IVO BOJANOVSKI

PROBLEM UBIKACIJE BIGESTE

POVODOM NALAZA NOVOG MILJOKAZA NA HUMCU KOD LJUBUKOG
Na Humcu kod Ljubukog, u predjelu ), gdje se na
laze prostrani ostaci rimskog vojnog logora iz I st. n. e., zvanog B j-
g e s t e,l nedavno je odlomak rimskog miljokaza. Novi je miljokaz
otkopan u junom dijelu na parceli Pera Ilijina (k. 907/3),2
odmah iznad seoskog pula (zapravo ulice) koji vodi lijevom obalom Trebiata
prema 4 km udaljenoj Vitaljini (Hraljani). Miljokaz lei na nasipu od ka-
mena iz njiva, koji bi svojom irinom od nepunih 5 m, mogao biti
i agger same ceste (T. I, 1 i Sl. 1). to je pitanje u koje ovdje IlC
moemo ulaziti.
l Do nije epignl.fsko o imenu logora na Rumcn,
koji je jo Mommson identificirao sa B,igeste (eIL III p. 1029 i 1SOOl). Identif.i-
kaciju samog logora sa putnom stanicam doveo je u pitanje C. P a t s c h, Zur
Geschichte und Topographie von Narona (dalje u te](.sLu Na;rona), ]907, Sp. 64. Lo-
gor je, naime, od Na-rone udalj.en samo 1'4.934 m, do:k po Tab. Peut. ,distanca Narrona
- Bi.gesle iznosi XIII m.p. = 19.240 m. Patsch je s pravom iz toga il.veo
ili se radi o greci Tabule, "oder Bigeste mus" weiter nordwestlich von Humac ge-
sucht werden. - Literatura o rims-kom vojnom logoru i njemu spo-
menicima je obilna. Ovdje se daje samo najosnovniji izbor: P a t s ch, Wissenschaft-
liche Mittheilungen aus Bosnien l.lJI1d Hercegovina (da,lje WM), I, Narona,
6&-77; Jahrb.f. A!lcrl1Umsk. II, 1908, WM XII, 13111--.....],37, itd. Usp. M o m-
m s en CIL III p. 1059, cf, p. 242, 180; G. A I f o ld y, Bevol,kerung und Gesdschaft der
rbmische.n Provin.z DalmMien, Budapest 1%5, str. 121, 134sqq, 1(3!8, 171 i 1180 sq.;
J. J . W i I k e s, Dalmatia, London 1>969, str. 91 sq, 97, W0, W4, 105, 123, 139 sqq, 146,
]7'6, 247 sq, 289, 243, 326 i n4 ],66 sqq (legionarSJka SLanica).
, Prema podacima ,koje je kolegica Vuka arheolo-g Zavoda
u Mostaru, dobila od mjetana, .navodno su na ovom istom mjeslu (poodav,no) bila
jo dva ,kamena istog oblika, ali su aba upotrijebljena za izradu "bis ta', .
Us-p. Arhiv Zavcda br. 05-475/7'1 i br. 05-7'86/71 . - Ako je to onda se iz toget
mogu izvesti dvije prebposlavke: ili je ovd j e stajala cij.ela g.rupa miljokaza (ka'kw
je p a ts c h naao na vie mjesta "Sekulana: PI'ud-Orepaik: ; "Na tromecE
i u Hardomilju na VII m.p. od Na,rone, gdje je postavio li oba milj,okaza i7. Vitalj,ine,
N@rona, pas-sim; grupa miljokaza stajala je i na lok. sa ceste Na-
usp. Patseh, Narona, Sp. 7-9---SQ ., ili su do-
neseni iz neposredne blizine.
IVO BOJA.'IJ' OVSKl
SL l. Novi miljokaz i agger ceste (?) na
Na alost, je samo donji dio milijarnog stupa, sa
bazom za u zemlju, dok mu je valjkasti dio, na kojem je stajao
natpis, prelomljen. visina kamena iznosi 1,38 m, od otpada na
bazu 61, a na dio oko 75 cm. Propali, valjkasti dio (za koji postoji
da se jo i zatrpan negdje u blizini) mogao je imati oko
305
PROBLEM UBIKACIJE BIGESTE
l m vi sine. Miljokaz je ' n od jedrog vapnenca, obrada je kvali-
tetna, t indicira da je po ta lj en jo u I st. n. e.
