2007-04-04 http://www.necenzurirano.com/index.php?

option=com_content&task=view&id=179&Itemid=1 Tranzicijska prijevara: Projekt kadrovskog kontinuiteta komunistike elite Apr 04, 2007 at 03:00 PM Savez komunista Hrvatske je, projektirajui drutvenu i politiku tranziciju (ono to je Ivica Raan nazvao demokratskim promjenama), jo potkraj 70-ih godina dvadesetoga stoljea poeo kadrovsko restrukturiranje i repozicioniranje, kako unutar sustava dravne birokracije, tako i unutar samog partijskog aparata, na svim razinama. Pozicioniranje partijskih kadrova u sustavu, vrh Saveza komunista smatrao je jednom od najvanijih zadaa i pretpostavka nastavka tranzicijskog projekta. Projekt disperzije kadrova Ve 1979. godine Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije zapoeo je internu selekciju kadrova i osoba koje trebaju izraditi jedan od najtajnijih partijskih dokumenata ikada: Projekt disperzije partijskih kadrova i kadrovskog kontinuiteta. Glavna dijagonala toga projekta bilo je osmiljavanje tehnologije i mehanizama zadravanja pozicija moi u sustavu i nakon to se promijene drutveno politiki uvjeti u zemlji. Drugim rijeima, trebalo je izraditi partijski kadrovski inenjering koji bi omoguio kadrovski kontinuitet SK i nakon politikih promjena i mogueg odlaska s vlasti Saveza komunista. Na taj bi nain Savez komunista unutar dravnog aparata stvorio samostalne centre moi i zadrao utjecaj preko doslovno usporednog sustava vlasti kojeg ine partijski kadrovi. Koordinator ura Kneevi Te iste, 1979. godine, za koordinatora izrade Projekta disperzije kadrova i kadrovskog kontinuiteta izabran je tadanji profesor vie kole organizacije rada u Novom Sadu, dr. ura Kneevi. Kneevi je tada bio provjereni, profesionalni, partijski kadar i funkcioner SKJ. Kao politiki profesionalac bio je predsjednik Sreskog komiteta Narodne omladine u Vrcu, sekretar Opinskog komiteta SK u Planditu, predsjednik Sreskog odbora SSRN u Panevu, rukovoditelj aalitiko informativne slube u Pokrajinskom komitetu SK Vojvodine, lan Izvrnog odbora Pokrajinske konferencije SSRN Vojvodine. Godine 1974. magistrirao je na Fakultetu politikih nauka u Beogradu sa temom Politiki profesionalizam u SKJ. Radna skupina projekta ura Kneevi je, po preuzimanju ovog zaduenja, organizirao malu radnu skupinu koja je za Centralni komitet SKJ trebala raditi na ovom projektu: Duan Alimpi (Pokrajinski komitet SK Vojvodine), dr. Rado Smiljkovi, dr. Sava ivanov, dr. Bala padijer, dr. Vukain Pavlovi i dr. Stojan Tomi. Temeljni tranzicijski dokument Tako je zapoeo tajni komunistiki projekt naslovljen Kadrovska politika u Savezu komunista Jugoslavije. Taj e projekt biti jedan od glavnih tajnih dokumenata za pripremu prijelomnog 12. kongresa SKJ, od 26. do 29. lipnja 1982. Smjernice dane u ovom dokumentu Partije predstavljale su jedan od temeljnih dokumenata politike i ekonomske tranzicije od 1982. do 1990. godine, sa dugoronim posljedicama njegove primjene i nakon tzv. demokratskih promjena od 1990. do 2007. godine. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-05 Tranzicijska prijevara (2): Definicija kadrovske politike SKJ Apr 05, 2007 at 12:29 PM Kadrovska politika u Savezu komunista Jugoslavije je organizirana djelatnost koja podrazumijeva osposobljavanje, rasporeivanje i stvaranje uvjeta za aktivnost pojedinaca ili grupe lica, izabranih ili na radna mjesta rasporeenih, na osnovu odreenih principa i kriterija i u cilju obavljanja politikih ili strunih funkcija i poslova prema programsko politikim, statutarnim i konkretnim potrebama, opisuje Kneevi definiciju kadrovske politike SKJ u svojem projektu i nastavlja: U tom smislu ona (kadrovska politika SK, op. a.) obuhvaa: lica, organe, organizacije i slube koje je konceptiraju, realiziaju i struno prate; principe i kriterije izbora ljudi i organa; determinante koje utjeu na njen razvoj, kao i funkcije koje vri u snaenju SKJ. Rasporeivanje provjerenih kadrova Kako i sam Kneevi navodi u svojem tekstu, cilj ovoga projekta je rasporeivanje provjerenih partijskih kadrova na odreene pozicije u sustavu na kojima e se zadrati i ukoliko Savez komunista izgubi formalne politike pozicije u vlasti. Detaljna naela i kriteriji disperzije kadrova Razvidno je i da su Kneevi i lanovi njegova tima izradili i detaljna naela i kriterije odabira i rasporeivanja kadrova. Tek ovim dokumentom kadrovska politika i slube zaduene za njezinu provedbu preuzimaju jednu od najodgovornijih uloga u tranzicijskoj strategiji Saveza komunista. Cilj je: preko partijskih kadrova zadrati pozicije moi i nakon politikih promjena, odnosno nakon to tijekom demokratske tranzicije Savez komunista formalno, na izborima, izgubi vladajuu poziciju u dravi. Komisija za Popis zatienih kadrova U tom smislu opisuju se i karakteristike kadrovske politike: Kadrovska politika ima svoje protagoniste, normativna akta, zadatke i dogovornosti, iborni postupak, razvojnost i adaptivnost u konkretnim drutvenim uvjetima. Kao protagoniste svoje kadrovske politike Savez komunista izabrao je posebnu komisiju unutar Centralnog komiteta, ija je osnovna zadaa bila izraditi Popis zatienih kadrova, kao osnovni kadrovski dokument koji operativno razrauje karovsku strategiju Kneevia i njegove grupe. Kao osnovni normativni akt kadrovske politike usvojen je ve citirani partijski dokument, a jedan od najvanijih zadataka bila je kadrovska prilagodljivost novim drutveno politikim uvjetima. Tajni proces tranzicije komunistike elite unutar sebe same Ovakvo projektiranje kadrovske politike Saveza komunista dogaa se usporedno sa projektiranjem politike i ekonomske tranzicije, ime je Savez komunista izgradio takav sustav koji je komunistikoj eliti omoguio zadravanja pozicija moi i nakon promjena vlasti 1990. godine. drugim rijeima, umjesto demokratske tranzicije i pada sustava diktature SKH, u Hrvatskoj se odvijao tajni proces tranzicije komunistike elite unutar sebe same. Tako je do sada politika komunistika elita preuzela pozicije ekonomske i financijske moi (z pomo tranzicijskog projekta samoupravljanja), dok je poziciju politike moi prepustila fiktivnoj licitaciji javnosti, koju su nazvali prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj. Nastavlja se ... Domagoj Margeti 2007-04-05 Tranzicijska prijevara (3): Redefiniranje centara moi Apr 05, 2007 at 01:43 PM

Savez komunista treba utvrivati globalnu politiku i pravovremeno davati odgovore na sva bitna pitanja naeg daljnjeg razvoja, zauzimati jasne i jedinstvene stavove o problemima drutveno ekonomskog i politikog razvoja i dosljedno se boriti za njihovo uspjeno rjeavanje u praksi. Istovremeno, njegova pozicija se ne moe ostvarivati ukoliko se ne ukljui vrlo konkretno u razmatranje i izjanjavanje o tekuim pitanjima drutvene prakse organa i organizacija gdje e i njegovi delegati neosredno sudjelovati. Transfer moi na ekonomske i financijske centre Iz ovog se partijskog dokumenta jasno vidi kako je vrh Saveza komunista bio svjestan kako prije ili kasnije mora napustiti poziciju politike vlasti, ali njima je ionako bilo bitnije zadrati svarne pozicije moi. Zato su neposredno prije, tijekom i nakon 12. kongresa SKJ pristupili restrukturiranju i reorganizaciji, redefiniranju centara moi u partiji i dravi. Time su, zapravo, izvrili transfer moi na ekonomske i financijske centre. U provedbi tog tranzicijskog modela unutar same partije, krije se i pavi razlog kasnijeg raskola unutar SKJ, tijekom i nakon izvarednog 14. kongresa SKJ u Beogradu, 1990. godine. Raan i Miloevi u glavnim ulogama Name, u tranzicijskim procesima, kljune uloge preuzimaju upravi Ivica Raan i Slobodan Miloevi, kako u svojim republikim savezima komunista, tako i u sredinjem SKJ. I Raan i Miloevi spadaju u tehnokratske grupacije unutar SKJ i najvanije im je preusmjeravanje na financijske i ekonomske centre moi, te preuzimanje tih novostrukturiranih pozicija. To su ujedno i pravi motivi njihova kasnijeg razlaza na 14. kongresu SKJ. Komunistika oligarhija Ono to je za provedbu kadrovske politike Centralni komitet saveza komunista Jugoslavije (i centralni komiteti republikih partija) smatrao bitnim jest kadrovska baza kojom Savez komunista raspolae u tranzicijskim procesima. U isto vrijeme broj lanova SKJ do danas je ostao svojevrsnom tajnom. Bio je to tajni partijski podatak. Te su injenice, meutim, vane kako bi razumjeli i stekli uvid u irinu i rasprostranjenost kadrovske mree Saveza komunista, koju slobodno moemo nazvati komunistikom oligarhijom. Ti su ljudi i danas rasporeeni na pozicijama u dravnom aparatu, financijskom i ekonomskom sustavu, vojsci, policiji i obavjetajnim slubama. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-06 Tranzicijska prijevara (4): Promjena partijskih organizacijskih oblika Apr 05, 2007 at 03:16 PM Tajni partijski kadrovski projekt donosi detaljne podatke o kretanju brojnosti lanstva Saveza komunista, koji jasno ukazuju i na mogunost iroke rasprostranjenosti tih kadrova i danas u sustavu.

Kretanje broja lanova SKJ U periodu 1945.-1952. porast je karakteristian jer je povezan sa dva krupna politika dogaaja: Rezolucijom Informbiroa i uvoenjem radnikog samoupravljanja. Godine 1948. kao znak podrke otporu naroda i Partije staljinistikom napadu, u Partiju je primljeno 215 987 lanova to je najvei priliv oji i do danas nije premaen. U periodu uvoenja radnikog samoupravljanja broj lanova Partije raste sa 482 938 na 772 920. U razdoblju od 1935.-1955. godine, poslije estog kongresa, a u vrijeme ekonomskih tekoa, 3

rasformiranja seljakih radnih zadruga i sprovoenja drugih mjera, prvi put poslije rata dolazi do opadanja lanstva SKJ sa 772 420 na 624 806. Zatim dolazi rast i SKJ u 1960. godini premauje milijun lanova. U daljnjoj ujednaenosti izuzetak je 1968. godina (ehoslovaki dogaaji i studentska aktivnost nakon Smjernica CK SKJ) kada je postignut najvei prijem poslije 1948. godine 175 296 novih lanova. Prodor nacionalizma, liberalizma i tehnokratizma donosi pad lanstva na nivo 1960. godine, da bi se novim kursom Saveza komunista posljednjih godina ukupan broj osjetno poveao. Oigledno je da mobilnost Saveza komunista i njegova politika akcija na rjeavanju sloenih drutvenih problema stimulativno utjee na porast interesiranja za prijem u njegove redove. Prilagodba organizacijskih oblika Popratni proces projekta disperzije kadrova bio je proces promjene i prilagoavanja partijskih organizacijskih oblika novim, tranzicijskim uvjetima. Naime, ve prije 12. kongresa SKJ, partija je uputila uski krug svojih elnika na potrebu promjene organizacijskih oblika, koji bi u promijenjenim drutveno politikim uvjetima prividno funkcionirali ako nepartijske organizacije. Upravo preko tih organzacijskih oblika komunistika je elita uspjela do danas zadrati pozicije drutvenog utjecaja preko institucija civilnog drutva. Mnoge su graanske udruge i javne institucije nastale upravo slijedom projekta Saveza komunista o promjeni i prilagoavanju partijskih orgaizacijskih oblika. Pravni slijed civilnog drutva u Hrvatskoj ak niti danas sedamnaest godina nakon pada komunizma mnoge od tih udruga i organizacija u svojim dokumentima priznaju kako su formalno pravne slijednice raznih organizacijskih oblika Saveza komunista ili Socijalistikog saveza. U svakoj politikoj partiji su oblici organiziranja njezin konstitutivni element, odnosno vezivno tkivo izmeu programa i akcije, teorije i prakse, ciljeva i praktino politike aktivnosti. Sa veom politikom ulogom organizacije iri se lepeza njene organizacione strukture. Kako uloga partije nje jednom zauvijek data tako ni oblici ne mogu ostati neizmijenjeni, navodi Kneevi u svojem projektu. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-06 Tranzicijska prijevara (5): Stvaranje novih organizacijskih oblika SK Apr 05, 2007 at 03:43 PM Vidljivo je kako je i sam vrh Saveza komunista bio uvjeren da partijski oblici ne mogu ostati nepromijenjeni, ve se trebaju transformirati u nove organizacijske oblike kako bi osvarili postavljene zadae. Pri tomu je vano naglasiti da i Kneeviev dokument, poput mnogih drugih dokumenata, jasno daje do znanja da glavni zadatak Saveza komunista nije ostati na vlasti pod svaku cijenu, pod organizacijskom formom SKJ. Upravo suprotno, Savez komunista odluio je disperzirati utjecaj na razliite organizacijske oblike kako bi osigurao opstanak i ostanak na vlasti komunistike oligarhije pod oblikom prividno demokratskih organizacija i institucija. Demokratska tranzicija Stvarajui raznovrsne organizacijske oblike Savez komunista je, zapravo, zapoeo proces kojeg dananje parlamentarne stranke u Hrvatskoj nazivaju demokratskom tranzicijom. 4

Osamdesetih godina dvadesetoga stoljea stvorene su takve organizacijske strukture Saveza komunsta Hrvatske, koje su potkraj 80-ih i poetkom 90-ih godina dvadesetoga stoljea zapoele svoju novu organizacijsku transformaciju u quasi demokratske oblike organiziranja, promijenivi organizacijske oblike u novoorganizirane i novoregistrirane udruge graana, sindikate, strukovne organizacije, politike stranke. Kadrovska tranzicija Svi ti novonastali organizacijski oblici imali su, i danas imaju, jednu zajedniku karakteristiku i konstantu: zadravanje bivih kadrova SK na novim pozicijama, to je komunistikoj eliti omoguilo kadrovsku tranziciju i nevjerojatnu transformaciju. Taj proces nazivamo kadrovskim kontinuitetom komunistike elite u Hrvatskoj. Potrebu prilagodljivosti partijskih organizacijskih oblika predvidio je i projektirao tajni projekt CK SKJ. Promjene u uvjetima politike aktivnosti, u ciljevima i okolnostima koji za partiju nastaju u njenoj borbi za ostvarenje interesa radnike klase, trae gipkost organizacije i njenu velku adaptivnu sposobnost. Prema razliitim uvjetima stvaran je razliit tip partije i njoj odgovarajui model rganiziranja. To nije uvijek istovremeni proces, a to potvruje da je izgraivanje i primjena organizacijskih oblika u sutini idejno politiko pitanje. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-06 Tranzicijska prijevara (6): Prilagoavanje organizacijskih oblika tranzicijskim ciljevima Apr 06, 2007 at 07:52 AM Kao jednu od osnovih karakteristika Saveza komunista u promjenjivim politikim uvjetima projekt navodi gipkost i veliku adaptivnu sposobnost organizacije. Prilagoavanje modela organiziranja za Savez komunista nije nikakva inovacija. Tu karakteristiku partija je, zapravo, u kontinuitetu sauvala jo od svojih prvi organizacijskih oblika. Takvi procesi transformacije i prilagodbe rganizacijskih oblika svakako otvaraju jedno vano i novo pitanje u analizi nastanka i organiziranja Saveza komunista. Organizacijska geneza Saveza komunista nedvojbeno dokazuje kako je Savez komunista orgaiziran i nastao, te djelovao kao zloinaka, odnosno (suvremenim rijenikom reeno) teroristika organizacija. Od takvih karakteristinih naina svojeg organiziranja i djelovanja nisu bjeali niti sami pripadnici komunistike elite i elnici Saveza komunista. Naprotiv, esto su i sami potvrivali tajni, zloinaki i teroristiki karakter svoje organizacije i svih njezinih organizacijskih oblika. U svim parlamentarnim strankama dobro su pozicionirani pripadnici komunistike elite Vano je da oblici budu u funkciji cilja; neokamenjeni, nedvojivi od drutvenog bia organizacije. Drugim rijeima, bez obzira kakvi formalno pravno bili organizacijski oblici Savea komunista, njihov se cilj i nain funkcioniranja nee promijeniti. Iskustvo u proteklih sedamnaest godina upravo to i dokazuje. Naime, bez obzira u kojim su se strankama nali disperzirani kadrovi SKH, bez obzira u kojim institucijama, oranizacijama i udrgama, nastavili su primjenjivati jednake metode rada kao u vrijeme vladavine SKH, to je jo gore, institucije u kojima se takvi kadrovi nalaze funkcioniraju po modelu nekadanjih komunistikih institucija. Danas ne postoji niti jedna parlamentarna stranka u ijem najuem vodstvu ne sjede pripadnici komunistike elite. To je i bio jedan od ciljeva kadrovskog tranzicijskog projekta u Savezu komunista. U tom dokumentu partijski 5

kadrovski strunjaci i priznaju kako se kroz razliite prilagoene organizacijske oblike ciljevi Saveza komunista mogu lake ostvarivati. Poznato je a oblike organiziranja treba funkcionalno i racionalno stvarati, kako bi se pomou njih ciljevi lake realizirali. Odravanje na pozicijama moi Novi organizacijski oblici, koje je projektirao Savez komunista, modelirani su upravo na nain kako bi zadovoljili izvravanje jednog od najvanijih tranzcijskih zadataka: odravanje komunistike elite na pozicijama moi nakon formalne uspostave viestranakog sustava. U svrhu postizanja tih ciljeva SKH je pozicionirao svoje kadrove na kljune pozicije u poduzeima, bankama, dravnim institucijama, organizacijama i udrugama, te kasnije u novonastalim politikim strankama, policiji, vojsci i obavjetajnim slubama. Nastavlja se ... Domagoj Margeti 2007-04-06 Tranzicijska prijevara (7): Stvaranje uvjeta za tihi transfer kadrova Apr 06, 2007 at 08:37 AM Potpuni sklad oblika i sadraja postie se ako se oblici modeliraju prema zadacima i potrebama organizacije. Utvrivanje sheme, broja i rasporeda organizacijskih modela, a da ne budu stereotipni, postaje indikator koliko se politika organizacija i njena praksa pomjera od iskljuive direktive do obiljeja inicijative. Stvaranje elastine strukture novih organizacijskih oblika Saveza komunista zapravo stvara institucionalnu infrastrukturu za infiltraciju partijskih kadrova. Tajni projekt CK SKJ to u cijelosti dokazuje. Organizacijska transformacija Saveza komunista Proirenje politiko radijusa organizacije i njenih foruma utjee na oblike organiziranja da postanu otvoreni, elastini, svrsishodni. Oblici se i ne stvaraju da bi se ispoljavalo jedino rukovodstvo, nego prije svega da se aktivira lanstvo. Organizacijska transformacija SK u multiorganizacijsku otvorenu strukturu bila je zapravo tehniki preduvjet za dugorono pozicioniranje komunstike oligarhije u sustavu. Prva faza toga projekta trajala je od 1979. do 1982. godine. Tijekom te tri godine stvoreni su formalni preduvjeti za politiku, organizacijsku i kadrovsku tranzciju unutar samoga Saveza komunista. U isto vrijeme selektirana je nova partijska elita iji su najpoznaiji predstavnici bili: Ivica Raan i Slobodan Miloevi. Tijekom priprema 12. konresa SKJ u tajnosti su formirane radne skupine koje su radile na pojedinim tranzicijskih projektima. Usporedno s tim stvarana je lista kadrova za izbor u tranzicijski mandat najviih upavnih tijela Saveza komunista. U tom tranzicijskom mandatu sainjena je kadrovska kombinacija starih (odlazeih) partijskih kadrova i novih (dolazeih) kadrova Saveza komunista. Bio je to partijski transfer moi. Jedini mandat novog Centralnog komiteta bila je izrada, razrada i provedba tranzicijskog projekta. Premjetanje kadrova Znaajan imbenik u organiziranju Saveza komunista i u odabiru odgovarajuih oblika rada bile su este teritorijalno politike promjene i reorganizacije, to je obino donosilo nove poslove i funkcije ili transformiranje dotadanjih; pomjeranje kadrova; ukidanje ili stvaranje nekih organa, foruma i oblika. I sami autori kadrovskog tranzicijskog projekta, u dokumentu podnesenom uskom krugu lanova CK SKJ, navode kako je jedna od najvanijih posljedica transformacije 6

organizacijskih oblika premjetanje kadrova u sustavu. U tu su svrhu u vrhu Saveza komunista odluili provesti i potrebne promjene statutarnih odredba Statuta SKJ i SKH. Kao kljuni cilj pojavila se potreba neformalnijeg funkcioniranja Saveza komunista, kako bi se omoguilo nastajanje najrazliitijih organizacijskih oblika, te tihi transfer kadrova na predviene pozicije. Formalizam je devijantna pojava metoda i oblika rada Saveza komunista koja nastaje u odreenim idejno politikim i organizacijskim uvjetima i povratno djeluje na njih. Inzistirajui na proceduri, postupku, i formi i instrumentima, formalizam doprinosi zanemarivanju sutine, sadraja i ciljeva. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-07 Tranzicijska prijevara (8): Izgradnja mree partijske tranzicijske moi Apr 06, 2007 at 02:11 PM Potpuno je razvidno kako je ovim projektom vie nego ikada prije Savez komunista odluio koristiti nezakonite i neformalne postupke i metode u postizanju ciljeva zacrtanih tranzicijskim projektom. U svojim projektima Savez komunista, zapavo, preporuuje izbjegavanje procedure, postupka, formalnosti, formi i instrumenata, jer e se na taj nain lake ostvariti partijski tranzicijski ciljevi. Ono to je jo vanije, takvom deformalizacijom najua partijska elita dobiva diskrecijski mandat upravljanja tranzicijskim procesima u cjelini. Druga faza projekta pozicioniranja komunistike oligarhije Delegitimira se Savez komunista kao organizacijska cjelina, dok aktivnu politiku legitimaciju preuzima uska komunistika elita. Moemo rei da je upravo na taj nain dugorono stabiliziana pozicija partijske oligarhije. Tako dolazimo do druge faze projekta pozicioniranja komunistike oligarhije u sustavu. Ta je faza trajala od 1982. godine do 1984. godine. U Centralnom komitetu SKJ tu fazu projeka predvodili su Vladimir Bakari, Jakov Blaevi, Nijaz Dizdarevi, Stane Dolanc, Duan Dragosavac, Petar Graanin, Milan Kuan, Jure Bili, Branko Mamula, Lazar Mojsov, Milka Planinc, Ivica Raan, Petar Stamboli, Mika piljak, Josip Vrhovec, Cvijetin Mijatovi, Branko Mikuli. Centralni komitet SKJ, iji su ovi bili lanovi, izabran 1982. godine, bio je ujedno tranzicijski Centralni komitet, ija je glavna zadaa bila stvoriti novu organizacijsku i kadrovsku arhitekturu Saveza komunista, kako bi kasnije mandat predali novoj partjskoj eliti. Ivica Raan je i tada, kao i 1990., bio osoba tranzicijskog kadrovskog kontinuiteta. Kadrovska politika Saveza komunista, koju je projektirao tadanji Centralni komitet, do danas je u kontinuitetu ostala na snazi i primjenjuje se u cijelosti. Kadrovi pozicionirani u sustavu od 1982. do 1990. godine zadrali su svoje pozicije i nakon tzv. demokratskih promjena 1990. godine. neki su se ak repozicionirali na vanije i utjecajnije pozicije, uglavnom u ekonomsko financijskom sustavu, ali i politikom i administrativnom aparatu. Zavrnica ove faze projekta bilo je Raanovo formiranje njegovog najueg tima i izrada tranzicijskog projekta za Hrvatsku do 2000. godine. Kasnija dogaanja i razvoj situacije u Republici Hrvatskoj dokazati e neprekinutu provedbu ovog partijskog projekta do danas. Proirenje kadrovske baze Saveza komunista Porast broja osnovnih organizacija veoma je znaajan za ukupno jaanje Saveza komunista. Vano je da se komunisti organiziraju svuda gdje ive i rade. Pozitivno je to 7

se organizacije stvaraju u osnovnim organizacijama udruenog rada, mjesnim zajednicama, na fakultetima. Posljednjih godina osjea se u tom smislu poboljanje. Jedan od zadataka Saveza komunista u vremenu od 1982. do 1984. godine bio je i proirenje kadrovske baze SK, kako bi mogli provesti predviene projekte. Kneeviev projekt, kao to navodim, u tu je svrhu predvidio irenje mree partijskih organizacija, osnivanje novih osnovnih organizacija Saveza komunista. U toj fazi projekta partijski je vrh otiao korak dalje u pozicioniranje partijskih kadrova u svakom poduzeu, instituciji, koli, fakultetu, mjesnoj zajednici. Taj je proces voen na nain da su u svim takvim organizacijama osnovali osnovne organizacije Saveza komunista i postavljali njihove sekretare. Bila je to izgradnja mree partijske tranzicijske moi, glemog, prikrivenog, partijskog kadrovskog aparata, koji je preivio i nakon formalno ravnog odumiranja partije. Taj je aparat osigurao kadrovski tranzicijski slijed komunistikoj oligarhiji i nakon to je formalno pravno Savez komunista napustio javnu scenu. Osim toga, SDP Ivice Raana i zakonski i programski je priznat kao pravni slijednik Saveza komunista, kao i mnoge druge organizacije, ustanove, institucije, fakulteti, udruge i politike stranke. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-07 Tranzicijska prijevara (9): Poetak izgradnje tehnomenaderske komunistike elite Apr 06, 2007 at 02:50 PM Meutim, ve u ranim fazama provedbe partijskog tranzicijskog projekta pojavile su se naznake buduih tehnokratskih struktura. Odnosno, dolazi do poetka izgradnje financijske elite, koju e potkraj osmadesetih godina dvadesetoga stoljea Raanova grupacija formirati kao stvarnu, novu komunistiku elitu, nazvanu tehnomenaderima. U tom je projektu s Raanom ve u tim zavrnim godinama komunizma sudjelovala i Vesna Pusi. Trougao tehnokratske moi Klasna antiradnika sutina tehnokratizma ispoljavana je u otuenosti velikog dijela drutvene akumulacije od neposrednih proizvoaa, to je doprinijelo jaanju upravljakih centara, naroito u prometu, bankarstvu, fondovima drutveno politikih zajednica, osiguranju, u stambenim poduzeima, i slino. Tehnokratija je kao tihi osvaja razvijala neke oblike prisvajanja tueg rada na osnovu privilegiranog, monopolskog poloaja u kojem glavnu rije ima trougao moi relativno osamostaljenih politikih, industrijskih i financijskih vrhuki koji vri preraspodjelu u financiranju investicija. Stvaranje samostalnih centara moi Jo vanija posljedica tih prvih faza tranzicijskog projekta, kao to ovdje i priznaje Kneevieva grupa jest formiranje potpuno neovisnih centara moi u bankama, financijskim fondovima, osiguravajuim poduzeima, te drugim komunistikim poduzeima. Ovaj tajni partijski dokument priznaje kako su u tajnosti stvoreni paralelni partijski centri moi, potpuno osamostaljeni u svojem djelovanju i interesima od formalnih centara moi: Saveza komunista i dravnog aparata. Ono to autori ovoga projekta nisu mogli znati jst injenica da je i iza izgradnje tih paralelnih centara moi stajala tadanja vrhuka Saveza komunista, odnosno najua partijska elita.

