8.

Hrvatska u Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba

III./1918. u Zagrebu - sastanak opozicijskih politiara iz junoslavenskih zemalja onarhije Zagrebaka rezolucija - za razliku o! "vibanjske ne spominje se !inastija #absburg najava mogu$nosti !a se rje%enje na&e izvan onarhije '.(.1918. osnovano je Narodno vijee sa sje!i%tem u Zagrebu - pre!stavniko tijelo )u."lavena iz onarhije *Plenum, Sredinji odbor, Predsjednitvo+ pre!sje!nik ,nton -oro%ec . potpre!sje!nici !r.,nte /aveli$ *zubar+ i "vetozar /ribi$evi$ za samoo!re&enje i neovisnu !ravu )u."lavena 10.(.1918. mani1est cara -arla - obe$anje trijalizma *samo za austrijski !io onarhije+ - prekasno

29. .!9!". sje!nica Hrvatskog sabora - a+ preki! veza s ,ustro-2garskom b+ neovisnost #rvatske3 "lavonije i 4almacije c+ vrhovna vlast pre!aje se 5aro!nom vije$u Drava Slovenaca, Hrvata i Srba sa sje!i%tem u Zagrebu vrhovnu vlast vr%i 5aro!no vije$e obuhva$a6#rvatsku3 "lavoniju3 4almaciju3 e&imurje3 7aranju3 "loveniju3 7i#3 7aku3 7anat nakon osamostaljivanja 4rave "#" postavlja se pitanje imovine *osobito oruanih snaga+ car -arlo - o!luio pre!ati austrougarsko ratno bro!ovlje 5aro!nom vije$u "#" razlog6 nemaju ga g!je povu$i i ne ele !a pa!ne u ruke Italiji 81.(.1918. u /uli je obavljena primopre!aja 1.(I.1918. talijanski !iverzanti potopili su a!miralski bro! Viribus unitis *kontraa!miral )anko 9ukovi$-/o!kapelski nije napustio bro!+ poetkom stu!enog talijanske snage ulaze u gra!ove :ijeku3 Za!ar3 /ulu3otoke #roble$i u Dravi SHS ; provizorij ; nije trajno rje%enje pitanje <on!onskog ugovora i %irenje talijanske vlasti pitanje !aljnjeg uje!injenja sa "rbijom i =rnom >orom a+ i!eja velike "rbije prikrivena je u centralistikim i!ejama b+ 1e!eralistika i republikanska i!eja izuzetno lo%a gospo!arska situcija te%ke poslje!ice ratnih zbivanja *lju!ski gubici3 zeleni kadar...+ !rava nije me&unaro!no priznata

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

8.

Hrvatska u Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

9. Ukljuivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca

9.XI.1918. enevska deklaracija pokuaj preciziranja uvjeta ujedinjenja Narodno vijee (A. Koroec) + srbijanska vlada (N. Pai) + JO (A.Trumbi) 1) srbijanska vlada priznaje Narodno vijee 2) ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije, a sa Crnom Gorom e se pregovarati 3) vlade e nastaviti sa poslovima do izbora konstituante (ustavotvorne skuptine) 4) ustanovljuje se zajedniko ministarstvo (vansjki poslovi, vojska, neki gosp.poslovi) N.Pai pristao samo zbog pritiska Antante - ubrzo povlai potpis i daje ostavku pitanje ujedinjenja - otvoreno - pregovarat e i dalje Narodno vijee i srbijanska vlada glavnu rije u Narodnom vijeu preuzima S.Pribievi ( ide na ruku srbijanskoj strani) u Hrvatskoj: a) za bezuvjetno ujedinjenje - S.Pribievi + unionisti b) za uvjetno ujedinjenje - Stjepan Radi - za saveznu (konfederativnu) dravu 23.-24.XI.1918. sjednica Sredinjeg odbora Narodnog vijea - konani dogovor oko ujedinjenja ( izraene dvije spomenute opcije) S.Radi odrao jedan od najpoznatijih govora (...ne srljajte kao guske u maglu...) bira se Delegacija koja e pregovarati sa Srbijom i Crnom Gorom izraene su upute Delegaciji (Naputak) na temelju kojeg se treba proglasiti ujedinjenje konstituanta se mora sastati za najdue 6 mjeseci Ustavom e se odrediti dr.oblik, ouvanje teritorijalne zasebnosti zemalja S.Radi -protiv slanja Delegacije 25.XI.1918. Narodna skuptina u Novom Sadu - proglasila ujedinjenje sa Srbijom 26.XI.1918. Narodna skuptina u Podgorici - proglasila ujedinjenje sa Srbijom (zelenai bjelai) 27.XI.1918. S.Pribievi nou i na svoju ruku okupio lanove Sredinjeg odbora koji su htjeli ii u Beograd 28.XI.1918. Delegacija stie u Beograd - nema pregovora - direktni razgovori sa prijestolonasljednikom Delegacija je izmjenila tekst Naputka jer su znali da ga Beograd nee prihvatiti sastavljen novi dokument - Adresa (za beuzuvjetno ujedinjenje) 1.XII.1918. dr. Ante Paveli ita pred prijestolonasljednikom Aleksandrom Karoreviem Adresu Aleksandar Karaorevi proglaava ujedinjenje Srbije sa Dravom SHS u jedinstvenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Prvoprosinaki akt) srpska Narodna skuptina potvrdit e ujedinjenje ali ne i Hrvatski sabor koji nije sazvan (Hrvatska je nelegitimno ukljuena u Kraljevstvo SHS) stanje u Kraljevstvu SHS: vienacionalna drava zategnuti odnosi srpska prevlast (u dravnim slubama, vojsci . . .) dvije godine bez ustava bez parlamenta regent donosi obznane ukaze sa snagom zakona (potvruje ih Privremeno narodno predstavnitvo zamjena za parlament) nerazvijeno gospodarstvo