3
Ovo nije ni prvi ni jedini nalaz rimskog miljokaza uz lijevu obalu Tre-
biata, na potezu od Humea do Vitaljine. Ranije su, naime, i uVitaljini
4 km n izvodno - d\;a (epigrafska) milijarna stupa, koji se sada na-
laze u zbirci samos tana na Humcu.
ovi miljokaz sa miljenje koje sam iznio u ovom
Glasniku 1969. godine ela je jedna rimska cesta prolazila i lijevom obalom
rij ekc.
4
C. Patseh, koji je mikrotopogratski ispitao rimsku cestu na dionici
Narona XIII Bigeste, bio j e - naime - miljenja da je rimska cesta, dola-
lij evom obalom Tihaljine i Mlade, iz pravca kod Humea
prelazila na desnu obalu Trebiata (sl. 2).5 Istog miljenja bio je i Ballif.6
Stoga j e Patseh smatrao da m iljokazi iz Vitaljine pripadaju cesti uz desnll
obalu r ij eke: Sie sind zwar in Vitaljina auf dem linken Trebiat-ufer auf-
getauch t, doch kann die k u rze, im ganzen kaum 1 Kilometer lange Seiten-
strasse keine eigene Meilenzahlung gehabt haben ..., pa ih je postavio na
desnu obalu Trebiata, i to na km 10320 = VII m. p. od Narone?
DVA PRAVCA RIMSKE CESTE NA RELACIJI HUMAC- VITALJINA
Pa tseh je ovaj od\'ojak (eine Seitenstrasse) vodio samo do rimskog
naselj a u dananjoj Vital jin i, odakle i oba spomenuta fragmentirana
milj okaza.
B
Potaknut to su se u antici na razmaku od svega 4 km nala-
zila dva mosta preko Trebiata, onaj na Humcu kod (na karti Ba-
a drugi uabaru (Vi taljina),1O sam da je jedna cesta mo-
l D. S e r g e j e v s k i, Rimski miljokaz sa eeste Narona - Salona, Gla;snik
Zemal j :>kog muzeja BiH (dalje GZM), 1955, str. 15D, miljokaz iz -
po dimenzijama i dobroj izradi - datiTa u I st. i dovodi u vezu sa milijar-
nim stupovima s rimske cest e Knin-Sanski Most. Usp. Ph. B a J l if, Sl:rassen, pra-
vac br. 1.
L B o j a n o v s k i, Turres, GZM 1969, str. 142 i bilj. 19,
slika 3.
, l arona, Sp. 53-{)4. I s t i, KJeinere Unters-uchungen dn und um Narona
J ahrbuch iUr Altertrumskunde, II, 1908, Hl7 i d., sl. 2,8 do 318.
6 P h. B a II i f, Romische St rassen in Bosnien und der Hercegovina, nebst
einem Anhang uber Inschriften von dr KaI'! Patseh, Wien 1893, S. 3<1 do 3.2 i karta,
7 Ibidem, Sp. 57.
, P a t s c h, Narona, Sp. 57 do 59, F,ig. 25 i 26 u (orteu). - Evo to Patsch
Narona, Sp, 53, kae: Hier (d.i.bei Km 10.094 ... und auf das Feld u. Sabit
napom. LB.) liess sich eine Wegscheide konstatieren. Von der Hauptchausse e
zWl' igt hier ... eine Seitenstmsse ab, die erst etwa 75 m diagonaZ durch das Feld
verliiuft und dann senkrechl oegen den Pluss umbiegt, um ihn auf der Lokaliti:it Mo-
stine gegeniiber dem Dorfchen Vitaljina mittels einer steinernen Briicke zu ii.berset-
zen . Tu je, dakle, bio spoj ces ta na desnoj obali Trebia ta. Nakon opisa mosta (v.
bilj. 12), Patsch kae da je cesta na lijevoj obali vodila mur in die hier gelegene Ort-
schaft, die sich von Flusse bis zu der Lehne erstreckte, /i:ings der sich die Hausel'-
zei/e von Vitaljina him.ieht (ibidem, Sp. 55). Kod na desnoj obali rijeke,
postojalo je manje naselje (ibidem, Sp. 54). Neto malo uzvodno, na 10.320
km, Patsch stavlja grupu miljokaza na VII m.p.a Nar., kojoj navodno pripadaju
miJjokaz.i iz Vitaljine i jzgubljeru kamen sa natpisom IMPEGATO = IMPErATOr,
itd (?) (sl. 2).