Mandat projektiranja budunosti Upravo e ova, relativno tajna financijska elita, ve 1984. godine preuzeti mandat od Raanove grupacije za izradu dugorone gospodarske strategije do 2000. godine. Drugim rijeima, mandat projektiranja budunosti tada su reuzeli upravo ti paralelni centri moi. Samoupravljanje se esto formaliziralo i postajalo paravan za djelovanje monopolistikih i neformalnih grupa. Tehnokratsko birokratsku uzurpaciju radnika klaa teko pobjeuje, ne samo zato to ima socijalistiku fasadu, nego i zato jer se raa u njenim redovima i institucijama. Tihi dravni udar komunistike elite Ono to se, zapravo, dogaalo bila je izgradnja neformalnog partijskog sistema, moemo rei otpornog na promjene, prilagodljivog, fleksibilnog, otvorenog i nedovrenog sustava. Izgradnja sustava neformalnih grupa predstavljala je, u svojoj biti tihi dravni udar partijske elite. Nastavlja se ... Domagoj Margeti 2007-04-07 Tranzicijska prijevara (10): Uloga financijskih centara moi Apr 07, 2007 at 01:36 AM Partijski je projekt ve tada predviao viestruku slojevitost neformalnih grupa. Na vrhu te piramide bili su monici. Slijede oni koji su oekivali potporu monika, kako bi ostvarili svoje ciljeve. Najiri je sloj bio, pak, sastavljen od onih lanova koji aktivno ili pasivno podupiru prve dvije grupacije. Upravo preko ovih lanova skupine monika provodile su svoje pritajene manipulacije i vrile pritisak, kako bi u formalnim tijelima postigli odluke i mjere koje su namjeravali provesti. U stvarnosti se radilo o usporednim mehanizmima vladanja i upravljanja sustavom, te ostvarivanju interesa partijske elite na neformalan nain. Dominantna uloga bankarske elite U tom je procesu bankarska financijska elita preuzela dominantnu ulogu, to i Kneeviev tajni projekt spominje, odnosno problematizira i smatra da bi to trebalo primijeniti. Nije meutim, imao informacije kako je bankarska elita u najuoj sprezi sa vrhom Saveza komunista. Dominantna uloga banaka, organa drutveno politikih zajednica i druigih imbenika izvan udruenog rada, ne samo da optereuje privredu, nego ometa udruivanje rada i sredstava i znaajniji utjecaj radnike klase na proirenu reprodukciju. Financijska oligarhija Upravo na tim osnovama nastaju financijski centri moi koji e preuzeti kljunu ulogu u Hrvatskoj od 1988. godine do danas. Iz dominantne uloge komunistikih banaka, poetkom 80-ih godina dvadesetoga stoljea, izrasla je mona financijska oligarhija koja danas predstavlja jedini pravi centar moi u Hrvatskoj. Pripadnici te grupacije su i svi hrvatski premijeri od 1990. godine do danas, bez iznimka. Oni su arhitekti hrvatske ekonomske tranzicije. Ta je elita izrasla iz viegodinje pljake koju je provodio najui vrh Saveza komunista. Iz partijskog kriminala izrastao je sustav financijske moi komunistike oligarhije. Izvlaenje novca preko bankarskog sustava zapoelo je jo 1976. godine, kao svojevrsna predtranzicijska faza partijskog reformskog projekta. 9

Jaanje bankarske elite Banke su 1976. godine, nakon plaenih rashoda ostvarile prihod od 13,8 milijarda tadanjih dinara, odnosno ak 49% vie nego 1975., dok je tada prihod cijele privrede povean za samo 18%. Od tih 13,8 milijarda, banke su svojim osnivaima rasporedile skromnih 1,8 milijarda ili oko 13 posto svojeg prihoda. Iste godine, poduzea su bankama, na osnovu kamata, uplatila ak 72,8 milijarda dinara. Iz ovih podataka moemo vidjeti nain i brzinu kojom je bankarska elita, povezana sa vrhom Saveza komunista, postajala financijski sve monija, a politiki neovisnija. Na kraju je to dovelo do njihove monopolistike, mone pozicije. Postali su jednostavno nedodirljivi i utjecajniji od bilo koje druge grupacije u dravi. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-07 Tranzicijska prijevara (11): Organizacijska i institucionalna mrea Apr 07, 2007 at 02:06 AM S druge strane, usporedno sa ovim procesima, Savez komunista je gradio mreu svojih organizacija i institucija. Kao jednu od najvanijih tranzicijskih osobina Saveza komunista, Kneeviev projekt naglaava vanost pravovremene organizacijske transformacije partije i svih njezinih organizacijskih oblika. Pravovremena transformacija U stvaranju i angairanju drutveno politikih organizacija Savez komunista ima dugogodinje iskustvo. Od nastajanja Narodnosolobodilakog fronta kao iroko koncipiranog okupljanja svih patriotskih snaga spremnih a borbu, nacionalno i socijalno osloboenje, pa do iroke lepeze politikih organizacija i udruenja graana u sadanjem samoupravnom politikom sistemu steeno je pozitivno iskustvo i saznanje o neophdnosti njhovog postojanja i vanosti pravovremene transformacije prema zahtjevima konkretne faze drutvenog razvoja. Uloga razliitih organizacijskih oblika SK Projekt kadrovske tranzicije ekskluzivno izraen 1979. godine za uski krug lanova CK SKJ detaljno razrauje i ulogu razliitih organizacijskih oblika pod kontrolom Saveza komunista, te istovremeno izvan svake dvojb, teze ovoga projekta dokazuju najuu povezanost Saveza komunista sa tim organizacijskim oblicima iako se u javnim dokumentima Savez komunista trudio dokazati kako su ti organizacijski oblici potpuno neovisni od same partije. S druge strane, u svojim tajnim i internim dokumentima Savez komunista uvjetuje djelovanje tih organizacija ulogom i djelovanjem Saveza komunista. Poloaj i uloga drutveno politikoh organizacija Poloaj i uloga drutveno politikih organizacija oduvijek su bili uvjetovani ulogom i svakodnevnim djelovanjem Saveza komnista. Zato se njihov odnos (a osobto SKJ i SSRNJ) uvijek svodio na osnovno pitanje: kako da se izradi sistem veza odnosa pa da se postigne aktivnost lanova Saveza komunista u tim organizacijama, a da one ne budu prema Savezu komunista u podreenoj, transmisijskoj, niti konkurentskoj poziciji. Osim toga, Savez komunista je koristio te organizacijske oblike esto kao paravan svojih akcija i projekata, lano prikazujui kako su nositelji odreenih aktivnosti organizacije koje nisu u vezi sa partijom. 10

Mada su u meuvremenu nastale naajne promjene, ovaj zahtjev za aktivnim radom komunista u drutveno politikim organizacijama ostaje trajno aktualan jer je provjereni i potvreni nain idejnog utjecaja i pokretanja irokog kruga ljudi u politiku akciju za rjeavanje raznih drutvenih pitanja. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-08 Dragi gospodine Safaric, Hvala Vam na svoj potpori koju ste mi pruzali, hvala sto ste bili uz mene u danima mojeg boravka u haaskom zatvoru. Kao sto vidite i to sam vrijeme iskoristio da napisem knjigu o komunistickoj traziciji u Hrvatskoj i o tomu kako je komunisticka elita ostala zapravo na pozicijama moci. Sada to u nastavcima objavljujem na mojem portalu, a nadam se da ce taj materijal jednog dana biti objavljen i kao tiskana knjiga. Mislim da ljudi tu istinu trebaju znati. Ovo je link na 12. nastavak "Tranzicije": http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=191&Itemid=1 I ja se nadam da se vidimo na Bleiburgu ove godine, mi cemo svakako ovdje nastaviti nasu inicijativu za lustraciju i krenuti u jos jacu akciju oko te inicijative. Sretan Vam Uskrs! Vidimo se. Domagoj

Tranzicijska prijevara (12): Institucionalna mrea tranzicije Apr 07, 2007 at 04:44 AM Mrea novonastalih drutveno politikih organizacija bila je svojevrsna dijagonala provedbenog dijela partijskog tranzicijskog projekta. Moemo to nazvati institucionalnom mreom tranzicije, koja je trebala stvoriti privid stvarnih drutvenih, politikih, ekonomskih, demokratskih promjena u partiji, drutvu i dravi. Kasniji povjerljivi dokumenti amerike CIA-e ukazuju na to da su amerike obavjetajne slube ne samo pratile ove procese u Savezu komunista, ve su preko svojih ljudi za vezu bili izravno ukljueni u ovaj partijski projekt. CIA dala potporu Novom kursu SKJ Vjerovali su kako tranzicija predvoena Savezom komunista moe osigurati stabilnost i opstanak bive SFRJ. Mogu, bez pretjerivanja, rei da je projekt Novog kursa SKJ nastao na temelju CIA-inih procjena i uz pomo amerikih obavjetajnih strunjaka koji su 80-ih godina dvadesetoga stoljea uspostavili razgranatu mreu svojih kotakata u samom vrhu CK SKJ i CK SKH. Na tragu CIA-inih obavjetajnih procjena i projekcija Savez komunista je projektirao drutveno politike promjene, te promjenu naina djelovanja svih svojih javnih i prikrivenih organizacijskih oblika. Novi kurs Novi kurs Saveza komunista, promjene u politikom sistemu i ovakva zamisao o ulozi drutveno politikih organizacija pokazuju da je u prvi plan razvijanja socijalistikog samoupravljanja izbio i ire zamiljen utjecaj subjektivnog faktora. Drutveno politike 11

organizacije (ukljuujui i Savez komunista) nale su se pred obvezom da svoj rad saobraze novim oklnostima nakon donoenja Ustava, Zakona o udruenom radu i konstituiranja skuptinskog sistema na delegatskom principu. Savez komunista se, bar u osnovnim crtama, izjasnio o tome kako treba izgledati i u kojim politikim i organizacijskim okvirima se treba vriti promjena djelovanja ovih organizacija, navodi Kneeviev dokument. Kljuna pozicija u provedbi tranzicijske kadrovske politike Slijedom toga drutveno politike organizacije, odnosno organizacijski oblici Saveza komunista, izvan same partije, preuzimaju i kljunu poziciju u kreiranju i provedbi tranzicijske kadrovske politike. Drutveno politikim organizacijama, a naroito Socijalistikom savezu kao njihovom frontu, povjereni su znaajni zadatci u organiziranju politike aktivnosti na konstituiranju i usmjeravanju delegatskog sistema, na ispunjenju ustavnih obveza u kadrovskoj politici, a oni su slijedei: da razmatra opa pitanja kadrovske politike i izgradnje kadrova; da utvruje zajednike programe drutvene aktivnosti i kriterije za izbor delegacija u osnovnim organizacijama udruenog rada, mjesnim i interesnim zajednicama, drutveno politikim zajednicama, drtveno politikim organizacijama i skuptinama drutveno politikih zajednica; da osigurava demokratsko predlaganje i utvrivanje kandidata za vrenje samoupravnih, javnih i drugih drutvenih funkcija; da prati i ocjenjuje rad samoupravnih organa i nositelja javnih funkcija, naroto u pogledu javnosti njihova rada i odgovornosti u radu. Ostvarivanje ovih obveza je preduvjet da kadrovska politika, u svim oblastima, postane stvar demokratsog odluivanja samih radnih ljudi. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-08 Tranzicijska prijevara (13): Socijalistiki savez koordinacija tranzicije Apr 07, 2007 at 02:24 PM U ime Saveza komunista i ostalih organizacijskih oblika provedbu kadrovske politike preuzeo je Socijalistiki savez, kao svojevrsna krovna organizacija svih organizcijskih oblika Saveza komunista. Ono to e kasnije biti zanimljivo jest injenica da su unutar tog istog Socijalistikog saveza nastale prve politike stranke kao novi organizacijski oblici 1989. i 1990. godine. Bile su to danas gotovo sve parlamentarne stranke: HDZ, HSP, HNS, HSS, SDP, HSLS. Sve te stranke tada su nastale kao novi organizacijski oblici Socijalistikog saveza, pod kontrolom Saveza komunista. Socijalistiki savez tada je posluio kao koordinacija tih stranaka, unutar koje su voeni i tajni razgovori o osiguravanju kadrovskog kontinuiteta. Ove injenice jasno ukazuju na to kako se tzv. demokratskim promjenama 1990. godine stvarno nita nije promijenilo. Instrumentalizirana tranzicija Komunistika oligarhija uspjela je, uz pomo navedenih stranaka, provesti takav model tranicije koji joj je omoguio opstanak na stvarnim pozicijama moi. Ovo se nikako nije dogodilo slajno. Svi predstavnici novonastalih stranaka bili su svjesni da je Socijalistiki savez zapravo organizacijski instrument Saveza komunista, to dokazuje i Kneeviev dokument. 12

Savezu komunista takoer predstoji iri razmah aktivnosti, preteno u dva vida: jedan je da njegovi lanovi budu ukljueni u rad drutveno politikih i samoupravnih organizacija, organa i institucija, a drugi je da Savez komunista, putem svoje delegacije u Socijalistikom savezu, drutveno politikim vijeima skuptina i u drutvenim savjetima ostvaruje svoj neposredni utjecaj. Eksponent tranzicijske politike Socijalistiki savez bio je najotvoreniji i najizloeniji eksponent tranzicijske politike i projekta Saveza komunista. Osim toga, predstavljao je ne samo koordinacju svih organizacijskih oblika partije, ve i kadrovsku bazu podataka kojom se Savez komunista sluio prema potrebi. Bio je to i prijelazni model drutvenog, organizacijskog, politikog i intelektualnog pluralizma i generator demokratizacijske strategije koju su osmislili u vrhu CK SKJ. Savez komunista je upravo Socijalistiki savez koristio kao laboratorij za vjebu provedbe svojeg tranzicijskog projekta. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-08 Tranzicijska prijevara (15): Najutjecajniji klan komunistike elite Apr 08, 2007 at 03:29 AM Bio je to jedan od najvanijih zaokreta u projektiranju partijskog kadrovskog kontinuiteta. Ubacivanjem nove generacije kadrova Saveza komunista u sustav, zapoela je izgradnja nove komunistike elite, koja e svoj puni uzlet na pozicijama moi doivjeti tek nakon 1990. godine. Projekt rotacije kadrova u biti je projekt kadrovske disperzije i repozicioniranja u sustavu. Poetkom provedbe ovoga projekta zapoelo je kadrovsko restrukturiranje Saveza komunista, te kadrovsko preslagivanje dravne administracije koju su nakon 1990. godine preuzeli novonastali organizacijski oblici. Naela kadrovske politike Promjenjivost drutvenih odnosa pred Savez komunista je postavilo zadatak relativno ubrzane kadrovske tranzicije, stoga se pojavom novih organizacijskih oblika prividno mijenjala ne samo uloga Saveza komunista u kadrovskoj politici, nego i sama naela provedbe kadrovske politike. irenje kadrovske baze Saveza komunista bio je, pritom, preduvjet uvrivanja steenih i stvaranja novih pozicija utjecaja i moi. Disperzija kadrova nije se mogla odvijati u uvjetima ogranienog broja ljudi ukljuenog u kadrovsku tranziciju Saveza komunista. irenje kadrovske baze bio je jedan od glavnih projekata Kneevieve kadrovske strategije, koju je Savez komunista usvojio 1979. godine i potvrdio 1982. godine. Nesumnjiva je zasluga Saveza komunista to je, mada ne jednako briljivo i ustrajno, razaivao naela kadrovske politike, te je nekad i vrlo bolno zasijecao u poziciju spostvene vlasti i monopola u ovoj sferi. Time je pokazivao da polazi od promijenjenih drutvenih odnosa, svoje drugaije uloge u cjelini, pa i u kadrovskoj politici. Znaajnu ulogu u demokratizaciji izbora, ueu veeg broja ljudi u izradi kriterija i dostupnosti politikih funkcija novim ljudima imali su principi javnosti, dekumulacije funkcija, nacionalne ravnopravnosti i parietne zastupljenosti itd. Iako je njihova primjena bila neujednaena, esto formalizirana, ne moe se osporiti da je dala i rezultate kako u injenici da je ve sam proces samoupravljanja traio irenje kruga politiki aktivnh ljudi, tako i injenicom da su SKJ i druge drutveno politike organizacije poveavale broj oblika organiziranja i 13

okupljanja aktivista, te je kadrovski potencijal, i pored svih otpora i slabosti, ipak rastao, osposobljavao se i sada olakao da se desetine hiljada ljudi ukljue u delegatski sastav, a takoer i u forume politikih organizacija. Moralno politika podobnost kadrova Danas, sa vremenskim odmakom od preko dvadeset godina mnogi utjecajni pojedinci koji su se tih godina nali u partijskoj kadrovskoj krialjci uvjeravaju nas kako tamo nisu bili iz uvjerenja. Stvari, meutim, nisu niti blizu toliko jednostavne koliko ih pojednostavljuju pripadnici nekadanje komunistike elite. Bez obzira na irenje kadrovske baze Savez komunista i njegove kadrovske slube najvie su pozornosti posveivali provjeri kadrova, njihovu praenju i ocjenjivanju. Nitko nije mogao sluajno i bez temeljite provjere postati pripadnik komunistike elite. O tom procesu provjere kadrova govori i tajni partijski projekt. Drugi vrlo znaajan kriterij kadrovske politike je moralno politiki lik biranih, a s tim u vezi izgraivanje vrijednosnog sistema i orijentacije u Savezu komunista, odnosno u drutvu. Drgim rijeima radi se o skupu zahtjeva koje sada nazivamo moralno politika podobnost. Miljenja smo da je za sadanju praktino politiku upotrebu kriterija moralno politike podobnosti urgentno da se u Savezu komunista, u drutvenim dogovorima o kadrovskoj politici i u svim drugim organima i institucijama preciznije razjasni to se pod tim podrazumijeva; kao i za koga utvruje podobnost, obveznost pismene formulacije i sve druge relevantne elemente takvog reguliranja da se izbjegnu nesporazumi, povreda ljudi i Statuta i poremeaj odnosa u organizacijama. Odnosi unutar lanstva SKJ Danas mnogi pripadnici komunistike elite ili skrivaju injenicu o svojem lanstvu u Savezu komunista ili pripadnost toj organizaciji opravdavaju objanjavajui kako lanstvo u partiji tada nije nita znailo. To je, meutim, potpuno lana slika, posebno kada se tako opravdavaju razni bivi dunosnici Saveza komunista ili srodnih organizacija. Istina je, ipak, poneto drugaija. Oni koji su zauzimali dunosnike pozicije u Savezu komunista proli su temeljiti program obuke i postupak izbora. Dolazimo i do pitanja: ima li razlike u nivou, specifinoj teni funkcije koja se povjerava profesionalcu od one namijenjene volonteru. Primenjivana je gotovo kao pravilo praksa da se u rukovodstvima vieg nivoa izvrni organi i inokosni funkcioneri biaju i rad obavljaju u profesionalnom statusu. Ako tome dodamo da je dosta dug takvo konstituiranje povezivano sa drugim drutvenim sektorima, organima vlasti i slino uoavamo koncentraciju ovlatenja u relativno uskom krugu i nesumnjivu superiornost tih funkcionera prema lanovima foruma i drugim aktivnostima. Tu su injenicu konstatirale i kritike analize SKJ poslije Pisma i 21. sjednice Predsjednitva SKJ. Klanovi unutar komunistike elite Kao to priznaje i ovaj partijski dokument tijekom tranzicije unutar samoga Saveza komunista dolo je do transfera moi prema uskoj komunistikoj eliti koja je preuzela voenje kasnijih tranzicijskih procesa. Stvorena je tako, unutar samoga Saveza komunista, mona tranzicijska elita koja je u razliitim oblicima i na razne naine svoju stvarnu mo i utjecaj zadrala do danas. Nedvojbeno je da su i unutar same te elite nastali moni klanovi predvoeni nekadanjim javnim ili tajnim komunistikim monicima. Podjela pozicija moi nakon 1990. godine kretala se upravo meu tim klanovima. Greguriev klan Jedan od najmonijih je svakako Greguriev klan. Franjo Greguri nadzirao je svaku Vladu u Hrvatskoj od 1990. do 2000. godine i u uskom krugu odanih pripadnika elite upravljao je drutvenim, politikim i ekonomskim procesima u zemlji. Greguriev je klan ojaao potkraj 14