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

9. Ukljuivanje Hrvatske u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

10. Europa nakon Prvoga svjetskog rata

Mirovni pregovori i ugovori mjesto i vrijeme: Versailles 1919.-20. zadaci: potrebe saveznika+ granice+razoruanje+obnova gospodarstva+podjela njem.kolonija+revolucija u Rusiji temelji: dokument amerikog predsjednika Thomasa W. Wilsona etrnaest toaka naela: javna naela+ravnopravnost+samoodreenje+granice+povijesno pravo + Liga naroda (ipak e pozitivna naela biti u drugom planu a u prvom planu - imperijalistiki interesi) sudionici: T.W.Wilson (SAD) + Lloyd George (VB) + Georges Clemanceau (F) + Vittorio Orlando (I) velika etvorica interesi: SAD - imperijalist. ciljevi ( osigurati polit. i gosp. uvjete za ekspanziju) F - mnogo zahtjeva ali nema opeprihvaeni polit. program (naknada tete, njem. kolonije, tur.kolonije) VB - uvrstiti i proiriti kolonijalno carstvo I - realizirati Londonski ugovor J - sankcionirati osvojeno u Kini i nastaviti ekspanziju odluke: Nj - priznati krivicu + predati Alsace i Lorraine + Saarsku oblast dati Ligi naroda + demilitarizirati Rajnsku oblast + priznati Poljsku + Gdanjsk postaje slobodni grad (Liga naroda) + oduzete joj kolonije + platiti ratnu tetu + smanjiti vojnu silu A - ugovor potpisan u Saint-Germainu (1919.) + priznati novonastale drave + plebiscit u Korukoj Bug - ugovor potpisan u Neuillyju (1919.) + priznati korekcije na balkanskom prostoru Ma - ugovor potpisan u Trianonu (1920.) + prizanti novonastale drave Tur - ugovor potpisan u Sevresu (1920.) + Carigrad okupiran, drava podijeljena problemi: ameriki Kongres nije ratificirao + velika iseljavanja (Maari, Poljaci, Nijemci, Grci, Armenci) nestala su tri carstva: rusko, austrougarsko, njemako (kasnije i O.C.) nove drave: Poljska, Maarska, ehoslovaka, Drava SHS, Austrija Litva Latvija - Estonija (1920.) ; Finska - od 1809. personalna unija sa Rusijom ( 1917. odvojili se) Njemaka car Vilim II. abdicirao - Nj postaje republika revolucija tzv. spartakovci (Karl Liebknecht i Rosa Luxemburg) po uzoru na sovjete ugueno jaanje uloge vojnih krugova (Paul von Hindenburg) Maarska proglasila se neovisnom ali revolucija KP (Bela Kuhn) - Sovjetska Republika Maarska sile Antante uvele su ekon. blokadu - uspostava nove vlasti (Miklos Horty) ehoslovaka predsjednik Toma Masaryk Osmansko Carstvo / Turska - 1918. sile Antante ule u dravu 1920. ugovorom u Sevresu - raskomadano je O.C. poinje nacion. pokret voa Mustafa Kemal paa Atatrk uspio je izazvati ponitenje ugovora iz Sevresa 1922. abdicirao Mehmed VI. 1923. republika + revizija ugovora iz Sevresa u Lausanni (za vrijeme otpora proveden prvi genocid nad Armencima) reforme: svjetovna drava+ravnopravnost graana (ena)+agr.reforma+svjetovno kol. + arabica zamijenjena latinicom

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

10. Europa nakon Prvoga svjetskog rata

Teritorijalni gubici Njemake nakon I. svjetskog rata

Europa prije i nakon I. svjetskog rata

III. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

11. Poetni izrazi nezadovoljstva Hrvata u Kraljevstvu SHS

1.) 2.XII.1918. Hrvatska stranka prava - proglas protiv Kraljevstva SHS jer: narod se nije izjasnio, Hrvatski sabor nije sazvan, nema garancija ravnopravnosti . . . 2.) 5.XII.1918. S.Pribievi organizirao proslavu ujedinjenja stanovnitvo Zagreba reagira kao i pripadnici domobranstva dolazi do nereda na sredinjem zagrebakom trgu Narodna straa puca na 25. i 53. domobransku pukovniju 10-ak poginulih (tzv. prosinake rtve) posljedica - razoruana je domobranska vojska - ujedinjenje provedene i na vojnom planu 3.) 1919. ujednaavanje valuta - na austrougarsku krunu udarani su peati uz naplatu takse od 20 % 4.) 1920. izvrena je unifikacija valute - uvodi se dinar - zamjena se vrila 4 krune za 1 dinar 5.) 1920. igosanje stoke koja e u sluaju rata biti oduzeta (ta stoka ne moe na sajam) pobune seljaka 6.) diskriminacija unutar vojnih snaga pripadnika preanskih krajeva (krajevi preko tj.zapadno od Drine) 7.) diskriminirajua agrarna reforma na tetu krajeva bive A-U (Hrvatska, Slovenija, Vojvodina, BiH) favoriziranje tzv. solunskih boraca veinom srpsko stanovnitvo posljedica: iseljavanja, mijenjanje nacionalnog sastava gospodarsko stanje neujednaen stupanj razvijenosti nejednaka porezna politika vei porezi u krajevima bive A-U 80 % agrarna zemlja 1920.-ih uvoz jeftinog amerikog ita unitava domau proizvodnju

8.)

