiru (dnevnik itanja . Nedostaci: uenici mnogo piu, a nastavnik to rijetko pregledava i popravlja1 kolska bilje!nica slu!i kao podsjetnik i vje!benica, a ne kao stvaranje drugog ud!benikaE 7enik u svoju kolsku bilje!nicu zapisuje: nadnevak i naslov kolskog rada1 sa!etke nastavnikova izlaganja ili uenikih zakljuaka kojih nema u ud!beniku1 gra+ike prikaze i crte!e kojih nema u ud!beniku1 vje!be koje uitelj zadaje1 zadatke za doma$u zada$u, upute.

STROJOPISNI TEKSTOVI: umno!eni, +otokopirani ili prvi primjerci. 'ogu biti ueniki,

nastavniki, izvankolski i arhivski ako su namijenjeni stjecanju znanja o hrvatskom jeziku ili utvr/ivanju i provjeri toga znanja. c TISKANI TEKSTOVI: naje$i. @o su: !DBENI(KA 9ITERAT!RA: obuhva$a lingvistike tekstove didaktiki usmjerene na uenje izabranih jezinih sadr!aja na odre/enom naobrazbenom stupnju. 7 nastavi hrvatskoga jezika to su:
Te0e%j&i .'54e&ik: sadr!i osnovno gradivo propisano nastavnim programom za odre/eni razred, a katkad i za vie razreda ili za kra$e razdoblje (npr. jedno tromjeseje, jedno polugodite . Je i"&a vje54e&i-a i%i ra'&a 4i%je5&i-a : sadr!i razliite zadatke za vje!banje i provjeravanje znanja izlo!enoga u temeljnom ud!beniku. Hrest$0atija i%i i pismenog izra!avanja. 4irka tekst$va a &astav&e svr*e < "ita&ka : namijenjena je u prvom redu nastavi knji!evnosti, ali je treba iskoritavati i u nastavi gramatike, pravopisa i ostalih jezinih sadr!aja te u nastavi usmenog

!DBENIK *rvatsk$3a je ika : uz uitelja, najdostupniji i najcrpljeniji izvor znanja. 7d!benik je knjiga za uenika. 0ostoji nekoliko podjela ud!benika:

S $4 ir$0 &a sa'r5aj: ud!benik samo s jezinim gradivom1 ud!benik s gradivom za nastavu jezika te usmenog i

pismenog izra!avanja1 ud!benik s gradivom iz svih podruja nastave hrvatskoga jezika (knji!evnost, gramatika, pravopis, usmeni i pismeno izra!avanje, scenska i +ilmska kulutra .

S $4 ir$0 &a -i%j. .s0jere&$st i te*&i"k. $4%ik$va&$st : knjiga namijenjena samo ueniku1 namijenjena

ueniku i uitelju1 razgranati ud!benik (ud!benik namijenjen ueniku1 vje!benica ili radna bilje!nica namijenjena ueniku1 prirunik koji dosljedno prati svaku ud!beniku jedinicu namijenjen nastavniku .

P$ &a"i&. ./$ra4e? ud!benik mo!e biti namijenjen: samostalnom uenju (ud!benik za samouke 1 za uenje s

nastavnikom u razredu1 za uenje kod ku$e nakon nastavnikove obrade u koli1 za uenje s nastavnikom i samostalno utvr/ivanje kod ku$e.

P$ 'i'akti"k$j k$&-e/-iji? ud!benik mo!e biti zasnovan: na induktivnoj metodi (na osnovi teksta i zapa!enih

jezinih injenica u njemu, iznose se de+inicije, paradigme i pravila , na deduktivnoj metodi (izla!u se de+inicije,
-,

pravila i paradigme to se potom oprimjeruje odgovaraju$im potvrdama , na induktivno;deduktivnoj metodi (iz polaznog se teksta izdvajaju primjeri na kojima se tumae jezine zakonitosti, a te se nove spoznaje iskoritavaju za pronala!anje i stvaranje novih primjera , na dijalokoj metodi (s induktivnom, deduktivnom ili induktivno; deduktivnom usmjereno$u 1 na popularno znanstvenom ili esejistikom monolokom diskursu1 na naelima programirane nastave1 na naelima izvornosti1 na iskljuivo verbalnom tumaenju1 na verbalnom tumaenju vie ili manje potpomognutom gra+ikim prikazima, crte!ima, +otogra+ijama, slikama. 7d!benik s%.5i i &astav&ik. da bi uenika nauio uiti, da ga iskoristi u nastavnom procesu kao izvor znanja, da

bi ueniku mogao dati zada$u za samostalan rad kod ku$e. (ezini se ud!benik u samoj nastavi mo!e iskoristiti u -je%i&i (na nastavnom se satu iskoristi i ud!beniki tekst i

metodiki pristup kako ga je autor ponudio , 'je%$0i-e (samo po koji dio ud!benike jedinice, npr. samo polazni tekst ili samo de+inicije i pravila , samo a'a-i koje $e uenici rijeiti kod ku$e (nastavnik na satu daje samo kratke upute . <ko uenici imaju ud!benik, nastavnik im mora omogu$iti da ga korisno na satu i upotrijebe.

Sa0$sta%&a ./$ra4a .'54e&ika: rjeavanje problema1 zadaci za razliite preoblike ud!benikog teksta ili

dijela toga teksta1 izrada shematskih prikaza1 izrada tablinih pregleda1 postavljanje novih pitanja i problema koje ueniku name$e ud!benika jedinica, a u ud!beniku nema odgovora za takva pitanja. Npr. uenici itaju ud!beniku jedinicu te sami +ormuliraju pitanja na koja odgovaraju pojedini dijelovi u tekstu.

S%$4$'&i 'iktati: uenik ne pie sve to mu nastavnik diktira, nego samo ono bitno. %ada$e s nastavnim listi$ima

s tekstom u kojem uenici podcrtavaju bitno ili ispisuju dijelove teksta prema zadanom kriteriju (bitno, znaajno, poetino, humoristino .

PRIR!(NI(KA 9ITERAT!RA: razliiti prirunici namijenjeni uenicima ili uiteljima. &azvrstava se:
0rirunici vrsto vezani za odre/eni ud!benik 0rirunici s metodikim i lingvistikim temama prema nastavnom programu pojedinih kolskih stupnjeva: a za uenike b za nastavnike c rjenici, gramatike, pravopisi, pravogovorni i stilistiki prirunici, jezine rasprave i studije s temama i problemima koji se dodiruju i u nastavnim osnovama. 7enicima su korisni /rir."&i-i sa a&i0%jiv$ $4ra;e&i0 'ije%$vi0a 3ra'iva , npr. ;$;d!;/ 1 ije9je9e9i 1 naglasci *

Tri &ajva5&ija je i"&a /rir."&ika: rjenik, gramatika, pravopis. POMO)NA DIDAKTI(KA 9ITERAT!RA ZNANSTVENA? POP!9ARNOZNANSTVENA? STR!(NA 9ITERAT!RA O JEZIK! NAMIJENJENA ! DR!GE SVRHE? A9I ISKORISTIVA

-. TEKSTOVI PRIKAZANI EKRANOM (dijapozitivi, dija+ilmovi, nijemi +ilmovi, teletekstovi, videotekstovi,

raunalni tekstovi : tekstovi na gra+oprozirnicama gra+oskop1 tekstovi iz tiskovina (letaka, plakata, novina, asopisa, knjiga episkop, projektor1 tekstovi snimljeni na dijapozitive dijaprojektor1 tekstovi s disketa raunalni ekrani.