1970-ih godina dvadesetoga stoljea, pod pokroviteljstvom partijske linije na ijem je elu bila nekadanja jugoslavenska savezna premijerka Milka Planinc. Najpoznatiji lanovi ovoga klana su: nikica Valenti, Mladen Vedri, Zlatko Matea, Ivan ermak, Jure Radi, Mate Grani, Hrvoje arini, Vesna kare Oolt, Franjo Lukovi, Davor tern Nenad Porges, Boo Prka, Borislav kegro, Branko Mika. Od 1990. godine do danas ova je grupa stvorila monu financijsku oligarhiju, bez ijeg se blagoslova u Hrvatskoj ne donose odluke. Njihova pozicija moi do danas je ostala nedodirljivom, a pretpostavlja se kako se radi o financijski najmonijoj i politiki najutjecajnijoj grupaciji. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-08 Tranzicijska prijevara (16): Mehanizmi kadrovske tranzicije Apr 08, 2007 at 01:21 PM Moda je upravo geneza nastajanja Gregurieva klana dobar primjer konanog rezultata projekta rotacije kadrova unutar Saveza komunista. Nastanak i djelovanje Gegurieve grupacije svakako pokazuje to je bio cilj rotacije kadrova i mehanizme uz pomo kojih su provjereni lanovi komunistike elite bili zbrinjavani u sustavu. I projekt Kneevia i njegove radne grupe ove mehanizme opisuje prilino detaljno. Na osnovu uloge koju je imao Savez komunista i prema stanju u sferi kadrovske politike, u njegovim forumima se dosta dugo ouvao profesionalni hermetizam i zadravanje pojedinaca i po nekoliko mandata na istim funkcijama. To je bio jedan od uzronika za negativne pojave u politikom ponaanju i odnosu prema radu. Takva praksa je poveavala rutinerstvo, samozadovoljstvo, izjednaavanje i funkcije. Bre su se mijenjale ope drutvene prilike i novi zahtjevi u djelovanju Saveza komunista, nego rukovodei sastav i njegovo osposobljavanje. Ako se sada analizira kako je Savez komunista gledao na stanje i izlaz iz njega, onda se moe rei da su upozorenja izricana znatno ranije nego to su poduzete praktine mjere. To govori da je postojao otpor promjenama, pokuaj odlaganja. Iako je, na primjer, na Osmom kongresu uoena opasnost od nekih tendencija, nama se ini znaajnim ukazati na zapaanja jednog ranijeg skupa Treeg plenuma CK SKJ, 1961. godine. Tada se konstatira da se u komitetima koncentriraju mnogi poslovi iz domena vlasti, jer su i njihovi nositelji istovremeno u najuem partijskom rukovodstvu to je odlukama Plenuma mijenjano, te su ukinuti sekretarijati u opinskom, dnosno nisu vie predstavniki u sreskim komitetima. Tom prilikom je, koliko nam je poznato, prvi put u nas spomenut princip rotacije i oekivanje da e u Savezu komunista i drugim organizacijama postati normalno da poslije izbornog perioda, na mjesto jednog broja lanova komteta koji odlaze na druge politike funkcije dolaze novi ljudi koji su u drutveno politikom radu isoljili svoje kvalitete i stekli ugled kod lanova SK i ostalih radnih ljudi. Bilo je rijei i o nagraivanju funkcionera i upuivanju po isteku mandata u struku. Osposobljavanje kadrova za drutveno politike promjene U ovom projektu kadrovski arhitekti Saveza komunista priznaju kako drutveno politike promjene u zemlji moraju slijediti i promjene unutar same partije. Drugim rijeima, kadrovska rotacija mora slijediti zacrtane ciljeve trazicijskog projeta Saveza komunista i osposobiti rukovodee kadrove unutar partije za promjene koje slijede. Jo je vanija injenica da Kneeviev projekt izravno priznaje kako je rotacija kadrova ouvaje partijskog kadrovskog kontinuiteta. Naime, kadrovi koji se rotiraju i odlaze sa svojih dotadanjih funkcija ne naputaju sustav. Naprotiv, oni i dalje ostaju dio partijske 15

kadrovske krialjke. Odlazei kadrovi zapravo se prerasporeuju na nove funkcije ili na pozicije unutar struke. To i jest pravi cilj disperzije kadrova u sustavu. Sistem rotacije i jest uinio na izmjeni ustaljenih struktura, pomjeranju nezamjenjivih, a prije svega na promjeni odnosa prema politikoj aktivnosti i vrenju funkcije. Zamka projekta rotacije kadrova Kao to je vidljivo iz ovog tajnog dokumenta u poetnim fazama tranzicije Savez komunista je uurbano provodio osvjeivanje kadrovske baze i strukture kako bi tijekom 80-ih godina dvadesetoga stoljea mogao disperzirati u sustavu to vei broj provjerenih i povjerljivih kadrova. Istovremeno nali su se u svojevrsnoj zamci vlastitog projekta. Naime, dosljedna primjena projekta rotacije s vremenom bi zahtijevala i rotaciju najue partijske elite, odnosno onih ljudi koji su osmislili, vodili i nadzirali tranzicijski projekt. To je, dakako, po njihovom miljenju trebalo sprijeiti, jer bi time bio ugroen sam cilj projekta; opstanak komunistike elite na pozicijama moi. Model zatvorene rotacije Stoga je Kneeviev projekt osmislio horizontalnu rotaciju kadrova u zatvorenom krugu kako bi vrhuki Saveza komunista omoguio zadravanje njihovih pozicija. Praksa je pokazala: postoji horizontalno promovianje rotacija u krugu. To je u jednoj sredini kruenje nekolicine funkcionera u mandatnim inervalima sa jedne na drugu funkciju, prema tome, zatvaranje od prorenja broja reflektanata. Ovaj je model zatvorene rotacije biva komunistika (kasnije tehnomenaderska) elita zadrala do danas. Unutar novonastalih organizacijskih oblika redovito dolazi do rotacije i izmjenjivanja kadrova. S druge strane na stvarnim pozicijama ekonomske i financijske moi od 1990. godine do danas u kontinuitetu se izmjenjuju isti ljudi, pripadnici financijske i politike elite. Njih svega osamstotinjak. Takav model, stvoren 1979. godine, osigurao je nastanak, stabilizaciju i uvrivanje pozicija postkomunistikoj oligarhiji u Hrvatskoj. Umjesto demokratskog modela usvojen je i provodi se komunistiki oligarhijski model politike vlasti i financijskih centara moi. Dokumenti Saveza komunista dokazuju kako je to projekt koji se u Hrvatskoj provodi zadnjih skoro trideset godina. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-08 Tranzicijska prijevara (17): Distribucija funkcija unutar komunistike elite Apr 08, 2007 at 02:01 PM Upravo tajni kadrovski projekt Saveza komunista detaljno opisuje i dokazuje kako se radi o dobro osmiljenom stvaranju tranzicijske kadrovske oligarhije. Prelazak sa niih na vie dunosti Sistemom rotacije ispoljeno je tendiranje funkcionera iz uih u ire drutveno politike zajednice. Znai da je vertikalno mobilnost bila razvijena skoro iskljuivo u jednom pravcu, tj. navie. Objanjenje za ovakvu tendenciju mogue je nai u prisutnom stanju i odnosima: manja sredina znai i manju izbirljivost, kako u pogledu prelaska na drugu dunost profesionalne, tako i onu strune prirode. Tome se mogu dodati i drugi motivi porodini, emotivni, a svakako i materijalno statusni. Iz raspoloivih podataka i politike prakse poznato je da su razliite pogodnosti na strani funkcija vieg nivoa. Iz tog razloga 16

se javljaju dvije tendencije po jednoj tenja funkcionara iz bazinih foruma da budu izabrani i prijeu u forum jaeg centra, a po drugoj tamo se prema njima ispoljava zatvorenost. Ventil selektiranja je stroi prema kadrovima iz baze, pa ipak je evidentna koncentracija kadrova, a naroito nerasporeenih funkcionara u republikama, pokrajinama i u Federaciji. Oni se regrutiraju dolaskom i zadravanjem, odnosno vrlo rijetkim vraanjem na nie dunosti. Pokretljivost kadrova Pokretljivost kadrova, zapravo je omoguilo izgadnju mone komunistike elite, koja i danas u Hrvatskoj nadzire politike procese, dravnu administraciju, vojsku, policiju, obavjetajne slube, kretanje kapitala, ali i najvie dravne institucije: Vladu, Sabor i Ured Predsjednika. U razmatranju aktualnih pitanja kadrovske politike, Predsjednitvo CK SKJ je na sjednici u rujnu 1975. godine istaknulo da osnovu te kadrovske politike ine, izmeu ostalih i demokratska izmjenjivost, rotacija i pokretljivost kadrova u skladu sa Ustavom i odgovarajuim drutvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima. Koncentracija moi u rukama CK SKJ Pojava koncentracije moi u rukama uskog kruga komunistike elite nikako nije sluajna posljedica partijskog tranzicijskog projekta. Prije moemo rei da je to bio jedan od ciljeva unutarnje tranzicije Saveza komunista. Taj vrh komunistike elite brojao je poetkom tranzicijskog procesa 128 osoba. Svi su oni tada bili lanovi CK SKJ. Meutim, u isto vrijeme zauzimali su vane pozicije politikog utjecaja u drugim organizacijskim oblicima i na razliitim politikim razinama. Od njih 128, 83 su bili istovremeno lanovi Saveznog odbora Socijalistikog saveza, 75 lanovi glavnih odbora Socijalistikog saveza, 78 su bili istovremeno i lanovi centralnih komiteta epublikih partija, 62 su bili savezni, a 23 republiki zastupnici u parlamentima. Bez tog uskog kruga ljudi nije se mogla donijeti niti jedna vana odluka u dravi. Takav obrazac djelovanja zadrali su do danas i u nepromijenjenom obliku djeluju u dananjoj Hrvatskoj. Bitno je da se distribucija funkcija vri tako da ne bude odvojena od drugih principa idejno politikog, organizacijskog i kadrovskog jaanja Saveza komunista. Neophodno je uiniti svaku funkciju dostupnom svakom lanu koji svojim radom i kvalitetama ispunjava kriterije kadrovske politike, a optereenje funkcijama svesti na mjeru realnosti i distribuiranja na to vie lica. Neka polazite u toj orijentaciji bude lanstvo, angairanost u osnovnoj organizaciji, sa zahvaanjem svih nivoa, funkcija i funkcionera. Vrlo je vano da se stvore uvjeti rada koji e odbaciti favoriziranje funkcije i funkcionera po vrsti organizacije ili posla; po nivou i nainu obavljanja; po atraktivnosti i korisnosti; po toleriranju zadravanja i kruenja; po irenju uvjerenja i ponaanju u duhu vanosti i nezamjenjivosti. Nastavlja se ... Domagoj Margeti 2007-04-09 Tranzicijska prijevara (18): Nova faza tranzicije nakon kadrovske stabilizacije Apr 08, 2007 at 02:29 PM z dokumenta Saveza komunista o projektiranju kadrovske politike vidimo kako je sam patijski vrh bio prisiljen jo prije 12. kongresa SKJ osmisliti projekt distribucije funkcija, kao novu komponentu cjelokupnog tranzicijskog projekta. Ovo, svakako, nije zanemarivi projekt. To je logian nastavak projekta disperzije kadrova, jer je upravo distribucija 17

funkcija bila jedna od pretpostavka kako bi Savez komunista uope mogao rasporediti svoje kadrove unutar sustava. Zavrna faza kadrovske tranzicije SK Morali su tono znati gdje e rasporediti i koju e osobu rasporediti na odreenu funkciju. Projektiranje distribucije funkcija moemo nazvati i zavrnom fazom same kadrovske tranzicije Saveza komunista. Jer pozicije na koje su kadrovi rasporeivani u procesu distribucije funkcija vie nisu bile podlone kadrovskoj rotaciji. Uloga ovog procesa bila je kadrovska stabilizacija, odnosno ono to danas nazivamo kadrovskim kontinuitetom. Projekt distribucije funkcija bio je, zapravo, zadnji mikroprojekt prije ulaska u novu fazu tranzicije koja je slijedila od 1984. do 1988. godine, a glavni cilj je bio izrada dugorone politiko ekonomske strategije do 2000. godine. Trea tranzicijska faza Bila je to trea tranzicijska faza. Taj projektni dio izrade dugorone strategije do 2000. godine vodili su: Ivica Raan, Mato Crkvenac, Zoran Jai, Zvonimir Baleti, eljko Rohatinski, Ante iin-ain, Pero Jurkovi, Gorazd Niki, Juraj Paen, Ivan Rusan, Borislav kegro, Stjean Zduni, Dragomir Vojni, Boidar Javorovi. Svi ti ljudi ostali su u kontinuitetu na razliitim pozicijama do danas. Izgradnja tehnomenaderske elite U isto vrijeme pokree se i projekt internog kolovanja lanstva i rukovoditelja Saveza komunista na svim razinama. Radilo se zapravo o pripremi za najvaniju etvrtu fazu tranzicije, odnosno izgradnju tehnomenaderske elite unutar same partije kao pripremi za preuzimanje pozicija moi u predstojeem viestranakom sustavu nakon 1990. godine. Briga koju je Savez komunista vodio o osposobljavanju proizlazila je iz dva osnovna razloga: jedna je stvarala socijalna struktura rukovodeeg korpusa i promjene osnovnih zanimanja profesionalnih politikih kadrova, a drugi razlog je neprekidno stimuliran sloenim zadacima organizacije i rukovodstva Saveza komunista u novim drutvenim uvjetima. U tom procesu socijalno obrazovna slika se znatno mijenja i vrlo je teko definirati njene osnovne karakteristike odvojeno od sve organiziranijeg sistema i politikog obrazovanja biranih. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-09 Tranzicijska prijevara (19): Komunistike kadrovske slube Apr 09, 2007 at 01:50 AM Sukladno tome mijenja se u sklopu distribucije funkcija i sama struktura rukovodeih kadrova u Savezu komunista. Prilikom rasporeivanja kadrova u sustavu vodi se rauna upravo o potrebama etvrte tranzicijske faze, te se biraju i postavljaju ljudi koji odgovaraju zahtjevu izgradnje novog oblika partijske elite tehnomenaderske elite. U tom su vremenu jasno definirani interesi vrha Saveza komunista prilikom projektiranja modela zavrne faze tranzicijskih promjena. Ti su insteresi odreeni kao: pozicije financijske moi, kontinuitet kadrova u dravnoj administraciji, kapital i kontrola nad kapitalom, imovina u nekretninama, protuzakonito utvrivanje pravnog slijeda nad imovinom SKJ, osiguravanje kadrovske rotacije, podjela i transfer politike moi, transfer kadrova u nove politike stranke, drutveno politika reorganizacija, promjena organizacijskih oblika partije, rekonceptualizacija sistema, reinstitucionalizacija, reprofilacija kadrova, sistemsko 18

redizajniranje, projektiranje novih odnosa, kontrolirana i ograniena demokratska tranzicija. Kadrovska politika ne moe biti improvizacija Svi ti ciljevi neizbjeno su se odraavali i uvjetovali su projektiranje kadrovske politike. Kadrovska politika u drutvu, odnosno u Savezu komunista predstavlja vrlo sloen i vaan posao: po broju lica koja su njome obuhvaena; organima i funkcionarima angairanim na njeoj razradi; po fazama kroz koje taj sloeni proces prolazi, a posebno po utjecaju koji ima na razvoj organizacije (drutva) i odnose meu ljudima. Za ravnomjerno i pravovremeno odvijanje svake faze aktivnosti, evidentiranja, kandidiranja, biranja, osposobljavanja, mandatnog angairanja, provjeravanja i ocjenjivanja, dugoronog planiranja, itd.; za dosljedno utvrivanje i primjenu njenih kriterija; za sinkronizaciju i koordinaciju brojnh aktera i za sve druge praktino politike aktivnosti koje uvjetuje ili stvara neophodni su odgovarajui politiki, organizacijski, materijalno tehniki, financijski i kadrovski uvjeti. U organizaciji koja ima milijunsko anstvo, stotine organa i tisue biranih lica; u drutvu koje razvija neposrednu socijalistiku demokraciju, samoupravljanje i delegatski sistem sa milijunima ljudi biraa i biranih kadrovska politika ne moe biti improvizacija, uzgredna djelatnost i povremena, kampanjska angairanost svih i u svemu to je ini politikom djelatnou izuzetne vanosti. Sustav komunistikih kadrovskih sluba Sam kadrovski projekt Saveza komunista dokazuje kako kod izbora kadrova i njihovog pozicioniranja u sustavu nije bilo sluajnosti ili imprvizacija. Postojao je izgraen sustav kadrovskog uvjetovanja, kao to to avodi Kneeviev dokument. Upravo iz tih razloga vrh Saveza komunista jo je 1975. godine, kao jedan od preduvjeta provedbe tranzicijskog projekta odluio organizirati specijalne kadrovske slube. Sustav tih kadrovskih sluba nutar partije bio je, zapravo, jedna od najelitnijih i najvanijih komunistikih obavjetajnih sluba. Bez njihovog miljenja, karakteristika i odobrenja niti jedan pojedinac se nije mogao provui kroz kadrovsku krialjku u sustav. Kada je dolo do preispitivanja iskustava i slabosti u sferi kadrovske politike, kritika zapaanja su upuivala organe Saveza komunista da se bolje organiziraju i kad je evidencija i struna sluba u pitanju. Predsjednitvo CK SKJ, donijelo je na svojoj sjednici 11. prosinca 1975. godine Odluku o uvoenju evidencije kadrova u Savezu komunista Jugoslavije. Njome su obuhvaeni svi kadrovi na izbornm funkcijama Saveza komunista i u radnim tijelima foruma i organa Saveza komunista na svim nivoima. Evidencija se vodi na osnovu Uptnika za kadrove SKJ, u kome je formulirano 75 pitanja, ostavljen odgovaajui prostor za biografiju i popis najvanijih drutveno politikih funkcija koje je lan SK, koji se vodi u evidenciji, ranije obavljao. Izvrni komitet Predsjednitva CK SKJ donio je Uputstvo o voenju evidencije kadrova u SK, praenju njihovog razvoja i kretanja (sjednice 3. i 16. oujka i 8. travnja 1976. godine) i Uputstvo za popunjavanje Upitnika za kadrove SKJ (studenog 1976. godine). tako su stvorene pretpostavke da se jednoobrazno, svestrano, aurno i dugorono obavlja ovaj posao koji moe ispraviti raniji odnos i olakati voenje kadrovske politike. Istovremeno, Predsjednitvo CK SKJ je nloilo da se formiraju radna tijela ili komisije pri svim rukovodstvima SK i da se utvrde njihovi zadaci u pomaganju izvrno politikim organima u voenju kadrovske politike, a da se u svim drutveno politikim zajednicama formiraju odgovarajue kadrovske slube.

19

Tito o ustrojavanju kadrovskih sluba Ovakvo formiranje kadrovskih sluba projektirano je 1976. godine jo pod nadzorom tadanjeg komunistikog diktatora Josipa Broza Tita. Tito: ... Vidite, od samog poetka loe smo startali. Kad bih danas zatraio da mi se negdje, recimo u nekoj opini ili republici, dade kadrovski list da vidim kako se netko od rukovodeih ljudi razvijao, pa i ne samo od rukovodeih, ne bih to mogao dobiti. Mi to nemamo, a morali bismo imati kartoteku za kadrove u itavoj zemlji i odozdo do gore. To moramo imati. Moramo pratiti kako se kadrovi razvijaju i ponaaju da bismo, danas sutra, kada zatreba, odmah znali gdje se netko moe nai, da je provjeren da je takav i takav (...) Ljude moramo pratiti u njihovom radu, moramo pratiti njihov rad i ivot da moemo sa sigurnou znati u svako doba tko je tko i kakav je. Bez toga nema i ne moe biti pravilne kadrovske politike. (Iz Titovog intervjua Dari Janekovi, Vjesnik, 2. veljae 1976. godine). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-09 Tranzicijska prijevara (20): Projektiranje zatienih kadrova Apr 09, 2007 at 02:43 AM Kako vidimo iz sadraja partijskog projekta detaljne evidencije partijskih kadrova vodile su se u Savezu komunista jo od prosinca 1975. godine. Kadrovske evidencije i popratni dosjei i podatci uvani su kao najstroe povjreljivi komunistiki dokumenti. Ta dokumentacija i danas skriva popis svih pripadnika komunistike oligarhije u Hrvatskoj. Ovog trenutka svi ti strogo povjerljivi dosjei SKH u posjedu su i pod kontrolom jedne jedine osobe: Ivice Raana. Popis zatienih kadrova Upravo na temelju ove tajne dokumentacije u svibnju 1990. godine, tijekom tajnih pregovora i dogovora Ivice Raana sa Josipom Manoliem i Stjepanom Mesiem o prijenosu vlasti astavljen je jedan od najvanijih dokumenata politike tranzicije u Hrvatskoj, koji je osigurao nastavak provedbe partijskog tranzicijskog projekta: Popis zatienih kadrova. To je ujedno bio i posljednji dokument koji je dugorono osigurao kadrovski kontinuitet bivoj komunistikoj eliti i njezin repozicioniranje tijekom politikim promjena. Zbog tih je dogovora bilo i presudno da prvi premjer Republike Hrvatske nakon tzv. demokratskih promjena bude upravo Stjepan Mesi, a njegov nasljednik Josip Manoli. Stabilnost partijskog kadrovskog kontinuiteta Na taj je nain osigurana stabilnost partijskog kadrovskog kontinuiteta. Osim toga, Mesi i Manoli preuzeli su kao slubeni program upravo Raanov projekt iz 1984. godine kojim je SKH projektirao dugoronu strategiju razvoja do 2000. godine. Neki od Raanovih ljudi koji su bili izravno ukljueni u partijski tranzicijski projekt anairani su kao ministri ili savjetnici u Mesievoj i kasnije Manolievoj Vladi. Primjerice: Stjepan Zduni, Draen Kalogjera, Zvonimir Baleti, Borislav kegro, Boidar Javorovi, Ante iin-ain, Pero Jurkovi. Zadae kadrovskih sluba Kneeviev projekt detaljno je razradio model rada kadrovske slube Saveza komunista, na temelju koje je nastala jedna od najveih kadrovskih kartoteka u bivoj SFRJ. 20

Mada je protekao relativno kratak vremenski period, evidentiranje kadrova (putem popunjavanja Upitnika) izvrava se na svim nivoima. Meutim, za kadrovske slube se kae da njihova organiziranost i djelovanje, esto ne odgovaraju namjeni. A kakvi su im zadci postavljeni ilustriramo tekstom Drutvenog dogovora o ostvarivanju kadrovske politike u SR Hrvatskoj, koji u lanu 34. navodi: Zadaci kadrovskih slubi jesu: da pripremaju prijedloge planova kadrova; da prate razvoj i usmjeravanje kadrova; da pripremaju i surauju u izradi i ostvarivanju prijedloga programa strunoga, drutveno ekonomskog i marksistikog obrazovanja; da prate i predlau odgovarajue mjere za poboljanje ivotnih i radnih uvjeta; da pripremaju analize, nune za donoenje odluka u kadrovskoj politici; da obavljaju i druge poslove u kadrovskoj politici u skladu s normativnim aktima. Mreno organizirana tranzicijska baza Iz ovog je dokumenta razvidno koliko je bio opseg kadrovskog tranzicijskog projekta Saveza komunista, kao i roka ovlatenja koja je odlukom partijskog vrha dobila kadrovska sluba u okviru cjelokupnog tranzicijskog projekta. Nakon samog CK SKH, kadrovska sluba bila je drugi po vanosti provedbeni organ projekta politiko ekonomske tranzicije Saveza komunista. Moemo rei da je kadrovska sluba bila mreno organizirana tranzicijska baza. Ocjena u Izvjetaju o radu SK Hrvatske i njegovih organa izmeu Sedmog i Osmog kongresa SKH o slubi mogla bi se prihvatiti kao priblino vaea za cijeli Savez komunista, a ona glasi: Na podruju planiranja, pripremanja, usmjeravanja, obrazovanja i evidencije kadrova i kadrovskih potreba, te praenja i vrednovanja rada i sklonosti, postignuti su poetni rezultati. Jo se uvijek vie govori o vanosti i potrebama tog zadatka nego to se poduzimaju konkretne i dugorone mjere. Kadrovska je politika u cjelini, a posebno ona koju vode rukovodstva drutveno politikih organizacija, vie orijentirana na razmjetaj postojeih kadrova a manje na njihovu izgradnju. Znaaj jedinstvene evidencije i strune slube u ostvarivanju kadrovske politike proizlazi iz obveza da se ovi poslovi planiraju, struno obrauju, aurno vode i olakaju rukovodstvu i organizacijama blagovremeno i svestrano sagledavanje stanja i poduzimanje politikih mjera na realiziranju kadrovske politike. U tom procesu sluba treba pomoi, ali ne i nametati se. Ona moe upozoriti, ali ne smije preuzeti kompetencije drugih. Za slubu takoer vrijede kriteriji kadrovske politike i odnosa u Savezu komunista i zato bi bilo vano da ona bude aparat, administracija organizacije, a ne politike. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-09 Tranzicijska prijevara (21): Izgradnja oligarhijskog modela vlasti Apr 09, 2007 at 03:44 AM Projektiranje kadrovske politike za Savez komunista predstavljalo je strateko pitanje u smislu uspjeha cjelokupnog tranzicijskog projekta. Razmjetaj, odnosno disperzija, kadrova u sustavu osiguravala je vodeu poziciju komunistike elite u svim fazama i 21

procesima tranzicije. Meutim, upravo ovi projekti dokazuju kako u Hrvatskoj bez obzira na formalnu demokratizaciju do danas nije dolo do stvarne demokratske tranzicije, a niti do prave promjene vlasti. Reinstalacija komunistike elite umjesto smjene vlasti Uspstavljen je kadrovski kontinuitet jedne te iste elite, a umjesto demokratskog, pluralistikog, politikog i ekonomskog procesa odrao se komunistiki model rotacije kadrova u zatvorenom krugu. Stvarnih demokratskih promjena, jednostavno, nije niti bilo. Nije stvorena nova hrvatska elita ve je dolo do reinstalacije, toboe refrmirane, komunistike elite. Instrument odrivosti komunistike elite Kako je kadrovska politika u Savezu komunista definirana kao strategijsko pitanje ostvarivanja njegove avangadne uloge, time je istaknuta vanost i sutina funkcije koju ona ima u tom procesu. Koliko vie korespondira programskim ciljevima i organizacisjkom ustrojstvu Saveza komunista, toliko vie doprinosi njegovom klasno idejnom snaenju. I sam autor partijskog kadrovskog tranzicijskog projekta predvidio je mogue zlouporabe u provedbi kadrovske politike Saveza komunista. Partijski elnici, s druge strane, Kneevieva upozorenja o moguim zloupotrebama pretvorili su u sastavni dio strategije kadrovske politike. Tako je kadrovska politika Saveza komunista postala instrument odrivosti mone komunistike elite. Sustav koji se poeo raspadati ta je elita iskoristila za stjecanje pozicija financijske moi, kao priuvne pozicije nakon to doe do politike tranzicije i prividnog prijenosa vlasti na nove organizacijske oblike. Opasnosti projektiranja kadrovske politike Kadrovska politika nije apstrakcija: ostvaruju je ljudi, ispoljavaju principi. U njenoj sloenosti to su ligamenti koji joj omoguuju koherentnost, ali i iznenaenje, neuhvatljivost. I kao to moe da izgubi korak sa organizacijom, tako moe i da se, pod utjecajem pojedinih organa ili organizacija otui, separira, pretvori u sredstvo grupakofrakcionakog obrauna i sluenja uim interesima pojedinaca i dijelova organizacije. (...) A da ne bi bila samotok, osamostaljena ili zloupotrebljena sila, neophodno je da Savez komunista izgradi demokratske mehanizme utjecaja lanstva, organizacija i rukovodstava (dakle organizacije u cjelini) na faze razrade i sve principe primjene kadrovske politike. Tranzicijski kameleon sindrom Na takav prividni prijenos mandata politike vlasti, u kadrovskom smislu, Savez komunista je pripremao i projekt ure Kneevia i njeove skupine. Jedan od ciljeva tog tajnog prjekta bio je i tranzicijsko prilagoaanje komunistikog vodstva novim uvjetima i drutvenom restrukturiranju u procesu tranzicije. Trebalo je, naime, omoguiti komnistiko eliti preuzimanje financijsko ekonomske moi u dravi, dok je u isto vrijeme politika mo samo formalno, mandatno prenesena na nove organizacijske oblike. Moemo to nazvati svojevrsnim tranzicijskim kameleon sindromom. Komunistika elita formalno odlazi s vlasti, ali istovremeno preuzima financijsko ekonomske poluge upravljanja dravom, stvarajui na taj nain paralelizam mo, izgradnjom pravog usporednog sustava vlasti i mehanizama moi i utjecaja u dravi. Vano je da se kadrovskom politikom djeluje na fizionomiju rukovodstva Saveza komunista i njegovo prilagoavanje samoupravnoj politikoj strukturi i injenici da on nije jedini imbenik u drutvenim odnosima. Demokratska inovacija kadrovske politike Tako, primjerice, dok HDZ preuzima poziciju politike vlasti 1990. godine, komunistika elita i njezini kadrovi preuzimaju nadzor nad cijelim financijsko ekonomskim sustavom 22

drave: bankama, velikim dravnim poduzeima i fondovima. Naravno, kljuni igrai u HDZ-u tada (Mesi, Manoli) bili su toga svjesni, te je takva preraspodjela moi bila sastavni dio tranzicijskih dogovora HDZ-a i SDP-a. Danas vidimo, ponovno, tu podudarnost globalne politike i ekonomske strategije tih dviju politikih stranaka, ali i njihovih satelita u Saboru. Jo u tajnom projektu iz 1979. godine ovakav adrovski model tranzicije elnici Saveza komunista nazvali su demokratskom inovacijom kadrovske politike. Umjesto izgradnje demokratskog drutva u Hrvatskoj se dogodila samo podjela moi unutar stare komunistike elite, i na tim temeljima izgradnja izrazito oligarhijskog politikog modela vlasti, centara odluivanja i stvarne politike i ekonomske moi. Demokratska procedure, pravo izbora, viestranaje i parlamentarna demokracija samo su dekorativna manifestacija tog kameleon sindorma hrvatske tranzicije. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-09 Tranzicijska prijevara (22): Unutarnje organizacijske transformacije SKJ Apr 09, 2007 at 04:50 AM Dokument Saveza komunista kojim se projektira kadrovska tranzicija najbolje dokazuje kako je cijelokupna kadrovska politika Saveza komunista (koja je do danas ostavila posljedice u Hrvatskoj) imala za jedini cilj osiguravanje pozicije komunistikoj eliti. U tome je taj projekt postigao potpuni uspjeh. Idejno i kadrovsko jaanje Saveza komunista elimo da naglasimo da e se ova funkcija kadrovske politike ostvarivanje vodee, idejno usmjeravajue uloge Saveza komunista potpunije vriti ukoliko se ima u vidu da nju ispunjavaju i oni zadaci (relacije, meuutjecaji) koje kadrovska politika preuzima kad su u pitanju demokratski centralizam, rad i uloga rukovodstava i djelovanje profesionalne strukture u Savezu komunista. Od toga kako se oni vladaju i koliko utjeu na konstalaciju snaga, na opredjeljenje za demokatski konstituiran ili birokratski deformiran odnos, ovisiti e i realni, politiki uinak kadrovske politike. Kadrovska politika i demokratski centralizam imaju znaajnu ulogu u organizacijskom, idejnom i kadrovskom jaanju Saveza komunista. U tom smislu se moe ostvariti i meusobni utjecaj, kako bi se izbjegla opasnost ponavljanja ranijih nepoeljnih skustava i posljedica. Operacionalizacija partijskog tranzicijskog projekta Kao razrada ovog projekta u Savezu komnista su nastali i mnogi drugi dokumenti koji su na razliitim razinama operacionalizirali partijski tranzicijski projekt i sluili kao izravna uputstva kadrovima Saveza komunista o ponaanju i djelovanju u novonastalim uvjetima. Bilo je i drugih dokumenata, drugaijeg naziva, ali sline sadrine i poruke, kao to su Nacrt teza o reorganizaciji SKJ, Smjernice, Akcijski program, Platforma, Osnovne teze i sl.. U takve dokumente svakako moemo ubrajati i naputke koje je CK SKH slao svojim organizacijama, razraujui upute o reorganizaciji i transformaciji partijskih organizacijskih oblika, te preraspodjeli kadrova u procesu organizacijske transformacije i reorganizacije Saveza komunista. 23