9.) jadransko pitanje SAD su prve od velike etvorice priznale Kraljevstvo u veljai 1919. najvie je otezala Italija - 1919. faist Gabriele D`Annunzio ulazi u Rijeku (Arditi) realizacija Londonskog ugovora - u jednom trenutku dovela u krizu pregovore u Versaillesu (jadransko pitanje) iako je SAD odbijao Italiji pravo na Londonski ugovor - to nisu uinile i VB i F Italija je svojim zahtjevima dodala jo i Rijeku u Versaillesu je odlueno da e se jadransko pitanje rjeavati kasnije Rapallski ugovor 1920. - pregovarali predstavnici Italije i Kraljevstva SHS (N.Pai i A. Trumbi) Italija dobila Istru, Zadar, Cres, Loinj, Lastovo,Palagruu Rijeka je postala slobodna drava (do 1924.) Fiume o morte! (Rijeka ili smrt) Rimskim sporazumom, 1924. Rijeka pripojena Italiji (N.Pai, B. Mussolini) posljedice: cca 500 000 Hrvata i Slovenaca izvan drave bez zajamenih prava ustanak rudara u Labinu (1921.) protiv talijanske okupacije prvi izrazi antifaizma u svijetu 10.) poinje novi val emigracije - asnici austrougarske vojske pravai nezadovoljnici novom monarhijom 1919. u Grazu je osnovan Hrvatski komitet (kasnije seli u Be) - za samostalnu hrv. republiku

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

12. Djelovanje HPSS-a

stranka je osnovana 1904. (hrvatsko dravno pravo; cjelovitost hrv. zemalja; prirodno pravo samoodreenje; demokracija; ope pravo glasa; agrarna reforma) do 1918. napad na dualizam, za preureenje Monarhije (29.X.1918.) za prekid veza sa Monarhijom (23-24.XI.1918.) protiv bezuvjetnog ujedinjenja (25.XI.1918.) 1. velika skuptina HPSS-a u Zagrebu za republiku 1.XII.1918. S.Radi ne eli ii u Beograd (3.II.1919.) odrana nova skuptina stranke izjanjavanje za samoodreenje, seljaku republiku, Versilles . . . S.Radi je zatvoren na 11 mjeseci 1919. Privremeno narodno predstavnitvo zamjena za parlament (odabrao regent) izborni zakon ope pravo glasa (bez ena, vojnika, sudaca, policije...) 1920. izbori za konstituantu rezultati: Demokratska stranka S. Pribievi i Ljuba Davidovi (92 mjesta) za unitarizam i centralizam Radikalna stranka Nikola Pai (91 mjesto) velikosrpska ideologija KPJ (58 mjesta) HPSS (50 mjesta) . . . ukupno - 419 mjesta KPJ - Komunistika partija Jugosalvije osn.1919. u Beogradu kao Socijalistika radnika partija Jugoslavije (komunista) SRPJ(k) ve 1920. promijenila naziv (u Vukovaru) uzore ima u sovjetskom reimu: radniki interesi, republikanstvo, unitarizam, komunizam 1920. osvojili su 58 mjesta 1920. reim izdaje uredbu Obznana kojom je zabranjen rad KPJ 1921. Zakonom o zatiti drave - zabrana svih stranaka koje ugroavaju reim Hrvatska stranka prava - nasljednici iste stranke prava (frankovaca) nisu sudjelovali u Narodnom vijeu za raskid veza sa Austro-Ugarskom i samostalnost Hrvatske, republikansko ureenje Vladimir Prebeg i Ante Paveli (odvjetnik) Hrvatska zajednica (1919.) - Napredna demokratska stranka i starevianci 1920. osvojili su 4 zastupnika mjesta Matko Laginja, Ivan Lorkovi, dr.Ante Paveli (1921. nakon Vidovdanskog ustava HZ + HRSS + HSP = Hrvatski blok) Hrvatska puka stranka (1919.) - osnovana je na temelju suradnje Slovenske narodne stranke sa srodnim strankama u Hrvatskoj i Dalmaciji na naelima: kranstvo seljaka drava agrarna reforma protiv komunizma i centralizma osniva Antun Koroec brzo e biti potisnuta od strane HRSS-a