, P. B a k ul a, Shematismus topographico-histonicus Custodiae provill1ciaUs et
Vicariatus apostolici in Hercegovina, Spala ti 1&67; cit. prema prijevodu, Mostar,
1970, str. 174. M. H o e r n e s, Romische Alterthi.imer in B.u.H, in Archao[ogisch-epi-
graphi.sche MittheiJungen (dalje AEM), vol. IV, p. 40. A. E van s, Antiquarian Re-
searches in Illyrioum, II (dalje ARI), WestminstBf, 1;8'83, p. 73. K. P a t s ch, Na;fO-
na, Sp. 63. Ostaci mosta se i danas - v. bilj. 2'1.
10 P a t s c h, Narona, Sp. 53-55. Prema kazivanju mjetana, i ostaci ovog mo-
sta mogu se vidjeti kod ni,skih voda .
20 Gl asnik Zemaljskog mU'-"jJ. BiH - Arheologija
306
IVO BOJANOVSKI
i obalom Na takav me je posebno potaklil
kolotecma na parceli Pod kulom (vl. Mate Selaka iz H raljana),
nekIh 500 m uzvodno od sadanjeg mosta (gdje je staj ao i ri mski most)12
u abaru, a napose miljokazi iz Vitaljine, od kojih se ovdje prvi put objav-
ljuju fotografije.
Br. 1, T. I, 2 . Odlomak miljokaza, visok 45 cm, promjera 32 cm. Palim-
sest, upotrijebljen dva puta. Prema revidiranom Patscha, se
ovako:
13
Inscriptio antiquior Incriptio recen1ior
5
IMP CAESArI
M. ANNIO
FIORIANO
PF INVICTo
AVG 5
IMp caeS
M AVr
PROBO
P. F. INVICto
avg
Miljokaz je bio najpre postavljen II cara Florijana (276. g.),I.
a zatim njegova sretnijeg protivnika Proba (276-282. g.) .IS
Br. 2, T. I, 3. Odlomak miljokaza, v. 79 cm, izduben za oluk:
16
Nobiliss[i / mo C(a)esari / FJl(avio) Valeria / Constan / 5t io (293-305).
Nalaz novog miljokaza na (Humac) jo je j dnom potvrdio
gornju pretpostavku. Bez obzira da li su miljokazi iz Vitaljine i Humca na-
in situ ili ne (za one iz Vitaljine znamo da nisu!), oni ipak dovoljno si-
gurno obiljeavaju pravac rimske magistralne ct:ste na potezu Rumac-Vita-
ljina lijevom obalom Trebiata (situacija ista kao i danas!) . U stvari, taj potez
ceste pripada itinerarskoj komunikaciji Salona-Scodra.Dyrrhachi um, pa su -
prema tome - sva tri miljokaza stajala na glavnoj , longi tudinalnoj saobra-
a ne na cesti Bigeste-Narona (Sekulan) (sl. 2) .Il Osim
miljokaza koje sa ove ceste ima Ballif (br. 28-31) i onih iz i Gor-
njeg Proboja, koji su kasnije,IB ovoj, dakle, komunikaciji pripadaju i
miljokazi sa odsjeka Rumac-Vitaljina. Njoj jo pripada i CIL III 10167: co-
II V. bilj. 4.
" U naim krajevima ovo je jedini rimski most o kojem se mogu dati i kon-
kretni konstruktivni i podaci, pa i plan. Duina mu je bila 2[,30, a 1rina
3,57 m. Usp. P a t s c h, Narona, Fig. 24 i opis Sp. 54 do SS.
lJ Narona, Sp. 57 do 58.
" E. K l e b S, Prosopugraphia imperii Romani II, S. 6-. -- Da je Marcus
Anl1ius FloriaIll Is koji j e vladao nct vie od dva mjeseca (27<:J ) , b io priznat i u
Dalmaciji, pokaz Iju milj()kaz CIL fI l 10061 (usp. str. 232-8'" ) = 14019 (us-p. str.