Politike organizacije se reorganiziraju, transformiraju prema potrebama razvoja drutva i njihovog mjesta i uloge u tom procesu. Epicentar politikog odluivanja pomjeren je prema bazi. Njemu odgovara nov nain konstituiranja organa. Afirmira se institucija delegiranja i vri bitno pomjeranje u poziciji politikog profesionalizma. Organizacijske promjene u SKJ Sastavni dio toga procesa, u sklopu priprema 12. kongresa SKJ, bile su i organizacijske promjene, odnosno reorganizacija i transformacija same strukture Saveza komunista. Kao pretostavka ovakvih promjena usvojen je novi, izmijenjeni Statut SKLJ, koji je elnitvu partije i komunistikoj eliti dao zeleno svjetlo za provedbu tranzicijskog projekta. Glavni cilj ovih organizacijskih promjena bio je osigurati odluujuu ulogu vrha Saveza komunista u predstojeim drutveno politikim procesima. Statut SK Jugoslavije, usvojen na Jedanaestom kongresu vrlo precizno odreuje tko u Savezu komunista donosi politike odluke i stavove (lanovi, konferencije, kongresi) a politiko-izvrni organi donose odluke i preuzimaju mjere samo u okviru svoje funkcije na osnovu usvojene politike Saveza i stavova organa koji su ih izabrali. Time se razgraniavaju ovlatenja i onemoguava formiranje i djelovanje aktiva izvan okvira Statutom utvrene prakse. Staje obveza da se u Savezu komunista prije svega, a zatim u drugim organiacijama, prevaziu ranije metode i osigura regularan rad izabranih foruma i organa, a u tome i primjena kadrovske politike u izboru ljudi i rukovodstava SKJ. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-09 Tranzicijska prijevara (23): Neformalni tranzicijski centri moi Apr 09, 2007 at 05:33 AM Prema povjerljivim podatcima Saveza komunista u tranzicijskim procesima sudjelovalo je ak 282 tisua i 515 provjerenih pouzdanih lanova SKH. Drugim rijeima, to je toan broj pripadnika komunistike nomenklature koji su bili ukljueni u proces kadrovske tranzicije i osiguravanja kadrovskog kontinuiteta komunistike elite. Veliki dio tih ljudi i danas je na pozicijama u dravnom aparatu ili u ekonomsko financijskom sustavu. Mrea osnovnih organizacija SK Osim toga, u vrijeme poetka provedbe tranzicijskog projekta Savez komunista je imao organiziranu mreu od 47 210 osnovnih organizacija, od kojih je samo u ekonomskom sustavu bilo organizirano njih 20 726, u dravnoj administraciji 10 691, te primjerice na fakultetima i kolama 916 osnovnih organizacija. Bila je to iroko rasprostranjena i pozicionirana organizacijsko kadrovska tranzicijska mrea Saveza komunista. Spori proces transformacije SK Usprkos takvom irenju organizacijske mree komunistika elita smatrala je, neposredno prije odravanja 12. kongresa SKJ da proces transformcije Saveza komunista ide pre sporo, bojei se kako bi organizacijska transformacija mogla usporiti cijeli projekt tranzicije i zacrtane rokove za njegovu provedbu. ... Na drutveni ivot ... i demokratizaciju odnosa, imali su znaajan utjecaj i slijedei faktori:

24

Spor proces transformacije Saveza komunista. U njegovim organizacijama je ispoljavana politika imobilnost, formalizam, bavljenje sobom i organizacijskim shemama. lastvo je, u tim sredinama gubilo idejnu orijentaciju, povodilo se po lokalnim primjerima, dok je ivot u drutvu traio odgovore, usmjeravanje, reagiranje na nove okolnosti. U takvoj situaciji lako je bilo svako shvaanje i postupak pokriti samoupavnim ovlatenjima i partijskim stavovima. Djelovanjem SK izvan strukture vlasti gubila se i njegova privlanost za one pojedince i ocijalne kategorije koje su u nekadanjoj poziciji Saveza komunista vidjeli i vlastitu ansu da sudjeluju u diobi vlasti. Demokratizacija drutvenih i unutarpartijskih odnosa shvaena je od pojedinaca kao pravo i mogunost na slobodno djelovanje u ime SK, ali za ue, odnosno grupne i line interese. Transmisijska sredita za upravljanje reorganizacijskim procesima u SK Zbog prijetee opasnosti od neuspjeha ovakve organizacijske transformacije vrh Saveza komunista usposavio je neformalne centre moi kao transmisijska sredita iz kojih se upravljalo reorganizacijskim procesima unutar samoga Saveza komunista. Upravo preko tih neformalnih cenara moi Savez komunista je kontrolirao i one institucije i pozicije vlasti s kojih se formalno povukao. Akcione jezgre S druge strane, nia rukovodstva Saveza komunista organizirana su kao operativna sredita za provedbu tranzicijske strategije, koja su u vrhu Saveza komunista nazivali akcionim jezgrama. U vremenu nakon 12. kongresa SKJ pravo e te akcione jezgre preuzeti strateku ulogu u tranzicijskoj fazi stvaranja nove organizacijske i kadrovske arhitekture Saveza komunista. Kadrovska politika treba, u ovom smislu, da doprinese, stvaranju i ispoljavanju takve uloge rukovodstava Saveza komunista kojom e pruati odgovore na pitanja naeg vremena; kojom e znati i umjeti, da, u okviru svojih ovlatenja, odreuju strategiju i taktiku izgradnje socijalistikog samoupravljanja i da ostvaruju tome imanentnu ulogu, sadraj, metod i oblike organiziranja Saveza komunista. Rukovodstva Saveza komunista djeluju kao njegova akciona jezgra. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-10 Tranzicijska prijevara (24): Povlastice komunistike elite Apr 09, 2007 at 03:17 PM U to su vrijeme rukovodee strukture na vie razina u Savezu komunista brojale ak 13 tisua 464 osobe. Oni su tada predstavljali koordiniranu akcionu jezgru provedbe tranzicijskog projekta. Istovremeno je formirana koordinacijska mrea za poveanje akcijske sposobnosti Saveza komunista na provedbi tranzicijske strategije. U tu je mreu bilo ukljueno tisuu i pet stotina funkcionera Saveza komunista. Takve su promjene i reorganizacije osim poveanja operativne uinkovitosti imale za cilj dodatno i disperziju, odnosno premjetanje kadrova u sustavu. Broj potrebnih politikih profesionalaca Drugi razlog, esto navoen, odnosi se na uestale teritorijalno politike promjene i reorganizacije, to je obino donosilo kadrovska pomjeranja, nastajanja novih poslova i funkcija ili trasformiranje dotadanjih. 25

U provedbi kadrovske tranzicije u Savezu komunista Jugoslavije bilo je jednako vano uvoenje novih kadrova u sustav, kao i ouvanje i prerasporeivanje starih kadrova. O tomu povjerljivi Kneeviev projekt govori prilino detaljno. Nije mogue rei toan broj potrebnih politikih profesionalaca, jer on ovisi od cjelokupnog procesa podrutvljavanja politike. Javlja se, dakle, potreba i mogunost da se to racionalnije utvrdi vrsta i broj profesionalnih politikih funkcija u SKJ, odnosno u drutvu; da se u veoj mjeri kombinira vrenje funkcija na profesonalnoj i poluprofesionalnoj i amaterskoj (volonterskoj) osnovi; istovremeno neophodno je analizirati, odnosno primjenjivati sistem izmjenjivosti, podmlaivanja i rotiranja postojeih profesionalnih funkcionera kako bi se, i u okviru utvrenog broja, sprijeile mogue tendencije profesionalnog hermetizma. To je vano i sa stajalita ostvarivanja funkcija kadrovske politike jer se vrlo esto zahtjevi odnose na profesionalnu strukturu. To je, svakako, sluaj i sa brigom o profesionalnim funkcionerima. Ona se, u vidu rasporeivanja, protee do danas. Povlastice komunistike elite temeljene na pljaki i kreditnom zaduivanju drave Meutim, istovremeno sa poveanjem kadrovske baze Saveza komunista, poveavali su se i trokovi tranzicijskog projekta. Novim je, ba kao i starim, kadrovima Savez komunista osiguravao iznimne drutvene, olitike, statusne i financijske povlastice protivno svim zakonskim propisima. Tako je izgraivna bogata komunistika elita, iji je status u svakom smislu bio dugorono osiguran. Na privilegije partijskog kadrovskog aparata godinje su se troile milijarde amerikih dolara. Izvor tih sredstava bio je uglavnom iz prekomjernog inozemnog zaduivanja drave. U strukturi maerijalnih benificija znaajnu stavku su sainjavali: funkcionalni dodaci, visok iznos za odvojeni ivot, besplatan (ili simbolino plaen) stan i telefon, pravo na koritenje drutvenog automobila, lovita, odmaralita, ak i opskrbljivanje iz posebnih skladita. Funkcija je osiguravala stan, putovanja, privilegije, presti. Ona je stimulira karijerizam; napredovanje na ljestvici funkcija dobijalo je i svo materijalni izraz, a istovremeno u sistemu vrijednosti oznaavalo potvrivanje i tim pojedincima otvaralo perspektivu i socijalnu stabilnost. Time je istovremeno bio stimuliran i politiki profesionalizam jer je osiguravao vlast, nagradu i privilegije, drutveni ugled. Trokovi hladnog tranzicijskog pogona Zamislite samo da je svakom od 13 464 tranzicijskih funkcionera Saveza komunista osiguran stan, automobil, ministarska mjesena plaa, odjea, telefon, koliko su iznosili godinji trokovi, da tako kaem, hladnog tranzicijskog pogona? Radi se uistinu o milijardama dolara. U isto vrijeme prosjean ovjek je tranzicijsko vrijeme preivjavao sa stotinjak njemakih maraka mjesene plae. Upravo zbog tako povlatenih pozicija pripadnici komunistike elite nisu bili voljni naputati svoje pozicije, ak niti kada bi to od njih traila sama partija. Principi i primjena kadrovske politike u Savezu komunista imaju izuzetan znaaj po tome koliko se uspjeno i dosljedno ostvaruju prema profesionalnom sastavu foruma i organa. Empirijski podaci pokazuju da se lake pomjeraju, u struku vraaju, mlai ljudi koji su tek izali iz radne organizacije, nego dugogodinji politiki radnici koji mijenjaju funkcije, ali ne idu iz politike. Uistinu bi bilo zanimljivo analizirati to profesionalno jezgro u Savezu komunista i u drutvu koje krui, ali odolijeva i promjenama i novim naelima kadrovske politike. A u itavom periodu dri najvitalnije funkcije, a to znai i odgovarajui utjecaj u organizaciji, sa onoliko prilagoavanja koliko je neophodno da se ta izuzetna pozicija 26

ouva. Sa sva tri nivoa profesionalizacije (da je nekima povremeno zanimanje, drugima sporedno, a ima ih kojim a je i jedino) ovaj politiko profesionalni korpus predstavlja za kadrovsku politiku probni kamen njenog dosega. Zato je za kadrovsku politiku i Saveza komunista bitno da motre, kritiki anaiziraju i energino inzistiraju na dosljednom podvrgavanju politikog profesionalizma ulozi SKJ i suvremenim kretanjima. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-11 Tranzicijska prijevara (25): Kadrovi u institucijama od posebnog drutvenog znaaja Apr 11, 2007 at 07:28 AM S druge strane, utvrena naela provedbe kadrovske politike Saveza komunista trebala su posluiti proirenju kadrovske baze, ali u isto vrijeme i zatititi pozicije postojeoj komunistikoj eliti. Savez komunista smatra da realizacija kadrovske politike u drutvu treba da polazi od sljedeih osnovnih principa: (...) dugoronog planiranja i usmjeravanja; jedinstvenosti ciljeva i cjelovitosti kriterija kadrovske politike; demokratske izmjenjivosti, rotacije i pokretljivosti kadrova, u skladu sa Ustavom i odgovarajuim drutvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima. Preraspodjela ovlasti na nove organizacijske oblike Provedba takvih naela zahtijevala je ovoga puta od Saveza komunista znaajniju preraspodjelu ovlasti na nove organizacijske oblike kako bi se osigurao neprekinuti tranzicijski kontinuitet. Model samoorganizacije kadrova u sustavu pokazao se kao dovoljno elastian i prilagodljiv proces koji je mogao odgovoriti novim zahtjevima tranzicijske strategije. Takav je model jamio s jedne strane preraspodjelu ovlasti u podruju kadrovske politike, dok je istovremeno osiguravao kontrolnu poziciju Saveza komunista nad cijelim procesom. Osloboditi se u ovoj sferi stare prakse iz vremena kada je neposredno vrio vlast, za Savez komunista je znailo da se mora odrei iskljuivog prava i brige za osposobljavanje i rasporeivanje kadrova. Razueni samoupravni, druveno politiki sistem, sa mnotvom organa, organizacija i institucija, sve vie je postajao izvor i osnova kadrovske politike, dakle, neophodno je otvoriti proces demokratizacije i samoorganiziranja u ovom domenu. Time se Savezu komunista ne oduzima obveza da brine o kadrovskoj politici u drutvu, ali se mijenja sutinski odnos od neposrednog rasporeivanja ka idejno politikom usmjeravanju i ostvarivanju principa kadrovske politike u drutvu, a naroito u djelatnostima od posebnog drutvenog znaenja. Bilo je potrebno proiriti krug nositelja kadrovske politike; da se razrade kriteriji i obuhvai vei broj ljudi; da se stvori adekvatan izborni sistem i demokratska procedura evidentiranja, kandidiranja, biranja i javne kontrole rada izabranih lica i organa. O kadrovskoj politici poinju brinuti: drutveno politike i radne organizacije, skuptinski i samoupravni organi i njihova ovlatena tijela, zborovi biraa i drugi drutveni subjekti. Ipak, Savezu komunista, ostaje i dalje da usmjerava, inicira, analizira, korigira bilo direktno na svojim sjednicama i u dokumentima ili putem obvezivanja svojih lanova da kadrovsku politiku realiziraju u svojoj radnoj i ivotnoj sredini.

27

Posebno vane institucije, slube i djelatnosti Dvije su osnovne karakteristike ovoga procesa: proirenje kruga nositelja kadrovske politike i identifikacija djelatnosti i sluba od posebnog drutvenog znaaja, gdje e se posebnim mjerama izvriti disperzija i infiltracija provjerenih komunistikih kadrova. Kao posebno vane institucije, slube i djelatnosti oznaene su: vojska, policija, obavjetajne slube, sudstvo, tuiteljstva, prosvjeta, mediji. Od 1982. do 1990. godine u te institucije Savez komunista ubacio je svoje najpovjerljivije kadrove i u potpunosti je nadzirao te djelatnosti. Situacija se nije promijenila niti nakon 1990. godine. Pripadnici komunistike elite i danas u kontinuitetu kontroliraju te institucije i djelatnosti. (...) Zanemarivana je kadrovska politika u djelatnostima slubama od posebnog drutvenog znaaja kao to su: openarodna obrana i drutvena samozatita, sudstvo, tuiteljstva, sluba bezbjednosti, obrazovanje, sredstva javnog informiranja i druga, to je nanijelo znatnu tetu ovim djelatnostima i motiviralo Savez komnista da Pismom i kongresnim odlukama zahtijeva, i sve vie ostvaruje, promjenu takvog stanja! Nastavlja se .... Domagoj Margeti

2007-04-11 Tranzicijska prijevara (26): Tajni dogovori o provedbi kadrovske politike Apr 11, 2007 at 12:23 PM Jedan od tranzicijskih dogovora nove i stare vlasti bio je i dogovor o obvezi ne provoenja lustracije nakon preuzimanja vlasti 1990. godine. Kao to opisuje i sam partijski dokument komunistika elita ostala je pozicionirana na najmonijim poloajima u vojsci, policiji, obavjetajnim slubama, pravosuu, kolstvu i medijima. Danas kada se govori o tim institucijama procjenjuje ih se kao demokratske institucije, to je potpuno netono. Jer na kljunim poicijama tih institucija nalaze se kadrovi selektirani i postavljeni u sustav iz redova nekadanje komunistike elite, prema projektu kojega je 1982. godine utvrdio CK SKJ. Bez ozira na kozmetiki izborni proces parlamentarnih izbora, pripadnici komunistike elite i danas kontroliraju najvei broj i najvanije pozicije u dravnoj administraciji. Vie od tri milijuna ljudi u delegatskom sistemu SKJ Izgradnja delegatskog sistema kao osnovnog oblika neposredno demokratskog, samoupravnog odluivanja i integracije drutva na osnovama drutvene svojine i samoupravnog poloaja ovjeka u udruenom radu. Sa stajalita realizacije principa kadrovske politike u drutvu delegatski sistem prua izvanredne mogunosti: za neposredan izbor i utjecaj radnike klase u svim institucijama politikog odluivanja; za smanjenje posredovanja i preuzimanja veih ovlatenja od strane profesionalno politike strukture i administrativnog aparata; za stvaranje masovne kadrovske baze i olakano ostvarivanje javnosti, demokratinosti, smijenjivosti i drugih principa kadrovske politike. Prvi mandat i prva iskustva potvruju Titovo upozorenje da e biti otpora, uskogrudnosti, pokuaja da se sauvaju stare, privilegirane pozicije. Emprijska istravanja pokazuju da se mora jo mnogo toga mijenjati da bi se stvorili optimalni politiki i organizacijsko tehniki uvjeti a funkcioniranje delegatskog sistema i njegov pozitivni utjecaj na kadrovsku politiku. Ve sama injenica da u delegatskom sistemu sudjeluje preko tri milijuna ljudi impresionira, iako je poznato da to nije jedini pokazatelj razvijenosti sistema i demokratske prakse odluivanja. U svakom sluaju delegatski sistem je opravdano u centru panje politikih imbenika, a sve vie i znanosti i sredstava informiranja. 28

(...)Ustalio se i razvio princip pariteta u izboru politikih foruma i drugih organa Federacije. Postignuti su ve zadovoljavajui rezultati u paritetnom izboru funkcionera, dok je neto sporiji proces ostvarivanja ravnomjerne zastupljenosti republika i pokrajina u strunim slubama Federacije. Dosljedno ostvarivanje ovog principa nesumnjivo jaa jugoslavensku zajednicu, a izbor sposobnih ljudi poboljava funkcionianje dravnih organa i slubi. Drutveni dogovor o ostvarivanju kadrovske politike Kneeviev tajni projekt detaljno opisuje kadrovski tranzicijski model Saveza komunista i faze provedbe toga projekta. Uvoenje delegatskog sistema, kao i mnoge mjere prije toga, imale su za cilj preraspodjelu kadrova u politikim strukturama i administrativnom aparatu. Pema podatcima dokumenta CK SKJ Kadrovska politika u SKJ posredno i neposredno u delegatskom sustavu sudjelovalo je ak tri milijuna ljudi. Taj dokument, meutim, otvoreno priznaje i postojanje dokumenata o projektiranju kadrovske politike, odnosno, drutvenog dogovora o ostvarivanju kadrovske politike, te opisuje detalje tog dokumenta. (...) Izrada i primjena drutvenog ugovora o ostvarivanju kadrovske politike ima izuzetan znaaj kako po sutinskim pitanjima koja se njim reguliraju tako i po injenici da je ovakav dokument usvojen u svim drutveno politikim zajednicama. U njemu se obino utvruju slijedei elementi: razrada radnih, politikih, moralnih i strunih kriterija u izboru kadrova; odgovornost za njihovo ostvarivanje: javnost rada u konstituiranju i primjeni kriterija i u sprovoenju kadrovske politike; nain voenja evidencije o stanju kadrova, praenju njihovog rada i razvoja: sistem strunog i idejno politikog obrazovanja; obveze i nain meusobnog usuglaavanja i utjecaja pojedinih organa i organizacija u voenju kadrovske politike; formiranje i organizacija slubi koje se bave problemima kadrova; obveza ostvarenja principa rotacije i reizbornosti kadrova i obveza drutva i osnovnih organizacija udruenog rada prema ljudima koji na osnovu principa rotacije i reizbornosti odlazer sa javnih i odgovornih funkcija i radnih mjesta i slino. Sa slinom namjenom nastaju i samoupravni sporazumi. Ovakvi dokumenti su znaajni kao nain da se osnovna pitanja kadrovske politike u jednoj sredini reguliraju dogovorno, precizno i principijelno, kako se ne bi ostavljala mogunost da se pojavljuju razlike (iskakanja) i regulativi sa primjesama grupakih odnosa, navijakih pokuaja i podeavanja formulacija prema konkretnim ljudima. Drutvena praksa e pokazati kako se odredbe ostvaruju, a Savezu komunista i kao avangardnom imbeniku i kao jednom od potpisnika dogovora ostaje mogunost i obveza da utjee na njihovo ostvarivanje. Regulacija instrumenata kadrovske politike Bio je to operativni dokument provedbe komunistike kadrovske tranzicije ili bolje rei regulacije instrumenata kadrovske politike unutar samoga Saveza komunista. Upravo je osmiljavanje instrumenata kadrovske politike bio jedan od bitnih tranzicijskih alata. Poznato nam je da su odgovarajue slube za kadrovska pitanja stvorene u veini drutveno politikih zajednica sa obvezom da opsluuju sve potpisnike dogovora i druge organe. U znatnoj mjeri su razraene faze i organi koji e prilikom konzultacija o odreenim kadrovskim rjeenjima biti ukljueni, a izraeni su i poslovnici o radu koordinacijskih odbora za kadrovsku politiku. Drugim rijeima stvorene su politiko normativne i organizacijske pretpostavke za regularnije ponaanje ovlatenih organa u sferi kadrovske politike. Demokratizacija unutar SKJ S druge, pak, strane ti su procesi trebali voditi postupnoj demokratizaciji same partije prije formalnog uspostavljanja viestranakog sustava 1990. godine. 29