P$0$,. 3ra6$sk$/a, nastavnik svoje pouavanje aktualizira, prilago/uje danoj situaciji i trenutku, dopunjava ud!benik,
primjenjuje nove didaktike i jezikoslovne spoznaje. Bra+oprozirnica mo!e sadr!avati: lingvodidaktiki predlo!ak1 gra+iki prikaz kojim se pravilo, de+inicija ili jezini opis svodi na lako zapamtljive bitne sastavnice1 crte! kojim se metodiki uspjenije objanjava jezini pojam1 pravilo, de+inicija, opis, paradigma1 zadatak*

--

 Ra".&a%&i ekra&, raunalo mo!e vizualnoj, gra+ikoj poruci pridru!iti i auditivnu obavijest. 'ogu$nosti: uenje
pomo$u razliitih didaktiki igara1 uenje dijelova nastavne jedinice po naelu programirane nastave1 raunalni ud!benik (raunalni program koji obuhva$a sve jezino gradivo propisano za odre/eni razred 1 raunalni kolski prirunici enciklopedijskoga, leksikonskoga ili drugaijega tipa* ?rijednosti kompjutorske nastave: visoka razina metodinosti (sadr!aji prilago/eni suvremenoj tehnologiji, pomno odabrani, sustavno sre/eni i zorno prikazani 1 uspjenije usvajanje nastavnih sadr!aja (posebne metode i oblici rada ve$a usredotoenost i intenzivnija djelatnost 1 mogu$nost dvosmjerne komunikacije s uenikom ili nastavnikom (povratna obavijest 1 speci+ina radna atmos+era (sna!na anga!iranost uenika, smanjena selektivnost pozornosti 1 visok stupanj zanimljivosti nastave1 pojaana motivacija uenika. Naelo individualizacije. Naela za izradu

programa: odabir onih sadr!aja koji bi se na drugi nain teko obradili ili se uz pomo$ raunala mogu obraditi uspjenije1 jasno
odre/enje odgojno;obrazovnih ciljeva i zadataka1 odabir kljunih tema iz nastavnog podruja1 dobro poznavanje uenika, njihovih sposobnosti ili interesa za gradivo koje im se namjenjuje1 izbjegavanje preeste uporabe raunala1 poznavanje +unkcionalnih mogu$nosti raunala1 izbor adekvatnog modela interakcije unutar programa (nastavna strategija .

Dija6i%0$vi: stripovana pria (projiciraju$i sliicu po sliicu nastavnik dopunjava verbalni dio , izdvojeni crte!i (na kojima se
zapa!a njihova uloga u prii i rije kojom se oznaava predmet ili bi$e prikazano crte!om , gra+iki prikazi i sheme (na kojima se uop$avaju gramatike spoznaje

E%e0e&t:6i%0: pratio je didaktiki letak s podacima o autoru, urednitvu i proizvodnji te s metodikim uputama prema shemi
vidljivoj u tekstu. Oilj, tema, metodike upute (uvod, prikazivanje element;+ilma, provjera razumijevanja sadr!aja, utvr/ivanje znanja, proirivanje znanja . 0rimjeri element;+ilma: 2.@e!ak: M2logN i M&ijeN1 &. "vanevi$: M0oetak i kraj reeniceN te M(ednina i mno!inaN.

.. +RTEI? S9IKE? >OTOGRA>IJE? SK!9PT!RE? MODE9I? IVA I NEIVA PRIRODA (s tekstom

ili bez teksta : crte!i i slike u ud!benicima, vje!benicama, prirunicima i razliitim didaktikim pomo$nim tekstovima. Orte! ili slika mo!e se iskoristiti i samostalno, bez teksta, kao ishodite za stvaranje rijei, reenice, opisa, prie* No, e$e se pojavljuje udru!en s tekstom, pitanjem potpisom, bilo kakvom dopunom* ! &astavi je ika -rte5 0$5e 4iti:
a 0redstavljanje pravila personi+iciranom rijeju. Npr. slika na kojoj se nominativ i akuzativ dr!e za ruke te govore da su jednaki samo kad akuzativ znai stvar, biljku ili pojavu. b Bra+iki prikaz prouavanih jezinih injenica. Npr. crte! knjige na jednoj strani su prijedlozi koji idu uz dativ, a na drugoj oni koji idu uz lokativ. c Bra+iki prikaz znaenjskih i drugih jezinih osobina. Npr. gdje, kuda, kamo (tramvaj . d Orte! ukljuen u lingvodidaktiki predlo!ak. Npr. imamo reenicu i crte! koji zamjenjuje odre/enu rije u toj reenici, pa to treba nadopuniti. e Orte! kao stripovni lingvodidaktiki predlo!ak. Npr. strip. + Orte!: presjek govornih organa i njihovih dijelova. g Ortane zagonetke: rebusi, kri!aljke, dopunjaljke, ispunjaljke.

A!DIOVIZ!A9NI 1".j&$:vi'&i2 IZVORI 2vi auditivni izvori kojima je vidljivi okoli va!an imbenik u poiljanju i primanju jezine poruke. (!JNA RIJE( ! VID9JIV! OKR!J!: povezivanje izgovorene rijei s nejezinim elementima stvarnosti (s kretnjom, mimikom, doga/ajem, vidljivim i ujnim sastavnicama prostora u kojem se nalaze sudionici jezinog priop$avanja . %a nastavne jedinice treba iskoristiti spontane ili isprovocirane govorne situacije, razgovorne ulomke, rijei koje u danoj situaciji nose potpunu obavijest. Npr. NaprijedE (nakon kucanja . Bovorne situacije pogodne za
-.

obradu pojmova: govorna situacija, smetnje u kanalu, zalihost (redundancija , lanovi reeninog ustrojstva neoglagoljena reenica. 3vakvi se izvori e$e upotrebljavaju u izbornoj nastavi. Npr. uenici odu na djeje igralite, promatraju djecu i sluaju kako ona govore. 7enici mogu prouavati rije u govornoj situaciji: na tr!nici, utakmicama, radnim akcijama, javim priredbama, poljodjelskim poslovima, izletima i putovanjima * ZV!(NI >I9M: 'o!e se pojaviti i bez rijei tada se mo!e iskoristiti kao lingvodidaktiki predlo!ak za usmenu ili pismenu vje!bu (npr.pripovijedanje, opisivanje, tumaenje . <ko u njemu ima pisanog teksta, mo!e se prouavati pisana rije. "zvori: doma$i +ilmovi. %vuni se +ilm /re0a &astav&$j svrsi upotrebljava: ,. ka$ %i&3v$'i'akti"ki /re'%$5ak . &astavi je ika: a b u nastavi usmenog i pismenog izra!avanja u nastavi gramatike, pravopisa, pravogovora, stilistike i rjeotvorja.