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

13. Europa i svijet 1920. - 1929.

liberalne demokracije vlast biraju graani ali jo uvijek nema opeg prava glasa trino gospodarstvo + privatna inicijativa poduzetnika strukovni sindikati za prava radnika + politike stranke koje se bore za prava radnika npr. laburisti u VB, socijaldemokrati, komunistike stranke . . . 1919. u Moskvi - Trea internacionala ili Kominterna (cilj - pokrenuti socijalistike revolucije u svijetu) Velika Britanija - i dalje snana kolonijalna, pomorska i gospodarska sila uvrenje demokracije i parlamentarnog sustava (stranke: Laburistika i Konzervativna) 1923. pobjeda laburista irsko pitanje otpor protiv britanske vlasti stranka Sinn Fein - 1916. uskrnji ustanak 1921. priznaje katolikoj Irskoj samostalnost eli jaku Njemaku kao faktor stabilnosti poinje razvoj gospodarskih i politikih veza sa SSSR-om; ne eli obnovu Poljske Francuska -ne eli jaanje Njemake (izaziva Ruhrsku krizu 1923. - okupirala jer Nj. nije plaala reparacije) eli izolirati SSSR (pomae Poljskoj kao brani od komunizma) eli ouvati versajski poredak ( 1920. Mala Antanta - ehoslovaka, Rumunjska Kraljevina SHS) Njemaka -1919. Weimarska republika - ustav - parlamentarizam inflacija + reparacije + Francuska okupirala Ruhr = politika - ekonomska - drutvena kriza 1919. Njemaka radnika partija 1920. Nacional-socijalistika njemalka radnika partija (NSDAP) antisemitizam + desniarstvo + velika Njemaka + ponitenje Versaillesa + kolonije kasne 20-te - odgoda i smanjenje reparacija (1932. oprotene u Lausanni) + prvi krediti zapadnih zemalja razlog - Njemaka postaje vaan faktor stabilnosti u Europi i brana od crvene opasnosti

SAD - dvije stranke - dvije vanjskopolitike opcije a) Demokrati - T.W.Wilson - za politiku versajskog ugovora, 14 toaka, Liga naroda, vea socijalna prava b) Republikanci - za politiku izolacionizma, protiv versajskog poretka, manja socijalna prava 1921. umire predsjednik Wilson ija politika nije prola u Senatu 20-te godine - snaan razvoj gospodarstva, znanosti, cestogradnje , glazbe, filma. . . poinje se ograniavati broj imigranata crvena opasnost - panian strah od komunizma prohibicija zabrana toenja alkohola organizirani kriminal (mafija) prava radnika

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

14. Totalitarne tendencije

Rusija 1918. izbori izgubili boljevici Vladimir Ilji Lenjin uveo diktaturu 1918. 1920. graanski rat Crvena armija (Lav Trocki) Bijela garda = milijuni rtava, glad, siromatvo ratni komunizam nacionalizacija, radne obaveze, nema slobodnog trita, racionalizacija 1921. Nova ekonomska politika plan reformi doputena seljaka trgovina, sitno poduzetnitvo EKA tajna policija; progoni neprijatelja (terror, progoni) 1918.-1920. RSFSR Ruska Sovjetska Federativna Socijalistika Republika 1920.-1922. SSSR Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika Italija razoarana uspjesima u ratu + ekonomska kriza + kriminal + emigracija 1919. Fasci di Combattimento (Savez veterana) ili Faistiki borbeni odredi - Benito Mussolini 1921. Faistika narodna stranka velika Italija (iredentizam) + republikanstvo + podravanje D Annunzia + obeanje blagostanja 1922. mar na Rim - 40 000 ljudipredsj.vlade daje ostavku-Vittorio Emmanuel III. daje mandat Mussoliniju 1924. izbori - faisti dobili veinu u parlamentu (ubijen voa opozicije Giacomo Matteotti) 1925. Mussolini preuzima cjelokupnu vlast duce - voa 1929. Lateranski ugovori - rijeeno je tzv.rimsko pitanje - stvorena je papinska drava Vatikan Japan militaristi i nacionalisti preuzimaju vlast 1928.Tanakin memorandum plan uspostave kolonijalnog carstva 1922. Washingtonska konferencija - flota VB : SAD : J = 5 : 5 : 3 (ogranienje japanske flote) Kina od 1911. republika (posljedni car Pu Yi) nakon graanske revolucije prve stranke (u sukobu): Kuomintang (nacionalistika) - Sun Jat Sen (do 1925.; naslijedio ang Kaj ek) KPJ Mao Zedong Indija britanska kolonija razvoj nacionalne ideje 1885. Kongresna stranka voa Mahatma Gandhi (graanski neposluh)