Otvoreni procesi demokratizacije i dosljedno ostvarivanje delegatskog sistema predstavljati e takav politiki eho koji e poticati Savez komunista da utvruje sljedee faze i iznalazi idejno politika, organizacijska i kadrovska rjeenja za daljnje podrutvljavanje politike i unoenje takve orijentacije u poslove kadrovske prirode. Taj je proces trebalo odraditi prije poetka izrade dugorone tranzicijske strategije, a koji mandat je dobila Raanova grupacija ve nakon 12. kongresa SKJ 1982. godine. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-12 Tranzicijska prijevara (27): Tehnologija izbornih manipulacija sprijeavanje smjene elita Apr 11, 2007 at 01:30 PM Ono to je muilo komunistiku elitu bio je sam izborni proces i ishod izbora. Teoretski, postojala je mogunost smjene elita, to je prema partijskom projektu trebalo sprijeiti pod svaku cijenu. S druge strane, postojala je deklarativna obveza demokratizacije i uvoenja slobodnih izbornih procesa. Zato je vodstvo Saveza komunista radnoj skupini , koja je vodila izradu projekta kadrovske tranzicije, dalo u zadatak osmiljavanje instrumenata manipulacije izbornim procesom. Trebalo je izraditi takvu izbornu tehnologiju koja e, bez obzira na izborni proces, osigurati komunistikoj eliti zadravanje pozicija moi. Izbori instrument kadrovske politike Saveza komunista Tajni partijski dokument opisuje taj model u cijelosti. U takvom odnosu nije politiki mudro izbore precjenjivati, ali ni podcjenjivati i svoditi na istu tehniku. Ve samim tim to su instrument kadrovske politike, svaki interes kadrovskog znaenja eli se ostvariti i pomou izbora, da se probije u prvi plan, a to znai da se i uz pomo izbora ispoljava odnos snaga u Savezu komunista i u sferi kadrovske politike. Za obje strane je vrlo vano tko se u izbornu aktivnost ukljuuje i da li to ini samo u aktu glasanja, ili je stalni participijent i u drugim vidovima odluivanja o kadrovskim pitanjima. Po broju i identitetu, sudionici u koncepiranju kadrovske politike, odnosno odluivanju i samom glasanju se ne podudaraju. Uloge su najee dovoljno precizno utvrene: manjem broju funkcionera i foruma vie ovlatenja od vitalnog znaenja, a brojnom lanstvu i organizacijama izjanjavanje koje ne mora obvezivati i glasanje koje najee ne mijenja nego potvruje. To znai da izbori mogu biti (i bili su) indikator za demokratske, ali i za druge procese. Deformacije u izbornoj praksi nastaju onda kada forma zamijeni sutinu, a sporedno postane glavno. U birokratiziranim odnosima to se dogaa kad je formalno demkratska procedura zadovoljena, a faktiki je sve bezlino, sve se unaprijed zna. Zato je, za sprijeavanje formalizacije izbora, kao i za stvarno opredjeljivanje i biranje, a ne samo glasanje, vrlo vana javnost izbornih aktivnosti u svim fazama i na svim nivoima, to je uostalom postulat za kadrovsku politiku u cjelini. Kadrovske krialjke neformalnih centara moi Stvoren je takav izborni model koji je potvrivao kadrovsku krialjku nastalu unutar komunistike elite, te do stvarnih promjena nije niti moglo doi. Smjena elita takvim je modelom onemoguena u potpunosti. Neformalni centri moi odreivali su kadrovske 30

mandatne pozicije, a izborni proces sveden je tek na verifikaciju interesa elite. Bio je to probni izborni model, koji se nastavio primjenjivati sve do danas. Upravo zbog takvog izbornog modela stvorena je nedodirljiva, mona, vladajua, politika i ekonomska oligarhija, iji se pripadnici izmjenjuju na pozicijama, ali ne dolazi do stvarnih politikih promjena. U taj su proces ukljuene sve dananje parlametarne politike stranke, bez iznimke. I tu ne smijemo biti u zabludi. Rezultati izbora su utoliko vani to ozvaniavaju ono to je injeno manje vie nezvanino. A bilo je i dramatinih situacija ija je kulminacija izraavana procedurom i izbornim ishodom, mada je poinjala znatno ranije, kada je sainjavan raspored i kad su pojedinci pozivani (u ok kabinet) da im se priopi to e biti i raditi u narednom mandatu, a to znai u kome se pravcu pomijeraju na ljestvici politike karijere. U takvim sluajevima izborna praksa je u direktnoj slubi kadrovskog opredjeljenja za neiji dolazak ili odlazak. Dijagonala tranzicijske prijevare u Hrvatskoj Kao to je vidljivo iz ovog partijskog dokumenta, izborni procesi unutar Saveza komunista bili su samo pilot projekt za kasniju politiku tranziciju i radni model za prve i sve kasnije viestranake izbore. S jedne strane, stvoren je privid deokratzacije drutva, dok je istovremeno stara elita uvrstila i osigurala svoje pozicije. I otila korak dalje i preuzela stvarne pozicije financijske moi. To je dijagonala tranzicijske prijevare u Hrvatskoj. Promijenili su se vladajui organizacijski oblici, ali je politika i ekonomska elita u tim organizacijskim oblicima na vlasti ostala ista, nepromijenjena i znatno monija. Kako je kadrovska politika postajala pravo i obveza sve veeg broja organizacija i organa, sa razuenim sistemom kriterija i funkcija tako je i izborna praksa irila lepezu proceduralnih modaliteta i skrenula panju na svoju funkcionalnost u kadrovskim potezima. Kada je u Savezu komunista otvoren proces demokratskog konstituiranja foruma i organa i uveden delegatski odnos u njima, postalo je neophodno da i izbori doprinose ekspanziji delegatskih odnosa i bazinom utjecaju organizacije na njene organe i partijski vrh. Tada su politike i statutarne odredbe izbornog postupka briljivije formulirane i precizno usmjerene da olakaju, omogue realizaciju kadrovske politike. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-18 Tranzicijska prijevara (28): Kadrovski razvoj komunistike elite Apr 17, 2007 at 03:06 PM Kneeviev projekt priznaje model dogovora o izboru ljudi koji su najodobniji za provoenje tranzicijskih zadaa Saveza komunista. Postoji logina povezanost izmeu dogovora o izboru ljudi i preciziranja predstojeih zadataka i programa rada onih koji e biti izabrani i organizacija u kojima e ta aktivnost biti organizirana. Prema onome to organizacije i organe Saveza komunista eka, treba traiti prave linosti za slijedei mandat i ostvarivanje zadataka. Geneza kadrovske politike SK Isti dokument vrlo detaljno donosi genezu kadrovske politike Saveza komunista i opisuje kadrovski razvoj komunistike elite. Taj dio dokumenta iznimno je vaan za razumijevanje projekta kadrovskog kontinuiteta Saveza komunista, od kojeg ta elita nije odustala do 31

danas. Posljedice tog i takvog kadrovskog kontinuiteta Hrvatska trpi zadnjih sedamnaest godina svoje dravne samostalnosti. Demokratske tranzicije u Hrvatskoj, jednostavno, nije bilo. Tri faze izgradnje Partijske oligarhije Prvo, Partija je dva desetljea djelovala u ilegalnim uvjetima i uspjela otkloniti opasnost od zatvaranja i zavjerenikog djelovanja. To je postigla jaanjem klasne svijesti i moralnog lika komuniste, organiziranjem raznovrsnih oblika osposobljavanja i masovnog okupljanja to joj je pomoglo u politikim akcijama i u dranju pred klasnim neprijateljem. Povratak rukovodstva u zemlju, uklanjanje frakcijskih borbi i unoenje u rad nove, izrazito klasno marksistike sadrine programske orijentacije, svjeine stila i operativnosti metoda, sa akcionom mobilnou cijele organizacije omoguilo je ne samo njeno jaanje, nego i stvaranje, izrastanje i osposobljavanje novih kadrova, mladih revolucionara. Kaljenje na robiji, uee u borbi republikanskih snaga u panjolskoj i realna procjena da se pribliava ratna opasnost, te da treba okupiti sve progresivne ljude na programskoj platformi narodnog fronta, bile su nesumnjivo, mjere od izuzetne vanosti za politiki utjecaj Partije i proirivanje njene kadrovske baze. Vanost i vrijednost navedenih rezultata potvrdili su nastupajui dogaaji. Drugo, povijesnu provjeru Partija doivljava u revolucionarnom inu izvrenja nacionalnog osloboenja i istovremenom ostvarenju revolucije. Uspjenom strategijom i taktikom permanentne oruane borbe u kojoj se oslanja na najire narodne mase i nove oblike vojno politikog angairanja, Partija omasovljuje svoje redove i iri krug boraca za ostvarenje revolucionarnih promjena. Stvaranje, osposobljavanje i rasporeivanje kadrova nastaje u brobi i njoj slui. Odnos prema borbi je kriterij prijema u Partiju i povjeravanja politikih i vojnih funkcija najhrabrijima i najsposobnijima. Revolucija je pokazala od kolikog je znaaja bilo to je njome rukovodio iskusan, jedinstven i sposoban Centralni komitet; pokretljiv i uvijek prisutan u matici zbivanja, spreman da daje pravovremena uputstva, nareenja i ohrabrenja. U metodama osposobljavanja i rasporeivanja kadrova pozitivna su slijedea iskustva: a) upuivanje rukovodeih lanova KPJ u pojedine krajeve zemlje u cilju pruanja neposredne pomoi i osiguravanja da se ustanak jedisnveno vodi i usmjerava; b) angairanje panaca na rukovodeim dunostima, kako bi se iskoristilo njihovo iskustvo i pomo u osposobljavanju kadrova; c) stvaranje proleterskih jedinica i uvoenje funkcije politikog komesara bilo je znaajno ne samo u vjno politikom nego i u kadrovskom jaanju; d) organiziranje partizanskih snaga, partijskih organizacija i organa nove narodne vlasti i neprekidno politiko i vojno osposobljavanje ljudi u njima dalo je izvanredne rezultate u izrastanju brojnih, sposobnih partijsko politikih i vojnih rukovoditelja; e) kadrovi koji su izrasli iz oruane revolucije, prekaljeni i spremni za predstojee zadatke, postali su osnovna kadrovska baza u novim uvjetima, koji su, kao i ranije, podrazumijevali da je praktina akcija i uenje nain osposobljavanja, a briga o ljudima nain odgajanja. Tree, jaanje nove vlasti i konsolidacija ekonomike vri se u agrarnoj zemlji nakon ratnih razaranja. U takvim uvjetima centralizacija sedstava i njihova upotreba na osnovu jedinstvene politike investiranja bila je jedini nain prevazilaenja zaostalosti. U tekim okolnostima vanjskog pritiska, a sa entuzijazmom omladine i naroda, u ime radnike klase, nova drava i njen aparat vre snaan utjecaj na produkcijske i svojinsko pravne odnose. Partija ostvaruje svoju ulogu time to rukovodi svim poslovima drave i u tom smislu podeava svoju organiziranost (...). Rasporeivanje kadrova (...) Partija rasporeuje svoje kadrove na rukovodee dunosti. Osnovni kriterij je politiko povjerenje i zato se rukovodei korpus regrutira iz reda predratnih rukovoditelja i 32

sudionika u oslobodilakom ratu i iz reda lanstva Partije i SKOJ-a. Dolazi do simbioze partijskih i dravnih funkcija u istim linostima; dominacije profesionalnih funkcionara i porasta dravnog i partijskog aparata. Mijenja se metoda rada i nain organiziranja. U Partiji i dravi ispoljava se u sve veoj mjeri direktivizam rukovodstva na jednoj, a izvriteljska pozicija lanstva i radnike klase na drugoj strani (...). Razvoj SKJ uvjetovan kadrovskom politikom (...) Razvoj Saveza komunista kao faktora idejne integracije, politike kohezije i kao imbenika stabilizacije nae samoupravne zajednice, uvjetovan je ostvarivanjem kadrovske politike u njemu i u drutvu. Ona se javlja kao stalni pratitelj i imbenik njegove samoupravne transformacije. Sve to se dogaa u Savezu komunista ili s njim eflektira se na odreeni nain i u sferi kadrovske politike. Naom analizom utvrdili smo da je u pogledu idejno politikog, organizacijskog i kadrovskog jaanja Saveza komunista u proteklom periodu, djelovao sljedei niz relativnih djelatnosti: 1) Poetno nerazumijevanje i otpori novoj ulozi izraavali su se u vidu shvaanja da se Savez komunista oslobaa odgovornosti za daljnji razvoj drutva na jednoj strani, odnosno zadravanje miljenja (i ponaanja) kao da sve ostaje po starom, kad je SK djelovao sa pozicija vlasti na drugoj strani. Iz ovakvih tumaenja i interesa koji su iza njih stajali, nastale su dvije osnovne, Savezu komunista neprihvatljive tendencije: liberalistiko buroaska i birokratsko etatistika. Stalno su prisutne, prilagodljive i lako prepoznatljive po tenji da se suprotstave samoupravljanju i novoj ulozi Saveza komunista. Njih sreemo i kasnije, kada se u sporom reformiranju Saveza komunista javjaju razliita ponaanja u vidu mijeanja ili nemijeanja SKJ u pitanju drutveno politikog razvoja. Sa njima se obraunava revolucionarni kurs Saveza komunista poetkom ovog desetljea kada su e antisamoupravne tendencije ugrozile i samu osnovu socijalistikog samoupravljanja, a u Savezu komunista razorno djelovale na njegovo jedinstvo, programsku orijentaciju i kadrovski izbor (...). Prijem u Savezu komunista, kao znaajan ibenik njegove snage i utjecaja, ima u kadrovskom smislu izvanredno djelovanje. Pokazalo se kao pravilo da e vei prijem lanova iz odreene socijalne sredine, nacionalnog kolektiva itd. utjecati ili bar olakati regrutiranje funkcionara iz iste kategorije. To nije isti automatizam, ali smo uoili gotovo identian odnos Saveza komunista prema nekim ljudima u fazi prijema, kao i u izborima (...) O sloenosti ovih relacija govori i injenica da se nekad postiu dobri rezultati u prijemu, a da se to sporije reflektira na izbor (...). Oblici organiziranja su konstitutivni element Saveza komunista. Oni omoguavaju da se vie ljudi angaira i bira, da se politiki radijus organizacije iri, a utjecaj poveava. Do toga dolazi ako se oblici moderiraju prema stvarnim potrebama da ne budu okotali, separirani, nego funkcionalni i sadrinom aktivnosti ispunjeni. U Savezu komunista su poznata iskustva iz vremena predugog zadravanja oblika organiziranja koji mu ne odgovaraju, kao to se potvrdilo i to da je irenje lepeze oblika (naroito u osnovnim i opinskim organizacijama) povealo broj organa i ljudi u njima. Pokazalo se da formalizam moe umanjiti efekte doprinosa oblika organiziranja u jaanju aktivnosti i kadrovske politike. To se dogaa ako je intenzivniji rad foruma, nego lanstva; ako je sadrina rada osiromaena, a broj oblika (nezavisno) povean. Koliko vie akcije, inicijative, ukljuenih ljudi, proramskih sadraja i oblika manje verbalizma, formalnog okupljanja i zakanjelog izjanjavanja. 33

2)

3)

4)

Afirmacija i puna aktivnost lana i osnovne organizacije znaajni su za opi razvoj Saveza komunista, a nezamjenjivi u sferi kadrovske politike bilo da se radi o horizontalnoj ili vertikalnoj relaciji. Sa tog stanovita se moe afirmativno ocijeniti porast broja osnovnih organizacija, jer je to po pravilu osnovna pretpostavka vee aktivnosti lanstva i boljih rezultata u kadrovskoj politici (...). Delegatski odnosi i ira afirmacija opinskih organizacija i konferencija mogu biti stimulans za poveanje kadrovske baze i za njeno akciono strukturiranje u povratnom utjecaju. Koliko se bre Savez komunista oslobaa krutosti organiziranja, hijerarhijskih odnosa i prenaglaene uloge opinskih komiteta, toliko se vie otvara za strujanje ideja, borbu miljenja i aktiviranje lanstva uope, a i kadrovskoj politici. Savez komunista u uvjetima samoupravneorganiziranosti radnike klase mora neprekidno kritiki ocjenjivati prijeeni put u ovom procesu i utvrditi kada je postizao uspjehe, a kada zastoje bilo da su objektivno uvjetovani, ili subjektivno prouzrokovani (...). Za odnos Saveza komunista i drugih drutveno politikih organizacija jo uvijek je karakteristino traganje za modelom koji e omoguiti permanentnu aktivnost lanova SKJ u njima, a sprijeiti dvije najee krajnosti transmisionizam i konkurentsku poziciju. Savez komunista je taj imbenik od koga se oekuje da pokree, usmjerava i osnauje rad drutveno politikih organizacija, a da im ne bude arbitar i da ih ne sputava, u njihovim drutveno usmjerenim inicijativama (...).

5)

6)

Nastavlja se ... Domagoj Margeti 2007-04-18 Tranzicijska prijevara (29): Kadrovska mrea tranzicijska komparativna prednost elite SK Apr 17, 2007 at 03:45 PM Na temelju viedesetljetnog djelovanja Savez komunista je stvorio najvaniju komparativnu prednost u tranzicijskim procesima: mreu pouzdanih partijskih kadrova strateki rasporeenih u sustavu. Kadrovski dosjei vodili su se kao najuvanija tajna CK SKH, a ti podatci nisu bili dostupni ak niti svim lanvima CK SKH. Od 1990. godine do danas tom dokumentacijom raspolagala su jedino trojica pripadnika komunistike elite: Ivica Raan, Josip Manoli i Josip Leko. Nije poznato gdje se ti kadrovski dosjei danas fiziki nalaze, a ova trojica ljudi o tome nisu eljeli i ne ele javno govoriti. Postojanje takvih dosjea potvruju i drugi dokumenti Saveza komunista. Jedinstvena kadrovska evidencija Znaaj jedinstvene evidencije i strune slube u ostvarivanju kadrovske politike proizlazi iz saznanja da se radi o vrlo sloenoj i vanoj djelatnosti i da je kadrovskoj politici, izmeu ostalog, nedostajala i ova komonenta. Poduzete mjere u vidu uvoenja evidencije, formiranja odgovarajuih organa i strunih slubi, svjedoe o odlunosti Saveza komunista da se u ovoj sferi ostvari uvid i struna obrada podataka u cilju slubenog koritenja. Na osnovu poznavanja stanja moe se konstatirati da su odreene mjere (evidencija, formiranje organa u SKJ) uspjeno izvrene dok se u drugim (formiranje slubi i koritenje njihove dokumentacije) tek ine prvi koraci. Nedodirljivo partijsko rukovodstvo Jednako tako rotacija kadrova nije niti u jednom trenutku ugrozila sam komunistiku elitu, koja je tranzicijskim kadrovskim projektom osigurala svoju poziciju. Rukovodstvo same partije, u smislu promjena i smjena, ostalo je nedodirljivo. Takva praksa zadrala se do 34

danas, jer vidimo da su Raanovi kadrovi, s njim na elu, ostali aktivni sudionici procesa due od etvrt stoljea. Uloga rukovodstva vana je u svakoj organizaciji, pa se to odnosi i na Savez komunista (...). Rjeavajui o sudbini zemlje, rukovodstvo SKJ nedvosmisleno pokazuje svoju principijelnost, odlunost, realnost u procjeni situacije i jasnou u pogledu sljedeih ciljeva. Zato je interes SKJ da ono bude na najbolji nain sastavljeno, od provjerenih, prekaljenih i afirmiranih linosti sastavljeno. Kontinuitet rukovodstva SK Vidimo da se u partijskom kadrovskom projektu osim opeg kadrovskog kontinuiteta javlja i kontinuitet rukovodstva Saveza komunista tijekom tranzicije. Danas, kao i ranije, Savezu komunista potrebno je rukovodstvo visokih etikih kvaliteta, klasnog i samoupravnog opredjeljenja i sa sposobnostima da mobilizira lanstvo, usmjerava organizacije, analizira praksu i prua odgovore na pitanja koja postavlja nae vrijeme. Zamjena instrumenata i pozicija moi S druge strane bilo je iznimno vano izvriti rasporeivanje kadrova u privrednom sustavu, jer se na taj nain komunistikoj eliti osiguravalo preuzimanje pozicija ekonomsko financijske moi. Tranzicija se, zapravo, i sastojala jedino u zamjeni instrumenata i pozicija moi. Stvarna mo prebaena je sa politikih na financijske centre. Jedini rezultat takve tranzicije jest kontinuitet moi u rukama jedne te iste elite. Kadrovska politika treba doprinijeti razjanavanju i boljem djelovanju komunista i njihovih organa u velikim integracijskim sistemima; unaprijediti rad opinskih konferencija i komiteta; precizirati ulogu meuopinskih konferencija SK; ukljuiti se u razradu metoda rada izvrnih sekretara (...); i da praktino otpone funkcioniranje delegacija Saveza komunista u rukovodstvima SSRN, drutveno politikim vijeima skuptina i drutvenim savjetima prema intencijama politikog sistema. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-19 Tranzicijska prijevara (30): Tranzicija reinstalacija komunistike elite Apr 19, 2007 at 02:15 PM Projekt politikog profesionalizma unutar Saveza komunista bio je, u stvari, samo tehniko rjeenje uspostave oligarhijskog modela politike vlasti i ekonomske moi. Upravo je taj proces bio jedan od glavnih koraka prerastanja komunistike elite u tehnomenadersku vladajuu oligarhiju od 1990. godine do danas. Tranzicijski kameleon sindrom Naravno, cijeli se taj proces odvijao pod formom demokratizacije odnosa i organizacijskih oblika unutar samoga Saveza komunista. Stvarao se privid transfera moi i sredita odluivanja sa vodstva Saveza komunista na novonastale organizacijske oblike. Bio je to tranzicijski paravan koji smo ve nazvali kameleon sindromom. Sa razvojem samoupravnog sistema i porastom broja organa, organizacija i institucija, a promijenjenom ulogom i metodom rada Saveza komunista, neminovno se mijenja i njegov 35

odnos prema kadrovskoj politici. Proces demokratizacije i samoorganiziranja u drutvu nije znaio oslobaanje Saveza komunista od ove obveze, ali se mijenja njegov prilaz od neposrednog rasporeivanja ka idejno politikom usmjeravanju kadrovske u drutvu, a naroito u djelatnostima od posebnog drutvenog znaaja. Vrh SK jedini pravi centar odluivanja Meutim, tajni partijski dokumenti dokazuju kako je bez obzira na formalno restrukturiranje centara moi odluivanja vrh Saveza komunista bio taj koji je odluivao o svemu. Iako vie drutvenih subjekata brine o kadrovskim rjeenjima, ipak Savezu komunista ostaje pravo i obveza da u toj sferi i daje usmjerava, inicira, analizira i korigira preko svojih sjednica i dokumenata, ili obvezivanjem svojih lanova da stavove SKJ o kadrovskoj politici realiziraju u svojoj radnoj i ivotnoj sredini. Zakulisni procesi Tranzicijski proces u Hrvatskoj, zapravo, je posluio reinstalaciji komunistike elite i ouvanju njezinih povlatenih pozicija u sustavu. Tzv. demokratske promjene bile su samo formalno pokrie za stvarne procese koje je iza kulisa provodila komunistika elita. Znaajne promjene u Savezu komunista i u politikom sistemu samoupravnog drutva otvorile su procese za novu orijentaciju i sutinsko usklaivanje kadrovske politike sa tim procesima. Po naem miljenju, tu se izdvajaju izuzetnim mogunostima u ovoj sferi; delegatski sistem, princip pariteta u izboru politikih foruma i drugih organa federacije i izrada i primjena drutvenih ugovora i samoupravnih sporazuma o ostvarivanju kadrovske politike. U njima, prije svega, vidimo priliku da se ugrauju i ostvaruju principi i funkcije kadrovske politike kojima e ukupni odnosi u drutvu dobiti samoupravno usmjerenje, humanu sutinu i demokratsku zasnovanost, a kadrovska politika znaajan korak prema podrutvljavanju. Kontinuitet moi strateko pitanje tranzcije Ovako projektirana kadrovska politika bila je odraz politiko organizacijskih procesa unutar elite Saveza komunista. Kadrovski tranzicijski projekt za komunistiku elitu predstavljao je strateko pitanje kontinuiteta moi. Vrijeme je pokazalo da su u realizaciji tog projekta uspjeli u cijelosti. Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-20 Tranzicijska prijevara (31): 12. Kongres SKJ Apr 20, 2007 at 02:16 PM 12. Kongres SKJ bio je druga faza tranzicijskoga projekta Saveza komunista. Nekoliko je podruja oznaeno kao kljuna podruja djelovanja Saveza komunista u ovoj fazi tranzicije: stvaranje nove organizacijske arhitekture Saveza komunista, pozicioniranje komunistike olgarhije u sustavu, priprema ekonomske tranzicije, priprema kadrova za dugoronu tranzicijsku strategiju ekonomskih i politikih promjena. Sastav Kongresa Odravanje 12. kongresa SKJ obiljeio je i transfer moi unutar same partije, te izbor tranzicijskog CK SKJ, ija je glavna zadaa bila izgradnja ekonomske elite unutar same partije i transfer moi sa politikih na ekonomske centre. Zasjedanje 12. kongresa SKJ 36

odrano je u Beogradu od 26. do 29. lipnja 1982. Kongresu je nazoio 1721 delegat, 323 visoka dravna dunosnika i 118 razliitih delegacija. Dnevni red Dnevni red 12. kongresa bio je: 1. Izbor radnih tijela; 2. Verifikacija punomoi delegata; 3. Izvjetaji o radu organa SKJ (CK, Komisije za statutarna pitanja SKJ i Nadzorne komisije SKJ); 4. Referat Dana Dragosavca, predsjednika Predsjednitva CK SKJ; 5. Rasprava o referatu i izvjetajima organa SKJ; 6. Izbor kongresnih komisija odnosno njihovih predsjednitava i predsjednika, rasprava u komisijama o iduim zadacima SKJ i o nacrtima dokumenata 12. kongresa SKJ; 7. Usvajanje rezolucija 12. kongresa SKJ i dopuna i izmjena Statuta SKJ. Najvanije komisije 12. kongresa Tri su komisije na 12. kongresu odigrale najvaniju ulogu pripremom dokumenata iz svojeg djelokruga: Komisija za razvoj socijalistikih samoupravnih drutveno ekonomskih odnosa, ekonomskog i drutvenog razvoja i ekonomske stabilizacije; Komisija za razvoj politikog sistema; Komisija za organizacijsku izgradnju Saveza komunista i kadrovsku politiku. Upravo iz ovih komisija 12. kongresa SKJ predloeni su kljuni trnzicijski dokumenti, a formirane su i stalne radne skupine za rad na pojedinim projektima. Novi CK SKJ Osim toga, na 12. kongresu SKJ izabran je i novi CK SKJ od 163 lana, Komisija za statutarna pitanja od 24 lana i Nadzorna komisija od 15 lanova. Doadanji predsjednik Predsjednitva CK SKJ Duan Dragosavac otiao je sa te vodee pozicije na koju je tada izabran Mitja Ribii. Sastav CK SKJ i drugih organa SKJ izabran na 12. kongresu SKJ Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije 1. Ramiz Abduli 2. Roman Albreht 3. Duan Alimpi 4. ahin Arif 5. Krste Atanasovski 6. Milorad Babi 7. Vladimir Bakari 8. Erebet Balaevi 9. Milutin Balti 10. Dime Belovski 11. Pal Benak 12. Jure Bili 13. Jakov Blaevi 14. Duan Bogdanov 15. Slobodan Bojani 16. Lojze Briki 17. Nevena Bubanja 18. Marinko Bulatovi 19. Vera Bunteska 20. Joe Ciuha 21. Marijan Cvetkovi 22. Angel emerski 37