P$ 'i'akti"k$j .s0jere&$sti, takav predlo!ak mo!e poslu!iti za jezino stvaralatvo (opisivanje, prepriavanje, mijenjanje +abule 1 za oponaanje pravilnoga izgovora (naglasak, intonacija 1 za otkrivanje pravogovornih pogreaka u izgovoru (gramatikih, rjenikih 1 za otkrivanje stilske vrijednosti rijei u +ilmskom dijalogu* -. ka$ 6i%0$'i'akti"ki /re'%$5ak . &astavi 6i%0a : interpretacija +ilma1 prosudba +unkcije rijei u konkretnom +ilmskom djelu. >i%0$vi: @ko pjeva zlo ne misli1 ?lakom prema jugu .. ka$ &astav&i 6i%0: npr. <becedna zavjera (=isneP . TE9EVIZIJA: kao nastavna televizijska emisija, kao lingvodidaktiki predlo!ak, kao predlo!ak za prouavanje jezika kao jednog od televizijskih izra!ajnih sredstava. Je i"&e te%evi ijske e0isije : 'ala gramatika, (ezini savjetnik, (ezik i stil, 0ovijest hrvatskoga jezika, (ezik i knji!evno djelo. 7enici pogledaju emisiju, a zatim nastavnik s njima raspravlja o svemu to su nauili. VIDEO: Npr. nastavnik i uenici sami izrade scenarij za nastavni sat obrade jezinoga gradiva videokamera. 7enici mogu snimiti razgovore sa sumjetanima, kulturne priredbe i slino. 2nimanja su korisna u nastavi o dijalektu i !argonu1 u nastavi stilistike i leksikologije1 u nastavi pravopisa i pravogovora. RA(!NA9O SA ZV!(NIM PROGRAMOM: 8ombinacija govornih rijei, pisane, animirane rijei, rijei s +ilmom (dokumentarnim, igranim, crtanim, lutkarskim *

NASTAVNE METODE 0rema stupnju sudjelovanja ljudskih osjetila u percipiranju : vizualne, auditivne, manualne i intelektualne metode. 0rema misaonim djelatnostima: metode analize, sinteze, indukcije, dedukcije, uspore/ivanja, poistovje$ivanja, razlikovanja, suprotstavljanja* 0rema odnosu me/u uenikovim i nastavnim djelatnostima : nastavnikovo izlaganje, razgovor nastavnika i uenika, samostalan ueniki rad. 3peracionalne lingvistike metode: zvuni pokusi, pokusi premjetanja, pokusi zamjene i pokusi preoblike.
-6

 0rema komunikaciji: verbalne, vizualne i prakseoloke metode. &osandi$: metode asociranja, di+erenciranja, razgovora, pokazivanja, dopunjavanja, ispisivanja, prestilizacije, viestrukog izbora, izgovora, izostavljanja, navo/enja, objanjavanja, podcrtavanja, rada s tekstom, rada s tablicama, rada s ud!benikom, samostalnog pismenog rada, supstitucije* Nastav&e 0et$'e = svrsishodni naini zajednikog rada nastavnika i uenika u toku nastavnog procesa. 0omo$u njih uenici stjeu znanja, vjetine i navike te razvijaju sposobnosti. %ajednitvo nastavnika i uenika1 osobitosti znanja, vjetina i navika1 svrhu, izvore i okolnosti nastavne djelatnosti. 7 odre/ivanju i razvrstavanju nastavnih metoda tre4a i 4je,i: preklapanje kriterija, kombinaciju mnotva kriterija u odre/ivanju jedne metode, zanemarivanje naravi nastavnog predmeta. 0ostoje: ,. -. osnovne vrste metoda podvrste osnovnih metoda

OSNOVNE VRSTE METODA: ,. metode .s0e&$3 i %a3a&ja (monoloke metode -. metode ra 3$v$ra (dijaloke metode .. metode "ita&ja (tekstovne metode 6. metode /isa&ja (gra+ijske metode :. metode -rta&ja (likovne metode D. metode /$ka iva&ja (demonstracijske metode F. metode 6i i"k$3 ra'a (prakseoloke metode 3vdje se jo mogu dodati i metode /r$0atra&ja? s%.7a&ja? ra 0i7%ja&ja i 0a7ta&ja . 'etoda usmenog izlaganja i razgovora nije mogu$a bez sluanja1 metode itanja, pisanja, crtanja i pokazivanja ne mogu se odvajati od promatranja. S9!#ANJE: npr. sluati kaseto+onsku snimku dijalektalnoga teksta da biste utvrdili umjetniku vrijednost teksta, njegovu dijalektalnu pripadnost i osnovne jezine, posebice +onoloke osobine. PROMATRANJE: npr. promatrajte sliku (predmet, krajolik da biste zapazili karakteristine pojedinosti i pronali najtonije rijei kojima $ete ih imenovati. MA#TANJE: npr. sjetite se kojeg svog do!ivljaj u prolosti koji nam nije bio ugodan, zamislite mu ugodniji tijek i ljepi zavretak. RAZMI#9JANJE: npr. razmislite o poteko$ama koje pred vas stavlja nastava hrvatskoga jezika, pokuajte na$i rjeenja da se poteko$e izbjegnu ili bar umanje. NASTAVNI 8 METODI(KI POST!PAK = kombinacija vie osnovnih metoda ili njihovih podvrsta. Npr. razgovor a zapisivanjem, razgovor s itanjem, itanje s podcrtavanjem, sluanje s pisanjem, promatranje s usmenim izlaganjem* 8riteriji za razdiobu osnovnih metodskih vrsta na metodike podvrste: nain, tehnika, oblik izvo/enja i vrsta uinka, upotreba izvor i pomagala.
-:

%ajednitvo nastavnika i uenika: npr. metode usmenog izlaganja (uenik izla!e nastavnik slua1 uenik slua nastavnik izla!e , metode razgovora (uenik pita nastavnik odgovara, obrnuto , metode itanja (uenik ita nastavnik slua, upu$uje, pita, obrnuto , metode pisanja (uenik pie nastavnik ita, upu$uje, pita1 obrnuto , metode crtanja (uenik crta, slika nastavnik promatra, upu$uje, pita1 obrnuto , metode pokazivanja (uenik pokazuje nastavnik promatra, pita1 obrnuto 1 metode +izikog rada (uenik izvodi nastavnik promatra, upu$uje, pie1 obrnuto . METODE !SMENOG IZ9AGANJA 10$&$%$7ke 0et$'e2 7enik 9 nastavnik u svakom svom izlaganju ili opisuje, ili pripovijeda, ili tumai stvara usmeni (govoreni tekst. @o su monoloke metode koje omogu$uju razliite kombinacije unutar vlastitog tipa i s drugim tipovima (npr. izlaganje i pokazivanje, izlaganje i zapisivanje, izlaganje i crtanje . ?rste metoda usmenog izlaganja: ,. METODA OPISIVANJA 1DESKRIP+IJE2: zapa!anje pojava i promjena u prostoru. 0odvrste: opisivanje po promatranju, po sje$anju i po mati1 objektivno i subjektivno1 reproduktivno i produktivno* -. METODA PRIPOVIJEDANJA 1NARA+IJE2: zapa!anje pojava i promjena u vremenu. 0odvrste: prianje, prepriavanje, izvjetavanje. .. METODA ANA9ITI(KOG 8 SINTEKTI(KOG T!MA(ENJA 1IZ9AGANJA? EKSPOZI+IJE2 : razumijevanje pojava glede njihove slo!enosti ili razlo!enosti. 0odvrste: objanjavanje, de+iniranje, sa!imanje, ralanjivanje* 6. METODA DOKAZIVANJA 1ARG!MENTA+IJE? RASPRAV9JANJA2 : prosu/ivanje pojava i odnosa me/u njima. 0odvrste: obrazlaganje, raspravljanje, polemiziranje, ocjenjivanje* :. METODA !P!)IVANJA 1INSTR!K+IJE? ZAHTIJEVANJA2 : planiranje budu$eg vlastitog ili tu/eg ponaanja. 0odvrste: upozorenje, nare/ivanje, odluivanje, davanje strunih upita* B G%i& $v v."&i /$k.s: jedan in+ormant govori tekst, a uenici ustanovljuju gdje mo!e biti stanka ili intonacijski svretak, a da se ne promijeni smisao. METODE RAZGOVORA 1'ija%$7ke 0et$'e2 0rema stupnju uenike samostalnosti u razgovoru: ,. ve a&i ra 3$v$r: katehetiki, reproduktivni -. .s0jere&i ra 3$v$r: heuristiki, poslovni, debatni, intervju* .. s%$4$'&i ra 3$v$r: uenici slobodno razgovaraju, bez nametanja teme i smjera. 0rema metodikoj namjeni: ,. 0$tiva-ijski ra 3$v$r: nastavnik pokre$e pitanja kojima postupno uenike motivira za rad, za temu, za nastavne oblike i metode. -. *e.risti"ki ra 3$v$r: nastavnik postavlja pitanja kojima uenika postupno, korak po korak, vodi do nove spoznaje, i to tako da uenik prate$i njegova pitanja sam zakljuuje te novu spoznaju prima kao svoju vlastitu. .. ras/rav%ja"ki i%i aka'e0ski ra 3$v$r: nastavnik, ali i uenik, daje poticaj za razgovor koji se vodi ravnopravno, provodna nit ne mora biti u rukama nastavnika. 6. re/r$'.ktiv&i ra 3$v$r: na postavljeno pitanje oekuje se unaprijed odre/eni odgovor, pri emu uenik ima ogranienu slobodu samo u stilizaciji svog odgovora. ?arijanta reproduktivnog razgovora je kate*eti"ki ra 3$v$r: ne doputa se niti najmanja, pa ni stilska izmjenaE
-D

0rema praktinoj usmjerenosti: ,. ra 3$v$r&e i3re: korisne su u predkolsko i rano osnovnokolsko doba radi boga$enja rjenika, razvijanja komunikacijskih sposobnosti, -. te%e6$&ski ra 3$v$r: svojevrsna razgovorna igra, uenici vode +ingirane tele+onske razgovore u svojoj uionici. .. /$s%$v&i i%i s%.54e&i ra 3$v$r: npr. ugovaranje sportskih natjecanja, dogovaranje zajednikih izleta, posjeta drugim kolama* 6. rekreativ&i ra 3$v$r: uenici razgovaraju o zanimljivim, aktualnim temama radi osposobljavanja za drutvenu konverzaciju. :. .s0e&a 'ra0ati a-ija: uenici pretau nedijaloke odsjeke knji!evnog djela u dijaloke radi usavravanja usmenog ili pismenog razgovornog izraza. D. i&tervj.: stvarni ili zamiljeni, kao osobita govorna ili pismena vje!ba. METODE (ITANJA 1TEKSTOVNE METODE2 Met$'a ra'a &a tekst. i%i s tekst$0 = kombinacija itanja s drugim metodama, nastavni postupak, npr. itanje s podcrtavanjem, itanje s pribiljekama, itanje s promatranjem, itanje s usmenim izlaganjem* 0o kriteriju glasnosti: ,. "ita&je &a 3%as mo!e biti:
a pojedinano (uenik ili nastavnik ita pred svima , b naizmjenino (itanje po ulogama i c zborno (zajedniko izgovaranje pojedinih glasova, rijei, reenica, zborno recitiranje . -. "ita&je . se4i.

0rema do!ivljajno;spoznajnim zadacima: 1A 0et$'a %$3i"k$3 "ita&ja -. 0et$'a .s0jere&$3 "ita&ja:

a analitiko itanje (svrha: ralanjivanje struktura b kritiko itanje (svrha: procjenjivanje i zauzimanje stava CA 0et$'a i&ter/retativ&$3 "ita&ja

DA 0et$'a stvara%a"k$3 "ita&ja 7 svim navedenim metodama mo!e se varirati itanje u sebi, itanje na glas, pojedinano i zborno itanje te itanje po ulogama. METODE PISANJA 0rema stupnju izvornosti uenike pismene djelatnosti: ,. METODA ODGOVORA NA PITANJA: zadaci objektivnog tipa, ankete, upitnici* 'etoda anketiranja osobito je korisna za postavljanje problema ije rjeenje zahtijeva prouavanje odre/ene gramatike injenice. Npr. uenik dobije nekoliko varijanta iste reenice te mora izabrati koja je njemu najbli!a, zato * -. METODA DIKTIRANJA: .'54e&i? vje54e&i i /r$vjer4e&i 'iktati.
a !'54e&i 'iktat: zamjenjuje ud!benik. Nastavnici diktiraju gradivo, uenici zapisuju i moraju to nauiti. ?lastiti lingvodidaktiki predlo!ak >ormulaciju de+inicije koja je tona kao i ona u ud!beniku, ali stilski bli!a ueniku. (ezinu pouku potrebnu zbog govornih navika uenika.
-F

&atno vrijeme. =anas je to diktat iz nu!de. 7enicima treba diktirati:

%animljiv i koristan jezini podatak. Istra5iva"ki 1s$&'a5&i2 'iktat: istra!ivanje razine pravopisne pismenosti uenika. "stra!it $e odnos