2328"' ) sa ceste Senia - Tarsatica (GZM. 1896, 279) i baz.a CIL III I50S6
(Arupium).
IS Miljokaz je sa CIL III 6433 = O. B l a u, Monats berichte der Ber.
ILner kademie 1870, S. 627.
,. Patsch, arona, Sp. 58 do 59. Fig. 26 (crte).
17 Usp. moj rad cit. u bilj. 4 i ClL I II 6364 = 8418:8 i &487 (V. P a t s ch,
Jahrb.f.Altertumsk .. II , 111 - oko 3 km sjev-ist. od logora u Humcu nalazilo se
jedno naselj e kolonis ta, uz dananj.u cestu Ljubuki - CapI j ina) .
. :' Fragment mi ljokaza: Imp(er atori) Caesar(i) D[omJil i o Aur(eliano) prio)
F(el1c!) . ... - Usp. F. F i a la, GZM, 1893, str. 3.25, sl. 19 = Fi Rla - P a tsch,
WM III, 281, sl. 109 = CIL III 13317 = 14()2.0. - Iz Gornj eg Proboj a kod
mIl jokaz careva Vibija iVoluzijana: C. Vibio Gall o et C. Vi1Jio Volusia;zo
(251-253), usp. Ve g o, Bokija, str. 40, sl. 16. - Ravnica Kut-
ea, Humca i Lj.ubukog bila je i u antici dobro na.seljena, tu je va"ena i koloniza-
307
PROBLEM UBIKACJJE BIGESTE
'/\1 M P
....
=E..5TE
UM"C.
e ll. 1-0G OR

_____
-------
5IGURNE-
e
Sl. 2. Rims-ke ceste u dol1n.i (pravac ces{e prema zapadu, obiljeen
miljokazima, v. M. VRAD, 1926/ 27, T. III).
lnmnam miliariam c. a. 1870 in via Romana a Narona Salonas ducente ad
Tihaljinam sive Nedrovicam (inter Humac et Imoski in valle Trebiatis sive
cija veter3iIla, o brojni 3'fheoloki nalazi. us.p. GZM 1009, &9; 1.893,
145; 1'895,3165; 11896,193 i 355; Hl94, 3411; 191D, 1'77, itd. = WM I, 323-3,26; lJI, 280-.28,3
i 520; V. 163-166; VI, 283 i XII, 13,1-13<7. Iz samog Lj<lIJbukog od
nekog na:tpisakoji podigoe veterani pagi Scunast(ici), l1S,p. M. A b r a-
m i Serta Ka.zaroviana, Serdicae 1950, 236 i d.Us.p. j A. B e t z, Untersuchunge.n zur
Militargeschichte der romi'schen Provinz Dalmatien, Wien 19]18, p. 12, kao i J. i A.
S a e l, Inser. Lat., br. 113 i 1,14. - Cf. Patsch, dj. nav. II bilj. 17.
20
308
IVO
Mlada fluvii) repertam, sed statim deletam esse sacerdos narravi t Hoerneso
cf. AEM IV, S. 42). Jedan miljokaz, iz blizine Humea, koji j e izgu-
bljen, spominje i Evam.'<; Vjerojatno se to odnosi na ovaj natpis iz Ti haljine
ili Nezdravice. I Bakula, o prolosti Humea, navodi izmedu ostalog
da se "ponegdje opaaju ostaci r im skog starog pUla s nekoliko miljokaza.2o
Kod mosta u abaru, odvajala se rimska cesta za Naronu (Sekulan),
dok je most na Humcu
21
vjerojatno sluio (vie) za poLrebc logora. Moda se
radi i o lokalnoj varijanti puta, koj i je povezivao rimska naselja u Hardomilju
i susjednim selima, zato bi kao indikacija mogao posluiti miljokaz
kod Blinje kao i ostaci nasipa ceste sa propustima u Hardomilju (P a t s ch,
Jahrb. f. Alter tumsk. II, 1908, 107, sl. 28 i 29), na VII m. p. od Narone
(P a t s c h, Narona, Sp. 57).