23. Duan krebi 24. Dane ui 25. Dobroslav ulafi 26. Fadilj uranoli 27. Boro Denkov 28. Veli Deva 29. Stojan Dimovski 30. Nijaz Dizdarevi 31. Stane Dolanc 32. Zvone Dragan 33. Duan Dragosavac 34. Milojko Drulovi 35. Rato Dugonji 36. Milan Dajkovski 37. Marko uriin 38. Predrag uri 39. Ivo Fabinc 40. Marko Filipovi 41. Nikica Franovi 42. piro Galovi 43. Majda Gaspari 44. Duan Gligorijevi 45. Stanka Glomazi Lekovi 46. Vesela Gogova 47. Petar Graanin 48. Aleksandar Grlikov 49. Kiro Hadi Vasilev 50. Sinan Hasani 51. Franjo Herljevi 52. Sanije Hiseni 53. Ivan Hoevar 54. Fadilj Hoda 55. Ljubia Igi 56. Trpe Jakovlevski 57. Petar Jaki 58. Slavojka Jankovi 59. Vlado Jani 60. Georgije Jovii 61. aban Kevri 62. Nikola Kmezi 63. Rudi Kolak 64. Lazar Kolievski 65. Kemal Korajli 66. Dragutin Kosovac 67. ore Kosti 68. Sergej Kraigher 69. Anica Kristan 70. Boko Kruni 71. Milan Kuan 72. Ivica Kuko 73. Iljaz Kurtei 74. Todo Kurtovi 75. ore Lazovi 76. Marko Loli 38

77. Milojko Lui 78. Nikola Ljubii 79. Nandor Major 80. Branko Mamula 81. ivko Mareta 82. Slavko Marievi 83. Andrej Marinc 84. Dragoslav Markovi 85. Krste Markovski 86. Petar Mati 87. Rudolf Matoevi 88. Ahmet Mehovi 89. Munir Mesihovi 90. Fatima Midi 91. Niko Mihaljevi 92. Cvijetin Mijatovi 93. Branko Mikuli 94. Obren Milai 95. Slavka Miladinovi 96. Veljko Milatovi 97. Luka Mileti 98. Smiljka Milojevi 99. Milo Mini 100. Lazar Mojsov 101. Veselj Morina 102. Bogoljub Nedeljkovi 103. Mirko Ostoji 104. Najdan Pai 105. Milan Pavi 106. Ivo Periin 107. Dragoljub Petrovi 108. Milka Planinc 109. France Popit 110. Duan Popovi 111. Mihajlo Popovi 112. Miran Potr 113. Hamdija Pozderac 114. Radenko Puzovi 115. Ivica Raan 116. Ilija Radakovi 117. Miljan Radovi 118. Mio Raki 119. Hisen Ramadani 120. Nikola Ranatovi 121. Mitja Ribii 122. Marjan Roi 123. Alenko Rubea 124. Zorka Sekulovi 125. Boro Simi 126. Jakov Sirotkovi 127. Janko Smole 128. Aleksandar Spirkovski 129. Vojo Srzenti 130. Petar Stamboli 39

131. 132. 133. 134. 135. 136. 137. 138. 139. 140. 141. 142. 143. 144. 145. 146. 147. 148. 149. 150. 151. 152. 153. 154. 155. 156. 157. 158. 159. 160. 161. 162. 163.

Metodija Stefanovski Nikola Stojanovi Stanislav Stojanovi Stjan Stojevski Vlado Strugar Boko iljegovi Kolj iroka Drago ofranac Mika piljak Ali ukrija Taip Taipi Arif Tanovi Branko Trpenovski Igor Uri Ilija Vaki Danilo Vasi ivan Vasiljevi Duan Veljkovi Andrej Verbi Dobrivoje Vidi Tihomir Vilovi Radovan Vlajkovi Azem Vlasi Tihomir Vlakali Anton Vratua Josip Vrhovec Vuko Vukadinovi Boko Vukov Miodrag Vukovi Bruno Vuleti Anton Zupani Vidoje arkovi Silvija ugi Rijavec.

Komisija za statutarna pitanja SKJ 1. Stipo Bilan 2. Boro Drmoni 3. Milan Fabijani 4. Slavko Filipi 5. Rahmija Kadeni 6. Mile Kra 7. Vujo Luki 8. Miliko Lutovac 9. Kamenko Markovi 10. Velimir Mati 11. Radovan Meedovi 12. Danilo Miunovi 13. Agim Miftari 14. Ali Mulja 15. Kico Nonkovski 16. Ilija Pavlovi 17. Ilija Perii 18. Gojko Sekulovski 19. Vasilije Skendi 40

20. Slavko Sorak 21. Rudi Sova 22. Mato alinovi 23. Ivanka Vrhovak 24. Budimir Vukainovi. Nadzorna komisija SKJ 1. Vedad Hadiosmanovi 2. Magdica Hranj 3. ivorad Jakovljevi 4. Enver Jusufi 5. Anica Kuhar 6. Duan Markovi 7. Nevena Mileva 8. Sreko Nedeljkovi 9. Zvonimir Nizi 10. Nikola Noveski 11. Milica Obradovi 12. Biserka Prlja Kecojevi 13. Joe Simi 14. Mio auli 15. Dragica Vojnovi. Dvije kljune zadae elite sa 12. kongresa Ove ljude moemo slobodno smatrati tadanjim mandatarima tranzicijskih procesa i, svakako, vrhom komunistike elite koja je upravo u vrijeme projektiranja tranzicije zauzimala kljune pozcije moi. Ovi su lanovi CK SKJ imali dvije kljune zadae politiko ekonomske tranzicije: izraditi dugoronu tranzicijsku strategiju do 2000. godine i formirati tehnomenadersku elitu koja treba preuzeti vlast nakon drutveno politikih promjena. Ekonomska stabilizacija U isto vrijeme glavna zadaa ovog saziva partijskog vrha bila je ekonomska stabilizacija kako bi komunistika elita preuzela pozicije ekonomske moi. Naa ekonomska politika nije na vrijeme ni efikasno reagirala na neke negativne trendove u naem privrednom ivotu. Jo na Jedanaestom kongresu, a osobito poslije njega, inzistirali smo na nunosti borbe za stabilnija i skladnija privredna kretanja. Konstatirali smo da su nam investicijska, opa i zajednika potronja daleko iznad raspoloivog dohotka; da visoka stopa inflacije obezvrijeuje produktivni rad i smanjuje interes radnika za poveanje proizvodnje i produktivnosti rada; da su narueni robno novani odnosi i poremeeni tokovi reprodukcije i da ozbiljnu panju valja posvetiti visokoj zaduenosti u inozemstvu i problemima platnog bilansa, koji su ozbiljno zaotreni (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-21 Tranzicijska prijevara (32): Kontinuitet krize Apr 21, 2007 at 09:46 AM 41

U svojem uvodnom izlaganju 12. kongresu, odlazei ef CK SKJ Duan Dragosavac javno je naglasio smjer ekonomskih promjena koje e morati provesti komunistika elita u tranzicijsko vrijeme. Rjeavanje problema koje je u svojem izlaganju iznio Dragosavac uskoro e preuzeti tehnomenaderska elita. Naime, komunistika elita morala je prikriti injenicu da je novac od inozemnih kredita velikim dijelom jednostavno opljakan. Redistribucija novca u crne fondove elite Komunistika elita pljakala je godinama novac od inozemnih kredita redistribucijom tih sredstava na fiktivne projekte dok je novac uvijek zavravao kao investicijski kapital povjerenika komunistike elite u inozemstvu, uglavnom na zapadu. Bile su to crne financijske operacije koje su od 1980. do 1990. godine stvorile komunistikoj eliti kapital vrijedan desetke miljarda amerikih dolara. Takva koncentracija financijskog kapitala bila je potrebna komunistikoj eliti kako bi nakon promjena 1990. godine upravo njezini prpadnici imali konkurentnu prednost ispred moguih drugih grupacija koje bi se pojavile u Hrvatskoj sa ivim kapitalom (primjerice hrvatski iseljenici). Osim toga, bila je to neiscrpna financijska baza tehnomenaderskoj eliti koja joj je osigurala poziciju apsolutne moi nakon 1990. godine. Strategijski ciljevi promjena Partija je 1982. godine zacrtala takav put politikih i ekonomskih promjena odnosa u drutvu, kao novi strategijski cilj. Realizacija naih strategijskih ciljeva, zahtijevala je, pored ubrzanog materijalnog razvoja, i stalno revolucioniranje drutvenih odnosa i procesa drutvene reprodukcije, to je znailo neprekidno razvijanje socijalistikog samoupravljanja i socijalistike demokracije. Revolucionarni pravac drutveno politikog i ekonomskog ravoja ogledao se i u prevazilaenju starog i uvoenju novog drutveno politikog sistema, iju osnovu ini princip delegatskog odluivanja na svim nivoima organizacije drutva (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Kritina prezaduenost drave Proces promjena koje je predvodio Savez komunista s jedne je strane politiki i ekonomski jaao samu komunistiku elitu, dok je s druge strane dolo do ozbiljnih ekonomskih problema u sustavu, kritine prezadueosti i kreditne ovisnosti drave. Kada dobro razmotrimo analizu tadanje ekonomske krize vidimo da je komunistika elita gotovo jednaki krizni model prenijela i a kasnije funkcionianje dravnog aparata u neovisnoj Hrvatskoj. Osim kadrovskog, komunistika je elita kroz procese tranzicije prenijela i krizni kontinuitet, ije se posljedice do danas osjeaju u sustavu, osobito u financijsko monetarnom sustavu drave. Krizne toke Proces bre i u osnovi uspjene ekonomske i politike izgradnje, a pogotovo industrijalizacije zemlje, otvorio je mnoge probleme, zahtijevajui velike i skupe infrastrukturne poduhvate i uzrokujui u izvjesnoj mjeri i spori razvoj poljoprivrede, kao i nekih tradicionalnih privrednih djelatnosti. Razvoj je podstakao bre migraciono kretanje iz sela u grad, iz manje razvijenih u razvijena podruja. Ekstenzivno su koriteni relativno ogranieni izvori jeftine energije i sirovina. Na tome, kao i na jeftinoj radnoj snazi, uz relativno neracionalno koritenje drutvenog kapitala, razvijala se industrijalizacija zemlje, naroito u prvo vrijeme. Promjene u strukturi proizvodnje u svim kategorijama potronje vodile su opadanju starih izvoznih tokova (primarnih proizvoda), dok se u novoj industrijskoj strukturi izvoz sporo razvijao. Uspjean razvoj industrijalizacije sam po sebi nije mogao otkloniti nejednak razvoj pojedinih podruja, pokrajina i republika, pa su neophodni bili instrumenti i mjere ekonomske politike na principima solidarnosti i zajednikog interesa. 42

U takvim kretanjima su i uzroci dugoronih unutranjih problema, deficita platnog bilansa sa inozemstvom, trajnijih izvora inflacije, stalne tenje da se potronja razvija preko okvira svarne akumulacije i realne kreditne sposobnosti, kao i da se i cijene i trokovi stalno pomjeraju prema gore (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-22 Tranzicijska prijevara (33): Sistemsko restrukturiranje Apr 22, 2007 at 05:45 AM Kao to vidimo komunistika elita svoju je financijsku poziciju osiguravala nekontroliranim zaduivanjem u inozemstvu, svjesna injenice kako taj novac nee morati vraati. Pravnim slijedom, veliki dio tih kreditnih obveza postao je nakon 1990. godine dravni dug Republike Hrvatske. Elita Saveza komunista nazivala je taj proces zaduivanja inozemnim sustavom financiranja razvoja. Tekoe u kreditnom financiranju Kao zemlja sa ogranienim deviznim rezervama, nailazili smo stalno na tekoe zbog nestabilnosti meunarodnog monetarnog sistema i poremeaja u meuvalutnim odnosima. U tim uvjetima je i inozemni sistem financiranja razvoja bio jednim dijelom, istina, realna pomo, ali dijelom i odgaanje rjeavanja problema. Moglo bi se ak rei da je on podsticao i neka negaivna ponaanja i tendencije u naem privrednom sistemu i usporavao vie oblike suradnje sa inozemstvom (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Izgradnja mrenog sustava politike i ekonomske moi Meutim, istovremeno, partijski vrh priznavao je povezanost razvoja politikog i ekonomskog sistema u tranzicijskom procesu. Kao to je politiki i drutveno ekonomski sistem uticao na brz ekonomski razvoj, tako je i ekonomski razvoj povratno djelovao na sistem (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Komunisika elita oito je bila savjetovana nakon smrti diktatora Josipa Broza Tita, kako treba provesti korjenite drutvene, politike i ekonomske promjene. Sistemsko restrukturiranje kao sastavni dio tranzicije provedeno je po modelu izgradnje mrenog sustava politike i ekonomske moi, iz kojeg ne samo da se upravljalo promjenama ve je taj mreni sustav sam po sebi predstavljao novi, tranzicijski oblik ekonomskog i politikog poretka, prema izgradnji onakvog politikog sistema i ekonomskog poretka koji je jamio najbolje pozicije komunistikoj eliti. Promjene u politikom i drutveno ekonomskom sistemu sve su nas vie upuivale na to da u centar ekonomskih odnosa i sa svijetom stavimo udrueni rad kao temelj samoupravne integracije drutva (...) To je danas jedno od centralnih pitanja naeg sadanjeg i budueg drutveno ekonomskog i politikog sistema (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres).

43

Strukturalna tranzicijska prilagodba sustava Uslijedila je strukturalna tranzicijska prilagodba sustava programu politiko ekonomskih promjena. Okvire takve tranzicijske prilagodbe opisao je i Duan Dragosavac u svojem uvodnom izlaganju na 12. kongresu SKJ. Zadatak je, prema tome, postii da u sutini taj sistem razvijaju i unapreuju sami samoupravno organizirani radni ljudi svojom radnom i drutvenom praksom, savladavaui objektivnu nunost drutvenog karaktera rada i pluralizma samoupravnih ineresa koji se nerijetko meusobno suprotstavljaju. Sutina samoupravne integracije i jeste u tome da drutveno ekonomski sistem prui okvire i mogunosti za demokratsko usaglaavanje i sintetiziranje razliitih interesa. To je od bitnog znaaja u procesu proizvodnje koji predstavlja historijski nuno ogranienje takozvane apslutne slobode, ali koji u samoupravnom drutvu postaje oblik nove, stvarne slobode udruenog radnika kao drutveno organiziranog samoupravljaa (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-22 Tranzicijska prijevara (34): Ekonomska stabilizacija pod kontrolom bankarske komunistike elite Apr 22, 2007 at 06:30 AM Upravo je Dragosavac u svojem izlaganju najavio ekonomsku tranziciju i promjenu ekonomskih odnosa u zemlji, prelazak na trino gospoarstvo i stvaranje financijske elite koja e u tom procesu preuzeti pozicije moi. Time je, naravno, dolo do temeljitog restrukturiranja centara moi i utjecaja. I sam Dragosavac, iako na odlasku sa dunosti prvog ovjeka CK SKJ, priznaje kako je bankarska elita uz pomo kreditnog zaduivanja politikog vrha stekla stvarne pozicije ekonomske moi u dravi. Mo bankarske elite dio tranzicijske strategije SK Visoka zaduenost u inozemstvu, zavisnost privrede od bankarskog sistema, relativno veliki gubici u privredi, anticipirano budetsko financiranje itd. Takvog su intenziteta da predstavljaju krupan problem (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Ne trebamo zaboraviti injenicu kako je upravo komunistika elita birala i postavljala vodee kadrove u bankama. Stoga i koncentraciju moi u rukama bankarske elite treba promatrati kao sastavni dio tranzicijske strategije Saveza komunista. Usporedno s ovim procesom olitika elita zapoela je uvoenje trinih gospodarskih elemenata u ekonomskom sustavu. Vano je napomenuti kako je u tom trenutku veina poduzea bila zaduena kod poslovnih banaka u zemlji i nisu svojim poslovanjem mogla redovito servisirati trokove tih kredita. Projekt privredne stabilizacije doveo je do toga da su banke u vrlo kratkom vremenu od svega etiri godine postale veinski vjerovnici velikih dravnih privrednih sustava. Bila je to, zapravo, tranzicijska priprema za preuzimanje vlasnitva nad najvrijednijim poduzeima u zemlji. Taj je poces u cijelosti vodila bankarska komunistika elita. Uvoenje trinih mehanizama u ekonomski sustav Jo uvijek pravno privredni subjekti mogu da se odre i kada je to ekonomski opravdano i kada nije. Sve to samo potvruje nunost opih drutvenih napora da se uini zaokret kako bi se konano napustile stare navike i metodi upravljanja privrednim ivotom i razvili pravci ostvarivanja drutveno ekonomskog razvoja na novim principima, na 44

principima udruenog rada. Moramo biti naisto s tim da privredna stabilizacija i ono to pod tim danas u cjelini podrazumijevamo moe uspjeti samo odlunim jaanjem upravljakih kompetencija samih udruenih radnika i samoupravnih integrativnih procesa koji e podsticati zainteresiranost radnika i radnih ljudi za poveanje proizvodnje i produktivnosti rada (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Pozicioniranje tehnomenaderske elite Uvoenje trinih mehanizama ujedno je znailo i poetak preputanja ekonomske moi tehnomenaderskoj eliti ije je izgraivanje zapoelo, zapravo, odmah nakon 12. kongresa SKJ. Godine 1988. tehnomenaderska elita ve je bila iroko pozicionirana u sustavu i pripremala se za skoro preuzimanje pozicija moi u viestranakom sustavu. Na drutveno ekonomski sistem podrazumijeva priznavanje objektivnih ekonomskih zakonitosti. To znai da svi pravno privredni subjekti treba da budu dovedeni u poziciju da se moraju ponaati ekonomski i u proizvodnji i u potronji i da svi oblici potronje budu u granicama realnog dohotka (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-23 Tranzicijska prijevara (35): Prvo vodstvo tehnomenaderske elite Apr 23, 2007 at 05:25 AM U isto se vrijeme formira kongres samoupravljaa u kojem glavne uloge, bilo javne ili u sjeni, preuzimaju pripadnici komunistike politike i tehnomenaderske elite. Tako se formirala prva skupina koja je preuzela vodstvo tehnomenaderske elite, a koju su tada inili: Nikica Valenti, Slaven Letica, Vesna Pusi, Bernardo Jurlina, Draen Kalogjera, Mladen Vedri, Franjo Lukovi, Franjo Greguri, Zlatko Matea, Radimir ai. Ta je skupina od vrha komunistike elite reuzela mandat razrade i operacionalizacije programa ekonomske stabilizacije. III. kongres samoupravljaa Analizirani su i uzroci tekoa i prtivrjenosti i traeno putovi njihovog prevladavanja. Posebno je to uinjeno u pripremama i na III. kongresu samopravljaa. Komisija saveznih drutvenih savjeta za probleme ekonomske stabilizacije pripremila je Polazne osnove dugoronog programa ekonomske stabilizacije. Osnove pruaju svestran i produbljen odgovor na nae aktualne privredne probleme i tekoe, ali je za rjeavanje konkretnih pitanja ekonomske stabilizacije neophodno bre donoenje i sprovoenje konkretnih mjera i preuzimanje drutvenih akcija na svim sektorima reprodukcije. U tome smislu Komisija saveznih drutvenih savjeta ve priprema odgovarajue dokumente (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Koordinacijski punkt tehnomenaderske elite Osim toga, morali su uspostaviti i ekonomske odnose sa inozemstvom, kako bi osigurali odrivost modela tranzicijske strategije kakvu je osmislila komunistika elita. Iz tih su razloga odluili kako e ova grupa cjeli projekt voditi u okviru Ekonomskog instituta u Zagrebu. Na taj je nain Ekonomski institut u Zagrebu postao projektant tree faze komunistike tranzicije, ali ujedno i svojevrsni koordinacijski punkt tehnomenaderske elite u nastajanju. Uspostavljen je svojevsni sistemski trokut: banke podzea Ekonomski institut u Zagrebu. 45

Ukljuivanje u kretanja svjetskog trita Jedna od bitnih i trajnih komponenti stabilnog ekonomskog i drutvenog razvoja jeste svestrano ukljuivanje nae privrede u meunarodnu podjelu rada i otvorenost prema utjecajima i kretanjima svjetskog trita. Problemi na podruju ekonomskih odnosa sa inozemstvom su se koncentrirali i zaotrili gotovo do krajnjih granica. Tako, u duem vremenskom razmaku udio naeg izvoza u svjetskom izvozu je opao, a u drutvenom proizvodu je prepolovljen, sa tendencjom izvjesnog poboljavanja u toku posljednjih godina. Nasuprot tome, stalno je poveavan uvoz energije, sirovina, reprodukcijskih materijala, opreme i tehnologije. Uslijed toga nastajao je sve vei deficit trgovinskog i platnog bilansa i visoka zaduenost zemlje prema inozemstvu, to je postalo krupan oganiavajui faktor razvoja. Sadanje nepovoljne tendencije u ekonomskim odnosima sa inozemstvom moramo doluno preokrenuti, jer bi njihovo nastavljanje ugrozilo unutranji ekonomski razvoj i veoma oslailo poziciju Jugoslavije u svijetu (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Projektirana kriza Ozbiljniji ekonomski zaokret zahtijevao je od Saveza komunista temeljitu promjenu organizacijskog modela i kadrovsko prilagoavanje ekonomskim tranzicijskim procesima. Ekonomska kriza, zapravo, je bila samo jedna od projektiranih faza tranzicije. U ovom periodu razvoj socijalistikih samoupravnih drutveno ekonomskih odnosa suoio se sa elikim problemima i tekoama u drutvenoj reprodukciji. U privrednim i robno novanim tokovima nastala je velika neravnotea (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-23 Tranzicijska prijevara (36): Banke najmonije institucije tranzicijskog sustava Apr 23, 2007 at 11:35 AM Neravnotea u ekonomskom sustavu, istovremeno je osiguravala dugorone financijske pozicije komunistikoj eliti, koja je crpila kapital iz prekomjernog zaduivanja drave. U takvoj situaciji partijska je elita sve vie financijski iscrpljivala i slabila ekonomski sustav. Pozicioniranjem pripadnika komunistike elite u velikim dravnim poduzeima stvorena je financijska mrea preko koje je izvlaen novac na tajne bankovne raune u zemlji i inozemstvu. Pod pritiskom partijske elite velika su poduzea preputena nepostojeem tritu i bankarskim monicima. Taj proces, zapravo, moemo nazvati svojevrsnom poetnom privatizacijom. Prebacivanje ekonomskih gubitaka Jo ima previe dravne u odnosu na ekonomsku prinudu. Posljedica toga je da dohodak OOUR esto vie zavisi od mjera druveno politikih zajednica nego od poveavanja produktivnosti rada i proizvodnje na toj osnovi. Gubici i ostale slabosti u privredi i u drugim djelatnostima suvie su socijalizirani, to jest prebacuju se na teret dohotka radnih organizacija koje racionalno i produktivno privreuju (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). 46

