HRVATSKO PODUNAVLJE U ANTIKOM RAZDOBLJU

Doc. dr. sc. Mato Ilki ADMINISTRATIVNI USTROJ ILIRIKA Nakon guenja Batonovog ustanka 9. godine Ilirik je podijeljen na Dalmaciju i Panoniju. Za cara Tiberija Panonija je podijeljena na P. Superior i P. Inferior s glavnim gradom Aquincum (Budimpeta). Za Dioklecijana P. Superior se dijeli na Primu i Saviu, a P. Inferior na Valeriu i Secundu. Car Teodozije je podijelio Rimsko Carstvo na Istono i Zapadno te su nae provincije pripale Zapadnome Rimskome Carstvu. FAZE RIMSKOG OSVAJANJA HRVATSKOG PODUNAVLJA Prvi rimski kontakti s Panonijom su u 2. st. Kr. Prvi korak je bilo osnivanje kolonije Akvileje 181 BC kao baze za daljnja djelovanja u Panoniji. Najranije vijesti o vojnom djelovanju djelovanju spominju dvije opsade Segestike 156. i 129. BC. Prva sustavna osvajanja zapoinju Augustovim ratnim pohodom koji je osvojio Segestiku (Sisak) te e ona biti nova baza za daljnja djelovanja. Panonci nisu olako prihvatili rimsku upravu, a lokalne ustanke gui Tiberije. On je u Bellum Pannonicum 12. 11. BC primirio plemena i proirio granice do Dunava. Panonija je pod zapovjednitvom carskog namjesnika. Slijedi panonsko dalmatinski ustanak pod vodstvom dva Batona od 6. 9. g. iji je povod bio novaenje meu Dezidijatima za potrebe ratovanja protiv Germana. Nakon Batonovog ustanka rimska je vlast konsolidirana te posljednju fazu osvajanja Panonije provodi car Klaudije sredinom 1. st. Pripojivi maarski dio Prekodravlja i Podunavlja. Posljednja je podjela Ilirka na Dalmaciju i Panoniju. ANTIKA TOPOGRAFIJA HRVATSKOG PODUNAVLJA Hrvatsko Podunavlje obuhvaa istoni prostor RH (Vukovarsko srijemska i Osjeko baranjska upanija). Dunav je granina rijeka RH na istoku duga 140 m od Batine u Baranji i do Iloka. Dunav je vaan za RC jer je sluio kao limes protiv barbara. Vana sredita su: Mursa je isprva imala status municipija, a status kolinije stekla 133. te postaje Colonia Aelia Mursa. Cibalae su za vrijeme Hadrijana imale status municipija, a za vrijeme Karakale stjee status kolonije Colonia Aurelia Cibalae. Cuccium (Ilok) Ad Militare (Batina) Teutoburgium (Dalj) Cornacum (Sotin)

LIMES Latinska je rije limes Rimljanima znaila granicu posjeda ili put izmeu dvaju polja. Obiljeavali su njome istine u umama kroz koje je bilo omogueno kretanje vojske i graninu liniju pod vojnim nadzorom. U tome je sluaju limes obuhvaao sve tragove vojne arhitekture du granice Rimskoga carstva. Limes je mogao biti umjetno podignuta granica u obliku bedema, nasipa ili jarka, ili postavljen uz prirodne prepreke kao to su obale rijeke. Da bi imali uvid u podruja izvan granica Carstva, Rimljani su uz njih izgradili sustav promatranica. Cesta koju su Rimljani izgradili uz limes, od sjevera prema jugu, vodila je od Batine (Ad Militare) do Zmajevca (Ad Novas) podalje od dananjega toka Dunava. Baranjom se, rubom dunavske diluvijalne terase, sputala na Dragojlov Brijeg, Grabovac, Lug, Vardarac i Kopaevo. Od Kopaeva je ta cesta vodila prema Bilju, Osijeku i/ili Nemetinu, te Dalju (Teutoburgium), Sotinu (Cornacum) i Iloku (Cuccium) u Slavoniji. Limes je jedino tim krajevima, od Vukovara prema jugu, pratio sami tok Dunava. Lokaliteti: Batina Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: cohors II Augusta Thracum equitata, cohors II Asturum et Gallaecorum equitata, cohors II (VII?) Breucorum, legio II Adiutrix, legio IV Herculia, equites Flavianenses. Dalj Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: ala II Hispanorum Aravacorum, ala I civium Romanorum, ala I praetoria civium Romanorum, equites Dalmatae, legio VI Herculia, cohors II Augusta Dacorum. Ilok Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: cuneus equitum Promotorum Cuccis i equites sagitarii Cuccis. Kopaevo Osijek Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: legio I Adiutrix, legio II Adiutrix, legio IV?, legio VI Herculia, legio V Macedonica, legio Claudia pia fidelis, legio X Gemina, legio XIII Gemina, legio XIV Gemina, cohors II Alpinorum equitata, cohors II Asturum, ala II Hispanorum Aravacorum, classis Histrica.

Petrijevci Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: legio XIIII Gemina, legio XXI Rapax, legio VI Herculia. Sotin Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: cohors I Montanorum, cohors II Aurelia Dardanorum Antoniniana, equites Dalmatae. Vinkovci Vukovar Zmajevac Vojne jedinice koje su tamo boravile, a spominju ih peati na opekama ili rimski izvori: equites Dalmatae Novas, equites Dalmatae Albano, cohors I Montanorum, cohors III Alpinorum, cohors VII Breucorum, legio VI Herculia.