Arheoloki nalazi su dosada pokazali da je lijeva obala Trebiata,
dananjih Hraljana i Humca, bila dobro naseljena i u antici, te da
je rano bi la u sferu rimskih kulturnih utjecaja, kao i
Tihaljine, Mlade i Trebiata (pagus SClU1asticus?). To napose vrijedi
za Vitaljinu. po spomenicima legionarskog karaktera, tu je stajala i
neka rimska aglomeracija. U Vitaljini se posvuda vide
ostaci, a posebno na zemljitu nekadanjeg majura Hasana i
polja Grge Vitice. U Ahmeta nalazio se odlomak nadgrobne
dok je u vrtu imuna Selaka stajalo neko zdanje monumentalnih raz-
mjera, sa impor ti r anim tegulama figl ine Q. Clodius Ambrosius
22
Ovome se pridruuje i nedavno fragment s tele sa lokaliteta Gre-
bine u Vital jini (neobjavljeno).
UBIKACIJA PUTNE STANICE BIGESTE
U citiranom sam upozorio da se putna stanica B i g e s t e
(Tab. Peut)23 ne moe lokalizirati u logoru Bigeste (na Humcu), nego da je
svakako treba traiti oko 4 km - III m. p. sjeverozapadnije, u dananjim


Prema Tabuli (u podatke na ovom mjestu ne treba sum-
njati), Bigeste je udaljena od Narone XIII m. p. - 19.240 m, dok se, po Patsch-
evom nalaze na X m. p. - 14. 934 m. Zbog te razlike
19 E van s, ARI, II, p. 73.
20 Fra P. B a k u I a, Shematismus, Mostar 1970, p. 159.
" Iz izvjetaja Zavoda br. 05-786/7'1 vidi se da -se na njivi Franje Bubala na-
laze dijelovi dobro otesani h koje vode Trebiata (Mlade) ispim i stalno opla-
kuju, njima i dim. 61 >( 4<6 cm, na kojoj se plit,kj lijeb. Sve
ove i te ano kamenje na lok. Badne sa rimskog mosta. Prilikom nis-
kog vodos taja kameni kvaderi se i u vodi. - Pa tsche opi ovoga mo-
sta vrlo je krata k, un jedino navodi da na lijevoj obali lee u grmlju (i danas) nje-
govi dijelovi, dok ga Hoernes i Evans spominju samo usput (v. bilj. 9, 19 i 20).
'n P a t s c h, Narona, Sp. 55 do 56.
2J H. M i II e r, ltnerara Romana - Romische Rei'Sewege an der Hand der
Tabula Peutingeriana dargestelIt, Stuttga'rt 19'16, Sp. 467 do 468, karta 139: Strecke
50 Salona, Vid. Trebinj e. Ravennatis Anol1ymi Cosmographia IV, 16, ed. J. S c h n e t z
Itinera Romana, Lipsiae 1940, p. 55. U Antonini Augusti Itinerara provil1ciarum et
1I7aritimulrl, p. 51 , ed. O. e u n t z, 1928, na cesti a Salonis Durrachillm ( 37,338,3'39)
isputena je putna lanica B i g e s t e, jer ovaj itinerar daje zbirnu dis tancu Auf-
ust ianis XXV Namrla, to se slae sa podacima Tabule koja daje ovaj red: ad
Fusciana X/Il Big esle XIII Narona (Ta,b. Peut, %7) . Cesla Antoninova itinerara mo-
ra da je ostvarila trasu za j e d n u milJu. Dis tance, dakle, ne divergiraju, pa
se lokalizacija Aufuslianis = ad FUllsciana u a Bigeste u moe
prihvatiti.
V. bilj . 4. , pos bno str. 142 do 1143. Usp. u nav. i bilj. 19a. 24
309
PROBLEM UBIKACIJE BIGESTE
od 4.306 nl (oko 3 rimske milje ), Patseh j e doao do da se radi, ili
o greci Tabule ili da putnu stanicu Bigeste treba traiti (dalje) sjeveroza-
padnood Humea (sl.2).25
Realnija je svakako druga pretpostavka.
20
Ako, naime, cestu 5a Humea
produirno jo 4 km dalje, dolinom Trebiata i Mlade,
u kojima se dosta rimskih ostataka.