Popis poduzea od posebnog interesa U uskom krugu vrha Saveza komunista stvoren je popis poduzea od posebnog interesa. Ta su poduzea, sa popisa, imala prioritet za odobravanje redita u poslovnim bankama. Meutim, cilj komunistike elite bio je tajno preuzimanje tih poduzea. Kada bi zbog financijske, kreditne preoptereenosti dolo do kritine faze u radu pojedinih poduzea, njihovu bi imovinu preuzimale banke, poduzea bi nastavila sa poslovanjem, ali profit i imovina preli su u ruke tehnomenaderske elite, iji su sastavni i vodei dio bili bankarski monici. Ekonomski centri moi stvarne pozicije odluivanja Nosioci odluka o koncentraciji i upotrebi sredstava drutvene akumulacije su, po pravilu, organi drutveno politikih zajednica, banaka i SIZ-ova i uske poslovodne strukture OOUR-a (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). I sami dokumenti 12. kongresa SKJ dokazuju takav transfer moi sa politike na ekonomsku elitu, odnosno nastajanje mone tehnomenaderske elite koja preuzima rukovoenje, upravljanje i daljnje projektiranje tranzicijskih procesa. Ekonomski centri moi postaju stvarne pozicije politikog odluivanja. A uprave poduzea i banaka postaju svojevrsna vlast u sjeni komunistike elite. Kadrovska struktura bankarske elite projektirana u CK SKJ Takoer je neophodno da se korjenito mijenja drutveno ekonomski poloaj i odnosi u bankama, osiguravajuim zavodima i drugim financijskim organizacijama, to je od bitnog znaaja za razvoj proirene reprodukcije na samoupravnim osnovama (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). U takvom procesu banke postaju vodee institucije i najmonije institucije tranzicijskog sustava. Kadrovska struktura bankarskih rukovodstava u cijelosti dolazi iz komunistike elite i projektirana je u vrhu Centralnog komiteta Saveza komunista. Restrukturiranje centara moi tako je oznailo 12. kongres SKJ i vrijeme nakon njegova odravanja. Izgradnja novog financijsko monetarnog sustava bila je samo najava ekonomskih procesa koji su uslijedili 90-ih godina dvadesetoga stoljea, pod vodstvom iste elite. Uz to je izuzetno znaajno razvijati funkcije jedinstvenog novca, jedinstvenog monetarnog i deviznog sistema i sistema ekonomskih odnosa sa inozemstvom, jedinstvenih osnova kreditnog sistema, zajednike monetarne devizne i carinske politike i zajednikih osnova kreditne politike (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-23 Tranzicijska prijevara (37): Stvaranje oligarhijskog modela nedemokratske vlasti Apr 23, 2007 at 11:40 AM Promjene u organizaciji drutva i politikog sistema tako su poprimile i novo obiljeje korijenitih ekonomskih promjena koje e tijekom predstojeeg desetljea voditi stvaranju financijske oligarhije kao nedemokratskog sustava vlasti u Hrvatskoj. Meutim, i tijekom tih procesa nakon 12. kongresa SKJ komunistika elita nastavila je projekt kadrovskog i organizacijskog kontinuiteta, ak i veim intenzitetom nego ranije. Sindikalne organizacije postale su jedan od glavnih punktova projektiranja tranzicije, ali i kadrovsko ishodite nove 47

tehnomenaderske elite. Upravo iz tih kadrovskih baza dolaze neki od najutjecajnijih predstavnika financijske oligarhije u Hrvatskoj. Model disperzije moi Politika aktivnost SK kao vodee idejno politike snage drutva razvija se i potvruje u praksi djelovanjem njegovih lanova u drutveno politikim i drutvenim organizacijama, prije svega u Socijalistikom savezu, Savezu sindikata, Savezu socijalstike omladine, Savezu boraca i drugim (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Prvi puta se upravo u dokumentima 12. kongresa SKJ navodi i opisuje model disperzije moi i pozicija odluivanja izmeu razliitih komunistikih organizacijskih oblika, kao tranzicijski model podjele vlasti i svojevrsna priprema za politiku reorganizaciju i viestranaje. Otvoreno se projektira naputanje jednostranakog politikog modela. Istovremeno iz projekta je potpuno razvidno kako Savez komunista poinje ve 1982. godine projektirati politike organizacije za kasnije tranzicijsko preuzimanje vlasti. Ovakav model dokazuje izravni kontinuitet vlasti komunistike elite u Hrvatskoj. Demonopolizacija vlasti U redovima Saveza komunista jo ima neshvatanja i otpora pravoj ulozi SK u drutveno politikim organizacijama, pa i u drutvu u cjelini. Ponegdje jo ivi duh jednopartijskog monopola i potiskivanja drutveno politikih organizacija iz politike akcije. Jo je prsutan etatistiki mentalitet i tenja ka centralizmu. Savez komunista na nekim mjestima jo zadrava elemente djelovanja s pozicije vlasti. To posebno oteava politiku koordinaciju i najire okupljanje radnih ljudi i graana u Socijalistikom savezu. I dalje ima pojava da Savez komunista esto preuzima na sebe ulogu drugih drutveno politikih organizacija, ak i upravnih organa, umjesto da njegovi lanovi budu aktivni i ravnopravni sa ostalim radnim ljudima u demokratskom donoenju samoupravnih i politikih odluka. Sektaenje vodi izolaciji Saveza komunista, ali i drugih drutveno politikih organizacija (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Uloga sindikata u tranziciji Kao to sam ve naglasio, u tom vremenu dolazi i do jaanja uloge sindikata u tranziciji, prije svega jer je komunistika elita trebala sindikate u zavrnoj fazi tranzicije kao organizacijsku potporu, ali i za prikrivanje stvaranja monih financijskih partijskih pozicija. S druge strane, upravo preko sindikata komunistika je elita odluila provesti petu tranzicijsku fazu, promjena politikog sustava i smjene vlasti. Posebno je danas znaajna uloga sindikata kao jednog od glavnih inicijatora i nosilaca saoupravnog sporazumijevanja i drutvenog dogovaranja u svim pitanjima (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-04-24 Tranzicijska prijevara (38): Nova hijerarhija, organizacija i arhitektura sustava Apr 24, 2007 at 02:46 AM Nakon 12. kongresa SKJ, partijski je vrh, zapravo, odluio ubrzati sistemske i organizacijske promjene. Postojala su izvjea o partijskim tvrdolinijaima koji nisu pristajali na tranzicijski model, to je moglo u bitnome usporiti provedbu projekta 48

komunistike elite. CK SKJ odluio je urno rijeiti te unutarnje probleme i ubrzati tranziciju unutar same partije. Stari nain djelovanja Nema sumnje da su postignuti odreeni rezultati u ostvarivanju uloge Saveza komunista u sistemu i u konkretnoj idejno politikoj akciji u rjeavanju aktualnih drutvenih zadataka. Tim rezultatima, razumije se, ne moemo biti zadovoljni. Neke osnovne organizacije i organi Saveza komunista jo djeluju na stari nain, te nisu primjereno organizirani, bolje rei, jo nisu izgradili takav metod rada da aurno prate problematiku o kojoj se raspravlja u delegatskom sistemu, u drutveno politikim organima i organizacijama, da na osnovu toga izgrauju svoje stavove, za koje e se komunisti, demokratski i ravnopravno s drugim radnim ljudima, boriti u institucijama sistema (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Ubrzana disperzija i repozicioniranje kadrova Ovu fazu tranzicije, prema planu komunistikog vrha, trebalo je privesti kraju do prvog tromjeseja 1984. godine, kada su ekonomski centri utjecaja trebali u cijelosti preuzeti vodeu tranzicijsku ulogu. Zbog toga su morali ubrzati disperziju i repozicioniranje kadrova, kako tranzicijski procesi ne bi izmaknuli kontroli. Od 1982. 1984. godine pripadnici komunistike elite jednostavno su premreili cijeli sustav. Znailo je to i uspostavu nove hijerarhije, organizacije i arhitekture sustava. Polazei od ocjena da Savez komunista jo nije dovoljno prisutan u delegatskom sistemu, potrebno je uiniti odgovarajui korak naprijed u pogledu adekvatnije organiziranosti, a posebno izgraivanja metoda rada kako bi organizacije i organi Saveza komunista stalno bili u toku problematike o kojoj se raspravlja u delegatskom sistemu i drutveno politikim organizacijama (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Kadrovska mrea O kadrovskoj mrei kojom je tada raspolagala komunistika elita najbolje govore podatci 12. kongresa SKJ. Izuzetan znaaj i neophodnost revolucionarnog jedinstva SKJ u cjelini i svih njegovih dijelova proistie i iz injenice da se Savez komunista sa preko dva milijuna lanova i oko 67 tisua osnovnih organizacija nalazi, radi i bori unutar osnovnih organizacija udruenog rada i u mjesnim zajednicama, u svim radnim i drutveno politikim strukturama i na svim nivoima organiziranosti naeg drutva (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Tehnologije organizacijske prilagodbe Bio je to komunistiki tranzicijski sustav, a njegova organiziranost i rasprostranjenost dokazuje kako su unaprijed onemoguene bilo kakve stvarne i temeljite demokratske promjene. Komnistika elita bila je i ostala do danas jedina snaga koja upravlja i vodi tranzicijske procese u Hrvatskoj. tovie, dokumenti 12. kongresa SKJ dokazuju tehnologije organizacijske prilagodbe kojom se komunistika elita posluila kako bi osigurala svoje pozicije. Poslije jedanaestog kongresa razvijana je intenzivna aktivnost na organizacijskoj izgradnji, akcionom i idejno politikom osposobljavanju osnovnih organizacija i organa Saveza komunista, uvrivanju njegovog akcionog jedinstva radi uspjenijeg ostvarivanja idejno politike uloge Saveza komunista u politikom sistemu socijalistikog samoupravljanja. Sada za to postoje povoljniji uvjeti nego ranije. Konkretne promjene u organizaciji i nainu djelovanja Saveza komunista sadrane su u prijedlozima izmjena i dopuna Statuta SKJ i o njima e biti vie govora u odgovarajuoj komisiji Kongresa. Zato 49

bih se ovdje osvrnuo samo na neka znaajnija pitanja (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-03 Tranzicijska prijevara (39): Organizacijska mrea tranzicijskog aparata May 02, 2007 at 01:56 PM Upravo je druga faza tranzicije za glavni cilj imala stvaranje nove arhitekture Saveza komunista, organizacijske mree koja e biti u stanju funkcionirati kao golemi tranzicijski aparat. Pri tomu je posebno bilo vano usmjeriti aktivnosti na organiziranje mree u poduzeima i privrednim institucijama i organizacijama. Trebalo je pokriti svako poduzee. Takav organizacijski model bio je posebno vaan u nastajanju tehnomenaderske elite. 67 tisua osnovnih organizacija Saveza komunista U OOUR, radnim i mjesnim zajednicama i u jedinicama JNA, gdje ranije nije bilo osnovnih organizacija Saveza komunista, ubrzan je proces njihovog formiranja. Tako sada u SKJ ima preko 67 000 OOSK, odnosno oko 19 000 vie nego u vrijeme odravanja Jedanaestog kongresa SKJ, ili oko 50 000 vie nego prije deset godina. Daas, s manjim odstupanjima, u svakoj samoupravnoj organizaciji i zajednici postoji i djeluje osnovna organizacija Saveza komunista (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Komunikacijski sustav Vano je bilo, naravno, uspostaviti i koordinacijski, komunikacijski sustav unutar same tranzicijske mree. Takav model umreavanja, ujedno je i jedna od najvanijih karakteristika oligarhijskog modela vlasti. Moraju se uloiti vei napori radi napreenja odnosa izmeu organa i osnovnih organizacija SK i oblika rada osnovnih organizacija, kako bi one, odnosno lanovi Saveza komunista bili u mogunosti da to adekvatnije uestvuju u izgraivanju politike i stavova Saveza komunista, a da organi Saveza komunista mogu istovremeno usmjeravati njihovu idejnu i politiku aktivnost (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Kadrovska diferencijacija U tom kontekstu, moemo rei da je usporedno s ovim procesima uslijedio jo jedan interni proces kadrovske diferencijacije, odnosno zavrne selekcije kadrova, uz posebno obraanje pozornosti na selekciju onih kadrova koji e zadovoljiti ispunjavanje tranzicijskih ciljeva koje je postavila komunistika elita, a koji su potvreni i odlukama i dokumentima kako 12. kongresa SKJ, tako i njegovog tranzicijskog Centralnog komiteta. Za Savez komunista oduvijek je bio vaan kvalitet, a ne broj lanova SK. U praksi, ovom pitanju u organima SK nije uvijek posveena potrebna panja, uslijed ega je dolazilo i do pojava stihijskih kretanja u strukturi lanstva. Zbog toga, prijem novih lanova treba vezivati za aktivnost na rjeavanju svih bitnih drutveno ekonomskih, kulturnih, idejnih i drugih pitanja s kojima se nae drutvo suoava u sadanjoj etapi razvitka, za izgraivanje lika komuniste kao principijelnog, humanistikog i discipliniranog (...) to podrazumijeva striktno potovanje kriterija (...) Kroz takvu aktivnost treba da se odvija prirodan tok prijema 50

i oslobaanja od onih koji se oportunistiki odnose prema zadacima i opredjeljenjima Saveza komunista, a pogotovo onih koji djeluju s pozicija suprotnih Programu i politici SKJ. Time e Savez komunista samo jaati (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-04 Tranzicijska prijevara (40): Formiranje tranzicijske projektne baze May 03, 2007 at 04:14 PM Selekcija kadrova obavljana je i u politikim kolama Saveza komunista, gdje su formirani tranzicijski kadrovi Saveza komunista. Nitko nije postavljen na odreenu poiciju unutar sustava, bez provjere u politikim kolama. Bile su to svojevrsne kadrovske obavjetajne baze za provedbu projekta politike i ekonomske tranzicije. Na taj je nain formirana tranzicijska kadrovska baza komunistike elite od preko pola milijuna ljudi. Idejno osposobljavanje kadrova U periodu od Jedanaestog kongresa radom na idejnom osposobljavanju bilo je obuhvaeno preko 850 000 lanova Saveza komunista. Politike kole Saveza komunista zavrilo je, od 1978. do 1981. godine, preko 128 000 komunista. Najbrojnija grupacija meu polaznicima bili su radnici (53,4%). Mladih ljudi (do 27 godina) bilo je 57,2%. Znatno je uee po stau najmlaih lanova SK. Nastojanja da se u politike kole ukljuuje vie lanova organa Saveza komunista i drugih drutveno politikih organizacija nisu dala vidnije rezultate. Tako, na primjer, u strukturi polaznika politikih kola u meukongresnom razdoblju bilo je svega oko 0,7% lanova opinskih komiteta SK, a gotovo da i nema lanova viih organa Saveza komunista. Razliite partijske seminare je od Jedanaestog kongresa zavrilo oko pola miliona lanova SK (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Tranzicijske kadrovske liste Upravo su u politikim kolama Saveza komunista nastajale tranzicijske kadrovske liste, iji je osnovni cilj bio selekcija kadrova za popunjavanje radnih skupina koje su radile na projektnom razraivanju pojedinih faza tranzicije. Prve takve skupine (osim Kneevieve) osnovane su upravo uoi i naon odravanja 12. kongresa SKJ. Akcijska spremnost i sposobnost komunistikog aparata a provedbu tranzicijskih procesa ovisila je upravo o kadrovskoj eliti formiranoj u politikim kolama Saveza komunista. Akcijska spremnost i ososobljenost komunista Savez komunista se i ubudue mora vie okrenuti osnovnim organizacijama, organizirano pratiti to se u njima dogaa, otvoriti sve kanale kojima miljenja lanstva dolaze u to autentinijem obliku i do najviih partijskih organa, da bi se o inicijativama, prijedlozima, upozorenjima i sl. koje potiu iz osnovnih organizacija obvezno raspravljalo, kao i da se one izvjetavaju o zauzetim stavovima. Akciona spremnost i osposobljenost komunista za idejnu borbu potvruje se upravo u partijskoj bazi (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Tijelo za koordinaciju tranzicijskih aktivnosti Prvi je put osnovano i formalno tijelo za kordinaciju tranzicijskih aktivnosti i nadzor provedbe tranzicijskih procesa, obliku Centra CK SKJ za drutvena istraivanja. Taj je Centar vrlo brzo postao projektna baza tranzicije. 51

Centar Predsjednitva CK SKJ za druvena istraivanja je svoju aktivnost razvijao u pavcu podsticanja, iniciranja i organiziranja naunih istraivanja onih pitanja drutvene prakse koja su svojim znaajem i aktualnou bila od posebnog interesa za centralne organe i SKJ u cjelini (...) (Uvodno izlaganje Duana Dragosavca, 12. kongres SKJ). Posrednika uloga Centar je preuzeo posredniku ulogu izmeu strukovnih institucija koje su radile pojedine tranzicijske projekte, centara odluivanja unutar same partije i cetara politikog odluivanja. Dugorona tranzicijska strategija bila je jedan do osnovnih mandata ovoga centra. Godine 1984. jedan od glavnih partnera Centra na izradi takve strategije postao je upravo Ekonomski institut u Zagrebu. Tranzicijski zadatci SKJ U skladu sa opim smjerom rovedbe tranzicije, tranzicijski projekt promjena naao se u zakljucima 12. kongresa SKJ, naslovljenima Zadaci SKJ u razvoju socijalistikih samoupravnih drutveno ekonomskih odnosa i u materijalnom i socijalnom razvoju drutva. Nastavak drutveno ekonomskih promjena naznaen je kao jedan od prioriteta. Dvanaesti kongres Saveza komunista Jugoslavije smatra da je glavni drutveni zadatak na sadanjoj etapi razvoja odluno ostvarivanje daljnjih promjena u drutveno ekonomskim odnosima, na temelju Programa SKJ, Ustava SFRJ i Zakona o udruenom radu (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Ekonomska tranzicija Isti dokument, opisujui program ekonomske stabilizacije, najavljuje ekonomsku tranziciju, promjenu ekonomskih odnosa i uvoenje trinog modela gospodarstva. Time 12. kongres SKJ, posredno, predaje mandat ekonomske moi nastupajuoj tehnomenaderskoj eliti. (...) Kongres zahtijeva da se komunisti, orgaizacije i rukovodstva Saveza komunista Jugoslavije u razvijanju socijalistikih samoupravnih drutveno ekonomskih odnosa i u materijalnom i socijalnom razvoju drutva odluno i dosljedno bore za ostvarivanje ovih bitnih pravaca: (...) za oduno i dosljedno ostvarivanje dugoronog programa politike ekonomske stabilizacije (...) to se moe postii samo ostvarivanjem konkretnih programa stabilizacije i drutvenim instrumentima koji e omoguiti proizvoaima da neposredno usklauju odnose u reprodukciji, onemoguujui praksu koja, zadravanjem starog sistema, dovodi do neracionalnosti u privreivanju i drugih drutvenih poremeaja (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Izgradnja novih institucija moi Ovaj dokument 12. kongresa SKJ moe se nazvati i konanim ruenjem starog sistema moi komunistike elite i izgradnjom novih institucija moi tehnomenaderske elite. Upravo u tom trenutku dolazi do najvanije primopredaje mandata moi unutar samoga Saveza komunista. Od toga trenutka, pa sve do 1990. godine vlast je podijeljena u kohabitaciji bipolariziranih centara moi: ekonomskih i politikih. Meutim, unutar iste komunistike elite. Komunisti u organizacijama udruenog rada, delegatskim skuptinama i drugim organima i institucijama politikog sistema moraju biti na elu borbe za bolji rad i djelotvornije privreivanje. Takva aktivnost, uz djelovanje instrumenata privrednog sistema i uz provoenje mjera ekonomske politike, treba omoguiti jaanje reproduktivne i akumulativne sposobnosti organizacija udruenog rada, osobito onh u materijalnoj proizvodnji (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). 52

Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-04 Tranzicijska prijevara (41): Meunarodna ekonomska integracija komunistike elite May 04, 2007 at 07:30 AM Funkcioniranje instrumenata ekonomskog sustava za sobom je neizbjeno dovelo do meunarodne ekonomske integracije komunistike elite i njezinog poslovno investicijskog povezivanja sa centrima ekonomsko financijske moi u svijetu. Bio je to integracijski proces ukljuivanja komunistike elite u meunarodne financijske krugove, to je samo uvrstilo njezinu tranzicijsku poziciju. Bra meunarodna ekonomska integracija (...) Za bre i svestranije ukljuivanje nae privrede u meunarodnu podjelu rada poveanjem izvoza na temelju razvoja proizvodnje visoke kvalitete i velikih serija, to je put za bre poveavanje proizvodnosti rada i jaanje pozitivnih utjecaja svjetskog trita na razvoj nae privrede (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Komunistika elita samostalna financijska sila Povezivanjem na takvoj razini sa meunarodnom financijskom elitom kmunistika oligarhija osigurala je vlastitu poziciju kao uvjet ekonomsko politike stabilnosti u zemlji. Tek takvim meunarodnim umreavanjem komunisti su bili sigurni u uspjeh svojeg tranzicijskog modela. S druge strane, pripadnicima komunistike elite omoguene su financijske operacije u inozemstvu, to je i njihovu ekonomsku poziciju u zemlji uinilo pozicijom bez konkurencije. Osim politike moi, komunistika elita sada je postaala samostalna financijska sila, potpuno neovistan i autonomni sustav. Osmiljavanjem sustava radnih organizacija, stvarana je zapravo logistika mrea tehnomenaderske elite i njezina imovinska baza. Gledajui danas s vremenskim odmakom, izgradnja takvog sustava bila je u biti rana faza prevorbe i privatizacije, koja je omoguila komunistikoj eliti znatnu prednost u kasnijim privatizacijskim procesima, nakon 1990. godine. shema preuzimanja vlasnitva nad poduzeima nastala je upravo nakon 12. kongresa SKJ. Reorganzacija u poduzeima Komunisti se moraju boriti za to da se to vie afirmira radna organizacija kao osnovni oblik udruivanja osnovnih organizacija udruenog rada u kojem OOUR-i ostvaruju samoupravne drutveno ekonomske odnose, usklauju i ostvaruju dohodne i druge zajednike interese, meusobnu podjelu rada, zajedniko planiranje, istupanje na tritu, djelotvorno organiziranje zajednikih djelatnosti i specijalizaciju (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Katalogizacija imovine i resursa Ovakav projekt moemo smatrati svojevrsnom nultom fazom pretvorbe i katalogizacijom imovine i resursa. Istovremeno unutar sustava tadanjih privrednih subjekata instalirani su i kadrovi koji su nakon 1990. godine provodili pretvorbe i privatizacije tih poduzea. Kada danas itamo razliite pretvorbene elaborate hrvatskih poduzea nakon 1990. godine, vidimo da su ti dokumenti nastali upravo 80-ih godina u sklopu ve navedenog postupka katalogizacije imovine i resursa.

53

Razvoj sloenih organizacija udruenog rada Takoer, treba to vie razvijati sloene organizacije udruenog rada kao znaajan oblik samoupravnog organiziranja i udruivanja na osnovama dohotka, koji zahtijeva i omoguuje daljnju podjelu rada i racionalno organiziranje zajednikih funkcija razvoja, planiranja, trita, financiranja, itd., kao znaajne pretpostavke suvremene organizacije, osposobljavanja da OOUR i RO u praksi ostvare zajednike interese podiui proizvodnost, djelotvornost i racionalnost njihove organiziranosti udruenog rada (Zadaci SKJ, 12. ongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-05 Tranzicijska prijevara (42): Hijerarhija moi komunistike oligarhije May 05, 2007 at 04:07 AM Istovremeno s ovim procesom nastavljena je izgradnja tzv. sekundarnog ekonomskog sustava, kojeg su inila razliita ekonomska udruenja, reginalne i nacionalna gospodarska komora, koje su preuzele svojevrsnu koordinacijsku ulogu unutar ekonomskog sustava u cjelini. Bile su to ujedno formacijske institucije komunistike tehnomenaderske elite. Specifina ekonomska infrastruktura SK S tim u vezi nuno je afirmirati i samoupravno razvijati opa udruenja i privredne komore, koje treba znaajno da pridonesu samoupravnom povezivanju i integriranju u privredi i u drutvu (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Na taj je nain komunistika elita izgradila i razvila specifinu ekonomsku infrastrukturu, to se kasnije pokazalo odluujuim imbenikom cjelokupnih tranzicijskih procesa. Uspostavljanje takvih tranicijskih mehanizama omoguilo je komunistikoj eliti trajno repozicioniranje i prednost u politikom i ekonomskom smislu. Parlamentarna demokracija maska vladajue oligarhije Izgraena je tranzicijska hijerarhija moi, koja je svoje pozicije zadrala do danas. Funkcioniranje takvog sustava u svojoj biti nema nikakve veze sa parlamentarnom demokracijom, ija je uloga u stvarnosti nebitna i slui kao politiko pokrie vladajuoj oligarhiji. Ekonomska infrastruktura Uspostavljena ekonomska infrastruktura, u novim uvjetima, postaje i glavni subjekt investicijske politike. Upravo preko te infrastrukture tehnomenaderska elita, kreditnim zaduivanjem u inozemstvu, povlai strateki kapital za budunost. U kreditnom mehanizmu prikupljanja i plasiranja novanih sredstava treba vie uvaavati djelovanje ekonomskih zakonitosti socijalistike robne proizvodnje i zaotriti primjenu ekonomskih kriterija u privreivanju drutvenim sredstvima u bankama (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Nosioci zaduivanja u inozemstvu moraju biti OOUR-i koji iz svojega i zajednikog deviznog priljeva, na temelju udruivanja rada i sredstava, mogu otplaivati kreditne obveze, vodei rauna o platno bilannim mogunostima zemlje u cjelini. Administrativne mjere na ovom podruju treba zamjenjivati ekonomskim mjerama radi poticaja osnovnih 54