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

15.Od Vidovdanskog ustava do atentata u Narodnoj skuptini

1920. izbori za konstituantu rezultati: Demokratska stranka - 92 mjesta Radikalna stranka - 91 mjesto KPJ - 58 mjesta HPSS - 50 mjesta ... ukupno - 419 mjesta 1920. HPSS mijenja naziv u HRSS (Hrvatska republikanska seljaka stranka) 1920. odran je 1.saziv konstituante -S.Radi i zastupnici ne sudjeluju -ne ele poloiti zakletvu kralju rasprava o ustavu : 1) vladine stranke trae natpolovinu veinu tj. 50%+1 2) ostali trae kvalificiranu veinu tj. 2/3 (odbaeno) svaka stranka izradila svoj prijedlog (S.Radi predlae seljaku republiku+konfederaciju) - odbijeno prijedlog Radikalne stranke - 28.VI.1921. Vidovdanski ustav - prihvaen bez veine slov. i hrv. zastupnika vlada kupila glasove muslim. zastupnika (JMO) obiljeja: unitaristiko-centralistiko ureenje (npr.srpsko-hrvatsko-slovenski jezik); Kraljevina SHS kralj ima neogranienu vlast (saziv Skuptine, izbori, vlada, predlae zakone...) podjela na 33 oblasti (regulirano 1922.) - svaka max. 800 000 stanovnika hrvatski prostor podijeljen na 6 oblasti (Srijemska, Osjeka, Zagrebaka, Primorska, Splitska i Dubrovaka) etniki prostor - raskomadan gubitak - Boka kotorska, Kastav, Meimurje (Baranja jo 1918.) istog dana - pokuaj atentata na kralja Aleksandra - KPJ oduzeti mandati i preputeni vladi 1923. vrhunac Radieve politike snage; stranka pokret izbori - osvojili 70 mandata ( postaju 2. stranka u zemlji) 1924. S.Radi trai pomo u inozemstvu zapadne zemlje odbijaju ulanio HRSS u Seljaku internacionalu u Moskvi - kralj zabranio rad HRSS a S.Radi zatvoren 1925. novi izbori - unato zatvaranjima, zabranama HRSS osvojila 67 mjesta postalo je jasno da treba neto promijeniti Pavle Radi u ime S.Radia u Narodnoj skuptini proitao izjavu kojom se priznaje kralja i Ustav HRSS HSS Akt o sporazumu S. Radi N. Pai (trajalo samo 1 godinu, S.Radi bio ministar prosvjete) nepomirljive politike opcije u isto vrijeme S.Pribievi odbaen od Beograda - Beogradu vie ne treba unionizam jer ele veliku Srbiju S.Pribievi - shvatio da se poloaj preanskih Srba moe rijeiti samo u suradnji sa hrvatskim strankama 1927. sporazum Radi - Pribievi - nastaje Seljako-demokratska koalicija (SDK) koalicija Samostalne demokratske stranke i Hrvatske seljake stranke obje stranke zadravaju svoje programe i predsjednike ali imaju zajedniki nastup prema Beogradu

rasprave u Narodnoj skuptini postaju sve otrije zbog: korupcija, prorauna, porezne politike. . . 20.VI.1928. radikalski zastupnik u Narodnoj skuptini Punia Rai (Bela ruka)ubija Pavla Radia i uru Basarieka ranjava Stjepana Radia , Ivana Pernara, Ivana Granu 8.VIII.1928. umire Stjepan Radi - sprovod prerasta u najvee antireimske demonstracije SDK prekida rad u Narodnoj skuptini vodstvo HSS-a preuzima Vladko Maek

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

15.Od Vidovdanskog ustava do atentata u Narodnoj skuptini

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

16. Europa i svijet u doba velike gospodarske krize

Velika gospodarska kriza to je - poremeaj u proizvodnji, potronji, bankarstvu, nainu ivota uzroci - I. svjetski rat ( ratna industrija mirnodopska, gubici trita, demobilizacija, viak radne snage, velika ulaganja u dionice a ne proizvodnju . . .) problemi - dugovi + nema investicijskog kapitala + mala kupovna mo + hiperprodukcija + pad cijena + otputanja mjesto - SAD; nakon toga sve zemlje koje su financijski poslovale s njima vrijeme - 24. - 29.X.1929. New York - slom na burzi posljedice - krah mnogih kompanija + nezaposlenost + bijeda + kriminal . . . rjeenje SAD pokuao predsjednik Herbert Hover nije uspio Franklin Delano Roosevelt - New Deal (1933.) - program gospodarskih reformi progresivno oporezivanje kontrolirana devalvacija dolara javni radovi dravni krediti politika zapoljavanja i kontrole nadnica; osnivanje sindikata dravni intervencionizam - mijeanje drave u osnovne gospodarske tokove SSSR - sustav petoljetki (od 1928.) nema trine privrede drava kontrolira Njemaka - poinje snaan razvoj ratne industrije koja : a) zapoljava u kratkom roku b) u skladu je sa tadanjom politikom Italija i Japan - na isti nain kao i Njemaka

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

17.

SSSR i Njemaka u doba velike gospodarske krize

SSSR u doba Staljina (1924. 1953.) kolektivizacija - pretvaranje svih zemljinih posjeda u dravno vlasnitvo kolhozi - kolektivno gospodarstvo privid privatnog vlasnitva podjela dobiti s ostalima sovhozi sovjetsko gospodarstvo radnik = nadniar kontrola industrije - elektrifikacija, industrijalizacija, petogodinji planovi podravljenje privatnog vlasnitva izazvat e velika nezadovoljstva, pad proizvodnje, glad ... jaka propaganda, tajna policija (NKVD), kult linosti logori (gulag) u kojima je ubijeno vie milijuna

Njemaka u doba krize jaanje nacistikih ideja NSDAP Nacional-socijalistika njemaka radnika partija inflacija + reparacije + Francuska okupirala Ruhr = politika - ekonomska - drutvena kriza 1923. Minhenski pu (Pivniki pu) pokuaj ruenja bavarske vlade Hitler u zatvoru (Mein Kampf) 1929. gospodarska kriza izali razvojem ratne industrije 1932. oproten reparacije izbori - Paul Hindenburg predao Hitleru mandat za vladu (kancelar) pale Reichstaga - optuili komuniste - izvanredno stanje Zakon o ovlatenju vlada moe donositi zakone + meunarodni ugovori 1933. u Potsdamu proglaen Trei Reich 1933. prvi logor (Dachau) 1934. no dugih noeva - ubijen Ernst Rhm i vodei u SA odredima (stranaka vojska) umire Hindenburg - Hitler = kancelar + predsjednik drave = Fhrer (voa) jednostranaje + progoni + Gestapo (Heinrich Himmler) + propaganda (Joseph Goebbels) 1935. Nirnberki zakoni idovima oduzeta graanska prava - ozakonjen genocid 1938. Kristalna no - napadi na sinagoge i imovinu idova 1933.