svakog pojedinog uenika prema naje$im pravopisnim poteko$ama, npr. veliko poetno slovo, interpunkcije, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei, rijei sa 9$, d!9/, ije9je9e9i. Naje$e se provodi na poetku nove kolske godine ili novog naobrazbenog razdoblja (tromjeseja . c Na' $r&i 1k$&tr$%&i2 'iktat: 0ouavaju$i uenik o pravopisu, nastavnik stalno nadzire domete njihovih spoznaja i sposobnost da nove spoznaje praktino primjene. %a ove diktate nisu po!eljni dugi tekstovi. Npr. nakon to uenici obrade s nastavnikom odre/eno gradivo (pisanje slivenika u umanjenicama , on $e im diktirati test zasi$en imenicama na ;i$, ;ica, ;e. d e I 4$r&i 'iktat: 7enici ne piu sve to nastavnik diktira, nego samo izabiru ono to ima nastavnik zada, Stvara%a"ki 'iktat: nastavnik neto diktira, a uenici nadopunjuju odre/enim rijeima. Npr. nastavnik npr. rijei sa i $, rijei u +uturu* ita reenice i onda ka!e glagol u in+initivu, a uenici ga moraju staviti u odre/eni glagolski oblik koji odgovara u tekstu. Npr. itanje teksta na ekavici (uenici trebaju pisati jekavski , itanje teksta u prezentu (treba ga pisati u per+ektu , itanje teksta s +onolokim, mor+olokim ili sintaktikim pogrekama (treba ga napisati pravilno . ?arijante: 'iktat /$ k%j."&i0 (tematskim, zadanim, poticajnim rije"i0a i 'iktat /$ s%i-i. + Sa0$'iktat 1a.t$'iktat2: uenik diktira sam sebi, pie na pamet nauene tekstove (stihove, prozne ulomke, citate . 3va je vje!ba korisna za veliko slovo, reenine i pravopisne znakove, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei... g h i j k Diktat sa s/re"ava&je0 /$3re7aka: cilj: izbjegavanje pogreke u primjeni odre/enog pravila. Nastavnik Pr$."e&i 'iktat: uenici prije diktiranja proue cijeli diktatni tekst. Npr. tekst koji je na prethodnom satu O4ja7&je&i 'iktat: pie se nakon vje!be u kojoj se objanjavaju svi oni pravopisni problemi na kojima $e Diktat s $4ra %$5e&je0: uenik obrazla!e zato je u diktatu neto napisao ovako, a ne drugaije. S%$4$'&i 'iktat: nastavnik ita tekst, a uenici ne zapisuju sve, nego samo bitno. &azvija apstraktno s uenicima ponovi pravilo, upozori ih na mogu$e probleme, a onda proita tekst. proitan i interpretira kao knji!evno tivo ili tekst koji su uenici prouavali kod ku$e. biti te!ite diktata. 7 tekstu koji $e se diktirati ne$e biti isti, nego slini primjeri.

miljenje (odvajanje nebitnog i neva!nog od bitnog i va!nog , sposobnost prestilizacije teksta (sa!imanje, preoblikovanje vie reenica u jednu, zamjena duljeg izraza kra$im*

.. METODA SASTAV9JANJA: pismeno opisivanje, prianje, izvjetavanje, tumaenje, raspravljanje i upu$ivanje. ?elik broj tekstovnih oblika: opis, prikaz, osvrt, pria, pjesma, vijest, oglas, izvje$e, reporta!a, ocjena, kritika, esej* 6. METODA ISPRAV9JANJA: korekture (lekture tekstova. :. METODA PREOB9IKOVANJA: sa!imanje, zamjena dijelova, premjetanje dijelova, proirivanje* D. METODA PREPISIVANJA: s dopunama, izostavljanjem, oznaivanjem* F. METODA OZNA(IVANJA: slovom, rijeju, gra+ikim simbolom. G. METODA !PISIVANJA: u tablicu, kri!aljku* METODE +RTANJA 0rema vrsti crte!a i stupnju crtake slobode:

,. 0et$'a s%$4$'&$3 -rta&ja: crta se slobodno s obzirom na temu i tehniku. Orte! se potom upotrebljava za gramatiku
nastavu.
-G

-. 0et$'a .s0jere&$3 -rta&ja: zadana je tema, tehnika ili vrsta crte!a koji $e se upotrijebiti za gramatiku nastavu. .. 0et$'a 3e$0etrijsk$3 -rta&ja: crtaju se tablice, gra+ovi, sheme za gramatiku nastavu.
METODE POKAZIVANJA 1DEMONSTRA+IJE2 0rema nainu percipiranja: ,. vi .a%&a 0et$'a: predmet, slika, model, naprava, dijapozitiv, dija+ilm. -. a.'itiv&a 0et$'a: zvukovi demonstrirani magneto+on, kazeto+on, radijom* .. takti%&a 0et$'a: opipom se ustanovljuju osobine predmeta te zakljuuju kojim vrstama rijei su se najvie slu!ili. Npr. hladan, tup, otar* 6. $%6aktiv&a 0et$'a: rijei za mirise1 na osnovi mirisanja npr. cvije$a. :. 3.stativ&a 0et$'a: rijei za okus1 na osnovi kuanja npr. vo$a. METODE >IZI(KOG 1PRAKTI(NOG2 RADA @emelje se na +izikim radnjama koje nisu pretpostavka za dosad navedene metode. 0rema nainu i vrsti +izikog rada: ,. 0et$'a r."&$3 ra'a -. 0et$'a str$j&$3 ra'a (npr. raunalo .. 0et$'a tje%es&i* /$kreta (gestikulacija, mimika, hodanje, igranje, ples* ZAK9J!(AK O METODAMA: Najpogodnije metode za nastavu gramatike: metoda analitikog ili sintektinkog izlaganja (tumaenje , dokazivanja (raspravljanja , usmjerenog razgovora i itanja, zvunog pokusa, diktata, sastavljanja, ispravljanja, oznaavanja, preoblikovanja, prepisivanja, audiovizualnog pokazivanja. 7zajamno ispreplitanje i kombiniranje metoda. %a nastavu izra!avanja: metode pisanja (sastavljanje, preoblikovanje, ispravljanje , usmenog izlaganja (opisivanje, pripovijedanje, tumaenje, raspravljanje , itanja (interpretativno itanje i diktiranje. PROJEKTIRANJE NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA NASTAVNI P9AN = kolski dokument u kojem se u obliku tablice propisuju odgojno;obrazovna podruja, tj. nastavni predmeti koji $e se prouavati u odre/enoj koli1 redoslijed prouavanja tih podruja ili predmeta po razredima ili semestrima1 tjedni broj sati za pojedino podruje ili predmet. NASTAVNI PROGRAM = kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadr!aja u pojedinom nastavnom predmetu. K!RIK!9!M = plan sastavljanja i odvijanja nastavnih jedinica. 'ora sadr!avati iskaze o ciljevima uenja, organizaciji i kontroli uenja te ostvarivanja uenja. @ri me/usobno ovisna procesa: planiranje, organizacija i kontrola uenja. P%a&ira&je i /r$3ra0ira&je $4.*va,a vi7e /%a&$va i /r$3ra0a:
-H

,. na razini kole (za svu nastavnu djelatnost -. na razini predmeta (za svaki pojedini razred .. na razini razrednog odjela (godinji plan i plan nastavnog sata 9 plan obrade jedne nastavne jedinice . P%a&ira&je B /r$3ra0ira&je < /r$jektira&jeA Tv$r-i k.rik.%.0a 0$raj. i0ati . vi'.: ,. svrhu nastave hrvatskoga jezika u cjelini i posebice na svakom pojedinom obrazovnom stupnju, -. osebujnosti hrvatskoga jezika i njihov odraz na govornu komunikaciju kako u pojedinim krajevima tako i u pojedinim strukama, i .. mogu$nosti uenika s obzirom na dob i govorne navike. !"e&i"ke s/$s$4&$sti: ,. uenikova jezina kompetencija (stupanj ovladanosti jezinom komunikacijom -. stupanj razvijenosti uenikova apstraktnoga miljenja. Pr$jektira&je &astave *rvatsk$3a je ika $4.*va,a 4ar 'va /r$jekta : ,. plan i program hrvatskoga jezika u osnovnoj koli -. plan i program hrvatskoga jezika u srednjoj koli. Vi7e /r$jekata i a $s&$v. i a sre'&j. 7k$%.: ,. $4ve &i nastavni plan i program (namijenjen svim uenicima u redovitoj nastavi za obvezatne i izborne sadr!aje , -. '$/.&ski plan i program (namijenjen uenicima kojima treba vie pomo$i za svladavanje obveznih sadr!aja iz nastave hrvatskoga jezika , i .. '$'at&i nastavni plan i program (namijenjen darovitim uenicima i svima koji !ele uiti o sadr!ajima neobuhva$enima obveznim nastavnim planom i programom . P9ANIRANJE OBVEZATNIH SADRAJA HRVATSKOG JEZIKA ! OSNOVNOJ #KO9I: P9AN = &a-rt, program, namjera, osnova, tlocrt, /r$jekt, zamisao, crte!, red, poredak, raspored, pojela, ravnina, shema, kadar. Nastavnikovo raspore/ivanje gradiva propisanog ve$ postoje$im nastavnim programom. Nastavnik izra/uje svoje nastavne planove: ,. 3$'i7&ji plan nastave hrvatskoga jezika za svaki ra re' i svaki ra re'&i $'je%, -. plan nastave za obradu svake &astav&e je'i&i-e (za nastavni sat, nastavni dvosat ili neku vremensku cjelinu . Te0atsk$ /%a&ira&je: 0rema kriterijima znanstvenih disciplina, predmet se sastoji od teorije knji!evnosti, gramatike, stilistike, tekstovne lingvistike, +ilmske teorije srednja kola. 8riterij tematizacije: op$e odgojni problemiE