GLAVNI ANTIKI LITERALNI IZVORI Tabula Pointigeriana je oslikana karta Rimskog Carstva s prikazom Podunavlja kao i udaljenosti svih prostora Rimskog Carstva. Notita Dignitatum je djelo u kojem su navedeni logori i vojska koja je u njima stacionirana. Plinije Stariji u Naturalis Historia nabraja plemena u Podunavlju.

VRSTE EPIGRAFSKIH SPOMENIKA Rimske vojne diplome su epigrafski spomenici pravnog karaktera koje dobivaju ratni veterani nakon to su odsluili od 25 do 30 godina ili u legiji ili u augziliji. Kod nas ih je najvie naeno u Podunavlju,a najbolje je ouvana ona iz Slavonskog Broda (Marsonia). To su dvije bronane ploice koje se otvaraju kao knjiga, a sadre sljedee podatke: Ime cara i njegove asti koje on obnaa Nadnevak Popis vojnih postrojbi iji su pripadnici nagraeni graanskim pravom Ime provincije u kojoj su bile te vojne postrojbe Ime namjesnika te provincije to se dobiva rimsko graansko pravo i zakonitost braka Ime dvojice konzula koji su trenutno na vlasti Toan dan i mjesec Ime vojne formacije Ime zapovjednika te formacije Ime onoga tko je dobio vojnu dipomu, ime oca i podrijetlo Mjesto arhiva u Rimu Popis i imena svjedoka

Opeke sadre peat s pokraenim imenom vojne formacije. Od 59 koliko ih je naeno u Sotinu (Cornacum), 48% je izradila Druga Aurelijeva kohorta Daana. Te su opeke (tegule) vane za utvrivanje koje su vojne formacije bila stacionirane na naim podrujima, a osim to su uvali granicu (limes) bile su zaduene i za graevinske aktivnosti te su tako jednako vane za odreivanje vremenskih perioda kada su pojedine graevine podignute.

RELIGIJA RANO KRANSTVO Na podruju Panonije nema nijednog objekta za kojeg bi se moglo rei da je sluilo kao crkva. Sisak fibula u obliku ribe, svjetiljka s kristogramom, novi s prikazom Konstantina Velikog i kristogramom, kaciga s kristogramom, lica s kriem, fibula u obliku kria. Iz Siska je i sv. Kvirin, posljednji slavonski muenik pogubljen 308. Aquae Iassae nastao kompleks bazena za lijeenje rimskih vojnika te je u 4.st. nastala bazilika s apsidom gdje su se okupljali prvi krani. Naene su freske s prikazima svetaca. trbinci (kraj akova) oslikana grobnica s prikazom raja na zabatu, staklena plitica s prikazima kranske obitelji, peatnjak s kristogramom Cibalae stradao sv. Euzebije (jedan od prvih panonskih muenika), tranzena (prozorske reetke karakteristine za ranokranske crkve), sarkofag s uklesanom ribom, natpisi koji zavravaju s kristogramom

Mursa riba, fibula s kristogramom; 351. g. bitka izmeu kranina Konstancija II i poganina Magnencija (Konstancije se molio u crkvi s biskupom Valentom za vrijeme bitke kod Murse) Cornacum plomba s kristogramom, plomba s prikazom Danijela u lavljoj jami, dvije plombe s Menorom (sedmokraki svijenjak idovi!!!) ANTIKA SVJEDOANSTVA O HRVATSKOM PODUNAVLJU Prapovijest: Starevaka kultura (Vukovar, Vuedol) poluloptaste posude, spirale, Vinanska i sopotska kultura (Sopot, Vuedol, Vukovar) raskoni ukrasi keramike, ubodi u obliku ahovskog polja Vuedolska kultura (Vuedol) V. golubica, tri velika naselja s Gradecom u sreditu

Bronano doba: Rano BD: Vinkovaka kultura se zarvija od Vuedolske Srednje BD procvat metalurgijee Kasno BD: Daljska kultura kultura arnih polja, sjekire Bosutka kultura keramika s bijelom inkrustacijom, S-motivi

eljezno doba: Kelti lonarija na lonarskom kolu, ire upotrebu novca - Skordisci (autohtono stanovnitvo + Kelti) imitiraju novac Filipa II Makedonskog

Iz razdoblja rimske vlasti esti su nalazi vojne opreme lorica hamata, lorica segmentata, lorica squamata, pilum, maevi, titovi, pojas, cingulum itd. (Rimske bronane sulice iz Dalja), kao i tere sigilate (luksuzna keramike crvene boje i sjajnog premaza; iz razdoblja ranog principata), gema (poludrago kamenje s urezanim prikazima, uglavnom umetnuti u prsten) i fibula (kope za odjeu utilitarnog ili dekorativnog karaktera). CASTRUMI Rimski vojni logori (castrum): Ad Militare, Teutoburgium. Cornacum, Cuccium. Ad Militare (Batina) 1. ili 2. Kohorta Daana Teutoburgium (Dalj) Ala Pretoria, Ala Prima Civium Romanorum, 1. Kohorta Montanaca/Brana; bronane sulice, kameni natpisi Cornacum (Sotin) 2. Kohorta Daana; opeke s vojnim peatima, vojna diploma, tera sigilata, est bronanih predmeta s figuralnim prikazima (Victoria, Aurora, Sol), cingulum, eljezna maska, zastava u obliku zmaja (stijeg), kocke...

JUNOPANONSKE PLEMENSKE ZAJEDNICE Plinije Stariji u djelu Naturalis Historia navodi neke plemenske zajednice u Podunavlju: Breuci oko Cibalaea Amantini oko Srijemske Mitrovice Andizeti Baranja Skordisci Kornakati Belgiti Jasi