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

18. Hrvati u vrijeme monarhistike diktature

1921.-29. period lanog parlamentarizma - kralj Aleksndar vlada neovisno od Ustava i parlamenta problemi: gospodarski + socijalni + politiki + nacionalni vrhunac nakon atentata u Narodnoj skuptini rjeenje: jo vei centralizam i unitarizam 6.I.1929. kralj rasputa parlament, ukida ustav, politike stranke = estosijeanjska diktatura Zakon o kraljevoj vlasti - kralj izdaje zakone, sudovi sude u kraljevo ime Zakon o vladi kralj imenuje vladu koja odgovara iskljuivo njemu (general Petar ivkovi novi predsjednik vlade) 1) promjena imena drave - dokaz sve veeg centralizma i unitarizma 3.X.1929. Kraljevina SHS Kraljevina Jugoslavija 2) nova upravno-teritorijalna podjela drave - umjesto 33 oblasti 9 banovina + uprava grada Beograda u 6 banovina srpska veina (izuzev u Dravskoj, Savskoj i Primorskoj) nazivi banovina - geografski (nastoji se zanemariti nacionalna komponenta) (Dravska,Savska, Primorska, Vrbaska, Drinska, Zetska, Dunavska, Moravska, Vardarska) Hrvatska gubi - Srijem (prikljuen Dunavskoj i Drinskoj) Zemun - prikljuen Beogradu juno od Peljeca i Korule - prikljueno Zetskoj 3) zabrana upotrebe nacionalnih naziva, himni, grbova ... Zakon o zatiti poretka - zabrana izdavanja novina, plakata... koji ne podravaju vlast

reakcije: 1) HSP je nakon atentata u Narodnoj skuptini pojaao svoju aktivnost 1928. list Hrvatski domobran - uz koji se formira ilegalna organizacija istoga imena koja e se 1930. preimenovati u Ustaa - hrvatski oslobodilaki pokret za oruani ustanak, osloboenje, samostalnost . . . zbog zabrana i progona djeluju u inozemstvu (Austrija, Maarska, Italija) Ante Paveli (odvjetnik) - voa organizacije u Bugarskoj dogovorio suradnju sa makedonskom organizacijom (VMRO) 2) HSS - voa Vladko Maek (politika ekanja i Kak vidite, lajbek je raskopan...) provodi 6 mjeseci u zatvoru (1929./30) u emigraciji djeluju poznati HSS-ovci Juraj Krnjevi i August Kouti ( 1930. pokuali apelirati na Ligu naroda slanjem Memoranduma )

gospodarska kriza (1930./1931.) stigla sa zakanjenjem preteno agrarna zemlja trino izolirana povlaenje stranog kapitala + nerijeeno agrarno pitanje + loe bankarstvo (1931. slom Prve hrvatske tedionice Narodna banka odbila dati kredit)

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

18. Hrvati u vrijeme monarhistike diktature

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

19. Reimska nasilja i hrvatski otpor reimu (1931. 1934.)

estosijeanjska diktatura kralja Aleksandra nije dugotrajna zbog: a) jaka nacionalna (politika) kriza b) jaka gospodarska kriza (1930./1931.) c) strani kapital postavlja uvjete (radi sigurnosti ulaganja) kralj smatra da je potrebno ozakoniti diktaturu i 3.IX.1931. uvodi Oktroirani ustav: drava postaje ustavna ali ne i parlamentarna monarhija ustavnost je bil samo formalna zbog: a) parlament je dvodoman - 1) Narodna skuptina 2) Senat ali kralj ima pravo imenovati zastupnika u Senatu b) vlada je odgovorna izravno kralju c) ene i vojnici i dalje nemaju pravo glasa d) nije obnovljen rad starih stranaka e) opozicijske stranke apstinirale su na izborima - iznesena je samo dravna lista Ustavom je sankcioniran centralizam, jugoslavenstvo, apsolutizam pojaavaju se represije reimskih tijela (policija, andari, sudovi...) procesi protiv Vladka Maeka i Josipa Predavca (HSS) Svetozar Pribievi interniran u selo Brus u Srbiji ubijen u Zagrebu filolog i albanolog Milan ufflay (1931) progon Mile Budaka (HSP), Stjepana Javora 1932. ustaka organizacija nije za pasivan otpor Liki ustanak (ili Velebitski ustanak) u Bruanima - napali andarmerijsku stanicu ugueno onemoguen je stranaki rad opozicije - HSS tj. SDK reagira prvi : 1932. odran je u Zagrebu tajni sastanak radi dogovora o polit. stanju i moguem djelovanju Ante Trumbi iznosi teze koje su prihvaene kao rezolucija Zagrebake punktacije: 1) za narodni suverenitet 2) za ukidanje velikosrpske hegemonije 3) za graanska i politika prava 4) za povratak na 1918. i preureenje drave na konfederativnim principima V.Maek je ponovno zatvoren (1933./34.) rezoluciju su podrale opozicijske stranke u Novom Sadu, Sarajevu, Ljubljani . . . gospodarska kriza potakla je jo veu emigraciju (politika i ekonomska) jaa ustaki pokret i suradnja sa makedonskim VMRO-om (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija) 9.X.1934. u Marseillesu ubijen kralj Aleksandar Karaorevi (trebao pregovarati s Francuskom o suradnji) atentator Veliko Kerin (VMRO) + organizator Eugen Dido Kvaternik (ustaka organizacija) ubijen i francuski ministar vanjskih poslova Louis Barthou vlast preuzima trolano Namjesnitvo umjesto maloljetnog Petra Karaorevia glavnu ulogu preuzima knez Pavle Karaorevi (brati ubijenog kralja) uvajte Jugoslaviju! ostali namjesnici - senator Radenko Stankovi ban Savske banovine Ivo Perovi Namjesnitvo nastavlja kraljevu politiku (unitarizam + centralizam + hegemonizam)