.J

P%a& 0$ra sa'r5avati: nastavna jedinica, naobrazbena zada$a, odgojna zada$a, metode, izvori (sredstva . P9ANIRANJE OBVEZATNIH SADRAJA HRVATSKOG JEZIKA ! SREDNJOJ #KO9I: @eme se odre/uju za svako nastavno podruje po kriterijima dotinih struka. 2adr!aji se raspore/uju po tematskim krugovima, temama i nastavnim jedinicama. Npr. jezik te0atski kr.3: stilistika pade!a1 te0a: vokativ1 &astav&a je'i&i-a: stilska obilje!ja vokativnih nastavaka u mukom i !enskom rodu jednine. Npr. knji!evnost te0atski kr.3: knji!evnost ,D.st1 te0a: 'arin =r!i$1 &astav&e je'i&i-e: ,. Aivot i djelo, -. 8omedije, .. Dundo Maroje L zakljuak. Naelo k$$r'i&a-ije ili .sk%a;iva&ja nastavnih sadr!aja knji!evnosti, jezika i izra!avanja. Bodinji se planovi izra/uju i za izbornu nastavu te za slobodne aktivnosti.

!STROJ NASTAVNE JEDINI+E N<2@<?N< ()="N"O< obuhva$a proces kojim se stjeu programom predvi/ene spoznaje o odre/enoj jezinoj injenici ili odre/eni stupanj sposobnosti uporabe neke jezine injenice. Nastavna jedinica mo!e obuhvatiti jedan od triju &a$4ra 4e&i* st./&jeva: ,. stje-a&je novih spoznaja o jezinoj injenici (obrada novog gradiva , -. .tvr;iva&je steenih spoznaja ili /$&av%ja&ja znanja o ve$ nauenom gradivu, ili .. /r$vjera steenih spoznaja i sposobnost njihove /ri0je&e u praksi. Tri ra i&e ."e&i"k$3 &a&ja: ,. razina prepoznavanja -. razina reprodukcije .. razina primjene. RAZINA PREPOZNAVANJA: =a bi uenik prepoznao neku jezinu injenicu, mora shvatiti osnovno znaenje te injenice te nauiti de+iniciju. 7enik mo!e prepoznavati jezinu injenicu ili reproducirati spoznaje o njoj:
.,

,. prema njezinu semantikom obilje!ju -. prema njezinu semantikom i sintaktikom obilje!ju .. prema njezinom semantikom, sintaktikom i mor+olokom obilje!ju 6. prema njezinom semantikom, sintaktikom, mor+olokom i +onolokom obilje!ju. RAZINA REPROD!K+IJE = uenikova sposobnost da steenu spoznaju verbalno (govore$i ili piu$i reproducira da samostalno +ormulira de+iniciju, pravilo, paradigmu. 'ana: mehaniko ponavljanje, bez razumijevanja. RAZINA PRIMJENE: ,.re/r$'.ktiv&a (razina umije$a : uenik rjeava jezine zadatke oslanjaju$i se na prouene uzorke (npr. promjena znaenja rijei zamjenom +onema . -./r$'.ktiv&a (razina preoblike : uenikova sposobnost da preoblikuju$i reenicu stvara izvorni tekst, izgra/uje vlastiti sadr!aj izabiru$i jezinu injenicu koja najbolje izra!ava sadr!aj poruke. !STROJ NASTAVNOG PRO+ESA . $4ra'i je'&e &astav&e je'i&i-e: ,. priprava -. istra!ivanje jezine injenice .. provjera steenih spoznaja. Nastavna jedinica temelji se na nastavnojezinoj temi, koja se mo!e (ali i ne mora razlo!iti u vie nastavnih jedinica, koje se mogu (ali i ne moraju ostvariti na jednom nastavnom satu. 'jerilo za odre/ivanje nastavne jedinice i nastavnog sata: sposobnosti uenika i konkretni radni uvjeti. Nastavna se jedinica ne mora preklapati sa ud!benikom jedinicom. Nastavnik mora potivati naelo ekonominosti. M$'e% st./&jeva&ja %$3ik$0 /re'0eta i ra'&i0 rit$0 (5einz #ach : ,. P$kreta&je: 0oticajna usredotoenost na sadr!aj posti!e se na razliite naine: povezivanje s prethodnom nastavom, osje$ajna prilagodba, bu/enje interesa, osobni izvor, bu/enje znati!elje, uspostavljanje odnosa sa svakodnevicom* -. Pri/rava: postupno uvodu u rad pobli!im upoznavanjem sadr!aja. Napetost, promatranje, uenici slobodno iznose svoja iskustva i predla!u prve pokuaje rjeenja, radne upute radni ugo/aj i radna tehnika. .. !v$;e&je . ra': omogu$uje uenicima pun radni i do!ivljajni intenzitet. 2vladavaju se raznovrsne zada$e. &jeavaju se problemi, izvlae se zakljuci... 6. Pr$'.4%jiva&je: vrhunac radnog procesa1 intenzivno poniranje u sadr!aj1 ostvaruje se pregled, red1 razbistrava se cjelokupni odnos, pojedinosti1 ispituju se rezultati1 steene se spoznaje proiruju, produbljuju i di+erenciraju. :. !tvr;iva&je: poputanje snage1 ponavljanje1 steene se spoznaje uvrtavaju u ve$u cjelinu1 naueno se uspore/uje, iskuava te iskoritava za prvu primjenu.

.-

D. O4%ik$va&je: opadanje radnog intenziteta1 steenom se znanju daje vrst, trajan oblik jezgrovita jezina +ormulacija, predstavljanje (crtako, plastino, glazbeno, scensko 1 uvje!bavanje steenih vjetina promatranje, provjera, preispitivanje. F. Os%$4a;a&je: razgovor, sveani ugo/aj1 glazbene izvedbe, likovne izlo!be* G. O/.7ta&je: razrada steenog znanja, skupljanje novih snaga, primjeren odmor. Di'akti"k$:i&te3ra-ijski .str$jstve&i 0$'e%: ,. P%a&ira&je i /ri/rava (nulta +aza : obilje predradnji i vremena1 ovisi o slo!enosti gradiva i nastavnim okolnostima. @ri +aze: a b c 3dre/ivanje sadr!aja (izbor nastavne teme 3peracionalizacija (+ormulacija operacionaliziranih sadr!aja 2nimka stanja (utvr/ivanje nastavnih pretpostavaka .