27
Osim fragmenata od dva miljo-
kaza,2B ovdje su otkopani i temelji dviju rimskih zgrada. Moda se man-
sionalazila upravonalok. Varo (!), koji Fiala nazi va gdjejeotko-
pan rimski arhitektonski kompleks zgrada (preko 63 X 47 m), i to u bli-
zini samog puta (sl. 3). Na Gradini (k. 256), iznad Varoi, bila je
__ o -260- - ---""I
.
._'-
--11 0-';-
I
I
I
I
<>
o
<"oo
I
I
I
I

I
I '
I 4-
+-Si-.,
, ""3'0" ,
--- --------. ------ q ----------------_.----.,

..

.... ---130----
Sl. 3. Kompleks rimskih zgrada na lok. Varo II CF. Fiala, GZM
1895,365, sl. 1 = WM V, 164, sl. 1) .
i jedna rimska straarnica (kastel?), za zatitu probojskog mosta, ceste i na-
selja (mansio?). Ovaj je lokalitet udaljen od (Humac) neto preko
'-' Narona, Sp. 64. Usp. Patsch, Jaht1b. f. Altertumsk., II, 106.
,. Mj. cit. II bilj .24.
27 F. Fiala, GZM 1'893, str. 5-23 i d. = Fiala- P atseh, WM III, 282 d.
Fi a la, GZM 1,895, s!'r. i d. =WM V,
,. V. bilj. 1'8.
" Fi a la, GZM 1'893,str.525.
310
IVO BOJANOVSKI
4 km, dakle upravo onoliko koliko iznosi razlika Humca i stvarnog
poloaja Bigeste, a po ucrtanoj trasi ceste.
Sretna je okolnost to se i u u dolini Tihaljine,
ment miljokaza sa oznakom milijacije XLIIIm. p.,JO na osnovu je vd
Patsch lokalizirao u putnu stanicu Ad Fusciana (Tab. Peut. 467).31 Ako,
naime, od dananjom cestom, koja se uglavnom dri trase
komunikacije, produimo prema jugoistoku do putne stanice Bigeste,
koja je udaljena XIII m. p. = 19,240 m, se upravo
jer distanca od 19,240 m upravo odgovara razdaljini od do
Prema tome, putnu stanicu Bigeste svakako treba lokalizirati
a ne na Humcu.
U se - na osnovu bogatih arheolokih podataka - moe uka-
zati da je rimska cesta Salona-Narona, koja je vodila lijevom obalom Tiha-
ljine, Mlade i Trebiata, na desnu obalu Trebiata prela u Vitalj ini, a ne u
Humcu, koji i dalje ostaje kao alternativno mjesto prijelaza. U Hu-
mac-Vitaljina, u stvari, vezivala se na glavnu komunikaciju cesta
za Naronu, zvana "Sekulan({. Mansio Bigeste nalazila se, dakle, u dananjim
a ne na Humcu, pa ostaje i dalje otvoreno pitanje - li
rimski logor u Humcu, koji je Mommsen identificirao sa Bigeste (CIL III
p. 1029, 1501), tako i nazivati. Svakako ne smije se ni vj erojatnost
da se i logor, nam ime nije na epigrafskim spomenicima, zvao
Bigeste, kao i mansio, ali postoji i da se zvao S obzirom
da se cijelo oko Ljubukog nazivalo pagus SCW1asticus, moda bi
se moglo i ime logora dovesti u vezu sa pojmom
SCW1asticus, upravo zato to ovaj pojam iz samog Ljubukog, dakle,
iz neposredne blizine logora, ali i ne mora.
B a II if - P a t s c h, StralS'sen, br. 29 i str. 62.
31 Jahrb. f. Altertumsk. II, 1908, str. 104-105. Na str. 10'6. Patsch daje mi'kro-
topografski opis trase rims,ke ceste na poddionici Proboj - Humac: rimski most u
Proboju (kod gosti one - ispod Hercega - poljskim putom
Proboj-Ruja-polje Bungrovine (Varo?) - Radi ki prokop - groblje na Kosovoj
gorici - Ruja -- na Humcu (kod Joza
~
;I;>
t:l:l
!:
....
1. Novi miljo kaz sa r a i n a :,a 2. Miljokaz caira Proba iz Vitalj.ine 3. Ko nstancijev miljokaz iz Vi-
Humou taljine