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

20. Meunarodne napetosti i sukobi 1930.-1939.

Japan - gospodarska kriza + prenaseljenost + nedostatak sirovina + zaotrenje odnosa sa SAD-om (useljavanje?) 1931. militaristi i nacionalisti preuzimaju vlast osvajanje Mandurije (Mandukuo car Pu Yi) marionetska drava 1933. istupili iz Lige naroda 1937. vojni napad na Kinu (zauzimaju 2/3 teritorija) Kina od 1911. republika nakon graanske revolucije (Kuomintang i Sun Jat Sen; kasnije ang Kai-ek) sukob sa Mao Zedongom (KP) komunisti naputaju pokrajinu Kiangsi (gdje su formirali Kinesku komunistiku republiku) 1934./35. dugi mar - pohod 100 000 ljudi na zapad - tragedija 1937. pomirenje komunista i Kuomintanga Italija 1935. okupacija Etiopije (Haile Selassije u VB; rastafarijanci 1937. izlazi iz Lige naroda 1939. pripojili Albaniju (Ahmed Zogu bjei u VB) Njemaka - 1933. izlazi iz Lige naroda 1935. plebiscit u Saaru pripojenje uvoenje ope vojne obaveze (+ Wermacht) 1936. remilitarizacija Rajnske oblasti 1936. Osovina Rim Berlin polit.suradnja + pomo F. Francu; protiv Kominterne Antikominterna pakt njemako-japanski sporazum kasnije se pridruili: Italija, Maarska, Rumunjska, Bugarska, Finska, Slovaka, NDH 1938. tzv. Anschluss - prikljuenje Austrije Njemakoj Minhenski sporazum (29.IX.) Hitler + Mussolini + Edouard Daladier + Neville Chamberlain Sudetska oblast (eh.) Njemakoj dio ehoslovake Poljskoj i Maarskoj 1939. eko moravski protektorat Slovaka zasebna ugovor o nenapadanju Njemake i Velike Britanije panjolska 1936. pobijedila Narodna fronta (socijalisti, republikanci) dolazi do nemira VII./1936. izveden je dravni udar (pu) i formiraju se dvije strane : 1) puisti - general Francisco Franco (caudillo) Falanga - faistika stranka pomo Njemake i Italije (Nj bombardirala 1937. Guernicu) 2) republikanci + socijalisti + komunisti - vlada Narodne fronte pomo SSSR-a (i npr. komunista iz YU) graanski rat 1936.-39. - zavrio uvoenjem diktature generala Franca (do 1975.)