-. N.;e&je sa'r5aja: prva +aza priprava medija i metoda, bu/enje interesa za sadr!aj, globalno predstavljanje sadr!aja. .. O4ja7&java&je sa'r5aj&i* sastav&i-a: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za sadr!ajne sastavnice, predstavljanje sadr!ajnih sastavnica. 6. T.0a"e&je sa'r5aj&i* 6.&k-ijski* $'&$sa: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za +unkcijske odnose, obrada +unkcijskih odnosa. :. O4ra'a sa'r5aja: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za primjenu, pokazivanje mogu$nosti primjene. D. Pri0je&a . s0is%. /r$0i7%ja&ja: priprava medija metoda, bu/enje interesa za primjenu, ostvarivanje promiljanja. F. Kriti"k$ a. i0a&je stava /re0a /r$0i7%ja&j.: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za kritiki stav, artikulacija stava. G. Pr$vjera re .%tata i &astavak: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za preispitivanje, provedba preispitivanja. H. Pri$/,aj /r$vjere&i* re .%tata: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za ispravke u znanju, tumaenje ud!benih rezultata. ,J. P$3%e' &a &$ve sa'r5aje: priprava medija i metoda, bu/enje interesa za dalje uenje, izlaganje novih vidika. >a e /r$4%e0ske &astave (=. &osandi$ : ,. stvaranje uvjeta za nastajanje problemske situacije, -. +ormuliranje problema, .. tra!enje naina za rjeavanje problema, 6. +ormuliranje razliitih hipoteza, :. kolektivno ili individualno rjeavanje problema, provjeravanje i ispravljanje pogreaka, D. rjeavanje glavnog problema. !STROJSTVO NASTAVNE JEDINI+E @ je ik$s%$v&i? 3ra0ati"ki sa'r5aji: 1A /ri/rava
..

a b c d ..

motivacija osvje!ivanje potrebnog predznanja najava naobrazbene zada$e priprava polaznoga teksta

EA "ita&je i kratka i&ter/reta-ija /$%a &$3a teksta a/a5a&je &$vi* je i"&i* "i&je&i-a na osnovi obilje!ja po kojima se najlake raspoznaju me/u poznatima i srodnima. 6. $tkriva&je $sta%i* va5&i* je i"&i* $4i%je5ja na nizu primjera :. .$/,ava&je (de+iniranje, uspostavljanje paradigme, izvo/enje pravila, sa!imanje steenih spoznaja D. /r$vjera ste"e&i* s/$ &aja na novim primjerima F. .tvr;iva&je &a&ja teoretskim ponavljanjem i praktinim vje!bama G. 'ava&je ./.ta a ."e&je i '$0a,. a'a,. (koja mo!e i izostati . !STROJSTVO NASTAVNE JEDINI+E ! PISMENIM I !SMENIM VJEBAMA: 1A /ri/rava a b c motivacija najava vje!be upute za rad

EA i ve'4a a b c d uenika priprava za govorenje ili pisanje (nacrt, podsjetnik, razmiljanje, itanje pisanje ili govorenje itanje uratka (ako je pismena vje!ba rasprava o napisanom ili govorenom tekstu (sadr!aj, kompozicija, gramatika, stil, pravopis,

urednost9itljivost pravogovor, dr!anje9ponaanje u govornoj vje!bi CA ak%j."ak a b c ocjena uspjelosti vje!be sa!imanje spoznaja steenih tijekom vje!be najava sljede$e vje!be i upute o potrebnom pripravnom radu.

MOTIVA+IJA 'otivacija = pokretanje uenike volje i energije da bi se ostvarile zada$e nastavne jedinice. @aktina motivacija odre/ena kra$im nastavnim vremenom (nastavnim satom i karakterom gradiva (opsegom, te!inom, jasnom praktinom usmjereno$u . @reba se razviti svijest o potrebi jezine kulture i iskrena !elja da se ta kultura stekne. Ietiri motivacije: ,. sa'r5aj&a 0$tiva-ija: treba usmjeriti ueniki interes i pozornost prema jezinom sadr!aju, -. ra'&a 0$tiva-ija: treba pokrenuti volju za rad, .. k$0.&ika-ijska 0$tiva-ija: odabrati nain komunikacije, i
.6

6. 0et$'i"ka 0$tiva-ija: odabrati metodike postupke. Nastavnik mora poznavati domete suvremene psihologije i pedagogije na podruju 0$tiva. 8orist za svagdanji !ivot, povezivanje jezine nastave s potrebama svagdanje govorne prakse. @e!nja za istinom, osje$aj za lijepo. Nagon stvaranja (uenik stvara rijei, reenice tekstove te na njima samostalno, stvaralaki otkriva jezine zakonitosti . "gra (npr. gramatiki domino, gramatike utrke, gramatike bitke, gramatiki put po svemiru , raunalne igre. &adost pustolovine (npr. +iloloke etnje, jezikoslovni izleti, putovanja, logorovanje . 3sje$aj uspjeha kao poticaj (npr. individualni rad, zadaci objektivnog tipa, algoritmi, kompjutorski obrazovni programi . 3sje$aj ponosa i asti (razliita natjecanja . &adost iznena/enja, novi do!ivljaj, nagrada, odgovornost prema zajednici, moralni pritisak. !k%a&ja&je /r$t.0$tiva (protumotiv je svaki postupak, svako ponaanje koje uenika bilo kako iskljuuje iz nastave ili mu oslabljuje sudjelovanje u nastavnom procesu uenika mo!e demotivirati: neudobnost, metodika jednolinost, nastavna stereotipija, metode prisile, ironian nastavnikov odnos, povien glas, ravnodunost, srd!ba, govorna monotonija, neprimjerena kazna, nepravda* Praks$0 /$tvr;e&i 0$tiva-ijski /$st./-i: ,. a/a5a&je je i"&e $s$4i&e (pozitivne ili negativne u govoru ili pisanju kojega uenika. Nastavnik treba upozoriti na uenikove vrline ili nedostatke (analiza uenikova sastavka ili govornog nastupa . 5euristiki razgovor. -. a/a5a&je /$3re7ke u kolskom listu, djejem asopisu, dnevnim novinama. .. rje7ava&je je i"&e 'i%e0e: npr. prouavanje tvorbe genitiva mno!ine u novinskim tekstovima (izlo!bi; izlo!aba;izlo!ba . 6. a/a5a&je sti%ske 6.&k-ije &eke 3ra0ati"ke /$jave : npr. uenici uoavaju u tekstu koji se glagolski oblik naje$e koristi. :. .s/$re;iva&je k&ji5ev&$3 i avi"aj&$3 $4%ika rije"i: npr. razlika u in+initivu. D. a&i0%jiva %i&3visti"ka $4avijest: npr. da Nijemci za strica, ujaka i tetka imaju samo jednu rije. F. tekst k$ji /$re0e,e&i0 /rav$/is&i0 i%i 3ra0ati"ki* $'&$s$0 upozorava na va!nost gramatike ili pravopisne norme. G. je i"&a a&e3'$ta1 H. a&e3'$ta i 5iv$ta k&ji5ev&ika i%i je ik$s%$v-a koja zasijeca u jezinu problematiku. Npr. ".B.8ovai$ skupljao rijei te ih pisao na listi$e i vjeao na plou iznad radnog stola. ,J. -itat i k&ji5ev&$3 i%i k$je3 'r.3$3 &a"aj&$3 'je%a gdje se govori o kakvom jezinom problemu. ,,. ;a"ka 7a%a: 7iteljica M8oje je glagolsko vrijeme u reenici Ja sam mladaCN 7enik: M=avno prolo, nastavniceN. ,-. -rte5 k$ji is0ijava je i"&a /$3re7ka : npr. crte! djeaka rairenih ruku koji leti paralelno s avionom "vica je doletio s avionom. 1CA /ri $r is 6i%0a i%i te%evi ijske e0isije