organizacija udruenog rada za poveavanje izvoza i ostvarivanje deviza i njihovo udruivanje s drugim osnovnim organizacijama udruenog rada (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Strategija ekonomskih odnosa sa inozemstvom Ovakvo upostavljanje novog oblika kreditnih odnosa sa inozemstvom bilo je sastavni dio dugorone strategije ekonomskih odnosa sa inozemstvom, kao sastavnog dijela tranzicijskog projekta Saveza komunista, koji je uvrten i u slubene zakljuke 12. kongresa SKJ. Nuno je to prije utvrditi i razraditi strategiju dugoronog razvoja ekonomskih odnosa s inozemstvom, kao sastavnog dijela cjelovitoga dugoronog programa ekonomske stabilizacije. Ta strategija treba da sadri razraene metode, meusobno usklaene mjere ekonomske politike i mehanizme koji e omoguiti naoj privredi da se uspjeno suprotstavi nepovoljnim utjecajima svjetskih ekonomskih kretanja (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Upravljanje preuzimaju neformalni centri moi komunistike elite Te ekonomske mjere bile su sastavni dio projektiranih strukturnih ekonomskih promjena, koje su vodile promjenama u odnosima centara moi u dravi. Uspostava novih ekonomskih odnosa znaila je neminovno i uspostavu novih odnosa unutar same komunistike elite i redefirniranje pozicija moi u sistemu. Promijenile su se i politike i ekonomske pozicije dravnog aparata, ije je funkcije preuzela nastupajua tehnomenaderska elita sa svojom ekonomskom infrastrukturom. Upravljanje dravom preuzeli su neformalni centri moi komunistike elite. Politika strukturnih promjena SKJ Dvanaesti kongres SKJ ukazuje na obavezu komunista da se zalau za odlunije ostvarivanje politike strukturnih promjena u privredi. Pri selekciji prednosti utvrenih u tekuem srednjeronom planu osnovni kriterij treba biti djelotvorno ukljuivanje u meunarodnu podjelu rada i adekvatna valorizacija vlastitih materijalnih i ljudskih potencijala. U skladu s tim kriterijima i na temelju usklaenih planova razvoja organizacija udruenog rada, promjenama privredne strukture treba osigurati poveanje proizvodnje energije, osnovnih sirovina i reprodukcijskih materijala i hrane. Poveanje proizvodnje energije iz domaih izvora predstavlja dugoroan i strateki interes nae privrede u cjelini (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Projektiranje kadrova Time projektiranje i daljnje rasporeivanje kadrova u sustavu nije izgubilo vanost. Planiranje kadrova treba da postane sastavni dio planiranja drutveno ekonomsko razvoja (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Proces projektiranja kadrova vodio se pod krinkom uspostave delegatskog politikog sustava, uz pomo kojeg je, zapravo, komunistika elita preuzela sve vane pozicije u drutvu. Upravo u dokumentima 12. kongresa SKJ moe se stei pravi dojam o irini tog procesa selekcije kadrova i tehnologiji stvaranja nove komunistike elite za 21. stoljee. Organiziranim akcijama u Socijalistikom savezu nuno je stalno obogaivati sadraj sveukupne aktivnosti radnih ljudi i graana u mjesnoj zajednici, uz ostalo, i veom afirmacijom opih i interesnih zborova radnih ljudi i graana, kunih savjeta, zborova stanara, savjeta potroaa, savjeta i fondova socijalistike solidarnosti, osnovnih zajednica 55

odnosno jedinica samoupravnih interesnih zajednica. Takoer je nuno osposobljavati radne ljude i graane za djelotvornije sudjelovanje u odluivanju u skuptinama drutveno politikih i samoupravnih interesnih zajednica i u svim oblicima samoupravnog organiziranja. To zahtijeva razvijanje delegatskih odnosa i bre prilagoavanje naina djelovanja drutveno politikih organizacija razvoju delegatskih odnosa u mjesnoj zajednici (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-06 Tranzicijska prijevara (43): Delegatski sistem integracija tranzicijskih imbenika May 06, 2007 at 04:45 AM Delegatski sistem osmiljen je, zapravo, kao selekcijski model odabira kadrova tijekom prvih faza tranzicijskih procesa. Takav je oblik politikog sustava samo formalno disperzirao mo Saveza komunista i na druge organizacijske oblike. U stvarnosti komunistika je elita potpuno kontrolirala delegatski sistem i sve njegove sudionike. Integracijski element politiko ekonomske tranzicije S druge, pak, strane upravo je ovakav model osigurao tranzicijsku integraciju svih tranzicijskih imbenika: Saveza komunista, drugih organizacijskih oblika, banaka, poduzea, dravnih institucija, socijalistikog saveza i sindikata. Delegatski je sistem predstavljao osnovni integracijski element politiko ekonomske tranzicije pod nadzorom komunistike elite. Dunost je komunista da potiu i njeguju kontinuiranu suradnju delegata i delegacija s drutveno politikim organizacijama i samoupravnim organima u samoupravnim organizacijama i zajednicama. Samoupravnim opim aktima treba utvrditi o kojim pitanjima delegacije mogu zauzimati stavove samo nakon osobnog izjanjavanja radnih ljudi u samoupravnim organizacijama i zajednicama. Savez komunista zalagat e se da se konferencije delegacija i drugi oblici, uz aktivno sudjelovanje Socijalistikog saveza i Saveza sindikata, uspjenije afirmiraju kao oblik povezivanja i zajednikog djelovanja delegacija, posebno onih koje u skuptine drutveno politikih i samoupravnih interesnih zajednica delegiraju zajednike delegate i utvruju im smjernice za rad. Savez komunista se zalae za iru primjenu instituta promjenjivog delegata u delegatskim skuptinama, radi afirmacije delegacije kao kolektivnog subjekta i okosnice delegatskog sistema (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Vijea udruenog rada Upravo uz pomo primjene delegatskog sistema, komunistika je elita preuzimala pozicije financijsko ekonomske moi, preuzimajui vijea udruenoga rada kao centre odluivanja o raspodjeli financija. Takovo izravno preuzimanje financijskog sustava bilo bi gotovo nemogue da nije uspostavljen model delegatskog sistema. Treba se izboriti da se vijea udruenog rada afirmiraju i kao mjesto za kontrolu ostvarivanja utvrenih obveza i mjera ekonomske politike, a posebno kad se odluuje o izdvajanju dijela dohotka za zajednike i ope druvene potrebe te o opsegu i namjeni tih sredstava (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ).

56

Projektiranje kontroliranog viestranaja Na temeljima delegtskog sistema komunistika je elita ujedno zapoela tranziciju same politike vlasti, projektirajui u budunosti viestranake izbore, na kojima e se formalizirati tranzicijska preraspodjela moi. Ve je 12. kongres SKJ prenio Socijalistikom savezu mandat izrade izbornog modela za prijenos vlasti i formalnu uspostavu viestranakog sustava. Podsjetimo pritom na injenicu da su sve dananje parlamentarne stranke u poetku osnovane upravo kao organizacijski oblici Socijalistikog saveza. Drugim rijeima, uspostava modela kontroliranog viestranaja zapoela je jo 1982. godine. Dvanaesti kongres obavezuje Centralni komitet SKJ da pokrene akciju u Socijalistikom savezu radnog naroda na prouavanju iskustava iz dosadanje prakse izbornog sistema i da se utvrde pravci njegova usavravanja kao vane komponente ukupne demokratizacije odnosa u drutvu (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Projektiranje modela kontroliranog viestranaja povjereno je upravo institucijama unutar delegatskog sistema, gdje su nastali svi tranzicijski zakonski propisi koji su morali na izvjestan nain legalizirati upravo onakav tranzicijski model kakav je osmislila komunistika elita. Osim kadrovske selekcije legalzacija tranzicijskih procesa bila je drugi vaan zadatak delegatskog politikog sistema. Paket tranzicijskih zakona, donesen unutar delegatskog sistema, bio je proces legalizacije moi nove komunistike oligarhije. Obaveza je komunista da se vie angairaju na tome da izvrni organi i organi uprave prilagode svoje djelovanje potrebama delegatskog sistema, da pravovremeno i struno prate stanje u odreenim podrujima, da predlau donoenje propisa i mjera i da osiguravaju njihovo izvravanje i provoenje utvrene politike. Njihov rad mora biti pod stalnom kontrolom itave delegatske baze i skuptina drutveno politikih zajednica, pred kojima snose odgovornost za svoj rad (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-07 Civilno drutvo - tranzicijski instrument komunistike elite May 06, 2007 at 01:47 PM Veina tranzicijskih zakona i propisa donesenih unutar delegatskog sistema od 1982. do 1990. godine, ostali su na snazi i nastavljeno je njihovo primjenjivanje i nakon formalne smjene vlasti 1990. godine. bio je to zakonodavni tranzicijski model, o kojemu je dogovor postignut upravo unutar delegatskog sistema. Provedeno je ozakonjenje podjele moi umjesto demokratizacije, a taj se model primjenjuje i danas. Dijagonala delegatskog sistema Koncept izgradnje sustava drutveno politikih organizacija bio je dijagonala delegatskog sistema, kroz kojeg je komunistika elita ostvarivala svoje interese. Kongres naglaava da je potrebna pojaana aktivnost u ostvarivanju ustavnog koncepta drutveno politikih zajednica, kako bi se one, od opine do federacije, bre i uspjenije razvijale kao autentine samoupravne zajednice radnih ljudi i graana (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). 57

Institucije civilnog drutva projekt Saveza komunista Primjenom ovakvog organizacijskog koncepta komunistika je elita aktivno projektirala drutveno politiku scenu za vrijeme nakon politikih promjena 1990. godine. Sustav drutveno politikih organizacija bio je, zapravo, projekt stvaranja druvenog ambijenta kakav danas poznajemo u Hrvatskoj. Sve utjecajnije organizacije civilnog drutva u Hrvatskoj ili su izravno nastale od drutveno politikih organizacija koje je formirala komunistika elita, ili ih vode pripadnici te elite. Savez komunista je glavni projektant mree institucija civilnog drutva, kakva danas djeluje u Hrvatskoj. Te dananje institucije su pravne, imovinske, kadrovske, programske i politike sljednice drutveno politikih organizacija komunistike elite. Savez komunista mora se i nadalje zalagati za dosljedno ostvarivanje svojih trajnih programskih opredjeljenja i ustavnih naela o mjestu, ulozi i odgovornosti drutveno politikih i drutvenih organizacija i udruenja graana u razvoju politikog sistema socijalistikog samoupravljanja, polazei od toga da bez njihova svestranog angairanja i aktivnog stvaralakog djelovanja sistem ne moe normalno funkcionirati i dalje se unapreivati. Savez komunista to moe ostvariti samo djelovanjem u tim organizacijama kao aktivna i vodea idejno politika snaga (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Organizacijska prilagodba drutveno politikih organizacija Osim toga, dokumenti 12. kongresa SKJ dokazuju kako je vrh Saveza komunista projektirao promjene unutar tih organizacija i osmislio model njihove prilagodbe drutvenim promjenama tijekom tranzicije. Dananje institucije civilnog drutva u Hrvatskoj, zapravo, su rezultat modela organzacijske prilagodbe koji je izraen u radnim grupama Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Otklanjanje nedostataka u metodi i nainu rada drutveno politikih i drutvenih organizacija jedan je od vanijih zadataka u iduem razdoblju. Savez komunista i komunisti u svim drutveno politikim i drutvenim organizacijama moraju se zaloiti za stalno prilagoavanje sadraja i metoda rada ovih organizacija drutvenim promjenama (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Kadrovski kontinuitet komunistike elite u institucijama civilnog drutva Neupitan je kadrovski kontinuitet komnistike elite u tim organizacijama i institucijama. Pozicioniranju kadrova u te organizacije Savez komunista je posveivao posebnu pozornost, to dakako dokazuje kadrovski slijed komunistike elite u veini institucija civilnog drutva koje danas djeluju u Hrvatskoj. Komunisti e se boriti za bre i dosljednije ostvarivanje uloge SSRN u kadrovskoj politici. U organe i tijela drutveno politikih i drutvenih organizacija treba birati istaknute i osvjedoene borce za samoupravljanje, koji su sposobni i spremni pokretati drutvene akcije (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Obveza komunistikih kadrova Obvezu kadrova Saveza komunista u djelovanju tih organizacijskih oblika posebno je naglasio i tranzicijski CK SKJ izabran na 12. kongresu SKJ 1982. godine. Delegacije, delegati i predstavnici organa i tijela Saveza komunista, od opine do federacije, moraju se odgovornije odnositi prema svojim obavezama u svim oblicima djelovanja SSRN, poevi od ireg pokretanja inicijativa i neposrednoga aktivnog sudjelovanja u njihovu radu, pa do pravovremenog upoznavanja organa i tijela SK o aktualnim pitanjima iz njihova rada (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). 58

Sinidkati okosnica komunistikog tranzicijskog sustava Iz takovog modela kadrovskog, pravnog, imovinskog i programskog kontinuiteta nisu isljueni niti sindikati. Upravo suprotno, sindikalne organizacije postale su okosnica komunistikog tranzicijskog sustava. I nakon formalnih promjena 1990. godine sindikati su formalno i neformalno zadrali kadrove, imovinu, financije i organizacijsku strukturu naslijeenu od Saveza komunista. Tako su i nakon 1990. godine sindikati ostali instrument pritiska komunistike elite. Iz ovoga modela iskljueni su jedino Nezavisni hrvatski sndikati i njihov predsjednik Kreimir Sever. lanovi Saveza komunista svojim djelovanjem u Savezu sindikata pridonosit e da on potpunije ostvaruje svoje funkcije u udruenom radu i politikom sistemu i da se afirmira kao odgovoran imbenik razvoja socijalistikog samoupravnog drutva (...) Nuan je daljnji rad i aktivnost komunista na akcionom osposobljavanju osnovnih organizacija sindikata i njihovu povezivanju na razini osnovne, radne i sloene organizacije udruenog rada. (...) Vie nego do sada treba usklaivati aktivnosti sindikata sa samoupravnim organima i tijelima, prevladavati paralelzam u radu, prnalaziti adekvatnije metode rada i postii vei uspjeh u djelovanju meu radnim ljudima. Savez sindikata vie e se angairati na istraivanju i daljnjoj izgradnji sistema (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Mrena organizacijska tehnologija Upravo u vremenu od 1982. do 1988. godine mrea institucija civilnog drutva postaje vaan tranzicijski instrument interesa komunistike elite. Mrena organizacijska tehnologija postaje tada glavni model funkcioniranja vladajue elite i modeiranja svih procesa tranzicijskih promjena. Osim toga, stvara se lana slika ope demokratizacije drutva i slabljenja moi Saveza komunista. Formalno, organizacijski pozicija moi Saveza komunista bila je slabija, meutim, sama komunistika elita postajala je sve monija i utjecajnija. Stvorene su nove organizacije moi kao tranzicijska varka demokratizacije politikih odnosa. Komunisti e se boriti za dosljedno samoupravno organiziranje i djelovanje drutvenih organizacija i udruenja graana, da oni sve vie postaju inilac izraavanja i usklaivanja samoupravnih interesa radnih ljudi i graana i podrutvljavanja politike na podrujima na koja je usmjeren djelokrug njihova rada (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

2007-05-08 Mediji sastavni dio komunistike tranzicijske mree May 08, 2007 at 01:20 AM Vana karika u tim procesima bili su, naravno, i mediji koji su propagandno pokrivali tranzicijske procese u cjelini. I mediji, kao i veina novinara, urednika i glavnih urednika, bili su pod izravnom kontrolom Saveza komunista, a za svoj su rad odgovarali pred nadlenim organima Saveza komunista. U novinskim redakcijama postojali su posebni predstavnici Saveza komunista koji su sa dijelom novinara, urednicima i glavnim urednicima vodili takvu ureivaku politiku kakvu je od njih zahtijevala komnistika elita. Mediji i novinari (velika veina) bili su sastavni dio komunistike institucionalne mree za provedbu tranzicije.

59

Mediji snano oruje Saveza komunista Sistem javnog informiranja u naem drutvu potvrdio se kao sastavni dio politikog sistema socijalistikog samoupravljanja, bitan inilac u razvoju samoupravnih socijalistikih odnosa i snano oruje radnike klase i Saveza komunista (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Veliki broj novinara, urednika, gotovo svi glavni urednici i medijski djelatnici bili su sastavni dio komunistike elite. Bez suglasnosti vrha Saveza komunista nitko nije mogao postati urednik ili glavni urednik u medijima, a ripadnost Savezu komunista esto je bio i opi uvjet za obavljanje novinarskoga posla. Iznimke su bile doista rijetke. Na taj su nain mediji i novnari bili mona informacijsko propagandna mainerija komunistike elite. Nerijetko su novinari bili i aktivni suradnici i djelatnici komunistikih tajnih sluba. Ba kao i u sluaju drutveno politikih organizacija i institucija civilnog drutva, komunistika je elita i u hrvatskim medijima i meu novinarima osigurala kadrovski i organizacijski kontinuitet. Dananja medijska i novinarska scena u Hrvatskoj izrvni je rezultat tranzicijskog projekta Saveza komunista. Izgradnju sistema javnog informiranja i medijsko novinarske mree komunistika je elita smatrala vanim projektom ukupne tranzicijske drutvene transformacije. Izgradnja tranzicijske medijske mree U borbi za razvoj socijalistikih samoupravnih odnosa Savez komunista e se i nadalje odluno angairati na razvoju i izgradnji sistema javnog informiranja, kao sastavnog dijela funkcioniranja delegatskog sistema i ukupne transformacije drutva na osnovama socijalistikog samoupravljanja. (...) Savez komunista usmjeriti e svoju akciju na dljanji razvoj i usklaivanje svih djelatnosti i elemenata sistema informiranja (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Naravno u izgradnju nove medijske mree bli su ukljueni svi organizacijski oblici Saveza komunista, ali i kadrovi odabrani unutar same komunistike elite. Danas najutjecajniji novinari, urednici, vlasnici medija, zapravo su kadrovi selektirani za preuzimanje medija unutar komunistike elite. To su, primjerice, Ninoslav Pavi, Ivo Pukani, Mirko Gali, Gojko Marinkovi, Dragutin Lui Luce, Jasna Babi, Davor Butkovi, Sreko Jurdana, Branko Tuen i mnogi drugi. Oni su formirani i pozicionirani u medije izravno iz redova provjerenih komunistikih kadrova. Zato danas u Hrvatskoj ne moemo govoriti o slobodnim i neovisnim medijima. Iz samog dokumenta Saveza komunista razvidno je kojom metodom je nastala dananja medijska i novinarska mrea u Hrvatskoj. Uloga Socijalistikog saveza u medijima U daljnjem razvoju sistema javnog informiranja posebno je znaajno dosljedno ostvarivanje uloge i obaveza Socijalistikog saveza, od mjesne organizacije do Savezne konferencije SSRNJ. Savez komunista e svojim djelovanjem unutar Socijalistikog saveza poticati akcije da ova organizacija ostvaruje drutvenu ulogu koju ima u sistemu informiranja. Stalnim angairanjem u organizacijama, organima i oblicima rada SSRN, komunisti e se boriti za odluujui utjecaj radnih ljudi i graana na utvrivanju i ostvarivanju koncepcije ureivake politike javnih glasila, za daljnje angairanje SSRN kao inicijatora i organizatora aktivnosti na udruivanju rada i sredstava, interesnog povezivanja i cjelovitog podrutvljavanja informativne djelatnosti. Savez komunista e se zalagati da se drutvenim dogovaranjem i samoupravnim sporazumijevanjem bre nalaze konkretna rjeenja za jaanje materijalnoga poloaja i rjeavanje otvorenih pitanja radnih organizacija informativne djelatnosti, za reguliranje i dosljedno ostvarivanje uloge i odgovornosti osnivaa javnih glasila i izvora informiranja, novinsko izdavakih 60

programskih savjeta i drugih oblika ostvarivanja drutvenog utjecaja (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Mediji glavni instrument reinstalacije komunistike elite Ovako strukturirani mediji postali su glavni instrument reinstalacije komunistike elite tijekom tranzicije. Partijski dokumenti u cijelosti dokazuju ne samo kadrovsku kontrolu Saveza komunista nad medijima, ve i rasporeenost pripadika komunistike elite u sustavu javnog informiranja. Kontrolom medija i novinara uspostavljen je monopolizam moi i stvoren je sustav u kojemu je nemogue provesti stvarne demokratske promjene. Kongres obavezuje komuniste da se odluno bore za ostvarivanje uloge organiziranih socijalistikih snaga u sistemu informiranja u cjelini. U ostvarivanju ciljeva naeg sistema javnog informiranja posebnu ulogu i odgovornost imaju javna glasila. Savez komunista i komunisti u javnim glasilima moraju se odluno boriti da javna glasila budu stalno angairana u afirmaciji tekovina nae revolucije temeljnih vrijednosti socijalistikoga samoupravnog sistema, da se dosljedno zalau za takvu usmjerenost ureivake politike, koja e javna glasila u jo veoj mjeri initi aktvnim subjektom izgradnje socijalistike svijesti i socijalistikih samoupravnih odnosa (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Mediji u sprijeavanju stvarnih politikih promjena Osim toga, i zadae koje je komunistika elita postavila pred svoje kadrove u medijima dokazuju da je glavna uloga medija i novinara u Hrvatskoj bila upravo sprijeiti stvarne promjene i osigurati opstanak sustava koji jami pozicije moi komnistikoj oligarhiji. Provedba ciljeva komunistike elite bio je i ostao osnovni zadatak medija i novinara u Hrvatskoj. Savez komunista i komunisti u svim redakcijama javnih glasila moraju se odluno boriti protiv pojava antisocijalistikih i antisamoupravnih idejnih pogleda i shvaanja u javnim glasilima, suprotstavljajui se svakoj pojavi nacionalizma, prodoru graansko liberalistike, dogmatsko birokratske i etatistike svijesti i pokuajima manipuliranja javnim glasilima i njihovoj privatizaciji i zlouporabi. Savez komunista zalagati e se za takovu kadrovsku politiku u javnim glasilima kojom e se osiguravati da idejna opredjeljenost i spremnost i struna sposobnost budu preduvjet za rad u novnarstvu. Savez komunista stvarati e uvjete da se unapreivanjem sistema kolovanja i strunog i idejnog osposobljavanja novinara kadrovski jaaju javna glasila. Osnovne organizacije Saveza komunista u javnim glasilima, u skladu sa njihovom programskom usmjerenou i ureivakom politikom, moraju se smiljenije i organiziranije baviti idejno politikim osposobljavanjem novinara za ostvarivanje politike SKJ. Sve institucije informativne djelatnosti, posebno redakcije javnih glasila, treba da budu otvorene za konkurenciju sposobnih i socijalistiki samoupravno opredijeljenih kadrova. Savez komunista zalagati e se za razvoj nae autentine znanosti o informiranju, koja e se temeljiti na naim iskustvima (...) (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Novinarska mrea proizvod komunistikog tranzcijskog projekta Kao to pokazuje i ovaj dokument 12. kongresa SKJ, dananja medijska i novinarska mrea uvelike je proizvod komunistikog tranzicijskog projekta. Obrazovanje novinara vrilo se u institucijama koje su osnovane i voene pod pokroviteljstvom Saveza komunista, a programe edukacije novinara vodili su, ali i danas vode, nekada visoki funkcioneri i djelatnici Saveza komunista, pripadnici komunistike elite. Nastavlja se ... Domagoj Margeti 61

2007-05-09 Dovretak kadrovskog restrukturiranja u sustavu May 09, 2007 at 09:24 AM Meutim, sve ovakve projekte vrh Saveza komunista vodio je u skladu sa posebnim dogovorima o kadrovskoj politici, koji su usklaivani unutar same vladajue elite. Takvi dogovori bili su formalna podloga tranzicijskim operacijama u sustavu. Najtajniji partijski dokumenti Bili su to najtajniji dokumenti Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske i Jugoslavije. To se mora osiurati i drutvenim dogovorima o kadrovskoj politici na svim razinama radne i drutveno politike organiziranosti, planiranjem potreba svih kadrova i praenjem njihova razvoja, kvalitetnim radom kadrovskih organa i slubi (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Stalne promjene u tranzicijskom sustavu Tranzicijski sustav pod vodstvom komunistike elite nalazio se u stanju stalnih promjena i prilagodbe novim uvjetima, koje je donosila svaka pojedina faza realizacije tranzicijskog projekta. esto su nastajali posebni podorganizacijski oblici djelovanja u skladu sa potrebama provedbe pojedinih projekata. Sve vea neformalnost organizacijskih oblika i naina njihova djelovanja jamila je sve veu koncentraciju moi i kapitala u rukama elite. Osnovne organizacije SK nosioci su akcionog povezivanja i djelovanja komunista u sredinama u kojima rade i ive, a i ire u udruenom radu i delegatskom sistemu. Zato je potrebno da razvijaju odgovarajue oblike idejno politikog djelovanja i akcionog organiziranja u asocijacijama udruenog rada i mjesnim zajednicama s vie osnovnih organizacija SK, da iniciraju i zahtijevaju pravovremenu informaciju i raspravu u organima SK, o aktualnim pitanjima znaajnim za razvoj udruenog rada, za ocjenjivanje drutvene, ekonomske i politike situacije i poduzimanje odgovarajuih mjera i akcija (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Posebne operativne skupine za provedbu tranzicijskih projekata Za donoenje pojedinih akcijskih programa za provedbu mjera koje je nalagao partijski vrh, formirane su i ovlatene nie organizacijske jedinice Saveza komunista, iji je glavni zadatak bio poveati operativnu tranzicijsku uinkovitost Saveza komunista. U isto vrijeme formirane su operativne skupine za realizaciju posebnih zadaa projektiranih u partijskim centrima moi. Radi ireg i eeg razmatranja tema, provoenja utvrene politike i donoenja akcionih programa, mogu se sazivati godinje odnosno povremene konferencije. Nuno je da opinski komiteti i njihova predsjednitva angairaju to vie lanova SK u radu komisija ili radnih grupa, da organiziraju tematska savjetovanja i druge oblike akcionog povezivanja i usmjeravanja (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Pozicioniranje oligarhije do 1984. godine Usporedno s tim procesom jaala je i monopolistika pozicija Saveza komunista u kadrovskoj politici. Tranzicijski CK SKJ izabran na 12. kongresu SKJ 1982. godine kao 62

jedan od glavnih ciljeva imao je dovretak kadrovskog restrukturiranja u sustavu. Do godine 1984. morali su dovriti zadau pozicioniranja komunistike oligarhije u sustavu, na pozicije na kojima e kasnije doekati formalne politike promjene. Proirivanje kadrovske osnove, demokratizacija i jaanje radniko klasnog karaktera kadrovske politike u drutvu i u SK zahtijevaju neposredno i dosljedno angairanje i Saveza komunista i svih organiziranih socijalistikih snaga u voenju kadrovske politike. Obaveza je organizacija i organa Saveza komunista da se stalno zalau za jaanje radniko klasnog karaktera kadrovske politike biranjem kadrova iz redova proizvoaa u sve forume i organe SK, u organe i institucije naega samoupravnog i politikog sistema (Zadaci SKJ, 12. kongres SKJ). Nastavlja se ... Domagoj Margeti

63