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

20. Meunarodne napetosti i sukobi 1930.-1939.

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

21. Banovina Hrvatska Namjesnitvo - politika progona, zatvaranja... gl. politiki problem - hrvatsko pitanje + gl. nositelj opozicije V.Maek i HSS HSS - pokret - ogranci+drutvene i gospodarske organizacije (nisu politike= nisu zabranjene) Seljaka sloga + Hrvatska seljaka zatita + Hrvatska graanska zatita (1935.) Gospodarska sloga (1936.) kriza ila na ruku KPJ vie pristaa;1937. Josip Broz generalni sekretar; osnivanje KP Hrvatske i KP Slovenije represije reima sibinjske rtve (1935.) kod Slavonskog Broda ubijeno 15 HSS-ovaca senjske rtve (1937.) ubijeno 7-ero mladih ljudi u sukobu sa andarima 5.V.1935. knez Pavle raspisao izbore - Udruena opozicija - nositelj liste V.Maek velika lairanja, izborna geometrija... (opozicija dobila 37% glasova ali samo 18% zastupnikih mjesta) knez Pavle smjenjuje Bogoljuba Jevtia i postavlja Milana Stojadinovia na elo vlade nova reimska stranka - Jugoslavenska radikalna zajednica ( JRZ ili Jereza) Radikali + SLS + JMO poinje pribliavanje Njemakoj i Italiji obiljeja reima: gospodarsko iscrpljivanje + neujednaeni porezi + diskriminatorska kadrovska politika pojaana emigracija a) ekonomska - u prekomorske zemlje (npr. 1926. Hrvatska bratska zajednica) b) politika - u europske zemlje (pripadnici KPJ, HSS, ustae) tzv. pitanje konkordata - odnos Katolike crkve i drave (izbor biskupa, granice biskupija, gosp. status Crkve...); sve vjerske zajednice imale sreen odnos s dravom osim katolike 1935. konkordat je potpisan - Skuptina ga trebala ratificirati tek 1937. ( Srp.pravosl.crkva organizirala demonstracije - tzv. krvava litija- ratifikacija odgoena) 1937. pokuaji pregovora V.Maeka i M.Stojadinovia - propali zbog: a) trg.i polit. ugovora s Italijom - omoguen povratak ustaa - vlada se nada da e preoteti glasove od HSS-a b) pribliavanje reima Njemakoj 1938. izbori - javni, teror, izborna geometrija (ipak se primjeuje slabljenje reimskih stranaka) M. Stojadinovi dao ostavku - dolazi Dragia Cvetkovi (po. 1939.) (njime knez Pavle moe manipulirati) - poetak pregovora s V.Maekom motivi za pregovore: a) srediti odnose s hrvatskom opozicijom zbog vanjskopolit. situacije b) V.Maek eli iskoristiti dobre izborne rezultate 26.VIII.1939. sporazum Cvetkovi - Maek (Bled, Slovenija) i stvaranje Banovine Hrvatske pregovori - dugotrajni, naporni (zbog razgranienja, nadlenosti, izbora...) vlada ima namjeru preurediti cijelu dravu pa je tako nastojala i urediti granice 1) formirana je zajednika vlada (6 SDK-ovaca) 2) Savska + Primorska banovina - kotarevi id, Ilok, Dubrovnik, Brko, Gradaac, Travnik, Fojnica, Derventa 3) osigurati vjersku i nacionalnu ravnopravnost 4) autonomni poslovi - umarstvo, trgovina, poljoprivreda, industrija, zdravstvo, prosvjeta, sudstvo, unutarnji poslovi 5) zajedniki poslovi - vojska, andarmerija, promet, vanjska trgovina 6) vlast u banovini vri - ban (izvrna) Ivan ubai (bana imenuje kralj) Sabor (zakonodavna) - nije se nikada sastao; zakone treba potpisati kralj banska vlada problemi: Sporazum je trebala prihvatiti Narodna skuptina - nije (Pavle raspustio) nisu raspisani izbori za Sabor + pravne tekoe oko prenoenja kompetencija kadrovske tekoe (zbog sustavnog ugnjetavanja nema dovoljno obrazovanih hrv. kadrova) nije konstituiran Ustavni sud + loe gospodarsko stanje stvaranje Banovine trebalo je biti poetak preureenja drave - javilo se pitanje je li prvo izbori, pa preureenje ili obratno + II. svjetski rat samo to nije poeo protivnici: radikali u Srbiji - smatra da su Hrvati dobili previe hrvatski emigranti (ustae) - smatra da su Hrvati dobili premalo KPJ - ele centraliziranu dravu

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

21. Banovina Hrvatska

IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)

22. Znanost i kultura u meuratnom razdoblju (1918. 1939.)

PRIRODNE ZNANOSTI fizika + fisija fuzija (cijep. i spaj. jezgre atoma uz oslob. energije)

medicina Alexander Fleming 1928. penicilin antibiotik

kemija sintetiki materijali

HRVATSKA Lavoslav Ruika 1939. Nobel za kemiju Andrija Mohorovii (seizmologija)

DRUTVENE ZNANOSTI arheologija (Kreta, Ju.Amerika, Indija, Lascaux) antropologija + filozofija + psihologija + sociologija TEHNIKA radari (1935.) + zrakoplovstvo Charles Lindbergh 1927. New York-Pariz + radio i TV SAD 1920. radio stanica SAD 1929. TV postaja HRVATSKA Zagreb 1926.

UMJETNOST brzi ritam ivota + politike teorije = odbacivanje ustaljenih vrijednosti kritika postojeeg knjievnost egzistencijalizam, nadrealizam, dadaizam (G.Bernard Shaw,, Jean-Paul Sartre,Andre Breton) lik.umjetnost nadrealizam, ekspresionizam (Salvador Dali, P. Mondrian, Henry Moore) arhitektura funkcionalizam moderna arhitektura glazba npr. jazz, ekspresionizam (George Gershwin, Carl Orff) sedma umjetnost - od 1927. zvuni film (Pjeva jazza) 1928. animirani film (Steam boat) 1930-ih C.Chaplin (Veliki diktator, Moderna vremena)

hrvatska moderna ( V.Nazor, M. Begovi,

A.G.Mato, Ivo Vojnovi) + M.Krlea

moderno slikarstvo (M.Kraljevi,M. Raki, V.Beci,)

+ kipar Ivan Metrovi grupa Zemlja (1929) arhitekt Drago Ibler + slikar Krsto Hegedui + naiva glazba Jakov Gotovac Ero s onoga svijeta Ivo Tijardovi Mala Floramy

SPORT obnovljene OI (od 1924. i Zimske OI - Chamonix) 1936. OI u Berlinu DRUTVENI IVOT od XIX.st. sufraetkinje (sufrage = pravo glasa) 1893. Novi Zeland Australija (1902.) Finska(1906.) SSSR(1917.) VB(1918.)
IV. Hrvatska i svijet izmeu dva svjetska rata (1919.-1938.)