.:

NAJAVA NAOBRAZBENE ZADA)E:

Nadovezuje se na motivaciju. 8orisno je da uenici znaju kakva im

nastava predstoji. Nekada se ostvaruje na kraju, u sa!etku1 ili u sredini nastavnog sata. =a bi se to bolje usvojilo novo, katkad treba osvje!iti staro znanje. 7 tradicionalnoj koli, uvodni se dio sata obino svodi na ponavljanje. Ne$e biti potrebe za ponavljanjem znanja prije prelaska na otkrivanje novih jezinih injenica ako se nastava gramatike +unkcionalno povezuje s nastavom ostalih podruja i cjelokupnom govornom djelatno$u uenika. !P!TE ZA RAD: 7pute kako $e se izvriti neke radnje (npr. rijeiti zadatke, ispuniti upitnike, nastavne listi$e . Nerijetko $e takve upute biti suvine. 'ogu$i su i nastavni satovi bez uvoda, u kojima se odmah prelazi na novu jezinu pojavu. 7enici mogu sami sastavljati polazni tekst. INTERPRETA+IJA PO9AZNOG TEKSTA: sadr!ajno jednostavniji tekstovi ili tekstovi obra/eni na satu knji!evnosti 9 usmenog ili pismenog izra!avanja. Naelo ekonominosti. ZAPAANJE NOVE JEZI(NE (INJENI+E: =o zapa!anja nove jezine injenice, nastavnik uenike dovodi heuristikim razgovorom ili stvaranjem problemske situacije. Npr. ima li u tekstu glagolski oblik koji jo niste uiliC Nakon to prona/u novu jezinu injenicu, uenici istra!uju njezina osnovna obilje!ja, ostale njezine znaajke* 'ogu$nosti: otkrivanje svih obilje!ja redom uenikih zapa!anja ili redom koji nastavnik uspostavi vo/enim razgovorom1 uenici otkrivaju samo neka obilje!ja, a druga, koja su te!e uoljiva, pokazuje i objanjava nastavnik1 uenici se anga!iraju u grupnom radu tako da svaka grupa otkrije po jedno obilje!je1 uenici samostalno i postupno, pomo$u nastavnih listi$a, otkrivaju jedno po jedno obilje!je promatrane pojave. Na temelju tih otkri$a, ."e&i-i $4%ik.j. /ravi%$, de+iniciju, paradigmu, zakljuak, sa!etak, sistematizaciju, ovisno o naravi gradiva i naobrazbenoj zada$i. 2amostalno izveden zakljuak uspore/uju s onim u ud!beniku. %apa!anje i uop$avanje. 0rovjera stupnja $v%a'a&$sti ste"e&i0 s/$ &aja0a : nastavnik kratko ispituje o bitnim dijelovima odgovaraju$ega gradiva (zadaci objektivnog tipa . !tvr;iva&je &a&ja: primjena znanja u praksi. Naini utvr/ivanja znanja: lingvostilistika analiza knji!evnog teksta (stilska +unkcionalnost neke gramatike injenice. 3svje!avanje i utvr/ivanje znanja o toj gramatikoj injenici 1 lingvostilistika analiza uenikih pismenih sastavaka i usmenog izlaganja1 razliiti zadaci prepoznavanja, zamjene, preoblike1 zadaci objektivnog tipa1 verbalna pismena ili usmena reprodukcija pravila i de+inicija1 usustavljenje1 ispravljanje usmenih i pismenih tekstova1 vje!be u izgovoru1 pismeni sastavci ili usmena izlaganja s gramatikim zadatkom1 jezine igre i natjecanja1 jezine kri!aljke, dopunjalke * %avrnica nastavnog procesa mo!e biti davanje doma$ih zada$a. De'.k-ija i &astav&i /r$-es: poticaj, nastavnikova obavijest o jezinoj pojavi, nastavnikova potkrepa teoretskog iskaza primjerima, ueniko tra!enje odgovaraju$ih primjera na tekstu, ueniko sa!imanje teoretskog znanja, utvr/ivanje steenog znanja, provjera steenog znanja. PRIPRAVA ZA OBRAD! JEZI(NE NASTAVNE JEDINI+E : 0oinje izradom godinjeg plana broj nastavnih jedinica, broj nastavnih sati, nastavne zada$e i izvori. Neposredno pred izvedbu nastavne jedinice, treba utvrditi: jesu li (kako i s kojim rezultatom obra/ene prethodne jedinice va!ne za spoznavanje novih jezinih injenica1 je li potreban prethodni sat utvr/ivanja odre/enoga gradiva1 jesu li svi razredni odjeli u kojima $e se jedinica obra/ivati jednako pripravni za prihva$anje novog gradiva1 mo!e li se nastavna jedinica obraditi u jednom nastavnom satu ili je treba proiriti na vie sati1 kakva se struktura sata smatra

.D

najpogodnijom1 koje oblike, metode, metodike postupke i izvore koristiti1 kako zadovoljiti individualne potrebe uenika1 to uiniti da nastavni sat bude zanimljivC Nakon toga nastavnik pie pismeni nacrt nastavne jedinice (iskusni nastavnici ili pismenu pripravu ili scenarij nastavnog sata (za poetnike . PISMENA PRIPRAVA tre4a sa'r5avati: razred, nastavno podruje, nastavnu temu, nastavnu jedinicu, nastavne zada$e, nastavni sustav, nastavne oblike, nastavne metode, nastavne izvore, literaturu, &astav&i tijek: ,. -. /ri/rava: motivacija? najava teme, kratko ponavljanje istra5iva&je: itanje polaznog teksta, prvo problemsko pitanje, tandemsko rjeavanje problema ?

objava rezultata, drugo problemsko pitanje, tre$e problemsko pitanje, etvrto problemsko pitanje, sa!etak steenih spoznaja. .. /r$vjera: prepoznavanje na novom primjeru, primjena znanja u govorenju i pisanju, reprodukcija steenih spoznaja, doma$a zada$a upute. 9INGVODIDAKTI(KI PRED9O#+I: polazni tekst, provjerbeni tekst. NA+RT NASTAVNE JEDINI+E: ,. nastavna jedinica i razred -. jezine naobrazbene i komunikacijske zada$e .. nastavni izvori 6. tijek nastavnog sata.

.F